Samostalni istraživački rad za državno natjecanje i smotru mladih biologa 2009.
Autori: Iva Manjkas Matej Štimac
(VIII. razred) (VIII. razred)
Mentor rada: Snježana Lazarević
___________________________________________________________________________________________ III. osnovna škola Bjelovar, T. Bakača 12, Bjelovar, tel.: ravnateljica 043/246-610, tajnik 246-510, pedagog 246-010 faks 221-732.,www.os-treca-bj.skole.hr, Bjelovarsko-bilogorska županija
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
1
SADRŽAJ SADRŽAJ ..................................................................................................................1 POPIS TABLICA........................................................................................................1 POPIS SLIKA ............................................................................................................2 1. UVOD ..................................................................................................................3 Cilj projekta................................................................................................................4 O pticama ..................................................................................................................4 2. OBRAZLOŽENJE TEME .....................................................................................6 Opis promatranog područja .......................................................................................7 3. MATERIJAL I METODE RADA ............................................................................9 Pripremanje ..............................................................................................................9 Materijal ..................................................................................................................9 Metoda rada ..............................................................................................................11 Gdje tražiti ptice?.......................................................................................................12 4. REZULTATI...........................................................................................................13 Opis prepoznatih ptica ...............................................................................................15 Sistematizacija ptica našeg kraja...............................................................................25 5. RASPRAVA ..........................................................................................................26 6. ZAKLJUČAK.........................................................................................................42 7. SAŽETAK..............................................................................................................44 8. POPIS LITERATURE ............................................................................................45
Slika 1. Družina istraživača na terenu
POPIS TABLICA Tablica 1. Ptičji svijet našeg kraja.................................................................................14 Tablica 2. Sistematizirani popis prepoznatih vrsta ptica po porodicama.......................25
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
2
POPIS SLIKA Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8. Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12. Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slike.16. Slika 17. Slika 18. Slika 19. Slika 20. Slika 21. Slika 22. Slika 23. Slike 24. Slika 25. Slika 26. Slika 27. Slika 28. Slika 29. Slika 30. Slika 31. Slika 32. Slika 33. Slika 34. Slika 35. Slika 36. Slika 37. Slika 38. Slika 39. Slika 40. Slika 41. Slika 42. Slika 43. Slika 44.
Družina istraživača na terenu ............................................................................................... 1 Prepoznavanje ptica na terenu ............................................................................................. 2 Unutarnji organi ptice ............................................................................................................ 5 Kostur ptice ........................................................................................................................... 5 Zemljopisna karta promatranog područja ............................................................................. 7 Promatranje ptica (1) ............................................................................................................ 8 Ptičja topografija.................................................................................................................... 10 Materijal za promatranje ptica............................................................................................... 11 Rad na terenu ....................................................................................................................... 12 Promatranje ptica (2) ............................................................................................................ 14 Njima je vruće ....................................................................................................................... 24 Bijela pastirica ....................................................................................................................... 26 Crvenrepka kovač ................................................................................................................. 26 Siva muharica ....................................................................................................................... 27 Crnokapa grmuša.................................................................................................................. 27 Žuta strnadica ....................................................................................................................... 28 Sivi popić............................................................................................................................... 28 Grmuša pjenica ..................................................................................................................... 29 Zelendur ................................................................................................................................ 29 Plavetna sjenica .................................................................................................................... 30 Velika sjenica ........................................................................................................................ 30 Dugokljuni puzavac ............................................................................................................... 31 Šumski brgljez....................................................................................................................... 31 Veliki djetao........................................................................................................................... 32 Zelena žuna .......................................................................................................................... 32 Bjelovrata muharica .............................................................................................................. 33 Zeba ...................................................................................................................................... 33 Kratkokljuni puzavac ............................................................................................................. 34 Crna žuna.............................................................................................................................. 34 Palčić..................................................................................................................................... 35 Siva pastirica......................................................................................................................... 35 Vodenkos .............................................................................................................................. 36 Žutoglavi kraljić ..................................................................................................................... 36 Kukmasta sjenica .................................................................................................................. 37 Škanjac mišar........................................................................................................................ 37 Kobac ptičar .......................................................................................................................... 38 Jastreb .................................................................................................................................. 38 Šumska sova......................................................................................................................... 39 Crni gavran............................................................................................................................ 39 Prugasta trepteljka ................................................................................................................ 40 Šojka ..................................................................................................................................... 40 Svraka maruša ...................................................................................................................... 41 Vrabac .................................................................................................................................. 41 Promatranje ptica (3) ............................................................................................................ 44
Slika 2. Prepoznavanje ptica na terenu
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
3
1. UVOD Od svih živih bića u prirodi najviše nas privlače ptice. Gotovo svaki put kad izađemo iz kuće, vidimo ptice kako lete ili ih čujemo kako cvrkuću oko nas. U prirodi prevladava glasanje ptica pjevica, njihovo kliktanje i pjev, prateći nas na svakom koraku, u šetnji i na izletu. Ima li išta ljepše nego čuti lijepi, uhu ugodan, veseli i umirujući ptičji pjev? Ptice su organizmi koje možemo pronaći u svim staništima. Tako veliku rasprostranjenost omogućava im njihov način života (S. Grgić, J. Madaj, D. Novoselić, 2008.g.). Ipak neke ptice ne mogu letjeti, druge su pak odlični plivači, neke su veće od čovjeka, a druge manje od palca. No, svima njima zajedničko je: -
da imaju krila
-
da su kralježnjaci
-
da udišu zrak
-
da se legu iz jaja s ljuskom
-
da su toplokrvne
-
da imaju kljun
-
da su prekrivene perjem.
Ptice su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja. Tijekom jure evoluirale su od dinosaura podreda Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne Jure je Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih kolibrija do krupnih nojeva. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su razred među kopnenim kralježnjacima. Današnje ptice odlikuje perje, kljun bez zuba, polaganje jaja s čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dvije klijetke i dvije pretklijetke, te lagan, ali jak kostur. Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito endemske otočne vrste, izgubile tu sposobnost. Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve. Ptice su društvene životinje. Komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, te tako većina ptica produljeno vrijeme provode u podizanju mladih nakon izlijeganja. Ljudi iskorištavaju
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
4
ptice kao važan izvor hrane kroz lov i peradarstvo. Neke vrste, osobito pjevice i papige, omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice imaju istaknuto mjesto u svim područjima ljudske kulture; od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje zbog djelovanja ljudi i vrše se napori kako bi se zaštitile. Cilj projekta Budućnost ptica je mračna: već sada opasnost od izumiranja prijeti gotovo polovini europskih vrsta. Ako nastavimo uništavati prirodni životni prostor ptica, naši će unuci većinu ptica pjevica moći vidjeti samo u prirodoslovnim muzejima. Ptice možemo očuvati i brinuti se o njima samo ako ih poznajemo, ako znamo kako žive. Nadamo se da će ovaj naš rad pridonijeti da se u nama probudi osjećaj suodgovornosti za bića u prirodi. Naime, samo onaj tko se osjeća suodgovornim, može se uspješno suprotstaviti onima koji uništavaju prirodu. A to je i glavni cilj našeg istraživanja. O pticama Ptice su svojim tijelom i oblikom prilagođene letenju. Tijelo ptice pokriveno je perjem. Prednji udovi razvili su se u krila pa ptice imaju samo jedan par nogu. Kostur je sličan kosturima ostalih kralježnjaka. Ipak, razlike su kod kostiju glave i prsne kosti. Probavilo im počinje usnom šupljinom koja se nastavlja u prošireni dio jednjaka. Tu se hrana natapa slinom, omekša i ide do žlijezdanog predželuca gdje se razgradi. Sljedeći dio probavila je mišićni dio, želudac. U njemu se usitnjava hrana. Hrana se u crijevu razgradi na sitne čestice koje odlaze u krv, dok neprobavljena hrana odlazi u nečisnicu van iz organizma. Uz pluća se nalaze i zračni mjehuri koji osiguravaju dovoljnu količinu kisika. Srce je potpuno pregrađeno pa je venska krv odvojena od arterijske. Srce je snažno, građeno od pretklijetke i klijetke. Ptice imaju stalnu temperaturu između 40 i 43 stupnjeva. Ženka odlaže oplođena jaja u gnijezdo. Često oba roditelja brinu o mladima sve dok ne ojačaju.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
5
Slika 3. Unutarnji organi ptice (izvor: Biologija 7, 2008.g.)
Ptice karakterizira specifičnost u ponašanju, pogotovo u vrijeme parenja. Mužjaci izvode ritualne borbe i pokrete. Među pticama postoji i poseban oblik socijalnog ponašanja, tj. najčešće žive u jatima. Na taj način lakše dolaze do hrane, zajednički štite gnijezda. Jedno od najpoznatijih obilježja ponašanja ptica jest i selidba ili migracija ptica selica u toplije krajeve, gdje prezimljuju, a u proljeće se vraćaju na mjesto gniježđenja.
Slika 4. Kostur ptice (izvor: Životinjstvo,1941.g.)
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
6
2. OBRAZLOŽENJE TEME Među brojnim pitanjima iz područja znanosti o pticama postoje četiri posebno važna, na koja moramo adekvatno odgovoriti kako bismo se mogli upustiti u ozbiljan projekt istraživanja, monitoringa (praćenja promjena) i njihove aktivne zaštite: 1. Koje vrste ptica žive u našem kraju? 2. Na kojem staništu obitavaju? 3. Kada su prisutne? i 4. Kolika im je brojnost? Posebnu otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da su odgovori na ova, naizgled jednostavna, a u suštini izuzetno kompleksna pitanja, promjenljivi s protekom vremena, pa se moraju tražiti gotovo neprekidno i stalno iznova ažurirati, uz definiranje stanja i praćenje promjena (monitoring). Zahvaljujući trudu brojnih generacija naših i stranih prirodnjaka i ornitologa, počevši od Davora Krnjete i njegove čuvene knjige «Ptice Hrvatske» iz 2003. godine, te Colilinsova džepnog vodiča «Ptice Hrvatske i Europe» i mnogih drugih suvremenih istraživača ornitofaune, na prvo pitanje je uglavnom već odavno odgovoreno, kao i na pitanje o sezonskoj prisutnosti i migracijskom statusu. Međutim, na pitanje o rasprostranjenosti pojedinih vrsta, uz primjenu suvremenih metoda prikupljanja, obrade i prezentiranja podatka (atlasi, crvene knjige), intenzivno je započeto s odgovaranjem, po pojedinim grupama, tek u posljednjih godina. Samo se na četvrto pitanje, o brojnosti pojedinih vrsta ptica u razdoblju gniježđenja i u zimskom periodu u Hrvatskoj, kako u prostoru tako i u vremenu, nije do sada nudio zadovoljavajući odgovor za većinu vrsta. Iako nam je na prvi pogled izgledalo gotovo nemoguće obraditi svu postojeću literaturu i prikupljenu građu, te sagledati sve neophodne aspekte potrebne za uspješno procjenjivanje populacija ptica gnjezdarica u veoma kratkom zadanom vremenskom roku (projekt je trajao od rujna 2007. do rujna 2008. g.), smatramo da ćemo to uraditi na zadovoljavajući način, prije svega zbog činjenice da su za znatan broj vrsta ptica već postojali relativno dobro obrađeni podaci u časopisu «Priroda» i posebno zahvaljujući većem broju novih mladih ornitologa koji su prikazali svoje prikupljene podatke.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
7
Opis promatranog područja Naš kraj je blago valovita zemljišna površina koja se proteže pravcem sjever-jug iznad koje se izdiže Bilo-gora s nadmorskom visinom oko 300 m. Dok se valovitost pruža sjever-jug, dotle se planina Bilo-gora prostire u smjeru sjeveroistok i jugozapad (Slika 5.). Bilo-gora je s jedne strane i prirodna granica između Podravine i Posavine, jer se bjelovarski bazen smatra jednim «zaljevom» Posavske doline.
Slika 5. Zemljopisna karta promatranog područja
Južni dio Bilo-gore postepeno se spušta s jedne strane u dolinu rijeke Česme, a s druge strane ju jače razdvaja rijeka Bjelovacka na njezine ogranke na jugoistok i na sjeverozapad. Svi oni se postepeno i blago spuštaju prema južnoj strani, dok su
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
8
ogranci na sjeverozapadu sve viši. Bjelovar se nalazi na nadmorskoj visini 135 metara, a ništa viši nisu niti ogranci koji se nalaze zapadno od njega. Rijeka Bjelovacka okomito razdvaja ovaj kraj, a nalazi se na nadmorskoj visini 126 m. Teren našeg istraživanja je upravo taj dio našeg kraja oko rijeke Bjelovacke. Rijeka je uronjena duboko u svoje korito, što se objašnjava vrstom tla (prapor). Često se izlijeva i tako naplavljuje livade, i dijelove šuma kroz koje prolazi. Tu se nalaze idealna staništa kojima su se ptice veoma uspješno prilagodile. Na području našeg projekta, sjeveroistočno od Bjelovara, nalaze se obradiva poljoprivredna područja i livade koja su iznimno bogata raznolikim ptičjim vrstama u svim godišnjim dobima, pogotovo što se tu nalaze i šumice i šumarci koji pticama omogućuju zaklon i pogodno područje za gniježđenje. Područje našeg projekta su i naseljena mjesta, istočni rubni dijelovi grada, naselja Ždralovi, Novoseljani, Prokljuvani itd. koja omogućuju različitim ptičjim vrstama zadovoljavajuće uvjete za gniježđenje. U području našeg projekta, nalaze se veće šumske površine kao što su šuma Lug i šuma Obršine. To područje je veoma bogato raznim pticama, jer šume pružaju iznimnu zaštitu i gnjezdišta za različite vrste. Naše ćemo istraživanje usmjeriti na to područje koje je veoma bogato ptičjim fondom.
Slika 6. Promatranje ptica (1)
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
9
3. MATERIJAL I METODA RADA Pripremanje Osnovna pravila i potrebna oprema za prepoznavanje ptica malobrojna su i jednostavna. Osnovna je nužnost biti strpljiv. Ne može se očekivati od nas početnika da ćemo lako prepoznati svaku pticu odmah na prvi pogled. Moramo imati dobar vid i promatrati dovoljno dugo. Druga nužnost je biti tih. Dakle, za uspješno prepoznavanje ptica potrebno je strpljenje, tišina, oštro oko i uho, iskusan znalac i dobra knjiga za determinaciju ptica. Materijal Za uspješno prepoznavanje ptica potrebno je imati i adekvatan pomoćni materijal. Mi ćemo za naše istraživanje koristiti sljedeći materijal (Slika 8.): -
dalekozor
-
fotoaparat
-
diktafon
-
bilježnicu za unos uočenih podataka, zatečenih i prepoznatih svojti na terenu
-
knjigu za prepoznavanje ptica
-
ptičju hranu
-
hranilicu
-
dobru pripremu članova družine (pamćenje imena različitih dijelova ptičjeg tijela).
Nama početnicima je teško upamtiti sve te izraze kojima se lakše prepoznavanju ptice (Slika 7.). Da bismo što lakše i uspješnije odredili vrstu prema našem opisu, moramo se dobro teoretski pripremiti. Puno je lakše prema upamćenim i unaprijed naučenim izrazima determinirati pticu uz uvjet da je možemo opisati i zabilježiti sve te izraze koje smo vidjeli koristeći dostupan priručnik za prepoznavanje ptica.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
Slika 7. Ptičja topografija (izvor: Collinsov džepni vodič Ptice Hrvatske i Europe)
.
10
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
11
Metoda rada Za prepoznavanje često je teško razlikovati ptice iste veličine, bilo one male (grmuše, vrapci…) ili one veće (vrane, jastebovke…). Stoga ćemo pri unosu uočenih zapažanja u bilježnicu imati na umu sljedeća svojstva (Heinzel H., Fitter R., Parslow J. 2003.g.):
1. određivanje veličine u odnosu na neke nama poznate vrste i prepoznavanje obrisa tijela 2. utvrđivanje osnovne boje ptice odozgo i odozdo 3. zapažanje svake istaknute oznake ili mrlje, njihove boje i položaj na ptičjem tijelu 4. prepoznavanje veličine i oblika kljuna, krila, nogu, vrata i repa 5. uočavanje boje kljuna, nogu, stopala i, ako je moguće, očiju 6. znati primijetiti pokrete i način leta ili hoda ptice 7. glasanje ptice (zov ili pjesma) 8. usporedba s poznatom pticom 9. datum, vrijeme, mjesto i vremenske prilike 10. prepoznavanje okruženja i staništa ptica.
Slika 8. Materijal za promatranje ptica
Za privlačenje ptica na mjesta gdje ćemo imati promatračku poziciju pripremit ćemo odgovarajuću ptičju hranu za hranilice. Prilikom potrage za pticama nailazit ćemo na razne teškoće koje ćemo usput rješavati, npr. moramo paziti da ne zađemo na privatan posjed i da ne napravimo kakvu štetu.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
12
Gdje tražiti ptice? Značajan podatak za prepoznavanje ptica je njihovo stanište. No i tu ćemo se pripremiti znanjem. Poznato nam je da na livadama, pašnjacima i obrađenim površinama možemo zapaziti sljedeće vrste ptica: ševe, jarebice i prepelice. U sklopu grmlja zamjećujemo drozdove, grmuše i druge pjevice. Crnogorične šume sadrže posebne ptičje zajednice kao što su: zimovke, sjenice i kraljići. U listopadnim šumama osim poznatih vrtnih ptica nailazimo na djetliće i muharice. Što smo bliže ptici, to će na nama biti veća odgovornost da ih ne uznemirivamo. Ali mi, kao odgovorni promatrači ptica, ne želimo ih ni na koji način ometati pogotovo kod gniježđenja ili hranjenja podmladka. Ne smijemo uznemirivati ptice ni kad se spremaju na počinak. Također ćemo biti oprezni da u potrazi za pticama ne stupimo na privatan posjed ili na privatno zemljište.
Slika 9. Rad na terenu
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
13
Svi prikupljeni podaci prepoznavanja i procjene populacije ptica biti će predmet intenzivne diskusije i razmatranja između članova družine i mentora projekta tijekom rujna 2007. - rujna 2008. g. Na kraju još jednom ćemo razmatrati sve procjene i izvršiti potrebne korekcije u cilju dobivanja što kvalitetnijih podataka. Zbog kratkoće vremena za realizaciju projekta, prioriteta i postojećih objavljenih podataka svi članovi družine svoj će glavni doprinos pokušati dati kroz procjenjivanje populacija i trendova specifičnih, običnih i češćih vrsta. Takve procjene na lokalnom i regionalnom nivou do sada nisu bile dostupne za naš kraj. Nakon prikupljanja i obrade svih prispjelih podataka članova družine, kao i na osnovu literaturne i druge nepublicirane građe, glavni nositelji projekta će dobivene rezultate obradili i pripremiti uz komentar. Od članova družine očekuju se konstruktivne sugestije i prijedlozi za korekcije procjena. Nakon toga, slijedili finalna obrada svih dostupnih informacija. Prilikom procjenjivanja gnjezdilišnih populacija običnih i čestih vrsta na promatranom terenu (prije svega ptica pjevica) koristit ćemo podatke iz naših bilježnica. Smatramo da to ni na koji način neće uticati na naše prepoznavanje i kvalitetu procjena brojnosti ptica.
Slika 10. Promatranje ptica (2)
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
14
4. REZULTATI U nastavku su tablično prikazane prepoznate vrste ptica našeg kraja i iznijeti rezultati procjena populacija vrsta ptica gnjezdarica (razdoblje 2007.- 2008.). Procjene populacija ptica su u tabeli date kroz procijenjeni broj parova. Tablica 1. PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA Br. 1. 2.
Naziv ptica
Prisutnos
Brojnost*
pastirice (Motacillidae)
skitalica
srednja
drozdovi (Turdidae)
skitalica
srednja
selica
mala
Latinski naziv
Porodica
bijela pastirica
Motacilla alba
crvenrepka kovač,
Phoenicurus
mrka crvenrepka
3.
siva muharica
4.
crnokapa grmuša
5.
ochruros
(prema Krnjeti)
Muscicapa striata
muharice (Muscicapidae)
Sylvia atricapilla
cvrkutuše (Sylviidae)
žuta strnadica
Emberiza citrinella
strnadice (Emberizidae)
skitalica
velika
6.
sivi popić
Prunella modularis
popići (Prunellidae)
skitalica
mala
7.
grmuša pjenica
Sylvia communis
cvrkutuše (Sylviidae)
selica
srednja
8.
zelendur
Carduelis chloris
zebovke (Fringillidae)
skitalica
velika
9.
plavetna sjenica
Parus caeruleus
sjenice (Paridae)
stanarica
velika
10.
velika sjenica
Parus major
sjenice (Paridae)
stanarica
veoma velika
11.
puzavac dugokljuni
puzavci (Certhiidae)
stanarica
srednja
12.
šumski brgljez, brgljez
Sitta europaea
brgljezi (Sittidae)
stanarica
velika
13.
veliki djetao
Dendrocopos major
djetlovke (Picidae)
stanarica
srednja
14.
zelena žuna
Picus viridis
djetlovke (Picidae)
stanarica
mala
Ficedula albicollis
muharice (Muscicapidae)
selica
mala
Fringilla coelebs
zebovke (Fringillidae)
skitalica
velika
Certhia familiaris
puzavci (Certhiidae)
stanarica
mala
Dryocopus martius
djetlovke (Picidae)
stanarica
mala
palčići (Troglodyttes)
skitalica
velika
Motacilla cinerea
pastirice (Motacillidae)
skitnica
rijetka
Cinclus cinclus
vodenkosovi (Cinclidae)
stanarica
rijetka
Regulus regulus
cvrkutuše (Sylviidae)
skitalica
mala
Parus cristatus
sjenice (Paridae)
stanarica
rijetka
Buteo buteo
jastrebovke (Accipitridea)
stanarica
mala
15. 16. 17.
bjelovrata muharica, bjelokrilica zeba, zeba bitkavica kratkokljuni puzavac, puzavac kljukavac
18.
crna žuna
19.
palčić, strijež palčić
20.
siva pastirica
21.
vodenkos
22.
žutoglavi kraljić, zlatoglavi kraljić
23.
kukmasta sjenica
24.
škanjac mišar, škanjac
Certhia brachydactyla
Troglodytes troglodytes
selica, skitalica
veoma velika
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
25.
kobac ptičar
26.
jastreb
27.
šumska sova
28.
.
15
Accipiter nisus
jastrebovke (Accipitridea)
stanarica
mala
Accipiter gentilis
jastrebovke (Accipitridea)
stanarica
rijetka
Strix aluco
sove (Strigidae)
stanarica
mala
crni gavran, gavran
Corvus corax
vrane (Corvidae)
stanarica
mala
29.
prugasta trepteljka
Anthus trivialis
pastirice (Motacillidae)
selica
srednja
30.
šojka, šojka kriještalica
Garrulus glandarius
vrane (Corvidae)
stanarica
velika
31.
svraka maruša
Pica pica
vrane (Corvidae)
stanarica
velika
32.
vrabac
Passer domesticus
vrapci (Passeridae)
stanarica
veoma velika
* TUMAČ BROJNOSTI: Rijetka =
1 par
Mala =
2 – 5 pari
Srednja =
5 – 10 pari
Velika =
10 – 20 pari
Veoma velika =
20 i više pari
Opis prepoznatih ptica (Krnjeta D. 2003.g.) 1. Bijela pastirica - Motacilla alba Porodica: Izgled: Prisutnost: Gniježđenje: Stanište: Prehrana: Obilježja: U Hrvatskoj:
pastirice glava, zatiljak i prsa su crne boje, a lice i trbuh bijele, leđa siva skitalica, prisutna tokom cijele godine 2 do 3 gniježđenja od travnja do srpnja otvorena područja, blizu vode sjemenje, insekti upadljivo kretanje i miganje repom 40.000 – 50.000 parova
2. Crvenrepka kovač, mrka crvenrepka - Phoenicurus ochruros Porodica:
drozdovi
Izgled:
mužjak je crne boje s bijelim plohama na krilima, a ženka smećkasta s crvenim repom
Prisutnost:
selica, skitnica, prisutna od travnja do listopada
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
parkovi, vrtovi, vinogradi
Prehrana:
insekti
Obilježja:
na istaknutom mjestu čeka insekte, često se klanja i trese repom
U Hrvatskoj:
30.000 – 40.000 parova
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
3. Siva muharica - Muscicapa striata Porodica:
muharice
Izgled:
sivosmeđa leđa, svijetla prsa, kratak sjajni kljun
Prisutnost:
selica, prisutna od travnja do rujna
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
rubovi šuma, voćnjaci, parkovi
Prehrana:
insekti
Obilježja:
na grani čeka insekte
U Hrvatskoj:
20.000 – 25.000 parova
4. Crnokapa grmuša - Sylvia atricapilla Porodica:
cvrkutuše
Izgled:
sivkasta leđa, crna kapa, svijetao trbuh
Prisutnost:
selica i skitalica, prisutna od ožujka do rujna
Gniježđenje:
1 do 2 gniježđenja
Stanište:
šumovita područja s dosta grmlja
Prehrana:
insekti, sitni plodovi (dud, bazga)
Obilježja:
mužjak pjeva od kraja ožujka, ženke dolaze kasnije u naše područje
U Hrvatskoj:
800.000 -1.000.000 parova
5. Žuta strnadica - Emberiza citrinella Porodica:
strnadice
Izgled:
žuto izražena glava i trbuh
Prisutnost:
skitalica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 do 3 gniježđenja
Stanište:
otvorena područja s grmljem
Prehrana:
insekti i sjemenje
Obilježja:
zimi u jatima oko naselja
U Hrvatskoj:
70.000 – 100.000 parova
6. Sivi popić - Prunella modularis Porodica:
popići
Izgled:
tiha ptica sa sivom glavom, smećkastim leđima i svijetlim trbuhom
Prisutnost:
skitalica, tijekom cijele godine, zimi u parkovima, vrtovima
16
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
područja s grmljem i travom
Prehrana:
insekti, sitno sjemenje
Obilježja:
poskakuje po tlu
U Hrvatskoj:
5.000 – 6.000 parova
7. Grmuša pjenica - Sylvia communis Porodica:
cvrkutuše
Izgled:
siva glava, riđa krila, bijelo grlo, sivosmeđa leđa
Prisutnost:
selica, prisutna od svibnja do rujna
Gniježđenje:
1 do 2 gniježđenja
Stanište:
šikare, parkovi, rubovi šume
Prehrana:
insekti, sitno sjemenje
Obilježja:
česta pjevica u našim krajevima
U Hrvatskoj:
30.000 – 50.000 parova
8. Zelendur - Carduelis chloris Porodica:
zebovke
Izgled:
svijetložute krilne plohe, žut trbuh
Prisutnost:
skitalica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 do 3 gniježđenja
Stanište:
šume, parkovi, vrtovi, otvorena područja s drvećem i grmljem
Prehrana:
sjemenje
Obilježja:
zimi u jatu
U Hrvatskoj:
250.000 – 300.000 parova
9. Plavetna sjenica - Parus caeruleus Porodica:
sjenice
Izgled:
trbuh žut, leđa i kapa plavi, crna maska oko očiju
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
parkovi, vrtovi, voćnjaci, šume
Prehrana:
sjemenje i insekti
Obilježja:
zimi u mješovitim jatima, hrani se viseći na grančici
U Hrvatskoj:
100.000 – 200.000 parova
.
17
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
10. Velika sjenica - Parus major Porodica:
sjenice
Izgled:
crna glava, debela crna pruga na prsima, žuti trbuh, bijelo lice
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
šume, parkovi, voćnjaci
Prehrana:
sjemenje i insekti
Obilježja:
zimi u jatima
U Hrvatskoj:
2 – 3 milijuna parova
11. Puzavac dugokljuni - Certhia brachydactyla Porodica:
puzavci
Izgled:
sitna smećkasta ptica s dugim kljunom zavinutim prema dolje, svijetao trbuh
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 do 2 gniježđenja
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
insekti iz kore drveća
Obilježja:
sitna ptica koja puže po drveću
U Hrvatskoj:
20.000 – 30.000 parova
12. Šumski brgljez, brgljez - Sitta europaea Porodica:
brgljezi
Izgled:
crna očna pruga, žutosmeđi trbuh, bijelo grlo, plavkasta leđa i glava
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šume i voćnjaci sa starim drvećem
Prehrana:
insekti, sjemenje, lješnjaci
Obilježja:
puzanje po drveću (otvor duplje smanjuje blatom)
U Hrvatskoj:
200.000 – 300.000 parova
13. Veliki djetao - Dendrocopos major Porodica:
djetlovke
Izgled:
tjeme i leđa crni s bijelim plohama na krilima, crveni podrepak i tjeme
18
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šume, parkovi, voćnjaci
Prehrana:
sjemenje, insekti, voće (dud)
Obilježja:
najčešći djetao, uništava druga gnijezda
U Hrvatskoj:
40.000 – 60.000 parova
.
19
14. Zelena žuna - Picus viridis Porodica:
djetlovke
Izgled:
zelena leđa, bjelkast trbuh, crvena kapa na glavi
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
insekti, mravi
Obilježja:
zov sličan sokolovu, često se hrani na tlu
U Hrvatskoj:
15.000 – 20.000 parova
15. Bjelovrata muharica, bjelokrilica - Ficedula albicollis Porodica:
muharice
Izgled:
crna glava, leđa i krila, bijela pjega na čelu i vratna pruga
Prisutnost:
selica, prisutna od travnja do rujna
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
insekti
Obilježja:
najčešće se može vidjeti tijekom proljetne seobe u travnju
U Hrvatskoj:
10.000 – 20.000 parova
16. Zeba, zeba bitkavica - Fringilla coelebs Porodica:
zebovke
Izgled:
tjeme i zatiljak plavkastosivi, leđa smeđa, trbuh crvenkastosmeđ, na krilima bijele plohe
Prisutnost:
skitalica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šume, parkovi, voćnjaci
Prehrana:
insekti, a zimi sjemenje
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
20
Obilježja:
najčešća zebovka, odlična pjevica, u letu vidljiva bijela repna pera
U Hrvatskoj:
3 – 4 milijuna parova
17. Kratkokljuni puzavac, puzavac kljukavac - Certhia familiaris Porodica:
puzavci
Izgled:
sitna smećkasta ptica s dugim kljunom zavinutim prema dolje
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 do 2 gniježđenja
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
insekti iz kore drveća
Obilježja:
sitna ptica koja puže po drveću od dna prema gore
U Hrvatskoj:
10.000 – 15.000 parova
18. Crna žuna - Dryocopus martius Porodica:
djetlovke
Izgled:
velika crna ptica s crvenom kapom
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
stare šume
Prehrana:
insekti
Obilježja:
bubnjanje po deblu
U Hrvatskoj:
2.000 – 2.500 parova
19. Palčić, strijež palčić - Troglodytes troglodytes Porodica:
palčići
Izgled:
malo smećkasto zbijeno tijelo, kratak rep, svjetliji trbuh
Prisutnost:
skitalica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
vrtovi, parkovi, rubovi šuma
Prehrana:
insekti
Obilježja:
ravan i brz let, poligaman
U Hrvatskoj:
160.000 – 200.000 parova
20. Siva pastirica - Motacilla cinerea Porodica:
pastirice
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
Izgled:
svijetložut trbuh, leđa siva
Prisutnost:
skitnica, stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
u blizinu potoka, rijeka i jezera
Prehrana:
insekti, ličinke
Obilježja:
plašljiva, traži hranu uz rub vode
U Hrvatskoj:
12.000 – 16.000 parova
.
21
21. Vodenkos - Cinclus cinclus Porodica:
vodenkosovi
Izgled:
smeđa ptica s tamnim krilima, bijelim prsima i podbratkom
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
vodotokovi
Prehrana:
vodeni beskralježnjaci
Obilježja:
skakuće po kamenju uz vodotokove
U Hrvatskoj:
2.000 – 3000 parova
22. Žutoglavi kraljić, zlatoglavi kraljić - Regulus regulus Porodica:
cvrkutuše
Izgled:
žućkastocrvenkasta pruga na glavi, svijetao trbuh, crne velike oči
Prisutnost:
skitalica, prisutna zimi u blizini naselja
Gniježđenje:
2 gniježđenja
Stanište:
crnogorica (najčešće područje sa smrekom)
Prehrana:
insekti
Obilježja:
najmanja europska ptica, zimi često u jatu sa sjenicama
U Hrvatskoj:
800 – 1.200 parova
23. Kukmasta sjenica - Parus cristatus Porodica:
sjenica
Izgled:
mala smeđa ptica s crnobijelom kukmom i svijetlim trbuhom, tanka crna očna pruga, crno grlo
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja u blizini vode
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
Prehrana:
insekti, sjemenje
Obilježja:
rijetko pjeva, češće se čuje kako žvrgolji
U Hrvatskoj:
7.000 – 10.000 parova
.
22
24. Škanjac mišar, škanjac - Buteo buteo Porodica:
jastrebovke
Izgled:
tamnosmeđa leđa, na trbuhu velika bijela ploha
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
ptice, manji sisavci, strvine, ponekad i zečevi
Obilježja:
zimi se često može vidjeti kako stoji na ogradama uz putove ili kako kruži iznad obradivih površina
U Hrvatskoj:
8.000 – 10.000 parova
25. Kobac ptičar - Accipiter nisus Porodica:
jastrebovke
Izgled:
plavosiva leđa, isprugan svijetao trbuh
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja s grmljem
Prehrana:
ptice do veličine drozda
Obilježja:
često ih u lovu ometaju vrane i svrake
U Hrvatskoj:
2.000 – 2.500 parova
26. Jastreb - Accipiter gentilis Porodica:
jastrebovke
Izgled:
tamna ptica s ispruganim trbuhom i svijetlom prugom
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja
Prehrana:
ptice od veličine drozda do veličine goluba, fazani
Obilježja:
prodorno glasanje
U Hrvatskoj:
6.000 – 8.000 parova
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
27. Šumska sova - Strix aluco Porodica:
sove
Izgled:
smeđa ptica sa svjetlijim trbuhom, bijele pruge na krilima, crne oči, nema ušna pera
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovita područja, gradovi, parkovi
Prehrana:
manji sisavci, ptice, žabe
Obilježja:
često boravi u blizini čovjeka
U Hrvatskoj:
20.000 – 25.000 parova
28. Crni gavran, gavran - Corvus corax Porodica:
vrane
Izgled:
velika crna ptica sa sjajnim perjem
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šumovito brdsko područje
Prehrana:
zečevi, ptice, strvine
Obilježja:
smanjuje mu se životni prostor, često u jatima
U Hrvatskoj:
7.000 - 10.000 parova
29. Prugasta trepteljka - Anthus trivialis Porodica:
trepteljke, pastirice
Izgled:
smećkasta ptica sa svijetlim ispruganim trbuhom
Prisutnost:
selica, prisutna od travnja do rujna
Gniježđenje:
1 do 2 gniježđenja
Stanište:
otvorena područja u blizini drveća
Prehrana:
insekti, sjemenje
Obilježja:
najčešća hrvatska gnjezdarica od svih trepteljki
U Hrvatskoj:
40.000 – 60.000 parova
30. Šojka, šojka kriještalica - Garrulus glandarius Porodica:
vrane
Izgled:
svijetlosmeđa glava, trbuh i leđa, tamna krila s plavobijelim plohama
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
23
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
24
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
šume parkovi, vrtovi, voćnjaci
Prehrana:
sjemenje, insekti, žir, ptići iz gnijezda
Obilježja:
ravan let tijekom kojega je uočljiva bijela trtica i plave plohe krila, a zimi sprema žir
U Hrvatskoj:
150.000 – 200.000 parova
31. Svraka maruša - Pica pica Porodica:
vrane
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Izgled:
crnobijela
Gniježđenje:
1 gniježđenje
Stanište:
otvorena područja s visokim drvećem, česta u naseljima
Prehrana:
sjemenje, insekti, manje ptice
Obilježja:
često na tlu traži hranu
U Hrvatskoj:
30.000 – 40.000 parova
ptica
plavkastog
perja,
iznimno
32. Vrabac - Passer domesticus Porodica:
vrapci
Izgled:
kestenasta leđa, sivo tjeme i trbuh, crno grlo
Prisutnost:
stanarica, prisutna tijekom cijele godine
Gniježđenje:
2 do 3 gniježđenja
Stanište:
naselja
Prehrana:
insekti, otpaci
Obilježja:
odlično se prilagođava životu uz čovjeka
U Hrvatskoj:
2,5 – 3 milijuna parova
Slika 11. Njima je vruće
dugog
repa
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
25
Sistematika ptica našeg kraja Daljnjom analizom prikupljenih podataka prepoznatih vrsta ptica, vidljivo je da u našem kraju živi, gnijezdi se i zimuje 32 vrsta ptica koje su sistematizirane u 17 porodica. Tablica 2. Sistematizirani popis prepoznatih vrsta ptica po porodicama Br.
1.
Porodica pastirice, trepteljke (Motacillidae)
2.
drozdovi (Turdidae)
3.
muharice (Muscicapidae)
4.
crvrkutuše (Sylviidae)
Naziv ptice
Latinski naziv
- bijela pastirica
-Motacilla alba
- siva pastirica
- Motacilla cinerea
- prugasta trepteljka
- Anthus trivialis
- mrka crvenrepka
- Phoenicurus ochruros
- siva muharica
- Muscicapa striata
- bjelovrata muharica
- Ficedula albicollis
- crnokapa grmuša
- Sylvia atricapilla
- grmuša pjenica
- Sylvia communis
- žutoglavi kraljić, zlatoglavi kraljić
- Regulus regulus
5.
strnadice (Emberizidae)
- žuta strnadica
- Emberiza citrinella
6.
popići (Prunellidae)
- sivi popić
- Prunella modularis
- plavetna sjenica
- Parus caeruleus
- velika sjenica
- Parus major
- kukmasta sjenica
- Parus cristatus
- puzavac dugokljuni
- Certhia brachydactyla
- kratkokljuni puzavac
- Certhia familiaris
- šumski brgljez, brgljez
- Sitta europaea
- veliki djetao
- Dendrocopos major
- zelena žuna
- Picis viridis
- crna žuna
- Dryocopus martius
- zeba, zeba bitkavica
- Fringilla coelebs
- zelendur
- Carduelis chloris
7.
sjenice (Paridae)
8.
puzavci (Certhiidae)
9.
brgljezi (Sittidae)
10.
djetlovke (Picidae)
11.
zebovke (Fringillidae)
12.
palčići (Troglodyttes)
- palčić, strijež palčić
- Troglodytes troglodytes
13.
vodenkosovi (Cinclidae)
- vodenkos
- Cinclus cinclus
- škanjac mišar, škanjac
- Buteo buteo
- kobac ptičar
- Accipiter nisus
- jastreb
- Accipiter gentilis
- šumska sova
- Strix aluco
- crni gavran, gavran
- Corvus corax
- šojka, šojka kreštalica
- Garrulus glandarius
- svraka maruša
- Pica pica
- vrabac
- Passer domesticus
14. 15. 16. 17.
jastrebovke (Accipitridea) sove (Strigidae) vrane (Corvidae) vrapci (Passeridae)
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
26
5. RASPRAVA Ptičji svijet našeg kraja bogat je i raznovrstan. Ako se nađemo s južne strane šireg područja Bilo-gore, već na samom početku naići ćemo na različita staništa. Na mnogobrojnim oranicama, livadama i voćnjacima nalazimo velik broj raznih ptičjih vrsta. U vrtove dolaze tri vrste ptica, koje zovemo poludupljašice radi odabira njihovog gnijezda. To su: - bijela pastirica (Motacilla alba)
Slika 12. Bijela pastirica
- crvenrepka kovač (Phoenicurus ochruros)
Slika 13. Crvenrepka kovač
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
27
- siva muharica (Muscicapa striata).
Slika 14. Siva muharica
Ove ptice se ne provlače kroz rupu u gnijezdo, nego vole u slobodnom letu sjesti na svoje gnijezdo pod strehom ili na gredu pod sljeme krova. Gnijezde se dva do tri puta godišnje, ali nikada ne upotrebljavaju dva puta isto gnijezdo. U živici i grmlju vrtova gnijezdi se: - crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla)
Slika 15. Crnokapa grmuša
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
28
- žuta strnadica (Emberiza citrinella)
Slika 16. Žuta strnadica
- sivi popić (Prunella modularis).
Slika 17. Sivi popić
Danas vrtovi oko kuća najčešće nisu više ni manji ni mirniji, zato su nekada česte ptice vrtova otišle (npr. zbog utjecaja domaćih mačaka) pa su opstale u gustom grmlju na sunčanim rubovima šuma, kao:
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
29
- grmuša pjenica (Sylvia communis)
Slika 18. Grmuša pjenica
- zelendur (Carduelis chloris).
Slika 19. Zelendur
Na voćnjake nastavlja se šuma običnog graba i hrasta kitnjaka. Te šume s mnogo podrasta pune su sunca, topline i kukaca, stoga imaju i mnogo ptica. U hrastovoj šumi često su:
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
- plavetne sjenice (Parus caeruleus)
Slika 20. Plavetna sjenica
- velike sjenice (Parus major)
Slika 21. Velika sjenica
30
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
31
- puzavac dugokljuni (Certhia brachydactyla)
Slika 22. Dugokljuni puzavac
- šumski brgljez (Sitta europaea).
Slika 23. Šumski brgljez
Od početka svibnja za male sjenice u prirodi ima nježnih gusjenica hrastovog savijača uz mnogo drugih gusjenica, leptira i muha. Ove ptice su dupljašice jer prave gnijezda u dupljama starih hrastova i drugih stabala. U travnju, u šumama našeg kraja, glasaju se:
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
- veliki djetao (Dendrocopos major) – gnijezdi se u duplji hrasta
Slika 24. Veliki djetao
- zelena žuna (Picus viridis).
Slika 25. Zelena žuna
32
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
33
Od pjevica česta je: - bjelovrata muharica (Ficedula albicollis).
Slika 26. Bjelovrata muharica
Njen kratak i glasan pjev odzvanja šumom. U usporedbi s hrastovom šumom, bukova šuma nije za ptičji svijet osobito pogodna, osim u proljeće, kad mami: - velike sjenice - plavetne sjenice - brgljeze. Još u travnju i svibnju propupale bukve propuštaju svjetlo i sunce, ali nakon toga krošnje se naglo zatvaraju. Premalo je sunca, prekida se rast prizemnica, i tako svaki podrast u bukovoj šumi prestaje. Hrane za pjevice u bukovoj šumi nema mnogo, a samo povremeno dolazi bukov prelac. Ipak, u šumi bukve redovito ćemo sresti: - zebu (Fringilla coelebs)
Slika 27. Zeba
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
34
čiji se jednolični pjev razliježe na cijelom području šuma našeg kraja, zatim - kratkotrajnog puzavca (Certhia familiaris)
Slika 28. Kratkotrajan puzavac
koji se najbolje snalazi u šumama s drvećem hrapave kore, ali se dobro kreće i po glatkoj kori bukve zbog dugih prstiju. U bukovim i miješanim šumama bukve i jele, gnijezdi se: - crna žuna (Dryocopus martius).
Slika 29. Crna žuna
Nju ćemo prepoznati po prodornom glasanju i po crnom perju, koje je samo na glavi crvene boje.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
35
Uz potoke i strmine odzvanja zvonki pjev: - palčića, strijež palčića (Troglodytes troglodytes).
Slika 30. Palčić
Ovu malenu pticu prepoznat ćemo i po kratkom, gotovo okomitom repu i po tamnim, valovitim prugama pri čemu su samo grlo i prsa svijetli. Rasprostranjena je po šumi, od podnožja do vrha. Mužjaci grade više gnijezda, a ženka odabire ono najpogodnije za odlaganje jaja. Gnijezdo je obično kuglastog oblika u kojem mužjak dovršava vanjsku stranu, a ženka unutrašnju. Uz potoke česta je: - siva pastirica (Motacilla cinerea).
Slika 31. Siva pastirica
Možemo je naći do gornje granice šume, a gnijezdo gradi pod korijenjem drveća, u rupama na tlu ili udubljenjima pod kamenom. U nepristupačnim dijelovima šume živi:
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
36
- vodenkos (Cinclus cinclus).
Slika 32. Vodenkos
Životni prostor su mu brzi, bistri potoci stjenovitih obala i dna. To je jedina ptica pjevica koja se hrani plivajući i roneći u čistim gorskim potocima. Hrani se rakušcima i sitnim ribama i kukcima na obali. Tražeći hranu, trči po vodi, pri čemu mu krila služe za kretanje protiv struje vode. Kad jednom odabere stanište, vodeni kos mu ostaje vjeran, pa ga ne napušta ni po oštroj zimi. Vodenkos je sve ugroženija ptica, jer mu nestaju prirodna staništa, a osobita je opasnost zagađivanje potoka. U gornjim dijelovima šuma našeg kraja, gdje se miješaju šume bukve i jele, gnijezdi se:
- žutoglavi kraljić (Regulus regulus).
Slika 33. Žutoglavi kraljić
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
37
Njegovo loptasto gnijezdo od mahovine, lišajeva, dlake i perja ima otvor odozgo. Gnijezdi se visoko u krošnjama jela i smreka. Vrlo rijetko vidjet ćemo: - kukmastu sjenicu (Parus cristatus).
Slika 34. Kukmasta sjenica
Na glavi ima crnobijelu kukmu. To je stanarica cvrkutavog i cvrčkavog pjeva. Od grabljivica, na čitavom području naših šuma, najčešće je prisutan: - škanjac mišar (Buteo buteo).
Slika 35. Škanjac mišar
Veličine je do 50 cm, zimuje negdje u toplijim krajevima, hrani se voluharicama, miševima, krticama, žabama, gmazovima, pticama i puževima.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
38
Rjeđe se susreće: - kobac ptičar (Accipiter nisus).
Slika 36. Kobac ptičar
On se gnijezdi u manjem broju. Gnijezdo gradi od šiblja tik uz deblo. Hrani se malim pticama pjevicama, sisavcima i velikim kukcima. U neprohodnim šumama Bilo-gore češće se susreće: - jastreb (Accipiter gentilis).
Slika 37. Jastreb
Da bi iznenadio plijen, lovi nisko, polako leteći među drvećem. Hrani se pticama i sisavcima, koje hvata u letu ili na tlu, a također kukcima i strvinom.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
39
Gusta šuma daje utočište i: -šumskoj sovi (Strix aluco).
Slika 38. Šumska sova
Njena nerazmjerno velika glava i vrlo krupne oči daju joj prijazan izgled. Svoj lovni pohod započinje u sumrak, kada hvata uglavnom miševe i rovke, a iznimno krtice, lasice, ptice i kukce. Njihov, na kraće udaljenosti, izvanredno oštar vid, vrlo dobar sluh i njihovo mekano perje omogućuje im da i u tami mogu uspješno loviti. Gnijezdi se u duplji drveta. Na strmim dijelovima naših šuma u parovima gnijezdi se: - crni gavran (Corvus corax).
Slika 39. Crni gavran
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
40
Pripada pticama koje jednom sparene ostaju vjerne jedna drugoj čitav život. Gavran je doslovno svejed, a istovremeno i savršena grabljivica. Njegov plijen su ne samo kukci, puževi i mali kralješnjaci, nego bez straha napada ptice i sisavce koji ga veličinom nadmašuju. Na strvini je gavran također redovan gost. Na suhom tlu obraslom travom, na krčevinama gnijezdi se: - prugasta trepteljka (Anthus trivialis).
Slika 40. Prugasta trepteljka
U slučaju nedostatka hrane moguću opasnost za ostale ptice može se očekivati od: - šojke (Garrulus glandarius).
Slika 41. Šojka
Živi u dubokim šumama jednako kao i u poljskim gajevima, te na rubovima šuma, u crnogorici jednako kao i u bjelogoričnim šumama. Šojka ima veliku sposobnost oponašanja drugih ptica, na primjer mijaukav škanjčev zov, što čovjeka može zavesti. Ona kao i sve ostale vrane, može pojesti jaja i mlade ptiće (ako pronađe gnijezda),
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
41
jer se u vrijeme parenja i uzgoja mladih, skita s drveta na drvo i ispija jaja, razdire mlade i poletarce koji su u letu nespretni. Pronađe gotovo svako gnijezdo zebe, drozda, grmuše, kraljića i drugih ptica. Druge opasnosti za ptice mogu se očekivati od jastreba i kobca ptičara, kojih je manje od šojki, ali oni ne hvataju samo male ptiće, nego i odrasle tijekom cijele godine. Tako mnoga legla ugibaju jer su roditelji ubijeni. U lisnatim šumama s podrastom gdje nema crnogorične šume jastreb je rijedak. U živicama i grmlju, duž potoka za mlade ptice opasna je: - svraka maruša (Pica pica).
Slika 42. Svraka maruša
Izbjegava zatvorene šume. Najčešća ptica našeg kraja ipak je: - vrabac (Passer domesticus).
Slika 43. Vrabac
Uvijek je u blizini čovjeka, u gradovima, selima, na seoskim gospodarstvima.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
42
6. ZAKLJUČAK Tokom realizacije projekta prepoznavanja i procjenjivanja populacije ptica našeg kraja, ukupno smo registrirali 32 vrste ptica na našem promatranom području, u razdoblju od 2007. do 2008. godine. Prema Krnjeti (2003.g.) na području Hrvatske ukupni broj vrsta ptica (redovne, neredovne i potencijalno prisutne) iznosi oko 400 vrsta. Lukač (2007.g.) daje popis od 401 vrste, u koji su uključene kako autohtone (domaće) divlje svojte, tako i strane, alohtone svojte tzv. „pobjegle“ koje potječu iz zarobljeništva ili kolekcija. Kao što se vidi iz Tablice 1. ukupni broj vrsta ptica našeg kraja u periodu od 2007. do 2008. godine iznosi 32 vrste, od čega su sve sigurno utvrđene kao redovne gnjezdarice ili moguće gnjezdarice. Prepoznate ptice razvrstali smo, prema prisutnosti, u tri skupine: -
ptice stanarice (18 vrsta): plavetna sjenica, velika sjenica, dugokljuni puzavac,
brgljez, veliki djetao, zelena žuna, kratkotrajni puzavac, crna žuna, vodenkos, kukmasta sjenica, škanjac, jastreb ptičar, jastreb, šumska sova, gavran, šojka, svraka maruša, vrabac Stanarice su one vrste ptica koje nisu selice nego i zimi ostaju u istom kraju. - ptice selice (5 vrsta): siva muharica, crnokapa grmuša, grmuša pjenica, bjelovrata muharica, prugasta trepteljka Selice su vrste ptica koje u nas borave samo u proljeće i ljeti, a u jesen odlete u zimska boravišta. -
ptice skitalice (9 vrsta): bijela pastirica, mrka crvenrepka, žuta strnadica, sivi popić, zelendur, zeba, palčić, siva pastirica, žutoglavi kraljić (Tablica 1.)
Skitalice su vrste ptica čije se «naše» jedinke sele, a tijekom zime vidimo «druge» jedinke koje pripadaju sjevernim populacijama. Zanimljivo je da crnokapa grmuša pripada grupi selica, a može pripadati i grupi skitalica. Seli se u južne krajeve kad je oštra zima, dok pri blagoj zimi ostaje uz područje gdje se gnijezdi. Analizom spiska ptica može se uočiti da su u gnjezdarice svrstane sve prepoznate vrste, koje smo pronašli u razdoblju od 2007. do 2008. god. u našem kraju. Kod mnogih vrsta ptica takva procjena je prema ocjeni kvaliteta koliko-toliko odgovarajuća. Kao dobar primjer postupka određivanja procjene veličine populacije ogleda se kroz postupak analize postojeće baze podataka i literaturne građe, ali i uz stalni kontakt s članovima družine i mentorom. Nakon primarne obrade podataka, na
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
43
prijedlog mentora, uslijedila je ponovna revizija svih procjena i njihova djelomična korekcija. Prepoznali smo dvije vrste ptica čija je brojnost u znatnom opadanju: sivu muharicu - Muscicapa striata i zelenu žunu – Picus viridis koje pripadaju u grupu niskorizičnih ptica, koje ipak nisu pred izumiranjem, ali bi uskoro mogle biti. Kao i tri vrste: bjelovratu muharicu – Ficedula albicollis, kopca ptičara – Accipiter nisus i dugokljunog puzavca – Certhia brachydactyla koje po kategoriji pripadaju u ugrožene vrste, ali s najmanje zabrinjavajućim posljedicama. Analizom prepoznatih ptica našeg kraja sistematizirali smo ih u 17 porodica. One na našem području žive, gnijezde se, zimuju ili sele u južne krajeve, a kad vrijeme zatopli, vraćaju se. Šumske vrste ptica, posebno pjevačice, prema procjenama u ovom projektu, uglavnom imaju stabilne populacije i trendove, pošto se već duži niz godina ne mijenja izrazitije njihov ekološki okvir života, na primjer obraslost šumama. Doduše, i tu ima negativnih trendova, izraženih kroz gospodarenje šumama i njihovo postepeno podmlađivanje. Neke vrste ptica, koje žive u dolinama i brdskim krajevima, bile su tijekom 2007. do 2008. godine u posebno povoljnom položaju, jer se u poljoprivredi nisu previše koristili kemijski preparati, a i mnoge njive i oranice su ostajale neobrađene. To je pozitivno uticalo na djelomični oporavak populacije vrsta ptica. Veoma je zabrinjavajuća situacija (spoznaja) kada se uzme u obzir podatak da čak 6 vrsta pripada grupi izuzetno rijetkih gnjezdarica u našem kraju, a to su: siva muharica, sivi popić, crna žuna, vodenkos, žutoglavi kraljić i kobac ptičar. Kako bilo, rijetkost neke od navedenih vrsta ptica našeg kraja ne mora biti uvjetovana samo ugrožavajućim karakteristikama staništa, već to može biti i zbog rubnog areala (područja prirodne raširenosti određene vrste) na našim prostorima i neredovnog gniježđenja.
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
44
7. SAŽETAK Tijekom istraživanja prepoznato je i uočeno 32 vrste ptica našeg kraja. S obzirom na veličinu istraživanog područja (sjeveroistočno od Bjelovara podno Bilo-gore) i metode proučavanja, zaključeno je da je u tom kraju ptičji svijet veoma različit i bujan. Sve prepoznate ptice pripadaju gnjezdaricama i mogućim gnjezdaricama. Daljom podjelom prepoznatih ptica 18 vrsta pripada grupi stanarica, 5 vrsta grupi selica dok 9 pripada grupi skitalica. Ptice s najvećom populacijom su: žuta strnadica, sivi popić, velika sjenica, šumski brgljez, zeba, šojka i vrabac. Ptice koje pripadaju grupi ugroženih, ili koje bi mogle to postati su: siva muharica, zelena žuna, bjelovrata muharica, kobac ptičar i dugokljuni puzavac. Prepoznate ptice našeg kraja razvrstane su u 17 porodica. Primijećena je mala brojnost vrsta i primjeraka ptica koje migriraju kroz ovo područje. To je zbog toga što ptice selice prate doline velikih rijeka. Ovi podaci predstavljaju prve prikupljene podatke s ovog područja i pružajući osnovu za daljnja istraživanja.
Slika 44. Promatranje ptica (3)
PTIČJI SVIJET NAŠEG KRAJA
.
45
8. POPIS LITERATURE Babić K., Fink N.
1941.g.
Ptice (Aves), Babić K. (ur.), Životinjstvo, Nakladni odjel hrvatske državne tiskare, Zagreb, str. 28 – 46.
Bendelja D., Culjak Đ.,
2007.g.
Operta E., Roščak E.,
Ptice, Ćorić S. (ur.), BIO-logija 7, Školska knjiga, Zagreb, str.110 -114.
Valečić H. Furlan Z., Kocijan Đ.,
2007.g.
Toljan M. Garms H., Borm L.
Ptice, Novoselić D. (ur.), Biologija 7, Alfa d. d., Zagreb, str. 64 - 67.
1992.g.
Fauna
Europe
–
priručnik
za
raspoznavanje
životinjskih vrsta, Vujnović D. (ur.), Mladinska knjiga, Ljubljana – Zagreb. Grgić S., Madaj J.,
2008.g.
Novoselić D. Heinzel H., Fitter R.,
Ptice, Novoselić D. (ur.), Biologija 7, Alfa d. d., Zagreb, str. 118 – 121.
1999.g.
Parslow J.
Collinsov džepni vodič – Ptice Hrvatske i Europe: sa Sjevernom Afrikom i Srednjim istokom, Radović D. (ur.), Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb.
Kostyal K.
2005.g.
Ptice, Radelj P. M. (ur.), Egmont d. o. o., Zagreb.
Krnjeta D.
2003.g.
Ornitološki priručnik Ptice Hrvatske, Feletar D. (ur.), Meridijani, Samobor.
Krnjeta D.
2008.g.
Životinje Hrvatske – Ptice – vodič za promatranje i prepoznavanje vrsta, Tadić D. (ur.), Ekološki glasnik d. o. o., Donja Lomnica.
Lukač G.
2007.g.
Popis ptica Hrvatske, Natura Croatica, Vol. 16, Suppl. 1, 1 – 148. str. Zagreb.
Lončarić Z. A.
2005.g.
Sova, simbol mudrosti, Hrvatske šume, broj 101., godina IX, Zagreb.
Nikolai J.
1990.g.
Ptice pjevice, Zadro B. (ur.), Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb.
Radović D., Kralj J. Tutiš
2004.g.
V. i Čiković D.
Ptice, Marković D. (ur), Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 51 – 60.
Timarac Z.
2007.g.
Živahni brgljez, Hrvatske šume, broj 121 i 122., godina XI, Zagreb.
www.ptice.net
2008.g.
Ptice, Bračko A. i Ljuština M., 9. prosinca 2008.