GODINA XLIX, Broj 1936, Petak 26. ožujk a 2010.
L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A
Sretan Uskrs! Receptura, tehnologija i tehničko rješenje - vlastiti izumi ‘50-ih (4-5) Podravka najcjenjeniji brand među hrvatskim kupcima (7)
PODRAVKA
IMPRESSUM NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Za izdavača: Dijana Jendrašinkin Urednica: Ines Banjanin Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković
Uvodnik
Lektura: Ivana Korošec Vujica Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari) Faks: 048/621-061 e-mail: novine@podravka.hr Tisak: Kersch Offset
Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’
(1/1)
oglasni prostor cijele stranice 200 x 275 (+3) mm
2.000,00 kn
(1/2)
oglasni prostor polovice stranice 80 x 231 mm ili 165 x 115 mm
1.000,00 kn
(1/3)
oglasni prostor na zadnjoj stranici 108 x 150 mm
700,00 kn
(1/4)
oglasni prostor četvrtine stranice 80 x 110 mm
500,00 kn
D
rage Podravkašice i Podravkaši, pred nama je najveći kršćanski blagdan Uskrs. Želim da ga, kao što to i priliči, provedete što ugodnije sa svojim najmilijima. Vjerujem kako ćete u tome uspjeti, premda nije lako potpuno ostati bezbrižan u vremenima koja nam nameću strepnju i neizvjesnost, ali i daju priliku da pokažemo kako možemo biti još bolji. Moramo biti svjesni kako iznimno zalaganje svakoga od nas može doprinijeti većem i boljem cilju. Podravka je svoje ciljeve jasno zacrtala i oni su odveć poznati; rast i razvoj kompanije temeljeni na racionalnim promišljanjima. Podrazumijeva to, drage moje Podravkašice i Podravkaši, optimalno korištenje svih resursa koje imamo, izniman mar koji trebamo ulagati u naš svakodnevni rad te spremnost da se i sami mijenjamo kada to posao od nas zahtijeva. Promjene su naša nužnost, iako ih se bojimo jer ne znamo što donose. Treba uvijek gledati naprijed, ne osvrtati se za prošlosti i očekivati pozitivno. Podravka mora i može naprijed, naravno uz pomoć svih vas, prije svega uz čvrstu želju svakog njezinog zaposlenika da ono što radi, čini za dobrobit kompanije. Ova godina velika je prekretnica za Podravku jer smo u godini koja nije nimalo ružičasta u poslovnom svijetu. Svakodnevno smo svjedoci brojnih problema s kojima se susreće većina hrvatskih kompanija. No, pitate se kako vi kao pojedinci možete pomoći?
Jednostavno, za početak promislite kakva će vam biti blagdanska trpeza i što će se naći na njoj. Podravkin asortiman uistinu je bogat i ako će on krasiti vaš uskrsni stol, već ste napravili mnogo. Sačuvati radna mjesta primarni nam je zadatak u 2010. godini, a to možemo samo ako ćemo čvrsto podupirati hrvatsku industriju. Podravka je predvodnica razvoja ovoga kraja, ali i tvrtka od državnog interesa. Zahvaljujući brojnosti i različitosti svojih proizvoda uvijek će biti jedna od najvažnijih, najposebnijih i najinternacionaliziranijih hrvatskih kompanija. igurno ste već negdje pročitali da se barem jedan Podravkin proizvod prodaje u više od pola milijuna prodavaonica diljem svijeta. Impresivno, zar ne? No, da biste danas gotovo u cijelom svijetu mogli pronaći barem jedan Podravkin proizvod bile su potrebne godine rada, dobre poslovne odluke i kvalitetni zaposlenici. Dobrih poslovnih odluka ne smije nam nedostajati, kao ni želje da nam Podravka bude kompanija s kojom ćemo se ponositi te koja će odolijevati svakojakim pritiscima. Mnoge teškoće koje su nas pratile uspjeli smo prevladati, pa vjerujem kako ćemo se zajedno uspjeti othrvati i trenutačnim problemima koji nas pritišću. Još jednom, svima vama i vašim obiteljima želim sretan Uskrs.
S
Vaš Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke
03
04
REPORTAŽA
Piše: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek
> Slogom, suradnjom i uvažavanjem mišljenja kolega, do svih se rješenja zajednički dolazilo Na slici: Ignac Mihoković, Vjekoslav Pavlović, Izidor Popijač
Receptura, tehnologija i tehničko rješenje - vlastiti izumi ‘50-ih
K
ada govorimo o počecima proizvodnje juha u Podravki krajem ‘50-ih godina, valja se prisjetiti i samozatajnog dijela tima prof. Zlate Bartl, Podravkinih inženjera i majstora. I kada je uspješno riješeno pitanje recepture i savladana tehnologija proizvodnje mesnog koncentrata za goveđe i kokošje juhe, gdje je na ponos Podravkaša koncentrat kokošje juhe vlastito tehnološko rješenje i izum, trebalo je još tehnički riješiti pitanje pakiranja novih juha u kutije i vrećice. Prvih godina rada i proizvodnje novih juha proizvodnja se odvijala u jednostavnim operacijama. Trebalo je uzimati pripremljene komponente, izmiješati ih, potom napuniti pripremljene vrećice, zapakirati i staviti u komercijalnu ambalažu. Sve se to u počecima radilo isključivo ručno. Kod mesnih i kokošjih kocki veliki je problem bio formiranje pripremljene smjese u kocke i postizanje jednake težine. Kako su Podravkine juhe odmah u startu bile prihvaćene i postale tražene, ne-
minovno je bilo i povećanje proizvodnje za što su bili neophodni strojevi. U nabavu novih strojeva nije se moglo, jer nije bilo novaca, ali su tu bili Podravkaši poput ing. Vjekoslava Pavlovića i Ignaca Mihokovića te majstora Izidora Popijača – Žige. - Mi smo tih godina pomno analizirali prehrambenu industriju u Europi, imali smo svoju knjižnicu u kojoj je bilo dosta literature kao i puno časopisa iz Njemačke, Engleske u kojima smo vidjeli što se događa na području jušnih koncentrata. U tome su tada prednjačile Švicarska i Njemačka pa i Francuska. Prof. Bartl imala je kolegicu u Francuskoj i preko nje smo nabavili i literaturu za dehidrirane proizvode. Kako smo već imali dio pretpostavki za takvu proizvodnju, željeli smo to početi proizvoditi. Podravka je tada zbog problema s voćnim proizvodima loše poslovala pa se trebala spojiti s nekim drugim poduzećem, ali zahvaljujući ljudima u Koprivnici ipak do toga nije došlo i mi smo počeli raditi na tom
novom asortimanu. U to je vrijeme bilo teško pronaći ambalažu, aluminijsku foliju pa i natrijev glutaminat kojeg se jako teško nabavljalo. S proizvodnjom juha nismo krenuli na veliko, već onako skromno i to samo s pet provrtnih juha jer nam je to odgovaralo u odnosu na postojeći mesni program. U početku smo kupovali mesni ekstrakt, no kasnije smo ga počeli proizvoditi i sami i to goveđi. Za to smo koristili vakuum kotlove na Voću. Iako se u svijetu nije proizvodio kokošji ekstrakt, mi smo smatrali da i to moramo imati i unatoč svim teškoćama u samoj proizvodnji uspjeli smo ga proizvesti. Smjesu koju smo proizveli laboratorijski, formiranu masu, stavili smo u “flajš” mašinu i na nju su majstori stavili nastavak oblika kutije šibica tako da smo dobili oblik briketa. To su uradili dečki iz održavanja Franc Vrhoci, Joža Ban, Ivo Vratić i Branko Grošić. Bilo je to dosta primitivno riješeno; na nosačima od čelične šipke i žiletima kojima se rezala smjesa koja je izlazila iz mašine na traku.
REPORTAŽA Tako su dobiveni jednaki briketi od 22 grama koji su išli ili u kartonske kutijice ili po jedan u pripremljene vrećice juha gdje se uz njih još grabilicom stavljala pripremljena tjestenina. Novi asortiman juha koji je krenuo, povukao je odmah i postojeći asortiman voća. Kada je došao ing. Pavlović s faksa, on je napravio briketirku većeg kapaciteta čime je proizvodnja krenula i ozbiljnije. Na traci je tada s jedne i druge strane bilo po 25 žena koje su radile u tri smjene bez prestanka, prisjeća se Ignac Mihoković tih dana i prvih početaka proizvodnje. - To su sve bili alati koji su služili za određene svrhe. I ta “flajš” mašina je isto tako bila pomoćni uređaj da se formira ta kocka, briket. Prije se to ručno stavljalo u male kalupe pa se potom pakiralo. Time se išlo na ovu traku i rezanje noževima gdje se dobila potrebna težina. I sada je kapacitet te mašine već bio toliki da žene na traci nisu stigle odmah sve zapakirati pa se moralo slagati i sa strane. Nije to bio stroj, već alat koji je služio svrsi. Kasnije se išlo na strojeve, a danas je sve to drugačije. Danas se odredi proizvod koji se formira, formira se tvornica i onda se ide u izgradnju linije, dakle od početka do kraja. Mi smo to skupljali doslovce zbrda i zdola, gdje i kako smo mogli, iskoristili smo i stare miješalice. Koristili smo one materijale koje smo tada mogli naći, nije bilo rostfraja i slično. Bili su to alati koji nisu ni sluge današnjim strojevima, oni su stvorili i formirali proizvod koji je bio jako dobar i koji je digao dalje sve. Najmodernija je tada bila vakuum baterija u Podravki, govori ing. Pavlović te dodaje: u je važna stvar da je postojala sloga među ljudima i da smo mi svi težili ka tome da se to što bolje riješi, svaki savjet se slušao. Dakle, vladala je sloga i jedno zajedništvo. Da je tada svatko gledao na svoju stranu, ne bismo to postigli. - Sve je to išlo lijepo i s voljom. Surađivali smo s našim inženjerima na realizaciji njihovih zamisli. Tada smo te zamisli ostvarivali bez nekog alata, imali smo samo neki mali tokarski stroj. Tu briketirku je konstruirao ing. Pavlović, a mi smo je izradili, sve je to bilo dosta jednostavno. Ing. Pavlović je znao doći u održavanje i reći: Žiga, bi ti mogao ovakvo nešto napraviti? Gledao sam, nije baš jednostavno, no ako bude išlo, ja bum to napravil. I ja sam napravil, taj put puž kojim je riješen jedan problem. Da, trebalo mi je za to vremena, ali sam napravio tako da je i ing. Pavlović na kraju
T
bio zadovoljan i rekao: Dobro bude. Ing. Pavlović nam je uvijek dolazio s malim skicama kako bi nešto trebalo izgledati, nije tada bilo nacrta, porazgovarali smo, dogovorili se i napravili. Sve je funkcioniralo. Do rješenja smo dolazili samo na temelju vlastitog iskustva, prisjeća se Popijač i nastavlja: - Ideje koje su dolazile od ing. Pavlovića nas su u početku ljutile jer je svakih 15 dana trebalo nekaj mijenjati. No znao sam dečkima reći: Dobro je to, dobro, dok ide, znači da nešto ide na bolje. Ta prva briketirka smanjila je količinu
ručnog rada u Podravki, čime je prestala potreba za 15-ak žena koje su radile na kalupima. One su bile raspoređene na nove poslove. Tom priručnom briketirkom, alatom, ostvarena je nova dobit koja je odlukom svih ljudi ponovno ulagana u proširenje firme i tako je krenulo. Važna karika u tim počecima rada bili su i električari s rješenjem pitanja zatvaranja napunjenih vrećica juha. Kao što su strojevi odigrali ulogu u industrijskoj revoluciji i gurnuli svijet naprijed, očito je i Podravkina briketirka –”flajš” mašina – pomogla da Podravka krene naprijed.
> Kao što su strojevi odigrali ulogu u industrijskoj revoluciji i gurnuli svijet naprijed, očito je i Podravkina briketirka pomogla da Podravka krene naprijed
Danas se prvi “stroj” - briketirka čuva u Muzeju prehrane
Prve kutijice Podravkinih proizvoda
05
06
NOVOSTI
Sastanak dobavljača roba i usluga iz Koprivničkokriževačke županije i predstavnika Podravke U organizaciji HGK Županijske komore Koprivnica i Obrtničke komore našega grada sastali su se predstavnici dobavljača roba i usluga iz Koprivničko-križevačke županije i predstavnici Podravke. Kao što je naglasio čelni čovjek Podravke i koprivničke Županijske komore Miroslav Vitković, sastanak je iniciran s ciljem da se na tržišnim principima otvori prostor za širu i kvalitetniju suradnju između Podravke i dobavljača roba i usluga iz Podravine i Prigorja. Naime, prema riječima člana Uprave Podravke Branka Vuljaka, prošle je godine 715 dobavljača iz našeg kraja ostvarilo promet s Grupom Podravka u iznosu od 433,8 milijuna kuna, što čini promet od 26 posto svih domaćih dobavljača u našoj tvrtki. - Smatram da prostora za širu i kvalitetniju, ozbiljniju i transparentniju suradnju ima i već će se početkom travnja vidjeti prvi rezultati ovog iniciranog sastanka, rekao je Vuljak. Inicijativu za ovaj sastanak pozdravio je i saborski zastupnik Stjepan Milinković te posebno istaknuo kako Podravka nikada nikome nije ostala dužna. Uz daljnji kvalitetniji nivo suradnje s dobavljačima usluga prijevoza, održavanja, nabave tehničkog materijala i ostalih usluga iz naše županije, Podravka je ozbiljnije krenula i u segment primarne proizvodnje. - Ove godine ćemo na 800 hektara u našoj županiji saditi sirovine koje će kasnije biti u brendiranim proizvodima Podravke. Mislim da je uspješan spoj primarne proizvodnje i prehrambene industrije komparativna prednost Hrvatske prije ulaska u Europsku uniju, rekao je Miroslav Vitković. (B. F.)
Za gospodarstvenike Podravine i Prigorja ove godine oko 40 milijuna kuna kredita
U
HGK Županijskoj komori Koprivnica članovima Poslovnog kluba gospodarstvenika Koprivničkokriževačke županije prezentirana je kreditna politika naše županije s osvrtom na poticajne mjere gospodarstva Vlade RH. Naime, nedavno su objavljeni natječaji za poduzetničke kredite u kojima Ministarstvo gospodarstva i Koprivničko-križevačka županija subvencioniraju kamatu, a novac osiguravaju poslovne banke. Na sastanku je koprivničko-križevački župan Darko Koren naglasio kako županija već 11 godina kontinuirano kreditira poduzetništvo, a danas je, zbog opće nelikvidnosti i sveprisutne krize, potrebna aktivnija suradnja s poslovnim bankama. Županijski gospodarski pročelnik Marijan Štimac istaknuo je pak kako će se ove godine za program mikrokreditiranja lokalnih projekata razvoja izdvojiti fond od 4,5 milijuna kuna, a za lokalne projekte
razvoja malog gospodarstva 35 milijuna kuna. Kroz ove natječaje gospodarstvenicima Podravine i Prigorja nude se u ovom trenutku definitivno najniže kamatne stope od 4,2 do 4,5 posto godišnje. Natječaji za ova relativno jeftina sredstva bit će otvoreni do iskorištenja kreditnog fonda, a radi ubrzanja postupka dobivanja kredita Povjerenstvo za provedbu postupka javnog natječaja će se češće sastajati. Uz to, prema rečenom na sastanku, znatno je pojednostavljena i dokumentacija vezana za natječaje. Također, na sastanku Poslovnog kluba tajnica Centra za mirenje Mirjana Košec i tajnica Stalnog izabranog sudišta pri HGK Andreja Čavlina prezentirale su rad Centra i Sudišta od njihovog osnivanja 2002. godine te prednosti postupka mirenja koje su, prema rečenom na prezentaciji, uspješno riješene u 80 posto slučajeva. (B. F.)
Dionice Podravke zadovoljile uvjete za uključenje u Crobex 10
D
ionica Podravke naći će se 29. ožujka u blue chip indeksu Zagrebačke burze Crobex 10. Komisija za indeks je 11. ožujka izvršila prvu reviziju tog indeksa i to na temelju podataka o trgovanju za razdoblje od 1. rujna prošle do 28. veljače ove godine, koja je pokazala da su dionice Podravke zadovoljile uvjete za uključenje u Crobex 10. Podravka će u sastavu indeksa zamijeniti Jadroplov i to zato što
upravo splitski brodar nije zadovoljio uvjete za ostanak u Crobexu 10. Crobex 10 je na Zagrebačku burzu stigao 7. rujna prošle godine i tada dan završio na 1071,23 boda. Budući da je 16. ožujka na kraju dana vrijedio 1161,06 bodova, od debija je skočio 8,39 posto. Najvišu vrijednost zabilježio je 14. listopada 2009., kada je trgovanje zaključio na 1206,98 bodova, a to je i jedini put da je završio iznad 1200 bodova.
NOVOSTI
Lero – zlatni sponzor CMC Festivala u Vodicama P
odravka je Zlatni sponzor CMC Festivala Vodice 2010. koji će trajati 18. i 19. lipnja. Na konferenciji za novinare održanoj 17. ožujka u Zagrebu, član Uprave Podravke Marin Pucar i izvršni direktor CMC Televizije Mario Kovač potpisali su ugovor prema kojemu će Podravka na festivalu predstaviti svoj brand iz asortimana pića - Lero. Na konferenciji su otkrivena i imena nekih od ukupno 22 izvođača koji će nastupiti u Vodicama, a 31. ožujka u 16 sati na CMC
Televiziji bit će objavljena imena svih izvođača. CMC Festival nastao je na inicijativu izdavačke kuće Croatia Records, Hrvatske diskografske udruge te CMC Televizije, a osmišljen je kao revijalni festival hrvatske diskografije, koji je po svojoj koncepciji prvi i jedini takve vrste kod nas. Okuplja priznate domaće glazbenike koji se uključuju na poziv matičnih izdavačkih kuća, a sudeći prema izvođačima, već je u začetku prepoznat kao jedan od relevantnijih glazbenih događaja godine.
Podravka najcjenjeniji brand među hrvatskim kupcima
P
rema rezultatima istraživanja mišljenja građana o proizvodima koji nude najbolji omjer kvalitete i cijene, Hrvati su na prvo mjesto stavili Podravku – 16,5%, a slijede je Kraš – 11,2% i Vindija – 10,5%. Zanimljivo je da se pri samom vrhu još jednom smjestila Podravka i njezin brand Vegeta, a među Ribljim konzervama – Eva. Zaključak je to istraživanja koje je provedeno pod nazivom “Best Buy Award”, a proveli su ga GfK, konzultantska kuća PriceWaterhouseCoopers i tvrtka Axios. Vodstvo tvrtke Best Buy Award Croatia prezentiralo je ovog tjedna rezultate istraživanja predstavnicima Podravke.
Cijelo istraživanje je složeno, obuhvaća 150 kategorija, no ključan je odgovor na pitanje: “Koji biste proizvod ili uslugu, ili kojeg biste proizvođača ili davatelja usluge u Hrvatskoj izdvojili kao onog koji pruža istovremeno vrhunsku kvalitetu, ali i povoljnu cijenu?”. Također je zanimljiva činjenica da među najcjenjenijim brandovima u Hrvatskoj nema stranih kompanija, ali i to da su prvih sedam u ukupnom poretku isključivo prehrambene kompanije (Vegeta i Eva ističu se kao brandovi u šumi naziva kompanija). Anketari ocjenjuju kako to puno govori o percepciji “najbolje kupnje” hrvatskih građa-
na, ali i da potvrđuje činjenicu da se mjesečna potrošačka košarica prosječnog Hrvata u velikoj mjeri sastoji od prehrambenih artikala, dok za druge stvari nema novaca. Cilj istraživanja, kažu organizatori, bio je dobiti uvid u percepciju Hrvata o robnim markama proizvoda i usluga te proizvođača za koje se smatra da daju najbolji omjer kvalitete i cijene (tzv. best buy), ali i da se hrvatske kupce educira o tome što je to zapravo prava “najbolja kupnja”. Naime, u Hrvatskoj kao i u mnogim tranzicijskim zemljama, najboljom kupnjom se još uvijek smatra ili ono najjeftinije ili ono najskuplje.
07
08
RAZGOVOR
> Ljiljana Šapina, direktorica službe Priprema izvoza
Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek
Izazovi
oplemenjuju rad D
irektorica službe Priprema izvoza Ljiljana Šapina zaposlila se u Podravki prije 25 godina. Radila je u Financijama na poslovima referenta naplate izvoza u Službi deviznih
poslova, a potom postaje voditeljica Maloprodaje. Bogato poslovno iskustvo nastavlja u Gastro prodaji kao voditelj prodaje institucionalnim potrošačima, a neko je vrijeme radila i na mjestu po-
moćnika direktora prodaje zamrznutog programa. U službu Priprema izvoza koja je tada bila upravljačka služba Zajednički poslovi tržišta došla je 2005. godine kao
RAZGOVOR
> Rad u službi Priprema izvoza znači stalno učenje te stjecanje novih i vrijednih znanja pomoćnik direktora službe, a pripajanjem službe sektoru Logistika, kada je služba i dobila naziv Priprema izvoza, postaje direktorica službe. Bilo je to prije otprilike četiri godine. Inače, Ljiljana je diplomirala na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a sada je na poslijediplomskom znanstvenom studiju smjera Vanjske trgovine na istom tom sveučilištu. Položila je sve ispite i trenutno piše magistarski rad na temu Korporativno upravljanje. Iz ovih prethodnih podataka vidi se kako Ljiljana ima vrlo bogato poslovno i životno iskustvo u Podravki. Kako funkcionira Služba pripreme izvoza, bilo je prvo pitanje za Ljiljanu. - Služba Priprema izvoza sastavni je dio sektora Logistika i pokriva sva tržišta na koja Podravka izvozi. Prioritetni zadatak službe je tehnička priprema izvoza u dogovoru s našim internacionalnim poduzećima, njihovim planovima i potrebama. To uključuje svakodnevnu komunikaciju s tržištima, pripremu i pribavljanje sve potrebne dokumentacije koja je potrebna za otpremanje robe na tržišta (fakture, certifikati, uvjerenja o ispravnosti proizvoda, dokazi o porijeklu…), uvažavajući pravila i zakonske propise svake pojedine zemlje. Naša služba ima 22 zaposlenika – 19 u Koprivnici i 3 u Zagrebu. Najveći dio operativnih poslova odvija se u Koprivnici, a djelatnici u Zagrebu kontaktiraju prijevoznike kontejnerima i brodovima, pribavljaju dozvole u nadležnosti Hrvatske gospodarske komore, veleposlanstava pojedinih zemalja i specijalne dozvole prema specifičnim traženjima pojedinih zemalja. U službi se promptno i precizno prate sve zakonske promjene, kako u zemlji, a vezane na izvoz, tako i na svakom tržištu gdje izvozimo. Da bi se izvoz mogao nesmetano odvijati poštujući zakonske procedure i carinske formalnosti, dio službe bavi se uvozom radi izvoza, dokazivanjem sljedivosti, u suradnji sa špedicijom tarifiranjem novih proizvoda, izdavanjem EUR-a1., koji omogućuje, ovisno o sastavu proizvoda i bilateralnim sporazumima sa svakom pojedinom državom s kojom je sporazum potpisan, da kupci mogu uvesti naše proizvode bez plaćanja carine. U službi imamo ovlaštenog izvoznika što znatno olakšava i ubrzava otpre-
mu robe na tržišta s nižim troškovima. Treći segment službe pokriva poslove oko praćenja zaliha i desortiranosti na pojedinim tržištima. Svakog tjedna pripremaju se podaci o zalihama o isteku roka po trećinama u Koprivnici za sva tržišta i podaci se šalju na svako tržište. To se radi u kontinuitetu već oko 5 godina i to je dovelo do toga da izvoznih proizvoda koji su zastarjeli uopće nema, a proizvoda kojima je isteklo dvije trećine isteka roka ima tek sporadično i to se promptno rješava u dogovoru s tržištem. Pratimo i desortiranost pojedinih tržišta i izvještavamo o tome nadležne direktore sektora. U tom dijelu službe vodi se i nadzorna knjiga izvoza. Koji su najčešći problemi u vašem poslovanju, a tu, prije svega, mislim na prilično opsežnu papirologiju vezanu za carine, deklaracije itd.? - Ja to ne bih nazvala problemima, već izazovima koji uvijek znače nova saznanja koja oplemenjuju rad. S obzirom na vrlo česte zakonske promjene, osobito sada zbog prilagodbe zakona prema zakonima Europske unije, naravno da se svakodnevno događaju promjene u pripremama za otpremu robe – mijenjaju se izvozna pravila, dokumentacija, certifikati. Međutim, djelatnici službe Priprema izvoza imaju vrlo visoka i sofisticirana znanja o svojim tržištima na koja izvoze i svaka promjena se vrlo brzo uvede. Još se nije dogodilo da ijedan proizvod zbog ikakve promjene nije isporučen. Kako su zadovoljni partneri s kojima surađujete? - Imamo izvanredne odnose s partnerima s kojima surađujemo, sa špediterima u svakoj pojedinoj zemlji, s kupcima s kojima se vrlo uspješno dogovaramo, a i s veterinarskim inspektorima. Također i s carinskim organima kojima smo dužni podnijeti svu dokumentaciju na uvid i koji kontroliraju izvoz Podravke. U neprekidnim smo kontaktima i s HGK te pojedinim ministarstvima i njihovim agencijama te smo vrlo zadovoljni tom suradnjom. No, posebno moram napomenuti da imamo izvanrednu suradnju i u našoj kompaniji. S obzirom na karakter izvoznih poslova, usko surađujemo s nabavom, centralnom pripremom proizvodnje, proizvodnjom, kontrolingom,
ambalažom, skladištima, prijevozom, institutom, kontrolom kvalitete, špedicijom. I osobito dobro surađujemo sa službama koje pokriva gospođa Katarina Matijević, a koje su nama od izuzetnog značaja za brzu reakciju kada nam nešto zatreba oko izvoza. Naime, zna se dogoditi da je kamion na granici, a još nešto dodatno zatraži carinska kontrola zemlje u koju izvozimo. Tada je nužno brzo reagirati. Informatika nas također veoma dobro prati i u vrlo kratkom vremenu prilagodi sva informatička rješenja potrebna za bilo kakvu promjenu. I stalno su u traženju novih rješenja koja bi ubrzala i olakšala, kako onima na tržištu, tako i nama koji izvozimo. Mi zaista možemo reći da naše potrebe razumiju i uvažavaju svi, od pojedinih službi u Podravki do Uprave i spremni su nam pomoći onog trenutka kada nam zatreba i veoma smo zahvalni na tome. To daje dodatne motive za rad. Može li se služba u budućnosti dalje razvijati s pretpostavkom da se povećava obim poslovanja? - Služba se sigurno može razvijati jer svaki djelatnik koji radi u Pripremi izvoza ima specifična i vrlo vrijedna znanja. Imali smo dosta odljeva kadrova zbog odlaska u mirovinu, ali su njihovi kolege preuzeli i njihove poslove, a došlo je i nekoliko novih mladih ljudi željnih znanja i rada te uz već postojeće kolegice i kolege vrlo brzo su se izuzetno dobro uklopili. Raditi u službi Priprema izvoza znači stalno učenje te stjecanje novih i vrijednih znanja. Vjerujte, svaki djelatnik te službe je vrijednost koja se teško može zamijeniti. Radujemo se povećanju obima poslova i svako povećanje za nas je samo još jedan novi izazov. a kraj, kako se vi osjećate kao dugogodišnja Podravkašica? Tu, prije svega, mislim na vaša razmišljanja o budućnosti kompanije. - Podravku vidim kao jaku internacionalnu kompaniju, odgovornu i socijalno osjetljivu. Podravka puno ulaže u kvalitetu svojih proizvoda i stalno osluškuje želje i potrebe svojih potrošača, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, i sigurna sam da će oni to uvijek znati prepoznati. Ponosna sam što sam dio Podravke i znam da zaposlenici koji su danas u Podravki u službi Priprema izvoza i u svim njenim cjelinama, zajedno sa mnom dijele ponos i odanost svojoj kompaniji, rekla je na kraju razgovora simpatična Ljiljana Šapina.
Z
09
10
ZAPOSLENICI Piše i snimio: Boris Fabijanec
Podravka u Srbiji ima svijetlu budućnost P
rije devet godina u Beogradu je osnovano Podravkino predstavništvo u kojemu danas radi oko 80 ljudi. Od dana osnutka ostali su raditi Dubravka Jevtić, Nevenka Sandić, Zoran Jokanović i Katarina Petković. U razgovoru s rođenom Beograđankom Katarinom koja je jedno vrijeme živjela u Hrvatskoj, na Pelješcu i kojoj je inače i tetka radila u Podravki saznali smo više kako se radi na srpskom tržištu, ali i kako se u Podravki može graditi karijera. Naime, Katarina je u beogradskoj Podravki prije devet godina počela raditi kao tajnica, a danas je asistentica direktora prodaje. - Jako sam zadovoljna što sam u Podravki prošla nekoliko rad-
> Razgovor: Katarina Petković, asistentica direktora prodaje Podravka Beograd
nih mjesta, od tajnice, službe fakturiranja i voditeljice te službe pa sve do asistentice direktora prodaje. Naime, na svim tim radnim mjestima stekla sam iskustva koja mi i te kako dobro dođu u prodajnom segmentu, gdje radim od 2006. godine. Sve u svemu, raditi u Podravki je jako lijepo, a moram naglasiti kako sam u našoj kompaniji upoznala i svog muža koji je na žalost sada bivši Podravkaš pa sam zbog svega toga i emotivno vezana za Podravku. Kakva je atmosfera na poslu? - Po meni, rijetke su tvrtke koje njeguju tako pozitivnu atmosferu. Svi ljudi s kojima radim su sjajni i korektni, super surađujemo, imamo puno međusobnog razumijevanja. Također, vezano uz moj prodajni posao znamo organizirati razne team-buildinge na kojima često radimo od jutra do mraka, ali navečer se ipak ima vremena za druženje i opuštanje. Iako sada imam ukupno oko 16 godina radnog staža, nadam se da ću jednoga dana dočekati i mirovinu u Podravki. Tu bih pak htjela naglasiti kako sam počela raditi odmah nakon srednje škole, a zahvaljujući Podravki uspjela sam uz rad završiti i fakultet. Do sada ovo sve zvuči idealno. Zar nema nikakvih problema? Primjerice, kako ste zadovoljni primanjima? - Naravno, u svakom poslu ima lijepih i manje lijepih trenutaka, problema te čak povremeno i iznenađujućih trenutaka. Ali to su čari rada u prodaji, definitivno dinamika, rad s ljudima i konstantno učenje i usavršavanje. Što se pak tiče primanja, naravno u tom segmentu uvijek može više i bolje. Sigurno danas ne postoji nitko tko neće reći da bi plaće trebale biti veće, ali osobno sam zadovoljna. U ovo vrijeme krize koja trese naše društvo činjenica je da nema nekih naznaka da će plaće biti veće, ali kada usporedim kako žive ljudi u nekim drugim tvrtkama, mislim da mi Podravkaši možemo biti zadovoljni. Katarina, kako se živi u Beogradu? - S jedne strane lijepo je živjeti u našoj metropoli, a s druge strane u tom gradu se stalno živi u nekom grču. Stalno smo u trci, nema opuštanja, a moj dodatni problem i problem moje obitelji je što živimo kao podstanari. No, meni je nekada bilo znatno teže jer je od početka osnivanja Podravke u Beogradu nas nekolicina radila, kako se kaže, od jutra do mraka. Danas je ipak Podravka u Srbiji znatno veća i organiziranija, a ja i sebe u bližoj i daljnjoj budućnosti vidim kao lojalnu Podravkašicu. Dobro, gdje onda vidite Podravku u budućnosti na srpskom tržištu? - Iako je Podravka već sada prehrambena kompanija, vodeća na ovim prostorima, našu kompaniju u budućnosti vidim puno, puno jačom i boljom te poželjnijom, u kojoj će raditi motivirani Podravkaši te rastom i uspješnošću svoje kompanije, osiguravati i sebi svijetlu budućnost, rekla je na kraju razgovora jedna od prvih Podravkašica u Srbiji Katarina Petković.
NOVOSTI
Sindikati daruju svoje članove u povodu Uskrsa
Uspješna prezentacija jela na bazi Podravkinih proizvoda za tvrtku Pleter
U
zagrebačkom restoranu Pleter Podravkini promotori kulinarstva predvođeni svojim direktorom Draženom Đuriševićem organizirali su uspješnu prezentaciju jela na bazi Podravkinih proizvoda za 80-ak kuhara, šefove kuhinja i direktore nabave tvrtke Pleter. Na stolovima restorana našla se tom prigodom, između ostalog, plata Danica, njoki s gorgonzolom, pileći rižoto, pisanica Štefani, svinjski medaljoni u umaku od gljiva, rolada od piletine punjena blitvom, goveđi file u tamnom umaku, mnogobrojni prilozi i kisele salate na bazi povrća, a za desert su posluženi kolači iz bogatog programa Dolcele – čokoladni Muffinsi, kremšnite, parfe i jogurt kocke te savijača od višanja i jabuka. Naravno,
gosti su bili više nego zadovoljni ponuđenim delicijama, a samim time je promocija u potpunosti uspjela. Koliko je bila važna ova promocija najbolje pokazuje i to što je tvrtku Pleter osnovala hrvatska Vlada i preko nje se vrši usluga gotovo kompletne prehrane MORH-a, a od nedavno ta tvrtka radi i za još neke državne institucije u segmentu prehrane, poput Porezne uprave. Tendencija im je pružanje usluga i još nekim vanjskim korisnicima pa tvrtka predstavlja značajan potencijal u gastro segmentu. Zbog toga je i na prezentaciji bio direktor Podravkinog Gastra Marko Csik koji je istaknuo kako s Pleterom Podravka želi imati što kvalitetniju i dugoročniju poslovnu suradnju. (B. F.)
U povodu blagdana Uskrsa već se niz godina u Podravki provodi darivanje zaposlenika. Kao što smo već ranije pisali, Podravka je svojim radnicima darivala uskrsnicu u iznosu od 400,00 kuna u naravi, a u blagdansko ozračje darivanja uključili su se tradicionalno i sindikati koji djeluju u Podravki. Sindikat PPDIV odlučio je i ove godine darivati svoje članove pa su članovi PPDIV-a Sindikalne podružnice Podravka d.d. dobili bon u vrijednosti od 300,00 kuna koji mogu uz predočenje osobne iskaznice iskoristiti za proizvode iz asortimana robnog centra KTC u Koprivnici. Ostale sindikalne podružnice PPDIV-a unutar Grupe Podravka svoje će članove tradicionalno darivati Uskrsnom šunkom. Nezavisni sindikat Podravke (HUS) svojim članovima poklanja uskrsnicu koju će moći realizirati u prodavaonici KTC-a u Koprivnici, u ulici Ivana Česmičkog na Danici. Uz predočenje osobne iskaznice, članovi mogu odabrati proizvode iz asortimana trgovine u vrijednosti od 300,00 kuna, a svoju uskrsnicu mogu realizirati u vremenu od 22. ožujka do 12. travnja ove godine. Sindikat koncerna Podravka (SINPOD) za svoje je članove pripremio prigodne pakete, šunku nadopunjenu sirom u vrijednosti preko 250 kuna, koje će sindikat podijeliti svojim članovima. Na taj će način Podravka i sindikati poboljšati kućne proračune zaposlenika. (V. I.)
Članovi osječkog izviđačkog kluba Javor posjetili Podravku Podravku su ovoga mjeseca u okviru svojih izviđačkih aktivnosti “Upoznajmo Hrvatsku” posjetili članovi izviđačkog kluba Javor iz Osijeka. S ciljem vlastite edukacije, članovi ovog izviđačkog kluba došli su u posjet svojim kolegama, članovima odreda izviđača Bijeli Javor iz Koprivnice. Bila je to ujedno i prilika za potpisivanje izviđačke Povelje prijateljstva koju su ove dvije izviđačke organizacije, uz nazočnost gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, potpisale u Gradskoj vijećnici. Za svog boravka u koprivnici gosti iz Osijeka upoznali su se s Podravkom, zatim su razgledali Muzej prehrane, a pozitivne dojmove o Koprivnici i Podravki zaokružili u Podravkinom rekreacijskom centru u Starigradu. (V. I.)
11
12
NOVOSTI
Petnaestak ekipa na Memorijalnom turniru
T
radicionalni Memorijalni turnir u malom nogometu posvećen osamnaestorici poginulih Podravkinih branitelja održan je u ožujku u koprivničkoj Sportskoj dvorani. Na turniru, kojeg je organizirala Udruga branitelja Podravke (UBIUDR), sudjelovalo je 15-ak ekipa iz Koprivnice, Varaždina i Splita. Prvo mjesto osvojila je ekipa Juha, drugo Splita, a treće Belupa. Za najboljeg strijelca proglašen je Ivica Držaić, a vratara Miro Kapetanović. - Svake je godine sve veće zanimanje među Podravkinim braniteljima za ovakve turnire. Uskoro ćemo organizirati i natjecanje u kuglanju, ali i u drugim sportovima, prije svega zbog druženja onih koji su sudjelovali u hrvatskom Domovinskome ratu, rekao je Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR Podravka.
Najbolje ekipe na kraju natjecanja
Željka Orehovec ponovo najbolja koprivnička sportašica
T
o su u tradicionalnoj anketi Zajednice športskih udruga grada Koprivnice odlučili sportski novinari i djelatnici koprivničkih klubova. Istovremeno je za najboljeg sportaša proglašen Sandro Frankol iz Hrvačkog športskog kluba Podravka, dok su za najbolje momčadi izabrani RK Podravka Vegeta i NK Slaven Belupo. U konkurenciji sportaša s invaliditetom najuspješniji su bili Damir Pravdić i klub Latica. Najuspješnija perspektivna sportašica u 2009. godini je Lea Vukojević (RK Podravka Vegeta), a najuspješniji perspektivni sportaš u 2009. godini je Luka Mihalec, HŠK Podravka. Svečanost proglašenja sportaša godine održana je u novoj sportskoj dvorani OŠ Antun Nemčić Gostovinski koja još nije dobila uporabnu dozvolu, ali će uskoro otvoriti svoja vrata učenicima i brojnim klubovima koji djeluju u gradu. Nagrade najboljim sportašima uručivali su gradonačelnik Zvonimir Mršić i predsjednica Zajednice sportskih udruga grada Jasmina Stričević, koji su objavili i ustanovljenje godišnje nagrade za razvoj sporta. Prvi dobitnik je Krešimir Vrhoci za rad u ŠRK Koprivnica i organizaciju manifestacije Ribolovci svome gradu. (J. L.)
NOVOSTI
Čokolino višebojci iz Nove Gradiške i Rijeke osvojili karte za Šetnju s dinosaurima
N
ovogradiška škola Ljudevita Gaja prošle je sezone dobila priznanje za najbolju navijačku atmosferu i stoga je ponovo mogla ugostiti Čokolino višebojac. Učenici i nastavnici učinili su to na maestralni način – nadmašivši sami sebe. Navijanje je bilo još vatrenije, lica obojana još maštovitijim crtežima, veselje maskiranih navijačkih skupina još bučnije, a vlastitu himnu Čokolino višebojcu ispjevanu lani sada su pjevali svi zajedno. Silina emocija i neskrivene radosti iznenadila je i Nikolu Jurčevića, osvajača brončane medalje na svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, danas člana stručnog stožera hrvatske reprezentacije koji je biranim riječima pohvalio projekt Podravke i Sportskih novosti pokrenut na inicijativu njegovog vatrenog kapetana Zvone Bobana. Osim navijača, odlični su bili i plesači koji su uvježbali koreografije na temu najpoznatijih navijačkih songova, časna sestra Mihaela koja je uz gromoglasnu podršku s tribina vješto zabila penal popularnom Juri te mala Lana Kao koja je u stihovima opjevala svijet po
svom. A višebojci su doslovce ginuli na terenu za svaki bod. Deblji kraj u tome izvukao je Antun Severović iz sedmog razreda koji je uganuo gležanj. Morala je uskočiti njegova zamjena, a Antun je jedva susprezao suze zbog peha. Naime, na prošlogodišnjem Čokolino višebojcu finale mu je izmaklo za dlaku, jer je izgubio u pripetavanju. No Lino je otjerao tugu s njegovog lica dodijelivši mu dvije karte za Šetnju s dinosaurima u zagrebačkoj Areni. Medvjedić Lino kojeg su učenici OŠ Ljudevita Gaja doslovce izljubili od glave do pete, nagradio je i 6.b razred za najoriginalniju grupnu masku. Uz Čokolino napitak darovao im je i pozivnicu na veliko finale na kojem će njihovu školu predstavljati Andrea Klarić i Tomislav Valentić, oboje iz 6.c razreda. Na Šetnju s dinosaurima u zagrebačku Arenu poći će i Riječani Vanja Vučković, koja je u reperskom stilu predstavila svoj rad na temu „svijet po tvom“ te Ivan Vujević i Ana Pol koji su pobijedili u sportskom dijelu Čokolino višebojca u OŠ Ivana Zajca. A u školi je pobijedila radost. I kod velikih koji su odavno
izašli iz đačkih klupa i kod malih koji su na najljepši način uvidjeli kakve nezaboravne trenutke može pružiti škola. Mirza Džomba, legendarni rukometaš i Ana Vilenica, sve popularnija glumica, ponovo su došli u svoju osnovnu školu, prošli kroz razrede u kojima su stjecali prva znanja, oduševivši ne samo sadašnje učenike, nego i svoje bivše učitelje. Svi su im željeli stisnuti ruku, slikati se s njima, upitati ih čega se najviše sjećaju, kakve su ocjene imali, pamte li prve ljubavi… avnateljica škole Branka Mencer naprosto je sijala od zadovoljstva i odlučila da među učenike svoje škole upiše i Dražena Turinu Šajetu, koji se kao poznati “čokolinoljubac” pridružio Čokolino višebojcu. Ana, Mirza i Šajo s ogromnim osmjesima na licima dva su sata djeci dodavali lopte, pomagali im u potezanju užeta, zabavljali ih svojim dosjetkama, dijelili im nagrade. Vrckava atmosfera puna pobjedničkog duha osvojila je i članove Uprave Podravke i Sportskih novosti Krunoslava Bešvira i Janka Goleša, koji su i ovom prilikom potvrdili da prekrasna Čokolino priča ide dalje. (J. L.)
R
Blanki drugo svjetsko dvoransko zlato
N
akon što je osvojila dvostruku svjetsku krunu na otvorenom, Blanka Vlašić ponovila je to i na svjetskom dvoranskom prvenstvu. Drugu zlatnu medalju osvojila je u Dohi, obranivši tako zlato osvojeno prije dvije godine u Valenciji. Tako je Blanka postala prva koja je uspjela pobijediti na posljednja četiri svjetska prvenstva. Do pobjedničkog postolja Blanka je došla premoćno. Iz prve je preskočila sve visine uključujući i onu pobjedničku od dva metra koja je bila nedostižna za njene konkurentice. Iza nje plasirala se Španjolka Ruth Betia, dok je bronca pripala Amerikanki Howard. – Blanka je u Dohi uz izvrsnu fizičku pripremljenost pokazala i psihičku stabilnost, jer nije podlegla medijskim pritiscima te je pokazala da je snažna i doista najbolja – rekao nam je po povratku iz Dohe otac i trener Joško Vlašić.
13
14
NOVOSTI
Uskršnja izložba slika i pisanica
Piše: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek
Ideje nastaju iz odbačenih predmeta
K
ako korisno iskoristiti svoje slobodno vrijeme pokazao je Vlado Šabarić koji je već više od 16 godina konobar u Podravkinom ugostiteljstvu. Uputivši se u proljetno jutro u Pivnicu Kraluš, Vladu smo zatekli na svojem uobičajenom poslu, no okruženog s puno prigodnih uskršnjih aranžmana, koje on zajedno sa svojom suprugom Šteficom osmišljava i izrađuje. Prekrasni, unikatni i pomalo neuobičajeni su aranžmani koje poklanja poznanicima i prijateljima, a nešto ih, kako kaže, završi i na tržištu. Svoj talent otkrio je unazad šest godina, od kada svaki dan i svako slobodno vrijeme koristi za izradu aranžmana, adventskih vijenaca i ukrašavanje različitih predmeta. - Uzimam sve ono što se inače baca, razbijeni tanjur, razbijenu čašu, odbačenu granu... i na njima osmišljavam svoju ideju ukrašavanja ili oslikavanja. Ideju koju osmislim u konačnici dotjeruje supruga
Štefica. U povodu ovogodišnjeg Uskrsa na starom sam trsu, kojega je u vinogradu iskrčio moj otac, uz ispuhana prava jaja koja sam oslikao koristeći više boja, osmislio uskršnje aranžmane koje je na kraju dotjerala moja supruga. Ljudi su pokazali veliki interes za njih, tako da sve što uradim ubrzo i ode, govori Vlado koji u šali dodaje noseći kavu gostima – Ja sam vam veliki živčenjak, pa se osmišljavajući i izrađujući ove aranžmane smirujem. Danas već priprema vrbovu šibu koju će osušiti i oguliti kako bi od nje dobio bijelo drvo koje će opet iduće godine koristiti za izradu novih aranžmana. Svaki aranžman je unikat za sebe i nema dva ista. Objasnio nam je da najprije izradi jedan za sebe, a zatim krene raditi više njih. Na kraju nam je priznao da otkako radi ove aranžmane, kada posjećuje prijatelje, ne kupuje poklone jer sve uvijek obraduje svojim originalnim poklonima.
Prigodna uskršnja izložba slika i pisanica postavljena ispred Podravkinog restorana prehrane u Koprivnici, tematski je vezana uz najveći kršćanski blagdan Uskrs. Slike je izložila Štefanija Vulić iz Delova, a Mirjana Posavec izložila je pisanice, simbol Uskrsa, znak ljubavi ili privrženosti, proljetnog buđenja i novog života. Mirjana Posavec zaposlena je u Podravki, u Kontroli kvalitete gdje na istim poslovima radi već dugi niz godina, a u slobodno vrijeme bavi se još i heklanjem, štrikanjem i izradom tapiserija. Izložene pisanice rađene su u decoupage tehnici (salvetna tehnika) i „heklanjem“ ispuhanih jaja. Izložba se može razgledati do 9. travnja, a slike se mogu kupiti po prigodnoj cijeni. (A. V.)
Večer poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš” > Podravska reč Marice Hasan
D
obro prihvaćene večeri poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš” nastavljene su u utorak, 16. ožujka. Prostore popularnog Podravkinog ugostiteljskog objekta u večernjim satima ispunili su stihovi i pjesme Marice Hasan te glazba na gitarama u izvođenju učenika Glazbene škole “Fortunat Pintarić” iz Koprivnice. Uz samu autoricu Maricu Hasan, njezine stihove, do sada objavljene u pet knjiga kazivale su i Marijanka Miholek, Milica Pocza, Ivo Kovač Kaj, Ankica Bistrović, Tereza Salajpal, Katica Rajić-Popijač, Marija Hegedušić i Domagoj Švabek. Sljedeća večer poezije i glazbe u Pivnici “Kraluš” u organizaciji literarne sekcije KUD-a Podravka održat će se u travnju.
SAVJET LIJEČNIKA
> Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje
Piše: dr. Tihana Jendričko www.zdravobudi.hr
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
učestalost i klinička slika O
psesivno-kompulzivni poremećaj jedan je od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, a njegova učestalost u općoj populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca. Može se javiti i u znatno ranijoj dobi. Uz ovaj poremećaj često se istovremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija. Opsesije su neželjene ideje, slike ili impulsi koji se uporno ponavljaju, a osoba ih doživljava kao “neželjene”. Kompulzije su ponavljajuća stereotipna ponašanja ili radnje koja se moraju provoditi prema određenim pravilima. Izvršavanjem tih radnji osoba pokušava smanjiti svoj osjećaj nelagode i tjeskobe, no prilikom provođenja samih radnji ne osjeća nikakav užitak niti na kraju dobiva osjećaj da taj “zadatak” može završiti ili ispuniti. Jednu skupinu čine bolesnici s opsesijama o prljavštini i zarazi, a njihovi se rituali obično odnose na kompulzivno pranje i izbjegavanje zaraženih predmeta. Drugu skupinu čine bolesnici s patološkim brojanjem i kompulzivnim provjerava-
njem, dok se u trećoj skupini nalaze opsesivni bolesnici bez kompulzija. Neki bolesnici (naziva ih se “hrčci”) ne mogu ništa baciti zbog različitih strahova vezanih uz čin bacanja. Kod većine su istovremeno prisutne opsesije i kompulzije. Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje. Kompulzivnim ritualima pokušava se smanjiti osjećaj tjeskobe, no osoba koja provodi te rituale osjeća kao da ih čini pod prisilom. Rituali su različiti, a uključuju provjeravanje, pranje, brojanje, ponavljanje, izbjegavanje te općenito težnju savršenstvu. Takve osobe brinu zbog prljavštine ili zaraze i silno se trude izbjeći ih. Stalno provjeravaju jesu li npr. ostavili upaljeno glačalo ili štednjak ili otključana vrata. Usprkos stalnim provjerama, njihova se sumnja ne smanjuje, nego se ponekad i povećava, a pokušaj da ritualima kontroliraju svoju tjeskobu često dovede do suprotnog ishoda – rituali na kraju “kontroliraju”oboljelu osobu. Npr. ako su rituali vezani uz opsesiju nečistoćom, radnje pranja ruku počinju se sve više ponavljati. Kako opsesije često uključuju zabrinutost o
tome da bi se nekoga moglo ozlijediti (npr. da bi nekako mogli skriviti nesreću) ili strah od kontaminacije, osoba izbjegava situacije u kojima bi se nešto takvo moglo dogoditi. Od rituala najčešći su potreba za ponavljanim provjeravanjem stvari, dodirivanjem stvari, brojanjem, razmišljanja da će se bližnjima dogoditi neko zlo ili nametanja misli koje su zabranjene osobnim vjerskim uvjerenjima, preokupiranost redom i simetrijom, gomilanje nepotrebnih stvari, itd. Osobe s agresivnim mislima i porivima strahuju od njih i velik dio vremena provode kontrolirajući ih, no ne sprovode ih u stvarnosti. Smatra se da se u podlozi većine opsesija nalazi osjećaj srama i potreba za cjelovitošću. anije se smatralo kako je ovaj poremećaj prilično rijedak, no razlog tome bilo je nedovoljno poznavanje i prepoznavanje simptoma, a oboljeli su često tajili svoje smetnje i nisu tražili stručnu pomoć. Budući da su osobe zahvaćene ovim poremećajem svjesne besmislenosti svog ponavljajućeg ponašanja i nametajućih misli, to su dodatni razlozi koji dovode do odgođenog traženja stručne pomoći.
R
15
16
COOLINARIKA
> U 19. stoljeću uskršnji zec se počinje pojavljivati u dječjim slikovnicama
Uskrsni simboli Autor: Valerija Rodek - http://valika.coolinarika.com/
Z
a Uskrs se širom Europe kuhaju i boje, a potom sakrivaju i uz bučno veselje traže, uskršnja jaja. Jaje je od pradavnih vremena simbol plodnosti, obilja, proljeća i novog života, pa su ih primjerice mnogo prije pojave kršćanstva ljudi međusobno razmjenjivali kao prigodni simbol novih početaka. U srednjem vijeku za Uskrs su gospodari darivali svoje sluge običnim jajima, a oni okrunjenih glava svoje su podanike za vjernost nagrađivali jajima ukrašenim zlatnim listićima. Uskršnje se pisanice pojavljuju tek kasnije, a izgleda da su se jaja počela kuhati i bojiti iz vrlo praktičnih razloga. Kako se nekad u vrijeme 40-dnevnog posta uz meso, mlijeko i sir nisu smjela jesti ni jaja, ljudi su ona koja su u tom razdoblju snesle kokoši morali nekako sačuvati za poslije. Stoga su ih prije nego što su postala neupotrebljiva skuhali i produžili im vijek trajanja, a da bi ih potom mogli razlikovati od onih sirovih, u vodu za kuhanje dodavali su biljke koje su ih obojile, primjerice lupinu luka, špinat, ciklu i slično. Već od 12. stoljeća jaja su se tradicionalno počela bojiti na uskršnju subotu, da bi se potom s ostalim namirnicama stavljala u uskršnju košaricu i nosila u crkvu na posvećenje. Nekoliko stoljeća kasnije nastao je običaj da djeca na uskršnju subotu tra-
že obojena jaja koja su odrasli sakrili oko kuće i u vrtovima. U početku se iz tko zna kojih razloga djeci govorilo da jaja u vrtove donose lisice, rode i kukavice, a ne kokoši. Nešto kasnije, u 16. stoljeću najprije u Njemačkoj, ta se važna uloga, naravno, ne bez razloga počela pripisivati uskršnjim zečevima koji su početkom proljeća, sa svojim tek okoćenim brojnim potomcima u potrazi za hranom, neustrašivo jurišali na okućnice i vrtove prepune mladog i slasnog proljetnog zelenila. Naravno, zec je kao neobično plodna životinja koja dobiva potomke i do osam puta godišnje, bio simbol života, plodnosti i prije nove ere, primjerice još u starom Egiptu. U 19. stoljeću uskršnji zec se počinje pojavljivati i u dječjim slikovnicama te se na njegovu sliku i priliku počinju izrađivati prve igračke i slastice od marcipana i čokolade. No, osim što je postao uskršnji simbol koji djeci donosi šarena uskršnja jaja, zec se, uglavnom pečen, početkom 16. stoljeća sve više počinje pojavljivati i na bogatom uskršnjem stolu koji je do tada bio nezamisliv bez janjetine. No, unatoč tome što nestaje kao blagdansko pečenje, janje kao omiljeni uskrsni simbol koji utjelovljuje nevinost Krista (za Uskrs sresti janje na putu nekad je značilo veliku sreću!) ipak ostaje
na svečanoj uskrsnoj trpezi. Lik uskršnjeg janjeta, simbola nemoći i smrti nevinog Krista, otiskuje se u maslacu ili na kruhu za svečani uskršnji doručak i koristi za prigodne uskršnje kolače i peciva. K tome, uskršnje janje postaje omiljeni motiv i na tradicionalnim uskršnjim svijećama. Uskršnje svijeće koje su se za tu prigodu bogato ukrašavale i s motivima križa, stabla, goluba i sunca, simboliziraju Isusa, njegovu pobjedu nad zlom i nadu u novi život. radicionalno, na Veliki petak, u crkvi su se gasile sve svijeće u spomen da je Isus umro, a njegovo svjetlo nestalo, a na uskršnju su se nedjelju opet palile simbolizirajući njegovo uskrsnuće i povratak. Običaj da se u uskršnjoj noći zapaljene svijeće unose u mračnu crkvu i ponovo je osvjetljavaju, jer Bog je svjetlost, potječe još iz 4. stoljeća. Iz istih razloga, u noći sa subote na nedjelju, palile su se i još se uvijek pale simbolične uskršnje vatre. Već stoljećima, navečer ljudi sakupljaju drva koja su im ostala od ogrjeva te na što višem brijegu nastoje zapaliti što veću vatru (krijes ili vuzmenku), kako bi je vidjelo što više ljudi, jer svakoga tko u uskršnjoj noći ugleda njenu svjetlost očekuje sreća, dok će svatko tko kući ponese njen pepeo biti zaštićen od bolesti i svakog drugog zla.
T
COOLINARIKA
Uskrsna pletenica > Za Uskrs valja skuhati šunku i jaja, naribati hren, ispeći blagdanska peciva i kolače. Među njima svakako je i uskrsna pletenica ukrašena kuhanim jajima. Prava ljepotica za vaš blagdanski stol Priprema:
1 2 3 4 5
Kvascu dodajte žličicu šećera i malo toplog mlijeka, razmutite i pustite da se diže 5 minuta. Brašnu dodajte sol, šećer, limunovu koricu, dignuti kvasac, jaja i preostalo mlijeko. Izradite glatko tijesto i ostavite pokriveno na toplom mjestu da se diže dok se volumen ne udvostruči. Dignuto tijesto premijesite i podijelite na 3 ili 4 dijela, ovisno od koliko dijelova želite isplesti pletenicu. Ispletite pletenicu. Na pletenicu rasporedite kuhana jaja (ili obojene pisanice) te je premažite razmućenim jajetom. Pletenica može biti duguljasta, okrugla ili u obliku srca. Pripremljenu pletenicu pustite da se diže oko 15 minuta, a zatim je pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 40 minuta.
Sastojci: 20 g svježeg kvasca 80 g šećera 250 ml mlijeka 600 g Pšeničnog glatkog brašna tip 550 Podravka 1 žličica soli 2 žličice naribane korice limuna 2 jaja Za premazivanje: 1 razmućeno jaje Za ukrašavanje: 3-5 kuhanih jaja Posluživanje: Uskrsna pletenica nosi se na blagdan u crkvu i jede za “vuzemni fruštruk”. Savjet: Tijekom pečenja pletenicu prekrijte papirom da ne bude pretamne boje Vrijeme pripreme: 2 h Energetska vrijednost na 100 g: 241 kcal / 1007 kJ
17
18
MOZAIK
EUROSPUŽVA d.o.o. Dravska bb 48000 KOPRIVNICA Tel/fax: 048/647-070
Sindikalna prodaja asortimana Eurospužve u Domu željezničara Koprivnica 29. i 30. ožujka 2010. u 6 mjesečnih rata za zaposlenike Podravke, Belupa i Danice. Eurospužva nudi i poseban popust u povodu Uskrsa, akcijske cijene ručnika, posteljine i plahti te veliki izbor stolnjaka od damasta.
Obavijest o prodaji deterdženta Odjel prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da organizira prodaju deterdženata proizvođača SAPONIA - Osijek, uz mogućnost plaćanja na 3 rate putem ustega na plaći i to: - Deterdžent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg po cijeni od 103,32 kn/pakiranje - Deterdžent RUBEL, pakiranje 10 kg po cijeni od 86,10 kn/pakiranje - Omekšivač Ornel Romance, pakiranje 5 litara po cijeni od 35,67 kn/pakiranje - Ornel 4 x koncentrat Calming, pakiranje 5 litara po cijeni od 59,04 kn/pakiranje - Tipso extra, pakiranje 5 litara po cijeni od 38,75 kn/pakiranje - Likvi automat tabs 4u1 (32 kom.), pakiranje po cijeni 44,46 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 1. travnja na tel. 651-781 ili 651-954 i na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr Napomena: Podjela deterdženta odvijat će se 8. travnja od 13.30 do 15.30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska 1.
MOZAIK
Tradicija i kvaliteta s domaćih polja
P
odravka je oduvijek sinonim sigurnosti i kakvoće, vrhunskog okusa i praktičnosti proizvoda. Asortiman steriliziranog povrća Podravka odgovor je na vašu potrebu za ukusnim, brzim i kvalitetnim jelom. S domaćih polja koriste se mladi i sočni plodovi posebno probranih i uzgojenih sorti, najbržim putem transportiraju do prerađivačkog pogona na suvremenu i po namirnice nježnu tehnološku obradu, a sve u svojstvu očuvanja hranjivih sastojaka i autentičnog okusa povrća. Tako uz bogatstvo vitamina i minerala tijekom cijele godine, štedite vrijeme namijenjeno nabavkama, pripremi zimnice i imate uvijek u tren oka gotovo i hranjivo jelo. Podravka sterilizirano povrće možete jesti samostalno u obliku salate, koristiti ga za pripremu priloga, finog variva ili kao dodatak već gotovim jelima.
Delikates krastavci rezani na kockice Vođena inovativnošću i zdravim stilom života, Podravka je asortiman obogatila hrskavim, ukusnim, čvrste konzistencije, prepoznatljivog okusa i dekorativnog izgleda delikates krastavcima rezanima na kockice. Prikladni za raznovrsnu upotrebu, poseban će okus dati hladnim i toplim umacima, preljevima i salatama. Vrlo su cijenjeni zbog svoje sočnosti i ugodno osvježavajućeg okusa, korisni za organizam zbog mineralnih sastojaka. Na etiketi proizvoda predložena su 4 recepta koja možete kombinirati tijekom cijele godine. Delikates krastavci – za gurmane koji uživaju u jelu. Dobar tek želi Vam Podravka!
Francuska salata
400 g krumpira 200 g mrkve 280 g Graška Podravka 150-200 g Krastavaca rezanih na kockice Podravka 150 g gotove majoneze 1-2 žlice kiselog vrhnja sol, papar u prahu Oguljeni krumpir narežite na kockice, stavite u kipuću posoljenu vodu i kuhajte oko 10 minuta (da krumpir omekša), ocijedite i ohladite. Mrkvu isto tako narežite na kockice i zajedno s graškom skuhajte. Ocijeđeno kuhano povrće dobro ohladite i stavite u zdjelu. Dodajte krastavce rezane na kockice, majonezu, kiselo vrhnje, papar u prahu, po potrebi još posolite i lagano izmiješajte. Francusku salatu dobro ohladite i poslužite uz pečena mesa ili hladne nareske. Složenost: jednostavno.
19
Podravkin restoran Jelovnik za ožujak i travanj
Kolač od ananasa Ž umanjke, šećer i maslac pjenasto izmiješajte. Dodajte mljevene orahe i snijeg od bjelanjaka te lagano promiješajte. Smjesu izlijte u lim za pečenje (20x32 cm) koji ste obložili papirom za pečenje i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C 25 minuta. Pečeni biskvit izvadite iz lima i ohladite. Na biskvit položite kekse namočene u sirup iz kompota ananasa, zatim položite kolutove ananasa tako da popune sve praznine. Šlag izmiješajte električnom miješalicom do željene čvrstoće i premažite preko pripremljenog kolača. Kolač dobro ohladite i poslužite.
Sastojci: 140 g maslaca 140 g šećera 4 jaja 100 g mljevenih oraha 20 kom. Petit keksa (160 g) 1 Kompot od ananasa Podravka 400 ml Šlaga 5+ Dolcela Savjet: Biskvit možete premazati džemom ili marmeladom pa će keksi bolje prianjati na biskvit.
29. 03. ponedjeljak Varivo grah s kiselim kupusom, kuhani hamburger 30. 03. utorak Đuveč, rizi - bizi, salata
31. 03. srijeda Pohana pureća prsa, krumpir seljački, salata 01. 04. četvrtak Mađarski gulaš, kolač
Vrijeme pripreme: 50 minuta. Količina: za 20 kocki
02. 04. petak Juha, prženi oslić, krumpir salata
CRTA: Ivan Haramija - Hans
06. 04. utorak Varivo mahune, kuhana kobasica, voće 07. 04. srijeda Pečena svinjetina, krumpir dinstani, salata 08. 04. četvrtak Juneći ragu, kukuruzni žganci, salata 09. 04. petak Ćufte u rajčici, pire krumpir, kolač