ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLV Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Vlada Republike Hrvatske u Koprivnici odræala svoju redovitu sjednicu i sastanak s gospodarstvenicima 3. str.
Na redovnom skupu radnika Ëlanovi Uprave upoznali okupljene s trenutnim stanjem u Podravki 2. str.
Aktualno
Potpisan ugovor o prodaji KoprivniËke tiskarnice
Glavna skupπtina Podravke odræat Êe se 20. srpnja
Ludbreπki GrafiËar novi je vlasnik KoprivniËke tiskarnice
Na svojoj 55. sjednici odræanoj 31. svibnja Uprava Podravke donijela je odluku o sazivu Glavne skupπtine koja Êe se odræati 20. srpnja s poËetkom u 12 sati u velikoj dvorani poslovne sedmerokatnice. Osim izvjeπÊa Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru voenja poslova Podravke kojega su Ëlanovi toga tijela kontinuirano obavljali tijekom proπle godine te donosili odluke i zakljuËke na pet sjednica koliko ih je odræano tijekom 2005. godine, dioniËari i njihovi opunomoÊenici Êe na Glavnoj skupπtini razmatrati financijsko izvjeπÊe Podravke za proπlu godinu. Prema njemu, dobit Podravke iznosi 13.562.263,14 kuna i ona Êe se upotrijebiti - za unos u zakonske rezerve rasporedit Êe se 5 posto dobiti πto iznosi 678.113,16 kuna te za unos u statutarne rezerve 644.207,50 kuna. Takoer, odobrava se isplata dividende na redovne dionice u bruto iznosu od 5 kuna po dionici, a koja Êe se dioniËarima Podravke isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2006. godine. Uz odreene izmjene i dopune statuta naπe tvrtke koje Êe biti predloæene na skupπtini, na dnevnom redu bit Êe i promjena Ëlanova Nadzornog odbora. Naime, istiËu mandati Boæi Prki, Marijanu Cinguli, –uri Zalaru, Darku Ostoji i Barici Macan, a na njihovo mjesto predloæeni su Damir Felak, Josip PavloviÊ, Draæen SaËer, Dubravko ©timac i Mladen Vedriπ. I ove godine, za obavljanje revizije financijskih izvjeπÊa te za reviziju konsolidiranih financijskih izvjeπÊa grupe Podravka predlaæe se ovlaπtena revizorska tvrtka PricewaterhouseCoopers iz Zagreba. B. F.
Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Proces izdvajanja KoprivniËke tiskarnice iz sastava Podravke okonËan je potpisivanjem Ugovora o prodaji KoprivniËke tiskarnice d.o.o. izmeu Podravke d.d. i GrafiËara d.d. 12. lipnja u Podravkinoj upravnoj zgradi. Ugovor su potpisali Ëlan Uprave Podravke Zdravko ©estak i direktor GrafiËara d.d. iz Ludbrega Franjo Beser. BuduÊi da je u transparentnom procesu koji je trajao deset mjeseci ludbreπki GrafiËar izabran kao najpovoljniji ponuaË koji je prihvatio sve uvjete iz prodaje, ovim ugovorom Podravka je prodala ludbreπkoj tvrtki 100 postotni udjel u KoprivniËkoj tiskarnici d.o.o. Prema rijeËima Zdravka ©estaka, u ovaj se proces uπlo 27. srpnja proπle godine s ciljem zaπtite materijalnih prava radnika i pronalaskom strateπkog partnera kako bi se naπlo optimalno rjeπenje za sve strane u procesu. Stoga Êe Podravka i dalje brinuti nad time da se oËuvaju prava radnika, a grafiËka se industrija u Koprivnici moæe razvijati snaænijim tempom i s izvjesnom buduÊnoπÊu - rekao je ©estak u svojem obraÊanju novinarima. Direktor GrafiËara d.d. Franjo Beser zahvalio je Ëlanovima Uprave Podravke na povjerenju prilikom pregovaranja i naglasio kako je cilj nastavak proizvodnje, poveÊanje prometa i moguÊnost zapoπljavanja te dodao kako vjeruje da Êe se i dalje uspjeπno nastaviti tridesetogodiπnja suradnja Podravke i GrafiËara. - Æelja svih radnika je nastaviti proizvodnju koja Êe biti joπ bolja i stoga Êemo zajedno graditi grafiËku buduÊnost u Koprivnici, poπtujuÊi i ostvarujuÊi sve elemente predviene ugovorom - naglasio je Beser.
Ugovor su potpisali Ëlan Uprave Podravke Zdravko ©estak i direktor GrafiËara d.d. iz Ludbrega Franjo Beser
Nekretnina u centru Koprivnice ostaje u Podravkinom vlasniπtvu
d.o.o. na koju su prenesene nekret- se obvezala prodati GrafiËaru zenine KoprivniËke tiskarnice d.o.o. mljiπte u industrijskoj zoni koje je Naime, vrijedna nekretnina koja se prikladno za izgradnju tiskarnice. nalazi u centru Koprivnice je izdvo- Na tu lokaciju Êe se sa sadaπnje Prigodom potpisivanja istodobno jena i nije bila predmet prodaje. U preseliti cjelokupna proizvodnja ukosu sklopljena Ëetiri ugovora, i to: skladu s tim, te nastavkom proiz- liko u gradskim industrijskim zonaUgovor o prodaji i prijenosu poslov- vodnje na novoj lokaciji, Podravka ma to neÊe biti ostvarivo. nog udjela, Ugovor o nabavi ambalaæe i drugih proizvoda, kojim Radnici maksimalno zaπtiÊeni Tijekom cijelog procesa Podravka je u prvi plan stavljala brigu o Podravka jamËi viπegodiπnje narudæbe od GrafiËara, Ugovor o zaku- radnicima, rezultat Ëega je Sporazum o zaπtiti prava radnika KoprivniËke pu poslovnog prostora i Ugovor o tiskarnice d.o.o. Naime, prije same prodaje Podravka je s predstavnicima opciji kupnje nekretnine. Ta Ëetiri radnika potpisala taj Sporazum koji maksimalno πtiti radnike KoprivniËke ugovora Ëine jednu cjelinu, a tiskarnice i nakon prodaje, i to tako πto Êe se tri godine od prodaje na Podravka i GrafiËar duæni su ih sve radnike primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora Podravke, kao πto se ispunjavati kako bi bio pravovaljan. primjenjuje na radnike Podravke d.d. IduÊe tri godine radnicima se ne moæe InaËe, Ugovor o zakupu poslovnog smanjiti plaÊa, kao ni ostala materijalna prava. Druga vrlo bitna klauzula je prostora se sklapa s novim trgova- da se radnicima neÊe iduÊih πest godina dati poslovno ili osobno uvjetovani Ëkim druπtvom KOTI Nekretnine otkaz bez suglasnosti RadniËkog vijeÊa KoprivniËke tiskarnice d.o.o.
2
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Skup radnika Podravke
Proces restrukturiranja tvrtke kontinuirano se nastavlja Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Berislav Godek Na redovitom Skupu radnika odræanom 20. lipnja u restoranu druπtvene prehrane, Ëlanovi Uprave Podravke upoznali su okupljene radnike s trenutnim stanjem u tvrtki te s poslovnim smjernicama za buduÊnost. Prije toga voditeljica Ureda predsjednika Uprave Lidija KljaiÊ prezentirala je poslovanje Podravke u 2005. godini te za prvi ovogodiπnji kvartal. Potom je Ëlan Uprave Zdravko ©estak govorio o brojnim aktivnostima koje se poduzimaju u naπoj tvrtki s ciljem poboljπanja rezultata poslovanja. Tako se spajanje, poËeto proπle godine, prodajnih operativa prehrane i piÊa nastavlja i ove godine te integracija prodajne operative Danice. Takoer, ove godine se znaËajnije krenulo u restrukturiranje logistike i distribucije te transporta. Uz to, radi se na redukciji πirine asortimana πto ga naπa kompanija ima u svom portfelju. Podravka prodaje 9.949 proizvoda te je donijeta odluka da se iz asortimana briπe 1.336 proizvoda i joπ uvjetno na lager listu brisanja stavi 1.115 proizvoda.
pravce restrukturiranja u grupi Upravljanje uslugama i joπ nismo donijeli nikakve odluke, meutim morat Êemo rijeπiti taj dio kompanije. Osim toga dijela, snimili smo energetiku i odræavanje i te dijelove kompanije morat Êemo uËiniti efikasnijim i konkurentnijim. U transportu je u tijeku akcija zamjene jednog dijela voznog parka. Takoer, moram istaknuti kako je bilo dosta rijeËi u kontaktima sa sindikatom o projektu Dekra. Do sada je on premalo prisutan u kompaniji te Êe Uprava razmatrati prve analize i efekte toga projekta krajem ljeta - rekao je na skupu radnika Zdravko ©estak. U Podravki se i dalje nastavlja proces maksimalne optimalizacije proizvodnje, a zabiljeæen je i prvi primjer insorcinga - proizvodnja i suradnja s Drogom. Takoer, nastavlja se projekt izgradnje nove tvornice DjeËje hrane i to se sve odvija u zadanim rokovima. - ©to se tiËe proizvodnje u umaπkoj tvornici PovrÊe, Podravka nikada nije rekla niti razmiπljala da Êe odustati od te proizvodnje s crvene linije ni u smislu proizvodnje, ni u smislu prodaje. Meutim, tamo imamo problem s konkurentnoπÊu proizvodnje kojega Êemo morati rijeπiti - istaknuo je ©estak.
zapoËeli u listopadu proπle godine kroz normalni pregovaraËki proces i kako taj proces treba i dalje biti kontinuiran, ali i konkretan sa dobro pripremljenim i analiziranim temama. Oteæani uvjeti rada, usklaivanje tarifnog dijela, sve su to dijelovi pregovora izmeu Uprave i sindikata, a na skupu je istaknuto kako je za 500-njak NKV radnika poviπen koeficijent. - Æelja je poslodavca da se jasno definiraju pojedinaËni doprinosi u tvrtki. Nije interes Uprave smanjivati broj zaposlenih tako da se ljudi bacaju na ulicu, veÊ je interes poboljπati konkurentnost poslovanja kompanije i poveÊati profitabilnost da bi se moglo viπe staviti u marketing, da porastemo i da bi se moglo dati viπe dividende dioniËarima za πto kompanije u principu postoje. Mi Êemo tako i dalje raditi i niπta iza Izanalizirani moguÊi pravci lea nije napravljeno niti Êe biti Kontinuirani kolektivni restrukturiranja u grupi napravljeno ili odluËeno - zakljuËio pregovori Upravljanje uslugama je ©estak. Potom je direktor Ljudskih potenGovoreÊi o kolektivnim pregovori- Detaljno smo snimili sve procese, troπkove i izanalizirali sve moguÊe ma, on je istaknuo kako su oni cijala Franjo Cirkvenec pojasnio ta-
Skup radnika Danice
Zadovoljstvo poslovnim rezultatima Kao πto je to veÊ uhodano pravilo, u svim firmama kompanije Podravka u lipnju se odræavaju skupovi radnika, tako je i u Danici d.o.o. odræan skup radnika na kojem je prezentirano poslovanje i razvojni planovi za nadolazeeÊe razdoblje. Prezentaciju poslovanja odræala je Kristina Pobi, pomoÊnica direktora financija, a informacije koje je iznijela u svojoj prezentaciji bile su nadasve pozitivne kao πto je bilo i poslovanje
u proπloj godini u kojoj je Danica ostvarila realizaciju od 323 milijuna kuna, πto je u odnosu na 2004. godinu poveÊanje od 13 %. Tom prezentacijom radnici su dobili dobar uvid u cjelokupno poslovanje i sve prateÊe okolnosti u kojima djeluje i poslije ova firma. Skupu se obratila i direktorica druπtva Danica d.o.o. Slavica Kolesar, koja je izrazila optimizam i za ostvarenje postojeÊeg plana i realizacije do kraja tekuÊe godine. Posebice se osvr-
nula i na razvojne planove u kojima se glavni akcent stavlja na daljnja ulaganja u proizvodnju. Skupu je nazoËio Ëlan Uprave Podravke Dragan Habdija koji se osvrnuo i na tijek pregovaranja o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora Podravke. Prisutnost menadæementa radnici su tradicionalno iskoristili i za postavljanje pitanje, koja su se uglavnom odnosila na uvjete rada, plaÊe i sliËno. Vjekoslav Indir
Skupovi radnika Belupa u Ludbregu, Zagrebu i Koprivnici
Pitanja o uvjetima rada, plaÊama VeÊ tradicionalno s Upravom Belupa i cjelokupnim menadæmentom na sve tri lokacije, u Zagrebu, Ludbergu i Koprivnici, odræani su Skupovi radnika. Predsjednik Uprave Belupa Stanislav BiondiÊ nazoËnima je iznio podatke o proteklom jednogodiπnjem poslovanju, te ih ukratko informirao o buduÊim smjernicama kompanije, kao i rezultatima za prve mjesece ove godine. Kazao je kako je Belupo tijekom 2005. godine ostvario ukupni prihod od oko 625 milijuna kuna i veÊi rast u odnosu na godinu prije. Potkrijepio je to i Ëinjenicom kako je u odnosu na preklani, lanjske godine prodano 8 posto viπe pakiranja lijekova. Uz to, dobri su rezultati poslovanja na vanjskim træiπti-
ma od kojih koprivniËka farmaceutska tvrtka mnogo oËekuje u nadolazeÊem razdoblju. NazoËnost Belupova menadæmenta radnici su, najviπe na skupu u Koprivnici, iskoristili i za postavljanje pitanja, koja su se uglavnom odnosila na uvjete rada, plaÊe i sl. IzvjeπÊe o radu RadniËkoga vijeÊa, koje je ujedno obiljeæavalo i 10 godina aktivnoga sudjelovanja u izraæavanju volje i interesa radnika, podnio je njegov predsjednik Miroslav Habek koji je podsjetio na protekle dogaaje u tvrtki. Napomenuo je da Êe se i dalje zalagati za dosljedne primjere pozitivnih zakonskih prava proizaπlih prvenstveno iz Zakona o radu, Kolektivnog ugovora Grupe Podravka i donesenih pravilnika
RadniËkoga vijeÊa Belupa. Kao predstavnik radnika u Nadzornom odboru izvjeπÊe je podnio Æeljko Dragec. Podsjetio je na neke odluke koje je donio Nadzorni odbor poput restrukturiranja kozmetike, osnivanja trgovaËkog druπtva Belupa d.d u Makedoniji, imenovanje sadaπnje Uprave, nove organizacije, te strategije Belupa koju je predloæila sadaπnja Uprava. Kooridnatorica zaπtite na radu Daniela HusanoviÊ izvijestila je o stanju zaπtite na radu u Belupu d.d. Istaknula je kako je veliki naglasak stavljen na edukaciju radnika, te poslodavaca i njihovih ovlaπtenika. Uz to, upozorila je i na probleme s kojima se susreÊu radnici, te kako se otklanjaju i πto se oËekuje. Dijana Jendraπinkin
blicu koeficijenata ovisno o godinama radnog staæa i koja je ponajviπe primjenjivana za radnike u tvornici Juha. Tako je do 18 godina koeficijent 1,37, od 18 do 28 je 1,67, viπe od 28 godina staæa je 1,77. Dakle, godine staæa su bile uvjet za korekcije plaÊa kojih je bilo 538.
Restrukturiranje cateringa i ugostiteljstva, te internacionala ©to se tiËe sudbine cateringa i ugostiteljstva, na skupu je reËeno da su ti dijelovi kompanije pri kraju snimanja poslovnih procesa te da Êe morati krenuti u snaæno restrukturiranje s time da Êe se maksimalno πtititi prava radnika. O situaciji u Podravkinim internacionalima govorio je Ëlan Uprave Goran Markulin, koji je, izmeu ostaloga, istaknuo kako se i u njima krenulo u snaæno restrukturiranje proπle godine, a nastavlja se i ove. Ti procesi veÊ daju vidljive rezultate, prodaja kontinuirano raste, a troπkovi poslovanja padaju.
- Za prva Ëetiri mjeseca ove godine rast na internacionalnim træiπtima je 10 posto veÊi u odnosu na isto razdoblje proπle godine. To su znaËajna poboljπanja u odnosu na prije, meutim smatram da su to za Podravku joπ uvijek nedovoljne razine rasta koje moramo postizati na internacionalnim træiπtima - naglasio je na skupu Markulin. Ovaj skup radnika, za razliku od dosadaπnjih, proπao je priliËno mirno, bez polemiËnih tonova. Takoer, ovo je bio skup na kojemu se sigurno do sada skupilo najmanje radnika. Je li tome razlog ljetna vruÊina ili nezainteresiranost radnika, teπko je reÊi, ali u svakom sluËaju Ëlanovi Uprave su vrlo konkretno i vrlo transparentno pojasnili danaπnju situaciju i smjernice za poslovnu buduÊnost kompanije. Prema reËenom i prezentiranom te ako neÊe biti nekih dodatnih objektivnih, ali i subjektivnih gospodarskih anomalija, Podravka bi ovu poslovnu godinu trebala zavrπiti s vrlo dobrim rezultatima.
©to o Skupu radnika u Podravki kaæe predsjednik RadniËkog vijeÊa Marijan Lisjak Nakon odræanog Skupa radnika u Podravki, zamolili smo predsjednika RadniËkog vijeÊa Podravke Marijana Lisjaka da ocijeni posljednji skup. Evo πto nam je rekao: - RadniËko vijeÊe Podravke saziva redovite skupove radnika dva puta godiπnje. UobiËajeno je da se prvi skup odræava u lipnju, a drugi u prosincu. Uprava Podravke na skupovima informira radnike o poslovanju i razvojnim planovima Podravke, a RadniËko vijeÊe daje informacije o svojem radu. Osim πto su to zakonske obveze i Uprave i RadniËkog vijeÊa, moram napomenuti da je upravo skup radnika mjesto gdje radnici mogu izravno Ëuti informacije koje se tiËu Podravke, a time i njih samih. Skup radnika je takoer mjesto na kojem radnici mogu Upravi Podravke postavljati odreena pitanja koja smatraju vaænim. BuduÊi da su u Podravki veÊ poËeli godiπnji odmori, odaziv radnika na skup bio je neπto manji nego obiËno, ali zadovoljavajuÊi. - Jeste li zadovoljni prezentacijom poslovanja i ostalim informacijama od strane Uprave koja su iznijeta na odræanom skupu? - Prezentacija poslovanja koju je odræala Lidija KljajiÊ, voditeljica ureda predsjednika Uprave, bila je cjelovita informacija i to ne samo o Podravki kao cjelini, veÊ i svih njezinih dijelova. Smatram da smo dobili dobar uvid u cjelokupno poslovanje i sve prateÊe okolnosti i procese. »lan Uprave Podravke Zdravko ©estak informirao nas je o razvojnim planovima Podravke pri Ëemu je poseban naglasak stavljen na procese restrukturiranja u poduzeÊu, a Ëlan Uprave Podravke Goran Markulin pojasnio je naπu poziciju na internacionalnim træiπtima. Osim toga, dobili smo informacije o trenutnom stanju kolektivnih pregovora koji su u tijeku. SagledavajuÊi sve ukupno, informacija je bilo mnogo, πto je znak da se u Podravki odvija mnogo procesa koji Êe neminovno imati utjecaja na gospodarsko-socijalni poloæaj radnika. Smatram da je u tim procesima najvaæniji Podravkin radnik Ëije je interese takoer potrebno sagledati i uvaæiti. - Postavljena su i neizostavna pitanja radnika. Vaπ komentar? - Pitanja radnika nije bilo puno, ali su obuhvaÊala vrlo vaæne segmente: stimulativni dio plaÊe; tarifu, odnosno usklaivanje koeficijenata sukladno novoj tarifi; preraspodjelu radnog vremena te prekovremeni rad. Miπljenja sam da na ova pitanja Uprava Podravke, uz uvaæavanje socijalnih partnera u poduzeÊu, treba kvalitetno odgovoriti, a odgovore objektivno i transparentno pretvoriti u djela, bez odgaanja. Vjekoslav Indir
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Vlada Republike Hrvatske odræala svoju sjednicu u Koprivnici
Podrπka nizu projekata znaËajnih za KoprivniËko - kriæevaËku æupaniju Piπe i snimio: Boris Fabijanec »itav niz projekata od æivotnog znaËenja za stanovnike Podravine i Prigorja dobio je zeleno svjetlo na sjednici Vlade odræanoj 20. lipnja u Koprivnici. DomaÊin, koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ, pozdravljajuÊi premijera, ministre i dræavne tajnike, naglasio je da odræavanje sjednice znaËi ostvarivanje zajedniËkog interesa za koriπtenjem resursa na dobrobit graana, bez obzira na formalnog titulara vlasniπtva. - Æelja nam je da zajedniËki, a vidim da vi imate raspoloæenja i æelje da se u tom pravcu donose odluke, da zajedniËki gospodarimo s onim πto se smatra dræavno, a na podruËju je ove Æupanije, da bude takoer u funkciji i dobro,
bez obzira na vlasniπtvo. Ja time nisam optereÊen, a vidim ni vi. Bitno je da to stavimo u funkciju, da to ne bude troπak dræave ili lokalne samouprave, nego da to bude mjesto gdje Êe se stvarati nova vrijednost i koristiti ovome kraju - istaknuo je Josip FriπËiÊ. Premijer Ivo Sanader uvodno je bio vrlo kratak i saæet. - Mislim da Êe i æupan i gradonaËelnik biti vrlo zadovoljni nakon ove prve toËke koja ima dosta podtoËaka a svaka od tih je zasebna tema na sjednici Vlade, 17. izvan Zagreba - rekao je premijer. A podtoËaka je ukupno bilo Ëak 18. Prvo je prihvaÊen Sporazum o sufinanciranju programa regionalnog vodovoda KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, teæak 200 milijuna kuna, kojim bi voda
trebala doÊi, po rijeËima potpredsjednika Vlade Damira PolanËeca, do gotovo svakog mjesta Podravine i Prigorja. Potom je na red doπla cestovna povezanost; nakon izgradnje dionice od Vrbovca do Gradeca koja bi trebala biti zavrπena iduÊe godine, projektira se dionica do VojakovaËkog Kloπtra, a u plan mora biti uvrπten i nastavak prema Koprivnici i Goli. Vlada je donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za ocjenu studije isplativosti izgradnje Podravske brze ceste, te o izgradnji dræavne ceste na dionici Sudovec Moædjenec i rekonstrukciji mreæe 28 kilometara dræavnih cesta u æupaniji po programu Betterment II. Joπ jedan dugogodiπnji problem dobio je svoj epilog na sjednici Vlade sanacija praonice vagona u Botovu, za
πto je u Fondu za zaπtitu okoliπa osigurano poËetnih 8 milijuna kuna. Nadalje, 27 milijuna kuna dugovanja dræavi koprivniËke tvornice obuÊe Sloga pretvoreno je u udjel Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu tog druπtva, a uz ostale odluke, poput preseljenja tvornice u manji pogon izvan srediπta grada i daljnju privatizaciju i ukljuËenje strateπkog partnera, reËeno je da bi mjere morale omoguÊiti oËuvanje bar 400 radnih mjesta u Slogi. Takoer, Vlada je dala potporu programu gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec - Kutnjak, na izvorima poznatim veÊ 30-tak godina, a aktualiziranim posljednjim istraænim radnjama i studijama. Gradovi –urevac i Kriæevci dobili su suglasnost za kreditno zaduæenje, a Kriæevci i pravo graenja na nekretninama u vlasniπtvu dræave, pomoÊu koje Êe moÊi krenuti u podizanje svoje nove poduzetniËke zone na 45 hektara lokacije Gornji »ret. Dugo oËekivano, i na Ëetiri puta veÊoj povrπini, dano je pravo graenja na dræavnom zemljiπtu za izgradnju poduzetniËke zone u Ko-
3
privniËkom Ivancu. NajveÊi neiskoriπteni vojni objekt, vojarna Ban Stjepan LackoviÊ i Dom Hrvatske vojske u Kriæevcima, predan je na koriπtenje na rok od 25 godina gradu Kriæevcima, a u svrhu razvoja gospodarstva i obrazovanja. Bivπi samostan sestara Druæbe kÊeri Boæje ljubavi u Koprivnici, a danaπnji DjeËji dom Svitanje, vraÊen je pravim vlasnicima, uz uvjet izgradnje novog DjeËjeg doma do kraja 2009. godine. Joπ jedan objekt promijenio je vlasnika - objekt KonaËiπta Hrvatskih æeljeznica predan je Gradu Koprivnici radi izgradnje studentskog restorana, a druga je ustanova promijenila adresu: Hrvatski stoËarski centar dobio je premjeπtaj iz Zagreba u KriæevaËku Poljanu, gdje veÊ radi Centar za ispitivanje kakvoÊe mlijeka. Podravsko-prigorski dio dnevnog reda zavrπio je potporom Vlade izgradnji nove zgrade gimnazije i sportske dvorane u Koprivnici modelom javno privatnog partnerstva. Pored tema znaËajnih za ovu regiju, Vlada je razmotrila i viπe nacrta izmjena zakona i njihovih konaËnih prijedloga.
Sastanak podravskih gospodarstvenika s Ëlanovima Vlade Republike Hrvatske
Poduzetnici su najveÊa vrijednost hrvatskog druπtva, naroËito izvoznici kao πto je Podravka Na nedavno odræanom sastanku predstavnika Vlade s gospodarstvenicima KoprivniËko-kriæevaËke æupanije ministar financija Ivan ©uker je izjavio kako Hrvatska ima najniæe poreze od svih tranzicijskih zemalja. - U Hrvatskoj 420.000 ljudi nisu porezni obveznici, a ova je Vlada uspjela smanjiti fiskalni deficit sa 6,1 na 4,1 posto u proπloj godini. Ove godine oËekujemo kako Êe on biti 3 posto. Takoer, prihodi ove dræave u prvih πest mjeseci su 12 posto veÊi nego lani - izjavio je ministar ©uker. Na skupu se govorilo i o problemu sive ekonomije pa je tako istaknuto da prema podacima sindikata oko 400.000 ljudi je ukljuËeno u sivu ekonomiju te premijer Ivo Sanader javno poziva sindikate da pomognu Vladi u borbi protiv te gospodarske anomalije. Takoer, na skupu u Koprivnici on je najavio novi
projekt Vlade do kraja godine - Hrvatska izvozna ofanziva. Naime, nijedna dosadaπnja Vlada u Hrvatskoj nije dirala teËaj kune kao pomoÊ izvozu, jer nitko ne moæe dopustiti umjetnu jaËinu kune. Makroekonomska stabilnost Hrvatske je daleko vaænija. Kao πto su predstavnici Vlade rekli na skupu, odnos uvoza i izvoza je 50 - 50, ali tu se govori o robama, a kada se ukljuËe usluge, onda je to 85 - 15 u korist izvoza. - Kada Nijemac Hans kupi rajËicu u Dubrovniku, onda je to izvoz, a takve oblike usluga ne stavljamo u statistike. ©to se tiËe uvoza, treba poπtivati naËelo kvalitete, ali æelimo s podzakonskim aktima zaπtititi naπe proizvoaËe i uvoznu kvalitetu. Razmiπljamo o modelima graniËnih prijelaza koji bi bili specijalizirani za odreene robe. Poduzetnici su najveÊa vrijednost hr-
vatskog druπtva, posebice izvoznici kao πto je vaπa Podravka i imate punu potporu Vlade, jer i mi æelimo da Podravka bude jaki regionalni igraË. Podravka je hrvatski brand, ne samo koprivniËki, podravski - poruËio je
gospodarstvenicima Podravine i Prigorja Ivo Sanader. Predstavnici Vlade u Koprivnici joπ jednom su ponovili kako fama da Êe se rasprodati Hrvatska nije opravdana. Filozofija Europske unije je da
nema diskriminacije te oni ne traæe nikakve pogodnosti. Ivo Sanader je i u Koprivnici kategoriËki istaknuo kako nema prodaje nekretnina koje su u vlasniπtvu dræave. - Nema rasprodaje poljoprivrednog, πumskog i turistiËkog zemljiπta. Poljoprivredno zemljiπte u Hrvatskoj treba zavrπiti u rukama hrvatskih poljoprivrednika kako bi se izvrπilo okrupnjavanje. Do 1. sijeËnja 2008. godine omoguÊit Êemo kupnju zemljiπta, a onda Êemo zemljiπte dati u koncesiju - rekao je Ivo Sanader. OptimistiËke najave Ëlanova Vlade gospodarstvenicima Podravine i Prigorja upotpunilo je i premijerovo obeÊanje kako Êe se detaljnije poraditi na prometnoj izoliranosti KoprivniËko-kriæevaËke æupanije u pogledu brze ceste prema Zagrebu i Podravske magistrale. - Ne moæemo sve ceste odmah rijeπiti, ali budite sigurni da neÊemo niti jednu zaboraviti - rekao je Ivo Sanader. B. F.
naπa posla
I Podravka Êe profitirati od novih prometnica i poslovne zone Piπe: Æeljko Kruπelj Na proπlotjednoj sjednici Vlade RH u Koprivnici nije se izravno govorilo o Podravki, ali Êe usvojeni zakljuËci i odluke imati bitnijeg odraza i na njenu buduÊnost. Meu ukupno 16 toËaka dnevnog reda koje su bile vezane uz KoprivniËko-kriæevaËku æupaniju naπao se i niz onih koje na posredni naËin utjeËu na efikasnost i profitabilnost Podravkina poslovanja. Da se prilikom priprema sjednice puno razmiπljalo upravo o dugoroËnijim potrebama koprivniËke kompanije, potvrdile su i prethodne medijske najave potpredsjednika Vlade Damira PolanËeca. Kao koordinator koprivniËke sjednice, zajedno sa æupanom Josipom FriπËiÊem, PolanËec je najviπe energije uloæio u toËku kojom je donesena odluka o osnivanju dviju novih poduzetniËkih zona. Uz Gornji »ret kod Kriæevaca, rijeË je i o zoni na podruËju k.o. KoprivniËki Ivanec, koja zavrπava blizu sadaπnje Podravkine poslovne zone na Danici. Ta Êe zona,
barem u prvoj fazi, imati oko 125 hektara zemljiπta, postajuÊi tako zacijelo i najveÊom u Hrvatskoj. Isprva se kalkuliralo Ëak i o kompaktnoj cjelini od oko 220 hektara dosadaπnjeg dræavnog poljoprivrednog zemljiπta. Ispostavilo se, meutim, da na tih preostalih stotinjak hektara ima mnoπtvo nerijeπenih imovinsko-pravnih pitanja, koja se ni u nekoliko mjeseci intenzivnog bavljenja tim problemom nisu mogla razrijeπiti. Zato je u dogovoru Vlade i Æupanije odluËeno da se za onih nespornih 125 hektara napravi prenamjena na graevinsko zemljiπte. Zemlja formalno ostaje u dræavnom vlasniπtvu, jer je to sukladno usvojenoj politiËkoj strategije spreËavanja rasprodaje Hrvatske, ali s pravom graenja i koriπtenja tako dugo dok na odreenoj parceli traje gospodarska djelatnost. To, dakle, nije iznajmljivanje na odreeno vremensko razdoblje, πto bi meu potencijalnim ulagaËi-
ma moglo stvoriti bojazan da im neÊe biti obnovljen ugovor. Najbitnija je informacija da za investiranje u KoprivniËkom Ivancu veÊ ima interesenata, pa Êe se s austrijskim partnerom formirati trgovaËko druπtvo koje Êe traæiti kompanije koje su zainteresirane za veÊe industrijske pogone, pa traæe parcele na kojima je omoguÊeno i njihovo daljnje πirenje. PolanËec je veÊ najavio da meu onima koji bi bili spremni za ulazak u poslove koji omoguÊavaju otvaranje i na stotine radnih mjesta ima i nekih Podravkinih poslovnih partnera. Jasno, dok se dogovori ne konkretiziraju nema razloga za objavljivanje imena tih tvrtki. Vlada je podræala i nekoliko infrastrukturnih projekata o kojima presudno ovisi priæeljkivani status Koprivnice kao jednog od vaænijih prometnih Ëvoriπta. Prvi je od njih gradnja dionice brze ceste Gradec - Koprivnica - Gola. Njome se Hrvatske ceste zaduæuju da do kraja 2007., nakon usvajanja izmije-
njenih prostornih planova na tome podruËju, izrade tehniËku dokumentaciju do razine graevinske dozvole, πto je vrlo opseæni posao, i izvrπe sve pripreme za poËetak njene izgradnje. Drugi se prometni zakljuËak tiËe Podravske brze ceste, dakle nove trase sadaπnje magistrale. Za tu Êe se prometnicu u kratkome roku napraviti studija isplativosti. Ta je odluka za dio javnosti bila pomalo iznenaujuÊa, ali su FriπËiÊ i PolanËec objasnili da su sami na tome inzistirali baπ u cilju ubrzanja realizacije projekta. Unutar hrvatskih cesta postoje, naime, neke dileme o prioritetima gradnje i isplativosti pojedinih pravaca, pa bi egzaktno istraæivanje zasigurno bitno ojaËalo argumente u korist Podravske brze ceste. Pozornost izaziva i prijevremeno aktiviranje programa rehabilitacije mreæe dræavnih cesta Betterment II, kojim Êe se veÊ u 2007. obnoviti 28 kilometara dræavne ceste D2 od mosta Plitvica do Koprivnice, Ëija je investicijska
vrijednost 55 milijuna kuna. Time se, zapravo, æupanijsko srediπte kvalitetnije povezuje s odvojkom autoceste GoriËan - Zagreb, Ëime Êe se i prije gradnje spomenutih brzih cesta podiÊi kvaliteta prometa. Na sjednici se nije govorilo o drugom kolosijeku pruge Rijeka - Botovo, no taj je projekt veÊ ugraen u meudræavni ugovor izmeu Hrvatske i Maarske, tako da nije sporna njegova realizacija. Sanaderov je kabinet donio i dvije odluke vezane uz srednje πkolstvo i fakultetsku nastavu, koje takoer pridonose jaËanju zacrtanog statusa Koprivnice kao grada znanja. Podræana je gradnja nove koprivniËke gimnazije sa sportskom dvoranom po modelu javno-privatnog partnerstva, koja Êe biti realizirana po najviπim hrvatskim standardima. S druge strane, pozdravljena je i odluka Hrvatskih æeljeznica da svoj napuπteni objekat KonaËiste daju Gradu Koprivnici u cilju njegova preureenja u mali studentski dom s menzom.
4
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Ministri »obankoviÊ i VukeliÊ te dræavni tajnik IveziÊ posjetili Podravku Joπ jedno vrijedno meunarodno priznanje za dizajn
Poznati ameriËki dizajnerski Ëasopis HOW proglasio je agenciju Bruketa&ÆiniÊ najboljom u 2006.
Sudjelovanje ministara u radu sjednice Vlade Republike Hrvatske, odræane u utorak 20. lipnja u Koprivnici, ujedno je bila i prigoda za posjete koprivniËkim tvrtkama. Tako su ministar poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva Petar »obankoviÊa i ministar gospodarstva, rada
i poduzetniπtva Branko VukeliÊ, te dræavni tajnik Srediπnjeg dræavnog ureda za upravljanje dræavnom imovinom Grga IveziÊ posjetili Podravku. DoËekao ih je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac zajedno sa Ëlanovima Uprave Podravke, a potom je za goste odræana prezenta-
cija o Grupi Podravka, te se razgovaralo o poslovanju Podravke kao jedne od vodeÊih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj, pri Ëemu su ministri izrekli svoje zadovoljstvo pozicijom Podravke kao jednog od veÊih Ovih su dana u Manday Bay centru prehrambenih proizvoaËa i iuýozu Las Vegasu, ispred gotovo 4000 nika (na slici). I. B. dizajnera iz Amerike i cijelog svijeta, Davor Bruketa i Nikola ÆiniÊ, predstavnici reklamne agencije Bruketa&ÆiniÊ, primili glavnu godiπnju nagradu, Best of Show, koju dodjeljuje ameriËki Ëasopis HOW. Agencija Bruketa&ÆiniÊ ovogodiπnji je apsolutni pobjednik natjeËaja HOW International Design 2006. osvojivπi 2 najznaËajnije nagrade na natjeËaju za projekte raene za Podravku te Adris grupu. Best of Show nagrada dodijeljena je petom po redu godiπnjem izvjeπÊu za Podravku ”Nahrani me”. HOW International Design natjeËaj organizira se veÊ 15 godina u Sjedinjem Dræavama i predstavlja autoritet na podruËju komunikacija i dizajna. Svrha HOW Ëasopisa od samih je poËetaka bila promicati kreativnost u komunikacijama, donositi novosti te predstavljati najbolje
autore i radove koji pomiËu granice. Radovi agencije Bruketa&ÆiniÊ iskakali su iz mnoπtva od preko 3600 prijavljenih radova iz cijelog svijeta. Æiri sastavljen od renomiranih imena dizajna bio je oduπevljen radovima agencije, proglasivπi ih ”dizajnerskom poslasticom” i ”remek-djelom” ”koja se vraÊaju sræi dizajna”. Æiri je nagradio agenciju Bruketa&ÆiniÊ za pomicanje granica u dizajnu i produkciji, a sami autori kaæu da ”vole istraæivati granice medija”, no ”da dizajn mora priËati priËu”. Ove godine autori su predstavljeni u travanjskom izdanju Ëasopisa, a agencija Bruketa&ÆiniÊ je svojim nagradama zauzela centralno mjesto. Svake se godine dodjeljuje samo jedna Best of Show nagrada, koja u svijetu dizajna ima veliki znaËaj i utjecaj. Radovi nagraeni na HOW International Design natjeËaju na svojevrstan naËin utjeËu i oblikuju svjetski dizajn.
Sudionici Peer review-a u posjetu Podravki
Zaπtita okoliπa jedan je od prioriteta koncerna Sekretarijat ECENA mreæe u suradnji s Europskom komisijom, Svjetskom bankom i Ministarstvom zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva provodio je od 6. do 9. lipnja Peer review u Republici Hrvatskoj. ECENA (Environmental Compliance and Enforcement Network for Accession Pristupna mreæa za pridræavanje i provedbu propisa zaπtite okoliπa) je neformalna mreæa zemalja pristupnica, kandidata i zemalja regije i po svom strateπkom okviru predstavlja sestrinsku mreæu IMPEL mreæe. Peer review provodio se u Hrvatskoj uz suradnju Ministarstva zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva i predstavlja korisnu metodu kolegijalnog pregleda odnosno vrednovanja zemlje domaÊina kojom si Ëlanice mreæe kroz analizu stanja i postupanja meusobno pomaæu izlaæuÊi svoja zapaæanja i primjedbe, te savjete temeljene na vlastitom iskustvu. Vezano uz provedbu zakona i sustava izdavanja dozvola u skladu s odredbama Direktive Europske unije 96/61/EEC (IPPC direktive) Peer review-u su nazoËili
predstavnici Podravke, kao buduÊeg IPPC partnera, koja je ukljuËena i u projekt CARDS 2002 Strategy for EU Environmental Law Approximation, Croatia kao pilot postrojenje. Stoga je radni dio ovog skupa predvidio posjet Podravki, koji je ukljuËivao struËnu prezentaciju programa zaπtite okoliπa, obilazak Tvornice Vegete, te diskusiju o pitanjima iz podruËja zaπtite okoliπa. Podravkini domaÊini predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za zaπtitu okoliπa, Agencije za zaπtitu okoliπa, Ministarstva zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva, REC ureda u Hrvatskoj i ostalih gostiju, bili su pomoÊnik za istraæivanje, razvoj i investicije Æeljko –urina, asistentica predsjednika Uprave za CRM Jadranka IvankoviÊ, direktor Sektora Kontrola kvalitete i razvoj tehnologije –uro Zalar, project manager Ksenija Perica, direktor Sluæbe Ekologija Danijel Fiπter i voditeljica laboratorija za otpadne vode Vesna Pobi Peroπ. Na sastanku je predstavljena Podravka grupa i prezentirane IPPC
norme te je zakljuËeno kako Podravka kao Ëlanica Poslovnog savjeta za odræivi razvoj veliku paænju posveÊuje zaπtiti okoliπa. Naime, zaπtita okoliπa, jedan je od prioriteta koncerna, a provodi se primjenom naËela odræivog razvoja i Ëistije proizvodnje. Takoer je bilo rijeËi o druπtvenoj odgovornosti u ekonomskom, druπtvenom i ekoloπkom aspektu te propisima EU i Hrvatske, kao i ulozi Podravke u politici zaπtite okoliπa. Teme koje su obuhvaÊene tijekom Ëetiri dana trajanja Peer review-a bile su “Provedba zakona i sustav izdavanja dozvola u RH” (IPPC direktiva Integrated Pollution and Prevention Control), “Provedba preporuke Parlamenta i VijeÊa EU o odreivanju minimalnih kriterija za inspekciju zaπtite okoliπa” (RMCEI - Minimum Criteria for Environmental Inspections) i “PraÊenje napretka i benchmarking (sustavno vrednovanje) u zaπtiti okoliπa” Tijekom posjeta i razgovora koji su voeni u Podravki, sudionici tog Peer review-a izrazili su zadovoljstvo naporima i rezultatima koje naπa firma postiæe u promicanju i primjeni naËela odræivog razvoja. Ines Banjanin
Sve je spremno za Podravske motive
Jeger dug 650 metara veÊ je izraen u Podravkinoj mesnoj industriji Danica Podravka nije samo sponzor 12. Podravskih motiva veÊ i na ovoj velikoj smotri naive, folklora, starih zanata i kulinarstva promovira i svoje brendove i proizvodre. Kao i prijaπnjih godina najveÊu paænju zasigurno Êe izazvati popularni jeger koji Êe u subotu 1.07. ove godine doseÊi rekordnih 650 metara, toËno koliko godina broji Koprivnica. Jeger od 650 metara veÊ je izraen u Podravkinoj mesnoj industriji Danici i Ëeka Podravske motive. Spomenimo da je u izradu jegera utroπeno oko 900 kilograma mesa. Rezanje jegera zapoËet Êe u 12,30 sati. Prije toga poznati hrvatski kuhari napravit Êe i palaËinku dugu gotovo tristo metara koju Êe napuniti Podravkinom kinderladom i pekmezom od πljiva. Jeger od 650 metara i od tone mesa izraen je u srijedu u Danici
Seminar o procesu upravljanja rada s klijentima Seminar pod nazivom “Managing Customer Relations: Loyalty as a Competitive Advantage” odræan je nedavno u Podravki. Cilj ovog seminara, koji se odræavao na engleskom jeziku, je razvoj i unapreenje spoznaja vezanih uz proces upravljanja rada s klijentima. PredavaË i struËnjak za Customer Relationship Management bio je profesor Juan Serrano, ujedno i jedan od predavaËa na IEDC Bled, Slovenija, a tijekom cjelodnevnog seminara obuhvaÊene su podteme Customer Loyalty, Customer Satisfaction & Value Creation, Employee Loyalty i Customer Oriented Attitude. Na seminaru je sudjelovalo pedesetak Podravkinih direktora i managera. I. B.
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Braniteljske udruge
LijeËniËki pregledi i izlet za branitelje
Priznanja gradovima junacima u Domovinskom ratu Udruge proizaπle iz Domovinskog rata a na inicijativu Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Hrvatskog generalskog zbora, pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, dodijelile su prva priznanja pod nazivom ”Grad junak hrvatskog Domovinskog rata”. Tako je ovo priznanje na sveËanoj sjednici Gradskog poglavarstva Grada Knina uruËeno Gradu Kninu. UruËili su ga general bojnik Marinko KreπiÊ, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i predsjednik Podravkinih branitelja Mladen PavkoviÊ, a u nazoËnosti potpredsjednice Kosor i drugih ministara, æupana i Ëlanova Gradskog vijeÊa ovoga grada primili gradonaËelnica Josipa Rimac i predsjednik Gradskog vijeÊa Æeljko ©imunac. Tom prigodom Udruge branitelja Knina uruËile su Mladenu PavkoviÊu i posebno priznanje za sve πto je uËinio za hrvatske branitelje - deset metarsku hrvatsku zastavu! Nakon Knina, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora i Podravkine Udruge na posebnoj sveËanosti, kojoj su uz ostalo bili nazoËni i predstavnici Koordinacija Udruga iz Domovinskog rata Vukovarsko - srijemske æupanije, prvi zapovjednik obrane Vukovara Mile DedakoviÊ - Jastreb, predsjednik HDZ-a i saborski zastupnik Pero MlinariÊ i drugi to je priznanje uruËeno i Gradu Vukovaru - za sve πto je uËinio tijekom obrambenog rata za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku dræavu. Priznanje su zajedniËki primili predsjednik Gradskog vijeÊa Grada Vukovara Nikola Toth-Fenix i zamjenik gradonaËelnika Vukovara dr. Vladimir Emedi. Ova priznanja primit Êe joπ tridesetak gradova, prije svega oni koji su bili na prvoj crti obrane, ali i neki drugi koji su kontinuirano pomagali hrvatsku borbu, od gospodarstva do brigada. Na slikama: s dodjela prvih priznanja predstavnicima gradova junaka Domovinskog rata
Pitali smo...
Kako podnosite ovu vruÊinu? Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek VruÊina u drugoj polovici lipnja s temperaturama koje se kreÊu oko 35 stupnjeva djeluje kao elementarna nepogoda, pogotovo kod ljudi koji ne podnose visoke temperature, ili pate od tegoba kojima vruÊina ne pogoduje. U takvim situacijama zaposlenici pribjegavaju raznim naËinima kako bi radni prostor uËinili πto snoπljivijim, u Ëemu mnogi nemaju baπ previπe uspjeha. ©to o djelovanju visokih temperatura na organizam kaæu lijeËnici? Imaju li poveÊani broj intervencija zbog toplotnog udara? Uputili smo se u Hitnu sluæbu u Medicinskom centru ”Dr. Tomislav Bardek” u Koprivnici kako bismo iz prve ruke saznali kakvo je stanje na tom planu. Dr. Mladen Vuljak prvo nam je rekao da su oni spremni, a i oËekivali su da Êe biti viπe intervencija Dr. Mladen Vuljak nego obiËno. Me-
utim, situacija nije zabrinjavajuÊa niti alarmantna. Sve govori da se ljudi veÊ znaju ponaπati u takvim situacijama i sami si ili meusobno pomagati. Intervencija ima i one su oËekivane zbog oteæanih uvjeta kojima je izloæen ljudski organizam zbog vremenskog ataka na njega. Kako bi se opÊenito trebali ponaπati da bismo izbjegli neæeljene posljedice toplotnog udara, dr. Vuljak nam je rekao: - Simptomi neæeljenih posljedica toplina kojima smo izloæeni mogu biti omaglica, vrtoglavica, glavobolja, muËnina, slabost i obamrlost. Oni koji idu na posao moraju voditi brigu o dobroj rehidraciji, a to znaËi da odgovarajuÊe nadoknauju tekuÊinu koja im je potrebna u organizmu. Izbjegavati treba pijenje gaziranih sokova i alkoholnih piÊa, a preporuËuje se piti obiËnu vodu i Ëajeve i to u malim koliËinama i Ëesto. Od jela valja upotrebljavati laganu i kuhanu hranu i izbjegavati peËenje, oπtre, ljute i gorke hrane. Vaæno je i odijevanje. U ovo vrijeme nositi treba lagane pamuÊne odjevne predmete i obuÊu. NaroËito oprezni moraju biti oni koji uzimaju lijekove za tjeranje vode - diuretike. Opasne
5
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) za oko pedesetak svojih Ëlanova organizira specijalistiËke preglede. »lanove su predloæile podruænice UBIUDR-a Podravka, a prvenstvo su imali bolesni branitelji te oni koji su se ukljuËili u Domovinski rat 1991. godine. Pregled Êe se obaviti u specijalistiËkoj ordinaciji dr. Karmen AntoliÊ. Naime, Udruga smatra da su ovakvi pregledi za branitelje i te kako potrebni te Êe u narednom razdoblju nastaviti sa sliËnim aktivnostima. Osim toga, Podravkina Udruga organizirat Êe i jednodnevni izlet za svoje Ëlanove u subotu 15. srpnja u Opatiju. Na izlet branitelji mogu povesti i nekog od svojih najbliæih, prije svega djecu. Broj mjesta je ograniËen, a prijave se primaju do 1. srpnja u Udruzi branitelja Podravke, gdje se mogu dobiti i ostale informacije. su i greπke u procjeni tlaka i primjeni terapije. Ako se i dogodi sluËaj opisan u simptomima Ëovjeka treba skloniti sa sunca, smjestiti ga na prikladno mjesto u hladovinu i postaviti ga u leæeÊi poloæaj kako bismo mu omoguÊili normalnu cirkulaciju krvi. »ak s podignutim nogama kako bi se krv bræe vraÊala u mozak. Vaæna je i priprema za posao, a ta podrazumijeva izbjegavanje dnevnog posla na otvorenom do 19 sati. Uvjeti rada na poslu mogu se poboljπati klima ureajima, ali isto tako treba biti oprezan s klima ureajima. Kako je na radnom mjestu u ovakvim uvjetima razgovarali smo s nekolicinom Podravkinih radnika. Ivan JanekoviÊ, Odræavanje zelenih povrπina: - Na odræavanje zelenih povrπina dolazim ujutro, prije πest sati, kako bih izbjegao vruÊine koje su kasnije nesnosne. CvijeÊe se i tako ne smije zalijevati po vruÊini pa je to bolje i za biljke i za ljude. Nisam imao nikakvih problema do sada. Ne puπim, a za osvjeæenje popijem pivo ili sok. Kako je kod nas vaæno obaviti po- Ivan JanekoviÊ sao na vrijeme,
moæemo dolaziti na posao i kada nije vruÊe. Dobro je πto je kod kuÊe odreeno zatiπje u poljoprivrednim poslovima pa moæemo izbjeÊi toplinu. Ivan ©tajminger, Zaπtita i nadzor: - U portirnici Transporta na Danici nema zraka, a kada se otvori ulazi praπina. Tu je ventilator koji pomaæe, ali je problem πljunËani prilaz i puno vozila koja prolaze. Tako treba u ove dane izdræati osam sati rada. Radimo ovdje u Ëetiri smjene, a pro- Ivan ©tajminger blem je πto nemamo u blizini moguÊnost za okrepu. Moramo moliti da nam donesu neπto iz grada. Ja si donosim jelo i osvjeæenje od kuÊe. Jednom naπem kolegi je i pozlilo. Svi traæimo samo led, hladno... –urica Martinaga iz laboratorija DjeËje hrane: - Moæete zamisliti kako je nama na 36 stupnjeva. Na drugom smo katu. Iznad nas su vruÊe ploËe, a ispod valjci iz proizvodnje. Na prozorima zastori, æa–urica luzine, sunce grije Martinaga cjelodnevno. Po-
moÊno sredstvo su nam gaze s kojima briπemo znoj, a za okrepu voda. Dobro je πto nam je Studena stalno pri ruci. U ovo vrijeme ne bi bilo loπe da koristimo kolektivni godiπnji odmor. I sada moramo imati HTZ opremu koja dodatno pogorπava situaciju. Meni je dobro πto na posao idem biciklom i izbjegnem automobilske nepogode. Ovakvu vruÊinu joπ nisam doæivjela. Boæica HegeduπiÊ iz Ljudskih potencijala: - U sobi smo obraËuna plaÊa i bolovanja gdje sunce nesmiljeno præi. Ventilator puπe, prozori i vrata su πirom otvoreni, ne obaziremo se ni na propuh, ali jedino osvjeæenje nam je aparat s vodom. No zna se dogoditi da i vode uzmanjka. U sobi nas je sedam, pet kompjutora i dva printera. Ovdje na treÊem katu kod Boæica HegeduπiÊ nas je valjda najtoplije. Maπemo i karticama kako bismo otjerale znoj s Ëela, a toplomjer, koji imamo u sobi, svjedoËi o nesnosnom lipnju 2006. Evo, trenutno pokazuje toËno 30 stupnjeva, a to je ovih dana donja granica... Odlazak na gablec prigoda nam je da ”uhvatimo” malo zraka, ali ne i svjeæine, jer svuda je pakleno vruÊe.
Moj hobi - Darko OæegoviÊ, voditelj odræavanja u Tvornici djeËje hrane i kremnih namaza
Strojobravar za ”kipece” od drva Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek To πto je malom Darku OæegoviÊu u Drugoj osnovnoj u Koprivnici tehniËki odgoj bio draæi od likovnog, glazbenog ili tjelesnog odredilo je i njegovo buduÊe æivotno opredjeljenje. Zavrπio je strojobravarski zanat, praktiËnu obuku odradio u Podravki gdje se i zaposlio u staroj radionici gdje je uπao u “momËad” prekaljenih majstora kao πto su bili ©afar, BariËeviÊ, Hojsak, direktor Æiga PopijaË, poslovoa Joæa. Nakon prve plaÊe stiglo je i prvo vozilo marke ”Rog”. Specijalka s kojom se Darko “vozil cijeli æivot”, a i danas je u upotrebi. Kasnije Darko zavrπava tehniËku πkolu varaædinskog odjela
MEC-a. Ubrzo postaje Ëovjek iz kancelarije, u Zagrebu zavrπava dvogodiπnji studij Fakulteta strojarstva i brodogradnje, smjer odræavanja. Punih deset godina angaæiran je poslije toga na projektima strojeva, uglavnom za Podravku, od kojih su neki joπ danas u funkciji. Idejni je zaËetnik i izrade znaËaka u Odræavanju na kojem je bilo angaæirano 60 ljudi, a πto je ugaπeno poËetkom devedesetih, zbog neisplativosti. To je bio veÊ posao umjetniËkog karaktera koji je kasnije iskazan u Darkovom djelovanju, ali u drugom usmjerenju - kiparstvu. Tehniku graviranja sam je nauËio, a znalci je smatraju vjeπtinom, zanatom, koji danas nije profitabilan. Nije ni kiDarko OæegoviÊ parstvo, Ëiji poËeci kod Darka seæu u dane vojnikovanja u Ljubljani 1974.
godine. Kada su postrojbe iπle na teren, Darko je skupljao drva i noæiÊem ih rezbario i pretvarao u æeljene oblike. PoËelo je s topolom i vrbom, mekanim materijalima koji se lako obrauju, pa je tako nastao i prvi reljef. Portret njegove cure Vlatke koja mu je danas supruga. Sada je usredotoËen na kiparstvo s namjerom da u goricama uredi galeriju za svoja djela. A u kiparstvu je poËeo s æeteocima, koscima, dok ga u zadnje vrijeme okupiraju religiozne teme. Od 1975. godine Ëlan je Likovne sekcije Podravka 72. Uglavnom izlaæe na skupnim izloæbama, nekoliko puta svake godine. Nanizao je ukupno stotinjak postava. Priredio je i dvije samostalne izloæbe kiparskih radova u Podravki, a jedno djelo zavrπilo je i u Rusiji. Okuπao se i u slikanju i to pastelama, a svoje radove uglavnom je poklanjao. Od umjetniËkih uzora na prvom mjestu
mu je Josip Fluksi, a slikarski mu se dopada Josip GreguriÊ. Za kiparski alat ne mora puno brinuti. Kako je sam strojar, izrada dlijeta i ostalog pribora nije mu problem. U posljednje vrijeme u njegovom opusu prevladavaju ”vinske” teme od podruma, groæa, preπanja. Ako su mu znaËke bile prvi umjetniËki izriËaj, nova tehnologija izrade plastike za Kinder jaja bio mu je posao iza toga. Na temelju njega napravljena je i linija na Danici. Bio je Darko tada voditelj proizvodnje na toj liniji da bi nakon toga preuzeo vodstvo u odræavanju Tvornice djeËje hrane koji posao i danas obavlja. S biciklom Rogom uvijek pri ruci i s idejama kako da osmisli goriËki prostor kojem u slobodno vrijeme posveÊuje veliku paænju. Usput izrauje i nova dlijeta za rezove koji pretaËu Darkove impresije u djela umjetniËke vrijednosti.
6
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
VeËer kulture u BakovËicama
Obavijesti
Izloæba slika i promocija knjiga
Prodaja rashodovanih vozila
U povodu Dana πkole “BraÊa RadiÊ”, u PodruËnoj πkoli BakovËice odræana je veËer kulture na kojoj su se svojim ostvarenjima predstavile Radmila Boπnjak - Kolarek i Boæica GaπpariÊ. Slikarica Kolarek, Ëlanica Likovne sekcije Podravke, priredila je Ëetvrtu samostalnu izloæbu slika, a pjesnikinja GaπpariÊ iz Podravkine Literarne sekcije promovirala je svoju treÊu zbirku pjesama “Hrvatski krajolik” i priËu “Filipove zvijezde”. O slikarskim ostvarenjima, dometima i moguÊnostima Radmile Boπnjak- Kolarek govorio je prof. Petar MarkiÊ koji je slikanje pastelama istaknuo kao Radmilin izazov, njenu romantiku, ono πto æene vole. Uvodno kod promocije zbirke pjesama “Hrvatski krajolik” Boæice GaπpariÊ govorio je Slavko FijaËko, Ëlan Druπtva knjiæevnika Hrvatske, predstavivπi knjigu u kojoj Boæica pjesmom govori o raznim krajevima naπe domovine. FijaËko naglaπava da je u pjesmama primjetna ljepota izraza, pjesme su “oboruæane” metaforama, u njima teku birane rijeËi, a pjesnikinja paæljivo odraæava jedinstvo hrvatskog krajolika. O
Marka i tip vozila 1. Mercedes 814 2. Fiat Fiorino 1.3 3. Hyundai accent 1.3 4. Hinda civic 1.4
priËi “Filipove zvijezde” govorila je Maja Gjerek, dopredsjednica DKH, usporedivπi je s “Malim princom”. U priËi Filip je nebeski djeËak koji silazi na zemlju da bi razveselio svu djecu. Knjigu “Filipove zvijezde” Boæica GaπpariÊ namijenila je i u humanitarne svrhe - dio prihoda od prodane knjige
Aktivnosti Podravkinih likovnjaka
Donacije slika Likovna sekcija Podravke obogatila je 10. lipnja svojom donacijom fundus slika udruge “KuÊa sunca” u GloboËecu. Humanitarna kolonija, u organizaciji Likovnog udruæenja Ludbreg, bila je namijenjena osobama s mentalnom retardacijom. Na koloniji su sudjelovale Ëlanice Podravkine sekcije Barbara Per-
Na osnovi odluke o prodaji rashodovanih sredstava objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama Dana 6. 7. 2006. (Ëetvrtak) u prostorijama restorana Danice d.o.o. – elekoveËka cesta 21 Koprivnica u 12 sati bit Êe otvaranje ponuda. Ponude se primaju do 6. 7. 2006. do 11,30 sati na blagajni Danice d.o.o.
caË, Silvija Auer, Slava BlaæekoviÊ i Vesna SubotiËanec, Ëlanice sekcije. Donirano je 6 slika (5 ulje platno i 1 pastel). Istog dana Ëlanovi Podravkine sekcije sudjelovali su i na 5. meunarodnoj kiparsko-slikarskoj koloniji Jeπkovo. Kao i svake godine dio radova bit Êe doniran DjeËjem domu “Svitanje” u Koprivnici, PodruËnoj πkoli NovaËka i Osnovnoj πkoli Gola. Ispred Likovne sekcije
Vrsta vozila teretno-hladnjaËa pick-up osobno osobno
God. proizv.
Stanje vozila
Prijeeni PoËetna kilom. cijena kn.
1996. 1994. 1997. 1990.
neispravno neispravno ispravno ispravno
520.357 65.000,00 224.426 2.500,00 253.200 10.000,00 262.115 25.000,00
Navedena vozila mogu se razgledati do 6. 7. 2006. do 11,30 sati u krugu Danice d.o.o., –elekoveËka cesta 21, Koprivnica (Boæidar PintariÊ). Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene.Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac (22%). Kupac koji je u nadmetanju namijenjen za lijeËenje jedne bolesne kupio vozilo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog djevojËice iz Rasinje. U cjelokupnom nadmetanja. Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi programu sudjelovali su i uËenici πkole pravo na povrat jamËevine. iz BakovËica, Druπtvo æena iz istog mjesta, a stihove Boæice GaπpariÊ interpretirali su njezini kolege iz sekcije Prodaja rashodovanog rashladnog ureaja i Katarina i Domagoj ©vabek te Ivo Koteretnog vozila vaË - Kaj (na slici Ankice Vranar). S. PetriÊ Na osnovi odluke objavljuje se prodaja rashodovanog rashladnog ureaja i teretnog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 5. 7. 2006. u prostorijama ”Podravka- Mlin” Koprivnica, A. StarËeviÊa Podravka 72 sudjelovali su: Ivan Kova32 u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni ËiÊ, Vlatka Kordina, Marica Jalπovec, Podravke. Zvonko KoπÊak i Melinda SokaË. Takoer, naπi su slikari donacijom Vrsta God. Stanje Inv. PoËetna slika pruæili potporu i koprivniËkoj Marka i tip proizv. broj cijena kn. biciklijadi, a u toj akciji sudjelovali neispravan 3.000,00 su: Barbara PercaË, Silvija Auer, Si- 1. Tehnomehanika rashladni ureaj mon Glavica, Ivan KovaËiÊ, Slava (200-220 t/dan) 2. TAM 190T VZ teretno vozilo 1991. ispravno 677 20.000.00 BlaæekoviÊ i Zvonko KoπÊak. B. PercaË Navedena sredstva mogu se razgledati 5. 7.2006. u dvoriπtu Podravke - ispred tvornice Mlinovi - u vremenu od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20 % poËetne cijene. tko, Ivica KovaËeviÊ, Katarina Sinjeri, Sredstva se prodaju po naËelu ”vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu Zvonko KoπËak, Marica Jalπovec, Mareklamaciju. rija Stipan, Melinda SokaË, Nada ZlaPorez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. tar-Lukavski, Nevenka RehoroviÊ-MaKupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti tas, Zlatko ©trfiËek, Æeljko Kolarek i u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac Dragutin Ciglar. Izloæba Êe biti otvoodustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine. rena mjesec dana u galeriji u Goli, a potom ide u Zagreb. N. Z. L.
Izloæba u galeriji ”Stara πkola” Slikari Podravkine sekcije izlagali su u galeriji ”Stara πkola” u Goli za Dan opÊine. Tradicionalno, Ëetvrtu godinu za redom, okupljaju se slikari na prelijepom jezeru Jeπkovu kako bi stvarali svoja djela za dobrobit onima kojima je to najpotrebnije. Tako Êe se slike koje su nastale ove godine na
spomenutoj koloniji izloæiti na aukciji u Stuttgartu u NjemaËkoj, a dobivena financijska sredstva koristit Êe se za opremanje hrvatskih knjiænica i πkola u dijaspori. Na ovoj koloniji i na izloæbi u Goli sudjelovali su slikari Likovne sekcije Podravke: Josip GreguriÊ, Brankica RadmaniÊ, Dado Cve-
Odvoz otpadne hrane
LijeËnik za vas
IznenaujuÊe dobre vijesti o seksu u starijoj dobi Piπe: dr. Ivo Belan Iznenauje li vas da je oko tri Ëetvrtine starijih Amerikanaca joπ uvijek seksualno aktivno? Ili da Êe jedan od nas πestero biti Ëak viπe zainteresiran za seks kako starimo? Prema miπljenjima modernih seksologa to je toËno. Zaπto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer je mnogo od onoga πto mi mislimo da znamo u seksu zabluda. Tajna uspjeπnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su Ëinjenice: VeÊina parova s dugim braËnim staæem ne pati od seksualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na ”automatskog pilota”, par se Ëesto poËinje dosaivati sa svojim ljubavnim æivotom. Meutim, istraæivanja pokazuju da uËestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo poËinju se popravljati kad braËni par ima viπe vremena za sebe, nakon πto djeca napuste kuÊu. Kad je rijeË o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo. Muπka seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdæerskoj dobi. Ako je cilj zadovoljstvo, a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni æivot ustvari moæe i poboljπati. Muπka priroena potreba za orgazmom ne smanjuje se tamo do oko 50-e godine æivota, a kad se to desi onda seksualno zadovoljstvo postaje lakπe. Tada je muπ-
karac u stanju produæiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo, dajuÊi joj dodatno vrijeme za postizanje orgazma. I, buduÊi da muπkarci trebaju viπe stimulacije dodirom i viπe vremena da se fiziËki uzbude, æene mogu osjetiti da su viπe poæeljne i potrebne. VeÊina æena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponaπanja pokazuju (barem u Americi) porast uËestalosti spolnih odnosa kod æena u dobi iznad 65 godina. Æene se osjeÊaju ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je oslobaajuÊe i za muπkarce. VeÊina starijih æena ne gubi sposobnost doæivljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na æeninu sposobnost doæivljavanja orgazma. Meutim, neka oboljenja, bol, neki lijekovi, gubitak partnera i stres, mogu oteæati ili onemoguÊiti takav doæivljaj. Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruæa dovoljno fiziËke aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovjeæbu. Osim toga, psiholoπki, seksualni odnosi mogu pomoÊi u spreËavanju depresije, poveÊavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti, ohrabruju kontrolu tjelesne teæine i smanjuju æivotne stresove. Nije vjerojatno da Êe seks izazvati srËani infarkt. Usprkos πala o ”smrti u krevetu”, manje od jedan posto iznanadnih koronarnih smrtnih sluËajeva dogodi se za vrijeme spolnog odnosa i 70
posto njih dogodi se za vrijeme vanbraËnog odnosa. Ako ste meu 30 posto muπkaraca koji su preæivjeli srËani infarkt, pa sada zbog straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod lijeËnika i - nastavite sa svojim uæicima. Problemi s erekcijom nisu neizbjeæni, a kad se pojave postoje naËini da se olakπaju. Izmeu 15 i 25 posto muπkaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkciju dovoljno ozbiljnu da im onemoguÊuje seksualni odnos. Smatra se da veÊina takvih problema u starijih muπkaraca ima neki fiziËki uzrok (bolest kao πto su dijabetes, srËano oboljenje, visoki krvni tlak, multipleskleroza, problemi s krvnim æilama, neuroloπke promjene, uzimanje nekih lijekova). Prema tome, ako muπkarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se lijeËniku. Danas postoje brojne moguÊnosti za olakπanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.). I naπ Belupo ima u svom proizvodnom programu preparat Vitaseng, dobar proizvod za podizanje vitalnosti i izdræljivosti organizma. Seksualna buduÊnost je u rukama samog Ëovjeka, bez obzira na njegovu dob. IstraæivaËi su utvrdili da se kad je u pitanju seksualnost moæe primijeniti ona ”upotrebljavaj ili izgubi”. Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaæe i da se uspore neke promjene u organizmu koje donosi sa sobom proces starenja.
Obavjeπtavamo zainteresirane da se vrlo povoljno daje na ponudu odvoz otpadne hrane iz pet restorana Podravkinog ”Cateringa”: 1. R-1 (StarËeviÊeva ulica) 2. R-2 (u krugu mesne industrije ”Danica”) 3. R-3 (u krugu tvornice lijekova ”Belupo”) 4. R-4 (u krugu tvornice ”Vegeta i Podravka jela”) 5. R-5 (u krugu tvornice ”Lino-lada”) Hranu je potrebno odvoziti jedanput dnevno. Zainteresirane molimo da se jave na tel. broj 651-350, 651-110, ili na mob. 091/652-0098.
Jelovnik 3. 7. ponedjeljak:
- Varivo podravski grah, hamburger, salata
4. 7. utorak:
- Junetina u saftu, tjestenina, salata
5. 7. srijeda:
- Pohana svinjetina, krumpir na seljaËki, salata
6. 7. Ëetvrtak:
- Vinski gulaπ, kolaË
7. 7. petak:
- PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica
Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Sport
Miranda Tatari joπ tri godine u Podravki Vegeti
Memorijalni turnir ”Darko BoliÊ”
Pobjednici treÊi put uzastopno Podravkaπi KuglaËki savez KoprivniËko - kriæevaËke æupanije organizirao je veÊ tradicionalni kuglaËki turnir u spomen na prerano preminulog Darka BoliÊa. Na koprivniËkoj kuglani naπli su se kuglaËi i kuglaËice iz svih klubova naπe æupanije: æenski i muπki sastav ©KK Podravke, mlade kuglaËice Belme, kuglaËi koprivniËkog ÆeljezniËara i urevaËkog GraniËara-Picoka, kao i viceprvakinje Druge lige istok kuglaËice Koprivnice. Pokojni Darko bio je sjajan kuglaË, bio je Ëlan najbolje πestorke u momËadi Podravke, koja je 1995. godine osvajanjem 4.
mjesta u Prvoj ligi ostvarila najbolji plasman u povijesti muπkog kuglanja. Zbog nezgodne ozljede morao je prekinuti karijeru u prvoligaπkoj momËadi Podravke, pa je nastavio u momËadi koprivniËkog ÆeljezniËara kao igraË i trener. Na turniru je kod kuglaËa Zdravko MikloπiÊ joπ jednom ostvario najbolji plasman, a najozbiljniji konkurenti bili su mu Vladimir GroπaniÊ i Zdravko VuËiÊ. Kod kuglaËica Marija Zver pokazala je svoju superiornost i na koprivniËkoj kuglani nije dozvolila nikakvo iznenaenje. Najbliæe tome
bila je mlada i vrlo talentirana Jelena DiniÊ, kuglaËica Belme i velika nada Podravke. Marina IvanËiÊ je bila uvjerljivo treÊa. Plasman: 1. Podravka muπki 1781, 2. Podravka æene 1720, 3. ÆeljezniËar 1625, 4. GraniËar-Picok 1606, 5. Koprivnica 1506, 6. Belma 1439. PojedinaËno æene: 1. Marija Zver (Podravka) 301, 2. Jelena DiniÊ (Belma) 299, 3. Marina IvanËiÊ (Podravka) 294. PojedinaËno muπki: 1. Zdravko MikloπiÊ 318, 2. Vladimir GroπaniÊ 316, 3. Zdravko VuËiÊ 309 (svi Podravka). Æ. ©emper
Uspjeπno natjecanje branitelja ribiËa Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke na jezeru ©oderica organizirala je u spomen na 18oricu poginulih Podravkinih branitelja uspjeπno ekipno sportsko natjecanje u ribolovu. To je veÊ sedma godina za redom kako se organizira ovo natjecanje, a odaziv natjecatelja, po rijeËima jednog od organizatora Zvonimira PrepeliÊa, svake je godine sve veÊi. Tako se ovaj puta natjecalo 14 ekipa sastavljenih iskljuËivo od hrvatskih branitelja (ukupno oko 150 sudionika), a najbolja je bila ekipa Koktela, dok su drugo, odnosno treÊe mjesto zauzeli Odræavanje i DjeËja hrana. Oni su dobili prigodna priznanja. Natjecanje je organizirano u suradnji sa ©portskim ribolovnim klubom Podravka, a za sve sudionike i njihove goste prireeno je i zajedniËko druæenje.
RijeË je o sjajnoj igraËici koja je i te kako zasluæna za naπe posljednje uspjehe, kao i uspjehe reprezentativne vrste. Sve smo vrlo brzo dogovrili i Tatari svoju karijeru nastavlja u naπem klubu - rekao je Marijan DomoviÊ. B. F.
Jurica Srbiπ i Miπel Bertusi prvaci su Hrvatske
Na Kadetskom πahovskom prvenstvu Hrvatske, koje je od 18. do 24. lipnja odræano na Visu, πahisti Podravke joπ su jednom potvrdili da su najbolji u Hrvatskoj. U konkurenciji kadeta do 11 godina, gdje su nastupila 33 πahista, Jurica Srbiπ je sa 7,5 bodova osvojio prvo mjesto, Matija OstoviÊ je sa 6,5 bodova bio Ëetvrti, a Ivan Orehovec je sa 5,5 bodova osvojio πesto mjesto. U konkurenciji πahista do 13 godina (nastupilo 40 igraËa) prvo mjesto osvojio je Podravkaπ Miπel Bertusi upisavπi 6,5 bodova, dok je Petar FrËko sa 4 boda bio 27. U konkurenciji πahista do 15 godina, gdje je igralo 28 πahista, Viktor Vranar je sa pet osvojenih bodova bio πestoplasirani. Prvaci Hrvatske Jurica Srbiπ i Miπel Bertusi ovim su nastupom izborili i igranje na iduÊem svjetskom prvestvu za kadete 2007. godine. S. P. S natjecanja ribolovaca koje je organizirala Podravkina udruga branitelja
Rezultati koprivniËkih mladih hrvaËa primijeÊeni veÊ i u europskim razmjerima HrvaËki sportski klub Podravka ove godine proslavlja 75 godina od osnutka i dokazuje kako se amaterskim, upornim i kvalitetnim radom mogu postizati rezultati primjetni i u europskim razmjerima. A da se sport moæe vratiti i u okvire zanesenjaπtva, odricanja i ljubavi, najbolje govore rijeËi Vedrana BlaæekoviÊa “najjednakijeg “ meu jednakim trenerima koji zduπno obavljaju uËiteljski posao u klubu. On kaæe: “Prije Ëetiri godine primio sam klinca i sada je on pionirski prvak Hrvatske. To je veÊe zadovoljstvo od bilo kakvog novca”. Jednako tako razmiπljaju i predsjednik kluba Darko Tetec te treneri Miroslav Mihalec, Renato BegoviÊ, Saπa ©prem i Darko Frankol koji su takoer bili uspjeπni i na strunjaËi za aktivnog bavljenja hrvanjem. Danas upravljaju druæinom od 50 mladiÊa koji sigurno kroËe domaÊom omladinskom scenom i rado su vieni na meunarodnim nadmetanjima. Prvo ime sa strunjaËe u ovom trenutku je Ivan LonËariÊ koji je juniorski prvak Hrvatske i kadetski doprvak s tim da je najmlai u toj skupini. ©teta je πto zbog bolesti nije mogao na dva meunarodna turnira koji bi ga definitivno uvrstili u kadetsku reprezentaciju Hrvatske za europsko prvenstvo. No, i dalje je potencijalni kandidat. Vedran Grobenski pak, kaæu treneri,
Jedna od najboljih rukometaπica naπe dræave i kapetanica reprezentacije Hrvatske Miranda Tatari potpisala je novi trogodiπnji ugovor s Podravka Vegetom ( na slici). Tatari je u Podravki Vegeti proπla sve klupske kategorije, jedno vrijeme provela na posudbi u virovitiËkom Tvinu Trgocentru, ponovo se vratila u matiËni klub, stekla reprezentativni status i pridonijela uspjehu hrvatskoga æenskog rukometa. - Nisam dvojila o tome gdje Êu nastaviti igrati rukomet i vrlo mi je drago πto sam obnovila ugovor sa svojim klubom. U prvenstvu i Kupu EHF-a igrala sam s ozlijeenim ramenom, tako da sam odmah nakon klupskih obveza otiπla na operaciju koja je proπla uspjeπno. U slijedeÊoj sezoni s Podravka Vegetom oËekujem plasman u jednu od skupina u Ligu prvakinja, a s reprezentacijom uspjeh na europskom prvenstvu koje Êe se igrati u prosincu u ©vedskoj - rekla je Miranda Tatari. - Za nas nije bilo dvojbe o potpisu novog ugovora s Mirandom Tatari.
©ahovsko kadetsko prvenstvo Hrvatske
Osvrt na minulu sportsku sezonu - HrvaËki sportski klub Podravka
Piπe: Slavko PetriÊ
7
ima neπto u sebi i najjaËi je hrvaË u Hrvatskoj u kategoriji djeËaka. Ako mu pridodamo i Petra Kreπimira Jurenca koji je najperspektivniji koprivniËki mladi sportaπ, Sandra Frankola, Tomislava Meimorca, dvostrukog prvaka Hrvatske Luku Mihalca, Alena BeluπiÊa i Nenada Brnicu, dobit Êemo grupu mladih hrvaËa koja Ëeka na nove medalje. Proπle godine bilo ih je na domaÊim i inozemnim natjecanjima viπe od stotinu, a sada se ta brojka slaæe veÊ prema 200. Klupska orijentacija, koju je sponzorski poduprla Podravkina mesna industrija Danica, je stjecanje meunarodnog iskustva, jer samo na taj naËin Podravkini hrvaËi mogu odskoËiti u hrvatskim razmjerima. Zbog toga su mladi hrvaËi Podravke veÊ znani i rado vieni gosti u Maarskoj kako u njihovim poznatim πkolama tako i na turnirima, a u minuloj sezoni crveni dresovi Podravkinih hrvaËa bili su na strunjaËama u Ukrajini, nekoliko puta u »eπkoj, SlovaËkoj, Austriji, Sloveniji, Srbiji, Italiji, Nizozemskoj i NjemaËkoj. Svi u klubu tvrde da im je odskoËna daska za Europu bio “Zlatni pijetao” koji je ove godine po treÊi puta odræan u Koprivnici. Ovaj turnir afirmirao je i klub, Podravku i Koprivnicu tako da su Podravkaπi rado vieni na natjecanjima. Ambiciozni predsjednik i treneri koji vode simpatiËno druπtvo imaju ideje kako joπ viπe pribliæiti hrvanje mladima.
S jednog od natjecanja mladih koprivniËkih hrvaËa u »eπkoj Nakon prvenstva Hrvatske za djeËake, koje je odræano u Molvama, nakana im je da se u tom mjestu otvori πkola hrvanja, jer tu postoje svi uvjeti za to. Æele to unaprijediti i u Koprivnici. Predlaæu gradu da se proπiri postojeÊa mala dvorana i da se nadogradnjom uspostavi centar za hrvanje, Ëime bi koprivniËki sport dobio kvalitetu viπe. Osim toga πirom su otvorili svoja vrata i ostalim klubovima koji æele svojim igraËima omoguÊiti razvijanje motoriËkih sposobnosti u njihovom klubu. Imaju i zanimljivih primjera na tom planu, ali oËekuju i veÊe zanimanje. U ovom trenutku mladi hrvaËi su na dvotjednom odmoru. Zanimljivo je da su im treneri to prvi puta omoguÊili. InaËe, nakon dosadaπnjeg vjeæbanja od Ëetiri puta tjedno i oni su se uvrstili u sportaπe za koje se kaæe da su na zasluæenom odmoru.
Susret: Vedran BaËi, trener πahista Podravke
Nogometaπ - trener mladih πahista Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek Premda je Vedranovo sportsko odreenje nogometna lopta, sa πahovskim figurama pokazao je kako se amaterskim radom mogu postiÊi rezultati paænje vrijedni. Majstorski πahovski kandidat, s naobrazbom ekonomskog fakulteta, prvo je bio Slavenov junior, igrao u Hereπinu, drugoligaπu iz Molvi, u –elekovcu, jedno vrijeme “vikend” nogomet u Austriji, a danas odijeva dres Tomislava iz Drnja. Koliko je vjeπt u nogometu, u davanju golova, isto tako se posvetio i πahovskim figurama, mladima, klincima s kojima je stvorio respektabilnu πahovsku πkolu koja je po ocjeni struËnjaka vodeÊa u Hrvatskoj. PoËeo je igrati πah u 12. godini, a tih godina su sada i njegovi uËenici koji zauzimaju vodeÊa mjesta u hrvatskom πahu najmlaih, s tim da Srbiπ i OstoviÊ zauzimaju zanimljive pozicije i na svjetskim tablicama. BaËi, inaËe pripravnik u Kontrolingu Belupa, prihvatio se zduπno treniranja jedne generacije mladih i talentiranih. Da bi uspio, trenira svakodnevno, umjesto dva puta tjedno kako se to obiËno radi. Djeca su bila zainteresirana za takav naËin treniranja, a i danas entuzijazam nije splasnuo. Sastav najmlaih Podravkinih πahista, preteæito 11 godiπnjaka, Jurica Srbiπ, Matija OstoviÊ, Viktor Vranar, Miπel Bertusi, Ivan Orehovec, Petar FrËko, Tomislav Gregur i Mislav Mucko, kadetski su prvaci Hrvatske i najbolja dræavna ekipa do 15 godina starosti. Srbiπ i OstoviÊ Êe u rujnu i na europsko odnosno svjetsko prvenstvo.
Vedran BaËi - U Hrvatskoj smo radili viπe od drugih i to se vidi na rezultatima. Kada sam ja bio optereÊen obvezama, uskakao je kolega Hrvoje MatijeviÊ koji mi je i sada desna ruka. Kadetski smo prvaci Hrvatske, Srbiπ i OstoviÊ pojedinaËno. Sve to donijelo nam je status najbolje omladinske πkole u Hrvatskoj. Naravno da to nije kraj. Mi od ovih djeËaka tek oËekujemo prave rezultate, a oprobali smo ih u ©ibeniku i u konkurenciji velemajstora i viπe smo nego zadovoljni igrama. NamuËili su i velike igraËe - kaæe nam uËitelj mladih Podravkinih πahista. Kao i u nogometu, i u πahu je BaËi pristalica napadaËke, otvorene igre. Remis jednostavno ne priznaje. Igra u prvoj seniorskoj momËadi Podravke koja se natjeËe u Drugoj ligi. ProuËava πahovsku teoriju kako bi je prenosio mladima, ali najviπe cijeni talenat kojeg koprivniËki πahisti imaju.
8
Broj 1800 Petak 30. lipnja 2006.
Podravka donirala raËunala O© ”Antun NemËiÊ Gostovinski” Podravka i Osnovna πkola “Antun NemËiÊ Gostovinski” surauju veÊ niz godina, a buduÊi da je Podravka i “kuma” ove eko πkole, povodom Dana πkole, 13. lipnja, darovala joj je raËunala, koja su, vrijedan poklon uËenicima i uËiteljima. - U naπoj su πkoli nagraena sva djeca koja su svojim zalaganjem postigla uspjeh i s radoπÊu primamo ovaj poklon, jer nas je Podravka prepoznala kao izvor buduÊih obrazovanih naraπtaja. Podravka i eko πkola dugogodiπnji su partneri i do sada nam je RaËunala je ravnateljici πkole Gordani GazdiÊ - Buhanec predao Zdravko ©estak Podravka pomagala u ©estak je takoer naveo kako se nastavlja suradnja s O© nabavi opreme koju koristimo u razliËitim πkolskim projektima. Stoga sam oduπevljena i ovom donaci- “Antun NemËiÊ Gostovinski” teËajem za koriπtenje inforjom, jer raËunala zaista trebaju πkoli, kako bi pomogla matiËke tehnologije namijenjen nastavnicima. Ines Banjanin u informatiËkom opismenjivanju djece, πto je danas neophodno - rekla je ravnateljica πkole Gordana GazdiÊ - Buhanec. Osim samih raËunala, bit Êe omoguÊen pristup internetu i otvaranje e-mail adresa, a donaciju je uruËio Ëlan Uprave Podravke Zdravko ©estak. - Ovu je donaciju Podravka izvela koristeÊi poziciju svojih partnera i zahvaljujuÊi Hewlett Packard-u i firmi Comping. Naime, proizvoaËi informatike rado doniraju pojedine institucije, jer im one ujedno predstavljaju dobar ulaz na daljnje træiπte - rekao je ©estak, dodajuÊi kako je veÊ postignut i dogovor s THT-om o instaliranju ADSL opreme. Informatika Podravke umreæit Êe raËunala, a tijekom narednog razdoblja raËunala i njihove moguÊnosti Êe se nadograivati i upotpunjavati.
NA ©ILJKU Shaw: Moj je naËin zbijanja πale da kaæem istinu. To je najsmjeπnija πala na svijetu. Branstner: Dobra dosjetka umjesna je Ëak i na pogrebu.
- Kakva je uloga propelera na avionu? - Hladi pilota. Ako ne vjerujete, zaustavite propeler u zraku i vidjet Êete kako se pilot poËinje znojiti. - Kakva je razlika izmeu piknika i panike? - Oko 28 dana. Nacrtao psihijatar na ploËi kvadrat, pa pita pacijenta na πto ga Priprema: Vojo ©iljak taj kvadrat asocira. - Na golu æenu - reËe pacijent bez puno razmiπljanja. Nakon toga psihijatar nacrta trokut, pa upita: - A na πto vas asocira ovaj crteæ? - Na golu æenu - opet reËe pacijent bez imalo oklijevanja. Psihijatar potom nacrta krug, a pacijent odgovori: - I to me podsjeÊa na golu æenu. »ovjeËe, pa vi ste opsjednuti seksom! - uzviknu psihijatar, a pacijent mu zaËueno odgovori: - »ekajte, doktore, πto je vama? Pa tko ovdje crta gole æene, ja ili vi? - Doktore, ja vam se bojim da sam nimfomanka. OsjeÊam da mi, jednostavno, nikad nije dosta. I to me jako zabrinjava! - Ne morate se bojati, gospoice. Takve stvari se uspjeπno lijeËe, samo vam ja takav tretman priliËno skupo naplaÊujem - 500 kuna po satu. - Oh, doktore, pa to je divno! Recite, a koliko bi koπtala cijela noÊ? Najduæi je ispit koji se polaæe u najkraÊoj haljini.
Nagradna igra Gledaj se u ogledalo puna dva sata i vidjet Êeπ luaka. Uostalom, samo se luak moæe dva sata gledati u ogledalo.
”Nema ljeta bez Podravka paπteta“
Poπtovani gosti! Dodatni pokrivaËi nalaze se u ormaru u predsoblju. Ako vam i dalje bude hladno, pozovite sobaricu. (Uprava hotela)
U organizaciji Marketinga mesnog programa poËela je od 15. lipnja u Hrvatskoj velika nagradna igra pod nazivom „Nema ljeta bez Podravka paπteta“. BuduÊi da u toj nagradnoj igri ne mogu sudjelovati radnici Podravke, u Marketingu mesnog programa organizirali su i internu nagradnu igru za Podravkaπe.
Recept tjedna:
Rolada od treπanja Treπnje su izvrsna podloga raznim kolaËima, a rolada od treπanja u njihovoj je primjeni pri samom vrhu. Za roladu od treπanja potreban vam je biskvit, potom prethodno pripremljen nadjev od treπanja i tuËeno slatko vrhnje. ZvuËi jednostavno, zar ne? I mami na isprobavanje. Sastojci za biskvit: 5 jaja, 120 g πeÊera,sol, 1 ælica naribane limunove korice, 80 g pπeniËnog oπtrog braπna tip 400 Podravka, 40 g πkrobnog braπna Gussnel Dolcela Za nadjev: 100 g marmelade viπnja Podravka, 400 g treπanja, 30 g πeÊera, 100 ml vode, 1 ælica πkrobnog braπna Dolcela, 500 ml slatkog vrhnja, 1 vanilin πeÊer Dolcela Za ukraπavanje: πeÊer u prahu Postupak: Treπnje operite, uklonite im koπtice te ih ocijedite. U posudi lagano karamelizirajte πeÊer dok ne postane svijetlo-
sme. Dodajte vodu i kuhajte 3 - 4 minute sve dok se πeÊer ne otopi. ©krobno braπno razmutite u malo vode i ulijte u tekuÊinu. Dodajte treπnje, kratko prokuhajte i ostavite da se ohladi. Æumanca mijeπajte s prstohvatom soli i limunovom koricom oko 10 minuta dok masa ne postane kremasta. Istucite bjelanca u Ëvrst snijeg pa dodajte πeÊer i mijeπajte dok ne dobijete gustu smjesu. Zatim umijeπajte æumanca, braπno i πkrobno braπno. Biskvit rasporedite po limu (35x40 cm) na koji ste stavili papir za peËenje i pecite u peÊnici zagrijanoj na 180 - 200∞C oko 10 minuta. Biskvit istresite na vlaænu kuhinjsku krpu, paæljivo uklonite papir za peËenje, zarolajte i ostavite da se ohladi. Istucite slatko vrhnje s vanilin πeÊerom. Paæljivo odmotajte biskvit i unutarnju stranu premaæite marmeladom (koju ste prethodno lagano zagrijali pa ohladili). Na treÊinu tijesta stavite treπnje, a
na preostalu povrπinu tuËeno vrhnje i zarolajte. Ostavite da se ohladi u hladnjaku oko sat vremena. Posluæivanje: Prije posluæivanja roladu pospite πeÊerom u prahu. Savjet: Tijesto za biskvit moæete rasporediti na papiru za peËenje u tanje, okrugle oblike i tako Êete dobiti omlete koje nadijevajte na isti naËin kao i roladu. Vrijeme pripreme: 1 sat
Crta: Ivan Haramija - Hans