Tema broja: Bazeni u Koprivnici
Premijer Republike Moldavije Vasile Tarlev posjetio Str. 3 Podravku
Str. 4 - 5
Vrlo dobra poslovna suradnja Podravke i koncerna Sunce
Str. 3
Godina XLV • Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
ISSN - 1330-5204
www.podravka.com
Još jedno visoko međunarodno priznanje Podravki i Vegeti
Podravki dodijeljeno priznanje “Superbrand Slovačka”
Piše: Ines Banjanin
P
odravka je u travnju ove godine nagrađena pri znanjem “Superbrand Slovačka”, a dodjela priznanja održana je u četvrtak 19. listo pada, u Luxor Business Clubu u Slovačkoj. Dodjela priznanja “Superbrand” prvi je put orga nizirana na tom tržištu na kojemu je Podrav ka prisutna još od 60ih godina prošloga sto ljeća, a prestižna je na grada dobivena od vo dećih slovačkih eksperata za robne marke koji su Po dravku rangirali među 36 naj boljih, u sam vrh konkurenci je od 1200 robnih marki na tr žištu Slovačke.
Superbrand prvi put u Slovačkoj
Svečanosti su u ime Podrav ke sudjelovali direktor Mar ketinga Podravke u Slovačkoj Tomislav Horvat, direktorica prodaje Ingrid Parničanová, key account manager Lenka Lepiešová, direktor regije Za pad Roman Čančo, a pozivu se odazvao i Hrvoje Kovačić, dosadašnji direktor Marketin ga u Bratislavi. Prema riječima Tomislava Horvata, proglašenje nagrađe nih odvijalo se u ugodnoj i opuštenoj atmosferi, a tom su se prilikom pojedine firme mo gle predstaviti i putem degu stacije svojih proizvoda. - Ovo je važno priznanje s obzirom na to da se Super brand prvi put dodjeljuje u Slo vačkoj, a marka Podravka pre poznata je kao jedna od najbo ljih - rekao je Tomislav Horvat, dodavši da je ovo priznanje re zultat rada svih Podravkinih za poslenika na tom tržištu. Svim je prisutnima na sveča nosti među ostalim podijeljen i nagrađeni Podravka dodatak od 200 grama i novi proizvod
Priznanje “Superbrand Slovačka” u Bratislavi je primio direktor Marketinga Podravke u Slovačkoj Tomislav Horvat Podravka pikant s knjižicom recepata. Inače, Podravka Internatio nal s.r.o. u Bratislavi uteme ljena je krajem 1993. godine. Uvoz Vegete u ondašnju Če hoslovačku započeo je krajem 60-ih, ali 1993. godine Podrav ka je morala preimenovati svoj slavni začin jer je naziv Vegeta već bio registriran u Republi kama Češkoj i Slovačkoj.
Nagrada za marku Vegeta
Podravka je do sada primila priznanja “Superbrand” u Polj skoj, Mađarskoj i Rusiji, gdje je bila nagrađena za marku Vege ta. Ovaj put nagrađena je mar ka Podravka pod čijim se ime nom proizvodi Vegeta, kao njezin najpoznatiji proizvod, dizajnom prepoznatljiv po ka
rakterističnoj plavoj boji i sla vnom kuharu koji namiguje. Marka Podravka danas se ko risti kao općeniti tržišni znak u promociji svih Podravkinih proizvoda na slovačkom trži štu čineći ih prepoznatljivima potrošačima i općoj javnosti.
Podravka na slovačkom tržištu
Osim s grupom dodataka jelima, Podravka je na slova čkom tržištu prisutna s asor
timanom juha, dječje hrane i kondimenata, a kupnjom tvr tke Lagris Podravka je uveli ke proširila asortiman nado punjujući ga proizvodima na bazi riže, grahorice, legumino za... Osim toga, Podravka je vodeći dobavljač suhih začina na iznimno konkurentnom slovačkom tržištu na kojem se godišnje proda oko 4200 to na začina. U rujnu 2005. Podravka je
lansirala dva nova proizvoda pod markom Podravka na ne koliko europskih tržišta, uklju čujući Slovačku - Podravka s bylinkami i Podravka light. Ti novi proizvodi rezultat su procjene potreba potrošača i slijede trenutačne kulinarske trendove.
Vrećica s posebnim zatvaračem
Oba proizvoda pakirana su u novu vrećicu s posebnim za
tvaračem koji omogućuje je dnostavno prvo i svako sljede će otvaranje. Podravka s bylin kami univerzalni je dodatak jelima koji se temelji na jedin stvenoj mješavini sedam ra zličitih mediteranskih biljaka i rajčice, dodajući jelima me diteranski štih. Podravka li ght, univerzalni dodatak jeli ma, ne sadrži natrij-glutami nat, a svim jelima daje zdrav i ugodan okus. n
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
NAŠA POSLA
U Zagrebu održan međunarodni skup o strategiji harvardskog profesora Kaplana
Inspekcija se napokon suočila s dampingom Već je uočljiv i način na koji će se doskočiti predloženim mjerama iz Zakona o trgovini. Zakonodavac, naime, ne može spriječiti povre mene akcije, obrazložene prevelikim zalihama, promjenom sezon ske robe ili skorašnjim istekom roka trajanja pojedinog proizvoda je, dakle, ono što tom potezu, makar i s višegodišnjim zaka šnjenjem, daje pravi smisao. ormalno gledano, Hr vatska je problem dam pinga uključila u posto jeći Zakon o trgovini. No, u proteklih par godina ti se načelni zakonski članci iz ra znih razloga u praksi nisu pri mjenjivali. Zato je u najavlje nim izmjenama toga zakona, koji zbog poznatih razilaže nja oko pitanja trgovanja ne djeljom još nije u saborskoj proceduri, najavljuju puno oštrije mjere, kojima će ta kva prodaja u osnovi biti za branjena. Predviđene su, ka ko se saznaje u Ministarstvu gospodarstva, i znatnije nov čane kazne. Za tvrtku koja se ogluši o zabranu nepoštenog trgovanja predložena kazna iznosi od 50 do 250 tisuća ku na, dok je za odgovornu oso bu raspon kazni od pet do 15 tisuća kuna. ve to, međutim, ne zna či da će problem dam pinga biti riješen. Neki su analitičari, dapače, uvjere ni kako će se taj problem i dodatno zaoštravati, budući da stalno dolaze novi trgova čki lanci, pa je rat cijenama već uobičajena medijska te ma. Riječ je o internacional nim lancima koji u osvajanje hrvatskog tržišta mogu ulo žiti znatna sredstva, nemjer ljiva s onima domaćih trgo vaca, a i svi oni računaju da će zbog dugoročnih ciljeva prvih nekoliko godina poslo vati s minusom. Spuštanje ci jena ispod realnih okvira u tome je najpopularnija mje ra za slabljenje konkurena ta, koji se financijski s time ne mogu nositi. Pravu cijenu toga mahom plaća domaća industrija, budući da hrvat ski kupac ipak cijeni nacio nalne proizvode, pa lanci ne mogu plasirati samo jeftinu i nekvalitetnu robu iz inoze mnih izvora. eć je uočljiv i način na koji će se doskočiti pre dloženim mjerama iz Zakona o trgovini. Zakonoda vac, naime, ne može spriječiti povremene akcije, obrazlože ne prevelikim zalihama, pro mjenom sezonske robe ili sko rašnjim istekom roka trajanja pojedinog proizvoda. Tako će akcije biti kratkotrajne, ali će ih prema grupama proizvoda biti gotovo svakodnevno. In spektori će se u svemu tome teško snalaziti, jer je iznimno teško dokazivati da neki trgo vac nije namjerno stvorio zali hu koja ga “prisiljava” na akcij sku prodaju. Još je teže doka zivati da je isti taj trgovac u dampinške svrhe i izravno ucjenjivao dobavljače, prijete ći im izbacivanjem roba s po lica. Gorka je utjeha tek to da će trgovci u novim uvjetima barem morati biti kreativni u izigravanju zakona, a do sada su se ponašali kao da pravna država i ne postoji. n
F
N
apokon je i u Hrvat skoj netko snosio po sljedice prodaje robe po nižoj cijeni od njene stvar ne vrijednosti. Korištenje ne dopuštenih metoda u trži šnoj utakmici nadležna je in spekcija Ministarstva gospo darstva kaznila privremenim stavljanjem ključa u bravu tr govini Müller, koja se nala zi unutar novootvorenog za grebačkog City centra u Jan komiru. Doduše, naknadno se ispostavilo da je opravda nje za spomenutu mjeru bilo drukčije formulirano, jer je tr govac uvezao tu robu po uo bičajenim uvjetima, da bi joj samovoljno spustio cijenu, ra čunajući na popratne koristi od privlačenja velikog broja kupaca. Bitnije je, međutim, da je akciju protiv takvog dampinga pokrenulo udruže nje konditora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a pri družila mu se i Podravka, či ji su interesi u spomenutom slučaju također bili izravno ugroženi. üller je, primjera ra di, nudio Milka čo kolade od 100 gra ma po maloprodajnoj cijeni od 3,50 kuna, dok se za na maz Nutella od 400 grama plaćalo 7,50 kuna. Kako je Podravka u prvom slučaju di stributer drugog proizvođa ča čokolada, a u potonjem ima i vlastite konkurentske proizvode Čokolino i Lino la du, nije joj bilo teško izraču nati da se spomenutom cije nom, koja je čak tri puta ma nja od uobičajene u drugim trgovačkim centrima, ne mo gu pokriti ni osnovni proi zvodni troškovi, a kamoli sve ono što se nadograđuje na tu osnovnu cijenu, od transpor ta i marži pa do poreza i oče kivane dobiti. konomski su analitiča ri već ustvrdili da in spekcijska odluka zna či tek Pirovu pobjedu kondi tora, jer zloporabe koje čini jedna mala trgovina u neko rektnom privlačenju poten cijalnih kupaca neće riješiti sve rašireniji dampinški pro blem. Činjenica je, međutim, da je od nečega trebao krenu ti, tako da će oni koji na taj način traže svoju šansu napo kon početi razmišljati koliko im se isplati riskirati da im tr govina, možda i cijeli trgova čki centar, neko vrijeme bude prisilno zatvorena. Simbolika
M
E
S
V
Podravka je jedna od rijetkih koja primjenjuje Kaplanove metode
K
ako svoju poslovnu strategiju učiniti mjer ljivom i povezati je s operativnim provođenjem na svim razinama poslovanja tvr tke, hrvatski poduzetnici mo gli su doznati izravno od sa mog autora koncepta Balan ced Scorecard, harvardskog profesora dr. sc. Roberta Ka plana na Balanced Scorecard Summitu održanom u hotelu Westin u Zagrebu. Ova meto dologija racionaliziranja poslo vanja predstavljena je prvi put 1992. godine u poslovnom ča sopisu Harvard. BSC je defi niran kao pristup upravljanju koji omogućuje upravljanje po slovnim pokazateljima kroz ci jelu organizaciju povezujući djelovanje zaposlenih sa stra tegijom, misijom i vizijom or ganizacije. Ova metodologija je skup odabranih mjera i po kazatelja iz različitih perspekti va pomoću kojih se planiraju i usmjeravaju tvrtkine aktivno sti, a proizlaze iz povezivanja i
U radu međunarodnog skupa sudjelovao je i član Podravkine Uprave Zdravko Šestak uravnoteženja najvažnijih čim benika uspješnosti tvrtke. No vitet koji donosi korištenje ove metode u odnosu na one tradi cionalne odnosi se na to da se sada spajaju financijski i nefi nancijski pokazatelji poslova nja putem kojih se može pre dviđati buduće poslovanje. U prvom dijelu summita održano je predavanje pod na zivom “BSC - Making Strate gy Execution a Competitive Advantage” na kojem je prof.
Kaplan podijelio svoja isku stva razvijanja i primjene tog modela. Razmjena iskustava primjene BSC modela u po slovnoj praksi hrvatske regi je održana je u drugom dije lu summita na kojem je član uprave Podravke Zdravko Še stak govorio o tome kako je Podravka osmislila, prilagodi la i primijenila svoju BSC stra tegiju. On smatra da je za Po dravku ovaj alat iznimno va žan za usmjeravanje i realiza
ciju strateških odluka, kao i da je strategija Podravke isko municirana na svim razinama kompanije. Pri prvom kreira nju optimalne BSC strategije za Podravku susreli smo se s problemom njezina objašnja vanja na 20 stranica, a danas je objašnjava samo jedna ri ječ - VIŠE! - objasnio je prisu tnima Zdravko Šestak, čije su predavanje sudionici ocijenili iznadprosječnim. A. Z.
U Koprivnici održani osmi županijski Dani voća
Lijepo je vidjeti tako krasno voće, ali je šteta što ga nema i na policama trgovina
P
rošlog petka i subote u Ko privnici su održani osmi Dani voća Koprivničkokriževačke županije. Skup proi zvođača i stručnjaka koji se bave voćarstvom počeo je u petak u Otvorenom učilištu stručnim di jelom na temu “Voćarstvo Kopri vničko-križevačke županije - ju čer, danas i sutra” na kojemu se govorilo o dinamici podizanja vo ćnjaka u Podravini i Prigorju, žu panijskim mjerama potpore u po dizanju trajnih nasada te subven cijama Grada Koprivnice u podi zanju trajnih nasada. Načelnica, Odjela za voćar stvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo Hrvatskog zavoda za poljopri vrednu savjetodavnu službu Vi šnja Šimunović govorila je o sta nju voćarstva u Hrvatskoj i ulo zi savjetodavnih službi u ovoj gospodarskoj djelatnosti, a načel nica Odjela za zaštitu bilja HZP SS-a Nada Bičak o razvoju voćar stva kroz sustav integrirane proi zvodnje. Drugog dana, u subotu, na ko privničkom Zrinskom trgu odr žana je izložba voćarskih pro izvoda na kojoj su sudjelovali predstavnici obiteljskih poljopri vrednih gospodarstava, zadruge i ostale gospodarske organizaci je koje se bave uzgojem ili pre radom voća. Na zanimljivoj izlo žbi, koja je bila dijelom i prodaj nog karaktera, sudjelovala su ukupno 33 izlagača, a najbolje uređeni štandovi nagrađeni su i posebnim priznanjima. Smotru županijskih voćara otvorio je koprivnički gradona čelnik Zvonimir Mršić istaknuv ši da je lijepo gledati sve to sjaj no voće koje uljepšava jedan od
Podravka je predstavila svoje proizvode od voća pekmeze i džemove najljepših trgova u ovom dijelu Europe, ali je i velika šteta što ga ne možemo kupiti u trgovina ma. Uvoz voća, nažalost, raste i na policama trgovina drugo je voće od ovog domaćeg, kvalite tnijeg. No, predstoji još mno go posla da police trgovina u Hrvatskoj budu pune domaćeg voća i da ga počnemo i izvozi ti. Ivan Hodalić, načelnik u Mi nistarstvu za poljoprivredu i šu marstvo u području gospodar stva, na svečanom otvorenju izložbe voća i voćnih prerađe vina pripomenuo je da je voćar stvo nova gospodarska grana, manje poznatija od ratarstva i stočarstva, koja se razvija na državnim poticajima, a komer cijalnih 150-ak voćara na župa nijskom području jamstvo je da je na tom planu sve uspješnija priprema puta u europske inte gracije. Darko Koren, zamjenik koprivničko-križevačkoga župa na, rekao je da je u ovom trenu tku osnovni cilj povećanje povr šina na kojima se proizvodi vo će, pri čemu bi trebala pomoći i država. Kroz poticaje to bi treba le raditi i županije, a već poveća
nje proizvodnih površina za 90 hektara u našoj županiji govo ri da je u toj gospodarskoj grani ostvaren vidljiv napredak. Na ovoj županijskoj izložbi vo ćara primjetno je bilo i Podrav kino sudjelovanje. Osim što se Tvornica Voće predstavila sa svo jim bogatim asortimanom pre rađevina od voća, posjetitelji su mogli i kušati Podravkine slatke proizvode. Za vrijeme degustaci je svi su se mogli uvjeriti u kvali tetu Podravkinih proizvoda od voća pripremljenih i u suradnji s Podravkinom Pekarom. Tije
kom sajma tako su se svi sudio nici mogli sladiti ukusnim torbi cama s višnjama te uzeti pekme ze i džemove pakirane u količini od 30 grama. Na kraju velikog skupa župa nijskih voćara i prerađivača vo ća, čiji je organizator bio Hrvat ski zavod za poljoprivrednu sa vjetodavnu službu Koprivničkokriževačke županije, pomoćnica ravnateljice HZPPS-a Ivka Ve ić uručila je nagrade za najbo lje uređene izložbene prostore na ovoj smotri. Najboljim štan dom proglašen je štand obitelj skoga poljoprivrednog gospodar stva Ivana Lasića iz Carevdara, drugim je za uspješnu kreaciju proglašen zajednički štand obi teljskoga poljoprivrednog gospo darstva Bolte Matice i Ivana Bo bovčana iz Đurđevca, dok je tre će mjesto pripalo izložbenom prostoru OPG-a Maje i Alojza Gašparića iz Koprivnice. Nagra de za najuspješnije štandove vo ćarima je dodijelio Centar za po duzetništvo Koprivničko-križe vačke županije. Slavko Petrić
Izložba voća na glavnom gradskom trgu bila je vrlo atraktivna
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
Visoko izaslanstvo Republike Moldavije u posjetu našoj kompaniji
Premijer Vasile Tarlev posjetio Podravku
P
redsjednik Vlade Repu blike Moldavije Vasile Tarlev posjetio je Podrav ku u njezinu sjedištu u Kopri vnici. Uz premijera Tarleva u izaslanstvu su, među ostali ma, bili i ministar kulture i tu rizma Arthur Cozma, zamje nik ministra gospodarstva i tr govine Sergiu Sainciuc, zamje nik ministra vanjskih poslova i europskih integracija Valeriu Ostalep te moldavski velepo slanik u Hrvatskoj Valeriu Bo butac. Uz njih u pratnji su bi li ministri u Vladi RH Branko Vukelić i Petar Čobanković, te veleposlanici Ivica Maštruko i Miro Kovač. Njih su u ime Podravke pri mili članovi Uprave Dragan Habdija i Miroslav Vitković, direktor Tržišta Istočne Euro pe Danko Martinčević i po moćnik direktora Korporati vnih komunikacija Alen Kišić koji su istaknuli da je moldav ski premijer učinio veliku čast odabravši upravo Podravku za kompaniju koju će posjetiti u Hrvatskoj i upoznati se s nje nim čelništvom i radom. Zaželjevši dobrodošlicu viso kom izaslanstvu Dragan Ha bdija je u ime domaćina re kao: - Podravka je velika kompa nija s dugom tradicijom po slovanja na inozemnim tržišti ma. Iduće godine će se navr šiti 40 godina od prvog izvo
Zaklada prof. Zlate Bartl sudjelovala na najvećem Sajmu stipendija u Hrvatskoj
Premijer Moldavije sa svojim suradnicima u pratnji hrvatskih ministara i domaćina iz Podravke u obilasku naše tvrtke
za Vegete na tržište Mađarske i bivšeg SSSR-a. Tada se Vege ta prodavala i u Moldaviji i vje rujem da ćemo opet biti na va šem tržištu.
Direktan izvoz u sve zemlje bivšeg SSSR-a
Na radnom sastanku moldav sko je izaslanstvo predstavilo svoje gospodarstvo te mogu ćnosti suradnje s tamošnjim poduzećima. Premijer Tarlev istaknuo je da moldavsko trži šte nudi zainteresiranim kom panijama direktan izvoz u sve zemlje bivšeg SSSR-a. Nagla sio je da je i sam prije politič
kog života bio gospodarstve nik i upravljao poduzećem s oko četiri tisuće ljudi. Danko Martinčević, direktor Podravke za tržište Istočne Eu rope istaknuo je da je dosad bi lo nekih kontakata u vezi s mo gućnošću plasiranja Podravki nih proizvoda na moldavsko tržište, no to su povremeni kontakti i zasad nemamo orga niziran izlazak na to tržište. Ministri Vukelić i Čobanko vić su zahvalili Podravki na gostoprimstvu i najavili da će se uskoro održati hrvatskomoldavski gospodarski forum na kojem će se razmatrati bo
lja gospodarska suradnja dvi ju zemalja. - Taj forum posebno podupi re premijer Sanader, jer sma tramo da će doći do bolje sura dnje dviju zemalja koje su bro jem stanovnika otprilike iste rekao je ministar Vukelić. Nakon radnog sastanka pre mijer Tarlev je posjetio i Tvor nicu Vegete i Podravka juha gdje se upoznao s najnovijim tehnologijama u proizvodnji tih poznatih Podravkinih bran dova, a u ”Štaglju” mu je prire đen ručak na kojem su pred stavljena jela pripravljena s Po dravkinih proizvoda. n
U utorak su svrha i aktivnosti te novi natječaj Zaklade prof. Zla te Bartl predstavljeni na najve ćem Sajmu stipendija u Hrvatskoj, koji je održan u organizaci ji Instituta za razvoj obrazovanja u prostorima Nacionalne i sveuči lišne knjižnice u Zagrebu. Na ovo godišnjem, drugom po redu, Saj mu stipendija u Hrvatskoj bilo je predstavljeno više od 40 progra ma stipendiranja koji su dostu pni hrvatskim građanima za stu dij u Hrvatskoj i u inozemstvu, a svečano ga je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske prof. dr. Dra gan Primorac. Promocija Zaklade prof. Zlate Bartl studentima i svim posjeti teljima bila je interaktivnog ka raktera, putem Podravkinog pro motivnog štanda, izravnog pristu pa na internet stranice Zaklade i Podravke te detaljne prezentaci je zakladnih aktivnosti. Tijekom dana je Podravkin štand, u potra zi za dodatnim mogućnostima fi nanciranja svojih dodiplomskih i
poslijediplomskih studija, posje tilo nekoliko tisuća studenata s različitih zagrebačkih fakulteta te članova njihovih užih obitelji, zainteresiranih za stipendije i po tpore. Posjetitelji su osobit inte res iskazali za nedavno raspisani natječaj Zaklade prof. Zlate Bartl odnosno stipendije i potpore na mijenjene promicanju i poticanju stvaralačkog i inovativnog znan stveno istraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim lju dima, državljanima Republike Hrvatske, bez obzira na struku i mjesto studiranja. Na ovogodišnjem su Sajmu stipendija uz Zakladu prof. Zla te Bartl sudjelovale 22 ugledne hrvatske i inozemne instituci je. Osim štandova na kojima su predstavnici institucija i bivši sti pendisti davali informacije i sa vjete te odgovarali na pitanja po sjetitelja, tijekom sajma su odr žana i predavanja na kojima su detaljno predstavljeni pojedini programi stipendiranja. Matija Hlebar
Predstavnici koncerna Sunce posjetili Podravku
Vrlo dobra poslovna suradnja Podravke i koncerna Sunce s tendencijom proširenja Hoteli iz koncerna Sunce kupuju Podravkine proizvode, a Podravka hotelima pruža konzultantske usluge pri uvođenju HACCP-a
Č
elni ljudi koncerna Sun ce predvođeni vlasni kom Jakom Andaba kom i predsjednicom Uprave Sanjom Gagulić 20. listopada posjetili su Podravku. Njihovi domaćini bili su član Uprave Miroslav Vitković, izvršni di rektor Tržišta Hrvatske Marin Pucar, direktor Poslovne kvali tete Marijan Jurić te direktor Gastro prodaje Marko Csik. Ti jekom poslovnih razgovora ana lizirana je dosadašnja suradnja dviju tvrtki i naglašeno je da je ta poslovna suradnja na obo strano zadovoljstvo vrlo dobra. Također, bilo je govora o mogu ćnostima unaprjeđenja poslov ne suradnje.
Uspješni model suradnje
- Koncern Sunce u svome sa stavu ima oko 5000 ležajeva i mnogi naši hoteli imaju četi ri zvjezdice. U dosadašnjoj su radnji s Podravkom došli smo u partnerskom odnosu do dalj njeg pomaka u našoj prezen taciji i kvaliteti. Kupujući Po dravkine proizvode, ostvarili smo dodatnu kvalitetu koja je nama vrlo važna u prezentaci ji prema našim gostima koji su to isto i prepoznali. Time smo vrlo zadovoljni. Također, s Po dravkom imamo projekt koji je
sada u završnoj fazi, a zahvalju jući Podravkinim stručnjacima pripremili smo sve naše objekte za uvođenje HACCP-a, što zna či sigurnost i kvalitetu naših na mirnica i njihovo manipulira nje - rekao je nakon sastanka Ja ko Andabak, a Sanja Gagulić je istaknula: - U sklopu koncerna Sunce posluju hoteli na četiri destina cije - u Brelima hoteli Soline, Maestral i Berulija, u Tučepi ma hoteli Alga, Neptun i Afro dita, u Zlatnom ratu hoteli Bo naca, Borak i Raguza te hotel Alan u Starigradu. Samo smo ove godine u podizanje kvalite te smještaja i sadržaja uložili u svoje hotele oko 30 milijuna eu ra. Osim te kvalitete, dodatno smo povećavali i suradnju s Po dravkom. Od prije tri godine, kada je ona skromno započela klasičnim odnosom dobavljač kupac, ta se suradnja znatno in tenzivirala unatrag godinu i pol potpisom dugogodišnjeg ugovo ra s Podravkom, gdje mi kupuje mo njezine kvalitetne proizvo de, a s druge strane Podravka nama pruža konzultantske uslu ge prilikom uvođenja HACCPa. Na završetku smo tog pro jekta i pohvale gospodinu Juri ću i njegovoj ekipi. A i tijekom ovih poslovnih razgovora pro
nalazili smo modele proširenja suradnje, a naša će tvrtka u svo ju ponudu uvrstiti još neke proi zvode Podravke koji do sada ni su bili prisutni. Podravka će, s druge strane, konzumirati neke naše proizvode. Među ostalim, planiramo na proljeće iduće godine ponuditi Podravkašima povoljnije aranžmane u svojim hotelima, a i određene radioni ce koje Podravka kontinuirano održava mogle bi se organizira ti u našim hotelima.
Dodatne mogućnosti za rast prometa
- Podravka je prošle godine odlučila uvesti određene novite te na gastro tržište u smislu par tnerskih odnosa s našim klju čnim partnerima te smo s kon cernom Sunce napravili zaje dnički projekt, gdje Podravka daje uslugu uvođenja HACCPa u njihove hotele, jer bez nje ga ulaskom Hrvatske u Europ sku uniju neće moći funkcioni rati niti jedan ozbiljniji hotelski sustav i taj je projekt u završnoj fazi. Certifikacija će biti završe na krajem ove ili početkom idu će godine. Sve ključne stvari su odrađene i, jednostavno, to je uspješan model suradnje. Nara vno, sve je to povezano s kvalite tnim komercijalnim ugovorom,
Vlasnik i čelni ljudi koncerna Sunce u Podravki gdje Podravka plasira svoje pro izvode, a u visoko rastućem se gmentu hotelijerstva i turizma Podravka se praktički opredije lila da će biti jak igrač u tom segmentu - rekao je Miroslav Vitković.
Za radnike Podravke jeftinije ljetovanje
- Dodatnim naporima obiju partnera bilježimo vrlo dobre rezultate i blizu smo ispunjenja zacrtanih ciljeva. Ugovor je po tpisan na tri godine i to daje ga ranciju Podravki da će realizi
rati projicirani promet koji je vrlo značajan na godišnjem ni vou. Ohrabruje i činjenica što smo sa svojim poslovnim par tnerima iz koncerna Sunce pro našli dodatne mogućnosti za rast prometa, posebice sa svo jim programom pića i zamrznu tim programom. Također, kon cern Sunce ima vrlo atraktivne hotele na lijepim lokacijama i tijekom poslovnih razgovora naglašeno je da će Podravka te prostore koristiti ne samo za sastanke i seminare već će se djelatnicima Podravke ponuditi
mogućnost jeftinijeg ljetovanja - rekao je Marko Csik. Za vrijeme boravka u Podrav ki prvi ljudi koncerna Sunce obišli su Mesnu industriju Dani ca te tvornice Vegete i Podrav ka jela, gdje su se imali prilike uvjeriti u visoke standarde proi zvodnje u našoj tvrtki. Također, za goste je gastro promotor Po dravke Zlatko Sedlanić održao promociju jela spravljenih na temelju Podravkinih proizvo da, za što su gosti imali samo riječi pohvale. B. Fabijanec
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
Podravka na burzi
Oprez ulagača pred granicom od 500 kuna Piše: Mario Gatara, burzovni analitičar Poslovnog dnevnika info-puls@zg.htnet.hr
K
orak nazad, pa naprijed dva - tim su tempom investitori u proteklih tjedan dana utabali put novim rekordima na domaćem tržištu kapitala, uživajući u ozračju sveopće euforije prekidane povremenim korekcijama koje u prvom redu služe kao sredstvo izvlačenja profita. Međutim, optimiste bi mogla zabrinuti činjenica da se nastavak pozitivnog trenda odvija u uvjetima uobičajenog obujma trgovine, i za sada je teško primijetiti veći priljev svježeg kapitala koji se očekivao nakon isplate bivšim dioničarima Plive koji su prihvatili ponudu Barr Pharmaceuticalsa. Sva sila nadležnih tijela, od Hrvatske narodne banke do Središnje depozitarne agencije, svoju su zadaću odradila besprijekorno, no isplaćena sredstva još nisu našla put do hrvatskih burzi. Pa ipak, već i očekivanja znatno veće potražnje za likvidnim
izdanjima (ponajprije od strane institucionalnih investitora) bila su dovoljna za pozitivne pomake burzovnih indeksa, pri čemu je varaždinski VIN ubilježio seriju novih rekorda, ostvarivši na tjednoj razini rast vrijednosti od čak 4,8%. Suprotno tome, snažan rast u prvoj polovini listopada lišio je Podravku (PODRR-A) agresivnijeg nastupa kupaca, očito još prilično suzdržanih kad je u pitanju ključna psihološka razina od 500 kuna. Čime su dionice, makar i uz stabilan promet (u prosjeku 2,2 milijuna kuna dnevno), zaglibile unutar prilično uskog raspona, omeđenog brojkama od 480 i 490 kuna, ne uspijevajući se, u usporedbi s prethodnim tjednom, izvući s negativnog teritorija (zabilježen je pad cijene od 2%). No izlazak iz range-tradinga vjerojatno nećemo dugo čekati, a kao potencijalan trigger koji bi prekinuo letargiju mogli bi poslužiti kvartalni poslovni rezultati, u kojima će dio investitora zasigurno tražiti potvrdu optimizma (ili možda pesimizma).
Datum
Vrijednosnica
Cijena
Promet
18. 10. 2006.
PODR-R-A
490
1,141.407,26
19. 10. 2006.
PODR-R-A
485
1,782.153,50
20. 10. 2006.
PODR-R-A
485
2,706.411,29
23. 10. 2006.
PODR-R-A
490
3,241.139,94
24. 10. 2006.
PODR-R-A
480.02
2,457.482,89
25. 10.2006.
PODR-R-A
480.02
797,026.86
PODR-R-A 18-25.10.2006.
Cijena
Promet
492.00
3,500.000
490.00
Cijena
Promet
488.00
3,000.000 2,500.000
486.00 484.00
2,000.000
482.00
1,500.000
480.00
1,000.000
478.00 500.000
476.00 474.00
0 18. 10. 06
20. 10. 06
24. 10. 06
U Austriji održan Seminar o kontroli roba koje povređuju pravo intelektualnog vlasništva
U svijetu raste udio krivotvorina na tržištu
U organizaciji Saveznog mini starstva za financije Republike Au strije, u Villachu je 16., 17. i 18. li stopada održan Seminar o kon troli roba koje povređuju pravo intelektualnog vlasništva. Uz kom parativnu prezentaciju original krivotvorina renomiranih svjet skih tvrtki kao što su Microsoft, Puma, Gucci, Nike, Dior, L´Oréal, Levi´s i Canon, održana je kompa rativna prezentacija najpoznatijih imitata i krivotvorina VEGETE. Konstatiran je zajednički nazivnik u aktivnostima krivotvoritelja, a to je stalno rastući udio krivotvori na u ukupnoj masi proizvoda kao i njihov sve sofisticiraniji nastup u transportu, distribuciji i prelasku carinskih kontrola te sve češće i zanemarivanje prikrivanja razlika između krivotvorina i originala. Kao kuriozitet je istaknuta činje nica da se uz robe široke potrošnje
kao što su odjeća, obuća, kozmeti ka i prehrana, krivotvore i rezer vni dijelovi automobila i zrakoplo va. Nesporno prvenstvo među ze mljama porijekla krivotvorina drži Kina, a slijede ju zemlje jugoisto čne Azije, Turska i Rusija. Neposredni i posredni učinci na proizvođače originalnih proizvoda te društvo u cjelini ogleda ju se u ugrožavanju radnih mje sta, smanjenju prihoda države, pad izgrađenog imidža original nih proizvoda, ugrožavanju zdra vlja ljudi i tsl. Suzbijanje proizvodnje i distribu cije krivotvorina Vegete širom svi jeta dosada se uglavnom provodi lo sudskim postupcima. Preostaje nam u budućnosti dodatno iskori stiti i mogućnosti koje pruža carin ski sustav, posebno na vanjskim granicama Europske unije. Zdenko Juranek
Bazeni u Koprivnici Piše: Slavko Petrić Snimio: Nikola Wolf
K
oprivnica napokon ima dugoželjeni sportsko rekreacijski centar ka kav naš grad zavređuje. Rujan mjesec ove godine bit će za pamćen po tome što su Kopri vničanci imali prilike prvi put zaplivati u svom bazenu. U Gradski bazen ”Cerine” grad je kao investitor uložio 39 mi lijuna i 220 tisuća kuna, a kori sti od ovog izuzetnog objekta bit će mnogoznačne. U proje ktiranju i gradnji objekta, koji će imati zadaću obogaćivanja
sportske rekreacije grada i našeg područja, podizanje zdrav stvene kulture te turističkih i gospodarskih tokova, vidnu stručnu ulogu imali su Forma biro i njihov glavni projektant Zdravko Sarapa, Elit biro iz Ko privnice, uredi ovlaštenih inže njera elektrotehnike Andrije Ši munije i Vlade Grotića te Vo dotehnika iz Zagreba. U ovom prekrasnom zdanju neće biti samo jedan vlasnik, već se po slovni prostori određene proje ktirane namjene prodaju na tr žištu pa su tako već dvije trvr tke, Poliklinika i Rost šport iz Zagreba, odlučile početi s po
slovanjem u bazenskom kom pleksu. U prizemlju koprivni čke ljepotice nalaze se svla čionice i sve što je u funkciji objekta (garderobe, sanitarni čvorovi, sušila za kosu...), a na prvom katu sadržaji poput tere tane, fitnessa, aerobike, welnesa, kozmetički i frizerski salon, poliklinika. Što se vodenog dijela tiče, ba zenska hala ima raspon od 25 metara i u njoj su smještene sve vodene površine, od baze na za rekreaciju s raznim sadr žajima, bazena za učenje pliva nja, dječjeg bazena i whirl-po ola kružnog oblika. Sportski
Koprivničko sportsko-rekreativno zdanje Gradski bazeni ”Ceri ne” imaju u sastavu dvije bazenske hale. U jednom dijelu je ba zen za rekreaciju dubine 1,3 metra u kojem ima više vrsta masa ža (leđa, noge...), divlja rijeka za djecu, gejzir i jacuzzi. Tu je i ba zen za učenje plivanja također dubine 1,3 metra te dječji bazen za zabavu. U drugom dijelu sportske namjene je 25-metarski pli vački bazen dubok 2,2 metra, sa šest standardnih plivačkih sta za. To su dimenzije bazena gdje se mogu održavati natjecanja u plivanju i vaterpolu.
plivački 25-metarski bazen u drugom je dijelu, a dimenzije i oprema omogućuje treniranje plivanja u natjecateljskim uvje tima. Recepcija je smještena u holu, a sistem naplate i kon trole obavlja se elektronskim putem približavanjem narukvi ce čitačima. U cijeni ulaznice za bazenske usluge uvedene su odmah u početku pogodnosti. Uz klasičnu cijenu za odrasle osobe invalidi, učenici, studen ti i umirovljenici plaćat će ma nje. Pogodnost će imati i obi telji za cjelodnevnu kartu, dok će djeca do sedam godina u ba zen moći besplatno. n
Podravkaši na bazenu prvi počeli igrati vaterpolo
U
Gradskim bazenima “Cerine” u Koprivnici, nakon što su svečano otvoreni 22. rujna, prva orga nizirana skupina koja je počela koristiti blagodati ovog objekta - s pravom proglašenog kopri vničkom ljepoticom - bili su va terpolisti iz Podravke. Nakon njih počele su s rekreativnim plivanjem i igranjem organizi rane grupe iz policije i vojske, ali Podravkaši su ipak bili prvi. Dečki iz Podravke, sve redom
Cijene korištenja bazena U Gradskim bazenima ”Ceri ne”, čiji je investitor bio Grad Koprivnica, utvrđene su slje deće cijene korištenja uslu ga: Odrasle osobe za sat vre mena korištenja usluga baze na plaćaju 17 kuna, dok uče nici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom i članovi HVIDR-e umjesto 17 za kori štenje bazena trebaju izdvojiti 15 kuna za sat. Cijena za dva sata je 20 kuna, a cjelodne vna karta je 30 kuna. Osim toga pogodnost se pruža ako ba zene koristi obitelj koja će za tu namjenu izdvojiti 65 kuna za dan proveden u prostorima bazena. Djeca do sedam godi na mogu bazenske usluge ko ristiti bez naknade. Inače radno vrijeme Grad skih bazena “Cerine” je svako dnevno od 8 do 22 sata, a u petak i subotu radno vrijeme je od 8 do 24 sati.
aktivni sportaši ili oni koji su to donedavno bili, spoznali su da im plivanje i vaterpolo mo že biti ugodna tjelesna i zdrav stvena aktivnost. Od početka rada bazena oni su svakog utor ka točno u 18.30 spremni zapli vati i zaigrati na dva vaterpo lska gola, pa su oni u Koprivni ci prvi vjesnici vaterpola. Zani manje za tjelesnu aktivnost na vodi svakim danom je kod mla dih iz Podravke sve veće, tako da sada na “treninge” vaterpo-
Momčad vaterpolista (uglavnom Podravkaša) koji igraju utorkom Koprivničko-križevački župan Josip Friščić upriličio je u utorak prijam za jubilarne darivatelje krvi
Koprivnički darivatelji krvi u samom hrvatskom vrhu Među darivateljima krvi bio je i Podravkaš Ljudevit Husnjak, koji je više od 100 puta daro vao krv. U mirovini je od 1988., a cijeli radni vijek proveo je u tvornicama Voće i Juhe
U
povodu Međunaro dnoga dana dobrovolj nog darivanja krvi - a tu se treba podsjetiti da je pr va organizirana akcija dobro voljnog davanja krvi Crvenog križa u Hrvatskoj provedena 25. listopada 1953. godine u Si sačkoj željezari - koprivničkokriževački župan Josip Friščić upriličio je 24. listopada u re storanu ”Crna gora” prijam za muške darivatelje koji su stotinu i više puta darovali krv, te za žene koje su više od 75 puta darivale tu dragocjenu tekućinu. Uz njih, na prijamu su bili predstavnici gradskih i županijske organizacije Crve nog križa te predsjednik Crve nog križa u Hrvatskoj Jadran ko Crnić. - Vaša djela najbolje govore
što znači biti čovjek. To je ne što najplemenitije. Činjenica je da u Koprivničko-križeva čkoj županiji ulažemo izuze tne napore i sredstva u razvoj zdravstva. U povijesti nije to liko uloženo - oko 200 miliju na kuna. No, bez solidarnosti i humanosti nemoguće je pru žiti kvalitetnu pomoć - rekao je na prijamu župan Friščić, a predsjednik hrvatskog Crve nog križa Jadranko Crnić je istaknuo:
Prikupili 700 litara krvi
- Ovdje nazočni prikupili su više od 700 litara krvi i time pokazali svu svoju plemeni tost i humanost. Koprivničkokriževačka županija sa svojim je darivateljima krvi na vrlo vi sokoj poziciji na ljestvici dari
vanja krvi u hrvatskom Crve nom križu. Među darivatelji ma krvi bio je i jedan Podrav kaš - Ljudevit Husnjak koji je više od 100 puta darovao krv. Ljudevit je u mirovini od 1988. godine, a cijeli radni vijek, pu nih 40 godina, proveo je rade ći u tvornicama Voće i Juhe.
Zabrana nakon dva infarkta
- Nakon dva infarkta liječni ci su mi zabranili davati krv, ia ko se sada dobro osjećam i že lio bih dati, ali strogo mi je za branjeno - pomalo razočarano rekao nam je Ljudevit. Osim ovih deset darivatelja, u županiji postoji 356 osoba koje su krv darovale više od 50 puta. A u povodu Međunaro dnog dana davanja krvi kopri vničko Gradsko poglavarstvo
predvođeno gradonačelnikom Zvonimirom Mršićem također je darovalo krv. U Koprivničko-križevačkoj županiji vrlo dobro je organizi rano davanje krvi pa oko 6.000 darivatelja godišnje daruje oko 5.500 doza krvi. Svakodnevno se organiziraju brojne akcije na terenu, a ove je godine do sada uzeta krv od 2.822 dobro voljna davatelja krvi te je priku pljeno 4.258 doza. - U koprivničkoj bolnici uvi jek ima dovoljno doza krvi za hvaljujući brojnim darivatelji ma pa tako i određeni broj do za šaljemo u zagrebačke bolni ce, a tijekom ljeta smo 30-ak doza poslali u Karlovac - ista knula je voditeljica transfuzije dr. Jadranka Gudek. B. Fabijanec
la dolazi i dvadesetak mladića. Jednako vješto barataju već lo ptom na vodi i nogometaši i ru kometaši, stolnotenisači, košar kaši, tenisači. Na popisu interesne grupe, koja možda jednoga dana pre raste i u klupski ustroj, sada su: Ivan Mesić, Naim Ramai, Ivan Golčić, Velimir Briški, Zoran Peričić, Vedran Šimu nović, Gordan Fičko, Alen Vr hoci, Davor Lokotar, Toni Žar din, Robert Ostriž, Dino Bijač, Branimir Jedvaj, Dario Sajko i Vladimir Jurenec. Premda još nemaju službenog trenera, u organizacijskom i provedbe nom dijelu jednosatnog igranja vaterpola najviše su angažirani Žardin i Ostriž. Među ovom grupom vateroplista ima i nekolicina dečki izvan Podravke, a kako je namjera da ova aktivnost preraste i u ozbiljnije bavljenje ovim sportom, vrata za ulazak su stalno otvore na. To nam je potvrdila i Petra Bijač, voditeljica marketinga Gradskih bazena koja je i prva uvela Podravkaše u bazen. Re kla nam je da to nude i ostali
Detalj iz igre ”plavih” protiv ”bijelih” ma koji se žele baviti plivanjem i vaterpolom, a oni koji se žele priključiti Podravkinoj vaterpo lo grupi mogu joj se prijaviti na broj telefona 240-580. Inače, za korištenje bazena i za ovu namjenu plaća se po osobi 17 kuna za sat (cijena za odrasle osobe), a svima koji igraju vaterpolo oprema se daje
besplatno. To podrazumijeva lopte, kapice i ostalo potrebno za igru. Vaterpolo Podravkaši igraju svakog utorka u sport skom 25-metarskom bazenu. Za sada ne upisuju, već pamte postignute rezultate pajdaškog nadigravanja. Vrednije od re zultata je zadovoljstvo koje pru ža boravak u vodi i igranje ko-
je pomaže svakodnevnoj tjele snoj i duševnoj kondiciji. Osim što su se na rekreativno bavlje njem sportom na vodi samoi nicijativno odlučili sportaši iz Podravke, saznajemo da i sindi kati iz Podravke ozbiljno razmi šljaju da s Gradskim bazenima uspostave takvu suradnju. n
Ivka Kovačić iz laboratorija Voća
∆ moj hobi
Ručni radovi, život s prirodom i - poezija Za Ivku je pisanje način da izrazi sebe i ono što nosi u sebi. Zaokuplja je i strojno vezenje na platnu na koje se slažu pastele i ulje. Takvom tehnikom ne služi se nitko u Hrvatskoj, a izložba je u pripremi Piše: Slavko Petrić
Ž
ivotno zadovoljstvo Iv ki Kovačić pruža Podravka, koju smatra dru gim domom, okruženje u la boratoriju Voća, timski rad i poštovanje koje zrači iz te sre dine, a sve to utječe na povolj no raspoloženje i organizaciju razbibrige u slobodno vrijeme od kojih je trenutačno na pr vom mjestu pisanje. Nedavno tiskana knjiga “Mala žena” nu di pogled na život ispunjen više padovima nego usponima, a nestrpljivi da ugledaju svje tlo dana čekaju tekstovi pjesa ma ”Dobro jutro, ptičice!”, ko-
ji govore o životinjskom svije tu - idealnijem od ljudskog. Životinje su bile i prvo okruže nje u kojem je odrastala u Vi rju, i gdje je Ivka već otkrivala sve svoje skrivene darove koje će kasnije praktički koristiti. Stvaralački Ivkin duh rasplam sao se kada je bila koprivnička snaha i kad su joj pletenje, he klanje, makrame i gobleni bili preokupacija, a u velikom vrtu uzgajala ekološki krumpir koji je i prodavala, da ne govorimo o amarilusima, kanarincima, ribicama... a kako su joj tek do bri bili otkosi trave! Djevojka koja je za tinejdžerskih dana maštala o glumi, voljela gla
zbu Beatlesa, školu za životni poziv završila je u Koprivnici - srednju prehrambenu s diplo mom majstorice na stroju. Prvo je počela raditi u Podravki kao sezonac da bi 1978. postala stalna Podravkašica. Slijedila je u Varaždinu prekva lifikacijska škola i od tada je Iv ka kemijski tehničar u Voću, najstarijoj Podravkinoj tvorni ci. Današnji sektor Kontrole i kvalitete proizvoda, gdje se svi proizvodi od voća kontro liraju od sirovine do ”namaza na kruh”, Ivkin je dom u koji je ugradila i osam godina no ćnog rada. Životni rulet u ko jem je ”mala žena” više gubi
la nego dobivala odveo ju je u Đurđevac, gdje bilježi turbu lentno razdoblje. Osim pisa nja, gdje je rekla tek prve rije či, Ivka voli i slikanje, a sklo na je ulju na platnu, staklu i drvu. Zaokuplja je i strojno vezenje na platnu na koje se slažu pastele plus ulje (a to ni tko u Hrvatskoj ne radi). Izložba tih radova je u pripremi. U sferi bogatog ručnog rada vje šte ruke izrađuju i stolnjake za crkve, unikatne tabletiće - ru kotvorine. Ivka pisanje smatra načinom kako da čovjek izrazi sebe i ono što nosi u sebi, da izgra di pogled na svijet koji kod Iv
ke počiva na vrlinama kao što su pravednost, plemenitost i duševni mir. Hrvatski u ško li nije joj bio sjajan pa se lekti ra nekad i prepisivala, ali ohra brenje iskusnih književnika do voljno je da pero ostane jedan od Ivkinih alata životnih prati telja. Danas je Ivka i predsje dnica svih Podravkinih literata društva, u kojemu stih određu je ritam života, a Ivka je odluči la da taj ritam zdušno slijedi u povjerenu joj mandatu. Naka nila je Ivka da svim svojim ho bijima pridoda još jedan ve zan uz prirodu, životinjski svi jet, nešto što još više opleme njuje. Položila je ribički ispit,
oprobala se već u ribičiji na moru, a pravi početak planira odlaskom u mirovinu, kada mi sli da će i ribe bolje gristi. Polo žila je nedavno i vozački ispit, a zatim postala i vlasnica ma log automobila kojim svako dnevno putuje od Đurđevca do Koprivnice. n
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
Nastupi Tamburaša Podravke
Susret s povodom: Barbara Percač, predsjednica Likovne sekcije ”Podravka 72”
Večer tambure Pripreme za godišnju smotru u Koprivnici likovnog stvaralaštva
Na poziv Tamburaškog zbora ”Gaj” iz Zaprešića Tamburaški orkestar KUD-a ”Podravka” sudjelovao je na svečanom koncer tu u Zaprešiću upriličenom povodom osvojene zlatne plakete zaprešićkog tamburaškog zbora na Festivalu amaterske tambura ške glazbe u Osijeku. Pod ravnanjem Kreše Lukačića tamburaši Podravke svirali su djela domaćih i stranih majstora. *** U petak, 27. listopada ove godine u Koprivnici će se održati Ve čer tambure na kojoj sudjeluju Tamburaški orkestar KUD-a ”Po dravka”, tamburaški sastavi Harme, Kandalaberi i Ženski sastav sa solisticom Emom Vitelić. Voditeljica programa bit će Jadran ka Lakuš, a koncert počinje u 18 sati. Koncertom tamburaša Podravke obilježava se 25 godina akti vnog djelovanja i postojanja KUD-a ”Podravka”, a tom prilikom održat će se i promocija novog CD-a na kojem su poznate skla dbe domaćih i stranih majstora glazbe u izvedbi Tamburaškog or kestra KUD-a ”Podravka”. A. V.
In memoriam
Vladimir Bukovski (1962. - 2006.)
U subotu, 21. listopada iznenada nas je, nakon kratke bolesti, zauvijek napustio organizator elektroodržavanja u tvornici Mli novi Vladimir Bukovski. Bile su mu tek 44 godine... Vladimir je po struci bio elektromonter. Svoje je prvo zaposle nje našao u Elektri Varaždin, gdje je proveo nekoliko mjeseci. Godine 1985. došao je u Belupo i nakon godinu dana je prešao u tadašnje Žitarice na radno mjesto električara. Tokom rada se usavršavao, pa je završio i specijalizaciju i postao elektroinstala ter specijalista, a 2000. godine imenovan je i organizatorom Odr žavanja Tvornice Mlinovi. Tijekom proteklih 23 godine staža ko lege ga pamte kao marljivog i pouzdanog radnika i nadasve do brog čovjeka. Smrt Vladimira Bukovskog gubitak je i za tvornicu, koja je osta la bez iskusnog radnika, i za njegove kolege koji su ga posebno cijenili. Ali najveći gubitak doživjela je njegova obitelj, u kojoj je bolesna supruga ostala bez muža, dva sina bez oca, a bolesna sta ra majka bez sina.
∆ OBAVIJESTI Odlazak Podravkinih branitelja u Vukovar Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podrav ke i ove godine za svoje članove kao i članove njihovih obitelji or ganizira 18. studenoga jednodnevni odlazak u Vukovar, grad ko ji je najviše stradao u Domovinskom ratu. Molimo sve zainteresirane da se jave u prostorije Udruge, najka snije do 10. studenoga, a broj mjesta je ograničen.
Prodaja deterdženta
Odjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da organi zira prodaju deterdženata proizvođača Saponia Osijek, uz mogu ćnost plaćanja na 3 rate putem ustega na plaći: a) Deterdžent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg, 95,16 kn/pa kiranje b) Deterdžent RUBEL, pakiranje 10 kg, 85,40 kn/pakiranje c) Omekšivač Ornel Romance, pakiranje 5 litara, 35,38 kn/pa kiranje d) Likvi automat tabs 4u1(32 kom), 44,00 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 3. 10. na tel. 651-781 ili 651-954 ili na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr
V
eć je postala tradicija da članovi Likovne se kcije “Podravka 72” kra jem godine održe smotru li kovnog stvaralaštva na kojoj predstave publici svoje rado ve nastale u protekloj godini. O ovogodišnjoj smotri predsje dnica sekcije Barbara Percač je rekla: - Krajem godine održat ćemo tradicionalnu godišnju smotru likovnog stvaralaštva svojih čla nova. Ove jeseni, zbog toga što u Podravki nemamo mjesta za to, a na razini grada ne može mo u Gradsku galeriju, smo tru ćemo održati u Galeriji Sta ri grad u Đurđevcu, i to od 10. studenoga do 18. prosinca. Sli ke, kipove ili druge radove čla novi sekcije koji žele sudjelo
”Hrvatska naiva i mrtva pri roda” naziv je izložbe koja je 20. listopada održana u izložbe nom prostoru hrvatskog kon zulata u Stuttgartu. Slike nasta le ljetos u koloniji na Ješkovu u petak su bile prezentirane nje mačkoj publici. Sudjeluju hr vatski slikari, većinom slika ri Likovne sekcije Podravke. Izložbu je organizirala golska likovna udruga, uz pomoć na čelnika općine Stjepana Milin kovića, zatim hrvatske dijaspo re te generalnog konzulata RH u Stuttgartu. Cilj ove izložbe jest prezentirati naivnu likovnu umjetnost izvan granica naše
zemlje. Pred prepunom dvora nom hrvatskog konzulata izlo žbu je otvorila generalna kon zulica RH dr. Vera Tadić (ro dom Koprivničanka), a predgo vor za izložbu napisao je Ivica Jurjević. Na izložbi su izloženi radovi Ivana Večenaja, Martina Meh keka, Biserke Zlatar-Milinko vić, Mladena Večenaja te Po dravkinih slikara Josipa Gre gurića, Nade Zlatar-Lukovski, Nevenke Rehorović-Matas, Zla tka Štrfičeka, Željka Kolareka, Melinde Sokač, Dragutina Ci glara, Marije Stipan, Marice Jal šovec, Zvonka Koščaka, Kata
Počinje kazališna sezona i u Koprivnici
Drama “Hasanaginica” u ponedjeljak u “Domoljubu”
Pučko otvoreno učilište Koprivnica započinje kazališnu sezo nu 2006./2007. Ogrizovićevom dramom “Hasanaginica” u režiji Mustafe Nadarevića. Potresna, ali jednostavna narodna pjesma o Hasanaginici pravi je biser hrvatske narodne poezije. Uloge u predstavi tumače Alma Prica (Hasanaginica), Mustafa Nadarević (Hasanaga), zatim Marija Kohn, Siniša Popović, Mi lan Pleština, Leona Paraminski, Olga Pakalović, Vanja Drach, Ivo Gregurević, Ivan Brkić, Borko Perić, Dušan Gojić i drugi. Zagrebačka premijera drame “Hasanaginica” (u travnju ove go dine) doživjela je veliki uspjeh, a koprivnička publika moći će je vidjeti u ponedjeljak, 30. listopada u 19.30 sati.
Barbara Percač nije u starom dijelu grada, na Trgu Leonarda Brozovića, odr žavaju likovni susreti županij skih umjetnika što bi prerasli u tradicionalne kakve imaju neki drugi gradovi - rekla je Barba ra Percač, koja funkciju predsje dnice Likovne sekcije “Podrav ka 72” obnaša ove godine prvi put. S. Petrić
S otvorenja izložbe slika podravskih slikara u Stuttgartu rine Sinjeri, Ivice Kovačevića, Dade Cvetka i Brankice Radma
nić. Izložba će biti otvorena do 15. prosinca 2006. N. Z. L.
Književna večer Franje Strbada u Lendavi
Nakon nekoliko promocija u Koprivnici i književne veče ri u Prelogu, član Podravki ne literarne sekcije Franjo Str bad gostovao je prošlog petka na književnoj večeri u Lenda vi, u Sloveniji, gdje je, u organi zaciji Hrvatske zajednice, odr
žao književnu večer, koju je vo dio Milan Frčko. O pjesničkim ostvarenjima u dosadašnje tri Strbadove knjige govorio je prof. Pero Markić, a pjesme iz tih knjiga publici su predstavi li članovi Podravkine literarne sekcije. S. P.
∆ LIJEČNIK ZA VAS
Depresija oštećuje srce
Kino Velebit u Koprivnici
Manje je vjerojatno da će deprimirani ljudi vježbati i pravilno se hraniti nego oni koji ne pate od te bolesti
26. - 31. X. ”MOJA SUPER BIVŠA”, američka komedija u 16 i 18 sati 26. - 31. X. ”ČUVARI MORA”, američki avanturistički u 20 sati Napomena: 1. XI. nema kinopredstava
JELOVNIK - Varivo grah s kiselim kupusom, hamburger - Junetina u saftu, tjestenina, salata - Varivo mahune, kobasica, kolač - Pečena piletina, mlinci, salata
to iz Podravke. Pored uvođenja članarine, uvest ćemo i djelova nje likovnih radionica, gdje će stariji i afirmiraniji slikari tu mačiti mladima što je prava na iva. U Koprivnici moramo nje govati izvorno i pravo naivno slikarstvo koje još najviše pri vlači naše članove. Osim toga predložili smo i dva pilot-pro jekta, jedan na gradskoj, a dru gi na županijskoj razini. Gradu Koprivnici nudimo da svu svo ju likovnu, kiparsku i pismenu građu iz proteklih 35 godina, koliko sekcija djeluje, predsta vimo javnosti. Naš je prijedlog da to bude postavljeno u Muze ju grada Koprivnice. Na župa nijskoj razini nudimo pak da se svake godine u proljeće na Dan koprivničko-križevačke župa
Podravski slikari izlažu u konzulatu u Stuttgartu
KINOPREDSTAVE
30. 10., ponedjeljak: 31. 10., utorak: 2. 11., četvrtak: 3. 11., petak:
vati na smotri, moraju dosta viti u utorak 31. listopada u prostorije KUD-a Podravka na večer u 19 sati. Članovi sekcije koji nisu radnici Podravke do bit će o tome pismenu obavi jest. Na ovoj smotri moći će su djelovati samo oni koji imaju uredno plaćenu članarinu za 2006. godinu. - Što to znači ”plaćenu čla narinu”? - Prvi put uveli smo plaćanje članarine. Naši će članovi pla ćati mjesečno po pet kuna ka ko bi obvezujuće shvatili rad u sekciji. Od dosadašnjih 160 čla nova do sada je to većina već učinila, ali ovo je ujedno prili ka ostalim slikarima, pogotovo mladima, da nam se jave. Napo minjem da ne moraju biti izriči
Piše: dr. Ivo Belan Ima tome već dugo da znan stvenici smatraju da depresija može loše utjecati na srce. Je dno nedavno istraživanje poka
zuje kako to može biti opasno. Gerontolozi sa Sveučilišta Wa ke Forest proučavali su 2800 osoba starijih od 55 godina sa i bez srčanih bolesti. Studija je trajala četiri godine, a cilj joj je bio uočiti učinke depresije. Na kraju ispitivanja je utvrđe no da su osobe s teškom depre sijom imale triput veću vjero jatnost da će umrijeti od bole sti srca nego oni bolesnici ko ji nisu bili deprimirani. Čak i
oni s blagom depresijom ima li su postotak smrtnosti pede set posto veći nego oni bez de presije. Liječnici koji su vodili to istraživanje nisu sasvim sigur ni kako objasniti tu vezu, me đutim, budući da depresija mo že povećati stres, a stres može uzrokovati lučenje hormona kortizola, onda taj hormon mo že ubrzati srčani rad i povisiti krvni tlak. I drugi faktori mo
gu igrati određenu ulogu. Ma nje je vjerojatno da će deprimi rani ljudi vježbati i pravilno se hraniti nego oni koji ne pate od te bolesti. Spomenuti gerontolozi ističu da depresija zaslužuje mnogo veću pozornost nego što joj se posvećuje. Ona je velik rizični faktor za srčane bolesti, pa je zato iznimno važno da čovjek preuzme brigu o svojim emo cijama. n
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
∆ SPORT
Osvrt na plasman rukometašica Podravke Vegete u Ligu prvakinja
Rukomet kao ”brand” Piše: Slavko Petrić
P
oslije uspješno obavljenog screeninga (dvije utakmi ce pretkola) rukometašice Podravke Vegete opet su, nakon četiri godine, zauzele mjesto u Ligi prvakinja, najelitnijem na tjecanju europskih rukometaši ca u kojem je poziciju izbori lo 16 sastava. Klupski cilj je ula skom u elitno društvo - gdje se “motaju” i takva imena kao što su Hypo, Viborg, Krim, Larvik, Kometal - ostvaren i to nešto la kše od očekivanog, ali to ne zna či da je posao time priveden kraju. Zapravo ta Liga prvakinja, u kojoj su se Podravkine rukome tašice našle nakon pobjeda u pre tkolima nad neravnopravnim Ni zezemkama i Slovenkama, bit će zapravo poligon za dokazivanje vrijednosti, a istodobno i mjesto za stvaranje sastava koji bi tre bao u budućnosti nešto značiti.
Nove vizure rukometne ekipe
Svojevrsna je to prilika da se kroz jake međunarodne utakmice svjetske vrijedno sti stvaraju i igračice i sastav, a materijala u Podravkinoj eki pi ima. Svojevrsna smjena ge neracija kuca na velika vrata u crvenom taboru i Podravka Vegeta nije više ono što je pri je bila. Nove vizure ekipe sve su jasnije iz utakmice u uta
kmicu. Trener Šojat ili je uvidio, ili su ga prilike na to natjerale, da treba na praviti rez i u koncepcij skom i u igračkom pristu pu. Sjedinio je sve najbo lje sposobnosti ovog sasta va i počeo na temelju njih graditi novi stil temeljen na brzini s daškom skan dinavskog rukometa ople menjenog lukavstvom pri mjetnim u svladavanju su parnica. Izvrsne reprezen tativne vratarke Stančin i Jelčić kičma su na kojoj Šojat gradi tkivo za eu ropske provjere. Uz isku sne Palčić i Pasičnik i su perracionalnu u realizaciji Todorovsku tu je sada sve više mladih “jurišnica” željnih dokazivanja. Zebić je sve doj mljivija u kontrama, Franić i Horvat u slaganju golova s vi še od devet, Kožnjak u svestra nosti, Gaće u ozbiljnom name tanju, Hrgović u stalnom hti jenju napredovanja i posebice Tarle koja djeluje sve skladni je u sastavu koji želi postati prepoznatljiv. Djevojke su na dobrom putu da, nakon duljeg vremena, ruko met postane brand igra kakva je nekada u Koprivnici bila. Što je Podravku za takvo učilište zapa la baš jaka Liga prvakinja mož da je i dobro jer se samo u kon
Poznati su svi sudionici Lige prvakinja Odigrane su sve utakmice drugog pretkola Lige pr vakinja za rukometašice tako da Podravka Vegeta, koja se kvalificirala među 16 najboljih europskih ru kometnih sastava, zna u kakvom društvu će igrati. Već prije izravnim plasmanom u Ligi prvakinja našlo se osam klubova: Hypo (Austrija), Viborg (Danska) Union Ribarroja (Španjolska), Györi ETO (Mađarska), Kometal (Makedonija), Larvik (Norveška), Lada To ljatti (Rusija), Krim (Slovenija). U kvalifikacijama po bjedama je u dva susreta plasman u Ligu prvakinja izborilo još osam klubova: Podravka (Hrvatska), Bu dućnost Monet (Crna Gora), FTC (Mađarska) svladav ši, Slagelse (Danska), Dinamo Volgograd (Rusija), Le ipzig (Njemačka), Byasen (Norveška) i Alborg (Dan ska). Među 16 ekipa u Ligi prvakinja su prvaci iz 11 zemalja s tim da najviše predstavnika ima Danska (Viborg, Alborg, Slagelse), dok Rusija (Dinamo Volgo grad, Lada Toljatti) i Norveška (Byasen, Larvik) ima ju po dva. Ždrijeb za igranje u Ligi prvakinja bit će obavljen u nedjelju 29. listopada u Viborgu, a Podravka je svrstana u treću jakosnu skupinu prilikom izvlačenje.
KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 1:3 (1:1)
U
Prešućeni jedanaesterac
kurenciji jakih može dokazivati vlastita snaga.
Povratak Podravke na televiziju
Koristi od takve jake lige bit će višeznačne. Prvo zbog publi ke, a drugo zbog Podravkine marketinške scene, koja se s ovi me otvara. Prvenstvene utakmi ce nudile su više nego polupra znu dvoranu, dok će je europska imena sigurno pretvoriti u preti jesnu. Više gledatelja svakako će značiti i veći angažman igračica da bi se došlo do pobjede, a izbir ljivi gledatelji će i pored plaće nih ulaznica sjesti na tribine. Propagiranju Podravke kao fir
me otvorit će se također veće mogućnosti. Najvažnije, pored svih marketinških zahvata, bit će televizijska prisutnost u Ko privnici i u Europi. Znali su Po dravkini stručnjaci i prilikom prve profesionalizacije rukome ta televizijsku moć i odmah joj se priklonili. Ovaj put bit će to još na “sofisticiraniji” način, a i rezultati vidljiviji. Uz “odrasta nje” rukometne ekipe u jakom europskom ozračju i ostali sadr žaji, znači, poprimit će drugačije konture. Najviše od svega koristi će imati Koprivnica i Podravka i svi oni koji su željni vrlo kvalite tne sportske aktivnosti. n
Nela Ljolje pristupila Podravki Vegeti Prošlog tjedna ugovornu ob vezu s Rukometnim klubom Podravka Vegeta potpisala je Nela Ljolje, donedavna ruko metašica Ljubuškog Trgocopa. Reprezentativka Bosne i Her cegovine ugovor je potpisala na tri godine s time da će ima ti pravo odmah igrati na svim domaćim i europskim susreti ma. Na predstavljanju za vri jeme potpisivanja ugovora u klupskim prostorijama reče no je da je Ljolje iz Mostara i prvo je igrala u Galebu u tom gradu, a prije ljubuškog u pri vatnom klubu Interinvest. Nje zine rukometne kvalitete zapa zili su Podravkini stručnjaci za vrijeme gostovanja na jednom prigodnom turniru u Ljubu škom. Nela Ljolje igra na mje stu pivota i u Podravki će moći pokazati svoje neosporne mo gućnosti. Prilikom predstavlja nja Ljolje je još rekla:
Podravkina reklama na prvoj međunarodnoj utakmici naših rukometašica susreta s nizozemskim prvaki njama Swift iz Roermonda, i to u ljubljanskoj hali Tivoli, jer Koprivnica, a ni Zagreb, nisu imali osposobljenu dvoranu za međunarodne susrete. Reklamu Podravki napravili su jednostavno kibici koji su s dva autobusa išli bodriti Po dravkašice u Ljubljanu. Iz Po dravkina Reklamnog odjela, gdje je šef bio Krsto Milošić, uzeli su juhe, Vegetu i vrećice te kuhaču na kojoj su i danas potpisi svih igračica koje su
Napokon srušena neugodna tradicija 11. kolu Prve hrvatske nogometne lige nogo metaši Slaven Belupa srušili su neugodnu tradiciju u Velikoj, gdje do ovoga kola nisu ne samo uspjeli pobije diti već nisu postigli ni pogo dak. No, u ovoj utakmici Ko privničanci su bili u svakom segmentu igre bolji od doma ćina te su zasluženo pobijedili rezultatom 3:1, pogocima Vru čine, Dodika i Mumleka. Da kle, tri pogotka za tri boda.
Foto - povijest
Od Podravkine kultne rekla me ”Kad se sa srcem kuha kuha se Podravka juha” prošlo je godina i godina. Jednu od takvih ”propagandnih akcija” izvadili smo iz spomenara na koji se ”nataložilo” točno 40 go dina i stoga toj reklami slobo dno možemo pridjenuti epitet - jedna od prvih. Vrednija je to više što nije bila profesional na, već je kreirana spontano, i to na prvoj međunarodnoj uta kmici rukometašica Podravke. Točnije, za vrijeme uzvratnog
Prva hrvatska nogometna liga - 11. kolo
igrale na toj utakmici. U Po dravkine kuhare za tu prigodu obukli su se (slijeva) Rudi Ivan čić, Tomo Lovković i Bolto Ba zijanec (drži kuhaču), a “glasno govornik” reklamnog tima bio je poznati Zdravko Vidas Ki zdra, legenda rukometnih na vijača (s trubom). Inače, ruko metašice Podravke su pobijedi le Nizozemke sa 8:6 (u prvoj utakmici u Roermondu bilo je 12:5 za Podravku) i plasira le se u drugo kolo Kupa prva kinja. S. P.
Slavenaši su bolje ušli u uta kmicu, dominirali kratkim do davanjima, ali prigoda nije bi lo. Nogometaši Kamen Ingra da isticali su se uglavnom pre kršajima i utakmica je sve do 25. minute bila nezanimljiva. No, tada Brajković izbija sam pred Nikoloskog i tuče iz bli zine, ali je makedonski repre zentativac izbio loptu u kor ner. Ipak, domaćin je došao u vodstvo nakon pola sata igre. Sopić se nepotrebno poigra vao na centru i izgubio loptu, Brajković je uposlio Kralja ko ji s lijeve strane ubacuje pred vrata, gdje je Bojan Šimek, biv ši igrač Slaven Belupa, potpu no sam skočio i matirao Niko loskog. Slavenaši ipak izjedna čuju prije odlaska na odmor. Mumlek je ubacio iz kuta s de sne strane, a na drugoj vratni ci Vručina je iz voleja krasno pogodio mrežu. Na isteku vre mena u prvom dijelu Dodik je srušen u kaznenom prostoru domaćih, ali se sudac Gerek nije oglasio. U nastavku su Slavenaši od
mah na početku preokrenu li rezultat. Šomoci je ubacio dugu loptu za Marija Dodi ka, koji se sjurio prema Avdu kiću i s desetak metara pogo dio za 1:2. Domaći su igrači i navijači prosvjedovali, smatra jući da se Dodik nalazio u za leđu, ali Gerek je samo odma hnuo rukom. Nakon kornera Mumleka u 59. minuti Kristić je tukao iznad grede, a u 64. je udarac isprobao Šomoci, no Avdukić nije imao proble ma. U završnici su gosti baci li sve karte u napad, što im se osvetilo u 87. minuti. Poleti je u kaznenom prostoru srušio Bošnjaka, a iz jedanaesterca je konačnih 1:3 postavio kape tan Miljenko Mumlek.
Scoria ne zna igrati na remi
- Ne znam postaviti mom čad na neodlučni rezultat. Što znači igrati na neodlučeno? Na svakoj utakmici idemo na pobjedu, moj sastav je napa dački orijentiran, to je doka zao, a tako će biti i u idućim utakmicama - rekao je nakon utakmice trener Slavenaša El vis Scoria. Nakon 11. kola Slaven Belu po se nalazi na šestom mje stu prvenstvene tablice sa 16 osvojenih bodova, a riječi Sco rije ćemo najbolje provijeriti ove subote kada u goste Slave našima dolazi zagrebački Di namo koji vodi u prvenstvu. Protiv Kamen Ingrada za Slaven Belupo su igrali: Niko loski, Kristić, Radeljić, Bodru šić, Bošnjak, Šomoci, Sopić, Mumlek, Božac, Dodik (od 82. Kelemen), Vručina. B. F.
Hrvatski nogometni kup - 16. finala Nela Ljolje - Podravka je veliki izazov o kojemu sam mogla samo sa njati. Sada je to stvarnost i svi odnosi uvelike se mijenjaju. Ono što je pomalo djelovalo rekreativno, a i BiH reprezen tacija se rijetko sastaje, sada se pretvara u ozbiljan posao - re kla je 25-godišnja diplomirana ekonomistica koja želi sport sku afirmaciju i u Ligi prvaki nja gdje je sada s Podravkom Vegetom. S. P.
Lako do četvrtfinala Kupa SLAVEN BELUPO - HRVACE 4:2 Prema očekivanjima, Slave naši su rutiniranom igrom po bijedili objektivno slabijeg pro tivnika, simpatičnu četvrtoli gašku ekipu Hrvaca. Odluka o pobjedniku pala je već u pr vom poluvremenu jer su Kopri vničanci do odlaska na odmor vodili 4:0. Mrežu gostiju načeo je Dodik, potom Mumlek u 30. minuti povećava vodstvo na 2:0. Raspoloženi Dodik povisu
je na 3:0, a četvrti pogodak na kon dobrog dodavanja Dodika postiže Pejić. U nastavku utakmice nogo metaši Slaven Belupa igraju opuštenije, čak crveni karton zarađuje Jambrušić i to sve na kraju kažnjavaju gosti. Na 4:1 smanjuje Bašić pogotkom iz je danaesterca, a krajnjih 4:2 re zultat je pogotka Jerkana pred kraj utakmice. B. F.
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006.
U koprivničkoj knjižnici promovirana knjiga Tatjane Divjak
“Life coach - kako upravljati karijerom”
B
mna Tatjane Di vjak jedna od naj čitanijih rubrika u časopisu. Inače, o vrijed nosti autorice te knjige dovoljno govori i činjeni ca da su na pro mociju došle i tri vodeće oso be koprivničkog političkog živo ta, potpredsje dnik Vlade Da mir Polančec, koprivničko-kri Na predstavljanju knjige”Life coach - kako upravljati karijerom” bili su Damir Polančec, Josip Friščić, ževački župan Miodrag Šajatović, Željko Vukelić, autorica Tatjana Divjak i Zvonimir Mršić Josip Friščić te koprivnički gra kojom i inače odlično surađu lić, koji su istaknuli kako se taj donačelnik Zvo je. Naime, jedna je od predava tjednik u godinu dana, otka nimir Mršić. Svi su kupili i po ča na Podravkinoj menadžer ko izlazi, etablirao kao najpro koji primjerak knjige, jer kako skoj akademiji. davaniji poslovni časopis koji kažu, literatura o tome kako Na promociji su govorili i gla ima svoju stalnu čitalačku pu upravljati karijerom te osobito vni urednik Lidera Miodrag Ša bliku i sve veći utjecaj u poslo vremenom, jako dobro će im jatović te direktor Željko Vuke vnoj javnosti. Pritom je kolu doći. A. K.
Belupova donacija Dječjem vrtiću “Tratinčica”
elupo je ovih dana Dje čjem vrtiću ”Tratinčica” donirao stotinu koma da sljezova sirupa Favora, 400 pješčanih satova, 400 sli kovnica i isto toliko edukati vnih igara. Donaciju je predškolcima uručila stručno-komercijalna suradnica Belupova OTC-a Mi rica Gregur, koja je vrtićke mališane educirala o kašlju
i higijeni zuba. Ravnateljica koprivničkoga gradskog vr tića Slavica Mihalec-Kanižaj tom je prigodom napomenu la kako su iznimno zadovolj ni suradnjom s Belupom. Na glasila je da će oko 780 dje ce, koliko ih je u vrtiću ”Tra tinčica”, od donacije sigurno imati veliku korist, jer prve prehlade u vrtiću već su počele.
∆ RECEPT tjedna
Patka s mlincima Već ste se zatekli u situaciji da strancima pokušavate opi sati mlince. I sigurno ste došli do zaključka da ih je najlakše objasniti - kušanjem! Još kad su združeni sa sočnom pečen kom hrskave korice… Sastojci za 6 do 8 osoba: 1 patka (oko 3 kg) 2 žlice Vegete 1 veća jabuka 50 ml ulja Za prilog: 350 g mlinaca 1 žličica soli Za premazivanje: 1 žlica meda 1 žlica ulja 1 žlica octa Priprema: Utrobu i vanjski dio očišćene patke natrljajte Vegetom.
Patku stavite na pleh, a u utro bu joj stavite jabuku. Prelijte je zagrijanim uljem, podlijte s oko 50 ml vode i pecite u pe ćnici zagrijanoj na 180°C 2,5 3 sata. Tijekom pečenja patku podlijevajte masnoćom od pe čenja i s malo vode. Med pomiješajte s uljem i oc tom, pa pred kraj pečenja (oko 30 minuta) ovom mješavinom premažite patku.
O
vogodišnje bogato vi šednevno obilježava nje Dana grada Ko privnice - 4. studenoga - bit će ujedno i obilježavanje ju bileja - 650 godina otkako je kralj Ludovik Anžuvinac uru čio Koprivnici povelju slo bodnoga kraljevskog grada (1356. godine) Obilježavanje će trajati od 29. listopada do 10. stude noga. Započet će proslavom 120. obljetnice Obrtničke škole u Koprivnici.
Zlata Bartl počasna građanka
Najvažniji događaj bit će Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Koprivnice, u petak 3. studenoga, na kojoj će se uručiti priznanja zaslu žnim građanima. Valja ista knuti prof. Zlatu Bartl, ko ja će biti proglašena za po časnu građanku Koprivnice zbog svojih izuzetnih zaslu ga na području gospodar stva i razvoja grada. Izumite ljica Vegete već je nagrađena gradskom nagradom za živo tno djelo, no njen doprinos gradu i kraju svakako zaslu žuje i ovo visoko priznanje. Istog dana održat će se kon cert Puhačkog simfonijskog orkestra Kunst Universitat Graz, u dvorani “Domoljub” u Koprivnici, a tim koncer tom ujedno će započeti i broj na kulturna događanja u ovo godišnjem obilježavanju Da na grada. Na sam Dan gra da, 4. studenoga, organizira se na Zrinskom trgu humani tarna prodaja jabuka za potre be Udruge invalida Koprivni čko-križevačke županije. Tu ristička zajednica Koprivnice predstavit će građanima sta re zanate, a gradonačelnik će ih na Zrinskom trgu častiti ka
vom i čajem. Tog dana grad će prirediti veličanstveni va tromet ispred Sportske dvora ne srednjih škola u Koprivni ci, potom slijedi Gibonnijev koncert te koncert alternati vnih sastava.
Sto godina Gimnazije
Obilježavanju će se pri ključiti sportaši uličnom utr kom te prikazom sportskog sata Male športske škole. Svoj doprinos dat će i učeni ci koprivničkih škola, vrtići, KUD Koprivnica, Puhački orkestar grada Koprivnice, te će se organizirati mnogo brojne izložbe slika, promo cije knjiga i književni susre ti. U Domu za stare i nemo ćne u Koprivnici ujedno će se obilježiti 15. obljetnica rada Mješovitog pjevačkog zbora Kluba za starije osobe “Mariška”. Veliki doprinos grada Ko privnice i njegovih građana u Domovinskom ratu ista knut će u ovoj prigodi oku pljanje ratnih postrojbi u Vo jarni “Ban Krsto Frankopan”, a obilježavanje 650 godina grada Koprivnice završit će obilježavanjem 100. obljetni ce Gimnazije “Fran Galović” u Koprivnici. n
∆ KARIKATURA
Pečenu patku izva dite, a iz pleha odlijte suvišnu ma snoću. Mlince skuhajte u posoljenoj vodi, ocijedite i pomije šajte s preostalom masnoćom u kojoj se pekla patka. Posluživanje: Patku narežite i po služite s pripremlje nim mlincima i sa latom po želji.
Savjet: Kako vam koža patke ne bi izgorjela, nakon 1,5 sat peče nja prekrijte je aluminijskom folijom. Vrijeme pripreme: 3 sata
NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA
PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Za izdavača: Alen Kišić • Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroš • Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Alen Kišić, Mladen Pavković, Branko Peroš, Slavko Petrić, Nikola Wolf Grafička priprema i dizajn: Grafička radionica Lider pressa • Naklada: 8.300 primjeraka Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica • Telefoni:048/651-505 (urednik), 048/651-503 (novinari) Faks: 048/621-061 • e-mail:novine@podravka.hr • Tisak: Koprivnička tiskarnica, Koprivnica
Crta: Ivan Haramija - Hans
U
koprivničkoj knjižnici Fran Galović održana je promocija knjige “Li fe coach - Kako upravljati ka rijerom” kolumnistice poslo vnog tjednika Lider Tatjane Divjak. Riječ je o prvoj knjizi ove autorice koja je imala vla stitu marketinšku agenciju i u trenutku kad je ona vrlo do bro poslovala, odlučila potpu no drugačije upravljati svojom karijerom. Prodala je agenci ju i, kako je sama istaknula na promociji, za početak odlučila otići na put oko svijeta. Danas je redovita kolumnistica Lide ra, bavi se treningom i upra vljanjem karijerom brojnih po slovnih ljudi i kako sama kaže - uživa. Ta svoja iskustva odlu čila je podijeliti i s brojnom pu blikom, rezultat čega je knjiga koja ima i visoku edukativnu notu. Tatjana Divjak je zahva lila i Podravki, koja je bila je dan od pokrovitelja knjige i s
Obilježavanje Dana grada Koprivnice i jubileja 650 godina Koprivnice
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006. • PRILOG LISTU PODRAVKA •
Objavljujemo popis radnika Podravke koji ove godine navršavaju 35, 30, 25, 20, 15 i 10 godina radnog staža
Popis svih Podravkinih jubilaraca Radnici sa 35 godina rada u Podravki
Podravka d.d.: Libero Grižančić, Marijan Janković, Jadranka Marković, Marko Ećimović, Mirko Odžić, Darko Ožegović, Veselko Begić, Stjepan Lalek, Ivica Badalić, Pavao Božić, Ivan Dautanec, Antun Erdec, Božidar Palaš, Jadranko Radić, Zdravko Starčević, Mirko Strugar, Mirjana Stubičar, Dragica Šulj, Josip Mikulčić i Ivan Benotić. Belupo d.d.: Nada Horvat, Nada Jakupić, Tomo Šestak i Anica Katana. Danica d.o.o.: Stjepan Hontić, Ankica Lončar, Josip Lokotar, Ivan Samoščanec i Ivan Nemet. 40 godina rada u Podravki: Mladen Sinjerec
Podravkini jubilarci - radnici sa 35 i 30 godina rada u Grupi Podravka
Radnici s 30 godina rada u Podravki Podravka d.d.: Zlatko Vratić, Đuro Kuzmin ski, Željko Senković, Štefani ja Šiprak, Veselko Zadro, Ru žica Latin, Anto Bilić, Snježa na Godek, Ivo Lobaš, Vlatka Valeš, Neli Groza, Marijan Horvat, Boža Hemetek, Ne deljko Magaš, Nada Novak, Božidar Salajec, Jasenka Stru par, Branko Jambrović, Josip Kolić, Božidar Krapinec, Gor dana Andrašić, Ivan Jazvec, Branka Mesarić, Vladimir Salajec, Ankica Srbiš, Fra njo Šanta, Verica Zagoršćak, Ivan Galeković, Draga Jaku pić, Nevenka Žagar, Dragica Beli, Jadranka Čoklica, Višnji ca Habek, Štefanija Horvat, Štefanija Mustačević, Ana Svi ben, Marija Tkalčec, Marija Luiza Gantar, Josip Brodarić, Branko Pribeg, Stjepan Ve driš, Ivan Lončar, Srećko Šte fulj, Antun Volf, Radenko Bo janić, Josip Gadanec, Vlasta Galinec, Slavka GazivodaDrk, Dušan Gojković, Zlatko Kišiček, Zdravko Krapinec, Milan Kuparić, Ivan Mlina rić, Gordana Peradin-Lukčin, Stjepan Purić, Marija Ribić, Zdravko Sedlanić, Ankica Sr biš, Josip Sremec, Zlatko Stru par, Đurđa Stubić, Leon Su botičanec, Zlatko Zagorščak,
Ivan Zovko, Ivica Adžijević, Vlasta Šepetavec, Ana Hor vat, Ana Mađerić, Brankica Markušić, Željko Dukarić, Ve sna Križić, Željko Bunić, Ma rija Grošić, Ankica Hanjš, Na da Tomec, Nevenka Zbodu lja, Mladen Mikulec, Zdrav ko Pejša, Božica Horvat, Ivan Jakopović, Vjekoslav Košar, Darko Baran, Stjepan Gašpa rić, Milan Grujić, Andrija Li ko, Gabrijel Ribić, Tomislav Štimac, Davorin Vasiljević, Nada Hanžek, Nevenka Hu snjak, Dragana Kovačić, Zla ta Kušenić, Slavenka Prerado vić, Kata Švagelj, Anica Tka lec, Branko Peroš, Marijan Jurić, Branka Pentek, Marija Čavić, Marija Galović, Zden ka Lončarić, Marija Štefulj, Mirjana Trnski, Marija Fra njo, Milena Horvat, Vera Ko vačić, Mirjana Krajnović, Bo žena Ožegović, Darinka Ra stovčan, Željko Rihtarić, Vla dimir Rožmarić, Dubravka Sić, Nevenka Šemper, Rajka Vranić, Blaženka Čiković, Zla tko Imešek, Miroslav Kram berger, Marijan Matiša, Biser ka Medvešek, Zvonko Sige tić, Biserka Štrfiček, Ivica Vu ković, Marija Vukres, Slavko Vuljak i Ranko Kudelić.
Belupo d.d.: Mira Baronić, Bernarda Be sedić, Marijan Horvat, Ivan Mlinarić, Vlado Novak, Ma rica Treščec, Zvonimir Valen ko, Željko Čegelj, Željko Pre mužić, Katarina Lončar, Ne fisa Mihalić, Dragica Paviče vić, Mirjana Ročak, Smiljka Lauš, Mladen Cmrk i Branka Husnjak.
Danica d.o.o.: Marijan Ištvanović, Mirja na Pavleš, Marija Kolman, Marija Salajec, Zvonko Gra hovac, Ivan Kranjčec, Mirko Lovrek, Ivan Mađerek, Josip Matišić, Branko Andrašić, Antun Kraljić, Ivan Šlabek, Mirjana Šaš, Čedomir Bala ško, Stjepan Bermanec, Slav ko Fintić, Slavko Gašparić, Nikola Notersberg, Ivan Pe rušić, Vlasta Poljak, Katarina Srednoselec, Stjepan Sredno selec, Dragica Bačić, Dragu tin Lukić, Marija Mikulinjak, Franjo Telebar, Franjo Igrec i Đurđa Martinčić.
Podravka Inženjering d.o.o.: Veljko Sladoljev
Radnici s 25 godina rada u Podravki Podravka d.d.: Darko Šipek, Katarina Pe kić, Štefica Valent, Nikola Ko vačević, Marija Kranjčević, Vesna Lovković, Anđelko Ma tijević, Elizabeta Miser, Na da Pintarić, Dionizije Rade ljić, Marija Sabolić, Zoran Si mić, Veljko Škrinjar, Darko Švabek, Zoran Bakliža, Na da Bali, Barica Flac, Milica Fr čko, Verica Hrenić, Vesna Mi ser, Ksenija Vadla, Melita Fili pec, Jadranka Gadanec, Mari na Horvat, Mirjana Jurjević, Jasenka Ključarić, Vladimir Kociper, Stjepan Kolarić, Ve sna Kraljic, Vesna Maltarić, Gordana Margit, Željka Mo henski, Verica Novak, Zdrav ko Potroško, Zorica Pšeni čnik, Zoran Rapaić, Zlata Ra šanec, Vlatka Štefanec, Đurđi ca Trstenjak, Katarina Tušek, Krunoslav Kmetić, Borivoj Bedenek, Vjekoslav Blatarić, Marija Horvat, Ivka Škvorc, Marijan Kmetić, Jasna Ko vaček-Bedeković, Emil Međi morec, Marijan Mesar, Ma rija Petak, Božica Petak, Ka tica Restek, Štefanija Stubi čar, Ljiljanka Terzić, Kristina Volf, Ivan Copak, Damir Ko larek, Slava Maloić, Božica Šimek, Nada Česi, Marijan Česi, Vladimir Glad, Anica Hobolić, Ivan Hojski, Josip Ilotić, Krešimir Jazvec, Slav ko Mihalec, Kemal Halilović, Slobodan Mitrović, Drago Ra detić, Danijela Radin, Bru no Stapić, Marija Travaš, Zla tko Martinjak, Nada Horvat,
Darko Brgles, Ivica Laljek, Željko Lopatnik, Željko Vido vić, Branko Ganžulić, Zden ka Međimorec, Miroslav Ale ksić, Davorin Barčanec, Biser ka Blažeković, Željko Budaj, Nadica Cirkvenec, Valentina Čorak, Ivica Držaić, Božidar Dukarić, Miroslav Dukarić, Zlatko Globlek, Darko Gre gurec, Blaž Hemetek, Vesna Ledinski, Željko Milić, Ivan Pakasin, Ratko Pavlek, Kruno slav Perković, Zlatko Pernjak, Planinka Popović-Oršoš, Ma rija Simović, Božo Šegović, Blaženka Šikić, Krešimir Šva gelj, Ankica Keč, Miroslav Bartolec, Vesna Dam, Boži ca Dombaj, Ljubica Drmen čić, Jelena Majetić, Vera Mi lić, Anđelka Šestak, Marijana Šomodi, Slavko Dedi, Božica Galić, Marija Poljak, Zvoni mir Šprem, Božidr Flis, Josip Ivanuš, Vlado Sremec, Josip Šprem, Josip Zrinski, Milka Benotić, Ljiljanka Fodor, Ja sna Hojski, Biserka Lazić, Ma rin Rajković, Božica Sever, Stjepan Hajdinjak, Ivan Jako piček, Zdravko Jakupić, Ivica Kovačić, Vinko Markić, Kre šimir Matišin, Željko Prvčić, Božica Hegedušić, Štefica Ko rošec, Ksenija Magdić, Sve tlana Mežnarić, Sanja Pintar, Vesna Juran, Ružica Blatarić, Ankica Ciglar, Bernardica Si getić, Kata Trojak, Nevenka Vadla, Irena Cmarko, Štefani ja Čadavec, Nadica Hunjadi, Renata Kovač, Štefica Paveli, Mirjana Slijepčević, Jasnica
Vrbanić i Darko Lončar.
Belupo d.d.: Marijan Grabarić, Želimir Hladnić, Slavica Jakupić, Ivan Kosec, Zlatimir Kovač, Ivan Ledinski, Antun Lisjak, Boži dar Okić, Ljubica Orešić, Dra gica Palčić, Slobodan Sekulić, Lidija Šalamon, Branko Vu ljak, Božica Kovač, Jasna Pe rić-Ožegović, Vesna TodorićKovačević, Branka Pal, Mla den Čabrić, Željko Kovač, Jadranko Perko, Božo Podo reški, Marija Rakas, Stanko Šmer, Ana Ban-Tržec, Vladi mir Martinaga, Nadica Babu der, Ivan Berljak, Dragutin Bonta, Barbara Hećimović, Đurđica Štrfiček, Zrinka Ma rić, Brankica Purić, Milica Ru žman, Jadranka Biškup, Bla ženka Kotrošić, Miroslav Ha bek i Vesna Androlić.
Danica d.o.o.: Slavica Kolesar, Mladen Du bravec, Vladimir Strmecki, Vjekoslav Tomašinjak, Želj ko Dubić, Ivan Dukarić, Mla den Ganžulić, Zlatko Ivanić, Zvonko Ključarić, Želimir Ko larić, Mladen Kuzmić, Izidor Mihaldinec, Tomo Sršić, Dra gutin Špoljarić, Božo Vargo vić, Željko Hojsak, Ivica Ho šnjak, Dragutin Posavec, Vla dimir Dukarić, Barica Gašpa rić i Željko Odobašić.
Podravka Inženjering d.o.o.: Vlasta Rački
Broj 1814 • Petak, 27. listopada 2006. • PRILOG LISTU PODRAVKA •
Radnici s 20 godina rada u Podravki Podravka d.d.: Snježana Jurašin, Boris Kapusta, Ankica Vranar, Vladimir Vu čevac, Željka Milanković, Ljiljana Peti, Davor Švarc, Irena To plak, Milica Vrabelj, Ivica Đureta, Dražen Mustač, Ružica Pe trovčić, Zlatko Sitar, Karmen Šafar-Vondraček, Mladen Štefa nić, Marijana Bartolec, Davor Gombarević, Zdenka Hrenić, Ana Jozinović, Vlatka Kosi, Zrinka Kovač, Igor Kučić, Vesna Lončar, Krešimir Lukačinec, Miranda Ljuba, Isabelle Novose lec, Goran Oterbajn, Borislav Pavlović, Branko Pelin, Nebojša Petrušić, Jadranka Stojčević, Božo Sušilović, Svjetlana Zirdum, Davor Živko, Davor Popović, Đurđa Gadanac, Siniša Bebek, Adriana Pašica, Josip Martinuš, Đurđica Matoš, Željko Miha lić, Barica Posavec, Radmira Sušilović, Biserka Škripač, Mira Babić, Božica Bebek, Marijan Blažeković, Slavko Đurđina, Jo sip Fodor, Božica Jagarinec, Josip Jagušić, Draženka Križanec, Jasminka Majtan-Korošec, Jadranka Mihoković, Mirjana Miku lec, Dušanka Ostojić, Mira Rerih, Božo Draganić, Željko Du jić, Mladen Geršić, Ivan Kušenić, Miroslav Repić, Marijan Stan čec, Vlatka Antić, Gordana Baruškin, Goran Cahunek, Dubrav ka Ivanček, Josip Jeren, Vlastica Kelemen, Mirko Kovačić, Ma rina Kovačić, Kristina Krstitović, Božica Kučanda, Vjekoslav Kuharić, Ivana Lozo, Kristinka Šklebar, Ankica Zdelar, Sini ša Zidar, Mario Bago, Ružica Indir, Branko Išina, Marija Posa vec, Damir Šipek, Mirjana Zverković, Vladimir Brković, Josip Cepanec, Marija Gotal, Dražen Kolarić, Andrija Koričan, Kar
men Pozder, Ivica Skupnjak, Ivica Škoranec, Ljiljana Tošić, Ma rija Vugrinec, Josip Bali, Marijan Cikač, Safet Delić, Roza Kova čić, Željkica Podgajski, Marijana Devčić, Ružica Horvatić, Sla vica Duhović, Ivan Kukić, Ines Zelenko, Mladen Barčanec, Ma rijana Pavlović, Nina Prović, Gordana Barčanec, Željko Kaić, Pajo Arambašić, Tihomir Bukovčan, Ivica Časar, Slavko Đure ta, Jasminka Jug, Mladen Marčec, Biserka Matekalo, Josip Ma tišić, Zoran Mlađan, Simo Paspalj, Darko Popijač, Damir Po savec, Rade Sedlanić, Ljiljana Špišić, Antun Štivić, Ivan Vide ković, Branimir Vrabec, Dubravka Zagorščak, Antun Šimuno vić, Jasminka Bešenić, Gordana Grčić, Jadranka Igrec, Mirjana Mihac-Grobenski, Božica Mihoci, Gordana Mijajlović, Ružica Špoljar, Borislav Bukovac, Snježana Ciganek, Draženka Jadan, Nediljka Krstanović, Sonja Rajkovača, Višnjica Švarc, Kruno Botko, Ivica Markušić, Zdravko Novak, Mato Pavešić, Andro Sinjeri, Stevo Srbljan, Jadranka Bakovljanec, Ksenija Jakopa nec, Božica Kojić, Stanislava Lalek, Slobodan Milaković, Mirja na Šimunić, Višnja Virovec, Dražen Kraljić, Vladimir Vuljak, Branko Korošec, Goran Podgorelec, Damir Raščanec, Spomen ko Cikač, Stjepan Ištvan, Dragutin Jindra, Mladen Mikor, Zvo nimir Prepelić, Mirjana Radmanić, Ankica Kolar, Marija Ko mar, Karmenka Tomašek, Ksenija Večenaj, Jasna Vuk, Kruno slav Vranar, Marijana Gaži, Sanja Žic, Štefanija Justin, Mirica Šimunić, Ljiljana Halusek, Mirjana Kadija, Božica Pintar, Jasen ka Puhalo, Marina Senjan, Marjan Firbas, Nevenka Hudinčec,
Miroslav Pobi, Berislav Slukić i Vesna Želježnjak.
Belupo d.d.: Boženka Borko, Damir Javrić, Anica Job, Zdenka Kovač, Dra žen Kupec, Vesna Pomahač, Dražen Gatarić, Ivica Carek, Ve sna Golubić, Predrag Mihajlović, Miroslav Nevjestić, Jasenka Pencinger, Ivan Kranjčev, Jasminka Mikotić-Fulir, Vjekoslav Friščić, Dragica Kordeš, Dražen Pavlić, Zlatica Lončar i Zdrav ko Vugrač.
Danica d.o.o.: Vjekoslav Lukanec, Štefica Gašparić, Zdenko Franjkić, Luča no Geml, Anka Janić, Slavko Kralj, Dražen Posnjak, Snježana Kozjak, Nevenko Belec, Dušan Đuza, Ivica Hrenić, Davor Hu zjak, Vesnica Jakupić, Davor Jambrović, Nadica Zgorelec, Josip Huđ, Josip Mrzleči, Zlatko Petrinić, Krešimir Potroško, Josip Ši roki, Veronika Androlić, Stjepan Androlić, Stojanka Berak, Lji ljana Dolenec, Vesna Hero, Željko Jankić, Ljiljana Kramar, Snje žana Lipuš, Katica Renić, Ljuba Senković, Gordana Strmečki, Sanja Šestak, Višnja Teskač, Ljiljana Galinec, Vesna Herceg, Željko Kašić, Mirjana Košanski, Marija Mađerek, Jasenka Smo lak i Zdenka Vrhovski.
Podravka Inženjering d.o.o.: Abidin Zainul
Radnici s 15 godina rada u Podravki Podravka d.d.
Lidija Hegedušić, Dražen Kvakarić, Ankica Betlehem, Davor Ferenčak, Sonja Gaži-Prpić, Željko Kocijan, Marina Mihoko vić, Snježana Mlinarić, Božica Palčić, Višnja Perkov, Danijel Ra dić, Velimir Stubičar, Stjepan Žagač, Vesna Sinjeri, Dražen Be lužić, Adika Bošnjak, Ivan Brebrić, Krešimir Čavljak, Vesnica Čepelak, Zdravko Eršetić, Ivica Huzak, Nada Kolić, Sanja Per lok, Dražen Pianec, Ivan Posavec, Davor Rukavina, Zdenka Ru kelj, Damir Tošić, Marjan Zadro, Milan Šarlija, Mirela Lukač, Ranko Tušek, Mihaela Balaško, Mario Ferenčić, Mladen Ha lavuk, Edita Haramija, Ivica Janjac, Željka Kamber, Lidija Ke tiš, Miroslav Kolarić, Barica Komes, Davorka Panić, Jasna Po ljak, Ivan Salajec, Natalija Samoščanec, Mario Soldić, Dražen Špiranec, Anita Vrbnjak, Vesna Zagorščak, Željka Bakša, Suza na Derežić, Milena Dragosavljević, Sonja Dukarić, Ljiljana Fi jačko, Vlatka Galović, Koviljka Godek,Tamara Goršeta, Davor Grivić, Spomenka Habijan, Tatjana Hlevnjak, Mario Horvat, Anita Kolarek, Snježana Kovaček, Tomislav Kukec, Marijan Manjić,Ksenija Miller, Željka Namjesnik, Zlata Napan, Ivan Pe tras, Josip Piskač, Anita Požgaj, Zoran Prosenjak, Gordana Pro senjak, Marija Stazić, Goran Virovec, Slađana Vrabelj, Branka Zagrajski, Damir Dombaj, Zdravko Gaži, Nenad Gerić, Zoran Grotić, Mirica Odobašić, Mladen Polančec, Damir Posavec, Ivica Slamić, Vlado Gazdek, Dražen Jalšovec, Zvonko Canju ga, Romano Čordašev, Zdravko Pajnić, Robert Bosman, Kse nija Hećimović, Zdenko Kolar, Ljudevit Kuzmić, Dario Pave šić, Ivan Podunajec, Kruno Raić, Zdravko Santi, Gordana So čec, Zdravko Šašek, Davor Vugrinec, Ivica Cesar, Antun Juri šak, Stjepan Lešnjak, Mladen Glavica, Zlatko Sokolić, Marija Alessio, Davor Vrbek, Josip Bugarin, Andreas Jančevec, Kristi jan Perika, Davor Rajšel, Marijana Češnjaj, Robert Fodor, Dra gutin Jagušić, Mario Vidović, Martin Ban, Mirjana Pianec, Da rio Talan, Danijel Bačani, Vladimir Balaško, Damir Čajkulić, Davor Čajkulić, Goran Gabaj, Dejan Gregurec, Robert Hren, Ljiljana Jakopiček, Tihomir Klasić, Branimir Knez, Ljiljana Kr njak, Dario Lončarić, Darko Napan, Slobodan Nogić, Dušan Solina, Goran Škvarić, Robert Zdjelar, Slavko Feltrin, Siniša Ljevaković, Stjepan Marinković, Renata Hirjanić, Jasnica Me denjak, Aleksandra Evačić, Tihomir Glavica, Dalibor Kovačić, Krešimir Matijašić, Predrag Pakasin, Dejan Pernarić, Saša So čev, Nino Bobek, Ivan Lončar, Kristina Lovriček, Dalibor Ren dulić, Žarko Zemljak, Lidija Benšić, Anto Krajina, Slavko Ha bdija, Siniša Nežić, Dragomir Desnica, Tatjana Jukić, Melita Ogrinec, Robert Ostriž, Snježana Šlabek, Snježana Eršetić, An kica Fičko, Marina Čordaš, Mirela Ferenčak, Martina OršanićSabolović, Anka Ribić, Zvjezdana Vedriš, Hrvoje Jakupec, Ja smina Čavljak i Danijela Košćak.
Belupo d.d.:
Spomenka Kovač, Mirjana Dlaka, Gordana Jančevec, Darko Kolarić, Goran Kovač, Zlatko Lončarić, Ana Matišić, Dubrav ko Štanfel, Tatjana Gojšić, Marina Dvorski, Slađana Kovač, Ta jana Kraljić, Senka Laljek i Ankica Matovina.
Danica d.o.o.:
Ivanka Bebek, Nada Novaković, Zoran Evačić, Dražen Šipu šić, Jasenka Radotović i Zlatko Talan.
U Grupi Podravka ove je godine jubilarni broj godina radnog staža navršilo blizu 1000 radnika
Radnici s 10 godina rada u Podravki Podravka d.d.:
Belupo d.d.:
Miroslav Lonjak, Marina Paleka, Damir Šijak, Sabina Tušek, Ljubomir Barić, Dražen Bebek, Tomislav Bronić, Danijela Bu šić, Vinko Dolić, Dragan Drezga, Goran Grubić, Drago Jozić, Cvjetko Jurišević, Mladen Koporčić, Senka Maretić, Dario Ma rošević, Sandro Princ, Darko Ritoša, Vesna Višnić-Vutuc, Zvon ko Zubović, Vedran Petričić, Dalia Ludvig Nadinić, Tomislav Blažeković, Andreja Hrženjak, Nikolina Notersberg, Mladen Galović, Zdravko Vuljak, Dražen Kos, Nedeljko Barnaba, Ana Bužić, Elvis Damiani, Roberta Kotiga, Željko Besten, Velimir Cirkvenec, Josip Čordaš, Dragan Dolenec, Mario Kovačić, Ivi ca Gaži, Željko Knežević, Zdravko Kovač, Mario Međimorec, Krešimir Glavak, Željko Jakupanec, Mario Novak, Bojan Pu rić, Marica Bagarić, Željko Doležal, Željka Rodić, Ivanka Šti mac, Martina Lauš-Lozo, Vesna Mihaljević-Herman, Zdenka Podhraški-Relja, Daniel Žufika, Miroslav Kenđel, Gordana Bo janić, Marija Kuzminski, Hrvoje Mršić, Svenka Petrović, Sini ša Gorski-Zebec, Goran Međurečan i Helena Korošec.
Đuro Borović, Alen Čižmek, Igor Fuchs, Tihomir Gašpa rić, Mirjana Jadanović, Ksenija Kolman-Šulj, Danijel Kovačić, Branko Mihac, Sanja Mikec, Damir Mikotić, Silvija Repić, Snje žana Simendić, Saša Šegović, Marijan Štefoić, Alen Tinodi, Tomislav Turk, Miroslav Virag, Andreja Senjan-Maroševac, Tamara Šumandl, Nedeljka Kajfež-Korinčić, Nikolaos Mou ratidis, Alen Perin, Nevenka Fuchs, Kristina Husnjak, Nataša Mouratidis, Marija Jurenec, Karmenka Jurković-Vuletić, Stana Potroško, Marina Premec, Valerija Rukavina, Mirela Sirutka, Jadranka Zrinščak, Snježana Kadija i Goran Drvenkar.
Danica d.o.o.: Mario Gerjević, Milan Lugarov, Zlatan Sremec i Mirjana Horvat.
Inženjering d.o.o.: Tomislav Koričan