Idemo mi drumom... stazom... poljem... šumom...
Dragi naši GORENEMOREovci . uživali smo dok smo pripremali ovaj mali vodič u kojem ćete pronači pregršt zanimljivih i potrebnih, a kojiput i ne baš zanimljivih ili nepotrebnih informacija. Staza koju se spremate obići dugačka je cca 70 km. Obilazak ne bi trebao trajati više od 5??? sati. Bilo bi super kada bi ekipe koje su posljednje startale stigle na CILJ dovoljno rano za pripremu hrane jer gastro prezentacija počinje u 20 sati. Unutar ovog vodiča pronaći ćete i informacija o GORENEMORE načinu ocjenjivanja gastro prezentacija te nešto i o GORENEMORE bodovanju obilaska staze i obavljanja zdataka. Tu smo da se zabavimo, ofkors. Ako se uz put malo i natječemo - to je... GORENEMORE. Možda ste već negdje primjetili knjigu GORENEMORE. Bilo bi nam drago da u istu zabilježite svoje dojmove o tome što je super, što je koma, što bi bilo bolje... sve to ćemo mi nakon završetka GORENEMORE prosljediti organizatorima sljedećih susreta, jer za ove je kasno - kak je je - GORENEMORE!! Za sva pitanja koja tijekom GORENEMORE imate vezano uz bilo što konatktirajte članove Uprave tj. načelnicu nam Jacu (098 47 66 22), starješinu nam Mihu (099 311 97 66) ili tajnicu Renatu (091 25 49 112). I njih troje i svi ostali članovi OSC-a bit će propisno obilježeni tako da, ako ih i ne znate prvo ih upoznajte a onda možete svakog od njih i pitat kaj vam nije jasno, a oni će vam odgovorit ako znaju. *Ništa nije tako loše da ne može postati gore. A sad se ajmo zabavljati.
Vaš Old Scout Club
Obilazak GORENEMORE kontrolnih stanica je ugodna i više-manje tjelesno i du[evno korisna aktivnost koja sudionicima pruža maksimalni užitak. Da bi vožnja, prilikom obilaska kontrolnih stanica bila što ugodnija i sigurnija potrebno je pridržavati se osnovnih pravila. Na ovoj stranici spomenut ćemo osnovna pravila. • obavezno provjerite ispravnost vozila • nemojte izgubit, zametnut, zapit, zapalit ili na neki drugi način uništit ovaj vodič jer bi vam mogao dobro doći • nemojte zaboravit badiće, ručnike i robu u koju bi se mogli presvući • ponesite pribor za prvu pomoć i sav ostali pribor za koji mislite da će vam trebati • nikako ne zaboravite LONČEK :)) jer bi vam mogo dobro doć • ponesite fotoaparat & mobitel Vozite se unutar svojih mogućnosti i obavezno prilagodite brzinu svojim sposobnostima i terenu na kojem se nalazite. Tko pije nek ne vozi. Svo smeće koje proizvedete obavezno vratite natrag i odložite ga u za to predviđeni prostor. Ne berite biljke kako bi očuvali naš/vaš krajolik. Branje bilja u većini slučajeva je nezakonito, radije ga fotografirajte.
Jastrebarsko Prvi se puta Jastrebarsko spominje 1249. godine. U ispravama Podgorske županije navodi se kao središte suda i trgovine. Već 1257. dobiva povlastice od kralja Bele IV. i status slobodnog kraljevskog trgovišta. U XV. stoljeću ban Matija Gereb gradi u Jastrebarskom kaštel s gradskim vratima, koji oko 1520. godine, dogradnjom za vrijeme kralja Ivanuša, dobiva svoj sadašnji izgled. Od tada pa do 1922. godine dvorac je bio u posjedu grofova Erdödy. To je dvorac s dvjema zaobljenim kulama na uglovima, te unutrašnjim dvorištem s arkadnim trijemom. Uz dvorac se prostire stari gradski park, koji je proglašen hortikulturnim spomenikom. Barokna župna crkva sv. Nikole, zaštitnika Jastrebarskog, iz druge polovice XVIII. stoljeća, restaurirana je 1922. godine, a u njoj je i nadgrobna ploča bana Petra Erdödyja (umro je 1567. godine). Vrijedno je pogledati i ranobarokni, prvotno franjevački, a kasnije cistercitski, samostan, uz kojeg je crkva sv. Marije, čije pročelje ukrašava niz niša, a tu je i zvonik iz 1732. godine. U Ulici Vladka Mačeka 2 nalaze se Gradski muzej Jastrebarsko i Gradska galerija. Grad Jastrebarsko, često popularno zvan i Jaska, tridesetak je kilometra jugozapadno od Zagreba, na padinama Plešivice, na nadmorskoj visini 154 metra, a sam grad ima oko 5400 stanovnika. Leži uz autocestu Zagreb - Karlovac, na regionalnoj cestovnoj prometnici i uz željezničku prugu. U gospodarstvu pretežu poljodjelstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, ribarstvo, drvna industrija, te, dakako, turizam. Jastrebarsko i njegova okolica omiljeno su izletište, privlače prekrasni krajolici, prirodni rezervati, kulturno-povijesni spomenici, znamenita vina jaskanskih vinara, gurmanski specijaliteti.
Barokna župna crkva sv. Nikole
Erdödy Uspon ove velikaške obitelji počinje u 15.stoljeću u doba nadbiskupa Tome Bakača, koji je zajedno s braćom, dobio plemstvo. U 16. Stoljeću stekli su naslov barun te promijenili prezime Bakač u Erdödy s pridjevkom Monyorokerek i de Monoszlo (Moslovački). Sredinom 16.stoljeća dobili su grofovsku titulu.
TOMA BAKAČ ERDÖDY 1558.-1624.
hrvatski ban i vojskovođa u ratovima protiv Osmanlija * istaknuo se u bitkama kod Cazina, Cernika, Slunja, Ivanića, Siska * kralj Rudolf II dodijelio mu je zbog vojnih zasluga nasljednu čast velikih župana Varaždinske županije * najveći vojni uspjeh Nadgrobna ploča Tome Erdödya u zagrebačkoj mu je čuvena bitka katedrali kod Siska 1593., koja je bila prekretnica u dosadašnjem ratovanju sa Osmanlijama, zaustavljena su osmanska osvajanja po Europi
DVORAC Erdödy Od 16.st. potječe hrvatska grana obitelji Erdödy koja je imala sjedište u Jastrebarskom. U 18. st. obitelj se grana na mađarski i hrvatski ogranak.
* Erdődy se 1595. povukao s banske dužnosti, ali je i dalje nastavio uspješno ratovati protiv Turaka. God. 1603. proglašen tavernikom za Ugarsku, a 1607. imenovan je nasljednim varaždinskim županom. U razdoblju 1608.-1614. ponovo bio banom.
Obitelj Erdödy posjedovala je brojna vlastelinstva u Hrvatskoj, osobito u 16.stoljeću - Jastrebarsko, Cesargrad, Kerestinec, Moslavina, Samobor, Varaždin, Okić… U 18. stoljeću obitelj je stekla dodatne posjede - Bela, Ivanec, Cerje i Jurketinec. Poslije sloma Austro-Ugarske monarhije Erdödy su izgubili veći dio posjeda, najduže su zadržali Jastrebarsko do 1922., Novi Marof do 1923. i Stari grad Varaždin do 1924. Obitelj je dala pet hrvatskih banova, a brojni članovi istaknuli su se u borbama protiv Osmanlija.
SIDONIJARUBIDO ERDÖDY 1819.-
1884.
(Zagreb - Gornja
Rijeka)
* grofica Sidonija je bila darovita pjevačica, ali zbog svoga plemićkog podrijetla nije se profesionalno bavila pjevanjem, već je nastupala na društvenim koncertima i u amaterskim izvedbama djela ilirskih skladatelja * bila je prva izvođačica popularne Gajeve budnice (neslužbene himne preporoda i hita 19. st.) ”Još Horvatska nij’ propala”, a sudjelovala je i u prvoj izvedbi opere Vatroslava Lisinskog “Ljubav i zloba“ * …“najveću pažnju na plesu domorodaca 1842.u Streljani izazvalo je kolo, koje se tada prvi put plesalo na javnoj zabavi. Kolo je povela grofica Sidonija Erdody, dame iz visokog društva ostale su šokirane. To je ples za medvjede, govorile su... Da je na tom plesu bilo stvarno veselo i živo potvrđuje izvjestitelj u „Danici“ kad govori da se u šest ujutro nije moglo slobodno plesati zbog mnoštva gostiju… * bilo joj je ponuđeno mjesto pjevačice bečke Opere, što je ona odbila kao neprilično za jednu groficu * Sidonija je jedina žena koju je Vlaho Bukovac naslikao na zastoru HNK (slika “Hrvatski narodni preporod“) * o tadašnjoj njenoj slavi govori i podatak da se njen lik našao na onodobnim igraćim kartama
Još Hrvatska nij’ propala, dok mi živimo, Visoko se bude stala kad ju zbudimo! Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit, Ak je sada u snu mala će se proširit. Hura, nek zaori, za svoj rod se Hrvat bori, Hura, sad se čuje, Hrvatskom odjekuje. Oj Hrvati, braćo mila, čujte ovu riječ, Razdružit nas neće sila baš nikakva već, Nas je jedna nježna majka draga rodila, Hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila. Sada čujmo svoje sine glasno pjevati, Složne glase u visine tako dizati. Nek se opet kolo vodi, danak svetkuje, Hrvatska se preporodi, sin se raduje. Ferdo Livadić
START Vojarna “Ljubo Babićć” Start je na zborištu Vojarne, nakon svečanog otvaranja, dok ste nam još svi na hrpi. ate oordin GPS K 2943 45.67 2163 15.64
ZADATAK:
* Vezanje čvora - Ekipno
Ovaj zadatak izvode 4 člana ekipe. Veže se isključivo samo jedan čvor, i to ZASTAVNI. Konopac za vezanje čvora je jedan zajednički, koji se cijelo vrijeme zadatka ne smije ispustiti iz ruke, do završetka vezanja. Vrijeme vezanja čvora je ograničeno na 5 minuta, a mjeri se od znaka za početak kad svi članovi ekipe imaju konopac u ruci, do završetka vezanja čvora ili ispuštanja na pod. Boduje se isključivo vezani čvor + vrijeme potrebno za izvođenje zadatka unutar ograničenja od 5 minuta.
Vojarna “Ljubo Babić” Davnih dana, dok se još zvala kasarna, vojarna u Jastrebarskom je bila lokacija 4. Oklopne ( Te n k o v s k e ) Brigade - jedne od najelitnijih oklopnih jedinica JNA. Ova je jedinica u skladu s dogovorom s hrvatskim vlastima napustila Jastrebarsko odnoseći većinu opreme i oružja sa sobom. Vojarna se jedno vrijeme zvala i Vojarna “Dr. Ante Starčević”. Kada je preimenovana u Vojarnu “Ljubo Babić” - ne znamo. To ime je dobila po rođenom jaskancu Ljubi Babiću, jednom od pravih enciklopedijskih veličina hrvatske povijesti umjetnosti, svestranom znalcu, povjesničaru umjetnosti, teoretičaru i istraživaču i slikaru. U vojarni je od 1993. do otprilike 2006. (podatak nije provjeren) bio Časnički centar GS OS RH i Dočasnička škola HV koja je 1993. iz Zagreba premještena u Jastrebarsko. Kad je Dočasnička škola iselila Grad Jaska je donio prostorni plan kojim se 100 od ukupno 200 hektara zemljišta koje se nalazi uz samu vojarnu predviđa za golf-terene (što bi drugo, ofkors :/). Super je što smo mi dobili priliku uživati u cvrkutu ptićica i divnim mirisima prirode koja okružuje vojarnu prije nego se sve to pretvori u veliki golf teren dostupan samo golferima.
Dvorac Erdödy Smješten u gradskom parku dvorac Erdödy najstarije je zdanje u gradu. Stari kaštel podignuo je ban Matija Gereb krajem 15. st., a od početka 16. st. pa sve do 1922. g. dvorac je bio u posjedu obitelji Erdödy. U dugoj povijesti mnogo puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan je s dvije impresivne, zaobljene kule. Unutrašnje dvorište, izvanredne akustike, krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. g. hrvatski ban Toma Erdödy, sin prvog vlasnika Jastrebarskog od 1519. do 1567. g., bana Petra Erdödya. Dvorac Erdödy okružen je prostranim engleskim perivojem i ribnjakom te nizom gospodarskih zgrada uz potok Reku koja čini prirodnu granicu posjeda. Danas je to omiljeno jaskansko šetalište.
KAKO DO SLJEDEĆE KONTROLNE??? Eto, krenuli ste, nakon svih peripetija :)) Nakon izlaska iz vojarne, desno cestom do glavne ceste ZAGREB-KARLOVAC, gdje skrećete desno, prema Karlovcu. Vozeći se tom cestom 4 km, trebali bi doći do raskršća za VOLAVJE, gdje skrećete desno. Nakon 1,7 km dolazite u centar sela, sa vaše lijeve strane je osnovna škola i crkva KAPELA BLAŽENE DJEVICE MARIJE SNJEŽNE, a vi se parkirajte desno ispred dućana i DVD-a Volavje. Preko raskršća, ulaz je na 1. KS.
1. kontrolna
Imanje REPRO - EKO
Volavje: REPRO-EKO ZADATAK:
7,7 km od starta
* Hodanje na štulama
GPS K oord 45.65 inate 5052 15.60 5225
U ovoj igri učestvuju 4 člana ekipe. Igra se izvodi štafetno, gdje jedan član starta sa hodom na štulama, dolazi do drugog, predaje mu štule, ovaj nastavlja sa hodom i predaje štule slijedećem, sve do zadnjeg člana. Mjeri se vrijeme potrebno za prelazak staze svih članova ekipe.
Sejtan ili seitan je jelo od punog pšeničnog zrna, bogato proteinima. Radi se o pšeničnom glutenu koji u prehrani gotovo u cijelosti može nadomjestiti potrebu za mesom. Jela sa sejtanom pripremaju se na isti način kao i jela s mesom. Potječe iz kineske kuhinje, a u zapadnim zemljama rabi se najčešće u makrobiotičkoj i vegetarijanskoj prehrani. Tofu je prehrambeni proizvod (javanskog porijekla) dobiven zgrušavanjem proteina u sojinom mlijeku.
Tehnika proizvodnje tofua jednim je dijelom slična proizvodnji sira, zbog čega tofu često nazivaju i sojinim sirom. Proces proizvodnje obuhvaća namakanje i mljevenje sojinog zrna zajedno s vodom u kašu (gô), kaša se zatim prokuhava kako bi se uništila štetna tvar koja se nalazi u sirovoj soji tripsin inhibitor. Iz prokuhane sojine kaše (gô) se zatim cijeđenjem (ekstrahiranjem) odvaja sojino mlijeko i okara kao ostatak. Slijedi najbitniji dio u proizvodnji tofua, a to je zgrušavanje (koagulacija).
Obiteljsko gospodarstvo specijalizirano za proizvodnju i preradu visokokvalitetne organski uzgojene hrane. Centralni dio imanja čini obnovljeni stari mlin, uz potok, na pogon vodom. Na imanju se bave isključivom organsko biološkom proizvodnjom, a proizvode sve vrste pšeničnog brašna kontroliranog porijekla mljevenog na ekološki način, integralna brašna mljevena na kamen, tofu (sir od soje- svježi, dimljeni, pohani), seitan (pšenični gluten), te popečke od raznovrsnih žitarica s povrćem, koprivom i blitvom..
KUD SAD??? Ukoliko ste već razigrani, malo najedeni vegetarijanskim proizvodima, krenite dalje.. Vraćate se nazad na glavnu cestu ZAGREB-KARLOVAC gdje skrećete desno prema Karlovcu. Naravno, opet ravno i bez skretanja, sve do raskršća o kojem morate voditi računa, a to je skretanje desno za BREGANA/KRAŠIĆ. Tu, dakle, skrenete desno, te se vozite daljnjih 8 km do mjesta KRAŠIĆ. Obratite pažnju kod ulaza u mjesto, ne idete desno kako vas vodi cesta i oznake za parkinge, već pravo, pred vama je crkva i pazite da ne udarite nosom u nju :). Ovdje ćete odraditi prvi dio (od dva) zadatka koji morate napraviti do dolaska na 2. KS.
zadatak
GPS Koordinate 45.654617 15.516888 14,2 km od starta
Krašićć- Dolina kardinala
Biti u jaskanskom kraju, a ne vidjeti Krašić, stvarno bi bilo šteta. KRAŠIĆ & DOLINA KARDINALA Ljepotu jednog kraja daje priroda. Plemenitost dopune i stvore ljudi. Jedan je djelić naše domovine, nadomak Zagrebu, doslovce skrit i nepoznat, istovremeno uzdignut do neba, pravi mozaik magične privlačnosti.
ZADATAK:
Fotkanje s Kardinalom
Ovdje se cijela ekipa mora uslikati sa kipom kardinala Stepinca, u pozi koju sami izaberete, a koji se nalazi ispred glavnog ulaza u crkvu, s napomenom na cijela ekipa :). Fotku kao dokaz pokazujete na 2. KS. Možete koristiti bilo koji medij za pohranu fotografije.
Dolina kardinala oduševljava nas svojom pitomošću i ugodnim podnebljem. Odavde potječu vrijedni ljudi, velikani hrvatskog svjetovnog i duhovnog života. Tu je u obližnjem selu Brezarić rođen bl. kardinal Alojzije Stepinac (1898-1960) koji je svoje posljednje godine života proveo u župnom dvoru u Krašiću u kućnom zatvoru u izdržavanju kazne u trajanju od 16 godina. Sto godišnjica kardinalova rođenja svečano je obilježena 8. svibnja 1998. godine otkrivanjem spomenika na novo uređenom trgu
ispred crkve Presvetog Trojstva. U Krašiću, osim kardinala Stepinca, rodili su se i kardinal Franjo Kuharić, te biskupi Juraj Jezerinac i Josip Mrzljak. Crkva Pr. Trojstva nalazi se u središtu Doline kardinala u Krašiću. Građevina s početka 14. stoljeća više je puta dograđivana i preuređivana. Raširenu vizuru dopunjava impozantni zvonik. Ispred crkve, s pogledom na Trg, postavljen je spomenik blaženiku Alojziju Stepincu, a u dvorištu je župni dvor s dvije spomen sobe koje nam svjedoče kardinalovu uzničku muku. Jednostavnost izvornih predmeta kao da ponavljaju Stepinčeve riječi s montiranog sudskog procesa: “Moja je savjest čista... “
Krašić se nalazi u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Najveće je naselje, a ujedno i administrativno središte općine. Mjesto se prvi puta u povijesti spominje 1249. godine (godina istaknuta na krašićkom grbu), a u popisu iz 1334. ovdje se navodi župa Sv. Trojstva -„Sanctae Trinitatis de Kraysichi“. Površina općine Krašić iznosi 71 km2 i tu živi 3.199 stanovnika (prema popisu iz 2001. g.). U samom sastavu općine nalaze se 34 naselja. Površinom i napučenošću spada među srednje velike hrvatske općine. Krajolik Krašića je vrlo različit. Najveći nizinski prostor nalazi se uz riječicu Kupčinu. Na jugu kod Mirkopolja obuhvaća i dio doline uz Kupu. Preostali dio kraja zauzimaju brežuljkasta područja. Glavni vodotok je riječica Kupčina, sa brojnim malim pritocima, od kojih se ističe Slapnica, s više lijepih slapova. Velika površina kraja prekrivena je šumama, a ostali dio su oranice, vrtovi, voćnjaci i livade. Klima u kraju je umjereno kontinentalna. Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom. Nacionalna struktura stanovništva je izrazito homogena. Veliki broj stanovnika nalazi se u inozemstvu. Gospodarstvo je izrazito poljoprivredno. Industrija je slabo razvijena. Spomenuli bismo mesnu industriju, drvnu i proizvodnju PVC stolarije. Krašićko vinogorje: Jedan od osnovnih pravaca budućeg razvoja općine nameće se razvoj turizma. Krašić bi bio prepoznatljiv po razvoju vjerskog turizma. Tu je u obližnjem selu Brezarić rođen bl. kardinal Alojzije Stepinac (1898-1960) koji je svoje posljednje godine života proveo u župnom dvoru u Krašiću u kućnom zatvoru u izdržavanju kazne u trajanju od 16 godina. Sto godišnjica kardinalova rođenja svečano je obilježena 8. svibnja 1998. godine otkrivanjem spomenika na novo uređenom trgu ispred crkve Presvetog Trojstva. Znameniti Krašićani: Osim bl. Alojzija Stepinca iz krašičkog kraja potječu i kardinal Franjo Kuharić (rođen u Pribiću), biskup Juraj Jezerinac (rođen u Prekrižju), biskup Josip Mrzljak i niz ostalih crkvenih veledostojnika, s toga ovaj kraj s pravom možemo nazvati mjestom molitve, mira, hodočasničko mjesto i nadasve značajno rodno i smrtno mjesto blaženika Alojzija Stepinca. Od 1994. godine 8. svibanj, datum rođenja bl. Alojzija Stepinca ujedno se obilježava i kao Dan općine. Od poznatih osoba tu je još Juraj Ćuk, hrvatski pisac historičar i sudac Banskog stola, autor “Krašičke seljačke bune” te Josip Torbar, prvi tajnik, a potom i predsjednik HAZU (bivša JAZU). Preuzeto s http://www.krasic.hr
KAKO DALJE??? Da biste nastavili dalje, morate se držati desne strane uz crkvu, te na raskršću uz crkvu ići desno, da bi došli na cestu kao da ste mjesto zaobišli sa desne strane. Uključujete se na cestu i idete lijevo prema PRIBIĆU. Nakon 2,5 km dolazite do STRMCA PRIBIĆKOG, gdje je sa vaše lijeve strane Grkokatolička crkva i Dvorac Pribić. Ovdje stanite i odradite drugi dio zadatka..
zadatak Pribićć
GPS Koordinate 45.671786 15.513124
Sigurni smo da bi vam jedno bilo žao da niste i ovo vidjeli. Kad ste već tu. ZADATAK:
Panoramski crtež dvorca
Sa stojne točke označene zastavicom, a pod kutem od 63° (označeno kolčićima), morate vlastoručno, bez pomagala, u što kraćem vremenu nacrtati dvorac koji vidite pred sobom, sa količinom i preciznošću detalja po vašem izboru. Rad morate predati na II KS. Rad crta jedan član, ekipe, dok drugima predlažemo da pogledaju GRKOKATOLIČKU CRKVU...
16,7 km od starta
PRIBIĆ Tri kilometra istočno od Krašića nalazi se Pribić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića. Župna crkva sv. Siksta, stara više od tisuću godina, najstarija je i najvrednija u kraju. U Strmcu Pribićkom (tri kilometra sjeverozapadno od Pribića) nalazi se barokni dvorac grkokatoličkih biskupa, s neobizantskom crkvicom sv. Marije podignutom na otočiću usred ribnjaka pred dvorcem. Crkva Sv. Siksta u Pribiću nastala je u ranom srednjem vijeku. Spominje se 925. godine. Zvonik ima oktogonalni oblik. Ovo je jedina crkva u Hrvatskoj koja nosi ime ovog sveca, pape koji je podrijetlom bio Hrvat. GRKOKATOLIČKA CRKVA BLAGOVIJESTI izgrađena je 1911. godine, iznutra dovršena 1942. Ova neobizantska crkva rađena je prema projektima Stjepana Podhorskog, a prema želji naručioca križevačkog biskupa Julija Drohobeskog. Barokni dvorac grkokatoličkih biskupa i crkva čine skladnu cjelinu. Centralna građevina natkrivena je kupolom.
Strmec Pribički prvi se put spominje kao posjed 1441. Svojevremeno je bio u vlasništvu bana Petra Zrinskog, a 1682. kupio ga je marčanski grkokatolički biskup Pavao Zorčić. 1942. u mjestu je osnovana župa za katolike istočnog obreda (grkokatolike). U spomen na sklapanje Marčanske unije 1611. o sjedinjenju kršćana istočnog obreda s Katoličkom crkvom podignuta je na malom umjetnom otočiću ova grkokatolička crkva posvećena Marijinu navještenju.
LIJEVO ILI DESNO? Da biste se okrijepili nakon ovih napornih zadataka, odmah iza zadnje pomoćne zgrade dvorca, na cesti je mali putokaz HUTIN, tu morate lijevo u brdo uskom asfaltiranom cesticom kroz selo. Ne skrećete skroz do na vrh brda gdje idete desno, držati se desne strane i pratiti naše oznake na cesti. Kod balona na orahu skrećete desno na parkiralište.
2. kontrolna Hutin - Obiteljsko gospodarstvo Kelihar
17,5 km od starta
ZADATAK:
GPS Koordinate ______________ ______________
Gađanjeiz zračne puške i pištolja
Gađaju 3 člana ekipe, i to 2 muška iz pušaka, a ženski član iz pištolja (ukoliko nemate ovu spolnu kombinaciju u ekipi, morate se dogovoriti tko je u vašoj ekipi muško, a tko nosi hlače :)). Za probu imate 2 metka (svaki član ekipe), a za gađanje 5 metaka, ali se svi pogoci zbrajaju (znači svih 7), tj. zbrajamo ukupni rezultat 21 metka. Meta je označena brojevima 1-3-5-7-9-1113 bodova, a vama želimo mirnu ruku i malo vjetra.
TRADICIONALNI OBRTI U jaskanskom kraju, od davnina su poznata tri tradicijska lončarska centra: Petrovina, Rastoki i Brezari. Ako Vam se sviđaju predmeti od terakote, danas ih možete nabaviti još samo u selu Rastoke, starom centru lončarstva u kojem je nekad radilo mnogo obitelji lončara i keramičara. 1964. godine u Rastokima je još bilo 11 lončara. Predmeti su uzrađivani na nožnom lončarskom kolu, kako bi obje ruke lončaru bile slobodne za oblikovanje predmeta. Najčešći stari lončarski predmeti su: krugle za vodu, krugle octenke, žbanje za mast, stepače, stepke, polići, medenice i lonci mličnjaci. Najpoznatiji lončar u Jastrebarskom, u Rastokima je Stjepan Stipković 01 6286 246. U vinorodnom jaskanskom kraju od pamtivjeka je bačvarski obrt bio vrlo cijenjen. Bačvarske radionice i danas koriste tradicionalna znanja u izradi kvalitetnog drvenog posuđa: okrugle i ovalne bačve, barrique bačve, brente, vedra, lakomice i dr. Najpoznatiji bačvar u Jastrebarskom je MIlivoj Ivo Golub 095 8003960.
KAKO DALJE??? Sa ove KS ide se desno dalje makadamskim putem, te se vraćate na cesticu kojom ste došli od dvorca. Na raskršću sa glavnom cestom idete lijevo. Preko mosta idete lijevo kako cesta pita, te nakon 200tinjak metara na raskršću idete desno, oznaka sa lijeve strane ceste je putokaz DOL, a možda i označimo oznakama na cesti i balonima :)). Dalje idete brdskom asfaltiranom cestom kroz KOSTEL PRIBIĆKI, KOSTEL, PUŠKAROV JARAK, preko nešto mostova, lijepih seoca i interesantnog krajolika. Počinje uspon, gdje na vrhu, a odmah prije ulaza u selo SLAVETIĆ, koso desno prema nazad, nalazi se DVORAC ORŠIĆ koji vrijedi pogledati, pored kojeg je i vidikovac sa odličnim pogledom.
Slavetićć- Dvorac Oršićć Uz put je. Zašto ga ne pogledati izbliza. SLAVETIĆ & DVORAC ORŠIĆ Posjed Slavetić spominje se od 1249. godine, od tada mijenja mnogo vladara dok 1486. godine ne dolazi po vlast obitelji Oršić darovnicom kralja Matije Korvina. U drugoj polovini 17. st. Oršići se trajno naseljavaju u slavetićkoj utvrdi koja postaje središte njihova prostranog vlastelinstva. Ujedno pokreću i osnutak župe u Slavetiću, što se i ostvaruje 1661. godine. Zastanite pored dvorca jer Vas očekuje još jedan posebno lijep vidikovac na cijeli slavetićko-krašićki kraj. Naselje Slavetić poznato je po dobro očuvanim autohtonim drvenim kućama, poglavito na ovom dijelu staze. Dvorac Oršić smješten je na zaravni brijega, u naselju Slavetić. Ova slikovito razigrana struktura dvorskog sklopa čini izuzetnu ambijentalnu cjelinu zajedno s krajolikom u kojem se nalazi te vizualno dominira u širem prostoru. Visoka kulturno-povijesna i arhitektonska vrijednost ovog dvorca osigurava mu mjesto u presjeku dvoraca–burgova na nacionalnoj razini. Neraskidiv organski odnos s krajolikom iz čega proizlazi njegova ambijentalna vrijednost te uloga u artikulaciji šireg prostora bitni su činitelji vrjednovanja i pridonose njegovu značaju. Dvorac je u dobrom stanju. Krovište je nedavno obnovljeno.
GROFOVI ORŠIĆ - Među najmoćnijim hrvatskim plemstvom… Obitelj Oršić prema predaji potječe od hrvatskog plemena Lapčana i Karinjana. Prvi put se spominje u jednoj ispravi iz Knina iz 1420. godine. Svojedobno je ta obitelj bila među najmoćnijim hrvatskim plemstvom, a rodbinskim su vezama samo širili svoje bogatstvo. Njihova je obiteljska priča prepuna glembajevskih zapleta dostojnih najgledanijih televizijskih sapunica. Kako i ne bi, kad povijest obitelji seže duboko u 15. stoljeće, a završava tek početkom dvadesetoga. Kralj Matijaš Korvin daruje im 1487. Slavetić pokraj Jastrebarskog, po kojemu kasnije nose pridjevak Slavetički. U 16. stoljeću Oršići stječu daljnje posjede u drugim krajevima Hrvatske i izvan nje, te ulaze u rodbinske veze s istaknutim magnatskim obiteljima. U 17. stoljeću sva su se imanja našla u rukama jedinoga muškog potomka obitelji, Matije, krajiškog kapetana koji je svojim bogatstvom sinovima utro put do barunata. Njegov sin Ivan Franjo stječe Gornju Stubicu. Oženio se Elizabetom Petričević, kćerkom Jurja Petričevića od Miketinca, gospodara Gornje Stubice, Jakovlja i Praznoga. Elizabetin brat Franjo ubija 1658. u Stubici
svoju ženu Katarinu barunicu Keglević. Ubojstvo je izazvalo veliku pozornost, a prema onodobnom običaju, njezina je obitelj kao zadovoljštinu mogla tražiti predaju ubojičina imanja. No Petričević se sporazumijeva sa sestrinim mužem i ustupa mu svoj dio očinskih imanja u zamjenu za dobro Petrovinu u Turopolju, koje je Elizabeta donijela u miraz. Ubojica nikada nije uhićen usprkos svim nastojanjima njezine obitelji, ali su dobra zaplijenjena u korist države. Car nije htio potvrditi ugovor o zamjeni, no daje Franji Oršiću darovnicu za ta imanja, za njega i njegove potomke. Tajnim ugovorom on prepušta Stubicu na uživanje Franji Petričeviću, uz uvjet da to imanje prepusti Oršićima ako Petričević, koji je imao samo malu kćer, umre bez muškog potomka. Franjin sin Antun oženio se vrlo mlad izvanredno lijepom i obrazovanom barunicom Marijom Terezijom Wintershoffen. Imali su troje djece. Godine 1700. tužio ju je zbog nevjere i pokušaja da ga ubije magijskim sredstvima. Dobio je rastavu, što je u to doba bilo gotovo nečuveno, a djeca su oduzeta majci i predana na odgoj daljnjim rođacima. Oko tog događaja je izbio veliki skandal. Antunov unuk Krsto Oršić (1718.-1782.) sagradio je novi dvorac u Gornjoj Stubici. Bio je oženjen Josipom Zichy iz bogate i ugledne mađarske obitelji. Adamov sin Jurica jedan je od malobrojnih velikaša koji od početka pruža potporu narodnom preporodu.
SAD KAD ZNATE SVE ŠTO NIKAD NISTE HTJELI ZNATI O ORŠIĆIMA KAKO DALJE? Dalje kroz selo držite se desne strane, uz crkvu Sv. Antuna Pustinjaka (koju vrijedi pogledati ako želite odvojiti malo vremena), do malog raskršća sa kapelicom i oznakom za selo BREBROVAC, gdje vi idete lijevo dolje, niz brijeg. Slijedećih nešto kilometara kroz vinorodni kraj dolazite do raskršće iznad mjesta PETROVINA, oblika y. Obratite pažnju, ovdje idete polukružno lijevo pa opet prema sjeveru :))... Dalje tom cestom bez skretanja, kroz BREZARE, dolazite do SVETA JANA/CELINE, prođete kroz mjesta sve do raskršća na kojoj je putokaz TOPLICE, u lijevo, gdje vi i skrećete, lijevo. Sa vaše desne strane kad skrenete mora biti punionica JANA, a sa lijeve malo dalje bazenski kompleks Svetojanskih toplica. Tu desno lokalnom cestom u TOPLICE SVETOJANSKE, mjesto kroz koje morate proći da bi na kraju došli do 3. KS preko nešto mostova, lijepih seoca i interesantnog krajolika.
3. kontrolna
Staro termalno vrelo Toplice Ovdje izvire i JANA. Ponesite prazne boce :)) 29,9 km od starta
TOPLICE
GPS Koordinate 45.706940 15.571211
Ovo je naselje najpoznatije po svojem termalnom vrelu, koje se spominje još u srednjem vijeku. Udaljena devet kilometara od Jaske, sa svojih 17 živopisnih sela, Sveta je Jana najprostraniji i najpitomiji dio Prigorja i oduvijek cilj izletnika. Najveće je naselje na zelenom grebenu obronaka Japetića Gorica Svetojanska. Do Svete Jane se može stići i preko sela Petrovine, poznatog po župnoj crkvi sv. Petra, a u blizini su i Rastoci, malo selo čuveno po tome što u njemu još živi tradicijski zanat - lončarenje. Mnogobrojne goste privlače i Svetojanske toplice. U blizini malog termalnog vrela podignut je atraktivni sportsko-rekreacijski centar, s olimpijskim bazenom, bazenom za djecu i vodenim toboganom. Kupačima je na raspolaganju i sanitarni blok i ugostiteljska ponuda. U planu je i gradnja sportskih terena, te hotela i motela. Stogodišnja tradicija svetojanskog školstva vezana je uz 1902. godinu kada su postavljeni temelji za školsku zgradu. U područnoj školi OŠ “Ljubo Babić” Jastrebarsko smješten je i područni odjel dječjeg vrtića, ali i etno-zbirka učeničke zadruge “Grozdek”. Mala, ali vrijedna etno-zbirka podsjeća na bogatu kulturnu baštinu svetojanskog kraja. “Stara iža” s tradicionalnim oruđem i namještajem, narodnim nošnjama, “kunjom”, “komorom” i “najžom” dočarava način života naših starih u družinskim “ižama”. U zbirci su tematski izloženi alati, suđe, ručni radovi, nošnje i predmeti vezani uz prastare običaje ovog kraja. U “pinjici” koja je vezana uz tradicijsko vinogradarstvo može se razgledati prva hrvatska preša iz 1827. godine.
ZADATAK:
Gađanjeiz konzervi lopticama
Sudjeluju 3 člana ekipe. Gađanje mora biti iz točke u sredini bazena u klečećem (oba koljena) ili poluklečećem stavu (na jedno koljeno). Gađa se sa tri loptice, svaki član samo jedan pokušaj (znači 9 bacanja ekipno), a svi rezultati bacanja se zbrajaju u ukupan rezultat ekipe. Bilo bi dobro da za ovaj zadatak imate kupaće gaće ili kostim, kao i ručnik..
OSVJEŽENI??? IDEMO DALJE! Ako ste se uspjeli osvježiti u bazenu i s malo voća, možete krenuti dalje na stazu, a to slijedi povratkom kroz selo, uz bazene i punionicu, sve do glavne ceste, gdje idete lijevo. Kroz BELČIĆE, u BUKOVCU desno, dalje cestom u DRAGU SVETOJANSKU. Ovdje, na velikom desnom zavoju i raskršću sa čije je lijeve strane kapelica Presvetog Trojstva idete lijevo(!!) uz kapelicu, a trebali bi i vidjeti putokaz za JAPETIĆ, kamo u stvari i smjerate. Ovom cestom nakon 200 metara, sa desne strane uz potok obratite pažnju na Mlinarevu ižu. MLINAREVA IŽA Godrijanov mlin na potoku Draga u Dragi Svetojanskoj izgrađen oko 1890. obnovljen je 2007. Taj mlin bio je uništen u poplavama pa od 1927. nije radio. Danas uz pomoć izvorske vode i mlinskog kamena melje žitarice kao što se to i nekad radilo. Uz mlin vodenicu sastavljena je autentična drvena kuća svetojanskog kraja, u kakvoj je nekad živio mlinar. Unutar mlinarove iže, sastavljene samo od kuhinje i sobe te malog trijema, ganjka, može se vidjeti krušna peć čije je ložište u kuhinji, a glavni dio u sobi. Ovaj divni etno kutak u Svetoj Jani čuva vrijednu tradiciju od zaborava zahvaljujući Etno udruzi Sveta Jana.
BILI ILI NE BILI U MLINU... ...sljedećih 11 km vožnje po bijeloj cesti do Planinarskog doma na Japetiću, prepuštamo vas vašim aktivnostima :)) u vozilima.. Po dolasku u planinarski dom, slijedi vam ručak.
KUHINJA JE ZNANOST,UMJETNOST I LJUBAV… Zlatno doba Jaske je srednji vijek. U srednjovjekovnim samostanima nalazimo začetke kulinarstva i umijeća pripremanja hrane. Srednjovjekovni čovjek nije poznavao hladnjake, štednjake, mikrovalne pećnice, ali je zato znao koristiti postupke kojima se postizao sličan učinak. Jelovnici na gozbama sastojali su se od nama danas egzotičnih jela poput dabrova repa, labudova, ptica pjevica te divljači i drugih životinja serviranih u njihovom pravom obliku. Najuobičajeniji srednjovjekovni kruh bio je crni kruh, dok se pšenični kruh visoko cijenio i jela su ga samo gospoda. Srednjovjekovni čovjek nije poznavao čokoladu, ali mu zato nije nedostajalo zaslađivača poput meda, voća ili, tada još rijetkog šećera. S druge pak strane u velikim je količinama koristio razne začine, posebno papar i ingver, kao nezaobilazan dodatak jelima. Nema jela, pa ni pića bez začina! Naravno radilo se o sasvim praktičnoj snalažljivosti srednjovjekovnog čovjeka da prekrije okus ustajalog mesa ili da bezukusnom jelu podari primamljiv tek. Kombinacija slatkog i paprenog bila je pritom sasvim uobičajena (paprenjak - kolač od meda i papra)… Omiljeni aperitiv bio je Hipokras, aromatizirano vino (crno ili bijelo vino, med, grožđice, klinčići, muškat).
Srednjovjekovna pravila ponašanja za stolom:
* ako si zagrizao komad kruha, ne umači ga više u zajedničku zdjelu * ne mljackaj i ne dahći pri jelu * ne spavaj za stolom, ne pljuj na stol ili preko njega * nije lijepo pojas otpuštati za stolom * zube ne čisti nožem i stolnjakom * ne govori ništa loše o jelima i ne govori ništa što bi moglo izazvati drugoga * ne jedi pohlepno da se ne ugrizeš za prst…
4. kontrolna
Japetićć- PD Žitnica
Najviš vrh Samoborske gore. Rezervat šumske vegetacije. 44,7 km od starta
GPS Koordinate 45.741182 15.604459
JAPETIĆ
Japetić je sa svojih 879 metara najviši vrh Samoborske gore. Proglašen je rezervatom šumske vegetacije, zbog očuvanih prirodnih ljepota. Napose su vrijedni ostaci stare bukove šume, koja se prostire na 29 hektara. Na samom vrhu se nalazi piramida za razgledavanje, visoka 12 metara. S nje se pruža pogled na cijelo Samoborsko gorje. No, prekrasan pogled na Prigorje, Žumberak, Pokuplje, Klek, za lijepa vremena čak i na Alpe, puca s terase planinarskog doma na Žitnici. Dom je omiljeno izletište, stalno je otvoren za posjetitelje, a na glasu je i zbog odlične domaće kuhinje. Planinarski dom Žitnica na Japetiću (815 m) sagradilo je HPD “Jastrebarsko” između 1951. i 1955. na vrhu livade zvanoj Žitnica. U blizini je i staro selo Grabarak. Do Japetića vode označene planinarske staze iz Ivančića i dobra cesta preko Drage Svetojanske.
ZADATAK:
Test
Dok ručate riješite test, i na odlasku ga predajte kontroloru. Nije strašno...
ŽUMBERAK ŽUMBERAK, brežuljkasto područje (oko 300 km2) južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Izrazito krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom. Kraj je bio naseljen u pretpovijesti (Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje) i u rimsko doba (Gornja Vas). Od dolaska Hrvata u ove krajeve, Žumberak i Bela krajina (VII.-XIII. st.) bili su dio Hrvatske, podvrgnuti jurisdikciji novoosnovane biskupije u Zagrebu (1094.). U vrijeme vladavine Andrije II. (1204.-35.) Žumberak je bio vezan uz Metliku i Črnomelj, te je uključen u Kranjsku marku. Početkom XIV. st. duhovna vlast potpala je pod akvilejski patrijarhat, odnosno gorički arhiđakonat, što je izazvalo dugotrajan sukob između zagrebačke biskupije i akvilejskog patrijarhata; tek je 1784. dio Žumberka pripao zagrebačkoj biskupiji. Područje Žumberačkoga gorja su u drugoj polovici XV. st. opustošili Turci. Zbog toga je Žumberak već na početku XVI. st. ostao gotovo bez stanovništva. Habsburški je vladar stoga odlučio naseliti svoja pusta vlastelinstva skupinama uskoka (1530. dolaze prve skupine), po vjeri katolika i pravoslavnih; potonji početkom XVII. st. postaju katolici istočnoga obreda (grkokatolici). Žumberačka je kapetanija 1578. pripojena slunjskoj i time uključena u Vojnu krajinu. Nakon ponovnog sjedinjenja s građanskom Hrvatskom 1881. Žumberak postaje kotarom zagrebačke županije, a sjedište toga kotara nalazilo se u Kostanjevcu. U vrijeme baroka neke su starije crkve pregrađene te je malen broj zadržao oznake proteklih razdoblja, primjerice crkve u Kalju i Žumberku zadržale su neke elemente gotičke izgradnje. Samo u Žumberku su grkokatolici naseljeni kao kompaktna cjelina. Najstarija grkokatolička župa sv. Nikole osnovana je u Badovincima 1620., a njoj su pripadale kapele u Sošicama, Kaštu i Radatoviću. Crkva sv. Petra i Pavla u Sošicama podignuta je 1756. Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti (poglavito crkve) rimokatoličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog svoje ljepote i posebnosti. Planinarenje, šetnja, lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom gorju.
PARK PRIRODE ŽUMBERAK Park prirode nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u kojem se miješaju obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine. Dinarski tip se očituje u krškom reljefu, alpski krajolik je vidljiv u strmim i oštrim planinskim grebenima, a blaga, valovita pobrđa ukazuju na Panoniju. U ovom dijelu Hrvatske nalazi se najveći broj naselja smještenih na nadmorskim visinama od 400-700 m.n.v. što je jedno od vrijednih obilježja ovog Parka. Uz sjevernu granicu Parka nalazi se najviši planinski greben koji je uvijek bio pod najmanjim ljudskim utjecajem i tako ostao najbliži svom izvornom obliku. U njemu dominiraju šume i planinski pašnjaci/livade. U tom dijelu nema naselja, ima vrlo malo putova, a na njegovim rubovima se pojavljuju brojni izvori. Samoborsko gorje tj. istočni dio Parka svojim krajolikom iskače iz cjeline strmim i duboko usječenim dolinama kroz koje teku vodom bogati potoci, planinskim šumovitim grebenima na kojima se obično nalaze mala seoska naselja. Plešivički kraj ili jugoistočni dio je gusto naseljen s južne strane gdje seosko stanovništvo obrađuje brojne vinograde na blagim terasama sve do Jastrebarskog. Vršni greben i sjeverna strana su strmiji i obrasli šumom.Središnji dio Parka se stepeničasto spušta prema jugu i u njemu se izmjenjuju brežuljci, zaravnjena polja i usječene doline vodotoka (npr. kanjon Kupčine i Slapnice). U tom dijelu nalazimo najveći broj seoskih zbijenih naselja koja su jednoliko raspoređena po cijelom prostoru. Tradicionalan način života i korištenja prostora uvjetovao je nastanak karakterističnog krajolika gdje se isprepliču sela i zaseoci s oranicama, livadama i pašnjacima, te sa šumama. Jugozapadni Vivodinski kraj je blago valovit brdski krajolik s brojnim vinogradima i obrađenim površinama te dobrom naseljenošću.Zapadni dio Parka je najslabije naseljen i u njemu dominiraju šume. U područjima oko naselja nalazimo livade i malo polja koja se još obrađuju.
KAKO DO SLJEDEĆE KONTROLNE??? Nakon ručka i odmora uz test, neizbježno morate krenuti dalje na trasu, jer za vas imamo još ugodnih aktivnosti. Natrag istom bijelom cestom kojom ste i došli, sve do raskršća sa kapelicom Presvetog Trojstva, gdje na velikom zavoju idete lijevo uzbrdo. Nakon 300 metara idete glavnom cestom polukružno lijevo, te dalje kroz selo Ivančiće. Lovite tablu ŠUMSKI DVOR, skrećete lijevo, opet tabla ŠUMSKI DVOR, opet lijevo :)), tu stanete na parkingu, te prošećete laganih 54 koraka do 5. KS u Šumskom dvoru.
5. kontrolna
Hrastje - Šumski dvor
60 km od starta
ŠUMSKI DVOR Podno Japetić planine nalazi se ljetnikovac (kurija) Grofa Erdödya, izgrađen 1656. godine. Uz domaću kuhinju i vina obitelji Kolarić, možete uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na svetojanska sela i vinograde. Šumski dvor nalazi se u malom selu Hrastje, podno planine Japetić. Ovo područje je najplodniji dio toga kraja posebno pogodan za vinogradarstvo. U vinogradima na lokaciji Radenci i Doleni u svetojanskom vinogorju, obitelj Kolarić posjeduje 30 000 trsova.
GPS Koordinate 45.723651 15.596359
ZADATAK:
Test enologije
Sudjeluju 3 člana ekipe. Sjedaju za stol. Ispred svakog natjecatelja su 3 vinske čaše poredane u nizu, u svakoj 1 dl vina: Silvanac Zeleni, Pinot Crni i Chardonnay. Sudac ih upoznaje s vinima i zadatkom. Natjecateljima sudac stavlja povez preko očiju i nakon toga ispremiješa raspored čaša. Zadatak je da za 2 minute, kušajući vina redosljedom po vlastitom izboru, identificiraju njihov redosljed s lijeva na desno. Kada sva trojca završe, izgovaraju redosljed sorti. Skida im se povez i objavljuju se rezultati. Samo točno izgovoren redosljed sve tri sorte vina računa se kao ispravan. Svaki član ekipe za pogođen ispravan redosljed sorti vina osvaja 10 bodova, pa ekipa može osvojiti 0, 10, 20 ili najviše 30 bodova za ovaj zadatak. Sudac u tabelu zadatka upisuje osvojen broj bodova za svakog natjecatelja i ukupan zbir osvojenih bodova za ekipu. Osvojeni bodovi u ovom zadatku računaju se kao bodovi u ukupnom poretku.
SILVANAC ZELENI - Silvanac zeleni je vinska sorta porijeklom je s područja Srednje Europe, gdje se sve više zamjenjuje sa sortom Müller-Thurgau, hibridom rajnskog rizlinga i plemenke bijele, poglavito u Njemačkoj. Okus vina je ugodan, lagane arome i sa izraženom kiselinom. Iako joj je priljepljen naziv priprostog, jednostavnog vina, na određenim područjima ova sorta naprosto briljira, i tvori vina složenijeg i zanimljivijeg okusa.
CHARDONNAY
- Chardonnay je jedna od najpoznatijih vinskih sorti u svijetu. Vjeruje se da je ime dobila po francuskom selu Chardonnay. DNK analizom potvrđeno je da je Chardonnay nastao (kao i mnoge druge sorte) križanjem između Pinota i Gouais Blanca. Gouais Blanc je autohtona hrvatska sorta, u današnje vrijeme nepopularna i gotovo izumrla. Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto. U barrique varijanti, s godinama dobiva aromu dima, vanilije, karamela ili maslaca. Chardonnay je jedna od najvažnijih komponenti u šampanjcu. Šampanjci sa etiketom blanc de blancs su načinjeni isključivo od chardonnaya. Često se upotrebljava i kod ostalih pjenušaca.
CRNI PINOT - Pinot crni je grožđe tan-
ke kožice, stoga je laganog tijela i svijetlije boje. Zahtjeva stalnu njegu i nadzor, posebno zbog osjetljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, potrebno je smanjivati urod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu. Aroma ovog vina je jako ovisna o području u kojemu se uzgaja grožđe, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se često naziva i crnim burgundcem. Okus i miris se osim što ovise o području dosta mijenjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.
Višestruko nagrađivana, kvalitetna vina vinarije KOLARIĆ možete na ovoj kontrolnoj stanici kupiti po promotivnoj cijeni.
Degustacija vina za početnike Da li ste ikada razmišljali o tome što sve treba učiniti prilikom degustacije vina? Ovi mali savjeti će provesti početnika kroz degustaciju korak po korak... Vino je za uživanje, ali za mnoge je pristup čaši sa vinom zastrašujuće iskustvo. Poslije ovog kratkog teksta moći ćete odrediti kakve ukuse volite, naučiti kako dati opću ocjenu o vinu i postati sigurniji u iznošenju svog mišljenja. ČAŠA ZA DEGUSTACIJU VINA
*
Prvi korak kod degustacije vina je vizualni.
* Dobro pogledajte vino u čaši, posebno po obodu čaše. Gledajte boju i bistrinu. Zato se za degustaciju uvijek koriste prozirne čaše. Bijela vina trebaju imati boju od nijanse izblijedile slame do duboke zlatne. Bijela vina tamne kako stare.
*
*
Crvena vina mogu biti sa bojama od nijanse crvene cigle, pa do skoro modro ljubičaste boje šljive. Crvena vina sa vremenom počinju gubiti boju, postajući više smeđe. Vino možete gledati dok je čaša na stolu, ili držeći čašu u ruci. Pozadina treba biti bijela.
Zavrtite vino u čaši *
*
Nemojte prosipati svuda oko sebe - pokažite da ste poznavalac. Napravite to nježno, ne kao centrifuga stroja za pranje rublja. To će promiješati kisik sa vinom, i tako umekšati tanine u mladom vinu. To, također, otvara aromu vina. Gledajte kako vino vlaži zidove čaše. Vina sa više alkohola imaju jaču površinsku tenziju i formiraju deblje tragove na zidovima.
Pomirišite vino. *
U početku držite čašu na nekoliko centimetara od nosa. Potom stavite nos u čašu - ne možete samo provući čašu ispod nosa, jer tako nećete osjetiti baš ništa. Ne žurite.
*
* * *
Kvalitetna bijela vina treba vas podsjećati na voćne ukuse, od lubenice ili dinje, preko krušaka i breskvi, do ananasa ili banane. Crna vina podsjećaju na borovnicu, šljivu, trešnju ili višnju. Bačva u kojoj je vino bilo doprinosi aromi tako što ćete osjetiti vaniliju, cedrovinu ili cimet. Što osjećate? Na što vas podsjećaju mirisi iz vina? Što bi mogli reći ako bi u čaši bio parfem, a ne vino?
Uzmite gutljaj vina, ali još ne gutajte. *
*
* * *
*
“Prokotrljajte” vino preko svih svojih osjetilnih ćelija na jeziku i nepcima. Različiti dijelovi jezika osjećaju različite ukuse. Veliki broj ljudi ima takve navike da pri gutanju samo proslijedi sadržaj iz usta u želudac, a zapravo uopće ne koriste svoje receptore. I tu je potrebna vježba... Zadržite gutljaj nekoliko sekundi, razmišljajući o ukusima vina koje probate. Kakav je prvi utisak? Vinska kiselina? Mekoća? Karamela? Začini? Kad bi u vašim ustima bila hrana, a ne vino, što bi to bilo? Bijela vina uspoređujemo sa kruškom, jabukom ili ananasom. Crna sa višnjama, šljivama i bobicama. Poslije voćnih aroma u vinu tražimo karakteristike prepečenog kruha ili maslaca. To su ostaci kvasaca korištenih pri fermentaciji. Potom pokušamo osjetiti tanine. Kod bijelih vina ih nema, ili su prisutni vrlo malo. Kod crvenih su izraženiji. Tanini se razlažu u boci tokom starenja vina, i to može uticati na
*
ono što osjećamo. Osjećate li hrast u vinu koje probate? Ako da, to treba biti ugodan i nježan osjećaj, a ne dominantna karakteristika.
Progutajte vino. *
*
*
Kakav je ukupan osjećaj o teksturi vina? Da li vino ima “tijelo” i strukturu? Da li su komponente dobro uravnotežene i zanimljive? Da li vino prijatno golica sve dijelove usta i zavodi vaše nepce, ili se zadržava samo na pojedinim dijelovima jezika? “Tijelo” je izraz kojim opisujemo sposobnost vina da zadovolji veliki broj osjećaja u ustima. Kad kažemo struktura, podrazumijevamo da vino ima niz okusa koji prate početni osjećaj i vode nas dalje. I tu su okusi različiti. Koliko dugo traje vino? Koliko dugo ga osjećate nakon što ste ga progutali? Da li vam se okusi sviđaju?
Probajte što više - vježbajte svoj osjetilni aparat. Koristite standardnu terminologiju za opisivanje vina, čitajte o tome i educirajte se. Tako ćete unaprediti svoju degustaciju. Za početnike degustiranje vina treba biti zabavno. Ne morate se truditi da sve bude savršeno. Nemojte brinuti ako se vaši okusi razlikuju od okusa drugih ljudi. Svako ima svoj okus. Uzbudljiva stvar kod kušanja različitih vina je otkrivanje toga kakvi su vaši okusi... Degustacija vina na sajmovima (prilikom ocjenjivanja) ili kod proizvođača vrhunskih vina je nešto sasvim drugo. Složene procedure i metodi za ocjenjivanje su nešto što traži educiranog, uvježbanog i nepristranog kušača. preuzeto s http://www.podrum.org/
Vinogradarski sveci u hrvatskim pučkim običajima Sv. Vinko, Vincekovo (22.01.) – odlazi se kod jednog domaćina u vinograd, orezati trs, orezani trs se daruje kobasicama i slaninom, te zalijeva vinom uz pjevanje vinogradarskih pjesama. Sv. Juraj, Jurjevo (23.04.) – zeleni Juraj simobolizira početak proljeća, pjevaju je jurjevske pjesme, dok se u vinogradu moraju posaditi novi nasadi vinove loze, a u starom vinogradu potrebno je zašiljiti kolje, pognojiti vinograd, okopati ga i završiti rezibdu (započetu na Vincekovo). Sv. Urban, Urbanovo (25.05.) – kao svog zaštitnika štuju ga plešivički i međimurski vinogradari i vinari. Na Plešivici se pohodi lijepi barokni oltar posvećen ovom svecu u kapeli Sv. Franje Ksaverskog (poviše Gospodarstva obitelji Korak). Ukoliko pada u tjednu, taj dan se svetkuje, a proštenje je u slijedeću nedjelju. Sv. Ivan Krstitelj, Ivanje (24.06.) – vinograd se drugi put mora okopati, povezati, oplijeviti i poprskati. Poslije tog datuma u vinogradu se samo odstranjuju mladice, zaperci i prska se. Sv. Mihovil, Miholje (29.09.) – obilaze se vinogradi u veselju pred berbu koja počinje sedam dana nakon Miholja. Negdje u sjevernijim vinogradima berba počinje i nakon Svete Terezije (15.10.). Sv. Martin, Martinje (11.11.) – krštenje mošta (mladog vina) u vino. Pjevaju se martinjske pjesme, obredno se priprema guska, jer legenda kaže da se Sv. Martin, kada je proglašen biskupom, sakrio među guske, a jedna koja ga je otkrila gakanjem morala je platiti glavom. Martinje je ujedno i završetak vinogradarske godine, uživa se u vinu i plodovima rodne godine, a potom nastupa zima i čeka se nova godina i slijedeće Vincekovo.
ONI KOJI NISU ZNALI SVAŠTA SU NAUČILI. ONI KOJI SU SVE TO ZNALI DOBRO SU PONOVILI. DEMO DALJE? TREBA POČET S KUHANJEM :)) Sa parkinga vraćate se nazad, do raskršća sa znakom STOP, gdje idete DESNO!! Pored PRVE VINOGRADARSKO VINARSKE ZADRUGE SVETOJANSKOG VINOGORJA, osnovane 1935. Već nakon 200 metara, prema znaku lijevo Vinska cesta, idete polukružno lijevo dolje... Dalje kroz IVANČIĆE, ne skidate se više sa ove ceste, kroz MALUNJE i HRASTJE, te nakon table JASTREBARSKO desno na cilj, u vojarnu.
CILJ
Vojarna “Ljubo Babićć”
Stigli ste! - pohrlite se odjaviti na kontroli cilja i učestvovati u PODIZANJU I RUŠENJU ŠATORA... eto prošli ste cca. 70 km
ate oordin GPS K 2943 45.67 2163 15.64
ZADATAK:
Dizanje i rušenje šatora
Disciplina podizanja i rušenja šatori u cijelosti se provodi prema Propozicijama DION-a!
CRNA MLAKA Jako nam je žao što vam nismo mogli pokazati i ovaj biser jaskanskog kraja jer je sad uprivatnom vlasništvu, stoga ćemo napisati par riječi o ovom iznimnom rezervatu. Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka nalazi se u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko, između Zagreba i Karlovca. Zahvaljujući takvom povoljnom položaju, rezervat je lako dostupan cestom i željeznicom Zagreb-Rijeka i cestom Jastrebarsko-Crna Mlaka, dužine 14 kilometara. Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka: Okićnice, Brebernice i Volavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i u tom najnižem dijelu pokupskog bazena izgrađen je sustav ribnjaka koji se i danas koristi. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno), površine približno 15 ha, uređen je vrlo lijepi park, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja. Ornitološki rezervat Crna Mlaka, udaljen 14 kilometara od grada, očuvan u gotovo izvornom obliku, veliko je ravničarsko šumovito prostranstvo, s hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao i bogatstvu ptičjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice: orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, čaplja, razne vrste pataka i druge. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primijetili čak 230 vrsta ptica, pa je ona 1980. godine proglašena posebnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. U Crnoj Malki je i najbogatije stanište vidre u Europi. Usred parka, prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao je lijep i prostran dvorac nazvan “Ribograd”, u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Honisberga i Deutscha.
Bodovanje za ukupni poredak GORENEMORE obavljat će se na sljedeći način: * Prijava na KS (uključujući start i cilj) 7 x 10 bodova max. 70 bodova * Zadatak 1 (fotografiranje kod Stepinca) max. 10 bodova * Zadatak 2 (panoramski crtež kod dvorca Pribić) max. 30 bodova * Test Povijesti i kulinarstva (Japetić) max. 30 bodova * Test Enologije (Šumski dvor) max. 30 bodova * Discipline (1-5: čvor, štule, puška, konzerve, šator) se boduju za ukupni poredak ovisno o plasmanu ekipe u pojedinoj discilini prema sljedećem ključu: 1. mjesto 42 boda • 2. mjesto 31 bod • 3. mjesto 20 bodova • 4. mjesto 15 bodova • 5. mjesto 13 bodova • 6. mjesto 11 bodova • 7. mjesto 9 bodova • 8. mjesto 8 bodova • 9. mjesto 7 bodova • 10. mjesto 6 bodova • 11. mjesto 5 bodova • 12. mjesto 4 boda • 13. mjesto 3 boda • 14. mjesto 2 boda • 15. mjesto 1 bod
* Ukoliko dvije ili više ekipa u jednoj disciplini zauzmu isti poredak, dobivaju isti broj bodova za ukupni poredak predviđen za to osvojeno mjesto, a ekipa ili ekipe u neposrednom slijedu zauzimaju poredak prvog slobodnog mjesta. Npr. ako dvije ekipe dijele prvo mjesto u jednoj disciplini, obje dobivaju 42 boda za bodovanje u ukupnom poretku, a slijedeća najbolja ekipa u toj disciplini zauzima 3. mjesto i osvaja 20 bodova za bodovanje u ukupnom poretku. * Iz toga slijedi da u ukupnom poretku jedna ekipa može osvojiti najviše 380 bodova. * Ukoliko u ukupnom poretku dvije ili više ekipa osvoje jednak broj bodova, bolju poziciju osvaja ekipa s više pobjeda, odnosno 2. ili 3. mjesta u pojedinim disciplinama. Ako je i to izjednačeno, uspoređuju se osvojena mjesta u testovima a zatim i zadacima.
I za kraj, upute za ocjenjivanje GASTRO PREZENTACIJE! Odlučili smo na ovaj, GORENEMORE, način ocjenjivati gastro prezentacije. Nadamo se da je sistem dobar i da ćete njime biti zadovoljni jer ovim sustavom zapravo svi učesnici (tj. njihovi predstavnici) ocjenjuju sve druge učesnike. Svaka ekipa treba između sebe izabrati 3 člana koja za obilazak svih ekipa imaju 120 minuta. Njih troje konsenzusom donose krajnju ocjenu za svaku kategoriju. Treba obići i ocijeniti SVE ekipe, kojim god redom želite. Za neocjenjivanje dobijate negativne bodove. Da bismo spriječili “zabušavanje” svaka će ekipa imati svoj kontrolni list.
Mala pomoć oko KRITERIJA za ocjenjivanje: TRUD ULOŽEN U PRIPREMU HRANE * procjenite koliko se ekipa koju ocjenjujete potrudila oko same pripreme hrane (da li je priprema bila jednostavna poput kupovine gotovih proizvoda i malo rezuckanja i dekoriranja ili se oko pripreme svojski trudilo - naložilo vatru, rezuckalo, kuhalo, peklo, krčkalo, nakuhavalo.. PREZENTACIJA KRAJA * procjenite koliko su domaćini potrudili oko toga da je hrana doista autohtona i karakteristična za kraj iz kojeg dolaze
Ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5 pri čemu je 1 za stvarno loš dojam, a 5 za odličan. Ocjene su decimalne (na jednu decimalu) kako bi na kraju bilo lakše odrediti pobjednika. (vidi NAPRIMJER)
UTJECAJ HRANE NA NEPCE - OKUS
Ocjenjuje se u više kategorija čije se ocjene na kraju zbrajaju čime se dobiva ukupan rezultat ekipe koju ocjenjujete. Ekipa s najvećim brojem bodova je pobjednik. Ukoliko dvije ili više ekipa budu imale isti broj bodova onda će kajjaznam... igrati par nepar pa ko pobjedi pobjedi, hbga.
* nakon što ste ocijenili pojedinačno po kategorijama, za kraj dajete ocjenu za ukupan dojam koji su hrana, dekoracija stola i ekipa ostavili na vas
ZEZAM SE.. treba ovo rješiti!!
* je li vam to što su pripremili ukusno, jaaaako ukusno ili je mmm... njammmmmi SVEUKUPNI DOJAM
Ako imate bilo kakvih pitanja i nedoumica vezano uz ovo, ista postavite prije početka prezentacije i ocjenjivanja tak da svima s voljom i na vrijeme razjasnimo sve kaj im nije jasno. Naknadne reklamcije ne uvažavamo. ;)
Ako ste uživali u našoj izvedbi na otvorenju, pa čak i niste, sad možete uvježbavati (moža čak i neku svoju izvedbu) a sve zato da bismo je svi skupa mogli zapjevati još koji put:
GORENEMORE gDobro cdošli gbrđani d7susreti
sug dpočelid došli csmo gse igrati d7radosni i gveseli
g g7Sad
je ctulum (fešta) do gzore d7Gore, gorenegmore g7Sad je ctulum (fešta) do gzore d7Gore, gorenegmore/d7/ Čvor i šator, iće, piće čini sretnim svako biće pjevat ćemo pjesme stare sve uz vatru i gitare Sad je...
Pjeva se na melodiju pjesme SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ čije su original stihove napisali D. Domjanić i I. Kušan, a uglazbio ju je N. Kalogjera. Ideja da imamo/smislimo/ napravimo pjesmu je Mukičina (a ne Darklova, kako bi čovjek prvo pomislio :DDD), a GORENEMORE tekst je napisala Taja te se ista dosjetila i da bi je mogli pjevat na melodiju Serbusa.
Impressum: U ovo sve nas uvalila, donacije i još svašta nešto važno odradila Jaca • Vojarnu, gradske vlasti i još hrpu svakakve logistike osigurao Miha • Stazu složili Arso & Goc • Bodovne liste smišljao, računsku grupu vodio Gigor • Testove smislila Smiljka • Majice, lončiće, bedgeve i još svašta nešto sitotiskario Srećko • Srećku podršku davala, na prijamnom pultu radila Vesna • Struju i donacije sređivao Bulat • Oko svega pomagao Drča • Pare brojila, zbarajla i oduzimala Maja • O 1000ooo sitnica se brinula, amo tamo prevozila i nabavljala, u debeli rokovnik sve zapisivala Renata • Jarbol sredio Čaja • O vegetarijancima brinula Seka • Odborom za PR i promo upravljao, web utemeljio i sve si ideje prisvojio Darko • WEB održavala, GNM prijave primala, te materijale svakakve slagala, prelamala i noću ne spavala Mukica • Sponzore osigurao Žac • Iz pozadine djelovala Sanja • Kuhinju vodila Jožica • Tiskanim nas materijalima, kombi vozilom i svim i svačim opskrbili Glavaš i Vrza • Čistila i nasmijavala nas Goga • Pjesmu smislila Taja • Fotkao Šela • Da bi najradije na KS Toplice bili, rekli Zeko i Jasna
Mjesto za ĹĄtambiljanje/peÄ?atiranje i sve ostale uspomene: