Skolski list MiS by ČUVARI SNOVA

Š i M

LIST I K S L ŠKO

OŠ MIHAELA ŠILOBODA Sveti Martin pod Okićem Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

Povijesni uspjeh:

Gimnastičarke OŠ Mihaela Šiloboda osvojile broncu na državnom prvenstvu!!!

Tema broja: Hrana • Intervju: Filip Fabek, učitelj povijesti • Kreativna nastava: Azija • I još… Fašnik, školske priredbe, izleti, gostovanja, zadrugari, učenici generacije…

Dragi čitatelji

Osmi broj MiŠ-a je pred vama! I u ovom broju možete pronaći sve važnije događaje koji su obilježili život Osnovne škole Mihaela Šiloboda protekle godine. Naslovnica je ponovno posvećena našim gimnastičarkama koje su nakon prošlogodišnjeg četvrtog, ove godine osvojile treće mjesto na državnom natjecanju u gimnastici! Za temu broja smo odabrali hranu jer smo shvatili da o njoj najviše pričamo. Istražili smo što učenici vole jesti, ali i hrane li se zdravo. Tu su i intervjui, uspjesi učenika, izvannastavne aktivnosti…

Novinarska grupa

Sudjeluj u stvaranju MiŠ-a! Voliš pisati, slušati zanimljive priče, istraživati obične i neobične stvari, upoznavati zanimljive ljude? Baš takve trebamo! Pridruži se novinarskoj grupi i sudjeluj u stvaranju školskog lista. Ako te još nismo uvjerili, pročitaj izjave sadašnjih novinara školskih novina i… Vidimo se na jesen!

No, da ne duljimo, najbolje je da sami provjerite što donosi novi broj MiŠ-a!

Uredništvo Iz sadržaja • Povijesni uspjeh gimnastičarki str. 4 • Uspjesi učenika str. 5 • Događanja u školi i oko nje str. 10 • Izvannastavne aktivnosti str. 11 • Tema broja str. 14 • Područne škole str. 24 • Intervju s učiteljem Filipom Fabekom str. 30

MiŠ Impresum

Dio učenika ovog broja koji su radili na stva MiŠ-a ranju

Na novinarskoj je bilo zabavno kad smo pod praznicima došli prepisivati tekstove za „MiŠ“ , a učiteljica je naš trud nagradila čokoladom. Mi smo je , naravno, s guštom pojeli! Na novinarskoj je zabavno! Učiteljica osmisli kvizove koje zajedno rješavamo. Čitamo časopise i knjige . Radimo plakate i pišemo vijesti! Volim ići na novinarsku zato što se ondje družimo i zabavljamo. Volim intervjuirati različite ljude i ići na terensku nastavu gdje pronalazim zanimljive priče za naš školski list. Dok smo pripremali „MiŠ“ bilo je zanimljivih intervjua, ali i onih dosadnih od kojih nas je boljela glava! I ruka od pisanja! Sve u svemu, sretna sam što sudjelujem u izradi nečega što će zauvijek ostati zapisano!

Izdavač: OŠ Mihaela Šiloboda, Sveti Martin pod Okićem 37 B, 10 435 Sveti Martin pod Okićem Tel: 01/ 338 23 46, faks: 01/ 333 66 60, E-mail: os-sveti-martin-pod-okicem-002@skole.t-com.hr • Za izdavača: Marijan Hetler, ravnatelj •Glavne urednice: Ines Grubić, knjižničarka, Danijela Bićanić, 8.r. • Uredništvo: Danijela Bićanić, Nikola Biber, Klara Razum, Matija Šeper, Željko Ložnjak, Natalia Žitković, Vedrana Tomašević – 8.r.• Dora Poša, Valerija Burić, Lea Lisec, Natalija Makarun, Ivona Marović, Doris Mihelec,Valentina Hubak – 6.r. • Karlo Tomašković, Ivan Bićanić, Ozana Razum, Klaudija Fabek – 5.r.• Grafička urednica: Renata Domazet - Mukica • Lektura: Ines Grubić • Naklada: 300 primjeraka

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

IZDVAJAMO

MiŠ

Radovi

Tri nove učionice dočekat će đake na jesen! Radi se zamjena pokrova, dogradnja tri nove učionice i kabineta na katu, rekonstrukcija ulaza, kuhinje i blagovaonice u prizemlju Krajem lipnja su svečano otvoreni radovi na Osnovnoj školi Mihaela Šiloboda. Zamjena pokrova, dogradnja tri nove učionice i kabineta na katu, rekonstrukcija Ravnatelj Marijan Hetler i pročelnik gradskog Odjela za prosulaza, kuhinje i blagovaonice u prizemlju torno uređenje, razvoj i upravljanje imovinom Mario Anušić na planira se završiti do prvog dana rujna. svečanom otvaranju radova 21. lipnja Vrijednost radova je dva miljuna i 300 tisuća kuna s PDV-om, a investitor je Grad Samobor. – Zahvaljujem svim vrijednim ljudima koji Proširenje ulaza u školu pune samoborski proračun te su nam tako omogućili ulaganje u vašu školu koja je to zasigurno i zaslužila – kazao je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak. Okupljenim djelatnicima škole, predstavnicima gradske vlasti i medija obratio se i ravnatelj škole Marijan Hetler. – Zbog povećanja broja učenika škola nam je postala premala i bez ovog kapitalnog ulaganja morali bismo uvesti drugu smjenu. Dogradnja škole je bolje rješenje i zato zahvaljujem Gradu na brzoj i efikasnoj pomoći. Ovom prilikom zahvaljujem i djelatnicima i učenicima koji svakodnevno doprinose razvoju naše škole – izjavio je ravnatelj. Projektant je samoborski ŠPORT PROJEKT d.o.o., a izvođač radova je V.M. GRADNJA iz Bregane.

Proslava rada

Učiteljice Slavka i Ivka u zasluženoj mirovini Bilo nam je jako lijepo raditi u ovoj školi. Hvala vam za sve lijepe trenutke koje ste nam pružili tijekom svih ovih godina – rekle su učiteljice Slavka Pap i Ivka Demirović djelatnicima OŠ Mihaela Šiloboda prilikom odlaska u mirovinu. Uz pokoju suzu, ali i smijeh, pjesmu i recitaciju te bogat stol, krajem lipnja smo proslavili kraj njihova radnog vijeka i početak zaslužene mirovine.

đaci dolaze...

1.a i b razred šk.god. 2011./2012. s učiteljicama Magdalenom Milić i Marijom Patekar

Učiteljice s ravnateljem koji im je uručio prigodne poklone

...i odlaze

8.a i b razred šk.god. 2011./2012. s razrednicima Ružicom Vuković-Gotić i Josipom Šuflajem

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

POSTIGNUĆA UČENIKA

Brončane sportašice poručuju:

Povijesni uspjeh

Gimnastičarke OŠ Mihaela Šiloboda osvojile broncu na državnom prvenstvu! Brončana odličja osvojile su Jelena Lesjak, Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla Kovačić i Lucija Nemanić pod vodstvom učitelja Josipa Šuflaja Jelena Lesjak, Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla KoNakon osvojenog četvrtog i trećeg mjesta u vačić i Lucija Nemanić, članice ŠŠD „Okić“ OŠ Mihadržavi, djevojke kreću po srebro! ela Šiloboda iz Svetog Martina pod Okićem, osvojile su brončanu medalju na Državnom prvenstvu školskih športskih društava. – Jako sam ponosan na naše sportašice koje su marljivo trenirale. Za sam plasman na državno natjecanje treba jako puno rada i truda, a biti treći u državi zaista je veliki uspjeh – rekao je učitelj Josip Šuflaj, mentor brončane ekipe, od koje su bile bolje samo ekipe iz Rijeke i Splita. – Sretne smo i zadovoljne. Bilo je odlično, a očekivale smo da ćemo osvojiti medalju jer smo puno trenirale. Sljedeće godine idemo po srebro – poručile su djevojčice koje je dočekala cijela škola kako bi im čestitala na ovom iznimnom uspjehu. Natjecanje za najbolje sportaše osnovnih i srednjih škola održano je u Poreču od 2. do 8. svibnja u organizaciji Hrvatskog školskog športskog saveza.

Gimnastičarke s mentorom, učiteljem Šuflajem

Sljedeće godine idemo po srebro! Jelena Lesjak, 4.r.: Najveću ocjenu dobila sam na ručama, a greda mi je bila najgora. Zadovoljna sam broncom! Treniram u GK „Samobor“ četiri godine, a u školi od prošle godine. Danijela Bićanić, 8.r.: Najbolje mi je bilo kupanje! Hotel gdje smo bili smješteni je imao bazen! Naravno, zadovoljna sam našim nastupom, očekivale smo medalju! Ema Biber, 7.r.: Najbolje sam odradila parter! Treniram četiri godine u klubu, a tri u školi. Karla Kovačić, 6.r.: Zadovoljna sam, cure su mi pohvalile preskok. Šest godina treniram u školi, a u klubu već punih sedam godina. Lucija Nemanić, 6.r.: Parter mi je bila najbolja vježba, najživlja je muzika… Jako sam sretno što je sve prošlo dobro. Sve zajedno: Bilo je savršeno, sljedeće godine nadamo se najmanje drugom mjestu!!

Na iznimnom uspjehu čestitala im je cijela škola!

Proglašeni najbolji sportaši osnovnih i srednjih škola

Danijela Bićanić iz OŠ Mihaela Šiloboda najbolja sportašica u županiji! nić bavi se Danijela Bića atletikom i , rukometom gimnastikom

Danijela Bićanić najbolja je sportašica osmogodišnjih škola u Zagrebačkoj županiji, a gimnastička ekipa ŠŠD “Okić” najbolja je sportska ekipa osnovnih škola u kategoriji djevojčica

Nisam očekivala ovo priznanje, ali mi je bilo jako drago kad sam ga dobila! Sigurna sam da će me ono dodatno motivirati – izjavila je Danijela Bićanić, učenica osmog razreda naše škole, koja je proglašena najboljom sportašicom osmogodišnjih škola u Zagrebačkoj županiji u prošloj školskoj godini. Danijela od drugog razreda postiže odlične rezultate na županijskim i državnim natjecanjima u atletici, krosu i gimnastici. Članica je gimnastičke ekipe

ŠŠD „Okić“ koja je, pod vodstvom učitelja Josipa Šuflaja, osvojila treće mjesto na državnom natjecanju. Godinu ranije ekipa ŠŠD “Okić”, u sastavu Martina Ložnjak, Ema Biber, Lucija Nemanić, Karla Kovačić i Jelena Lesjak, osvojila je četvrto mjesto. Ta je ekipa dobila priznanje za najbolju sportsku ekipu osnovnih škola u kategoriji djevojčica. Priznanja najboljim županijskim sportašima uručena su 7. prosinca na svečanosti koju je u Šćitarjevu upriličio županijski Školskišportski savez.

Martina Ložnjak, Ema Biber, Lucija Nemanić, Karla Kovačić i Jelena Lesjak dobile su priznanje za najbolju sportsku ekipu osnovnih škola

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

POSTIGNUĆA UČENIKA

MiŠ

Borba za postolja je bila velika - djevojčica je bilo 70, a dječaka 68

Županijski kros

Učenice OŠ Mihaela Šiloboda pomele konkurenciju!

Pobjednička ekipa!

Našu školu su predstavljale djevojčice Ana Biber, Danijela Bićanić, Valentina Držanić i Monika Zlodi te dječaci Martin Golubić, Ivan Ložnjak, Antonio Terihaj i Antonijo Fabekovec

Učenice OŠ Mihaela Šiloboda, Danijela Bićanić, Ana Biber, Monika Zlodi i Valentina Držanić uvjerljivo su osvojile prvo mjesto na županijskom natjecanju u krosu koje je u listopadu održano u organizaciji naše škole. – Isplatilo se rano buđenje svako jutro i treniranje. Bilo je dobro, iako je staza jako teška. I konkurencija je bila velika, stiglo je puno natjecatelja koji se već godinama bave atletikom – rekla je Danijela Bićanić, prošlogodišnja pobjednica županijskog natjecanja iz atletike u utrci na 600 metara te trostruka pobjednica samoborske noćne utrke. Muška ekipa naše škole zauzela je osmo mjesto, a prvi su bili učenici OŠ Vukovina. Pojedinačno, prva je u cilj stigla Dolores Čosić iz OŠ Samobor, druga je bila Karmela Leščić iz I. Osnovne škole Vrbovec, a treća Ana Biber iz OŠ Mihaela Šiloboda. Ivan Ahlin iz OŠ Milana Langa u Bregani bio je prvi među učenicima. Drugi je bio Mihael Lehpamer iz OŠ Samobor, a treći Kristijan Pavuna iz OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu. U Sveti Martin pod Okićem stiglo je oko 200 školaraca koji su se natjecali u 18 ženskih i 17 muških ekipa. • Danijela Bićanić, 8.r.

Odlično četvrto mjesto ŠŠD “Okić” na poluzavršnom natjecanju

Natjecanja

pljesak za....

I ove su godine naši učenici ostvarili odlične rezultate na brojnim natjecanjima ŽUPANIJSKA natjecanja: KROS 1. mjesto – djevojčice • GIMNASTIKA 1. mjesto - Jelena Lesjak, Ema Biber, Danijela Bićanić, Karla Kovačić, Lucija Nemanić • ATLETIKA 2. mjesto - djevojčice Najbolji sportaši Županije: Najbolja sportašica Danijela Bićanić • Najbolja ekipa su gimnastičarke naše škole: Jelena Lesjak, Martina Ložnjak, Ema Biber, Karla Kovačić, Lucija Nemanić VJERONAUČNA OLIMPIJADA: 7. mjesto NJEMAČKI JEZIK 3. mjesto - Helena Sirch • 4. mjesto- Gabriela Holetić GEOGRAFIJA: 4. mjesto - Lovro Širić KEMIJA I BIOLOGIJA: 8. mjesto - Lovro Širić POLUZAVRŠNA natjecanja: GIMNASTIKA 1. mjesto • KROS 4. mjesto - djevojčice DRŽAVNA natjecanja: GIMNASTIKA 3. mjesto Jelena Lesjak, Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla Kovačić, Lucija Nemanić

Na poluzavršnom natjecanju Državnog prvenstva školskih športskih društava članice ŠŠD „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda osvojile su odlično četvrto mjesto u krosu. Voditelj ekipe, učitelj Josip Šuflaj, pohvalio je nastupe Danijele Bićanić, Monike Zlodi, Valentine Držanić i Ane Biber. Natjecanje je održano 13. travnja u Bjelovaru, u organizaciji Saveza školskih športskih društava Bjelovarsko-bilogorske županije.

FAŠNIK: 1. mjesto osvojili su učenici 2. razreda matične škole i Klaka s učiteljicama Valerijom Levanić Milinković i Evom Mesic te učenici iz Pavučnjaka s učiteljicom Mirjanom Suša

Županijsko natjecanje za osnovne i srednje škole u atletici

NOĆNA UTRKA GRADA SAMOBORA: 2. mjesto - Danijel Razum, 2. r. • 2. mjesto Ana Biber, 6. r. • 2. mjesto - Danijela Bićanić, 8.r. • 3. mjesto - Stjepan Holetić, 2. r. • 3. mjesto - Lucija Nemanić, 6. r.

Ženska ekipa OŠ Mihaela Šiloboda treća u županiji! Sportaši iz Svetog Martina pod Okićem na Danijela Bićanić, Ana Biber, Ema Biber, Valentina zagrebačkom Atletskom stadionu „Mladost“ Držanić, Kristina Suša, Monika Zlodi, Martina Ložnjak, Roberta Šoić, Viktorija Fabek, Mateja Burić, Katarina Razum, Karla Kovačić i Lucija Nemanić osvojile su treće mjesto na županijskom natjecanju iz atletike koje je održano 12. travnja u Zagrebu. Ženska ekipa školskog-športskog društva „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda je, unatoč jakoj konkurenciji, uspjela osvojiti županijsku broncu. Ispred njih su bile ekipe OŠ Samobor i OŠ Sveta Nedelja. Muška ekipa OŠ Mihaela Šiloboda zauzela je deveto mjesto.

ATLETIKA - gradsko natjecanje učenika 5. i 6.r.: SKOK U VIS 1. mjesto Josip Kos, 6. r. • Karla Kovačić, 6.r. • Dominik Makarun, 5. r. • 2. mjesto - Dragica Antolić, 6. r. • SKOK U DALJ 1.mjesto - Ana Biber, 6. r. • 2. mjesto - Lucija Nemanić, 6. r. • 3. mjesto - Mihaela Holetić, 5. r. • SPRINT 3. mjesto Dominik Garašić, 5. r. KLOKAN BEZ GRANICA: Na međunarodnom matematičkom natjecanju sudjelovalo je 28 učenika od 3. do 8. razreda

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

Usna harmonika

Blues u školi

IZDVAJAMO Pred glazbenicima i učenicima zasvirao je i ravnatelj Marijan Hetler

Školu su posjetili glazbenici Tomislav Goluban i Nebojša Buhin koji su učenicima približili umijeće sviranja usne harmonike Jedan sedmi sat u listopadu u OŠ Mihaela Šiloboda bio je sve samo ne običan! Glazbenici Tomislav Goluban i Nebojša Buhin poveli su nas na blues putovanje. Goluban je, u pratnji gitariste Buhina, učenike upoznao s osnovnim vrstama usnih harmonika te im je pokazao kako zvuče. Našem je novinaru Željku Ložnjaku otkrio da usnu harmoniku profesionalno svira već 15 godina. – Sviram u bendu Little Pigeon’s ForHill Blues, što bi u slobodnom prijevodu značilo zagorski bluzeri. Uživam u onome što radim i mislim da sam sretan čovjek – izjavio je. Među najdražim nastupima ističe inozemne festivale specijalizirane za blues na kojima nastupaju najveći svjetski glazbenici. Svima koji su nakon njegova nastupa poželjeli naučiti svirati ovaj instrument poručio je da se sve može kad se hoće. – Sve ovisi o vremenu uloženom u taj instrument. Ako puno vježbaš, brže ćeš naučiti – rekao je Goluban, dodajući kako škola za usnu harmoniku ne postoji, ali se na internetskim stranicama može pronaći puno korisnih informacija – Puno više ljudi zna svirati usnu harmoniku nego klavir. Čuli ste da i vaš ravnatelj zna svirati. Uz Internet, postoje i glazbenici koji će rado podijeliti svoje znanje – zaključio je.

Publika je pažljivo slušala što se sve može odsvirati na usnoj harmonici

Novigradsko proljeće 2012.

Kristina Suša i Lovro Širić u Školi stvaralaštva

Izvođači prvog učeničkog koncerta

Učenički koncert

Glazba za pet! Učenici koji pohađaju glazbene škole prvi su put podijelili svoje umijeće muziciranja s cijelom školom Krajem travnja je u OŠ Mihaela Šiloboda održan koncert naših učenika koji pohađaju Glazbenu školu „Ferdo Livadić“ u Samoboru i Osnovnu glazbenu školu Ivana Zajca u Zagrebu. Pred prepunim školskim holom svirali su Ian Massey na klarinetu, Maks Prpić na violini, Fran Katić na klaviru, Maestro Ivan Meštrović i brojna publika: „Hoćemo još!“ Viktorija Šoić na klarinetu, Krsto Tomljenović na trubi, Veronika Razum na violini, Antun Tišljar na gitari te Ana Tišljar na klaviru. Veliko iznenađenje bio je nastup Ivana Meštrovića, profesionalnog glazbenika i skladatelja. Maestro je, na opće oduševljenje učenika, svirao tek nakon što je uklonio cijeli vanjski dio klavira! Bio je to prvi koncert naših glazbenika, a s obzirom na pozitivne reakcije, zasigurno neće biti i zadnji.

Predstavljanje kostimografske radionice

Iz svih hrvatskih škola samo 250 darovitih učenika sudjeluje u Školi stvaralaštva u Novalji – među njima je bilo i dvoje učenika OŠ Mihaela Šiloboda Učenici OŠ Mihaela Šiloboda, osmaši Kristina Suša i Lovro Širić, u svibnju su sudjelovali u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“. Radi se o jedinstvenoj školi u nas koja okuplja darovite učenike u stvaralačkim radionicama za riječ, zvuk, sliku i pokret. Kristina i Lovro bili su jedni od 250 darovitih Kristina je uživala u lutkarskoj radionici učenika iz cijele Hrvatske, koji su tijekom sedmodnevnog boravka u Novalji mogli stvarati u jednoj od dvadeset različitih radionica. – Lovro je bio u video dokumentarnoj radionici, Kristina u lutkarskoj, a ja u kostimografskoj – Kratki predah za Lovru rekla je učiteljica Magdalena Milić, koja koji se naradio u video je istaknula kako je velika sreća i čast biti radionici sudionik Novigradskog proljeća.

Osmaši u Vukovaru

Hodočašće hrvatskim mučenicima Povodom 20. obljetnice pada Vukovara, učenici osmih razreda OŠ Mihaela Šiloboda uputili su se na terensku nastavu u grad heroj

Učenici ispred Vodotornja, jednog od simbola grada heroja

Cijela je Hrvatska 18. studenog obilježila Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, koji je ustanovio Hrvatski sabor u spomen na 18. studenoga 1991. godine. Tada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor hrvatskih branitelja Vukovara. Učenici i djelatnici OŠ Mihaela Šiloboda također su odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu izradom prigodnog plakata i čitanjem tekstova ratnog izvjestitelja, Vukovarca Siniše Glavaševića. Predvođeni vjeroučiteljem Radovanom Librićem, dio učenika osmih razreda prisustvovao je obilježavanju 20. obljetnice pada Vukovara. Na put smo krenuli s organizatorima hodočašća, mladima iz samoborske udruge Ekospiritus. Sudjelovali smo u koloni sjećanja od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Posjetili smo Ovčaru i Ilok. Prošetali smo i obalom Dunava, pomolili se kod bijelog križa i zapjevali nekoliko pjesama. Noćili smo u maloj školi u Tordincima. Prije nego što smo se zavukli u vreće za spavanje, svi smo sjeli u krug te smo razgovarali o događajima i osjećajima koje smo doživjeli tog dana. Pri povratku, neke smo suputnike ostavili u Zagrebu gdje sam vidio upaljene brojne lampaše. U svim dijelovima naše zemlje,

Natjecanje iz prve pomoći

Sudionici natjecanja

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

IZDVAJAMO

Učenici pokazali veliko teorijsko i praktično znanje

Gradsko društvo Crvenog križa organiziralo je natjecanje pomlatka i mladeži na kojem su sudjelovali učenici OŠ Bogumila Tonija i OŠ Mihaela Šiloboda

OŠ Bogumila Tonija pobijedila je na natjecanju pomlatka i mladeži Crvenog Praktično znanje učenici su pokazali na „unesrećenima“ križa koje je krajem ožujka, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Samobor, održano u OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem. Našu školu predstavljali su učenici Klara Razum, Matija Šeper, Dominik Garašić, Lucija Čižmar, Martina Ložnjak, Klara Širić, Lovro Širić, Rafaela Coha, Iva Šantić, Martina Derdić i Antonia Žitković. – Iako su sudjelovale samo dvije ekipe, bilo je neizvjesno do posljednjeg trenutka. Obje ekipe borile su se za svaki bod, no njihova ekipa je bila za nijansu bolja – rekli su natjecatelji OŠ Mihaela Šiloboda. Učenici su pisali četiri testa, a praktično znanje morali su pokazati na „unesrećenima“ koji su zadobili različite prijelome, opekline, krvarenja… Natjecanju su prisustvovale ravnateljica GD CK Samobor gđa. Barbara Kos, predsjednik Društva dr. Ivica Cvetković, aktivistica gđa. Jasenka Grgurić, medicinska sestra Marija Škreb te profesorice Diana Vlahović i Ivanka Galunić. – Čestitamo svim učenicima na pokazanom teorijskom i praktičnom znanju te se nadamo da će se iduće godine natjecanju priključiti sve osnovne škole samoborskog kraja – zaključio je ravnatelj Marijan Hetler. • Danijela Bićanić, 8.r.

Ravnatelj Marijan Hetler je u pratnji nekolicine učenika zapalio svijeće kod spomen ploče braniteljima koji su pohađali našu školu

dovan Librić eda i učitelj Rainskog rata zr ra ih m os ov Učenici žrtava iz Dom jalnom groblju

na Memori-

ljudi su palili svijeće u znak sjećanja na Vukovar i njegove stanovnike. Kad sam stigao kući, ispričao sam obitelji kako sam sretan što sam napokon posjetio mjesta koja sam tako često gledao samo na televiziji. Bio sam ponosan što sam doživio dio vukovarske priče, tragične, ali istovremeno i jako ponosne. • Željko Ložnjak, 8.r.

DOKTOR IVICA CVETKOVIĆ:

Važno je naučiti mlade kako najbolje pomoći unesrećenima! Povodom natjecanja, postavili smo nekoliko pitanja doktoru Cvetkoviću, koji nam prenosi svoje praktično i teorijsko znanje o prvoj pomoći Zašto mislite da mladi trebaju učiti prvu pomoć? Smatram da je važno da se s edukacijom krene čim prije. Svatko može pomoći čovjeku u nevolji ako zna kako. Učenici se od mladih dana educiraju u pomaganju ozlijeđenim ili naglo oboljelim osobama. Gdje podučavate prvu pomoć? Prvu pomoć podučavam u osnovnim i srednjim školama te autoškolama i učilištima. Što ste sve učili đake u školi u sklopu natjecanja? U sklopu priprema za natjecanje iz prve pomoći naučili smo osnove prepoznavanja i pružanja prve pomoći u hitnim slučajevima. Kod pružanja prve pomoći najvažnije je osigurati mjesto nesreće te uočiti bitna stanja poput krvarenja, nesvijesti kad osoba ne diše i nesvijesti osobe koja diše. Kad utvrdimo o čemu se radi, pomažemo unesrećenom primjenjujući stečeno znanje. • Razgovarala Klara Razum, 8.r.

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

UKRATKO

A NSK TERE AVA ice T radion e v i NAS j l m zeja za ani

Z mu oškog l o e h r A petaše

Osmaši u Muzej u krapinskih neander talaca

KI DAN SVJETS JA UČITEL

Učenici u društvu krapinskog pračovjeka!

Nagrada Josipu Šuflaju, učitelju tjelesne i zdravstvene kulture

NESV

PINU KRA U T IZLE Osmi razredi početkom su studenog posjetili Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od najmodernijih muzeja u Hrvatskoj i šire. Nakon filma koji vjerno prikazuje život neandertalaca, krenuli su na putovanje od samog postanka svijeta do danas. Prikaz kozmičke evolucije pomoću visoke tehnologije, među kojom se ističe hologram, oduševio je učenike. – Najzanimljiviji su nam bili ogromna DNA visoka devet metara, prikaz Velikog praska, prijelaz preko leda koji puca te lutke koje izgledaju kao žive – istaknuli su učenici. Podsjetimo, popularan krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 1899. godine kada su započela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina GorjanovićaKrambergera, poznatog hrvatskog geologa i paleontologa.

skog nakita rade egipat Radionica iz fa te ja hijerogli nje značen mo su neke od va ri tk o i ita sa Crtanje nici petih atskog nak izrada egip aktivnosti koje su uče m posjeko li ih ri iv p lj zanim opadu u. U skloradili u list razreda od om muzeju u Zagreb povijesti, i šk ta Arheolo nastave iz likovnog ja. Za kraj e pu terensk i stalan postav Muze om Egiprazgledali su ova o starom, mističn jm su, puni do Zrinjevcem. li tu, prošeta

ZABAVA

PREDSTAVA

ače Radoznalo m im u posjetu niž a razredim

Nagrađeni učitelj Josip Šuflaj Šiloboda Mihaela ko učiŠ O je u ats d U listopa samoborsko Hrv Svjetskog m la o ugosti ruštvo povod podijelilo teljsko d elja. Društvo je a čiji su it dana uč riznanja učiteljim rezultate e brojna p ostigli značajn , a među a p m i ji ic n n a e c č u im natje sip Šuflaj, učitelj n v a rž d Jo m na lture. To bio i naš Tombola i ples za njima je i zdravstvene ku čenici PŠ u tjelesne m nekadašnji vu „Balokraj polugodišta o su prilik k izveli predsta a velikim n Pavučnja oja je nagrađe k “ a d a nij Došao je i taj da . n! pljeskom stigli u školu be Đaci su z te šk ih torbi! Sjedenje u šk klupama zamijeni olskim li R i pjesma kojima je su ples MALI ČITAČI užno pače i za prvo polugodište vršeno P alčica na . Odigrana kvizu je i tombola na ko joj je glavnu nagradu, bicik l, Lucija Petranjek osvojila iz razreda. Nagrada drugog za i treće mjesto je bi drugo la torta.

Maštovite lutke od drveta Najbolje nam je bilo kada je ptica poka zala izgubljenom mačiću put do njegove kuće - rekli su učenici prvih i drugih razreda nakon što su pogledali predstavu „Radoznalo mače“. Kazalište „Lutonjica Toporko“ gostovalo je u našoj školi u ožujku, a njihovi su članovi otkrili djeci da su sve lutke napravljene od drveta, uglavnom od breze.

AM SAJ A IG KNJ

Posjet Interliberu

0 bili su među 10 aela Šiloboda Učenici OŠ Mih lja 34. po redu Interlibera tisuća posjetite

Na sva pitanja o Palči Ružnom pačetu učenicci i i su točno odgovorili!

a e škole Em eda matičn Pajić iz Pozr ra g o g ru o Učenici d rlo Žitković te Lovr ešili kviz o a Jurković i K Klake uspješno su rij svibnja or. le dručne ško m bajkama koje je 11 obor. Tema vi o m a n e S rs a e ic d n žn A radska knji Ružno pače ganizirala G Andersenove bajke su e kviza bil i Palčica.

e Hranilica za ptic Grupa knjižničara i novinara naše škole u studenom je posjetila Interliber, sajam knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu. Učenici su najviše vremena proveli na štandovima sa stripovima i knjigama za mlade. Pogledali su i najzanimljivije dijelove digitalnog izdanja „Zagreb na filmu 1915.-1945.“ koje je predstavio Hrvatski državni arhiv.

u Drugi razred tu vr botaničkom „Suban“

IZLET

Drvena bačva – od kućica za igru!

Učenici drugog ra zre škole i Područne da matične posjetili su u lip škole Klake nj ni botanički vrt u prvi privatlje u Hrvatskoj „Sub kovitog bilja Manja Vas upozna an“. U selu likim svijetom lje ti su s raznoko slobodno vrijeme vitog bilja, a drvenim igračka proveli su na m i na nogometnom a, toboganu kon botaničkog vr igralištu. Nata posjetili su školu u Klakama.

Pripovjedačica Jasna Held Svetom Martinu

RADIONICA nke, mala i loj, različite sjeme Trebao nam je goveđ drvo, nožić, veći lonac, kuhača a, posuda, debela špag Elena Ložnjak iz 6. b razreda, je ala kaz – jak dn nilice za šte i potrebno za izradu hra Elenu, sve je što ući vaj uz objašnja a e, rod pri a u sklopu sat ptice. Projekt je nastao Gianna Bašić i Lara Haramina. ia Luc ile rad su icu nil rastopljeni hra u posudu i rastopile. U Prebacile Goveđi loj smo stavile ka. na me mješavinu sje goveđi loj smo stavile ostavili da se ohladi. I onda smo i du su po lu ma u ju smo o svidjela i rasiti! Učiteljici se jak ispričale – je još samo morale uk šte ori viti u školsko dv odlučila ju je odmah sta su Lucia i Elena.

PRIČ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

UKRATKO

Sveti Nikola posjetio je učenike u Svetom Martinu pod Okićem, VAKIDAŠNJI POSJET Klakama i Pavuča ol ik N Sveti njaku! U razgovoru s djecom saznao je i! ol u šk da su bila dobra, da pomažu bližnjima i učiteljima, te ih je nagradio prigodnim darovima.Veselje je nakratko pokvario strašni Krampus koji je pokušao prestraNikoli šiti dobru djecu, no radovala Svetom ob ko ja se su Djeca to mu nije pošlo za rukom!

Učenici u akciji očuvanja dalmatinskog običaja pletenja maslinovih grančica

RADIONICA

TERENSKA NASTAVA

či u Mali istraživa Budinjaku

Koristeći kompas, kartu i pisane upute, mali istraži vač trećeg razreda OŠ Mihael a Šiloboda pronašli su škr i inju s blagom na Žumberku! U potragu za blagom uputili se u listopadu u sklopu jed su nodnevnog edukativnog pro grama „Mladi nadzornik“ Jav Žumberak-Samoborsko gor ne ustanove Parka prirode je. Osim što su iskušavali ste čena znanja o orijentaciji u prirodu, učenici su izrađiv ali i sunčani sat.

li škrinju mberku pronaš Učenici su na Žu

Budući pr vaši u posjetu četvr tom razredu

dlična

RIČ MI P

FOTO VIJESTI

Pripreme za Uskrs Razmjena udžbenika

Šestaši u Crikvenici

Učenike OŠ Mihaela Šiloboda u svijet bajki je krajem veljače odvela Jasna Held, jedina hrvatska profesionalna pripovjedačica bajki. Priče o junacima, priče potrage, transformacije, kao i one zabavne i smiješne, oduševile su djecu. - Knjiga je čarolija, meni je uvijek puno pomogla – rekla je ova Dubrovkinja koja je talent otkrila za vrijeme rata, kada je u skloništu pričala bajke.

A TERENSK A NASTAV

s blagom!

Izlet u nepoznato

Tradicionalno pletenje palme Uoči Cvjetnice, uče-

nici kojima je vunica izvannastavna aktivnost, naučili su kako se tradicionalno pletu palme u Dalmaciji. S učiteljicom Evom Mesic učenici su sudjelovali u radionici Gradskog muzeja Samobor kojom se želi sačuvati ovaj običaj od zaborava. Naime, na dalmatinskim otocima i priobalju je tradicija da se za taj blagdan pletu maslinove grančice koje nalikuju palmi.– Dobro smo se zabavili i pritom smo nešto i naučili – rekla je Dora Poša iz šestog razreda.

MiŠ

u samoborskoj Treći razred i muzeju

knjižnici

tu a bio na sa m listopad ke Paljetka u je ra k a d o b Lu ihaela Šilo or. Popularni stihovi cu. Uz čitanje, b zred OŠ M Treći je ra dskoj knjižnici Samo uloge oduševili su dje ji su okrenuti lektire u Gra vi i mačke zamjenjuju tali glavne junake ko ledali brojne e zg kojima miš i slagali stihove i cr uzeju učenici su ra o povijesne, a m m đaci su sa “. U Samoborskom etnološke do kulturn m. e , če „naglavačk rheološke, geološke likim prednjim kota a ve s d l o ik , ic ri b zbirke dojmio sta najviše ih se

Treći razred je od gline napravio Hlapićevu čizm u

Završni izlet na Plitvice

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

KREATIVNA NASTAVA

A J I AZ

daleki is dlanu

Na sat tovali s posebn Petrina

Azija je najveći i najnaseljeniji kontinent. Ona zauzima 30% Zemljine površine. na sjeveru i Tihi ocean na istoku. Od kontinenata graniči s Evropom na zapadu (g i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). A

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (be gustoća naseljenosti je oko 86 stanovnika/km2, čime je ujedno i najgušće nase

BONSAI

HAIKU

stabalce u posudi

japanska poezija koja je osvojila svijet Haiku je tradicionalan japanski oblik poezije koja se proširila diljem svijeta. Smatra se najkraćim oblikom poezije na svijetu. Haiku je trostih gdje stihovi imaju pet, sedam i pet slogova (ukupno između 12 i 20 slogova). U pravilu nema naslov. Bavi se svakodnevnim temama kao što su biljke, životinje, ljudi, razne aktivnosti… Tamara Bašić, 6. r.

PRIMJERI HAIKU PJESME: Na semaforu cestu pretrčava list crven , žut, zelen . Svibanj na Dolcu. Nasmijane seljanke prodaju jorgovan .

Enes Kišević

Vladimir Devidé

Bonsai u doslovnom prijevodu znači stabalce u posudi. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same hortikulturne vještine, a velik je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama počinje u Kini u doba dinastije Han, oko 200 godina pr.Kr. Jedna od mnogih legendi govori kako je debeli car smatrao putovanje zamornim pa je naredio da se minijaturna kopija njegova carstva sagradi u dvorištu palače kako bi s prozora spavaće sobe mogao vidjeti cijeli svoj posjed. Želeći sačuvati njegovu jedinstvenost, naredio je da ubiju svakog tko pokuša napraviti nešto slično. Marina Razum, 6.r.

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

KREATIVNA NASTAVA

MiŠ

stok na

tu geografije učenici šestih razreda otpusu na Daleki istok i zavirili u neke njegove bnosti – pomogle su im učiteljice Tajana a, Magdalena Milić i Ines Grubić

. Sastoji se od 46 zemalja i izlazi na tri oceana: Indijski ocean na jugu, Sjeverni ledeni ocean granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardanele na moru) Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom.

ez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna eljen kontinent.

ikebana

UMJETNOST SLAGANJA CVIJECA Sama riječ ikebana može se prevesti kao cvjetni aranžman, ali i kao živi cvijet. Ikebana se razlikuje od aranžmana zbog svoje duhovne pozadine slaganja cvijeća. Budistički svećenici aranžirali su cvijeće prilikom službe kod oltara. Buda uči da je čovjek u svojoj biti istovjetan sa svime u prirodi i da se ta božanska istina otkriva samo putem spoznaje. Kad Japanac promatra cvijet, on u njemu vidi prirodu, snagu Zemlje i blagoslov Sunca. Osjećaj harmonije u svemu živome je smisao ikebane koja se temelji na ljubavi prema liniji, tipičnom obilježju japanske umjetnosti. • Katarina Mikuša, 6.r.

ORIGAMI - umjetnost presavijanja papira Origami je 2000 godina stara umjetnost presavijanja papira koja svoje korijene vuče iz Kine. Potječe iz drevnog Japana gdje je bio sastavni dio ceremonija japanskih samuraja. Obožavaju ga djeca i odrasli diljem svijeta, a mi smo se na satu Azije uvjerili da zaslužuje današnji status intelektualnog izazova i visoko kreativnog umjetničkog izražaja. Radili smo ždrala koji je jedan od tradicionalnih oblika origamija. U samo nekoliko koraka od običnog papira nastao je ovaj simbol mira i prijateljstva kojim se svake godine ukrašava spomenik u Hirošimi. Tisuće ždralova žarkih boja podsjetnik su na tragično razaranje Hirošime atomskom bombom i tragične sudbine njenih stanovnika 6.8.1945. Događaj je opisan i u povijesnom romanu Karla Brucknera „Sadako hoće živjeti“ u kojem djevojčica Sadako nastoji napraviti 1000 ždralova kako bi ozdravila.

U samo nekoliko koraka od običnog papira nastao je ovaj simbol mira i prijateljstva

Detaljne upute učiteljice Magdalene pomogle su u izradi naših prvih ždralova

i ove slijed stavne vi jednoke i napra kora zdrala svog 11

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

KREATIVNA IZVANNASTAVNA AKTIVNOST

Učenička zadruga „Okić“

Sve se može kad se hoće!

ZADRUGARI NA PROLJETNOM SAJMU

Red za kupnju učeničkih proizvoda

Zadrugari pozivaju sve one koji žele naučiti korisne stvari kroz praktičan rad da im se pridruže – čeka ih dobra zabava, druženje u prirodi i upoznavanje novih ljudi Učenička zadruga „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda djeluje u pet sekcija. Voćarsku i eko-etno vodi učitelj Radovan Librić, biljoteku učiteljica Ivanka Galunić, a vezilje učiteljica Ljilja Kušević. Za keramiku su zadužene učiteljice Ružica Vuković-Gotić i Magdalena Milić. Zadruga ima 60 članova, no nisu svi bili aktivni, napomenula je učiteljica Vera Jovanović, voditeljica zadrugara. Dodala je kako im se može priključiti tko god želi, od učenika i njihovih roditelja, učitelja i ostalih djelatnika škole, ukratko, svi oni koji imaju

Dojmovi zadrugara:

volju i želju učiti i raditi u nekoj sekciji. – Sa Zadrugom smo ove školske godine gostovali na tri prodajna sajma, Božićnom, Proljetnom te sajmu povodom Dana grada Samobora. Uz to, u školi u svim prigodama postavljamo izložbeni ili prodajni štand – istaknula je učiteljica Vera. Zadrugari se nadaju da će iduće školske godine imati još više aktivnih članova, a najavili su i mogućnost osnivanja nove sekcije – šivanje za učenike viših razreda! • Željko Ložnjak, 8.r.

Ove je godine Učenička zadruga „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda sudjelovala na Proljetnom sajmu u Samoboru. Učenici šestih, sedmih i osmih razreda prodavali su proizvode koje su marljivo izrađivali tijekom godine – od keramičkih posudica, torbi, prigodnih ukrasa za Uskrs do privjesaka i krparica. Sajam je trajao dva dana, 31.3. i 1.4., a ovom prilikom zahvaljujemo svim učenicima i roditeljima koji su nam pomogli u organizaciji - poručili su zadrugari.

Sastanak zadrugara

Klara Širić, 7.r. „U zadruzi sam dvije godine, od petog razreda, u sekciji biljoteka. Najviše mi se sviđa što od biljaka koje pronađemo u prirodi radimo proizvode koji su nam potrebni u svakodnevnom životu. Nećete požaliti ako postanete zadrugar! Naučit ćete raditi korisne stvari od prirodnih sastojaka, bolje ćete upoznati prirodu, a pritom ćete se dobro zabaviti i družiti!“

Pretakanje jabučnog octa

Filip Mihočinec, 8.r. „U zadruzi sam jednu godinu, u voćarskoj sekciji. Sviđa mi se što radimo jabučni ocat od jabuka koje rastu u našem voćnjaku. Svima bih preporučio da nam se pridruže jer provodimo vrijeme u prirodi, prodajemo proizvode na sajmovima i upoznajemo zanimljive ljude!“ U radu je spas - Matija i Janko u akciji!

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

PŠ PAVUČNJAK

MiŠ

Predstave koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnima Za kraj prvog polugodišta šest je đaka predvođeno učiteljicom Mirjanom ispričalo toplu božićnu priču, a njihova je izvedba ponovno bila na visokom nivou koji su si sami postavili – i kad smo mislili da ne mogu bolje – stigao je kraj školske godine i „Pismo iz Zelengrada“ Đaci Područne škole Pavučnjak i njihova učiteljica Mirjana Suša nadaleko su poznati po odličnim predstavama kojima nas svake godine iznova oduševljavaju. Uoči Božića, šest je učenika, koji čine jedan kombinirani razred, odigralo prigodnu predstavu. Toploj božićnoj priči, koju su mali glumci odlično prenijeli publici, prethodio je sajam na kojem su u trenu nestali originalni božićni ukrasi, čestitke i domaći kolači. Predstava, kojom je obilježen kraj školske godine, napravljena je prema slikovnici Nevenke Videk „Pismo iz Zelengrada“. Djeca su, uz pjesmu i ples, poslali poruku svim odraslima da smeću nije mjesto u šumi! Za izvedbu su nagrađeni velikim pljeskom. To su prilikom podijeljena priznanja Međugradskog povjerenstva za Lidrano 2012. Za uspješnu izvedbu predstave „Balonijada“ pohvaljeni su učenici petog razreda Karlo Tomašković, Kristijan Levarda, Leo Karasman i Filip Palčić, učenice četvrtog razreda Karla Karlovčec i Gabrijela Suša te učenica trećeg razreda Lara Makarun. Nakon predstave i pjesme prvašića na engleskom jeziku, predstavile su se mažoretkinje samoborskog kluba “Unity S” te karataši Kyokushin karate kluba „Fortis“.

Šetnja školskim hodnicima Šetnja kroz hodnike male škole, otkrila nam je neke od brojnih aktivnosti koje su đaci odradili tijekom godine, a koje su zabilježili izradom prigodnih plakata. – Obilježili smo sve važne datume, pripremali smo nove predstave, uređivali okoliš škole – rekla je učiteljica Mirjana

Dan jabuka prošao je u pripremi pite i kompota

Šest učenika PŠ Pavučnjak s učiteljicom Mirjanom

Mali glumci odusevili su publiku

Idiličan život u šumi uništio je čovjek koji ju je zatrpao smećem

...a publika im daje veliku podrsku

Šumski stanovnici kreću u borbu protiv nesavjesnih ljudi...

Kad se malo ruka složi, sve se može, sve se može!

Ekološke poruke za Dan planeta Zemlje

Za Dane kruha mijesio se kruh

Uoči Božića, šest je učenika, koji čine jedan kombinirani razred, odigralo prigodnu predstavu. Toploj božićnoj priči , koju su mali glumci odlično prenijeli publici , prethodio je sajam na kojem su u trenu nestali originalni božićni ukrasi , čestitke i domaći kolači .

Rad nekadašnjih i sadašnjih učenika PŠ Pavučnjak dobio je niz priznanja na Lidranu

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

PŠ KLAKE

Četiri mušketira i jedna učiteljica Iako ih je malo, ništa im ne nedostaje – četiri učenika i učiteljica zaslužni su što je škola u Klakama i te kako živa!

Zlatko, Lovro, Petar i Antonio s učiteljicom Evom

Lijepo nam je u Klakama, kada smo sami jer imamo puno mjesta u školi za igru! Volimo i ponedjeljak kad smo u Svetom Martinu jer se onda družimo i s drugim prijateljima – rekli su đaci Područne škole Klake. Četiri mušketira učiteljice Eve Mesic i ove su godine bili vrijedni. Osim marljivog učenja u školi, đaci su učili i na terenu. Za nas su izdvojili neke izlete koji su im se najviše svidjeli.

Terenska nastava u Zaprešiću Dečki ističu kako jako vole ići na izlete i učiti na terenu

Dvorac Lužnica

Jelačićevi dbvori Krajem travnja, učenici su krenuli na terensku nastavu u Zaprešić. Vozili su se vlakom, a osim željezničkog, posjetili su i autobusni kolodvor. Uputili su se u Nove dvore Jelačićeve, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine koji se nalazi svega kilometar i pol od središta Zaprešića. –Razgledali smo Nove dvore, od dvorca, kapela sv. Josipa, grobnice obitelji Jelačić, perivoja, park-šume do stambenih i gospodarskih zgrada – otkrili su. Put ih je odveo i do Lužnice gdje se nalazi prekrasan barokni dvorac okružen zelenilom velikog parka. Godine 1925. dvorac i perivoj kupile su sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga kako bi ondje smjestile stare i bolesne sestre. Tijekom godina namjena dvorca se proširivala različitim dobrotvornim, odgojnim i obrazovnim sadržajima – otvoren je dječji vrtić, domaćinska škola, a održavani su i satovi sviranja i pjevanja. Časne sestre, koje su s ponosom povele naše đake kroz svoj posjed, prije nekoliko godina su u Lužnici otvorile i Duhovno obrazovni centar „Marijin dvor“.

Dečki jako vole ići na izlete

Alisa u zemlji čudesa na ledu! Učenici Područne škole Klake zadnji su dan studenog uživali u klizačkom spektaklu u Ledenoj dvorani zagrebačkog Doma sportova. Stotinjak klizača Klizačkog kluba „Medo“ djecu je odvelo u čaroban svijet djevojčice Alise. Jedna od najljepših bajki za djecu i odrasle, Carrollova Alisa u zemlji čudesa, na ledu izgleda odlično. Hrabri klizači, odlična rasvjeta, kostimi i scenografija vjerno su dočarali bajkoviti svijet u kojem je sve moguće.

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

TEMA BROJA

MiŠ

A N A R H Hrana je naša svakodnevna potreba i vrlo je važnu kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam – stoga smo odlučili istražiti prehrambene navike učenika naše škole; provjerili smo i koliko su upoznati s pravilima uravnotežene prehrane, ali i što vole najviše jesti te jesu li zadovoljni školskom kuhinjom

Volimo jesti!

Naša snaga, naše zdravlje i naš život

OSNOVNA PRAVILA ZDRAVOG NAČINA PREHRANE • Birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao što su integralni kruh i žitne pahuljice,mekinje i grah. • Mesa ne treba jesti puno i dobro je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane. • Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće. • Svaki dan jedite povrće i voće. • Jedite što manje masti i masnoća. • Kolače, bombone, slatkiše ,industrijske sokove, čokolade jedite u posebnim i iznimnim prigodama. • Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života

Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naša svakodnevna potreba i vrlo je važnu kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam. Uravnotežena prehrana znači unošenje raznovrsnih namirnica iz svih skupina piramide zdrave prehrane, unošenje hrane u umjerenim količinama, svakodnevno približno u isto vrijeme. Danas je tempo života brži nego ikad prije, stres i onečišćenje okoline su naša svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov. Idealno bi bilo rasporediti dnevne obroke na tri veća i dva manja obroka. Obroke ne bi trebalo preskakati i trebalo bi ih uskladiti s dnevnim aktivnostima. Optimalno vrijeme između obroka je tri do četiri sata. Treba imati na umu da su raznolikost i umjerenost ključ zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da će se razviti pomanjkanje ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja. Svakodnevno bi trebali odabrati sastojke hrane iz nekoliko glavnih grupa. To su: žitarice, povrće, voće, mlijeko i meso. Šećer je preporučljivo unositi u ograničenim količinama. Treba izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok se slastice preporučuju povremeno.Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre. Smatra se da nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo u odabira, kombinacije i količine hrane.

Hranjivi sastojci hrane:

Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu

Današnjim izučavanjem prehrane pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane: • Bjelančevine ili proteini biljnog i životinjskog porijekla • Masnoće biljnog i životinjskog porijekla • Ugljikohidrati ili šećeri i škrob Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez kojih nije moguć život, a to su: • Vitamini • Mineralne tvari • Voda 15

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

TEMA BROJA

ANKETA

Prehrambene navike učenika Koliko su naši učenici upoznati s ovim pravilima zdrave ishrane provjerili smo u anketnom istraživanju u kojem je sudjelovalo 30 učenika viših razreda, dakle od 11 do 14 godina. Anketu je ispunilo 18 učenica i 12 učenika. Jedete li svakodnevno voće?

Većina učenika jede svakodnevno ili gotovo svakodnevno slatkiše i grickalice

67 %

33 %

Jedete li svakodnevno povrće? DA

63 %

37 %

< od 1 L

53 %

1 do 1,5 L

27 %

1,5 do 2 L

> od 2 L

10 %

ne pijem sok

Jedete li svakodnevno slatkiše i grickalice? DA

37 %

gotovo svakodnevno

37 %

vrlo rijetko

26 %

Kakvu hranu najčešće jedete? (možete zaokružiti više odgovora) samokuhanu

samo prženu

samo pečenu

12 %

sve

73 %

da, 2 puta tjedno

da, 1 puta tjedno

37 %

da, 1 puta mjesečno

40 %

ne volim ribu

23 %

Jedete li ribu?

Jeste li opterećeni svojom tjelesnom težinom? da, stalno

23 %

44 %

ponekad

33 %

Što mislite o svojoj tjelesnoj masi, odnosno građi tijela? normalno sam uhranjen, dobro izgledam

53 %

mršav sam, nemam nita protiv da se malo udebljam

10 %

mislim da sam predebeo, trebao bih smršavjeti

27 %

mislim da sam predebeo no ne mislim da trebam smršavjeti

10 %

Koliko glavnih obroka imate tijekom dana?

Koliko često jedete meso i mesne prerađevine poput salame, hrenovki, paštete?

jedan

23 %

73 %

svaki dan

30 %

dva

2-3 puta tjedno

53 %

tri (doručak, ručak, večera)

vrlo rijetko / nikada

17 %

2 puta tjedno

63 %

da, između ručka i večere

53 %

da, između doručka i ručka i između ručka i večere

20 %

ne, nemam međuobroke

27 %

1 puta tjedno

27 %

1-2 puta mjesečno

10 %

< od 1 L

20 %

1 do 1,5 L

40 %

1,5 do 2 L

23 %

> od 2 L

17 %

Koliko vode popijete dnevno?

Potraži u školskoj knjižnici u“, i „Prehrambene smjernice za djec za saznaj više o hrani, pročitaj savjete ! pravilnu prehranu

Imate li međuobroke između glavnih obroka? da, između doručka i ručka

Koliko često jedete perad? (piletina, puretina)

Koliko sokova popijete dnevno?

Što jedete dok ste u školi? uopće ne jedem sendviče

30 %

slatkiše i grickalice

hranim se u školskoj kuhinji

56 %

“Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tom e što smo unijeli ovisi na ša snaga, naše zdravlje i naš život.” Hipokrat

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

TEMA BROJA Jedete li dijetalnu hranu poput integralnog kruha, smeđe riže? da

13 %

43 %

ponekad

43 %

MiŠ

Zdrava/pravilna prehrana je način prehrane kojom se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa

Što mislite o načinu na koji se hranite? mislim da se zdravo hranim

47 %

mislim da se nezdravo hranim

13 %

ne razmišljam o tome

40 %

Jeste li upoznati s načelima, pravilima zdrave prehrane? da

73 %

znam ponešto

27 %

da, redovito

57 %

povremeno vježbam i ujmjereno sam fizički aktivan

43 %

ne, ne vježbam i rijetko sam fizički aktivan

Bavite li se tjelovježbom?

Analiza rezultata Većina ispitanih učenika jede svakodnevno voće i povrće, no većina ih svakodnevno jede i slatkiše te grickalice. Trećina ispitanika jede ribu jednom tjedno, a trećina jednom mjesečno. Ostali ne vole ribu. Meso i mesne prerađevine gotovo trećina ispitanika jede svakodnevno, dok većina jede dva do tri puta tjedno. Uglavnom je to perad jer se 19 ispitanika izjasnilo da tu vrstu mesa jede dva puta tjedno. Unos vode je zadovoljavajući, a većina ispitanika popije manje od litre soka dnevno. Većina učenika im jedan međuobrok na dan, između ručka i večere, a čak ih osam uopće nema.

Ljiljana Poša, školska kuharica:

Školska kuhinja

Djeca najviše vole pizzu i tjesteninu, a učitelji piceka s mlincima!

O ukusima se (ne) raspravlja

U razgovoru s Ljiljanom Pošom, školskom kuharicom, otkrili smo koja jela najviše vole učenici, a koja učitelji, kako nastaje školski jelovnik te je li teško kuhati za dvjestotinjak ljudi

Kuharica Ljiljana u školskoj kuhinji ne žele jesti.

U ovoj školskoj godini u školskoj se kuhinji hranio 241 učenik matične škole od ukupno njih 268 i svih deset učenika područnih škola

Gotovo svi učenici hrane se u školskoj kuhinji

Gotovo svi učenici naše škole hrane se u školskoj kuhinji što je već dovoljan znak njene kvalitete. No, kako su ukusi zaista različiti, upitali smo ih što vole više jesti, a što manje. Također, ekskluzivno su za MiŠ složili jelovnik iz snova koji možete pronaći na sljedećoj stranici!

• Tko slaže školski jelovnik? Ravnatelj, tajnica, jedan roditelj i ja.

Što voliš, a što ne voliš jesti u školskoj kuhinji?

• Jeste li zadovoljni njime? Obrazložite. Nisam. Nema dovoljno voća i povrća koje djeca

Ivona Marović: Volim jesti pizzu, a ne volim hrenovke. • Mario Šolčić: Volim pizzu! Ne volim rižoto. • Karlo Tomašković:

• Koje jelo najviše vole učenici, a koje učitelji? Mislim da učenici najviše vole pizzu i tjesteninu s bolonjez umakom, a učitelji piceka s mlincima. • Što učenici još ne vole jesti, osim voća i povrća? Očito je da djeca ne vole jela sa žlicom. Nisu oduševljeni kad ih na stolu dočeka varivo. • Je li teško kuhati za toliko ljudi? Je! Jako je teško kuhati za puno ljudi jer svatko ima svoj ukus. • Imate li vremena skuhati neko kompliciranije jelo? Imam. Kuham od šest do deset sati ujutro. To je dovoljno vremena da se svašta skuha! (smijeh) • Koje je vaše najdraže jelo? Sve volim jesti, ali ako bih morala nešto izdvojiti, onda bi to bio grah. • Razgovarala Dora Poša, 6.r.

Rado jedem žemlju sa Zdenka sirom i pizzu. Ne volim sendviče ponedjeljkom. • Željko Ložnjak: Volim jesti pizzu, bolonjez, rižoto i sendviče ponedjeljkom. Ne volim jesti žitarice s mlijekom i Zdenka sir sa žemljom. • Jurica Hasanović: Obožavam pizzu, a ne volim griz. • Leo Karasman: Jako volim jesti pizzu, bolonjez i makarone sa saftom. Ne volim jesti sendviče. • Petra Žitković: Volim špagete, rižu i pizzu, ne volim sendviče i hrenovke. • Marina Razum: Volim špagete, pizzu, slanac sa sirom i rižoto, a ne volim sendvič i hrenovke. • Rafaela Coha: Volim pizzu, griz i špagete, a ne volim sendvič i hrenovke. • Valerija Burić: Volim pizzu, bolonjez, slanac sa sirom i rižoto, a ne volim mliječne proizvode. • Tamara Bašić: Volim pizzu, a ne volim sendvič. Ponekad mi nije baš fin ni jogurt. • Petar Penava: Lisnato s višnjom i kakao, ne volim hrenovke, sendvič i Zdenka sir.

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

TEMA BROJA

Složi jelovnik po vlastitom guštu! • Pripremio Karlo Tomašković, 5. r. Učenici

PON

UTO

SRI

ČET

PET

IVONA Marović

pizza i sok

puding

sladoled

muffini s čokoladom i kakao

MARIO Šolčić

nesquik

pomfrit i kečap

krema od čokolade

griz

lignje ili riba

KARLO Tomašković

lazanje

gyros

tjeste-nina sa sirom

tortilje

lignje ili hobotnica

ŽELJKO Ložnjak

sendvič

pizza

lazanje

tortilje

lignje, salata, ili hobotnica

Jurica Hasanović

čevapi

burek

gyros

pizza

Leo Karasman

pohano meso

lazanje

pizza

lisnato s višnjom

krafne

Petra Žitković

čevapi

sirni namaz

piletina i krumpir

lazanje

pomfrit

Rafaela Coha

pizza

corn flakes

kruh s Nuttelom

salata s piletinom

Mc’Donalds

Valerija Burić

špageti

pizza

sladoled od čokolade

juneći paprikaš

lazanje

Tamara Bašić

piletina

čokoladna torta

giros

muffini od čokolade

riba

Petar Penava

pizza

čevapi

tortilje

burek

svinjetina

Neobična hrana

Balut

• Pripremila Klara Razum, 8. r.

Balut je prokuhano, oplođeno pačje ili kokošje jaje sa skoro potpuno razvijenim embrijem. Bogato je proteinima, a jedu ga Filipinci, Kambodžani i Vijetnamci. Filipinci ga jedu nakon sedamnaest dana, dok još nema ni perje ni kljun, a Vijetnamci se strpe dvadesetak dana, kada embrio dobije sva obilježja malog pačića ili pilića, kojem nedostaje još koji dan da se sam izlegne. Jede se sve, a za potpun užitak dodaje se sol, čili ili ocat dok se najčešće konzumira uz pivo. Iako se uglavnom mogao naći kod uličnih prodavača, danas je u ponudi skupih restorana.

Cazu Marzu

Prženi cvrčci

Sir u kojemu žive ličinke kukaca, Cazu Marzu, specijalitet je na jugu Italije. Ličinke se namjerno dodaju kako bi ubrzale fermentaciju do stanja raspadanja tj. do trenutka kada se razgrađuje mast u siru.

U neobičnoj deliciji uživaju stanovnici u nekim afričkim i azijskim zemljama gdje se smatra poslasticom. Cvrčci su bogati bjelančevinama i zbog toga su na Zapadu postojali pokreti koji su promovirali pržene insekte. Većina je, pogađate, neslavno propala.

Štakori

Mmmm…. Volimo griz!

Što ste najčudnije jeli, a što najviše volite jesti? Upitali smo nekoliko učitelja koja je najneobičnija hrana koju su probali Filip Fabek: Najčudnije sam jeo u Meksiku tacos s

kravljim iznutricama, mozgove raznih životinja, puževe... Najviše volim jesti ribu , biftek i carpaccio (tanko rezano sirovo meso najčešće govedine, teletine, tune, lososa…). U školi najviše volim jesti čušpajze!

Tajana Petrina: Najčudnije što sam jela su bili žablji krakovi. Najviše volim jesti škampe na buzaru. • Pripremila Danijela Bićanić, 8.r.

Klementina Šančić: Najčudnije što sam jela je bila kineska patka u kineskom restoranu, a najviše volim jesti štrukle.

Dok su za moderan svijet oni simboli boleštine, u Kambodži ih vole baciti na roštilj. Uloviti ih nije nimalo teško. Pričekate manju poplavu i nakon nje na polju ostaje na desetine utopljenih štakora. Problem ih je jedino nositi jer su zbog pretjeranog prežderavanja na bogatim poljima puno deblji i teži od onih koje mi poznajemo.Nakon sasvim uobičajenog pečenja na roštilju spremni su za jelo i navodno imaju okus poput piletine.

Bosintang

Korejancima je pseće meso svakodnevno na meniju pa je ono i sastavni dio jušnog jela bosintang. Kuha se s raznim povrćem, a posebno se dobro slaže s češnjakom, đumbirom, lukom, raznim biljem i paprom. Vjeruje se da je meso mekše i ukusnije ako pas umire u mukama, stoga nedužne i jadne pse muče oduženim vješanjem ili premlaćivanjem. Ranije je za bosintang uzgajana posebna pasmina, a danas se jedu sve, i čistokrvne i mješanci. Svaki stanovnik Južne Koreje godišnje pojede oko kilu i pol psećeg mesa.

DOGAĐANJA

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

MiŠ

Učenici i sportašica generacije:

Zvijezde osmaša su Lovro Širić, Klara Razum, Kristina Suša i Danijela Bićanić Lovro Širić, Klara Razum i Kristina Suša na završnoj su priredbi proglašeni učenicima generacije, a Danijela Bićanić sportašicom generacije; pročitajte njihove izjave Kristina Suša

Klara Razum, Lovro Širić i Kristina Suša

Lovro Širić

Iako se većina učenika uopće ne bi dvoumila oko toga je li Lovro Širić učenik generacije, jer zaista nema predmeta u kojemu nije odličan, on sam ostao je iznenađen. – Nisam uopće o tome razmišljao, nisam bio siguran da će uopće birati učenike generacije – rekao je Lovro, koji ima podugačku listu sudjelovanja na natjecanjima. – U šestom razredu sam bio drugi na županijskom iz geografije, a u sedmom sam bio šesti. Iz kemije sam bio peti, pola boda mi je nedostajalo do državnog natjecanja, a na natjecanju iz biologije sam bio drugi. Bod do državnog! U osmom razredu išao sam na županijska natjecanja iz geografije, kemije, biologije i vjeronauka, a sudjelovao sam i na gradskom natjecanju pomlatka Crvenog križa – istaknuo je Lovro, koji je upisao 5. gimnaziju u Zagrebu – Nakon što krenem u najtežu gimnaziju u Zagrebu, osnovnu školu ću vjerojatno pamtiti po tome kako mi je lijepo, lagano i idilično bilo – zaključio je kroz smiješak.

Osim što je odlična učenica, Kristina Suša je tri godine za redom bila prvakinja Hrvatske u Kyokushin karateu. Članice je ekipe koja je na županijskom natjecanju iz atletike osvojila treće mjesto, a sudjelovala je i na školskim natjecanjima u rukometu i biologiji. – Puno sam se trudila i marljivo radila tijekom cijele godine no nisam očekivala ovo priznanje. Ipak, trud se i ovaj put isplatio – rekla je Kristina, koja je upisala opću gimnaziju u Jastrebarskom. - Od prvog do četvrtog razreda mi je mama predavala u Područnoj školi Pavučnjak. Bio je to istovremeno čudan i lijep osjećaj. Svi smo bili kao mala obitelj. Kada sam u petom razredu došla u Sveti Martin, za mene je to bila velika promjena. No, ubrzo sam stekla nove prijatelje i iskustva. Ono što me iznenadilo je to što se i dalje u tako velikoj školi osjećala međusobna ljubav, a dobila sam i više samopouzdanja. I ono najvažnije, stekla sam znanje koje su nam učitelji s puno truda i strpljenja prenijeli – istaknula je Kristina kojoj će u posebno lijepom sjećanju ostati maturalac i dani provedeni u Školi stvaralaštva u Novigradu.

Klara Razum

N i s a m očekivala da ću biti učenica generacije, zato što je bilo i boljih učenika od mene, onih koji su bili na više natjecanja i koji su postigli puno bolje rezultate. Sudjelovala sam na školskim natjecanjima iz biologije i engleskog – skromno je rekla Klara Razum, koja je upisala samoborsku gimnaziju A.G. Matoša. – Najdraži predmeti u osnovnoj školi su mi bili geografija, kemija i likovni, a pamtit ću je po odličnom društvu, mnoštvu događaja i dobrim učiteljima – istaknula je. U slobodno vrijeme Klara voli biti s izviđačima, družiti se s prijateljima i plesati.

Danijela Bićanić

Jako sam se razveselila kad sam saznala da ću biti sportašica generacije! U školi sam trenirala atletiku, kros, gimnastiku i malo rukomet – sretno je izjavila Danijela Bićanić, dodajući - Svaki sport je poseban, kao i ekipe s čijim sam članovima zajedno ostvarivala pobjede. Ipak, možda bih malu prednost dala gimnastici.–

Sportašica generacije Danijela Bićanić i učitelj Šuflaj

Danijeli će u posebnom sjećanju ostati ovogodišnje državno natjecanje u Poreču gdje je s gimnastičarkama osvojila broncu. Ipak jo je draži rezultat koji je ostvarila na županijskom natjecanju iz atletike. – Bila sam druga, što je vrlo visoka pozicija s obzirom da sam bila najmlađa i najmanja natjecateljica – kazala je buduća učenica 10. gimnazije u Zagrebu.

Završna priredba

Oproštaj učenika 8. razreda Nakon završne priredbe u lipnju, uz svečanu podjelu svjedodžbi i pjesmu, od osnovne se škole oprostilo 42 učenika osmih razreda Zanimljivom priredbom koja nas je vodila kroz učionice OŠ Mihaela Šiloboda obilježen je kraj nastavne godine. Nakon komičnih situacija na „satovima“ hrvatskog, glazbenog i informatike, brojna publika preselila se u dvoranu. Ondje su plesno i akrobatsko umijeće pokazali članovi plesne skupine koji su svaki petak tijekom godine marljivo uvježbavali zahtjevnu točku. Zvijezda priredbe Željko Ložnjak odlično je odglumio učiteljicu Zlatu

Učenicima dvaju osmih razreda podijeljene su svjedodžbe, a nakon međusobnih zahvala učitelja i učenika, krenula je pjesma „Bili smo jednom najbolji, o nama su priče pričali…..“

edbu eličao je prir Mali zbor uv

Osmaši su podijelili prigodne poklone učiteljima

Najatraktivnija točka na priredbi – plesna skupina koju vodi učiteljica Helen-Marie Odlikaši su nagrađeni knjigama

Pjesma za kraj

Tko ima bolje maj

ice?

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

Dan škole

Prvu školsku zgradu u Svetom Martinu pod Okićem, koja se sastojala od jedne učionice i učiteljskoga stana, sagradili su 1873. godine seljaci na župničkoj oranici, a prvi učitelj zvao se Stjepan Kovačina.

Slavlje za dan naše škole i Majčin dan Učenici i djelatnici OŠ Mihaela Šiloboda obilježili su Dan škole priredbom i sportskim susretima Priredbu su povodom Dana škole, 30. svibnja, pripremili učenici nižih razreda i njihove učiteljice. Pred prepunim školskim holom pjevali su, svirali, plesali, recitirali i glumili. Ujedno su obilježili i Majčin dan pa su sve majke dobile poklone koje su učenici sami izradili. Viši razredi su Dan škole i Svjetski dan sporta prigodno obilježili sportskim susretima.

zredi oduševili su

Prvi ra Povuci, potegni…

Do tada su djeca učila čitati i pisati po kućama.

Godine 1972. svečano je postavljen kamen-temeljac nove škole, a današnja školska zgrada otvorena je 19. listopada 1975. godine i nazvana po književniku Ivanu Goranu Kovačiću. Godine 1993., osamsto godina od prvog spomena Okića u povijesti, selu se vratio stoljetni naziv Sveti Martin pod Okićem, a školi njezino prvo ime. Odnedavno škola nosi ime matematičara Mihaela Šiloboda.

publiku!

Voditelji Jelena Le

sjak i Maks Prpić

odlično su odradi

li posao

Recitacija drugog razreda

Ekipa iz Klaka

Skeč četvrtaša

Iz petnih žila!

Mali tamburaši

Učenice viših razreda igrale

su rukomet

Dečki su igrali nogmet

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

MiŠ

Olimpijada starih sportova

Svi za jednoga, jedan za sve! Stotinjak učenika nižih razreda natjecalo se u povlačenju konopa, utrkama u vrećama i utrkama sa šinjama Zadnji tjedan nastave u školi je organizirana Olimpijada starih sportova za učenike nižih razreda. Stotinjak učenika, podijeljeno u devet ekipa, natjecalo se u povlačenju konopa te u utrkama sa šinjama i utrkama u jutenim vrećama. Najbolja je bila plava ekipa čiji su članovi dobili medalje, a svi su sudionici nagrađeni slatkišima. Natjecanje je bilo borbeno i srčano, a dvoranom i školskim igralištem tih se dana najčešće mogao čuti dječji uzvik: „Svi za jednoga, jedan za sve!“

ici od Na olimpijadi su sudjelovali učen 1. do 4. razreda

Utrka u vrećama

Kolne šinje zamjenili su drveni kolutovi Povlačenje konopa

Podjela medalja pobjednicima

Navijači

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

Učenička zahvala za plodove zemlje Povodom Dana kruha, u listopadu je u našoj školi održana priredba na kojoj su učenici čitali i recitirali književna djela o kruhu. – Bilo je lijepo, sviđale su mi se zanimljive pjesme o kruhu – podijelio je s nama svoje dojmove učenik Ivan Bićanić. Svima se najviše svidjela priča o nastanku kruha Mislava Botice koji ide u prvi razred.

Odlična priča Mislava Botice

Mislav Botica – najmlađi pe kar svetomartinskog kraja * Voliš li jako kruh? Obožavam ga! Svako jutro jedem kruh i mlijeko! * Pomažeš li tati raditi kruh? Često pomažem mijesiti kruh.

-Često gledam tatu kako radi kruh . Takav kruh ne može napraviti nitko osim nas jer imamo posebno dalmatinsko brašno. Tata u kruh stavlja pola kile brašna, ulje, sol , šećer, malo vode, kvasac. Sve te sastojke stavimo u komoru, to je miješalica za tijesto, i zamijesimo kruh . Zatim ga pokrijemo krpom i ostavimo da se digne. Peku počistimo lopatom i u nju stavimo kruh . Pečemo ga otprilike tri sata. Taj kruh dostavljamo mnogim trgovinama i restoranima – otkrio nam je Mislav, kojemu smo postavili n e k o l i k o pitanja. Danijela Bićanić, 8.r.

* Koja vrsta kruha ti je najbolja? Svi su mu odlični. * Misliš li se u budućnosti baviti pekarstvom? Kada moj tata umre, ja ću raditi kruh da Bog ne bude tužan.

Kruh je vrijedna namirnica. Sadrži složene ugljikohidrate, bjelančevine, kalcij, željezo, tijamin i nijacin te važne vlaknaste tvari 22

Dani kruha, dani zahvalnosti za plodove zemlje, obilježavaju se svake godine tijekom listopada; uz molitvu i blagoslov zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni

a Kao namirnic od velike povijesne, ali i suvremene a važnosti, sam riječ kruh je metafora za e osnovne ljudsk potrebe

KRUH Sipa, mućka, valja, mijesi moja baka svako jutro fini kruh zamijesi. U staroj peći, on se rumeni i mirisom sve zasjeni. Na stolu uvijek izgleda slatko pa moja seka kaže: „Jeo bi ga svatko!“ Kruh moje bake, uvijek je dobar, zato ga svi morate probat! Željko Ložnjak, 8.r.

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

MiŠ

Zanimljivosti U British Museumu u Londonu nalazi se kruh star oko 4000 godina, a pronađen je uz egipatsku mumiju!

Mali i veliki đaci na priredbi

Prosječan Hrvat na godinu pojede oko 90 kilograma kruha, a prosječan Amerikanac tek oko 23 kilograma. Prelomljeni kruh smatra se univerzalnim simbolom mira.

Svi prvašići (na slici Jakov Les jak) zamijesili su svoj kruh.. .

….koji je zatim blagoslovio Belinić, župnik svetomartins vlč. Božidar ki

Učenici viših razreda čitali su svoje radove o kruhu

Učenici trećeg razreda: „Volim

Riječi kompanjon znači onaj s kim se jede kruh (lat. cum – sa + pan – kruh). Murphyjev zakon kaže da će se kriška kruha premazana maslacem pri padu uvijek dočekati na namazanu stranu.

Legenda o nastanku kruha

o kruh!“

Krušna anketa

Bez kruha nema života

Anketu su provele učenice šestih razreda, Lea Lisec, Valentina Hubak i Doris Mihelec

Korina Lisec, 1. razred:

Filip Palčić, 5. razred:

„Volim kruh, a najdraže pecivo mi je puter štangica. Mislim da se kruh sastoji od brašna i soli.“

„Volim kruh! Mislim da se Dani kruha održavaju zato što ga ljudi vole. Mislim da se sastoji od kvasca, soli, vode i brašna.“

Eva Krpan, 2. razred: „Obožavam kruh, a najdraže pecivo mi je kroasan. Za mene su Dani kruha proslava kad blagujemo kruh.“

Klara Sopić, 4. razred: „Mislim da se kruh sastoji od pšenice, brašna i vode. Dani kruha se održavaju zato da bi blagoslovili kruh. Ne bih se htjela naći u situaciji da nemam novaca ni za kruh.“

Tamara Bašić 6.

razred:

„Mislim da su Dani kruha važni za cijeli svijet. Jako volim kruh. Mislim da je on jedinstven i svi bi ga trebali jesti!“

Mihael Jurak, 8.

razred:

„Volim jesti kruh, a najdraži mi je bijeli kruh moje bake. Za kruh mislim da je najbolja stvar na svijetu i da bez njega nema života.“

Copyright 2012 Rory Walker Prvi je kruh nastao slučajno. Oko 2600. godine prije Krista jedan je egipatski rob uz vatru pravio kolačiće od brašna i vode. Uhvatio ga je san, vatra se ugasila, a kolačići su ostali na toplom. Tijesto se diglo, a pečeni kolačići bili su mnogo ukusniji od tankih, tvrdih kakve su jeli do tada. Arheološki nalazi u Egiptu pokazali su da su Egipćani zaista poznavali proces pečenja kruha. No, kruh se u nekom obliku jeo još od neolitika. Zrna žitarice su se drobila, miješala s vodom i pekla na vatri. Grčki mornari i trgovci donijeli su iz Egipta brašno i tako se proizvodnja kruha proširila i po Europi. U srednjem vijeku kruh se ponovno počeo pripremati bez kvasca, iako su ga Normani s kvascem radili od 1191. Do ranog 13. stoljeća mlinari su postajali sve važniji, a izum mlina oko 1800. godine omogućio je proizvodnju laganijeg i bjeljeg kruha koji se smatrao skupljim i ukusnijim.

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

Nore gljive i ježeki najbolji među malim školama! k i n š a F

Maske OŠ Mihaela Šiloboda pom skom fašniku - publiku su odušev pjesma i veselje s kojim su se pre

Nore gljive i ježeki iz naše škole proglašeni su najboljom maskiranom skupinom u konkurenciji manjih škola na 186. Samoborskom fašniku! Nagrada je to velikom trudu koji su učenici drugog razreda matične škole i PŠ Klake s učiteljicama Valerijom Levanić Milinković i Evom Mesic te učenici PŠ Pavučnjak s učiteljicom Mirjanom Suša uložili u izradu maski.

Školski ples pod maskama Kauboji, Indijanci, liječnici, vampiri, vile i vještice zavladali su školom zadnji dan fašnika! Pogledajte fotografije i prisjetite se nore atmosfere plesa pod maskama!

Pjesma norih gljiva Tak velke lude gljive nigde na svetu ni a saki mali ježek u jednoj sad beži . U šumu, u šumu, u šumu, ježek sad beži . Poglejte , poglejte , poglejte Kak noru gljivu sad gledi .

o obr ed ! s ’ Kak ljamo av zab

Vi če

Dobra vila Klementina e našminkala je brojn maske Najmanje maske….

Da dan

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA Samoborski fašnik ima dugu tradiciju. Traje već 186 godina i najstariji je među hrvatskim pokladnim svečanostima. Najveća je i najvažnija turističko -zabavna manifestacija grada Samobora. Posjećuju ga ljudi iz svih krajeva zemlje, maskiraju se, plešu i najvažnije - dobro se zabavljaju. • Danijela Bićanić, 8.r.

omele su konkurenciju na Samoborvile maštovite gljive i ježeki, njihova edstavili

ile i Indijanci etvr tog razreda

Blues brothers!

Crno

je ba rem svaki n ma skenb al!

bijeli

MiŠ

Čuvena Sraka jedan je od simbola Samoborskog fašnika

Povijest maškara Nekada davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati i odobrovoljiti bogove, maskama su se štitili od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće…. Prerušavanjem su tjerali zimu i prizivali proljeće, a pritom su se i dobro zabavljali. Taj se običaj zadržao sve do danas. Počeci fašnika vezani su uz pravilo nastalo u 9. stoljeću koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (bezmesna nedjelja). Kako bi narod lakše izgovarao te riječi, nastao je skraćeni oblik karneval ili mesopust. Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim. Na fašnički dan kuha se zelje, žganci, govedina, peče purica ili guska i pripremaju krafne (pokladnice). Fašnik je imendan muškaraca pa si neki od šale i čestitaju. Nakon pokladnog utorka dolazi Čista srijeda i karneval završava. Tog dana se zlotvor fašnik, krivac zbog sveg lošeg u protekloj godini, svečano spali, utopi ili objesi. Prije pogubljenja prethodi mu suđenje u kojem sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj, krvnik i tugujuća rodbina. Fašnička lutka izrađena je od slame, krpa ili starog odijela. Njegovim spaljivanjem završava vrijeme ludorija i započinje korizmeno razdoblje od 40 dana koje prethodi Uskrsu. Tada se maske spremaju u ormar i ponovno postajemo oni obični – mi! • Karlo Tomašković, 5. r.

svijet

Punk is not dea d!

Indijanka!

Najja

Sumr či sm o

u ško li!

ak sa ga!

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

Božićna priredba i sajam

Sretan Božić s

Učitelji, učenici i njihove obitelji zajedno su proslavili Božić priredbom i sajmom učeničkih rukotvorina Božićni duh zavladao je školom u prosincu! Ekološke vrećice, kolači i ukrasi za bor bili su samo dio bogate ponude božićnog sajma koji su pripremili učenici i učitelji. Roditelji, bake i djedovi u velikom su broju stigli na sajam i priredbu. Prepunu dvoranu oduševio je zanimljiv program i voditeljske zvijezde Jelena Lesjak, Karlo Tomašković i Antun Tišljar. - Prihvatio sam voditeljski zadatak jer volim glumiti. Pripremali smo se oko osam školskih sati – otkrio nam je Karlo, dodajući kako su Antun i Jelena jako dobri kolege s kojima je bilo zabavno surađivati. Učiteljice Helen-Marie Kerovec i Martina Razum osmislile su program. Uz pjesmu, ples i igrokaze, zanimljive su bile i točke napravljene po uzoru na popularne televizijske emisije „Supertalent“ i „Ples sa zvijezdama“. Kratki film „Kako će neki provesti Božić“ podsjetio nas je da nisu svi sretni kao mi te da bi uvijek trebali cijeniti život, a posebno u božićno vrijeme. – Bilo mi je super – komentirao je prvašić Damjan Makarun, s kojim se složila i učenica šestog razreda Kristina Perić – Ne bih ništa mijenjala, sve mi je bilo zanimljivo – zaključila je.

JASLICE

ove Jaslice su le godine bi nego drugačije ih prethodn godina . Otvoreno e ko kojeg s ognjište o lo itelj posta b o a lj p u ok alište je i okuplj školskom učenika u - Sviđaju hodniku. slice jer nam se ja e . Nikada su posebn jeli slične nismo vid irali su - koment odatni učenici . D prostoru sjaj ovom rasi od dali su uk a materijal prirodnih radili koje su iz ećeg učenici tr razreda . 26

be: Antun Tišljar, Karlo Voditelji božićne prired jak Tomašković i Jelena Les

Raspjevani pr va ši

Šaljiva pjesma šestih razreda nasm Ekološki osviješteni petaši

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

MiŠ

svakome!

ć u školi svečanom

Ponuda je oduševila posjetitelje sajma…. … a mali p rodavači im ali su pune ruke posla!

Zimu su nam dočarale pahuljice i snjegović iz drugog razreda

Priredba na TV programu

mijala je publiku

Nastup četvrtaš a ama…. Zvijezde Plesa sa zvijezd

! … i strogi ocjenjivački sud

Zanimljiva ideja da voditelji mijenjaju televizijske programe velikim daljinskim upravljačem, a na pozornici u obliku televizora se izmjenjuju nastupi, potekla je od izviđača s kojima učiteljica HelenMarie već godinama radi. - Učiteljica Martina izradila je daljinski upravljač, a zajedno smo osmislile izgled pozornice. Učiteljica Ružica i domar Marijan našu su ideju proveli u djelo – rekla nam je učiteljica Helen-Marie.

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

Dan planeta Zemlje Čuvajmo naš jedini dom svaki dan! Povodom Dana planeta Zemlje upitali smo učenike što svakodnevno čine kako bi zaštitili i očuvali naš prirodni okoliš Dan planeta Zemlje svake se godine obilježava 22. travnja u više od 175 država svijeta s namjerom jačanja svijest i poštovanja ljudi prema prirodnom okolišu. Taj dan je i prigoda za procjenu svega što smo učinili i što još trebamo učiniti kako bismo zaštitili i očuvali naš planet. Svi mi na razne načine možemo pridonijeti rješavanju problema otpada, očuvanju prirodnih resursa i održivom razvoju lokalne zajednice. Provjerili smo koliko je razvijena ekološka svijest kod naših učenika.ga! Skupljamo stari papir. Čistimo okoliš. Štedimo vodu, a po danu ne palimo svjetlo! razreda Plakat učenika drugog

Što ti činiš kako bi zaštitio i očuvao Zemlju? Željko: Bacam smeće u koš za smeće! Staklo, plastiku i papir posebno bacam u kontejnere predviđene za različite vrste otpada.

erije, a Mi smo bacili stare bat ti? Još stigneš!

Danijela: Štedim vodu. Ne kupam se nego tuširam.

Natalia: Zatvorim vodu dok perem

Akcija prikupljanja starih baterija Povodom Dana planeta Zemlje organizirali smo akciju skupljanja starih baterija. Postavili smo spremnik za baterije u hol škole, a uz njega je i plakat na kojem je istaknuto zašto je važno odvajati ovu vrstu otpada. Naime, mnoge stare baterije i akumulatori sadrže teške metale koji, ako završe u vodi i okolišu, mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi i životinja.

zube!

Leo: Ne koristim dezodorans jer on sadrži freone koji su štetni za atmosferu. Veronika: Ne gazim cvijeće u šumi. Marina: Recikliram papir, plastične boce, staklo.

Lucija: Odvajam različiti otpad, ne bacam smeće u prirodu. Petar: Dok perem zube, voda ne teče. Gasim svjetlo kad izlazim iz prostorije. Karla, Ian, Lana i Paola: Ne bacamo smeće na pod. Recikliramo

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

DOGAĐANJA

ki s t e j v S dan voda

MiŠ

Sretni smo jer možemo piti čistu izvorsku vodu! Učenici OŠ Mihaela Šiloboda obilježili su Svjetski dan voda izletom do izvora u Podgrađu gdje su provjerili kakvoću vode Povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, dio učenika OŠ Mihaela Šiloboda je s učiteljicom Ivankom Galunić posjetio izvor u Podgrađu. Učenici petih i šestih razreda izmjerili su temperaturu vode, a učenici sedmih i osmih razreda pH vrijednost. – Temperatura vode je 15 stupnjeva Celzijusa, a njena pH vrijednost je 6,5. To je otprilike vrijednost kakvu očekujemo od čiste vode – istaknuli su učenici, koji su na čaše pune izvorske vode ispisali „Voda za život“. Tako glasi geslo razdoblja od 2005. do 2015. godine koje je proglašeno desetljećem vode. Pri povratku iz Podgrađa zaključili smo da smo jako sretni što možemo piti čistu izvorsku vodu te da to bogatstvo moramo čuvati i za generacije koje dolaze – rekli su učenici.

Galunić kod izvora Učenici i učiteljica Ivanka

Učenici petih i šestih razreda izmjerili su temperaturu vode, a učenici sedmih i osmih razreda pH vrijednost

Predstavljen projekt “Izvori života” PP Žumberak -Samoborsko gorje „Izvori života“ naziv je projekta koji su, povodom Svjetskog dana voda, učenicima OŠ Mihaela Šiloboda predstavili djelatnici Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Cilj projekta je očuvanje brojnih izvora vode u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje s hrvatske strane i izvora u Beloj krajini sa slovenske strane. Prema dosad prikupljenim podacima u Parku ima više od 800 izvora, otkrili su istraživači, koji su djeci pokazali fotografije čišćenja izvora, uređenja lokvi te raznolike flore i faune. Uz uređenje pet lokvi i pet izvora, u sklopu projekta uređena je i poučna staza blizu Budinjaka, a prilikom posjeta treba poštovati pravila ponašanja uz vodu. - Ne smijemo bacati smeće, zagađivati prirodu, ne smijemo mučiti životinje i uništavati biljke – rekli su učenici koji su znanje pokazali i u prigodnom kvizu. Na kraju druženja dobili su knjižicu koja će im, uz zabavne igre, biti dobar vodič u prirodi.

Cilj projekta je očuvanje brojnih izvora vode u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Jeste li znali? Jedna litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode. U zemljama u razvoju 80 posto bolesti je povezano s vodom. Petominutnim tuširanjem potroši se oko 100 litara vode.

Učenici su upozna ti s važnošću čišćenja izvora i uređenja lokvi

Kanada posjeduje 25 posto ukupne svjetske vode.

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

INTERVJU

u j v Učitelj pov r e t in Učenicim povijest k čovjek tra S učiteljem Filipom razgovarali smo o njegovoj ljubavi prema glazbi, o poslu u školi, putovanjima, djetinjstvu…

Škola U početku nisam baš bio oduševljen poslom u školi . Bilo me je malo strah , u smislu, što ću ja sad reći toj djeci . No, sad je super.“ Ukratko nam se predstavite. Ja sam Filip Fabek, predajem povijest u vašoj školi u Svetom Martinu.

Što ste željeli biti kad ste bili mali? Pa, puno toga… Htio sam biti odvjetnik, stalno sam lupao s čekićem kao pravi sudac. Želio sam i letjeti u svemir, biti astronaut, pilot. O tome sam puno maštao. Zapravo, još bih dan danas želio letjeti u raketi! Tijekom srednje škole želja mi je bila da radim što me volja, a to je uglavnom bilo - ništa.

Kakav ste bili đak u osnovnoj? Odličan, a u srednjoj sam bio vrlo dobar.

Koji fakultet ste završili? Jeste li oduvijek znali što ćete studirati? Završio sam povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu, ali nisam oduvijek znao što želim biti. Nakon tehničke škole, završio sam za strojarskog tehničara, odluka da idem studirati društvene predmete iznenada je pala. Nisam išao studirati s namjerom da postanem profesor, išao sam studirati filozofiju jer me to zanimalo i nisam razmišljao o budućem poslu. Važno mi je bilo da se bavim onime što volim, a to je bila filozofija.

Kada ste počeli raditi u školi? Jeste li još negdje radili? Prije škole sam radio svašta! Dok nisam uspio pronaći posao u školi, obavljao sam zaista različite poslove. Radio sam u jednom trgovačkom centru gdje sam nosio stolove i drugi namještaj. Radio sam kuglične ležajeve za kamione na CNC (kompjuterski navođenim) strojevima, zavarivao lance... Cijelo to vrijeme sam radio glazbu i vlastitu umjetnost. Moram priznati da u početku nisam baš bio oduševljen poslom u školi. Bilo me je malo strah, u smislu, što ću ja sad reći toj djeci. No, sad je super. Ne znam do kada ću to raditi, ali nadam se da će filozofija biti moj životni suputnik.

Sviđa li vam se raditi u ovoj školi? Da, jako!

Biste li nešto željeli promijeniti u radu škole? Moram razmisliti… To se ne smije reći… (smijeh). Sviđa mi se rad u jutarnjoj smjeni, a što se tiče mog predmeta, bilo bi bolje da nemam posebno dječake i djevojčice nego normalne miješane razrede…

Što mislite, jeste li strogi prilikom ocjenjivanja učenika? Nisam!

Najvažnije mi je povezivanje uzročnoposljedičnih veza, manje inzistiram na godinama i napamet naučenim definicijama. Važnije mi je da učenici znaju zašto se nešto dogodilo i kakav je to utjecaj imalo na daljnji tijek događanja. Pokušavam im predočiti povijest kao put u kojem čovjek traga za slobodom.

Jeste li zadovoljni radom i znanjem učenika? Ne!

Zašto? Pa zato jer ne uče nego im poklanjam ocjene. Čast izuzecima.

Bavite se i glazbom. Kako se zove vaš bend? Što i gdje svirate? Imam dva benda, jedan se zove True, a drugi J.W. Pozoj. Uglavnom imamo koncerte po Europi, ponekad i u Hrvatskoj… Eksperimentalni projekt radim sam. To je elektronski projekt u kojem se više bavim produkcijom zvuka. Radio sam glazbu za filmove, izložbe i naravno za partije koje napravimo u šumi gdje se znamo zabavljati po tri dana, bez prestanka!

Kada i kako ste se počeli baviti glazbom? Imate li tremu prije nastupa? Znate li pred koliko

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

intervju

vijesti Filip Fabek:

MiŠ

Razgovarale Lea Lisec i Ivona Marović iz šestog razreda

ma želim predočiti kao put u kojem aga za slobodom ste najviše ljudi nastupili? Punk bend smo osnovali u prvom razredu srednje škole. Glavno pravilo je bilo da nema pravila i da sviramo kako god znamo. Bilo je s nama i školskih muzičara, ali smo namjerno htjeli zaobići sva naučena pravila. Prije svakog nastupa imam tremu, ali onu pozitivnu koja te sili da daš sve od sebe. Nastupao sam pred najviše 3000 ljudi, a najmanje pred njih pet.

Ispričajte nam kako se radi glazba za film i izložbu. Kako usklađujete glazbu i posao u školi? Kad biste morali birati između toga, što biste izabrali? Kad dobijete film, kreće osmišljavanje glazbe i izrada nacrta po njemu. Često morate s mikrofonom snimati razne zvukove i sami raditi semplove (zvučne sekvence) koje želite da se pojave u filmu. Za sada sam radio za dvije izložbe. Jedna je bila u Mimari gdje je svaku sliku trebao pratiti poseban zvuk. Dobio sam predložak slika nekoliko mjeseci prije

Glazba

Prvi punk bend osnovali smo još u prvom srednje . Danas sviram u dva benda, imam svoj glazbeni eksperimentalni projekt, radim glazbu za filmove i izložbe .“

izložbe i za svaku sam sliku napravio zvučnu podlogu. Uglavnom su to bila eksperimentalna izobličenja zvuka i tihi živčani zvučni podražaji. Druga izložba je bila u galeriji u Zagrebu, ne sjećam se kako se zvala. Za nju je jedan filmski snimatelj napravio pokretnu sliku po mojoj glazbi. Kad bih morao birati između glazbe i škole, svakako bih odabrao glazbu jer je u umjetnosti čovjek slobodniji.

Što slušate sada, a što ste slušali kad ste bili u osnovnoj školi? Već sam u osnovnoj počeo slušati punk, koji sam slušao cijelu srednju školu. Klasična glazba se oduvijek slušala kod kuće. Mama mi je stalno kupovala ploče i cd-e klasične glazbe, tako da i danas, kad ne slušam glazbu koju radim, najviše slušam klasičnu glazbu. Inače samo da se zna, iako se toga sramim, slušao sam i Erosa Ramazzottija u trećem osnovne, pa malo Juru Stublića, do sedmog razreda RAP i tako, bilo je svega.

Često pričate o putovanjima. Ispričajte nam neku zgodu s putovanja! Vi ste premladi za te zgode….(smijeh). Na svakom putovanju je bilo smiješnih zgoda. Najviše me se dojmilo kad smo svirali po Rumunjskoj gdje zapravo ništa nije bilo onako kako smo se dogovorili. U svakom mjestu u koje smo došli sve što je moglo krenuti naopačke, krenulo je. Kao šećer na kraju ukrali su nam kombi sa svim instrumentima tako da smo se doma vratili bez ičega, doslovce sam stigao samo s dokumentima u džepu! Onda mi je to bio najgori osjećaj koji sam doživio, sad mi to izgleda kao super avantura.

Putovanja „Najviše me se dojmilo kad smo svirali po Rumunjskoj gdje zapravo ništa nije bilo onako kako smo se dogovorili .“ Koliko ste zemalja posjetili? Cijelu Europu, Meksiko!

osim

Skandinavije,

Koje su vam se zemlje najviše, a koje najmanje svidjele? Zašto? Njemačka je uvijek super, a Švicarska mi je najljepša i najbolja jer jako volim planine. Cijeli život sam planinario tako da me se Švicarska najviše dojmila. Zemlja po mom ukusu!

Gdje biste željeli otići? Gdje biste se željeli vratiti? Želio bih posjetiti Japan i Norvešku. Dugo želim ići na Antarktiku snimati violinu na antarktičkoj hladnoći. A gdje bih se želio vratiti? Svugdje! Na svim putovanjima upoznajemo dobre i drage ljude i s njima ostajemo u kontaktu preko interneta. Zato bih se htio vratiti čak i u Rumunjsku!

Znate li koliko vam je dugačka kosa? Nemam pojma, do sredine leđa!

Što

biste

poručili mladim ljudima? Radite, radite, radite, ali nemojte se previše uozbiljiti jer zbilja je laž kao i osmijeh što vam ga darujem (smijeh od srca).

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

INTERVJU

Deset pitanja za učiteljicu prvog razreda Magdalenu Milić:

Zadovoljna sam poslom u školi jer volim raditi s djecom! Uvijek nasmijanu učiteljicu Magdalenu na hodniku je zaustavio naš novinar Željko Ložnjak i postavio joj nekoliko pitanja kako bi je pobliže upoznali Uz Učiteljski fakultet, završili ste i školu Primijenjene umjetnosti, odjel keramike. Biste li se time bavili da niste učiteljica? Da nisam učiteljica vjerojatno bih čuvala djecu ili bih radila s keramikom, ali ne znam točno. Zadovoljna sam poslom koji radim.

Koliko ga dugo radite? Što vas veseli, a što ne? Ovaj posao radim tri godine. Veseli me rad s djecom, ali plaća me rastužuje. knula je da Učiteljica Magdalena ista je jako veseli rad s djecom

Što ste najviše voljeli raditi kada ste bili naših godina? Najviše sam voljela čitati i ići na čagu.

Što se željeli biti kao dijete? Željela sam biti veterinarka ili knjižničarka.

Što radite u slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme čitam, pletem, heklam, radim origami, planinarim, igram društvene igre…

Koja vam je omiljena knjiga? „Otmjenost ježa“ autora Muriela Barery-ja.

Koji vam je omiljeni film? Omiljeni film mi je „Ta divna stvorenja.“

Jeste li društvena osoba i koliko vam je bitno mišljenje drugih ljudi? Društvena sam osoba, ali mi nije bitno mišljenje drugih ljudi, već samo od osoba s kojima sam bliska.

Imate li kućnog ljubimca? Nemam.

Postoji li nešto što niste napravili, a želite? Želim sagraditi kuću i otputovati u Indiju.

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

PEDAGOGIJA Kako smo se snašli u 5. razredu

U petom razredu se puno više uči nego u četvrtom!

MiŠ

razredu moraju Učenici ističu da u petom četvrtom razredu, puno više raditi nego u i prijatelji i zanimljivi no dobra strana su nov predmeti

Pedagoginja Madlena Bolanča istražila je kako su učenici petih razreda doživjeli prijelaz iz četvrtog u peti razred; pročitajte što im se sviđa, što ne, koji im je predmet najteži, a koji najzanimljiviji Što ti je teže u 5. razredu?

Što ti je lakše u 5. razredu?

Ništa

Sve mi je lako

Puno testova i predmeta

Ništa mi nije lako

Više knjiga

Sat razrednika

Selidba svaki sat

Puno prijatelja

Selimo se iz razreda u razred

Više zadaće i više učenja

Neki predmeti

Sve

Seliti se

Novi, zanimljivi predmeti

Testovi

Likovni

Teža torba

Crtanje

Bliže škola

Skoro svaki dan test

Ništa

Bili smo jedan razred

Neki učitelji nisu blagi

Računati

Nije bilo deranja pod odmorom

Teže gradivo

Je li ti bilo ljepše u 4. ili 5. razredu? Objasni zašto. 4. razred 64%

5. razred 22%

Nismo se selili iz učionica

Najbolja razrednica

Manje nas je bilo Lakši predmeti Lakša torba Super učiteljica Jedna učiteljica

4. i 5. razred 14%

Novi učitelji Imam više prijatelja

Više učenja

Lakši testovi

Više sati

Manje predmeta, učenja

Što ti se ne sviđa u 5. razredu?

Malo nas je u razredu Puno zadaće

Najteži predmeti u 5. razredu su mi:

Najzanimljiviji predmeti u 5. razredu su mi:

Matematika 60%

Povijest 74%

Priroda 46%

Geografija 57 %

Tehnička kultura 37%

Priroda 34%

Engleski jezik 34%

TZK 20 %

Hrvatski 29%

Likovni 17%

Geografija 17%

Engleski 17%

Likovni 14% Povijest 6% Njemački jezik 12% Nijedan 3%

Predmeti koje najviše volim: Povijest 48% TZK 40% Geografija 31%

Izjave učenika: „Dobra strana petog razreda je što imam dobre prijatelje, a loša jer moram puno više učiti.“ „Dobro mi je što imamo dobru razrednicu, a loše je što imamo stroge učitelje…“ „Nije mi dobro jer moram puno više učiti o stvarima koje me uopće ne zanimaju.“

Seljenje iz razreda Matematika Što su neki učenici neposlušni Ništa mi se ne sviđa Puno testova Neki učitelji i neki učenici Što stalno mijenjamo učitelje Kad se neki učenici svađaju Loše ocjene Tajana strogo ocjenjuje Neki predmeti Tk Lk

Engleski 28 % Likovni 29 %

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

AUTOBIOGRAFIJA

Doris

STVARALAŠTVO

Doris Kralj, 8.r.

(humoristično pripovijedanje) jučer bio, 10. travnja u godini Sjećam se toga dana kao da je je jednako divno i sada, nakon koje 1997. Rođeno je divno dijete, i kažem, rodila sam se ja, Doris petnaest godina, ili da skratim žalila i da jest i mislim da svi Kralj. Kralj nije titula, ali ne bih najte da zvuči fenomenalno. Priz razumijemo zašto. Vaša visosti! me možete pronaći u selu Rakov Rođena sam u Zagrebu, a sada i na Karlovačkoj cesti broj 86. Potok, u blizini Samobora, u kuć imam (makar imate moj datum Ne bih vam rekla koliko godina petnaest. Sebe bih opisala kao rođenja), ali moji vršnjaci imaju osobu. Spremna sam pomoći vedru, veselu i uvijek nasmijanu oći i meni, sve po zaslugama. svima koji bi bili spremni pom om osobom. Nadam se da bi zrel i Smatram se inteligentnom samo bi dodali puno smijeha me i moji prijatelji opisali takvom, m svih buba i kukaca, što je i šaljivih osobina. Panično se boji rirodno. Ona izreka „tko ne nep i mojim prijateljima neshvatljivo o mome slučaju nije istinita. Tešk voli životinje, ne voli ni ljude“ u ne i da e Bolj o). ruga mi se brat sam savladala hodanje (zbog čega zato i sada trčim kao pingvin. no ojat Vjer . njem trča s je što pričam kad smo već kod smijanja, ni to Ma ne, uopće mi se ne smiju. A smijati, ali tada me uspoređuju mi nije jača strana. Obožavam se teljima šala bila: „Što dobijete s tuljanom. Jednom je mojim prija Da, odgovor bi bio: „Doris!“ ?“ vina kada spojite tuljana i ping m mišljenjima. Kao djevojčica Srećom, ne zamaram se tuđi a mama kaže kako sam bila prav plakala sam za svaku sitnicu i kako i islit zam ete Mož na. pret nes mala cvilidreta i još k tome i vrlo

Jasmina Katazović, 6 kompozicija

šin .r. povr rašić, 8 a G ik Domin a tekstur

je to bilo.

i pravila se kako znam igrati Jednom sam bila na igralištu tjela sam se kako bih udarila nogomet, iako nemam pojma. Zale ko, bar sam ja tako rekla i tras! loptu i zabila gol. No bilo je sklis u zraku, a glava na travi. Svima Pala sam. Noge su mi se našle mene je boljelo. Samo što sam prisutnima bilo je smiješno, a . Sada sam shvatila da boli i nije od smijeha to shvatila tek kas to cure obično misle. Zaključak za nogomet, ne samo ljubav, kako tite dečke da budu budale koje cure, držite se ženskih stvari i pus o je to zabavno). zašt trče za loptom (oni valjda znaju stva u kuhanju i slične stvari Prva vožnja biciklom, prva isku spomena. Da, stvarno nisam nisu prošle slavno i nisu vrijedne a. ali imam najbolje roditelje i brat najspretnija. Nije da se hvalim, ju. ušta nko. Uvijek mi sve dop Mama se zove Andreja, a tata Zde ali uživam. Mali gnjavator ili na, aže razm o Možda i jesam mal tu nio osoba je koja mi je u živo moj najdraži i jedini brat Anto av“. ljub tska „bra ona je to ali , najvažnija. Često se svađamo t godina nisam stigla ni mogla A sada ću završiti. Ovih petnaes da podijeliti s vama. Zasad vas sastaviti ovdje. Jednom ću još zgo pozdravlja Doris.

, 3.r.

Razum Dora

Karlo Grdović, 2.r.

Jurica Požgaj., 3.r

kreativnost u Nikola Biber, 8.r. likovnom izražaju

STVARALAŠTVO

, akarun Lara M učnjak PŠ Pav

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

3. r.

ene priča a ao je crv n e v enko. Im pice, čak rv C e s Cr o ara ljak, zva lačice, č

eni patu jčicu, h jedan crv enu kapicu, ma m o n d nim Bio je os, crv jim crve crveni n o se svo je crveno a z obraze, o v . e ro c a ip cipeli u i traktor oja mu d i crvene na crven vicu Crvenku k , i crvenu livad je o je s ra ja a o k n ja n u a e a n d n rv e g e c Jedno ao je su crv o je crv . Posjeti ice koje mu ne bobica. Pomuz ene m rv c je n i a im ok ih eće crvene k ća i finih crven o crveno cvij irnica e ra mlijeko, ij b od nam v u c u , it g p o ja je n u ja e n rv e a c n rv a je c crve et. Z tim punu okupio ispekao žio buk p lo i, , s ć o u e k k ć e e o mlij cvij oša enog je Kad je d bobice. kupio, a od crv pri večeru. koje je u crvenu n fi o je po

6.r.

cija

odula 6.r. m Bašić,

a Tamar i bojom m tono

pan, Eva Kr

2.r.

Karla Karlovčec, 4.r ., PŠ Pavučnjak

Jakov Lesjak, 1.r.

AUTOBIO

GRAFIJA

Danijela

arašić, Hana G Ivšac i Aurora k, etranje Lucija P 2.r.

Željko Ložnja k, 8.r. kompo zicija

(humoristi čno pripov ijedanje) U

Danijela

Bićanić,

8. r.

ranu, sunce m obasjan u bolnici prv i put sam vr zoru 7. srpnja 1997. g od isnula ja, m u bolnicu alena djevo ine u zagrebačkoj i medicins ka sestra jčica. Tata djevojčicu m je nazvao u je rekla: !˝ On, sav ˝Čestitam, zbunjen, p pogriješili. d o obili ste k lo Nazvao je još jednom pi slušalicu. Mislio predao je je da su slušalicu b i opet isto . aki. Bio je je tako rek uvjeren da Skoro u nesvijesti ao i dokto ću biti dje r. Nije mu dobio dje čak jer mu bilo jasno vojč kako je iz Danijela, je icu, pa se iz mam nogometa ine ljubavi r je on Dan ša ijel, naravn prema tati hodati, trča o. Dani su zovem ti i skakati prolazili, n . Jednog d malog slatk auči ana objavi og li su mi da la sam mi je pomrs brata, po mom miš ću dobiti ljenju deri ilo planove šte zvano da budem Ivan, koje Dan prije m glavna. og petog ro đe oko njega, iskrala sam ndana, dok je Ivan p la se iz kuće obližnji po . Sa susjed kao i svi su trčali toči om sam p !!! Našla sa ć. Jedna strana, dru reskakala ga strana, m se u bla jedna, dru tn mama vid ga i pljus jela, umalo oj vodi s hrpom tra ve na glavi da nije do ali posjeko . Kad me bila slom tin živa dočekala sv a na sredini čela je ostala. Tak ca. Oprala me, oj rođenda o sam ja n. Svi su m Kre!˝ U me ˝lijepa˝ e zvali žab đuvremen u sam dob a i vikali m školu. ila još jed i: ˝Kre! nog brata i krenula u Sva sretna i ponosna ušetala sa prvašiće d m u školu, očekali plj gdje su me eskom. Sje ide u moj ra kao i ostale la sam s N zred i jako ataliom, k smo dobre puno prija oja i dana . Tijekom š telja i prija s kolovanja teljica. Na djevojčica stekla sam jbolja mi je Bakalar. Ša tamnokosa lim se, to je sam se ba , pametna Klara viti je bolje i b atletikom. Na početk . U drugom razredu počela olje. Bavim u nije bilo ba s osvojila b rončanu m e gimnastikom te sa š sjajno, ali sve edalj ms Završavam osmi razre u na državnom natj ekipom ŠŠD-a d i shvaća ecanju u prijatelji, s Poreču. m da će mijeh i spa mi jako n čke. edostajati

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

AFIJA

AUTOBIOGR

STVARALAŠTVO m 8. r. Klara Razu

Klara

nje) o pripovijeda (humorističn

sam a, ugledala nisam sigurn lju še av vi sl , ći O . no ne k ili mra a 1997. godi nj av tr e oj Svjetlo dana ca M . se ećam se ega dana mje am ništa, ne sj zn i ge ne dvadeset treć a no ar st na m stala , braće i se a dana kad sa . og cu svojih roditelja či on oj je ev lo dj i če a ta zapo dječak k otkrivanje svije ištu sam upoznala jednog le crtića Lo i dvor e na likove iz m su li prohodala. U ća je e. i Ana, pods ode i nezgod Bili su to Ivan živjeli razne zg do o sm o put nešto dn Bolek. Zaje kako smo prvi e m to o o m go na travi. je rekla da piše u kuhinji, ne la ha ku m. Učiteljica nam m sa , blatom i lišće hinji. E, ja ni li, već travom so na i skuhali u ku da m a no og aš dn br jela. Je vodom, … ila sam mnoga Nisam kuhala na av la pr ća oć je m ds po inu ja me više po ko e. u rt Uz Ivanovu i An al rlj to “ nam se up „čokoladnu om. Ruke su at bl se smo napravili ila su u av pr um u podr ako sam je gradarstvom, ed. Znate i sami, tata bavi vino oj strašni medvj m i se lik ve se o ka e al m ed Budući da no gl ve iz da, a s cr e koje su mi om pipom vo av pl ak s nalazile bačv at i st čv do ba užio ne islila da je u m, tata nije sk Uvijek sam m rali ruke vino op i sv o sm vino. Tako . jerno; padala vina te jeseni ti, ali ne nam os up gl koja m sa da je mačka manja, radila akora misleći št Dok sam bila g vo rt m a dragal sam na glavu, mravima. se la razred. Bilo ra ig spava, krenula u prvi m sa u d ka le avu, plavokos sti su presta upoznala mrš n da su Bezbrižne rado i m iž sa N vi a. Pr Martin e i zadaća. ela. Zvala se u me strah škol sam odmah sj su me razred m m jo to ko pe s , U . cu la nu . re djevojči um ok oj ni vatili m a nisam se m bila, nisu sh sa i ni razredi prošli, cu to lji ja te ija no štrebere, najbolju pr ičan mome, svrstali među sl vo to go šla um vu Zlatokosa. Tada sam na se lu ili kako je zo ije an D cu ši u školu, a još sporta upis u srednj za t. se vo ži am i m el jećati cij prošle, spre bih se tako os la Tri su godine lje Vo e. et m kao dij uvijek osjeća 8.r. Klara Razum,

, 2.r. PŠ Klake Lovro Razum

Sara Makarun, 3

Leo Prpić, 8.r. rekom pozicija

Moja mama

Mihael Razum, 1.r.

raljević, Dominik K

3.r.

srednje dobi Moja mama je tijela. Ona je i skladnoga j škasta. Lice jo mala i debelju o, ep ijano i lij je uvijek nasm j jako lijepe. jo su a usne n. Oči su joj Nos joj je rava va umivena tra zelene kao joj je smeđa rosom. Kosa . proljetno jutro kao drvo u eđa sm je si no Odjeća koju traperice. Ona majica i plave a, nasmijana, je uvijek blag vanja. Brižna puna razumije društvu. Moja u je i ugodna a la u Saboru, mama je radi o e in br i a ic sada je domać u oj sv Ja volim našoj obitelji. e sv i e en voli m mamu jer ona u obitelji. r. Lovro Razum, 2.

Patrik Fabek, 2.r.

Seka

lek, 6. r. L zcija Miha

, ada kak slap Duga kosa p e. ic sljiv oči ko male i kaj nigdo, Pamet v glav stalno. knjiga v ruki iti joj mrsko ni Ni v zabavu a. ev pop pak celu noč i posvadimo, Morti se negd esta, zloč more ona bit volim. Al ju svejeno

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

STVARALAŠTVO

Bracek

Dora Poša, 6. r. Moj bracek snaž nega tela i ruki jakih po cele dane i noči dela.

, 1.r. Lucija Galetić

Voli popit sok od sakega drača pa dojti doma na četiri kotača . Moj bracek ak je dobre volje, i koja kunica se dokotura v moje polje. Moj bracek o sr eći voli popeva t, pa ga moram sa ki dan s celom bačvom ljubavi zalevat.

Sandro Č rnko, 3.r .

3.r.

ija

ulac

mod 6.r. , ć i Baš ara om Tam i boj m o n to

. ić, 3.r

dov ra Gr Tama

. r. m, 6

i, 6.r. inđersk Petar K zicija kompo

Jan Makarun, 1.r.

u a Raz Marin

ica k č a M

an tri pa v ače nu a van. k s a ic p Mačk , nutri i miša da lov , lovi, ptireka a lovi le čekim žarkim ic k č a n M pod su v zraku . žarkim lovi nčekim u s d o p a van nutri p a van. a n o e p I skač , nutri i miša da lov , eka žarkim a leptir Lovi on od sunčekim p v zraku lovi , . a n o žarkim lovi nčekim u s d o p

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

Krajem kolovoza prošle godine sedmaši OŠ Mihaela Šiloboda proveli su predivan i nezaboravan maturalac na Korčuli, a posjetili su i Split, Dubrovnik te deltu Neretve

MATURALNO PUTOVANJE

MATURALAC!

Naša dalmatinska pustolovina

Miha sp ava ko top na topu!

Pospani od preranog buđenja, prošle godine u kolovozu krenuli smo na nezaboravnu avanturu zvanu maturalac! Prije konačnog odredišta, otoka Korčule, zaustavili smo se u Splitu. Razgledali smo grad, šetali rivom, a onda smo krenuli prema Lumbardi. Na Korčuli smo proveli pet dana. Posjetili smo Dioklecijanovu palaču, stari grad Korčulu i Velu Luku. Ostalo vrijeme uživali smo u druženju i kupanju. – Pješčana plaža na Korčuli i noćni izlazak u grad u koji smo stigli brodom ostali su mi u najljepšem sjećanju – rekao je Željko Ložnjak. Posjetili smo i Dubrovnik, grad koji nas se sve jako dojmio, a posebno Danijelu Bićanić. – S maturalca se posebno rado sjećam prelijepog Dubrovnika, njegovih zidina i pogleda koji se pruža s njih. To se ne može opisati riječima, mora se doživjeti – ispričala je Danijela, koja nam je otkrila da joj jedino dubrovački restoran nije ostao u najboljem sjećanju. Kao najgori dio maturalca većina nas izdvaja nezgodan pad Filipa Mihočinca. Dečki su igrali picigin, a kad se Filip bacio na loptu, udario je glavom o kamen i izgubio svijest! Srećom, neka turistkinja je brzo pozvala učitelje i hitnu pomoć. Filip je dobio ovratnik i sve je dobro završilo! Za kraj smo posjetili deltu Neretve. Plovidba čamcima rijekom bila je savršeni kraj odličnog putovanja. – Ništa ne bismo mijenjali – svi smo se složili! Natalia Žitković i Vedrana Tomašević, 8.r. 38

od Predah k va kipa Maruliće

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

MATURALNO PUTOVANJE

MiŠ

Dečki s u hvata li svaku izležava priliku nje! za

Korčule Odlazak s

Skuplja

nje ene rgije za plivanje

tnj ja še

rn Veče

je u uživan alca – r u t a oru i dio m skom m n la Najbolj u č r o snom k prekra

Vožnja Neretvo m za k savršen raj og mat uralca!

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

SVIJET OKO NAS

Europska unija Jeste li za EU? Povodom referenduma o pristupu Hrvatskoj Europskoj uniji, upitali smo učenike i učitelje naše škole jesu li za ulazak Hrvatske u EU ili ne i zašto su za odnosno protiv. Pročitajte odgovore koje smo izdvojili!

Učenici Učitelji Učitelji su također bili podijeljeni. - Nemamo toliko bitnih informacija da bih bila sigurna da nam ulazak u EU jamči napredak, premda smo mi, naravno, oduvijek dio europske kulture – kazala je učiteljica hrvatskoga jezika Zlata Andri Galetić. Učiteljica geografije i povijesti Tajana Petrina nije odlučila je li za ili protiv jer također smatra da nema dovoljno informacija. Učitelj povijesti Filip Fabek rekao je da njemu osobno ništa ne znači ulazak Hrvatske u EU, ali ako je dobro za druge, onda je njegov odgovor potvrdan. Učiteljica razredne nastave, Ljlja Kušević, istaknula je da je za ulazak u EU jer je oduvijek težila zapadnjačkom načinu života i kapitalizmu. Njeno mišljenje dijeli i učitelj glazbene kulture Darko Novosel. – Da, želim da uđemo u Europsku unije jer se nadam boljem životu – zaključio je.

Helena Sirch, 8. r.: Da, zbog jednostavnijeg školovanja, većeg i boljeg izbora.

Dominik Garašić,

Sven Golić, 6. r. :

Paula Novosel, 8. r.:

Da, mislim da bi nam to pomoglo da izađemo iz krize.

8. r.: Nisam siguran, ima dobrih i loših strana…

Ne znam, nemam dovoljno informacija da bih znala procijeniti.

Antonio Terihaj,

7. r. : Ne, mislim da će nas pokrasti!

Europski dječji kutak Europska komisija je potkraj prošle godine objavila posebnu web-stranicu namijenjenu djeci i mladima Dječji kutak (Kids’ Corner, http://europa.eu/kidscorner). Jezik tekstova objavljenih na stranici primjeren je djeci i mladima koji tamo mogu pronaći osnovne informacije o Europskoj uniji, njenom povijesnom razvoju te njenim članicama. Na 22 jezika Europske unije Dječji kutak obuhvaća rubrike „Igre i kvizovi“, „Činjenice i podaci“ te „Dječja prava“ koje se sastoje od igara, videosnimaka i tekstova prilagođenih pojedinim dobnim skupinama. Dječji kutak povezan je i sa stranicom Učiteljski kutak (http://europa.eu/teachers-corner) na kojoj učitelji mogu pronaći materijale korisne pri podučavanju o Europskoj uniji.

SVIJET OKO NAS

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

MiŠ

Die perfekte Mischung zwischen Tradition und Moderne

Salzburg ist die viertgrößte Stadt Österreichs und wurde 1997 in die UNESCO-Liste des Weltkulturerbes aufgenommen

In der Nacht vom 27. auf den 28. April fuhren Schüler, die am Deutschunterricht teilnehmen, Richtung Salzburg. Nach der 8-stündigen Nachtfahrt, sind wir in Salzburg angekommen. Die Stadt Salzburg liegt an der Salzach fast an der deutschen Grenze. Salzburg ist die viertgrößte Stadt Österreichs und wurde 1997 in die UNESCO-Liste des Weltkulturerbes aufgenommen. Die sog. Mozartstadt ist für die Kultur, barocke Prachtbauten und Salzburger Festspiele weltbekannt. Nach der Stadtbesichtigung machten wir uns auf den Weg zur Burg Hohensalzburg, und genossen den wunderschönen Blick auf die Altstadt. Überraschend war, dass es 32 Grad war. Am Nachmittag hatten wir im Plan das Museum ‘’Haus der Natur’’ zu besichtigen. Im Museum verbrachten wir 3 Stunden und nutzten die Zeit, wie wir es wollten. Der Besucherbereich des Hauses der Natur verteilt sich auf insgesamt acht Ebenen. Das Haus der Natur zeigt Faszinierendes und Interessantes, Kurioses und Wissenswertes zu zahlreichen Themenbereichen aus Natur und Technik. Um 5 Uhr verabschiedeten wir uns von Salzburg und kehrten wieder nach St. Martin pod Okićem züruck. Wir waren begeistert, aber auch ein bisschen traurig, weil das alles so schnell vorbei war. • Matija Šeper, 8. r.

achten ler der ü h c S isten rnen, Die me tsch le u e a D ie d mentin Klasse, erin Kle r h e L mit haben esucht burg b lz a S ić Šanč

sstadt Gebur t t is g r s Salzbu Mozar t nisten o p m o K

des

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

INTERVJU

Urar Marko Požgaj iz Molvica:

Želim napraviti sat s kojim bi lijepi trenuci tekli sporo, a ružni brzo Luka Požgaj iz 8. razreda intervjuirao je susjeda Marka Požgaja, jednog od rijetkih mladih urara u Hrvatskoj, koji će uskoro postati drugi urar u zemlji s ovlaštenim servisom za pojedine marke satova

Urar ste. Što vas je privuklo tom zanimanju?

Koliko novaca treba izdvojiti za jedan servis sata?

U taj sam posao upao sasvim slučajno prije jedno godinu dana i mogu reći da mi se stvarno posrećilo. Zanimanje je vrlo zanimljivo, svaki dan naučiš nešto novo, a i primanja su dobra za hrvatski standard.

Od 600 do 10 000 kuna.

Koje ste škole završili? Osnovnu školu sam završio u Svetoj Nedelji, a u Zagrebu sam završio srednju školu za tehničara za mehatroniku. Zatim sam pohađao Tehničko sveučilište u Zagrebu, smjer mehatronika, no nisam ga završio. Ostalo mi je još pet ispita na zadnjoj godini.

Je li posao koji radite težak? Nije, ali iziskuje puno strpljenja, upornosti i koncentracije.

Koje su sposobnosti bitne za to zanimanje? Pedantnost, inteligencija, strpljenje i upornost.

preciznost,

Možete li postići nešto više s tim zanimanjem? Naravno. Mogu imati svoj servis, svoju proizvodnju. U svijetu su urari jako traženi i super plaćeni.

Biste li i drugima preporučili da odaberu to zanimanje? Da, ali u našoj je zemlji jako teško postati urar jer ne postoje dobre škole, ni učitelji koji bi mogli ljude tome naučiti. U Hrvatskoj se svega pet ljudi može nazvati pravim urarima, a oni su već stariji od 50 godina. Nasljednika je sve manje, a na moju sreću, ja sam jedan od njih.

Jeste li ikad narudžbi?

radili

sat

Da, za razne tvrtke, učilišta…

Kako se kreću cijene satova u vašoj tvrtci? Od 2.500 do 300 000 kuna.

Marko ima 28 godina, a urarstvom se bavi godinu dana

Je li i u urarstvu pomodnost bitna? Da, svaki sat je priča za sebe i mora proći sve procese proizvodnje od početka do kraja, kao i automobil.

Koje vrste satova servisirate? Tissot, Raymond Weil, Zenith, Breitling, Ebel, Panerai, Toy Watch, Marli, IWC, Ullysse Nardin, Baume Mercier.

Koji je servis satova najbolji na svijetu? Švicarski servis je najbolji, Breitling.

Koji model sata je najbolji na svijetu? Philip Patteil.

Koje vrste satova postoje?

Urarstvo se sastoji od 40-ak smjerova. Neki su već pred izumiranjem i samo ih još nekoliko ljudi na svijetu zna. To su, primjerice, geoširanje, obnova brojčanika, ocrtavanje brojčanika, proizvodnja kazaljki...

Švicarska glasi kao zemlja urara i satova, je li to točno? Da, švicarska industrija satova je jedna od najjačih na svijetu. Švicarska je kolijevka urarstva. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća vodstvo su preuzeli Kina i Japan, no Švicarska se u zadnje vrijeme vratila na vrh. Švicarski satovi su jamstvo za kvalitetu.

Idete na stručno usavršavanje u Austriju, kako će to utjecati na vaš rad? Bit ću drugi urar u Hrvatskoj ovlašten za servis pojedini satova.

Što biste bili da niste urar? Bio bih tajni agent.

Postoje tri vrste: Quartz-HI, mehanički i automatic.

Koliko vremena je potrebno za potpuni servis sata?

Za Quartz je potreban jedan sat, za mehanički tri sata, a za automatic sat od tri do pet sati. Kod automatic sata vrijeme ovisi o kompliciranosti stroja sata i broju dijelova.

Od koliko dijelova se sastoji automatic sat? Sastoji se od 70 do 600 dijelova.

Koji model sata vam je najdraži? Zašto? IWC, jer imaju svoju dušu i prošlost.

Kakav bi sat sebi napravili? Kad bi to bilo moguće, napravio bih sat s kojim bi mi lijepi trenuci tekli sporo, a ružni brzo.

Od kojih se sve smjerova sastoji urarstvo?

Pedantnost, inteligencija, preciznost, strpljenje i upornost – te vas osobine moraju krasiti ako želite biti dobar urar

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

MI PLEŠEMO...

MiŠ

Samoborske mažoretkinje

Osmijeh na lice i štap u ruke!

Članice novoosnovanog mažoret kluba „Unity S“ pozivaju sve zainteresirane djevojčice i djevojke da im se pridruže i postanu dio njihove velike rasplesane obitelji Nastup na ovogodišnjem Samoborskom Samoborski kraj nedavno je dobio novog predstavnika, mažoret klub „Unity S“. fašniku U bojama svoga grada, crnoj i crvenoj, sedamnaest djevojaka odlučilo je predstavljati kraj kako najbolje znaju i umiju. Iako službeno postoje tek nekoliko mjeseci, tijekom osmogodišnjeg iskustva u ovom su plesu osvojile brojne medalje na državnim i europskim natjecanjima. Proputovale su gotovo cijelu Hrvatsku, a posjetile su Italiju, Rumunjsku, Španjolsku, Makedoniju, Francusku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju. Njihova trenerica, Maja Makarun, rekla nam je koje osobine moraju imati buduće članice. – Sigurno je potrebna velika ljubav prema plesu! Svaka je naša djevojka krenula ni od U znak zahvalnosti djevojke čega, a sada je jedna od najboljih mažoretkinja u Hrvatskoj. su učiteljici Mirjani poklonile Sve dođe na svoje ako se trudite i ne odustajete kod prve prepreke – istaknula je. S osmjesima na licima i štapovima biljke za uređenje okoliša u rukama, djevojke su složno poručile da im se, ukoliko škole u Pavučnjaku želite biti dio ove rasplesane, nasmijane i uspješne obitelji, pridružite na treninzima! Sve dodatne informacije možete pronaći na njihovoj službenoj internetskoj stranici www.unity-s-majorettes.hr i facebook profilu.

Plesnjaci

Druženje uz glazbu i ples Svakog drugog ili trećeg petka u mjesecu u OŠ Mihaela Šiloboda organiziraju se, sada već legendarni, plesnjaci! Na zabavna druženja uz glazbu i ples dolaze učenici viših razreda, a ponekad i učenici drugih škola, uz suglasnost roditelja. Plesnjak organiziraju učitelji, a najveći doprinos daju učiteljice Klementina Šančić i Martina Razum. Poslije napornog tjedna učenici zaslužuju malo odmora! Svi se dobro zabavljamo i s velikim smiješkom na licima napuštamo školu. Plesnjacima se vesele svi, a posebno osmaši. Nama je ovo zadnja godina u školi pa svi s nestrpljenjem očekujemo novi plesnjak – novu priliku za druženje! I ulogu DJ-a ove su školske godine preuzeli osmaši, Ivan Ložnjak i Željko Ložnjak. – Cilj plesnjaka je, prije svega, ponuditi učenicima vrijeme i prostor za druženje, ali i razvijanje plesnih sposobnosti. Iduće školske godine planiramo osuvremeniti elektroničku opremu kako bi se naš plesnjak pretvorio u pravi mali školski disko – rekla je učiteljica Klementina Šančić. • Danijela Bićanić, 8.r.

Dva učitelja i jedan roditelj dežurni su na popularnom plesnjaku koji se održava od 20 do 22 sata

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

ZABAVA

ZAVIČAJNI KVIZ Provjeri koliko znaš o svom zavičaju! Riješi kviz, a ako negdje zapneš, odgovore potraži kod ukućana, učitelja, u školskoj knjižnici ili na Internetu. Sretno! Sveti Martin pod Okićem nalazi se u: Zagrebačkoj županiji

Zaštitnik/ca Grada Samobora je:

Samoborskoj županiji

Sveta Tereezija

Istarskoj županiji

Sveta Ana

Karlovačkoj županij

Sveti Florijan Sveta Kata

Skladatelj, samoborski načelnik i sudac, upravitelj škole koji je napisao budnica “Još Hrvatska nij’ propala” zove se: Ljudevit Gaj Ivan Kukuljević Sakcinski Ferdo Livadić Stanko Vraz

Rudarska greblica je: Vrsta ptice koja obitava na samoborskom području Kolač od sira i oraha Alat za rad u rudniku Tradicionalan šešir koji se u 18. stoljeću proizvodio u Rudama

Prva žena koja se popela na Okić s južnije, strmije strane, i po kojoj je nazvana staza na Okiću, zove se:

Najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske nalazi se u Otruševcu, samo pet kilometara udaljenom od Samobora. Njeno ime je:

Marija Težak

Erdödy-jeva špilja

Ankica Burić

Grgosova špilja

Dragojla Jarnević

Samoborska špilja

Davorka Jemić

Otruševačka špilja

Najpoznatije djelo Mihaela Šiloboda je: Arithmetika Horvatzka Arithmetika Okićka Arithmetika Hrvata Matematika Horvatzka

Izbaci uljeza – koje od navedenog nije poznati suvenir samoborskog kraja? Samoborska barokna Samoborska salama crkva koja se nalazi u Bermet parku Anindol zove se: Krafne

Novčić Samoborac

Kapela Svete Ane Kapela Svetog Križa Kapela Svete Lucije Kapela Svetog Vida

Samoborski je:

kraluš

Samoborski kristal Raskošna ogrlica koja se nosila uz svečanu tradicionalnu odjeću Muške hlače koje su se oblačile za prvu berbu grožđa Torbica

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

ZABAVA

MiŠ

MODNI DETALJ

Viceve odabrala: Ana Šeper, 5.r.

Jeste li znali … …da su slonovi jedine životinje koje ne mogu skakati? …da u Nizozemskoj možete platiti kaznu ukoliko ne uzmete košaricu u supermarketu?

Upita žena muža: „Kako mi stoji novi šešir?“ On joj odgovori: „Prekrasno, draga, zaklanja ti cijelo lice.“

GLJIVARSKI Po čemu se najlakše prepoznaju otrovne gljive? Po grčevima u želucu.

…da pingvini žive i u Africi? …da možete zapaliti vatru uz pomoć leda? …da s sadrže prirodnu kemikaliju koja vas može učiniti sretnima? …da su prije 17. stoljeća mrkve bile ljubičaste boje? …da je lubenica povrće, a rajčica voće?

NERVOZA Prije operacije pacijent je postao vrlo nervozan. Doktor ga upita: „Što vam je čovječe?“ Ovaj odgovori: „Doktore, ovo mi je prva operacija!“ A doktor će na to: „Pa dobro, smirite se... I meni je.“

…da je med jedina hrana koja se ne kvari? Arheolozi su probali med koji su pronašli u grobnicama egipatskih faraona i ocijenili da je jestiv. …da u nekim dijelovima zapadne Kine ljudi stavljaju u čaj sol umjesto šećera? …da je Coca Cola bila izvorno zelena.

KRAĆI PUT „Oprostite, koji je najkraći put do bolnice?“ upita stranac prolaznika. „Samo zažmirite i prijeđite ulicu tamo gdje nema pješačkog prijelaza.“

Pripremila Ozana Razum, 5.r.

MiĹ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

ZABAVA

g o k s l o k ĹĄ iz a m u b al

Ljetne

Kad zvoni

MAXSima

lna konce ntr

Nepredvidiv re zultat pokusa iz kemije

acija

a! Pozdrav s izvor

radost

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

ZABAVA

vijezda Ja sam z

Igre bez granica

MiŠ

Što je m uškar

ac bez b rkova

oči škole razreda u ih eć tr a nik Veselje uče plivanja

Zimske radosti

STRIP

: r o t u a Nikola . r . 8 , biber