MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA 2015.-2020.
Zagreb, 16. ožujka 2015.
PRAVNI TEMELJ EU
Uredba 1307/2013
Provedbena uredba Komisije 641/2014
Delegirana uredba Komisije 639/2014
Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009, оd 16. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike
PRAVNI TEMELJ RH
Zakon o poljoprivredi (Glava III. Izravna potpora)
Zakon o poljoprivredi usvojen je u Hrvatskom saboru 6. ožujka 2015. Objava u Narodnim novinama i stupanje na snagu Zakona očekuje se u tjednu 16. do 20. ožujka
Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja
Objavit će se nakon stupanja na snagu Zakona o poljoprivredi Objavom Pravilnika započinje zaprimanje zahtjeva za 2015. godinu
FINANCIJSKA OMOTNICA ZA PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA
Maksimalni godišnji iznos nacionalne omotnice RH za izravna plaćanja 2015.-2019. = 430.425.000 EUR
= 373.000.000 EUR za IP + cca 7.600.000 EUR za minsku omotnicu + 49.825.125 EUR temeljem fleksibilnosti iz EPFRR
Izravna plaćanja isplaćuju se iz fonda EPJF ali uz postupno povećanje EU udjela kroz 10 godina (35% sredstava za 2015.g. isplaćuje se iz EPJF, 40% za 2016.g, itd. do 100% izravnih plaćanja iz EPJF za 2022. godinu.)
RH ima mogućnost nadoplate iz državnog proračuna do 100% iznosa nacionalne omotnice izravnih plaćanja za pojedinu godinu (u skladu s člankom 19. Uredbe 1307/2013).
RASPODJELA OMOTNICE IZRAVNIH PLAĆANJA (2015.g.)
Mjere Programa osnovnih plaćanja
Mjere potpore po površini
Osnovno plaćanje Zeleno plaćanje Preraspodijeljeno plaćanje Potpora za mlade poljoprivrednike
Ostale mjere potpore
Proizvodno vezana plaćanja Program za male poljoprivrednike
Osnovni preduvjeti za ostvarivanje potpore: 1. AKTIVNI POLJOPRIVREDNIK Izravna plaćanja dodjeljuju se samo AKTIVNIM POLJOPRIVREDNICIMA koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Poslovni subjekti koji ne mogu biti korisnici izravnih plaćanja: zračne luke, željeznička poduzeća, vodoopskrbna poduzeća, agencije za nekretnine, trajni sportski i rekreacijski tereni, tzv. negativna lista Subjekti s negativne liste mogu biti korisnici izravnih plaćanja ukoliko: -su ostvarili izravna plaćanja manja od 5.000 EUR u prethodnoj godini, -iznos izravnih plaćanja iznosi barem 5% ukupnih primitaka iz nepoljoprivredne aktivnosti -1/3 ukupnih prihoda ostvarena je iz poljoprivredne djelatnosti -glavna djelatnost ili predmet poslovanja sastoji se od obavljanja poljoprivredne djelatnosti (prema evidenciji u odgovarajućim registrima)
Osnovni preduvjeti za ostvarivanje potpore: 2. obavljanje poljoprivredne djelatnosti
proizvodnja, uzgoj, ili sadnja poljoprivrednih proizvoda te uzgoj/držanje stoke,
ili
održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj:
košnja barem jednom godišnje ili napasivanje održavanje površine prema uvjetima višestruke sukladnosti korisnici koji imaju krške pašnjake moraju imati stoku: najmanje 0,1 UG po hektaru
Minimalni zahtjevi za primanje izravnih plaćanja - prihvatljiva površina poljoprivrednog gospodarstva 1 hektar ili više (prava se neće dodjeljivati korisnicima koji imaju manje od 1 ha ukupno prihvatljivih površina). - poljoprivrednici koji nemaju navedeni minimum površine (1ha) mogu ostvariti proizvodno-vezanu potporu u stočarstvu ako ona iznosi najmanje 760 kn.
Prihvatljiva površina za dodjelu prava na plaćanje
Obradivo zemljište (oranice), trajni travnjak ili trajni pašnjak i trajni nasad
Površina trajnih travnjaka i pašnjaka za dodjelu prava na plaćanje određivat će se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijentom prihvatljivosti
za trajne travnjake 0,6; 0,8; 1; za krške pašnjake 0,4; 0,6; 0,8; 1.
PROGRAM OSNOVNIH PLAĆANJA 1. Dodjela novih prava U 2015. dodjeljuju se nova prava na plaćanja. Prava se dodjeljuju poljoprivrednim gospodarstvima koja: su
podnijela zahtjeva za plaćanje u 2015. godini
imaju su
minimalno 1 hektar prihvatljivih površina
primila izravna plaćanja u 2013. godini
za
2013. nisu primila izravna plaćanja, ali su do 15.05.2013. uzgajali voće, povrće, merkantilni krumpir, sjemenski krumpir, ukrasno bilje ili vinovu lozu; su
u 2014. dobila prava na plaćanje iz nacionalne rezerve;
nikada
nisu imala prava na plaćanje ali mogu dokazati da su do 15.05.2013. proizvodili, uzgajali ili sadili poljoprivredne proizvode, tj. koji mogu pružiti dokaz o aktivnoj proizvodnji na PG u 2013.
Utvrđivanje vrijednosti novih prava na plaćanja
Svakom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđuje se vrijednost novo dodijeljenih prava temeljem vrijednosti izravnih plaćanja u 2014. godini
Kod izračuna tog plaćanja, uzimat će se u obzir sva plaćanja iz sheme jedinstvenih plaćanja: regionalna prava na plaćanje, posebna prava, premije i specifične potpore u 2014.g, umanjene za razliku jediničnih iznosa proizvodno vezane potpore (ako će jedinični iznosi proizvodno vezane potpore u 2015.g. biti manji od ekvivalentnih proizvodno-vezanih mjera u 2014.).
3. Dodjela prava iz nacionalne rezerve
Prava iz nacionalne rezerve dodjeljuju se od 2015. godine:
novim poljoprivrednicima (= oni poljoprivrednici koji prije 2013.g. nisu obavljali poljoprivrednu djelatnost u svoje ime niti upravljali pravnom osobom koja obavlja poljoprivrednu djelatnost) mladim poljoprivrednicima (=40.god. 2015.g. i nositelj PGa zadnjih 5 godina) korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta i korisnicima na područjima posebne državne skrbi, otocima i poluotoku Pelješac te brdsko-planinskim područjima
Vrijednost prava iz nacionalne rezerve imat će prosječnu nacionalnu vrijednost (za korisnike koji nisu imali prava). Vrijednost prava korisnika koji već posjeduju prava može se povećati do prosječne nacionalne vrijednosti.
3. Konvergencija ili ujednačavanje vrijednosti prava
Do 2019. godine potrebno je približiti vrijednost svih prava prosječnoj nacionalnoj vrijednosti prava na plaćanje u 2019.
Vrijednosti prava koja su manja od nacionalnog prosjeka će rasti do 2019. godine, pri čemu niti jedno pravo neće imati vrijednost nižu od 60% nacionalne jedinične vrijednosti u 2019. Vrijednosti prava većih od nacionalnog prosjeka će se smanjivati do 2019. godine.
4. Zeleno plaćanje Poljoprivrednici koji žele ostvariti prava na plaćanja u okviru programa osnovnog plaćanja dužni su NA SVIM PRIHVATLJIVIM HEKTARIMA svojeg poljoprivrednog gospodarstva pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš i to već od 1. siječnja 2015.godine. Pridržavanje ovih praksi omogućava ostvarenje dodatnog iznosa („zeleno plaćanje”), koji će ovisiti o vrijednosti osnovnog prava na plaćanja. Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su: 1. raznolikost usjeva 2. održavanje postojećih trajnih travnjaka i 3. postojanje ekološki značajne površine poljoprivrednoj površini.
na
4.1. Raznolikost usjeva
Obvezna primjena za gospodarstva koja imaju više od 10 ha obradivih površina, odnosno oranica (nisu obuhvaćeni voćnjaci, vinogradi, trajni travnjaci i trajni pašnjaci)
Ako JE UKUPNA POVRŠINA ORANICA PG - između 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva (glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica), - veća od 30 ha, na oranicama moraju biti zasijana barem tri usjeva (glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica, a dva glavna usjeva zajedno ne više od 95% zemljišta). IZUZECI za PG s proizvodnjom trava ili s površinama pod trajnim travnjacima ili pašnjacima
„RAZDOBLJE UZGOJA” USJEVA: 15.5.-15.8.
IZUZECI za PG s proizvodnjom trava ili s površinama pod trajnim travnjacima ili pašnjacima Različite usjeve ne trebaju imati PG koja na više od 75 % ORANICA imaju: proizvodnju trava ili druge zeljaste krme, ugar ili kombinaciju trava i ugara, pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
Različite usjeve ne trebaju imati PG koja na više od 75 % ukupne PRIHVATLJIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE imaju: trajne travnjake ili pašnjake, proizvodnju trava ili druge zeljaste krme ili, kombinaciju navedenih kultura, pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
Različiti usjevi ili kulture:
različiti RODOVI u smislu botaničke klasifikacije usjeva (npr. rod Triticum: pšenica), različite VRSTE ISTOG RODA kad se radi o porodicama Brassicaceae (kupusnjače), Solanaceae (pomoćnice) i Cucurbitaceae (tikvovke), zemljište na ugaru, trave koje nisu trajne i drugo zeljasto krmno bilje.
Ozimi i jari usjevi iste kulture također se smatraju različitim usjevima (npr. ozimi i jari ječam smatraju se različitim kulturama u smislu zelenih plaćanja).
4.2. Očuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka
Poljoprivredna gospodarstva imaju obvezu očuvanja površina pod trajnim travnjacima i pašnjacima
Omjer površina trajnih travnjaka i pašnjaka prema ukupnoj poljoprivrednoj površini prijavljenoj u 2013. godini ne smije se smanjiti za više od 5% na nacionalnoj razini
Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti niti preorati posebno zaštićene trajne travnjake pašnjake smještene na okolišnoosjetljivim područjima Natura 2000 utvrđenima u ARKOD-u u 2015. godini
4.3. Održavanje ekološki značajnih površina (EZP) Ako je ukupna površina ORANICA gospodarstva: manja
imati EZP veća
od 15 ha, poljoprivrednik nije obvezan
od 15 ha, poljoprivrednik treba od 1. siječnja 2015. na najmanje 5% oranica imati EZP
4.3. Održavanje ekološki značajnih površina (EZP) – faktori konverzije PRIZNATA POVRŠINA Zemljište na ugaru
1 m2 zemljišta na ugaru = 1 m2 EZP
15.2.-15.8. OBILJEŽJA KRAJOLIKA Živice ili pojasevi drvenastih kultura
1 metar (dužni) živice: EZP površina od 10 m2
Izolirana stabla
1 izolirano stablo EZP površina od 30 m2
Drvored
1 metar drvoreda: EZP površina od 10 m2
Skupina stabala i grmlja
1 m2 površine: EZP površina od 1,5 m2
širina max 2 m unutar parcele i 4 m na granici dvije parcele; min dužina 10 m
max površina 0,2 m; min površina 100m2
Održavanje ekološki značajnih površina (EZP) – faktori konverzije Jezerca (lokve)
1 m2 jezerca: EZP površina od 1,5 m2
Jarci
max površina 0,1 ha 1 metar jarka: EZP površina od 6 m2
Tradicionalni suhozidovi
max širina 2 m 1 metar suhozida: EZP površina od 1 m2 max širina 2 m unutar parcele i 4 m na granici dvije parcele
4.3. Održavanje ekološki značajnih površina (EZP) – faktori konverzije PRIZNATA POVRŠINA Rubni pojasevi, uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom
1 metar rubnog pojasa: EZP površina od 9 m2 Min širina 3 m od ruba korita; max širina 10 m Napasivanje i košnja dozvoljeni
Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje
najmanja širina 3 m; na pojasu nema proizvodnje usjeva, ali je dozvoljena košnja i napasivanje 1 m: EZP površina od 9 m2
sa proizvodnjom poljoprivrednih usjeva
najmanja širina 3 m 1 m: EZP površina od 1,8 m2
4.3. Održavanje ekološki značajnih površina (EZP) – faktori konverzije PRIZNATA POVRŠINA Površine s kulturama kratkih ophodnji (drvenaste kulture za bio-masu) na kojima se ne koriste mineralna gnojiva i/ili sredstva za zaštitu bilja
1 m2 površine: EZP površina od 0,3 m2 Kulture: crna joha (Alnus glutinosa), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), kesten (Castanea sp), jasen (Fraxinus sp.), topola (Populus sp) i vrba (Salix sp.)
Površine s 1 m2 površine: EZP površina od 0,3 m2 postrnim/naknadnim ili zelenim pokrovnim usjevima početak i kraj sjetve: 1.6. – 1.9. Površine s usjevima koji fiksiraju dušik (kao glavni usjev)
1 m2 površine: EZP površina od 0,7 m2 Kulture: soja (Glicyne max), lucerna (Medicago sativa), grah (Phaseolus spp), kravlji grašak (Vigna spp.), slanutak (Cicer spp.), djetelina (Trifolium spp.), bob (Vicia faba), leća (Lens culinaris), lupina (Lupinus spp.), grašak (Pisum spp.), grahorica (Vicia spp.), smiljkita roškasta (Lotus corniculatus), grahor satrica (Lathyrus sativus)
Postrni/naknadni i zeleni pokrovi usjevi = SIJANE MJEŠAVINE NAJMANJE DVIJE RAZLIČITE KULTURE bilo kojem omjeru): žitarice:
(bilo koja s bilo kojom u
raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), Triticale, ječam (Hordeum
vulgare) trave: talijanski ljulj (Lolium multiflorum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X S. sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače (Poa spp.). Brassica genus: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), uljana rotkva (Raphanus sativus), krmna rotkva-Rauola (Raphanus sativus L., var. oleiformis Pers), kanola (Brassica napus or B. rapa), ozima repica-Perko (Brassica rapa L., cv. Perko). leguminoze: grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus). ostalo:
facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum)
Primjer izračuna EZP-a
PG koristi 20 hektara obradivih površina – oranica PG je dužan osigurati minimalno 5% EZP = 1 hektar na ili uz obradivo zemljište
Npr. 300 dužnih metara pojasa uz vodotok = 300 x 9m2 = 2.700 m2 =0,27 ha 200 dužnih metara pojasa uz rub šume bez proizvodnje = 200 x 9m 2 = 1.800 m2 = 0,18 ha 1 ha površina pod sojom = 1 x 0,7 = 0,7 ha
Ukupno = 0,27+0,18+0,7 = 1,15 ha = 5,75% EZP
4. Zelena plaćanja - ostale odredbe
AUTOMATSKO OSTVARENJE PRAVA NA ZELENO PLAĆANJE: poljoprivrednici koji imaju oranice manje od 10 ha ili poljoprivrednici koji nemaju trajne travnjake ili poljoprivrednici koji imaju samo višegodišnje kulture ili Poljoprivrednici za površine na kojima imaju ekološku proizvodnju - za ostale površine primjenjuju se obveze za ostvarenje zelenih plaćanja
4. Zelena plaćanja - ostale odredbe KAZNE
ZA NEPRIDRŽAVANJE OBVEZA ZA „ZELENO PLAĆANJE“ Ako poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno plaćanje: a) za 2015. i 2016. neće dobiti zeleno plaćanje, već samo osnovno plaćanje po površini b) od 2017.g. ne samo da neće moći dobiti zeleno plaćanje nego će im se smanjiti i iznos osnovnog plaćanja po površini
PLAĆANJE ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE
Pravo na plaćanje ostvarit će poljoprivrednik koji nije stariji od 40 godina u godini kada podnosi zahtjev za dodjelom prava na plaćanja i koji po prvi put osniva PG kao nositelj (ili je već osnovao PG unatrag pet godina prije podnošenja prvog zahtjeva za osnovnim plaćanjem). Potpora se ostvaruje za razdoblje do najviše pet godina računajući od trenutka kada je mladi poljoprivrednik postao nositelj PG-a. (npr. PG osnovano 2013., potpora se može ostvarivati do 2018. godine) Mladi poljoprivrednik ostvaruje pravo na dodatna plaćanja za 25 hektara u iznosu od 25% nacionalnog prosječnog plaćanja po hektaru. Dodatni kriterij za plaćanja za mlade poljoprivrednike je završeno minimalno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednog, prehrambenog ili veterinarskog usmjerenja ili odgovarajuća edukacija.
PRERASPODIJELJENA PLAĆANJA ZA PRVE HEKTARE Svi
poljoprivrednici koji ostvaruju pravo na osnovno plaćanje ostvariti će za prvih 20 prihvatljivih hektara dodatnu potporu po hektaru. otprilike
560.000 hektara će biti prihvatljivo za ovu potporu (od ukupno predviđenih 1.000.000 ha)
PROGRAM ZA MALE POLJOPRIVREDNIKE
Program za male poljoprivrednike omogućuje pojednostavljenje procedura podnošenja zahtjeva (nakon 2015.g.)
Poljoprivredna gospodarstva uključena u ovaj program izuzeta su od sankcija prilikom izračuna izravnih plaćanja u slučaju nepridržavanja uvjeta za zelena plaćanja i višestruke sukladnosti.
Mali poljoprivrednici će dobivati svake godine iznos prema stvarnom izračunu ukupnih izravnih plaćanja za 2015.g. bez daljnje konvergencije, ali najviše do 5.000 kuna. Taj izračun uključuje osnovno i zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, proizvodno vezane potpore i plaćanje za mlade poljoprivrednike (ovisno o uvjetima).
U programu mogu sudjelovati svi poljoprivrednici. Oni čiji ukupni godišnji iznos izravnih plaćanja ne prelazi 5.000 kn će biti automatski uključeni u program, obaviješteni o okvirnom iznosu potpore i imati mogućnost odustati od programa do 15.10.2015. (i svake godine nakon toga).
PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA_STOČARSTVO 1 Sektor mlijeka - mliječne krave grla koja nisu mesne pasmine i njihovi križanci, odnosno grla koja ne ostvaruju proizvodno vezanu potporu za krave dojilje grlo treba provesti na gospodarstvu najmanje 150 dana u godini za koju se isplaćuje potpora isporuka mlijeka s gospodarstva otkupljivaču – najmanje 3.860 litara/grlu godišnje kod izravne prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda s gospodarstva – registrirani objekt za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla Okvirni jedinični iznos 1.185 kn/grlu Tov junadi sudjelovanje u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa grla koja su u trenutku izlučenja u JRDŽ-u stara između 12 i 24 mj; evidentirano izlučenje na klanje u RH ili izvoz u razdoblju 1.1. do 31.12. Okvirni jedinični iznos 765 kn/grlu
PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA_STOČARSTVO 2 Krave dojilje ženska
grla koja nisu mliječne pasmine i križanci mliječnih pasmina prisutna na gospodarstvu na zadnji dan nakon roka za zakašnjele zahtjeve; minimalno
držanje teladi 2 mjeseca grlo treba provesti na gospodarstvu najmanje 150 dana u godini za koju se isplaćuje potpora Okvirni jedinični iznos 1.055 kn/grlu Ovce i koze ovce i koze (odrasla ženska grla) koja su u trenutku podnošenja zahtjeva starije od 12 mj. ili su imale barem jedno evidentirano janjenje/jarenje u JRDŽ-u razdoblja
obveznog držanja od 100 uzastopnih dana na gospodarstvu tijekom godine za koju se podnosi jedinstveni zahtjev treba biti evidentirano prosječno najmanje 0,6 janjenja odnosno jarenja po jednom prihvatljivom grlu Okvirni
jedinični iznos 76 kn/grlu
PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA_BILJNA PROIZVODNJA Šećerna repa
Potpora proizvođačima koji uzgajaju šećernu repu na najmanje 1 hektar Okvirni jedinični iznos 2.170 kn/ha
Sektor voća
Potpora proizvođačima koji obrađuju najmanje dva hektara voćnjaka Potpora se dodjeljuje za najviše 10 hektara Prihvatljive su sve vrste voćnjaka, osim maslinika Okvirni jedinični iznos 1.735 kn/ha
Sektor povrća
Potpora proizvođačima koji proizvode povrće na najmanje jedan hektar Potpora se dodjeljuje za najviše 10 hektara Prihvatljive su sve vrste povrća, osim krumpira Okvirni jedinični iznos 3.240 kn/ha
Proteinske krmne kulture
Potpora po hektaru za krmne kulture: soja za stočnu hranu, stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp), djeteline (Trifolium sp), lucerne (Medicago sp.) stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp), esparzeta (Onobrychis sp.),+ smjesa leguminozne i žitarice, npr. smjesa grahorice i raži s najmanje 50% grahorice (odnosno slične smjese s najmanje 50% krmne leguminoze). Okvirni jedinični iznos 940 kn/ha
Okvirni parametri za izračun potpore u 2015. godini - uz pretpostavku korištenja pune omotnice od 430,4 milijuna EUR (do 100% nadoplata iz Državnog proračuna)
Prosječna nacionalna vrijednost osnovnog prava 2019. 185 EUR/ha (1.408 HRK) Prosječna nacionalna vrijednost zelenog plaćanja (=70% osnovnog plaćanja) 129,5 EUR/ha (985 HRK) za prosječnu nacionalnu vrijednost prava Preraspodijeljeno plaćanje (10% omotnice za 20 ha) 77 EUR/ha (586 HRK) Plaćanje za mlade poljoprivrednike (=25% prosječnog osnovnog plaćanja za 25 ha) 46 EUR/ha (352 HRK) Plaćanje za male poljoprivrednike (= iznos prema stvarnom izračunu ukupnih izravnih plaćanja za 2015.g, ali najviše do 5.000 kuna. Izračun uključuje osnovno i zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, proizvodno vezane potpore i plaćanje za mlade poljoprivrednike
max. 658 EUR/PG (5.000 HRK)