ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLV Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Dvije treÊine Podravkaπa koristilo kolektivni godiπnji odmor
PoËela rekonstrukcija Podravske kleti restoran za goste zatvoren do listopada
3. str.
4. str.
Objavljeni rezultati poslovanja u prvih 6 mjeseci
Prodaja rasla 5 posto, neto dobit 40,6 milijuna kuna U skladu s pravilima kotiranja u Sluæbenom træiπtu ZagrebaËke burze Grupa Podravka je objavila rezultate poslovanja u prvih 6 mjeseci ove godine. Ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1.674,3 milijuna kuna, πto je poveÊanje od 5 % u odnosu na ostvaren prihod u istom razdoblju 2005. godine, a pritom je organski rast iznosio 3 %. Prema ostvarenim rezultatima u prvoj polovici ove godine Grupa Podravka je ostvarila bruto dobit od 638,5 milijuna kuna, dok
EBIT iznosi 62,8 milijuna kuna, πto je poveÊanje od 31 %. Neto dobit je za 14 % niæa od ostvarenog u istom razdoblju proπle godine i iznosi 40,6 milijuna kuna.
U Hrvatskoj rast 3 %, u inozemstvu 7 % Na hrvatskom træiπtu ostvaren je prihod od 881,1 milijuna kuna i za 3 % je veÊi u usporedbi s proπlogodiπnjim. Na inozemnim træiπtima ostvareni pri-
hod iznosio je 793,2 milijuna kuna, Ëime je prihod od prodaje na inozemnim træiπtima joπ narastao i u ukupnom prihodu sudjeluje sa 47,4 %. Na træiπtu jugoistoËne Europe prodaja je veÊa za 11 % (organski rast na træiπtu Srbije 31 %, te Slovenije 7 %), istoËne Europe 13 % (prehrana 7 %, farmaceutika 38 %), dok je na træiπtu zapadne Europe i prekooceanskih zemalja ostvaren 14-postotni rast. Pad u iznosu od 3 % zabiljeæen je na træiπtima centralne Europe.
Rast prehrane i piÊa 6 %, farmaceutike 1 % Prodaja proizvoda iz segmenata prehrane i piÊa u prvoj polovici ove godine porasla je za 6 %, dok je farmaceutika ostvarila rast prodaje za 1 %. Gledano po grupama proizvoda, najznaËajniji porast prodaje ostvario je program voÊa i povrÊa (11 %). Zatim slijede meso i mesni proizvodi (8 %), djeËja hrana, slastice i snack (7 %), Podravka jela (6 %), dok su dodaci jelima pod markom Vegeta ostvarili rast od 3 %. Osjetniji pad zabiljeæen je u kategoriji riæe i leguminoza, i to 9 %, dok je prodaja piÊa za 4 % manja nego proπle godine u istom razdoblju. Prodaja trgovaËke robe rasla je u prvom polugodiπtu za 14 %. Osim navedenih rezultata, iz Podravkinog poslovanja u prvom polugodiπtu vrijedi izdvojiti izdavanje prve korporativne kunske obveznice u iznosu od 375 milijuna kuna te prodaju 100-postotnog udjela u KoprivniËkoj tiskarnici druπtvu GrafiËar d.d. iz Ludbrega. Podravkina je dionica nagraena «Zlatnom dionicomfl za najbolju industrijsku dionicu u 2005. godini. Organskom rastu od 3 % dijelom je pridonijelo i lansiranje novih proizvoda, od kojih su se u drugom kvartalu na træiπtu pojavili: Vegeta univerzalni tekuÊi dodatak jelima, paleta proizvoda od sjeckane rajËice, Schwarzwald desert, dok su u NajznaËajniji porast prodaje ostvario je program voÊa i povrÊa od 11 posto segmentu farmaceutike lansirani Zorac, Zan, Neofen Forte i Fit Lax.
Prodaja Grupe Podravka po træiπtima 1.-6. 2006.
Red. br.
TRŽIŠTA
0
1
1.-6. 2005.
Iznos
%
2
3
Indeks 2:4
Iznos % 4
5
6
1 . Hrvatska
881,1
52,6
851,7
53,6 103
2 . Jugoistočna Europa
388,4
23,2
349,1
22,0
111
3. Centralna Europa
224,8
13,4
231,2
14,5
97
Zapadna Europa, prekooceanske z. 4. i Orijent
108,2
6,5
94,7
6,0
114
71,7
4,3
63,2
4,0
113
5
Istočna Europa Ukupno
1.674,3 100,0
1.589,9 100,0 1 0 5
Prodaja po grupama proizvoda Red. br.
GRUPA PROIZVODA
0
1
1.-6. 2006.
1.-6. 2005.
Iznos %
Iznos %
2
3
4
Indeks 2:4 5
6
1 . Vegeta - dodaci jelima
317,9
19,0
309,8
19,5
103
2 . Meso i mesni proizvodi
147,0
8,8
135,8
8,5
108
3 . Dječja hrana,slastice i snack
137,1
8,2
128,5
8,1
107
4. Voće i povrće
123,1
7,4
111,3
7,0
111
5. Podravka jela
118,6
7,1
112,0
7,0
106
6. Riža, grahorice i ost.proizvodi
78,1
4,7
86,3
5,4
91
7. Pića
73,8
4,4
76,6
4,8
96
8. Trgovačka roba
331,3
19,8
290,0
18,2
114
9. Ostalo (Prehrana i pića)
57,3
3,4
52,0
3,3
110
10 Lijekovi
285,9
17,1
282,4
17,8
101
11 Usluge
4,2
0,3
5,1
0,3
83
Ukupno
1.674,3 100,0
1.589,9 100,0
105
2
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
Razgovor s direktorom izvoza i doradnih poslova u Podravkinoj mesnoj industriji Danica d.o.o. Vjekoslavom Lukancem
Uz pojaËane marketinπke aktivnosti i daljnjim razvojem novih proizvoda ojaËat Êemo pozicije na inozemnim træiπtima ma prehrane potroπaËa, cijenovnom pozicioniranju, kanalima distribucije, konkurenciji, carinskim barijerama itd. Kada sam rekao da je dobro πto imamo πirok asortiman, misli se na to da nema potroπaËa koji neÊe moÊi odabrati bar neki naπ proizvod s obzirom na cijenu, kvalitetu, sastav i ostale karakteristike. ZahvaljujuÊi πirokom asortimanu uspjeli smo odræati træiπne pozicije kod pojave kravljeg ludila i ptiËje gripe, a potroπaËi su tada viπe kupovali naπe proizvode na bazi drugog sirovinskog sastava. Nedostatak preπirokog asortimana je manja efikasnost u proizvodnom
Razgovarao: Boris Fabijanec U prvih πest mjeseci ove godine Danica je ostvarila rast izvoza Podravkinih mesnih proizvoda od 19 posto u odnosu na isto razdoblje proπle godine. Iako je rast dvocifren, direktor izvoza i doradnih poslova Vjekoslav Lukanec nije u potpunosti zadovoljan, jer je i plan za ovu godinu znatno veÊi od proπlogodiπnjeg. Takoer, komentirajuÊi polugodiπnje prodajne rezultate, Lukanec istiËe: - Vrlo vaæan utjecaj na rast prodaje imalo je i ulistavanje Podravkinih mesnih konzervi u trgovaËke lance te se tako poveÊao i broj potroπaËa na generalnom træiπtu pojedinih zemalja. Krajem proπle i poËetkom ove godine po zahtjevima træiπta modernizirana su pakiranja proizvoda. Puπtanjem u rad nove automatske linije za etiketiranje i pakiranje na plitice sada imamo pakiranja koja su praktiËnija za komisioniranje u distributivnim centrima i prihvatljivija kako za male kupce tako i za trgovaËke lance, proizvodi su uoËljiviji i lakπe se placiraju na prodajnim mjestima, a ujedno se poveÊava efikasnost u procesu pakiranja. Generalno, u zadnjih pet godina izvoz mesnih proizvoda ima trend rasta, osim 2003. godine kada je doπlo do pada prodaje.
Prodaja u susjednim ali i dalekim zemljama - Koja træiπta ostvaruju najveÊi rast, a koja su podbacila i koji su razlozi tih situacija? - Podravkini mesni proizvodi se distribuiraju i prodaju na tri kontinenta, u 18 dræava, u kojima imamo preko dvadesetak direktnih kupaca odnosno generalnih uvoznika-distributera koji opet imaju svoje poddistributere i kupce. Oko dvije treÊine ukupnog izvoza mesnih proizvoda se realizira direktno iz Danice, a ostatak realizira vanjska trgovina Podravke. NajveÊi rast u odnosu na isto razdoblje proπle godine je zabiljeæen na træiπtima Austrije, Srbije, Francuske, ©vicarske, Italije, Australije, BiH i Makedonije. Ostala træiπta su na razini proπlogodiπnjih rezultata ili je prodaja manja. GledajuÊi ostvarenje polugodiπnjeg plana u odnosu na godiπnji plan, najbolje rezultate imaju træiπta Srbije, Francuske, Italije, ©vicarske, Australije, NjemaËke i ©vedske. Razlozi dobrih rezultata su
Vjekoslav Lukanec veÊ napomenuti, a treba spomenuti i uvoenje novih odnosno inoviranih proizvoda kao i marketinπka ulaganja na nekim od tih træiπta. Na træiπtima SAD, Crne Gore, Kosova i GrËke nismo zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima, a razlozi su poveÊane zalihe na kraju proπle godine, zabrane uvoza proizvoda od goveeg mesa, visoke carine, ulazak konkurentskih proizvoda te nedovoljna πirina asortimana na nekim od tih træiπta. Nadamo se da Êe do kraja godine i na tim træiπtima doÊi do pozitivnih pomaka i da Êe sva træiπta ostvariti planirane rezultate. Ostala træiπta, koja nisu spomenuta kao izrazito dobra ili loπa, su u granicama planiranih rezultata i velika je vjerojatnost da Êe na kraju godine biti meu najboljima.
Dobre i loπe strane πirokog asortimana proizvoda - Koji Podravkini proizvodi su najtraæeniji na træiπtima pod vaπom kompetencijom? - Podravka ima vrlo πirok asortiman mesnih proizvoda od goveeg, svinjskog i peradskog mesa koji se izvoze na strana træiπta, πto je dobro, ali i loπe. Izvozimo gotova jela, paπtete, nareske, kobasice, suhomesnate i trajne proizvode kao i cjelodnevne suhe obroke, a uskoro bi na træiπtu EZ trebali poËeti s izvozom smrznutih proizvoda. U vrlo πirokom asortimanu kao lider proizvodi istiËu se govei gulaπ, kokoπja paπteta i govei narezak koji imaju i najveÊi udio u ukupnom izvozu. Ostatak asortimana je na nekim træiπtima viπe, a na nekima manje zastupljen ovisno o navika-
procesu uzrokovana velikim brojem proizvoda u malim serijama, a za svaku dræavu proizvod mora biti opremljen tj. deklariran po vaæeÊim propisima te dræave. Zbog malih serija se ambalaæa i repromaterijal od naπih dobavljaËa ne mogu nabavljati po povoljnijim uvjetima, a i rokovi isporuke za male serije su uvijek upitni. Sve to skupa oteæava poslovne procese kako kod kupaca tako i u svim naπim sluæbama i miπljenja sam da je krajnje vrijeme za suæenje asortimana uz lansiranje nekih novih proizvoda koji Êe se proizvoditi u veÊim serijama i nadomjestiti proi-
zvode koji nemaju perspektivu, a na to nas prisiljava i pojaËani ulazak proizvoda konkurencije na nama strateπka træiπta.
Do kraja godine istim ili malo jaËim tempom
- Vaπa predvianja do kraja ove poslovne godine? - Kao πto sam veÊ rekao, dobri rezultati prodaje na inozemnim træiπtima sigurno neÊe izostati. Preostaje nam da do kraja godine nastavimo istim, a moæda i malo jaËim tempom. U rujnu kreÊu prve poπiljke mesnih proizvoda za træiπte Kanade, a ovih dana Êe se na prodajnim mjestima u Srbiji i Crnoj - Kakva je situacija s usluænim proizvodnjama? - U sluæbi izvoza i doradnih poslova je i odjel dorade koji dogovara i Gori naÊi proizvodi proizvedeni u koordinira proizvodnje privatnih marki, usluæna klanja stoke i usluæne suradnji sa SL Takovo u mesnoj induproizvodnje kao i «outsourcingfl odnosno proizvodnje pod markom Podravka, striji «Mitrosfl. U pregovorima smo s kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Trenutno imamo outsourcing kupcima na novim træiπtima vezano na proizvodnju mesnih konzervi u Makedoniji, Srbiji i Australiji gdje se proizvo- plasman proizvoda s HALAL certifikade proizvodi pod markom Podravka, a proizvodnja je dogovorena zbog tom kao i cjelodnevnih paketa, a na zabrana uvoza iz Hrvatske ili velikih cjenovnih razlika proizvoda proizvede- nekim træiπtima oËekujemo ulistavanih u Koprivnici u odnosu na sliËne proizvode konkurencije na træiπtima. U nje u lance... Uvjeren sam da Êemo ostvariti goditijeku su i pregovori oko proizvodnje u BiH zbog nepoπtivanja bilateralnog sporazuma izmeu Hrvatske i BiH i jednostranog uvoenja carina na mesne πnji plan, a za to postoje i argumenti. Iz proizvode od strane BiH, te Americi gdje je na snazi zabrana uvoza proizvoda viπegodiπnjeg praÊenja kretanja trenod goveeg i peradskog mesa iz Hrvatske u SAD. Za sada se u Australiji dova prodaje poznato je da je prodaja proizvodi za potrebe træiπta SAD i Kanade, ali iz viπe razloga Êe biti povoljnije u drugom polugodiπtu uvijek bolja nego organizirati proizvodnju u Americi. U Australiji planiramo dogovoriti proizvo- u prvom, boljim planiranjem od strane dnju proizvoda za træiπte Australije za koje u Koprivnici nemamo tehnoloπke kupaca i planiranjem preko SAP sustamoguÊnosti ili takve proizvode nemamo u naπem asortimanu, a na tom træiπtu va, koje je uvedeno poËetkom ove godine, izbjegavamo desortiranost, a bi bili dobro prihvaÊeni s obzirom na potroπaËke navike. Od privatnih marki proizvodimo u naπim pogonima mesne proizvode za vezano s tim i veÊu prodaju. Poznata je Getro i Familly frost, paπtete i nareske od nojevog mesa za Klaonicu nojeva, Ëinjenica da proizvod koji niste prodali te obavljamo usluæna klanja za Æito Osijek i neke manje preraivaËe i danas, sutra viπe neÊete prodati, a potroπaË Êe kupiti proizvod konkurencije. uzgajivaËe stoke. BuduÊi da naπe proizvode plasiramo na viπe razliËitih træiπta, u komunikaciji stjeËemo i puno saznanja o kretanjima na globalnom træiπtu te nam je lakπe predvidjeti πto Êe se na nekim træiπtima dogaati. Postoje træiπta koja su razvijenija i uglavnom se trendovi s tih træiπta prije ili kasnije preslikavaju na manje razvijena træiπta (od novih proizvoda, naËina pakiranja, placiranja, naËina distribucije do marketinπkih aktivnosti usmjerenih potroπaËu). Uz pojaËani nastavak marketinπkih aktivnosti i razvojem novih proizvoda i tehnologija sigurno Êemo ne samo zadræati veÊ i znatno ojaËati pozicije na postojeÊim i novim træiπtima. Uz oËekivani rast izvoza bit Êe neophodno osigurati i dovoljno sirovina hrvatskog porijekla πto je uvjet za izvoz na veÊinu stranih træiπta. Ideja i zahtjeva sa træiπta imamo doKvalitetni proizvodi iz mesne industrije Danica prodaju se voljno i preostaje nam da prepoznamo u 18 zemalja na tri kontinenta i realiziramo one koje imaju perspektivu i buduÊnost.
OkonËani pregovori Podravke i Lure
Podravka nastavlja razgovore s potencijalnim partnerima u konceptu razvoja piÊa Iz Lure su proteklog tjedna javnost obavijestili kako su pregovori Podravke u vezi s moguÊim preuzimanjem Eurobeva d.o.o., Lurinog povezanog druπtva koje se bavi proizvodnjom bezalkoholnih piÊa, okonËani zbog nemoguÊnosti postizanja sporazuma o kljuËnim uvjetima transakcije. Eurobev je druπtvo nastalo iz Lurine Divizije piÊa, a kao samostalna pravna osoba u
vlasniπtvu Lure poËelo je poslovati u svibnju 2006. godine. Nova kompanija je sto posto u vlasniπtvu Lure d.d. i samostalno posluje na træiπtu, a osnovana je s temeljnim kapitalom od 63,37 milijuna kuna. U asortimanu su Eurobeva piÊa VoÊko, Bono, Inka i Nara, a tvrtka ima ekskluzivno pravo punjenja, prodaje i distribucije proizvoda iz asortimana Pepsija na podruËju Hr-
vatske, unutar kojeg se nalazi paleta proizvoda poznatih robnih marki Pepsi, Mirinda, i 7Up. Podravka je za tu tvrtku bila zainteresirana kako bi s tim markama znatno proπirila svoj asortiman voda i bezalkoholnih napitaka. Premda se iz razvoja dogaaja ne moæe izvesti zakljuËak da se Luri æuri, Ëinjenica, piπe Poslovni dnevnik, kako se træiπtem πuπka da
Eurobevu pada udio u grupi cola piÊa, mogao bi vlasnika Lure nagnati da u buduÊim pregovorima bude popustljiviji s cijenom. Pad udjela navodno je izravno vezan uz stagnaciju ulaganja u marketing πto je u trenutku dok traju pregovori o prodaji biznisa posve logiËna odluka. Naæalost, poklopila se s istodobnim vrlo agresivnim marketinπkim akcijama glavnog konkurenta
- Coca Cole. Meutim, ponuda Podravke ipak nije zadovoljila vlasnika Lure Luku RajiÊa i njegov menadæment. Prema rijeËima direktora sektora Træiπte RH Marina Pucara, Podravka nastavlja razgovore s potencijalnim partnerima u biznisu piÊa. - Podravka ima alternative koje Êe staviti u prvi plan i raditi na njihovoj realizaciji kao prioritet u konceptu razvoja piÊa - rekao je Pucar. I. B.
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
3
Tema broja: kolektivni godiπnji odmor - prvi puta u Podravki
Dvije treÊine Podravkaπa bilo je na kolektivnom godiπnjem Pripremio: Vjekoslav Indir Povratak s godiπnjeg odmora ovih bi nam dana trebao biti svojevrsna ugoda, napunjenih baterija za nove radne zadatke koje bismo sada trebali izvrπavati osloboeni stresa, s puno viπe energije, relaksirani, osvjeæeni. No, naæalost, za sve je nas godiπnji odmor brzo proπao i kratko trajao - veÊ smo natrag na poslu. Ali tema godiπnjeg ovih se dana vrlo Ëesto otvara u razgovorima na svakom susretu u krugu firme. Kolektivni godiπnji - kako je bilo, gdje si bio, dobar ili loπ izbor za kolektivni koji je ove godine prvi puta za veliku veÊinu Podravkinih zaposlenika organiziran u prvoj polovici kolovoza. Jedan dio Podravkaπa taj je termin proveo radno, no njihov kolektivni ili je bio prije ili je prebaËen na kraj godine, jedan dio nije ni u toj priËi, veÊ ide po starom kako proizvodni uvjeti dozvoljavaju. Ali tema kolektivnog godiπnjeg u Podravki je otvorena. Najsretniji i najzadovoljniji su Ëini se pak oni koji su uspjeli svojih dvanaest dana kolektivnog produæiti na tri tjedna odmora i to im je bilo neπto posebno.
StruËnjaci kaæu - tri tjedna za odmor A i struËnjaci istiËu upravo Ëinjenicu da bi bilo idealno kada bismo mogli koristiti godiπnji odmor od tri tjedna. Razlog tome pronalaze u koncipiranju godiπnjeg odmora na naËin da prati fizioloπke potrebe Ëovjeka. Prvi tjedan, istiËu struËnjaci, Ëovjek se privikava na drugaËiji ritam i na odmor, u drugom tjednu se opuπta, a kaæu da tek u treÊem puni baterije za novi nastavak posla i zbog toga su tri tjedna odmora idealna za prenatrpane dnevne rasporede kojima smo
nemilice svakodnevno izloæeni. Prema dostupnim podacima, odlaskom na kolektivni godiπnji poËetkom kolovoza bilo je obuhvaÊeno oko dvije treÊine zaposlenika Podravke, s tim da su u svim kljuËnim cjelinama bila uvedena deæurstva kako bi se potrebni zadaci svih sluæbi izvrπavali bez obzira na kolektivni u tijeku. Tu moguÊnost nisu mogli koristiti zaposlenici u Træiπtu RH, Poni trgovini d.o.o., Mlinu i pekari, Studencu Lipik, Zaπtiti, »iπÊenju i DDD, Riznici, RaËunovodstvu, Upravljanju komercijalnim partnerima, Energetici i Logistici, veÊ su oni u to vrijeme marljivo i dalje radili, a svoj godiπnji iskoristit Êe ili su ga veÊ koristili u drugom terminu. Zajedno s njima radili su i zaposlenici Tvornice voÊa, Kalnika i PovrÊa Umag koji svoj kolektivni godiπnji planiraju realizirati u nekom drugom periodu. Moæemo stoga zakljuËiti da je veÊina Podravkaπa bila na kolektivnom godiπnjem u prvoj polovici kolovoza.
Prednosti kolektivnog godiπnjeg i odmor u dva dijela Praksa uvoenja kolektivnih godiπnjih odmora za zaposlenike veÊ je niz godina ustaljena u nekim hrvatskim firmama, a kod nas je zapoËela joπ prije Ëetiri godine u Belupu. Prva iskustva koja su Belupovci stjecali na kolektivnom godiπnjem odmoru bila su iz godine u godinu pozitivna i danas je kolektivni godiπnji postao sasvim normalna stvar. Podravka tu moguÊnost dosad nije koristila, no ove godine odluka je donesena. U kalendaru radnog vremena donesenog krajem proπle godine predloæeno je da poËetkom kolovoza Podravkaπi
koriste kolektivni godiπnji odmor od dva tjedna. Dio cjelina koje to objektivno nisu u moguÊnosti organizirati veÊ su u startu odustale od kolektivnog i predlagale vlastite varijante rjeπavanja pitanja koriπtenja godiπnjeg odmora radnika. Kako bilo, godiπnji odmor treba koristiti upravo, kako kaæu struËnjaci, da bismo oporavili organizam u prvom redu od umora koji dovodi do smanjenja radnog uËinka i vrlo Ëesto do poremeÊaja psihomotornih sposobnosti radnika. Na temelju toga imaju pravo svi oni poslodavci koji organiziraju godiπnji odmor u dva dijela; jedan duæi ljetni i kraÊi zimski, posebno naglaπava struka.
RijeË radnika ©to o tome misle Podravkaπi, upitali smo i one koji su koristili kolektivni, a i one koji su u tom vremenu radili. Stjepan Zbodulja je istaknuo: - Problem kolektivnog je πto se uzima previπe godiπnjeg odmora i ostaje jako malo dana za druge potrebe. Ove sam godine bio na moru u Crikvenici i bilo je ”koma” vrijeme, stoga mislim da je bolje da se ostane pri koriπtenju godiπnjeg odmora po starom, bez kolektivnog. Spomenko CikaË je napomenuo: - Kako bi bilo dobro kad bi i druge firme u Koprivnici organizirale kolektivni godiπnji odmor. Tada bismo s Ëlanovima svojih familija mogli uskladiti termine koriπtenja. I inaËe sam godinama iπao na godiπnji upravo u ovom terminu. Malo nam je problem s poslom, jer mislim da bi mi na odræavanju to vrijeme mogli raditi kada su pogoni na godiπnjem. Miroslav »evis je dodao: - Meni bi najviπe odgovaralo da se na kolektivni ide prije, ponajviπe radi vremena koje je bilo i ove godine dosta
loπe. Marija Cirkvenec izjavila je: - Dio godiπnjeg odmora trebali bismo sami odreivati kada Êemo ga koristiti, a drugi dio treba biti organiziran. Kad bi bilo viπe dana godiπnjeg odmora, onda bi to bilo puno bolje. *** ©to reÊi na kraju, moæda se najbolje pozvati na struËnjake s poËetka ove priËe koji nam poruËuju da bi najidealnije bilo kad bi godiπnji odmor mogli rasporediti tako da u ljetnom razdoblju imamo dva do tri, a zimi jedan tjedan odmora. Naravno, πto imamo viπe radnog staæa, imamo i viπe dana godiπnjega. Taj “viπak” preporuËuje se iskoristiti za nekoliko kraÊih “produljenih” vikenda tijekom godine. Koriπtenje pak predugih godiπnjih odmora, duæih od trideset dana, pokazalo je kod veÊine radnika negativne efekte na njihovu radnu sposobnost. Njima je po povratku na posao potrebno dulje vrijeme prilagodbe te je njihov radni elan u poËetku slabiji. UvaæavajuÊi struku, a i iz iznijetih stavova Podravkaπa, oËito je da je kolektivni godiπnji odmor, organiziran ove godin prvi puta u Podravki, opravdao svoju svrhu i polako nas uveo u novi naËin razmiπljanja rukovodeÊih ljudi naπe kompanije i u ovom segmentu poslovanja, odnosa i brige prema radnicima.
Marija Cirkvenec
Miroslav »evis
Spomenko CikaË Stjepan Zbodulja
(snimke: B.Godek)
naπa posla
Koprivnica ima duplo veÊi BDP od hrvatskog prosjeka Piπe: Æeljko Kruπelj KoprivniËko-kriæevaËka æupanija u pravilu dobro prolazi u analizama gospodarskog razvoja, ponajviπe zahvaljujuÊi Ëinjenici da se tu nalazi sjediπte Podravka grupe. Posebno se to, uz broj zaposlenih, odnosi na ostvarenu visinu BDP-a po stanovniku, tako da je posljednjih godina obiËno na Ëetvrtom ili petom mjestu u Hrvatskoj. Ispred nje su uvjerljivo samo grad Zagreb te Istarska æupanija, dok se sa RijeËko-goranskom æupanijom sve uspjeπnije nosi, a Varaædinsku je, Ëini se, i pretekla. Posredna je potvrda toga i izraËun zagrebaËkog Centra za intelektualni kapital, naËinjenog prema sluæbenim podacima Fine, o BDP-u ostvarenom 2005. po gradovima i opÊinama. U tome se izraËunu uoËavaju sve veÊe razlike izmeu siromaπnijih i bogatijih jedinica lokalne samouprave, koje nerijetko iznose i 1:15. Ima, πtoviπe, i opÊina koje ostvaruju neznatni BDP po stanovniku, tako da je odnos joπ drastiËniji, πto bi u Banskim dvorima
trebao biti dovoljan signal za uzbunu. Za nas je, meutim, zanimljivo to πto je grad Koprivnica na toj tablici iznimno visoko plasirana. Nalazi se na sedmom mjestu s ostvarenih 16.472 dolara po stanovniku. To je dvostruko viπe od hrvatskog prosjeka koji je, zahvaljujuÊi i niskom teËaju ameriËke valute, proπle godine iznosio 8688 dolara. Ispred Koprivnice su samo opÊina Stupnik, u kojoj je sjediπte trgovaËkog lanca Mercatone, s 37.198 dolara, Rovinj (35.033), Zagreb (26.486), Hum na Sutli (20.604), Sveta Nedjelja (18.594) i Buzet (17.467). Zato je iza nje niz gospodarski uspjeπnih gradova poput PoreËa, Varaædina, »akovca, Opatije, Dubrovnika, Pule, Velike Gorice i Rijeke, koji su i iznad spomenutog dræavnog prosjeka. Ispod prosjeka su regionalna i æupanijska srediπta poput Splita, Zadra, Krapine, Osijeka, Bjelovara, Karlovca, Vinkovaca i Virovitice. Pri dnu su srediπta poput ©ibenika, Slavonskog Broda ili Siska,
dok su u posebno teπkom poloæaju, s BDP-om oko 2500 dolara, Nova Gradiπka, Daruvar i MetkoviÊ. Interesantno je spomenuti da su oko sredine tablice druga dva podravsko-prigorska grada, i to Kriæevci s 6030 dolara i –urevac s 4841 dolara. No, ovih su dana javnosti predstavljeni i dijelovi opseæne studije koju je, uz pomoÊ hrvatskih struËnjaka, izradila Svjetska banka i uputila je na razmatranje Vladi. Naziv je studije “Procjena æivotnog standarda u Hrvatskoj”, a ona donosi πiri prikaz socijalnih i ekonomskih karakteristika hrvatskih regija, πto je trebalo posluæiti za izradu regionalne razvojne strategije. Opet se po nizu gospodarskih karakteristika izdvaja grad Zagreb i ZagrebaËka æupanija. Proizlazi da su ZagrepËani Ëak 80 posto bogatiji od prosjeËnih Hrvata, dok stanovnici Istre odskaËu za “samo” 38 posto. Ipak, poπto su koriπteni podaci s poËetka ovog desetljeÊa, kad je u punom jeku bila izgradnja jadranske
autoceste, najveÊi je potencijal pripisan Zadarskoj æupaniji, a pri vrhu su i ©ibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska, pa Ëak i LiËko-senjska. Od æupanija iz kontinentalne Hrvatske relativno dobro kotiraju samo Varaædinska i Meimuska, jer se tada i tamo gradila autocesta prema maarskoj granici. S druge strane, KoprivniËko-kriæevaËka æupanija u toj analizi nije dobro proπla, kao i veÊina æupanija srediπnje Hrvatske, ali bi to moglo biti iskoriπteno da joj dræavna vlast posveti viπe pozornosti u realizaciji nekih kapitalnih projekata, ponajprije u pogledu prometne infrastrukture i razvoja πkolstva. Æupanija je, naime, po potencijalu rasta svrstana tek na 16. mjesto u hrvatskim okvirima, s naznakom “umjerenog rizika zaostajanja”, buduÊi da su ispred sve jadranske æupanije, Ëak i one istoËnoslavonske, koje po kriteriju BDP-a posljednjih godina osjeno kaskaju iza Podravine i Prigorja. U Ëemu je problem? Kriteriji za perspektivnost nisu bili aktualni eko-
nomski pokazatelji, veÊ gospodarska struktura pojedine regije i æupanije. Srediπnja Hrvatska, gdje je podravskoprigorska æupanija svrstana, u postotku ima najviπe poljoprivrede, 20,9 posto, ali i najmanji usluæni sektor, tek 31,4 posto, koji je i glavni pokazatelj perspektivnosti. Zato ima najviπe klasiËne industrije, 30,3 posto, πto u ovom kontekstu nije vrednovano u kontekstu veÊih razvojnih perspektiva. Drugi je ozbiljni razvojni problem πto srediπnja Hrvatska ima i najloπiju obrazovnu strukturu stanovniπtva, u πto se KoprivniËko-kriæevaËka æupanija, naæalost, skladno uklapa. Tu samo 7,3 posto radno sposobnih ima viπu i visoku naobrazbu, dok je zabrinjavajuÊih 50,5 posto s osnovnom πkolom, pa i bez nje. Na dio tih strukturalnih i obrazovnih problema upozorio je i ovoga proljeÊa od Æupanijske skupπtine usvojeni Regionalni operativni program (ROP), prema kojem bi trebali biti oblikovani i svi buduÊi razvojni planovi.
4
Broj 1805 25. kolovoza 2006.
U toku je adaptacija Podravske kleti
Za dva mjeseca Podravska klet u novom ruhu i funkcionalnija Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek
Sredinom kolovoza Podravkin ugostiteljski objekt Podravska klet zatvorena je za goste i poËela je nuæna adaptacija koja Êe potrajati sve do 10. listopada. Sada su u toku graevinski i drugi radovi koji Êe trajati puna dva mjeseca, a nakon toga Êe Podravska klet koja je veÊ nekoliko godina uvrπtena meu 100 najboljih restorana u Hrvatskoj - osvanuti u novom ruhu. O kakvim je radovima rijeË pojasnila je Vlatka Grüngold, menadæer kulinarstva u Podravkinom Marketingu: - U Podravskoj kleti bit Êe izvedeni graevinski i obrtniËki radovi, koji su veÊ u tijeku. Mijenjat Êe se elektriËne, vodovodne i plinske instalacije, a bit Êe ugraena i nova oprema koja Êe odgovarati svim pravilnicima u ugostiteljstvu i biti
sukladna s odredbama HACCAP-a πto Êe se primjenjivati u cijeloj Hrvatskoj. Najvaænije promjene bit Êe obavljene u samoj unutraπnjosti Podravske kleti koju Êemo funkcionalnije postaviti, tako da Êemo viπe koristiti podrumske prostori-
je. U podrumu Êe biti smjeπtena i kuhinja, dok Êe priruËna biti u prizemlju. Isto tako promijenit Êemo dijelom i jelevnik. Iako se mi i sada u ponudi jela oslanjamo na tradicionalnu podravsku kuhinju, jelovnik Êemo nadopuniti s nekim
jelima koja Êe mu dati posebnu draæ. Naπi struËnjaci veÊ su takav jelovnik osmislili i samo Ëekamo njegovu primjenu. Ovim promjenama smatramo da Êemo Podravsku klet, koja je sada meu sto, podignuti meu deset najboljih ugostiteljskih objekata takve vrste u Hrvatskoj - rekla je optimistiËki Vlatka Grüngold. Kako je Podravska klet objekt koji je autorsko djelo Zlatka KauzlariÊa AtaËa i kao takvo zaπtiÊeno,
sve promjene moraju se dogovarati s autorom tako da se sve i najmanje novine sporazumno uvode kako se ne bi naruπavala autohtonost objekta. U tome uz Vlatku Grüngold sudjeluju autor KauzlariÊ i Jasna Nosso koja je uz njega bila projektant Podravske kleti. Recimo i to da je dio projektne dokumentacije za ovaj posao uraen u Podravkinom Inæenjeringu, koji Êe obavljati i nadzor provedbe adaptacije.
Odjeci s Motovun film festivala
Fini - Mini za predigru Reklamnu poruku s majica ”Moæe jedan na brzinu” mladi posjetitelji ovogodiπnjeg filmskog festivala u Motovunu ubrzo su pretvorili u zamolbu ”Moæe dva, tri, pa makar i malo Ëekali”. Traæili su tako posudice Fini Mini juhe æeleÊi tako omiljeni topli obrok podijeliti s prijateljima. Nije ih smetalo πto malo moraju priËekati u redu, Ëekanje su popratili veselim dosjetkama, priËama o filmovima, komentarima s cjelonoÊnih druæenja. - I proπle godine sam dolazio na Podravkine degustacije, moram priznati da su to bili jedini topli obroci koje sam imao za vrijeme boravka u Motovunu i jedva sam Ëekao da se opet pojavite - iskreno je rekao jedan student iz Varaædina. Mlada Talijanka, privuËe-
na guævom, istovremeno se Ëudila πto niπta ne mora platiti za ukusni obrok, a par Slovenaca u pedesetim godinama æelio je isprobati Fini-mini juhe kojih joπ nema u ”deæeli”. Skupina volontera, koji radeÊi na Motovun film festivalu spajaju ugodno s korisnim, traæila je porciju viπe za one koji nisu mogli doÊi do Podravkinog πtanda smjeπtenog tik do ulaznih vratiju srednjovjekovnog gradiÊa. Nikoga nije smetala guæva koja se tu stvarala, jer ona je uobiËajeni dio atmosfere πto vlada na uskim kamenim uliËicama i prekrasnim trgovima ovog istarskog gradiÊa koji gotovo ne moæe primiti sve ljubitelje kultnog kulturnog dogaanja a kojemu je Podravka bila jedan od sponzora. J. L.
Fini Mini juhe postale su omiljeni topli obrok u Motovunu
Branka Ruπec Sobota - nova direktorica Tvornice voÊa Za novu direktoricu Tvornice voÊa ovih je dana imenovana Branka Ruπec - Sobota. Roena je 1964. godine, a diplomom na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu 1987. stekla je zvanje prehrambenog biotehnologa. Ima ukupno 17,5 godina radnog staæa i to sve u Podravki. Na mjesto direktorice Tvornice voÊa dolazi s mjesta voditelja razvoja zamrznute hrane unutar sluæbe Razvoj zamrznute hrane i projekata (sektor Razvoj proizvoda). O svom imenovanju i buduÊim planovima rada ukratko je rekla: - Moja prva radna iskustva vezana su uz tvornicu voÊa, toËnije uz razvojne programe voÊa u institutu, odnosno u
Istraæivanju i razvoju. Zavrπetkom pripravniËkog poËela sam raditi u Tvornici voÊa kao tehnolog, a potom i u kontrolnom laboratoriju. Zatim u Istraæivanju i razvoju preuzimam razvoj voÊa, povrÊa, Ëajeva i kondimenata. Ulaskom Ital-ice d.o.o. u Podravku formira se tim za razvoj smrznutih proizvoda i ja postajem jedan od Ëlanova tog tima. Bila sam zaduæena za razvoj novih proizvoda zamrznutog povrÊa, gotovih jela, pomfrita i sladoleda. Od poËetka kolovoza direktorica sam Tvornice voÊa i to je za mene jedan novi izazov. Ono πto oËekujem u predstojeÊem vremenu je da Êe se u tvornici pokrenuti investicijski ciklus za modernizaciju i razvoj tehnologije u sadaπnjem pogonu. OËekujem da Êe se unapreenjem tehnologije moÊi mnogo lakπe upravljati troπkovima i kapacitetima tvornice. V. I.
Belupo na albanskom træiπtu »lanica Uprave Belupa Branka PerkoviÊ i direktor novih træiπta Vladimir Martinaga potpisali su u Koprivnici s predstavnicima albanske tvrtke Chynetic iz Tirane ugovor o zastupanju i distribuciji proizvoda Belupa na træiπtu Republike Albanije. S partnerima je Belupo dogovorio dugoroËnu suradnju u Albaniji na registraciji i distribuciji odabranih Belupovih lijekova iz skupine dermatika i lijekova s uËinkom na æivËani sustav. Distributer Êe biti zaduæen za cjelokupnu marketinπku strategiju te planiranje i provedbu prodajnih aktivnosti na træiπtu Albanije, a prema smjernicama Belupa. InaËe, od albanskoga træiπta Belupo mnogo oËekuje, jer rijeË je o træiπtu koje se razvija i raste.
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
Otkup jabuka u Tvornici voÊa
Obavijesti
Prodaja pureÊeg mesa
Otkup jabuka u Podravkinoj Tvornici voÊa poËeo je u srijedu 16. kolovoza i u tri radna dana otkupljeno je tridesetak tona svjeæe jabuke za preradu. Prema informaciji direktorice tvornice VoÊe Branke Kuπec - Sobota, jabuke su dobre kvalitete, a oËekuju se i znatno veÊe koliËine jer je interes za prodaju velik. U Tvornici voÊa planirano je da se otkupi 800 tona ovog voÊa potrebnog za preradu, odnosno od domaÊih proizvoaËa otkupit Êe se sve ponuene koliËine. Otkup, pak, πljiva bistrica, prema predvianju, poËet Êe najvjerojatnije od 4. rujna (ponedjeljak). Jabuke se otkupljuju (obavlja to Podravkina Nabava) po cijeni od 0,75 kuna po kilogramu, a πljivama Êe cijena biti 2,5 kune po kilogramu. Isplata Êe biti u roku od mjesec dana od predaje, preko Podravske banke. S. P
Odjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju pureÊeg mesa proizvoaËa Vindon - Vindija Varaædin, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije mesa: A) PureÊi krilni batak, pakiranje 5 kg - 86,95 kn/pakiranje B) PureÊi file prsiju, 5 kg - 216,85 kn/pakiranje C) PureÊe meso filea zabatka, 5 kg - 164,70 kn/pakiranje D) PureÊi batak, 5 kg - 103,70 kn/pakiranje E) PureÊi zabatak, 5 kg - 140,30 kn/pakiranje F) PureÊe meso filea zabatka - rezano na kockice, 5 kg - 164,70 kn/pakiranje G) PureÊi kotlet, 5 kg - 189,10 kn/pakiranje H) PureÊe mljeveno meso, pakiranje 4 kg (8 x 500 g) - 142,48 kn/pakiranje I) PureÊa roπtilj kobasica, pakiranje 3 kg - 91,50 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 31. 8. na tel. 651Prve jabuke pristigle su na otkup 781; 651-954 ili na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr. u Tvornicu voÊa (snimio: B. Godek) Prodaja ugljena
Nakon zavrπetka 17. turnira ATP Studena Croatia Open
IduÊe godine igraËki jaËi turnir Ovogodiπnje, 17. izdanje teniskog turnira ATP Studena Croatia Open zavrπilo je pobjedom ©vicarca Wawrinke, a veÊ iduÊeg jutra direktor turnira Slavko Rasberger i njegova ekipa zapoËela je s pripremama za iduÊu godinu. Ovogodiπnji Êe turnir ostati zabiljeæen i po tome πto je prvi puta u njegovih 17 izdanja u imenu dodano i ime sponzora. To je Podravka koja je kroz svoj brand Studenu u imenu turnira postala tzv. tittle sponzor turnira. Podsjetimo, ugovor je o tome potpisan poËetkom godine u Koprivnici, a vrijedit Êe, nakon ovog, za joπ dva izdanja turnira. Istodobno, potpisan je komercijalni ugovor izmeu Podravke i Istraturista (vlasnika licence za turnir) kojim se taj istarski hotelijer obvezuje na narudæbu Podravkinih proizvoda, veÊu od prijaπnje.
Nedostaju hrvatski i ruski igraËi InaËe, opÊi je zakljuËak da je turnir bio vrlo dobro organiziran, logistiËki je sve πtimalo, a ponuda izvan tenisa je bila bolja nego proteklih godina. Gledaliπte je bilo vrlo dobro popunjeno, a finalna je utakmica bila rasprodana danima unaprijed, iako je gledaliπte bilo proπireno na mjestu starog semafora. UnatoË ovih pohvala, meu teniskim struËnjacima Ëule su se i poneke primjedbe, Ëini se i opravdane, da je u organizacijskom smislu turnir bio jaËi nego u igraËkom. Iako tu ima i objektivnih okolnosti, poput otkaza u posljednji Ëas Ferrera ili Monfilsa, ali izvjesno je da bi pravi πlag na tortu bio dolazak LjubiËiÊa, AnËiÊa, Nadala ili nekog od odliËnih tenisaËa iz Rusije, buduÊi da su ruski turisti iznimno brojni u Umagu i
5
okolnim istarskim destinacijama. Svjesni su toga i u menadæmentu turnira: - Razgovarao sam s AnËiÊem i postoje realni izgledi da iduÊe godine u Umagu zaigraju i on i LjubiËiÊ i, dakako, Moya koji je postao naπ zaπtitni znak. U tom bi sluËaju od svih igraËa koje æelimo dovesti nedostajao samo drugi igraË svijeta Rafael Nadal, no moæda i njega konaËno uspijemo dovesti - rekao je novinarima direktor turnira Slavko Rasberger. Sigurno je kako bi takva igraËka imena
Odjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da obavlja predbiljeæbu za ugljen - lignit, drobljeni, separirani, granulacije 80 - 120 mm, 3200 kcal, po cijeni od 800 kuna za 1 tonu u rinfuzi, odnosno 1000 kuna za 1 tonu ugljena pakiranog u vreÊe, istovarenog kod kupca - radnika naruËitelja. PlaÊanje na 6 (πest) rata ustegom. Prijevoz: 10 kn po kilometru u jednom smjeru. Isporuka 30 dana od predbiljeæbe. Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefone 651-781; 651-954 ili na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr
Prodaja rashodovanog rashladnog ureaja i teretnog vozila Objavljuje se prodaja rashodovanog rashladnog ureaja i teretnog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 30. 8. 2006. u prostorijama ”Podravka - Mlin”, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32 znatno podignula kvalitetu turnira, ali i u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. dodatno potaknula interes medija, puMarka i tip Vrsta God. Stanje Inv. PoËetna blike, pa i gospodarstva, za jedan od proizv. broj cijena kn. najveÊih sportskih dogaaja u Hrvatskoj. 1. Tehnomehanika rashladni A. K. 200-220 t /dan
ureaj
2. TAM 190T VZ
teretno vozilo
neispravan
1991.
ispravno
2.000,00
677
15.000,00
Interni natjeËaj
Navedena sredstva mogu se razgledati 30. 8. 2006. u dvoriπtu Podravke ispred tvornice Mlinovi u vremenu od 8 do 11 sati. Radite u Podravki? Skloni ste timskom radu? Spremni ste na kontinuirano Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu usavrπavanje i osobni razvoj? u iznosu od 20 % poËetne cijene. Prijavite se na natjeËaj za otvoreno radno mjesto: Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. specijalist za analizu træiπta (m/æ) Podravka - Mlin i pekara u Sektoru Strateπki razvoj Vaπi novi radni zadaci na razini kompanije bit Êe: Prikupljanje informacija o dogaanjima u vanjskom okruæenju kompanije In memoriam (ukljuËujuÊi koordiniranje i suradnju s ostalim sektorima) iz svih dostupnih izvora te analiza istih; priprema pravovremenih izvjeπtaja o bitnim promjenama u vanjskom okruæenju kompanije s ciljem podrπke procesu donoπenja odluka top managementa; sustavna integracija znanja koje postoji u kompaniji (1952-2006) u svrhu analize konkurencije i okruæenja kroz komunikaciju sa struËnjacima unutar kompanije; poboljπanje procesa analize informacija, uvoenje novih U srijedu 16. kolovoza 2006. godine Podravkom se pronijela tuæna vijest analitiËkih alata u skladu s potrebama; sudjelovanje u strateπkim projektima iznenada, nakon kratke bolesti, u 54. godini umro je naπ radnik Krunoslav Od vas oËekujemo: StarËeviÊ. fakultetsko obrazovanje (prednost ekonomski fakultet); najmanje jednu Krunoslav je doπao u Podravku 1978. godine u RO Podravka - Poljoprivreda godinu radnog staæa unutar Podravke; aktivno poznavanje engleskog jezika - kooperacija, gdje je poËeo raditi kao pripravnik srednje struËne spreme na u govoru i pismu (poæeljno je znanje joπ jednog stranog jezika); visok stupanj informatiËke pismenosti (MS Office, Internet); analitiËnost i sistematiËnost; poslovima referenta kooperacije. Nakon toga radio je u Poljoservisu, Prodaji, razvijene komunikacijske i organizacijske vjeπtine; sposobnost efikasnog te Logistici i transportu. Smrt ga je zatekla na radnom mjestu skladiπtara u komuniciranja rezultata analiza i istraæivanja; motiviranost i istraæivaËki duh sektoru Logistika. Za svog radnog vijeka usavrπavao se, πkolovao kako bi πto kvalitetnije obavljao poslove. Posjedovao je znanje, iskustvo i uvijek je bio Vaπu ponudu i æivotopis poπaljite na adresu: Podravka d.d., Ljudski potencijali i pravo (za interni natjeËaj), Ante StarËeviÊa spreman pomoÊi svima onima koji su zatraæili savjet ili pomoÊ. Iznenadna smrt zauvijek nam je odnijela vrijednog i marljivog radnika, te dobrog i odanog 32, 48000 Koprivnica ili na e-mail adresu: interni.natjecaj@podravka.hr prijatelja. Njegova prerana smrt duboko nas je potresla, kao i sve one koji su najkasnije do 4. rujna 2006. ga poznavali, voljeli i poπtovali, a njegovu obitelji zavila u tugu.
Krunoslav StarËeviÊ
Moj hobi - Zvonimir MajdanËiÊ, Podravkin umirovljenik
Kod MajdanËiËevih opet - pjesma! Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek Nakon bolnog puta kad je otac zauvijek ostao u zloglasnoj πumi Lug, a majka nastavila trnovit put s djecom, MajdanËiÊeva obitelj skrasila se u Koprivnici. Tu je Zvonko zavrπio niæe razrede osnovne, a potom nastavio kod tete u Vinkovcima, gdje je polazio i gimnaziju. U Osijeku je bio jedan od uspjeπnih polaznika ekonomskog fakulteta, a na praksu je doπao u Podravku, Ëiji je bio i stipendist. Nakon zavrπenog studija Zvonko MajdanËiÊ je od 1965. sluæbeno Podravkaπ. Krenuo je u Plansko-analitiËkom odjelom, a nastavio u Ekonomskim centru mesne industrije, a po povratku iz vojske Ëeka ga referentsko mjesto, da bi kasnije zaredala
πefovska i direktorska mjesta... Pregrmio je i tzv. ”aferu Gaæi”, a potom bio direktor OpÊe koordinacije i 1990. dolazi na mjesto generalnog direktora Podravke gdje je osjetio ratnu i poratnu vjetrometinu. Shvatio je da malo moæe sam uraditi, veÊ je potrebna sprega svih struËnih ljudi. Vodio je on koprivniËki prehrambeni gigant kroz “Scile i Haribde” nekoliko godina. Uspjeπnosti je bilo i u reorganizaciji, poslovanju, træiπnoj filozofiji, a posebno je ostala zabiljeæena prisutnost Podravke u Domovinskom ratu i u poslije-ratnim humanitarnim aktivnostima. Prerano, a i bolest je dijelom imala u tome prste, Zvonko je otiπao u mirovinu. Iako mu posao nije bila ”pjesma”, sada u miru to mu je gotovo iskljuËiva preokupacija. Osim kao direktor Podravke mnogima je poznat i kao Ëlan Zvonimir MajdanËiÊ Mjeπovitog pjevaËkog zbora KUD-a
Podravke. Premda je u gimnazijskim klupama pokazivao sklonosti prema novinarstvu (danas piπe osvrte u nekim listovima, a svojedobno je objavio i brojne Ëlanke u naπem listu), pjevanje je zauzelo vodeÊe mjesto u njegovom æivotu kao slobodna aktivnost. U suzvuËju glasova uvijek je bio bas - bariton, Ëime i danas sluæi Podravkinom zboru. PoËeci su, kao i supruge mu Nade, s kojom se upoznao na zajedniËkom pjevnom poslu, vezani uz Crkveni zbor Svete Cecilije u Vinkovcima. Danas oboje pjevaju u koprivniËkom i vinkovaËkom zboru, a u tome ih prate i kÊerke Ivana, Maja i Æeljka, kojima je zborno pjevanje oËito roditeljski dar. Nastupima u Podravkinom zboru poËeo je Zvonko kada je obnaπao funkciju predsjednika KUD-a i kada je vidio da je korisniji kao pjevaË nego gledatelj. Prva dirigentica bila je Marija Juraπin, a danas je to Darija VrziÊ. Zbor je kao nogometna momËad, kaæe Zvonimir. Prijateljstva, druæenja, putovanja, nastupi pred publikom - disanje istim pluÊima.
Kada sluæbene note miruju, kod MajdanËiÊevih opet pjesma. Pjeva se sve, jer po njima pjevanje je najsavrπenija glazba. Kod kuÊe sluπa se i rok i zabavna i ozbiljna glazba, a nezaobilazne su starogradske pjesme. Zvonko na prvo mjesto vokalno stavlja klasike Vladimira Ruæaka pa Ivanku Boljkovac i Terezu Kesoviju, koje su bile svojedodobno prisne s Podravkom. Tu je i Vera Svoboda, a Vice Vukov je prvi na listi zabavne scene i nekad i dan-danas. A uz zborsko pjevanje Zvonku nije teπko da se predstavi i solo pjevaËkim nastupima, kako za prijatelje tako i πirem krugu ljubitelja pjesme. Za pjesmu, vjeæbanje i nastupe Zvonko MajdanËiÊ izdvaja nesebiËno i tako malo umirovljeniËkog vremena (“Jedva da stignem na televiziji pogledati dnevnik”), a tu je i svakodnevna zanimacija s unuËadi. Stigne Zvonko ipak da prati igre zagrebaËkog Dinama za koji navija od djeËaËkih dana, a tu je i vinkovaËki imenjak, odnosno danas Cibalia.
6
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
Aktivnosti UBIUDR-a Podravka
Podravkini branitelji darovali odjeÊu djeci u domu ”Svitanje” Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke iskazala se u joπ jednoj humanitarnoj akciji. »lanovi te Udruge darovali su oko 500 kilograma odjeÊe πtiÊenicima koprivniËkog Doma za djecu ”Svitanje.” (na slici N. Wolfa). To je samo nastavak suradnje izmeu Podravkinih branitelja i maliπana koji su ostali bez roditelja, a tim povodom ravnatelj doma Milivoj AndroliÊ je rekao: - Drago nam je πto je ova poπiljka
stigla iz udruge koja se primarno bavi braniteljskim problemima. Ali, to bi na odreeni naËin trebao biti putokaz i ostalim sliËnim udrugama, tim prije πto se ovakvim potezima dokazuje da se branitelji ne bave samo sami sobom, veÊ svoju energiju usmjeruju i na druge, kojima je pomoÊ itekako potrebna. Ovoj poπiljci Podravkinih branitelja najviπe su se radovali sami πtiÊenici doma, njih tridesetak. Tako nam je jedan djeËak kazao:
- Oduπevljen sam odjevnim predmetima. Sada imamo jedan problem manje, jer je dostavljena roba vrlo kvalitetna i moderna. Predsjednik Podravkinih branitelja Mladen PavkoviÊ naglasio je kako su branitelji naπe udruge dosad organizirali viπe takvih akcija, od kojih su osobito bile zapaæene one za Caritas iz Knina i Vukovara, te je dodao da Êe uskoro s nekom sliËnom akcijom obradovati i neke druge.
Organiziran odlazak branitelja u toplice i u Umag Nakon πto je uspjeπno organizirala specijalistiËke preglede za pedesetak svojih Ëlanova, Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke ovih dana je pozvala svoje Ëlanove da se ukljuËe i u neke druge njihove akcije. Tako su na sjednici Srediπnjeg odbora uz ostalo zakljuËili
da se jednom dijelu zainteresiranih branitelja omoguÊi odlazak u ljeËiliπte u Varaædinske Toplice, poglavito onima kojima je prijeko potrebna lijeËniËka pomoÊ. Od veÊih akcija organizirat Êe jednodnevni izlet u Umag i to u subotu 9. rujna. Pored Ëlanova Udruge na izlet mogu iÊi i Ëlanovi njihove najuæe obitelji (djeca, supruga). Zainteresirani Ëlanovi mogu se πto prije
javiti predsjednicima svojih podruænica ili pak direktno u udrugu, gdje mogu dobiti podrobnije informacije. Osim toga, podsjeÊamo branitelje da ova Udruga organizira u subotu 2. rujna s poËetkom u 8 sati na kuglani ÆeljezniËar ekipno natjecanje u kuglanju, a u povodu 10. obljetnice rada udruge. Dosad su se prijavile ekipe iz Koprivnice, Lipika i Varaædina.
PoËele jesenske aktivnosti u Podravkinoj Literarnoj sekciji Nakon πto je nedavno za predsjednicu Literarne sekcije KUD-a Podravka izabrana Ivka KovaËiÊ, uslijedile su i prve aktivnosti nove predsjednice. Tako su krajem srpnja Ëlanovi Literarne sekcije sudjelovali na Sajmu knjiga prireenom u Koprivnici, a za donirane knjige Udruzi invalida KoprivniËko - kriæevaËke æupanije primili su na proslavi i zahvalnicu za to. Na sajmu knjiga, πto ga organizira koprivniËka Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ”, a odræanom u gradskom parku, na prodajnoj izloæbi meu inim izlagaËima predstavili su se i Podravkini lieterati sa svojim knjigama i drugim radovima. Svoja djela izloæili su Rok Pintar, Mari-
ca Ferlindeπ, Marija HegeduπiÊ, Boæica GaπpariÊ, Franjo Strbad, Ivo KovaË - Kaj, Ivka KovaËiÊ, Katica PopijaË - RajiÊ, Zdenko Matejak, Nikola VeËenaj - Leportinov, Jasna Jakopanec i Ivan Picer. Osim pojedinaËnih naslova, ponuene su na kupnju i Dio Ëlanova Literarne sekcije Podravke na prodajmonografije Literarne nom sajmu knjiga u Koprivnici (snimio: S. PetriÊ ) sekcije ”»uvari vremena” i ”Susret rijeËi”. paviljonu u gradskom parku, s poËetUz to najavljena je i akcija koju Êe kom u 19 sati, svoje pjesme i ostale Ëlanovi Litetarne sekcije provesti po- pisane radove uz glazbu graanstvu Ëetkom rujna: u subotu 2. rujna na Êe predstaviti Podravkini literati. S. P.
LijeËnik za vas
Humor vas moæe odræavati zdravim Piπe: dr. Ivo Belan Koristiti humor kako bi se olakπala bol i pomoglo izljeËenje od neke bolesti nije smijeπna stvar za sve veÊi broj lijeËnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika. Svi znamo da se divno osjeÊamo za vrijeme i poslije dobrog smijeha, meutim, za sada malobrojna, ali znaËajna istraæivanja ukazuju da sposobnost da se æivot promatra sa svjetlije, vedrije strane, moæe biti i ljekovito. Ispitivanja ukazuju da humor moæe poveÊati toleranciju na bol, ojaËati imunoloπki, obrambeni sustav u organizmu, smanjiti rizik od moædanog udara i srËanog infarkta, olakπati simptome alergije i Ëak pomoÊi bolesnicima od dijabetesa u kontroli krvnog πeÊera. Ideja da smijeh moæe biti ljekovit sigurno nije nova. »ak i u Bibliji piπe: ”sretno srce Ëini dobro poput lijeka”. »itav niz znanstvenika se bavio ispitivanjem veze izmeu humora i zdravlja. Mnogi od njih podræavaju miπljenje da humor zaista Ëini dobro tijelu na razliËite naËine. Jedno ispitivanje na Texas sveuËiliπtu, na velikom broju ljudi, pokazalo je da su oni
koji su u anketama potvrdili visok stupanj sreÊe i zadovoljstva imali znatno manji rizik od moædanog udara, nego oni koji su bili loπe volje i potiπteni. Japanski znanstvenici su utvrdili da smijeh moæe pomoÊi u kontroli razine πeÊera u krvi u bolesnika od dijabetesa kao i u lakπem podnoπenju stresa. Biti sposoban smijati se na svoj raËun ili barem biti sposoban vidjeti svjetliju stranu, humor, u teπkim situacijama, moæe pomoÊi i srËanoj funkciji i smanjenju krvnog tlaka. Kardiolozi s medicinskog fakulteta u Marylandu svojim su istraæivanjem pokazali da smijeh moæe povoljno djelovati u spreËavanju srËanog infarkta. IspitivaËi su, izmeu ostalog, naπli da su osobe sa srËanim oboljenjem imali 40 posto manju vjerojatnost da Êe pronaÊi i vidjeti πaljivu stranu, humor, u svakodnevnom æivotu nego ljudi iste dobi sa zdravim srcem. Znanstvenici smatraju da humor moæe pomoÊi da tjelesni prirodni sustav za kontrolu boli funkcionira bolje. Na nekim djeËjim klinikama djeci koja su
na kemoterapiji zbog zloÊudnih bolesti, pokazuju posebno smijeπne filmove, u cilju kako bi im se olakπali stres i strah, koji mogu inhibirati proces izljeËenja. Postoje uvjerljivi dokazi da je smijeh dobar za Ëovjeka i s fiziËkog, psiholoπkog i duhovnog aspekta. Naravno, koristan je i za bolje meuljudske odnose. I dok istraæivaËi pokuπavaju doznati πto viπe o ljekovitom uËinku humora, dotle kliniËari koji su vidjeli kako neki komiËni igrokaz, πaljivi film ili nastup maioniËara razvedri lice bolesnog djeteta ili podigne duh, raspoloæenje i nadahnuÊe pacijenta oboljelog od raka, i dalje vjeruju u tu moÊ humora. Razumljivo, potrebna su daljnja ispitivanja o utjecaju humora na zdravlje i bolesti, kako bi se skupilo πto viπe znanstveno utemeljenih dokaza. Osim toga, posebnu paænju treba posvetiti razliËitim vrstama humora. Jer, primjerice, sarkastiËno potcjenjivanje s humoristiËnim ”premazom” moæe imati potpuno drukËiji uËinak od bezazlene πale.
Darovi za Evu ©egariÊ u ©kabrnji Predstavnici Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, na Ëelu s predsjednikom udruge Mladenom PavkoviÊem, nedavno su posjetili ©kabrnju, mjesto koje je postalo simbolom stradanja u Domovinskom ratu. Tamo su zajedno s Hrvatskim generalskim zborom posjetili obitelj gospoe Eve ©egariÊ. RijeË je o æeni koja je u ratu, u jednome danu, 18. studenoga 1991., izgubila tri sina i supruga, te joπ nekoliko Ëlanova svoje obitelji. - Od svega je najæalosnije πto je Hrvatska tek naπim posjetom upoznata s tragedijom ove æene. Koliko joπ ima majki poput gospoe ©egariÊ, a da πira javnost nema pojma o njima i njihovoj ærtvi za Domovinu - upitao se predsjednik Podravkine udruge. Osim zahvalnice, Podravkaπi su ovoj stradalniËkoj obitelji darovali i veÊu koliËinu Podravkinih proizvoda.
Ove subote u gradskom parku
Posljednja ovogodiπnja ljetna trænica knjiga Zadnja subota u mjesecu kolovozu veÊ je tradicionalno - i to cijelo jedno desetljeÊe! - u Koprivnici rezervirana za ljetnu trænicu knjiga, posljednju u sezoni. I ovaj put moÊi Êe se vrlo povoljno kupiti otpisane knjige i periodika iz fonda Knjiænice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ”, a u ponudi se oËekuje i veliki izbor knjiga, udæbenika, slikovnica, Ëasopisa, stripova, razglednica i drugog tiskanog materijala iz privatnih zbirki ili iz ponude knjiæara i nakladniËkih kuÊa. ProπeÊite, stoga, koprivniËkim gradskim parkom u subotu 26. kolovoza u vremenu izmeu 9 i 13 sati i potraæite neπto za sebe na πtandovima posljednje ovogodiπnje ljetne trænice knjiga. U sluËaju kiπe, ljetna trænica neÊe biti odræana, ali otpisane naslove iz fonda Knjiænice moæete i nadalje razgledati i kupiti u samoj Knjiænici - do kraja ljeta na πtandu ispred zgrade, a tijekom cijele godine u Ëitaonici tiska na 1. katu.
»itanje novina i igranje πaha uz ledene Ëajeve ”Studena” U vrijeme odræavanja ljetne trænice knjiga u parku, na terasi pred Knjiænicom moÊi Êe se pod suncobranima proËitati novine, te odigrati partija πaha s mladim koprivniËkim πahistima, Ëlanovima Kluba Podravka, meu kojima ima i prvaka Hrvatske. Isto tako, od 9,30 do 12,30 sati “Studena” Ëasti posjetitelje popularnim ledenim Ëajevima. Uz ovu degustaciju, “Studena” se kao sponzor ukljuËila u akciju “»itajte pod suncobranima” postavljanjem svojih suncobrana uz one koji promoviraju 160. obljetnicu knjiæniËarstva i organiziranog Ëitanja u Koprivnici (1846. osnovana je prva Ëitaonica u Koprivnici). Lj. V.
Izloæba u Podravki Literarna sekcija KUD-a Podravka obiljeæava 30 godina svog postojanja i aktivnog djelovanja. Sudjelovanje literata Podravke na brojnim skupnim nastupima veËeri poezije, izloæbama i raznim drugim kulturnim dogaanjima uËinili su da ova sekcija bude poznata i cijenjena u gradu Koprivnici pa i izvan nje. Izloæbom zbirki pjesama i knjiga ispred restorana prehrane Podravke jednim manjim dijelom dajemo na uvid radove naπih vrijednih pjesnika, a kako jedan dio njih svoje slobodno vrijeme koristi za likovno izraæavanje, na izloæbi su izloæene i njihove slike i skulpture. Izloæba Êe biti postavljena slijedeÊih desetak dana. A. V.
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin, Slavko PetriÊ, Vjekoslav Indir i Berislav Godek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft
Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr Tisak: KoprivniËka tiskarnica Koprivnica
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
7
Sport
Kuglanje
Rukomet - Meunarodni turnir rukometaπica u Virovitici
Belma odustala od natjecanja
Podravka Vegeta osvojila pobjedniËki pokal Piπe: Slavko PetriÊ Sluæbeni poËetak priprema rukometaπica Podravke Vegete za slijedeÊu natjecateljsku sezonu bio je prvi dan kolovoza, dok je meunarodni turnir u Virovitici proteklog vikenda trebao pruæiti sliku uËinjenog na pripremama u Koprivnici, Velebnom i Biogradu na moru. Za provjerne utakmice “ozbiljnijeg” karaktera Podravka je pored domaÊina i organizatora Tvin Trgocentra imala maarskog novog prvoligaπa Nemeth toll Mako i rumunjske prvakinje Rulmentul. Ekipa Podravke, koji Êe u novom prvenstvu biti drugaËija nego u minulom i odisati novinama, kako igraËkim tako i koncepcijskim, uvjerljivo je svladala Maarice VirovitiËanke, dok je u Rumunjkama imala ravnopravnije suparnice. Podravkaπice su pobijedile Mako sa 44:18 (22:10) bile bolje od Rulmentula 22:19 (11:9) i odluËujuÊoj utakmici za konaËni plasman od Tvina pobijedivπi 37:26 (16:14).
Uspjeπna provjera novog sastava Vrednije od samog uspjeha u Virovitici, koji je po mnogima i oËekivan, je to πto su na djelu viene neke igraËice koje Êe biti vaæne karike u Podravkinoj igri. Najvaænije osvjeæenje za “crvene” biti Êe ljevoruka Lidija Horvat
koja je na turniru u Virovitici pokazala zaπto je iz Lokomotive dovedena u Koprivnicu. Igrala je toliko dobro da je proglaπena i najboljom rukometaπicom na turniru. Oduπevila je i Natalija Todorovska, kojoj je ovo bilo prvo mjesto dokazivanja i ostat Êe joj za sjeÊanje. Bivπa rukometaπica makedonskog Kometala na mjestu desnog krila predstavila se u raskoπnom svjetlu i kao igraËica koja zna davati golove. Postigla ih je u tri utakmice
ukupno 22 i ponijela epitet najboljeg strijelca. U zadnjoj utakmici s domaÊim Tvinom kvalitetu je iskazala Ivana JelËiÊ, efektno ËuvajuÊi Podravkinu mreæu. Sa StanËin bit Êe dvojac i za veÊe domete. Na turniru u Virovitici za Podravku su igrale i pobjedniËki pehar ponijele: Bralo, StanËin, JelËiÊ, HrgoviÊ 4 (1), Koænjak 7, KalajæiÊ, PalËiÊ 4, Todorovska 22, ZebiÊ 4, GaÊe 4 (1), Horvat 17 (1), FraniÊ 3 (1), ©eriÊ 1, PasiËnik 9 (5), Tarle.
IzvuËeni parovi pretkola Lige prvakinja Rijetko je kada ædrijeb za igranje u europskim natjecanjima bio naklonjen rukometaπicama Podravke Vegete kao posljednji u BeËu. Naime, ako pobijede u prvom pretkolu nizozemske prvakinje Van der Voort Quintus, Podravkaπice Êe u drugom kolu imati za suparnice sastav slovenskih prvakinja Celeia iz Æaleca. Koliko je Podravki ædrijeb bio naklonjen pokazuju samo imena klubova koje je izbjegla. Prva utakmica ako do te utakmice doe, a svi vjeruju u prolaz u prvom pretkolu s Nizozemkama, igrat Êe se u Koprivnivi 14. ili 15. listopada, a uzvrat sedam dana kasnije u Æalecu.
Snjeæana Petika angaæirana u trenerskom poslu Oslonac na rad s mladima i individualno vjeæbanje i osposobljavanje rukometaπica biti Êe ubuduÊe novi pristup u “filozofiji” Rukometnog kluba Podravka Vegeta. To je vidljivo iz poteza koji je povuklo vodstvo kluba angaæiranjem Snjeæane Petike, jedne od najboljih bivπih igraËica, u trenerskom poslu. Petika Êe pomagati –urici ZeËeviÊ, koja Êe iz prvog sastava prijeÊi na voenje Ëetvrtog sastava, najmlae natjecateljske ekipe. Osim πto Êe biti angaæirana u radu s mladima, Petika Êe u prvom sastavu trenirati s djevojkama individualnu pripremu, u Ëemu je ona bila za igraËkih dana najpoznatija, posebice u igri “jedan na jedan”. Snjeæana Petika je igraËica iz generacije koja je prije deset godina osvojila europski naslov.
Prva hrvatska nogometna liga - 1., 2., 3. i 4. kolo
Tri boda osvojena, devet izgubljeno Dinamo - Slaven Belupo 1:0, Slaven Belupo Zagreb 0:1, ©ibenik - Slaven Belupo 2:1, Slaven Belupo - Rijeka 3:2
Dinamom pokazala je da Slaven zna igrati nogomet. Pogotovo kada za suparnika ima momËad koja mu to dozvoljava. IgraËi trenera Scorie izvrsno su provodili u djelo zamisli svog stratePiπe: Slavko PetriÊ ga da igraju mirno, pametno i da u Snimio: Nikola Wolf Maksimirskoj πumi Ëekaju da iz kontranapada ulove zeca. To im je zamalo Slaven Belupo ni ove sezone nije uspjelo veÊ u poËetku susreta kada je dobro startao u prvenstvu i da nije VruËina “zamrznuo” »alu, izbio sam bilo dobrog izdanja u Ëetvrtom kolu u pred Turinu i pogodio vratnicu. Iako Koprivnici s Rijekom poËetak prven- Dinamo gospodari terenom, Slaven igra stva traæio bi zvona za uzbunu. Istina, racionalno pa Ëak i dopadljivo - πto to poËetni susret u Maksimiru s Dina- nije Ëinio na slijedeÊim susretima. Ipak mom nije bio zabrinjavajuÊi, ali izdanja modri su pobijedili s 1:0, a po svemu sa Zagebom i u ©ibeniku posijala su Slaven je u Zagrebu zasluæio bod. paniku u Slavenovim redovima tako Sa Zagrebom u Koprivnici, u druda je susret s bijelima s Kvarnera bio gom kolu, malo je bilo onih koji su na viπe psiholoπki uteg nego nogometno kladionici tipovali dvojku. Tako nisu nadmetanje. U rezultatski turbulent- mislili i veÊ odrasli ∆irini ”poletarci” i noj utakmici Slavenu sreÊa ovaj puta priredili su usred Koprivnice πkolski nije okrenula lea tako da s viπe sat nogometa. Nisu se iskazali atraksamopouzdanja kreÊe u subotnji ogled tivnoπÊu i znanjem, ali su imali daleko s Pulom, koja nije nepobjediva, a i viπe snage od domaÊina πto je i presukoprivniËki plavi su dobili, poslije dilo u konaËnom rezultatu. Do srediRijeke, nova krila. ne prvog dijela susreta Slaven se joπ Prva utakmica s aktualnim prvakom nosio sa Zagrebom, ali kako je utakmica odmicala bijeli su preuzimali inicijativu i djelovali svjeæije. Plod takve igre bilo je i njihovo vodstvo krajem prvog dijela susreta uz malo “kumstvo” i vratara Nikoloskog, koji je u Ëetiri utakmice ipak najzasluæniji πto Slaven nastavlja prvenstvenu utrku manje ranjen. VeÊ na ovoj utakmici vidjelo se da u Slavenovom Dejan VruËina i ove je sezone meu napadu nema igraËa najzapaæenijim Slavenaπima koji bi naπao put lopti
prema mreæi. Osim toga, obrana sa Ëetiri igraËa u liniji djeluje tromo, dok iz vezne linije Dodik ili VruËina ne dobivaju upotrebljive lopte za zavrπnu realizaciju. Ta neefikasnost napadaËa nastavljena je i u ©ibeniku, gdje Slaven nije iskoristio ipak odreenu nezrelost domaÊina i dozvolio mu da u prvom dijelu susreta povede sa dva gola razlike koja se u sudaru ravnopravnih teπko stiæu. Nije pomogao ni gol Dejana ©omocija na 2:1 poËetkom drugog dijela. Zbog loπih izdanja u drugom i treÊem kolu sve oËi bile su uprte u utakmicu s Rijekom. Slaven je u utakmicu krenuo odluËan da uknjiæi bodove. Iako se igrala ”uspavanka”, ”budnicu” je odsvirao Dalibor Boæac, koji je na centarπut JambruπiÊa loptu spremio u mreæu. OsjeÊalo se da je Slaven bolji i to je potvrdio u 74. minuti kada je SopiÊ izmijeπao obranu Rijeke i ”rekao” VruËini da smjesti loptu u mreæu. Bilo je 2:0, ali onda slijedi dekoncentracija, pad u igri i za samo dvije minute gosti su izjednaËili. PoldrugaË je igrao rukom, Sharbini pogodio s 11, a potom i iz prvog napada poravnao. Da spasi cijeli projekt pobrinuo se VruËina koji prvo odglumio, a potom izborio penal, a Mumlek realizirao. Na kraju minimalna, ali i zasluæena pobjeda. Trener Slaven Belupa Scoria poslije utakmice zadovoljan je rekao: -Smirili smo kvalitetnu Rijeku i pobijedili u vaænom susretu. Sada je daleko lakπe raditi. No sindroma lakog primanja golova moramo se rijeπiti i utakmice mirnije privoditi kraju. Velika je ovo pobjeda za igraËe i klub.
KuglaËki sport Koprivnice izgubit Êe jednu od dvije ekipe koje su se dosad godinama natjecale u Drugoj ligi istok. Ekipa Koprivnice u proπlom prvenstvu zbog jednog izgubljenog seta protiv direktnog rivala –akova nije uπla u Prvu ligu. Ekipa Belme, praktiËki drugi sastav Podravke, odustala je ove godine od natjecanja, a razlozi su iskljuËivo nezavidne financijske situacije. Od tri ekipe kuglaËkog kluba Podravke Belma je «ærtvovanafl da bi se dva prvoligaπka sastava Podravke uopÊe mogla natjecati u prvoligaπkom natjecanju. Ovakav nepopularan potez, kad se «gasifl jedna perspektivna ekipa, zasigurno Êe imati nesagledive posljedice za buduÊnost koprivniËkog kuglanja. Pred ekipom nije bio imperativ borbe za prvo mjesto, Belma je bila osnovana s glavnim ciljem da bude rasadnik mladih, nadarenih kuglaËica, koje su se kroz regularna natjecanja trebale πkolovati za prvi sastav Podravke. To je praktiËki bio nastavak rada Podravkine πkole kuglanja, kroz koju su proπle gotovo sve igraËice sadaπnjeg prvoligaπa. Belma je bila «inkubatorfl iz kojeg se popunjavao prvoligaπki sastav Podravke, a godinama je davala juniorske i kadetske reprezentativke u hrvatsku reprezentaciju. Sjetimo se samo najveÊih uspjeha: Marina MikloπiÊ bila je 1995. godine na Svjetskom prvenstvu viceprvakinja svijeta, dok su Melita ValentiÊ, Sandra Milas, Melita Horvat i Natalija KuπeniÊ na Svjetskom prvenstvu 2001. u Kopru osvojile ekipno srebro. Na prvenstvima dræave Belmice su osvojile niz naslova u parovima, ekipnoj i pojedinaËnoj konkurenciji. - Nemam rijeËi, tuæna sam i razoËarana. Gdje Êe sada nastaviti s radom najuspjeπnije i talentirane djevojke iz naπe πkole kuglanja? Tko Êe od njih imati volje trenirati Ëitavu godinu da bi imale dva, tri nastupa na juniorskim ili kadetskim natjecanjima. Za njihov napredak potrebno je regularno natjecanje, gdje su mogle steÊi neophodno iskustvo na teπkim kuglanama i protiv daleko iskusnijih igraËica - rekla je dosadaπnja trenerica Belme Ivka RoguljiÊ. I voditeljica Podravkine πkole kuglanja Zlata BlaæekoviÊ bila je iznenaena ovakvom odlukom: - Smatram da Êe to biti korak natrag u buduÊnosti koprivniËkog kuglanja. Velika je πteta da najbolje mlade kuglaËice ostaju bez prvenstvenih nastupa, vjerojatno Êe neke od njih i prekinuti s aktivnim igranjem. Ekipa bi u prvenstvu imala samo Ëetiri duæa putovanja u Slavoniju, Ëetiri su bliæa i sve to nije neki preveliki troπak. Mislim da je odabrano najgore rjeπenje, jer dobro poznajem sve te divne djevojke, koje su zavoljele kuglanje i bile klupska perspektiva. VeÊ duæe vrijeme kuglanje je u financijskom kolapsu, klub je veÊ godinu dana bez predsjednika, ovog prijelaznog roka klub je napustila ponajbolja hrvatska kuglaËica Marija Zver. Ni sjajni rezultati doma i u Europi posljednjih godina nisu bili dovoljan razlog da se klub financijski stabilizira, a treba im samo tako malo. Ne vjerujemo da Êe i raspuπtanje Belme rezultirati boljom ”krvnom slikom” u blagajni kluba, ovakvim rjeπenjem nestat Êe moguÊnost Æeljko ©emper ulaska ”svjeæe krvi” u prvi sastav Podravke.
40. Kup Podravke u ribolovu
Rekordni broj natjecatelja Proπle je nedjelje na ©oderici odræan tradicionalni - 40. po redu - Kup Podravke u ulovu ribe udicom na plovak. Ovogodiπnje natjecanje je po broju sudionika nadmaπilo sva dosadaπnja. Na Podravkinom kupu sudjelovalo je rekordnih 28 ekipa iz cijele Hrvatske, a na ribolovna Na ovogodiπnjem Kupu Podravke nastupilo je mjesta izaπla su 84 ribiËak 28 ekipa Ëa koji su u trosatnom nadmetanju odmjeravali ribiËku umjeπnost. Na kraju najuspjeπniji su bili Meimurci - ribolovcima ©RK Vidovec po treÊi puta pripao je pobjedniËki naslov na Kupu Podravke. Iza njih na drugom mjestu bili su Ëlanovi ribiËkog druπtva Varaædin, dok je treÊe mjesto pripalo ©portskom ribolovnom klubu “Azzuro” takoer iz Varaædina. Podravkini ribiËi nisu bili posebno uspjeπni pa je tako drugi sastav osvojio u ukupnom plasmanu 19. mjesto, dok je prvom sastavu pripala 21. pozicija. I ovogodiπnju Kup Podravke proveden je viπe nego uspjeπno zahvaljujuÊi klupskim entuzijastima ©RK Podravka koji su i ovaj puta potvrdili organizacijske kvalitete. S. P.
Juniorsko prvenstvo Hrvatske u πahu
Gregur πesti, Srbiπ sedmi meu odraslijima Proπlog tjedna odræano je na Bjelolasici juniorsko prvenstvo Hrvatske u πahu. U izuzetno jakoj konkurenciji πahista do 17 godina nadmetala su se i trojica igraËa Podravke, Tomislav Gregur, Jurica Srbiπ i Mislav Mucko. Najbolji plasman ostvario je Gregur, koji se sa pet osvojenih bodova u devet susreta plasirao na πesto mjesto, πto se smatra veoma uspjeπnim dometom perspektivnog πahiste. Jurica Srbiπ je, s istim brojem osvojenih bodova, zauzeo sedmo mjesto, dok je Mucko sa dva boda zavrπio na 21. mjestu. Srbiπu, koji je sluæbeni dræavni prvak meu πahistima do 11 godina bila je ovo posljednja provjera, u konkureniji starijih, za nastup na europskom prvenstvu koje Êe se u rujnu odræati u Crnoj Gori. S. P.
8
Broj 1805 Petak 25. kolovoza 2006.
Nagradne igre za potroπaËe Podravkinih proizvoda
Studena, Studenac i KTC nagradili potroπaËe skuterima i poklon paketima Imena dobitnika u nagradnoj igri KTC-a i Podravke koja je trajala od 1. srpnja do 15. kolovoza na podruËju Republike Hrvatske izvuËena su u petak 18. kolovoza u prodajnom centru KTC-a u Kriæevcima. Nagradna igra pod nazivom “Studena, Studenac i KTC vas nagrauju” odnosila se na sva veleprodajna i maloprodajna mjesta KTC-a, a ukljuËivala je potroπaËe voda Studena i Studenac te ledenih Ëajeva Studena. Svaki kupac koji je odjednom kupio proizvode tijekom trajanja nagradne igre u ukupnoj vrijednosti od najmanje 30 kuna mogao je sudjelovati u nagradnoj igri maloprodaje KTC-a ukoliko je ispisao svoje podatke na poleini raËuna i ubacio raËun u kutiju na prodajnom
mjestu. Kupci koji su odjednom kupili proizvode u ukupnoj vrijednosti od najmanje 200 kuna imali su moguÊnost sudjelovanja u nagradnoj igri veleprodaje. Svrha ove nagradne igre je promidæba Podravkinih proizvoda iz programa mineralnih, izvorskih voda i ledenih Ëajeva. IzvlaËenje je nadzirala komisija koju su Ëinili category manager za piÊa Sanja Garaj, marketing manager Hrvoje Puhalo i Ëlanica Uprave KTC-a Melanija Zorko uz prisutnost javnog biljeænika Viπnje Tuπek, dok je program izvlaËenja dobitnika u nagradnoj igri vodila pomoÊnica direktora sluæbe Komunikacija s træiπtem Jadranka Lakuπ. Nagradni fond u ukupnoj vrijednosti
od gotovo 86 tisuÊa kuna Ëinilo je πest skutera Aprilia te 100 promotivnih poklon paketa Studena. Dobitnici πest skutera Aprilia su: SLAVICA LIBL, Slatina, A. StarËeviÊa 8, MARKO DRK, Podravska Subotica, Varaædinska 60, MIRKO HORVAT, Kriæevci, SmiËiklasova 4, BRANKO REGI∆, Poæega, Zelena 20, MARIO JAKOPEC, Ugostiteljski obrt MYSTIC, Ivanec, L. ©abana 24, i THEMIS d.o.o., Donji Vidovec, M. Gupca 26 a. Imena svih dobitnika bit Êe objavljena na plakatima u prodajnim centrima KTC-a, u “Podravskom listu” od 4. rujna i na Internet stranici www.studena.com.hr. BuduÊi da se jedan od dobitnika skutera Aprilia KriæevËanin Mirko Horvat upravo zatekao u KTC-u, odmah
Mirko Horvat odmah je preuzeo svoju vrijednu nagradu - skuter Apriliu
je i preuzeo svoju nagradu. - Nisam oËekivao da Êu dobiti glavnu nagradu, jer veÊ 30 godina igram loto i do sada nisam dobio nikakav veÊi dobitak. Ne igram druge nagradne igre, osim onih koje organizira
KTC, jer tu uglavnom obavljam kupovinu. Tako sam i tijekom trajanja ove igre kupovao vodu i pivo za odmor na moru i eto - prvi puta osvojio nagradu. Ines Banjanin
Najavljujemo
”Nema ljeta bez Podravka paπteta”
Za tjedan
UruËen dio vrijednih nagrada - nagradna igra joπ traje dana svjeæiji mesne industrije. Ukoliko se ne pronau simboli, nagrade Êe uÊi u fond za izvlaËenje. Organizator je osigurao nagrade u ukupnoj vrijednosti od preko 300 tisuÊa kuna. Ovog su utorka u Podravkinom kulinarskom centru ©tagelj dobitnicima trenutaËnih nagrada u nagradnoj igri “Nema ljeta bez Podravka paπteta” uruËena dva skutera Aprilia i plazma TV Grundig. Dobitnici skutera su Ivica FranjiÊ iz Novigrada Podravskog i Nenad Hajdari iz NedeliπÊa, a dobitnik plazme je Dubravko KuzmiÊ iz Gradeca. Premda su nagrade ostale u sjevernom dijelu Hrvatske, obitelj Hajdari donijela je svoj simbol na dnu konzerve s ljetovanja. Dubravko KuzmiÊ na uruËenje nagrade doveo je svojeg osmogodiπnjeg sina Denisa i desetogodiπnju kÊer Sanelu koji su se posebno veselili nagradi. - Iznenadio sam se ugledavπi simbol na dnu ambalaæe, ali shvatio sam da se radi o nagradnom dobitku, jer sam bio upoznat s nagradnom igrom s plakata u kriæevaËkom KTC-u gdje inaËe kupujemo. Godiπnji smo planirali iskoristiti za renoviranje kuÊe, tako da Êe se plazma odliËno uklopiti u obnovljenu prostoriju - rekao je IzvlaËenje i uruËenje dijela vrijednih nagrada, πto su obavile Dubravko. Denis nam je otkrio kako voli one Podravkine rukometaπice, za dobitnike je bio radostan dogaaj paπtete koje imaju lava na poklopcu,
Nagradna igra pod nazivom “Nema ljeta bez Podravka paπteta” traje od 15. lipnja do 31. kolovoza, a svrha joj je promidæba Podravkinih paπteta. U igri mogu sudjelovati potroπaËi s træiπta Republike Hrvatske, osim zaposlenika Podravke i Ëlanova njihove uæe obitelji, ukoliko na adresu organizatora (s osobnim podacima) poπalju bilo koja Ëetiri poklopca s Podravka i Leo paπteta. U fondu nagrada koje ulaze u izvlaËenje nalaze se dva skutera Aprilia, dvije plazme TV Grundig,
dva playstationa te poklon paketi proizvoda Podravkine mesne industrije. Uz to, potroπaËi mogu sudjelovati i trenutaËno osvojiti vrijedne nagrade u nagradnoj igri Podravkine mesne industrije Danica ukoliko na dnu bilo kojeg pakiranja Podravka i Leo paπteta pronau simbol automobila VW Beatle, simbol skutera Aprilia, dva simbola plazme TV Grundig, tri simbola playstation kao i 100 simbola poklon paketa proizvoda Podravkine
a Sanela najradije jede Podravkinu kokoπju paπtetu, a voli i druge Podravkine proizvode, jer palaËinke s Linoladom su odliËne. Nagrade su uruËile Podravkine rukometaπice Boæica PalËiÊ, Maja Koænjak i Natalija Todorovska, dok je komisija - koju su Ëinili direktor proizvodnje konzervi Josip Pehak, voditelj financijskih poslova Kristijan Horvat i voditeljica pravnih poslova Danice Ivana IvanËan - utvrdila ispravnost. Podsjetimo da potroπaËi Podravkinih paπteta joπ uvijek imaju priliku u trenutaËnoj nagradnoj igri osvojiti tri play stationa, dvije plazme i jedan skuter i glavnu nagradu automobil VW Beatle, a oni koji æele okuπati sreÊu do kraja kolovoza mogu poslati Ëetiri poklopca s Podravka i Leo paπteta, jer Êe se izvlaËenje dobitnika odræati 8. rujna, a rezultati Êe biti objavljeni u Jutarnjem listu od 19. rujna. Ines Banjanin
Podravkin list Dragi Podravkaπi, novi, 1806. broj Podravkinog lista, doËekat Êe vas sljedeÊeg petka u neπto izmijenjenom ruhu. Nastojat Êemo biti pravo glasilo suvremene kompanije Ëije su dionice izlistane na burzi, koje ima 17 poduzeÊa diljem svijeta, a prodaje svoje proizvode diljem svijeta, na gotovo svim kontinentima. Zato uvodimo i neke nove rubrike vezane uz poslovanje tvrtke. Istovremeno Êemo nastojati joπ bolje predstavljati sva dogaanja u Podravki, ali i oko nje. Takoer, joπ Êemo veÊu paænju posveÊivati vama, glavnim protagonistima i Ëitateljima ovog lista. Osim sadræajnih promjena, zasigurno Êete primijetiti i vizualni ‘facelifting’. U svemu tome vaπe Êe nam miπljenje biti najvaænije. (Ur.)
Recept tjedna:
Bijela riba peËena s povrÊem Fileti bijele ribe peËeni u peÊnici uz veÊ uobiËajene krumpire dobit Êe ”kumpaniju” maslina, kapara i rajËica. U tom su sluËaju zaËini poput Ëeπnjaka, ruæmarina i bijelog vina gotovo ”zapovijed”. Sastojci za 4 osobe: 1 kg krumpira 2 ælice limunova soka malo soli 800 g bijele ribe (osliÊ, grdobina, list...) 1 ælica Vegete 50 ml maslinova ulja 50 - 100 ml bijelog vina 2 granËice ruæmarina 2 Ëeπnja Ëeπnjaka 20 g kapara 100 g crnih maslina bez koπtica 150 g rajËica 1 ælica nasjeckanog perπina
Postupak: Krumpir ogulite, nareæite na ploπke debljine oko 1 cm i stavite u kipuÊu vodu. Kuhajte ga vrlo kratko (2 - 3 minute), ocijedite, a zatim ga stavite u vatrostalnu posudu i pospite Vegetom. Dodajte masline, nasjeckani Ëeπnjak, rajËice, kapare, granËice ruæmarina i maslinovo ulje. Sve dobro izmijeπajte i prelijte s oko 150 ml vruÊe vode. Pokrijte aluminijskom folijom i pecite u peÊnici zagrijanoj na 220°C oko 25 minuta. Za to vrijeme ribu oËistite, filetirajte, nakapajte limunovim sokom i malo posolite. Krumpir izvadite iz peÊnice, maknite foliju, lagano promijeπajte i po njemu poloæite filete ribe. Posudu s krumpirom i ribom vratite u peÊnicu i nastavite peÊi na 200°C oko 25
minuta. Pred kraj peËenja dodajte vino. Posluæivanje: Ribu s krumpirom pospite perπinom i posluæite. Savjet: Ovo jelo moæete dodatno oplemeniti dodate li mu zelene ili bijele πparoge. Vrijeme pripreme: 1 sat
Crta: Ivan Haramija - Hans