Mis 2013 web draft

Š i M

ŠKO

IST LSKI L

OŠ MIHAELA ŠILOBODA Sveti Martin pod Okićem Listopad 2013. br. 9, god. IX.

godina školstva u Svetom Martinu pod Okićem

Dragi čitatelji MiŠa, ispred vas je još jedan broj MiŠa, deveti po redu. Prepun je lijepih riječi, uspjeha, misli i novina.

Tako u njemu možeš pronaći sve što se dogodilo protekle školske godine: od otvorenja novih prostorija škole na početku školske godine, do proslave Dana škole uz projekt Hrvatski mitovi i legende.

Za temu broja odabrali smo internet, jer je postao dio našeg svakodnevnog života, te često ne razmišljamo o tome kojim smo sve opasnostima izloženi čim se na njega priključimo.

Prošli broj MiŠa postigao je zapažen uspjeh na županijskoj smotri Lidrana, te je predložen za državno natjecanje. To nam je bio dodatni poticaj u izradi ovog broja MiŠa, pa vjerujemo da će vam se svidjeti i da ćete pronaći mnoštvo zanimljivih sadržaja u njemu.

Dio ured ništva s prošlogo MiŠem k dišnjim oji je pre dložen za natjecan Dr žavno je

Uredništvo Iz sadržaja • Povijesni uspjeh gimnastičarki str. 4 • Uspjesi učenika str. 5 • Događanja u školi i oko nje str. 10

NOVINARI :)

Što smo rekli jedni o drugima Renato Macešan ide u 6. razred. Živi u Pavučnjaku.

Ima jako puno dobrih i dragih prijatelja. Voli gledati TV, ali ne voli čitati. Voli informatiku i engleski. Voli životinje, ali mu je draže računalo na kojem provodi puno vremena.

• Izvannastavne aktivnosti str.

11

Karlo Tomašković

ide u 6. razred. Živi u Pavučnjaku. Najdraži predmeti su mu matematika i njemački koji mu predaje njemu najbolja učiteljica Klementina.

U slobodno vrijeme čita knjige, bavi se plesom i izviđačima te gleda Sulejmana Veličanstvenog i jako voli životinje.

• Tema broja str. 14 • Područne škole str. 24 • Intervju s učiteljem Filipom Fabekom str. 30

Natalija Makarun

ide u 7. a razred. Živi u Galgovu.

Najdraži predmet joj je matematika. U slobodno vrijeme voli čitati. Jako voli životinje, a najdraža životinja joj je mačka.

MiŠ Impresum Izdavač: OŠ Mihaela Šiloboda, Sveti Martin pod Okićem 37 B, 10 435 Sveti Martin pod Okićem • Tel: 01/ 338 23 46, faks: 01/ 333 66 60, E-mail: os-sveti-martin-podokicem-002@skole.t-com.hr • Za izdavača: Marijan Hetler, ravnatelj •Glavne urednice: Ivana Planinšek, knjižničarka, Lea Lisec, 7.r. • Uredništvo: Karlo Tomašković, Renato Macešan – 6.r., Natalija Makarun, Lea Lisec, Ivona Marović, Dora Poša, Mario Šolčić – 7.r.• Grafička urednica: Renata Domazet - Mukica • Lektura: Ivana Planinšek • Naklada: 300 primjeraka

Ivona Marović

ide u 7. a razred. Živi u Rakovom Potoku.

Obožava sve što ima veze sa prirodom, pa joj je tako najdraži predmet biologija. U slobodno vrijeme crta i čita časopise.

Mario Šolčić

ide u 7. a razred. Živi u Pavučnjaku. Najdraži predmet mu je likovni. U slobodno vrijeme igra se s papigom Riki koju jako voli. Voli pisati, a najviše voli pisati o životinjama.

Lea Lisec ide u 7. a razred. Živi u Galgovu. Najdraži predmet

joj je biologija. Jako voli životinje, a jedna od najdražih joj je konj.

U slobodno vrijeme čita i ljenčari.

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

IZDVAJAMO

iz sadržaja: TEMA BROJA: str. 15 Internet

MiŠ

DAN ŠKOLE:

str. 24

Obilježena 140. obljetni ca školstva u Sv. Martinu

DOGAĐANJA: str. 9 Green

Apple Day str. 23 Dan kruha str. 26 Dan planeta Zemlje

INTERVJUI: str. 8 Nika Valentičević str. 32 Nove učiteljice

str. 36 Ivan Zak ZABAVA:

str. 44 Smiješni horoskop – str. 46 Iz školskog albuma

ZAVŠENI RADOVI

Svečano otvorene nove školske prostorije

Učenike su u rujnu dočekale nove školske prostorije zbog čijih je radova nastava započela tjedan dana kasnije U mjesecu listopadu svečano su otvorene nove prostorije Osnovne škole Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem. Učenici i učitelji tom su prigodom pripremili priredbu koja je oduševila do posljednjeg mjesta ispunjenu dvoranu. Ravnatelj Marijan Hetler zahvalio je predstavnicima Grada na brzom i efikasnom rješavanju problema nedostatka prostora zbog povećanja broja učenika. — Škola sada može nastaviti svoj rad u jednoj smjeni, a naša djeca imaju još bolje uvjete za učenje — rekao je ravnatelj. Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak još je jednom pohvalio cjelokupan rad učenika i djelatnika škole. Zamjena pokrova, dogradnja tri nove učionice i kabineta na katu, rekonstrukcija ulaza, kuhinje i blagovaonice u prizemlju počela je 21. lipnja, a radovi su završeni u kratkom roku.

3

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

POSTIGNUĆA UČENIKA

Uspjeh za uspjehom

Gimnastičarke – ponos naše škole

Gimnastičarska ekipa ŠŠD Okić već drugu godinu zaredom proglašena je najboljom ženskom sportskom ekipom Zagrebačke županije Gimnastičarska ekipa naše škole polako nas je razmazila vrhunskim rezultatima iz godine u godinu. Tako su ove godine dobile priznanje za najbolju žensku sportsku ekipu Zagrebačke županije u šk. god. 2011./2012., te su već treću godinu zaredom sudjelovale na državnom natjecanju u Poreču.

Dana 6. prosinca u OŠ Ivana Benkovića u Dugom Selu održana je svečanost dodjele nagrada i priznanja najboljim učenicima sportašima, učiteljima tjelesne i zdravstvene kulture i školskim sportskim društvima.

Kao i prošle školske godine, za najbolju žensku sportsku ekipu Zagrebačke županije izabrana je naša gimnastičarska ekipa. Učenice Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla Kovačić, Lucija Nemanić i Jelena Lesjak su zauzele 3. mjesto na državnom natjecanju prošle godine, te su time zadržali ovu prestižnu nagradu u svojim rukama i ove godine.

Ponovno na Državnom!

mATEMATIKA

Gimnastičarke osvojile četvrto mjesto na državnom natjecanju u Poreču Ovogodišnja gimnastičarska ekipa ŠŠD Okić u sastavu Ema Biber, Lucija Nemanić, Karla Kovačić i Jelena Lesjak zajedno sa svojim voditeljem, učiteljem Josipom Šuflajem, nastavila je nizati uspjehe. Na županijskom natjecanju iz ženske sportske gimnastike koje je 15. veljače 2013. održano u Samoboru u OŠ Bogumila Tonija osvojile su prvo mjesto. Ovo je već treća godina kako gimnastičarke naše škole osvajaju 1. mjesto u Županiji! Natjecalo se ukupno šest ekipa, a gimnastičarke naše škole posebno su zračile sportskim i natjecateljskim duhom, izvanrednom izvedbom, ali i zajedništvom koje je upotpunila i maskota Petko (plišani medvjedić).

Time su se plasirale na poluzavršno natjecanje u Samoboru 14. ožujka, te i tamo osvojile prvo mjesto čime su osigurale nastup na državnom natjecanju u Poreču. To je već treća godina zare4

dom da se gimnastičarska ekipa naše škole plasirala na državno natjecanje.

Na državnom natjecanju koje se od 2. do 4. svibnja 2013. održalo u Poreču naše su gimnastičarke osvojile četvrto mjesto. U vrlo jakoj konkurenciji, uz malo sportske nesreće (imale su jednak broj bodova kao ekipa na trećem mjestu) postigle su odličan rezultat. Čestitamo učenicama i voditelju, prof.

Josipu Šuflaju! [Dora Poša]

Osmero učenika osvojilo nagrade Na Međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica učenici naše škole postigli su solidne rezultate.

U kategoriji Pčelice to su bile Marta Lisec i Korina Lisec, u Leptirićima Stjepan Žitković. U kategoriji Ecolier najuspješnija je bila Jelena Lesjak, a u Benjaminu Natalija Makarun i Tamara Bašić. U posljednjoj kategoriji Cadet nagrade su osvojili Martina Derdić i Antun Tišljar.

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

POSTIGNUĆA UČENIKA

MiŠ

ŽUPANIJSKI KROS

Domaćini županijskog natjecanja u krosu Muška ekipa naše škole je bila četvrta, a ženska ekipa sedma.

Od pojedinaca najbolja je bila učenica Ana Biber koja je u cilj ušla kao druga.

Muška ekipa naše škole je bila četvrta, a ženska ekipa sedma. Od pojedinaca najbolja je bila učenica Ana Biber koja je u cilj ušla kao druga.

Učenice OŠ Bogumila Tonija iz Samobora i učenici OŠ Vukovina najbolja su ženska i muška ekipa osnovnih škola Zagrebačke županije u krosu koje se održalo u OŠ Mihaela Šiloboda. Škola je ugostila 172 natjecatelja i 25 voditelja ekipa. U ženskoj konkurenciji bilo je 17 ekipa, a u muškoj 20.

Drugo mjesto kod djevojčica osvojila je ekipa OŠ Klinča Sela, a treće ekipa OŠ Dragutina Domjanića iz Svetog Ivana Zeline. Kod dječaka drugo mjesto je zauzela ekipa II. OŠ Vrbovec, a Ana Biber- najbolja predstavnica naše treće ekipa OŠ Bogumila Tonija. — Jako sam zadovoljan rezultatima svih ekipa, a posebno moje. škole Dječaci su bili četvrti, djevojčice sedme, a naša Ana Biber u cilj je ušla druga. Svi su bili dobro pripremljeni, unatoč kratkom vremenu koje su imali na raspolaganju — rekao je domaćin Josip Šuflaj, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Mihaela Šiloboda, dodajući kako je najbolja pohvala školi, u kojoj se kros organizira unatrag nekoliko godina, želja gostiju da u Sveti Martin pod Okićem dođu i sljedeće godine.

RUKOMET

PLES

Rukometna ekipa osvojila broncu

Plesna grupa trijumfirala na Samoborfestu

Rukometna ekipa ŠŠD Okić

Pobjednička ekipa sa sucem Tihomirom Bendeljom, pobjednikom 1. Supertalenta

U rukometnoj ligi ekipa OŠ Mihaela Šiloboda osvojila je 3. mjesto. Nakon tri kola sakupili su 6 bodova. Voditelj im je bio učitelj Josip Šuflaj.

Čestitke svim učenicima na ostvarenim rezultatima i promicanju imena naše škole i mjesta!!!

Tekstove pripremila novinarska grupa

U subotu, 1. lipnja u Sportskoj dvorani Samobor održalo se međunarodno natjecanje mažoretkinja, twirlinga i plesa SAMOBORfest 2013.

Plesna skupina OŠ Mihaela Šiloboda pod vodstvom učiteljice Helen-Marie Kerovec osvojila je prvo mjesto u kategoriji show dance plesnih grupa.

MALI NOGOMET - FUTSAL

Ekipama OŠ Mihaela Šiloboda pripala druga mjesta Na gradskom natjecanju u malom nogometu (futsal) učenici naše škole osvojili su drugo mjesto. Na istom natjecanju, ali za učenike 5. i 6. razreda, osvojili smo također drugo mjesto.

Voditelj obje ekipe bio je učitelj Josip Šuflaj.

Nogometna ekipa 5./6. r.

Ekipa škole u malom nogometu

NJEMAČKI JEZIK

Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika

Andre s kolegama ispred OŠ Đure Deželića Učenik 8. razreda Andre Garašić sudjelovao je na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika koje se održalo u OŠ Đure Deželića u Ivanić Gradu. Osvojio je 22. mjesto, a mentorica je bila učiteljica Klementina Šančić Bradač.

TENIS

Nika – naša teniska zvijezda Učenica 6. razreda Nika Valentičević predstavljala je našu školu na županijskom natjecanju u tenisu u Nika Valentičević Samoboru. Po izrazito neugodnim uvjetima (kiša i hladnoća) osvojila je drugo mjesto.

5

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

POSTIGNUĆA UČENIKA

ODMORKO

Učenici naše škole pomeli konkurenciju u nogometu U kategoriji 5. i 6. razreda, kao i onoj 7. i 8. razreda učenici OŠ Mihaela Šiloboda osvojili zlato Mjesto održavanja - dvorana Osnovne škole B. Tonija Vrijeme održavanja: četvrtak 27. 12. 2012, petak 28. 12. 2012, subota 29.

12. 2012

Skupna fotografija starijih i mlađih pobjednika

Natjecanje se odvijalo u dvije kategorije: 5. i 6. razredi te 7. i 8. razredi.

Turnir je odigran u tri dana, a proglašene su najuspješnije ekipe i strijelci. U kategoriji 5. i 6. razreda najuspješnija ekipa je Dinastija Okić, a u kategoriji 7. i 8. razreda to je ekipa Ćićina dinastija 2.

To je prvi puta da pobjedničke ekipe u obje kategorije dolaze iz iste škole. Čestitamo učenicima što su se uspješno okupili i korisno proveli zimske praznike. Ekipa Dinastija Okić nastupila je u sastavu: Dino Mihelec, Dominik Makarun, Nikola Žitković, Filip Burić, Dominik Garašić, Marijan Ložnjak, Luka Slamar, Ivan Marović, Petar Penava i Martin Mikuša. Ekipa Ćićina dinastija 2 nastupila je u sastavu: Bruno Žitković, Karlo Ladović, Ian Pašalić, Jurica Hasanović, Antonio Terihaj, Mario Studen, Filip Bićanić, Leon Borščak, Ivan Pavlaković.

ATLETIKA

ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ATLETICI

U atletskoj ligi učenici odnijeli brojne medalje

Karla i Ana okitile se zlatom

Atletska liga, 1. kolo, 29. 9. 2012.

Ozana Razum, 3. mj., skok u dalj (6.r.) • Dominik Makarun, 1. mj., skok u vis (6.r.) • Karla Karlovčec, 3. mj., vorteks (5.r.) • Antonio Nemanić, 1. mj., vorteks (5.r.) • Ana Šeper, 1. mj., vorteks (6.r.) • Dominik Garašić, 1. mj., vorteks (6.r.) • Ivan Bićanić, 3. mj. vorteks (6.r.)

Skok u vis – Dominik Makarun, 1. mji Marijan Ložnjak, 3. mj.

Skok u vis - Tamara Milača, 2. mj

Atletska liga, 2. kolo, 27. 4. 2013.

Robert Bošnjak, 3. mj., sprint 60 m (6.r.) • Tamara Milača, 2. mj., skok u vis (6.r.) • Dominik Makarun, 1. mj., skok u vis (6.r.) • Marijan Ložnjak, 3. mj. skok u vis (6.r.) • Antonio Nemanić, 2. mj., vorteks (5.r.) • Ana Šeper, 3. mj., vorteks (6.r.) • Dominik Garašić, 1. mj., vorteks (6.r.)

Na županijskom natjecanju u atletici naši učenici su se opet ikskazali Na županijskom natjecanju u atletici koje se održalo na zagrebačkom atletskom stadionu Mladost našu školu Prvakinja Županije – Ana Biber predstavljali su sljedeći učenici: Ema Biber, Lucija Nemanić, Tamara Milača, Anamaria Žitković, Monika Zlodi, Ana Tišljar, Ana Biber, Karla Kovačić, Viktorija Fabek, Ana Šeper, Roberta Šoić, Jasna Gorički, Mihaela Holetić, Antonio Terihaj, Luka Rubinić, Ian Pašalić, Karlo Ladović, Marko Naglić, Mladen Botički, Fran Ložnjak, Dominik Garašić, Jurica Milača, Leon Borščak, Josip Kos i Matija Štahan.

Djevojke su ekipno osvojile 6. mjesto sa osvojenih 130 bodova, dok su dječaci bili 12. sa 135 bodova.

Sprint 60 m -

Robert Bošnjak, 3. mj.

6

Vorteks -

Dominik Garašić, 1. mj.

Vorteks - Ana Šeper,

3. mj.

Karla Kovačić osvojila je zlatno odličje u skoku u vis, dok je Ana Biber bila najbolja u skoku u dalj. Od ostalih rezultata treba izdvojiti 5. mjesto Lucije Nemanić na 100 m i 4. mjesto koje je zauzela štafeta naše škole u 4X100 m. U štafeti su trčale Ema Biber, Ana Biber, Karla Kovačić i Lucija Nemanić.

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI UČENIKA

MiŠ

PREDSTAVLJAMO SE

I USPUT saznajemo zanimljive činjenice O...

Ja sam Monika Zlodi, učenica 8. razreda i bavim se plivanjem. Plivanjem se bavim već devet godina. Treniram svaki dan poslije škole. Plivam dva sata i imam jedan sat teretane u danu. S plivanjem sam se upoznala kada sam imala pet godina. Išla s tatom na provjeru za plivanje i zaljubila sam se u taj sport. Obožavam plivanje.

Uložila sam puno vremena, truda i živaca na plivanje. Na žalost, uskoro prekidam plivanje zbog previše obveza i to mi teško pada.

...plivanju Zanimljivo je da većina sisavaca ne mora posebno učiti plivati, te da je čovjek jedno od rijetkih bića koje mora plivanje ‘učiti’.

Vještinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipćani. Grci su pridavali pažnju plivanju kao dijelu općeg obrazovanja (poznata je izreka “sramota, ne znaš ni pisati ni plivati”) dok su Rimljani plivanje smatrali vojničkom vještinom. Prvo pisano dijelo o plivanju potječe iz 1538. godine na latinskom jeziku. Od tada pa do kraja 18. stoljeća slijede mnoga djela o plivanju i njegovom značaju u tjelesnom odgoju. U srednjem vijeku ljudi su se bojali vode jer su mislili da će u njoj oboljeti pa povijest modernih plivačkih natjecanja započinje tek 1873. na bazenima u Londonu. Prvo plivačko društvo nastalo je u Upsali (Švedska) 1796. godine. a polovinom 19. stoljeća započinju i prva natjecanja i dolazi do razvoja plivačkih stilova.

Kao šport plivanje je u programu Olimpijskih igara od prvih modernih igara 1896. godine u Ateni,

Ja sam Tamara Bašić, učenica sam 7. razreda. Bavim se baletom. Vježbam dva puta tjedno u Baletnom studiju Pučkog otvorenog učilišta Samobor. Balet mi se oduvijek sviđao, a krenula sam zbog svoje prijateljice koja mi je rekla da postoji jedan studio u Samoboru, upisala sam se prije četiri godine i još uvijek ga pohađam. Balet je jako zanimljiv i svaka je vježba posebna i zanimljiva na svoj način. Ne mislim se njime ozbiljnije baviti da mi postane posao, on mi je samo hobi. Da bi se ozljede izbjegle treba samo vježbati i sve raditi smireno i sa zadovoljstvom :)

...baletu

U ranom 16. stoljeću u Italiji, prvi puta se spominje naziv balletti, koji je označavao figuralni ples.

Balet se u klasičnom smislu razvio u Francuskoj. Najčuveniji plesač sredinom sedamnaestog stoljeća bio je Louis XIV; odjeven kao Apolon, Kralj – Sunce vladao je francuskim i europskim baletom.

U 18. stoljeću u Italiji ženske uloge u baletima izvodili su muškarci.

Svi se slažu da je prvi pravi balet bio onaj otplesan 1581. pod nazivom „Ballet Comique de la Reine Louise“ (Komični kraljičin balet), koreografa Balthasara de Beajoyeulxa. Predstava je trajala pet i po sati.

Ja sam Jurica Mrčela. Završio sam 8. razred. Sviram violončelo već osam godina počevši od prvog razreda. Odlučio sam svirati violončelo zato što ga moj brat isto svira, a sestra violinu. I prije nego što sam počeo svirati, violončelo mi se činilo baš odlično. Moj zadnji koncert bio je u Hrvatskom glazbenom zavodu 26.04, te na Rabu 17.05. U trećem razredu osvojio sam 1. nagradu i 1. mjesto na državnom natjecanju, a u petom razredu 1. nagradu i 2. mjesto na državnom natjecanju. Izvan Hrvatske sam u petom razredu osvojio 1. nagradu u Italiji i 3. nagradu u Slovačkoj u sedmom razredu.

...violončelu Violončelo ili cello je tenor glas u gudačkoj obitelji. Oblikovan je kao i violina samo je puno veći i drži se među koljenima. Možemo ga nazvati kraljem gudačke obitelji. Može proizvoditi od najdubljeg do najvišeg tona i na svoje 4 žice daje mogućnosti za postizanje izrazite virtuoznosti.

Prvi poznati graditelj violončela bio je Andrea Amati, učitelj svjetski poznatog talijanskog graditelja instrumenata Antonia Stradivaria.

Zbog popularizacije klasične glazbe i violončela kao instrumenta, Stjepan Hauser i Luka Šulić, poznati i kao 2CELLOS obradili su pjesmu Michaela Jacksona ”Smooth Criminal”.

Spot je u 4 dana pogledalo pola milijuna ljudi na You Tube-u.

Valter Dešpalj i Ana Rucner također su poznati hrvatski vilolončelisti.

Ja sam Katarina Razum, učenica osmog razreda naše škole.

Karateom se bavim od svoje šeste godine. To mi je jako zanimljiv sport. Treća sam u kategoriji mlađih juniorka. Ove godine nastupala sam na desetom kupu Domenice. Osvojila sam treće mjesto u svojoj kategoriji.

...karateu

Riječ karate na japanskom jeziku znači prazna ruka.

Karate je borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane. Postojbina karatea je otok Okinawa koji se nalazi južno od Japana u otočju Ryu Kyu. Vještina karatea služi za samoobranu, a ne nanošenju povreda protivniku u primjeni vještine. lako nosi japanski naziv i koristi japansku terminologiju u sustavu vježbanja, prapočetci ovog sporta ipak su vezani za Indiju i Kinu. Smatra se da je tvorac orginalnog karatea kao cjelovitog sustava vježbanja bio indijski svećenik Bodhidharma, koji je u 5.st.p.K., na poziv kineskog cara, posjetio njegov dvor u sjevernoj Kini.

Legenda kaže da se prelazeći Himalaje, golim rukama borio protiv divljih životinja i neprijateljskih domorodaca jer mu je religija zabranjivala nošenje oružja.

Gichin Funakosh je cijeli svoj život posvetio popularizaciji karate vještine i prozvan je ocem modernog karatea. Nakon toga karate se proširio po čitavom svijetu.

Najrašireniji stilovi karatea su: Shotokan, Uechi ryu, Shito ryu, Wado ryu, Goju ryui Kjokushin.

[pripremili: Karlo Tomašković, Mario Šolčić, Natalija Makarun]

7

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

INTERVJU

Nika valentinčević, učenica 6. razreda

Imam 28 pehara i 37 medalja

U razgovoru nam je simpatična Nika ispričala sve o svojim sportskim uspjesima i taman kad smo završili intervju stigle su nove medalje.

Stigneš li uz to pratiti redovnu nastavu?

Nastavu stignem pratiti, ali ponekad izostanem sa zadnjeg sata. Ako ne stignem kasnije, treniram od 6 do 8 ujutro.

Koje ti je najdraže natjecanje?

Najdraže mi je državno prvenstvo, zato što tamo sudjeluju svi odlični igrači.

Pehar za osvojeno prvo mjesto na OP Ponikve Reci nam nešto o sebi i kojim se sportom baviš?

Ja sam Nika Valentičević. Imam 13 godina. Idem u 6.b razred. Bavim se tenisom.

Koliko dugo?

Tenisom sam se počela baviti s deset godina. Znači, treniram već tri godine.

Koliko često treniraš?

Treninge imam svaki dan po dva sata. Četvrtkom imam i kondicijski trening i engleski. Vikendom sam na turnirima, pa niti jedan dan nisam slobodna.

Zašto si odabrala baš tu aktivnost?

Kao mala voljela sam gledati tenis na televiziji, a ponekad sam odlazila i na terene igrati ga. Budući da se volim natjecati i volim taj sport odlučila sam se baviti njime.

Kako si se počela baviti tim sportom?

Krenula sam u školu tenisa na Mladost u Zagrebu i trener mi je rekao da imam veliki talent, te mi predložio da se počnem natjecati.

Što si sve postigla ove godina?

Ove godine sam bila povrijeđena 6 mjeseci. Pukla mi je kost u šaci.

Grozno! Počela sam opet trenirati u travnju i od tada sam igrala dva polufinala singla (pojedinačno) i tri finala parova. Dva turnira sam osvojila. Za školu sam igrala županijsko natjecanje u Samoboru gdje sam osvojila drugo mjesto. U Đakovu na turniru do 16 godina osvojila sam drugo mjesto u parovima i treće u singlu.

Koliko imaš pehara?

Imam 28 pehara i sada zbog njih moram kupovati nove police.

Koliko imaš medalja?

Imam 37 medalja.

Koji ti je najbolji uspjeh?

U kategoriji do 10 godina bila sam prva u Središnjoj Hrvatskoj, a u kategoriji do 12 godina sam 14. u Hrvatskoj.

Kako se zove tvoj trener?

Trener mi se zove Antonio Šančić.

On je profesionalni igrač, te igra na ATP turnirima. Igrao je u polufinalu Roland Garrosa u paru, te u četvrtfinalu singla u Wimbledonu.

Imaš li još kakvih drugih aktivnosti?

Uz tenis, obavezno moram ići na kondicijski trening i engleski. Kad bih imala još samo jednu aktivnost, ne bih stigla u školu, a škola ipak mora biti na prvom mjestu.

Tko ti je uzor?

Uzori su mi Serena Williams i Maria Šarapova.

Tko ti pomaže u organizaciji obaveza?

Mama i tata mi najviše pomažu u ispunjavanju svih obaveza i jako sam im zahvalna na tome.

Namjeravaš li se i dalje tim sportom baviti?

Da, i dalje se namjeravam baviti tim sportom.

Koje si sve poznate tenisače upoznala?

Trenirala sam s Čilićem, Dodigom, Vejićem. Upoznala sam Ivu Karlovića, Ivu Majoli, Gorana Ivaniševića.

Michael Youzhny, Jürgen Melzer i Tommy Haas su neki od stranih igrača koje sam imala priliku upoznati.

„Kad bih imala još samo jednu aktivnost, ne bih stigla u školu, a škola ipak mora biti na prvom mjestu.“ 8

Nika s trenerom nakon pobjede

Nika u društvu s Ivom Majoli

Listopad 2012. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

MiŠ

EKOLOGIJA

Naša škola prva u Hrvatskoj proslavila GREEN APPLE DAY Za obilježavanje prvog GREEN APPLE DAY OF SERVICE u Hrvatskoj je, u suradnji s Gradom Samoborom, odabrana upravo naša škola.

Osnovna škola Mihaela Šiloboda dana 28. rujna 2012. g. prva je u Hrvatskoj proslavila GREEN Ravnatelj s predstavnicima Savjeta za zelenu APPLE DAY OF SERVICE. Inicijator projekta je gradnju World Green Building Council. Savjet za zelenu Učenici iz PŠ Pavučnjak izveli su predstavu Pismo gradnju u Hrvatskoj, kao dio te svjetske organizacije, aktivno se uključio u projekt čiji je cilj poboljšati uvjete života i rada djece u školama. Za obilježavanje prvog GREEN APPLE DAY OF SERVICE u Hrvatskoj je, u suiz Zelengrada radnji s Gradom Samoborom, odabrana upravo naša škola, specifična po porastu broja učenika. Učenicima osmog razreda projekt je na engleskom jeziku predstavio Mark Gero iz Svjetskog savjeta za zelenu gradnju.

Za okupljene učenike, predstavnike Grada Samobora i Savjeta, učenici PŠ Pavučnjak izveli su ekološku predstavu “Pismo iz Zelengrada” koja je nagrađena velikim pljeskom. Obilježavanje dana završilo je, prigodno, podjelom zelenih jabuka.

Dodajmo da se projekt bazira na donatorstvu, volonterstvu i dobroj volji članova Savjeta, medija, lokalne zajednice, gradskih uprava, djece, roditelja i svih ostalih koji svojim doprinosom mogu pomoći u realizaciji projekta. Više informacija o projektu je dostupno i na web stranici www.mygreenapple.org

izlet

Peške ni teške 2012.

Rekordan broj učenika, više od 50, sudjelovao je na već tradicionalnom planinarenju “Peške ni teške” koje se održava jedne subote u mjesecu listopadu.

Učiteljice Tajana Petrina, Snježana Zlodi, Martina Razum i Magdalena Milić s učenicima su iz Konšćice krenule prema Samoboru gdje su se okrijepili čuvenim kolačima. Ugodno smo se družili u prirodi, a i vrijeme nas je poslužilo. Pozivamo učenike da nam se u ovako velikom broju pridruže i sljedeće godine, rekle su učiteljice.

IZLET

Niži razredi na kestenijadi Učenici prvog, drugog i trećeg razreda matične škole te učenici Područne škole Pavučnjak 22. listopada su se uputili u Klake. Nakon sat vremena laganog hoda kroz maglu, na odredištu ih je dočekalo sunce i Mirko Tišljar iz 1. razreda crtežom je miris pečenih kestena! Jeli smo kestene i prikazao što su učenici radili na izletu igrali smo razne sportske igre, od povlačenja konopa, preskakanja užeta do nogometa. Bilo nam je super, pohvalili su se učenici koji su pri povratku u Sveti Martin promatrali promjene koje se događaju u prirodi te su uživali u jesenskim bojama lišća.

ODAVANJE POČASTI

Položen vijenac i zapaljene svijeće uoči Svih Svetih Malo predaha za učiteljice

Učenici ponosno poziraju na cilju i uživaju u prekrasnom pogledu na Zagreb

Djelatnici i učenici škole dana 31.

10. su ispred spomen ploče poginulim braniteljima, nekadašnjim učenicima, položili vijenac i zapalili svijeće uoči Učenici i djelatnici škole odali blagdana Svih priznanje nekadašnjim učenicima Spomen-ploča poginulim svetih. Sve je učenicima naše škole nadoknadivo, osim života, poručio je okupljenima ravnatelj Marijan Hetler, koji je dva dana ranije grupu učenika vodio na lokaciju Trokut kod Novske gdje je održana tradicionalna komemoracija za poginule branitelje na novljanskom ratištu.

9

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA PREDSTAVLJANJE KNJIGE

”Preživio sam Vukovar i Ovčaru” U srijedu, 21. 11. 2012. u školskom predvorju je održano predstavljanje i predavanje o knjizi “Preživio sam Vukovar i Ovčaru”, Vilima Karlovića. Knjigu je predstavio suautor gospodin Srećko Karić. Suze, ponos, zahvalnost, divljenje i vjera samo su neki od osjećaja koje je u okupljenim slušateljima potaknulo predavanje Srećka Karića o ratnim stradanjima, Vukovaru i Ovčari. Predstavljajući knjigu svog prijatelja i suborca Vilima Karlovića, osvrnuo se na novije događaje iz hrvatske povijesti sa željom da se žrtve koje su podnesene devedestih godina ne obezvrijede nego dobiju zasluženo mjesto bez ikakvih političkih primisli. Najveća poruka ovog izlaganja bila je u svjedočenju vjere i snazi molitve koja je kako tada, tako i danas, borcima bila jedina snaga i utjeha. Danas im vjera pomaže u davanju oprosta neprijateljima i gledanju svih tih događaja bez mržnje.

[Zrinka Brigić] Knjiga govori o: • herojskoj obrani Vukovara i teškim borbama do posljednjeg dana, • nevjerojatnoj priči o preživljavanju masakra na stratištima “Ovčare” i “Veleprometa”, najvećih zločina u Domovinskom ratu nad našim narodom, • zatočeništvu u srpskom logoru Srijemska Mitrovica, • svjedočenjima na beogradskom procesu i suđenju za “Ovčaru”, • razgovoru sa Šešeljevim četnikom koji je Vilima Karlovića spasio iz “kuće strave”, • analizi zašto se dogodila Ovčara i tko su pravi krivci za taj masakr, • ljudskim padovima u životu i ubojstvu koje je počinio autor knjige, • snazi vjere i nadi koju nikada ne smijemo izgubiti, • praštanju, pomirenju i toleranciji prema svakome jer zločin ima samo jednu pripadnost – Zlu.

TERENSKA NASTAVA

Vilim Karlović rodio se u Zagrebu 1970. godine.

U braku je i otac je šestorice sinova. Bivši je vrhunski sportaš i četverostruki seniorski prvak bivše države u full contactu. U obranu domovine stupio je 1991. godine. Njegov ratni put ukratko: kao pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“, Hrvatsku je prošao doslovno od Vukovara do Cavtata, sudjelujući u svim bitnim operacijama Hrvatske vojske. Nakon pada Vukovara zarobljen je i teško mučen, a samo Božjim čudom preživljava ruke najokrutnijih ubojica i nakon toga provodi šest mjeseci u logoru Srijemska Mitrovica. Nositelj je sedam državnih odlikovanja, a služenjem u Hrvatskoj vojsci prošao je sve razine zapovijedanja, do razine zapovjednika bojne. Bio je prvi zapovjednik koji je odabrao i obučavao vojnike za odlazak u mirovne misije te njegovi vojnici i danas odlaze na misije širom svijeta, ponajviše u Afganistan. Postao je i najviši borbeni instruktor NATO-va MPRI tima za obučavanje. U mirovinu odlazi 2003. godine i pokreće privatni posao. U vrijeme recesije i krize 2008. godine pokušava spasiti poslovanje i zadužuje se kod vjenčanog kuma koji ga kamatari, ucjenjuje i prijeti mu ubojstvom njega, supruge i djece. Nakon što je dug višestruko vratio, kum ne prestaje s prijetnjama i u jednoj prepirci ispaljuje nekoliko smrtnih hitaca u kuma. Pravomoćno je osuđen na 4,5 godine zatvora. Knjigu je počeo pisati u zagrebačkom pritvoru Remetinec.

PREDSTAVA

Šuma Striborova u Dječjoj Crvenladica u posjetu knjižnici u Samoboru nižim razredima

Učenici četvrtog razreda naše škole u pratnji svoje učiteljice Snježane i knjižničarke Zrinke, sudjelovali su na satu lektire u Dječjoj knjižnici u Samoboru 22.11.

2012. Veliko iznenađenje bile su baka Žunka (gospođa Anastazija Ema u narodnoj nošnji posebno je Noršić) i njezina iznenadila četvrtaše unučica Ema koje su ovom prigodom odjenule stare samoborske nošnje i pripovijedale o starim vremenima i kako je nekad izgledalo biti dijete. Učenici su sa zanimanjem slušali o školi, igri, praznicima, ocjenama, poklonima, imendanima. Posebno ih se dojmilo to što su mnoga djeca morala hodati bosa čak i po zimi. Baka im je rado odgovarala na sva pitanja, a na kraju im je malena Ema uručila čokoladne poklončiće. Nakon odmora slijedio je kviz o Ivani Brlić Mažuranić i Šumi Striborovoj. Na kraju su djeca uživala u prelistavanju knjiga i časopisa i igranju društvenih igara.

10

U srijedu 21. studenog, učenici nižih razreda uživali su u predstavi Crvenladica.

Izveli su je glumci Amaterskog lutkarskog kazališta Lutonjica Toporko iz Samobora.

Poznata bajka o Crvenkapici poslužila je kao dramaturška podloga za parodiju na svima poznate likove i njihove odnose. Lutke su načinjene od uporabnih predmeta korištenih u domaćinstvu, tako da je mama napravljena od rifljače na kojoj se nekad pralo rublje, baka od drvene posude, a Crvenkapica od ladice u kojoj su pohranjene sve tajne...

Glumci govore kajkavskim narječjem samoborskog kraja, a same lutke zajedno s etno-instrumentima tvore glazbu u predstavi.

I u ovoj verziji vuk biva kažnjen, ali ne ubojstvom, već prisilom da mijenja prehrambene navike, što mu nije palo nimalo lako.

Listopad 2012. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA PROJEKT ZA POTICANJE ČITANJA

Očko Čitaćirko ponovno s nama u nižim razredima

Lutak Očko u mnogočemu je nalik našim učenicima I prošle školske godine u našoj školi je gostovao Očko Čitaćirko. Razveselio je učenike nižih razreda. Odmah su se sprijateljili, lijepo družili i dogovorili ponovni susret sljedeće godine kada svi malo narastu.

Autorica edukativno lutkarsko-plesnog projekta gđa Neda Marović Turković u ovoj iznimnoj predstavi djecu potiče na čitanje knjiga, istraživanje svijeta, ljubav prema materinjem jeziku i knjizi. Potiče ih na dobrotu, suradnju i toleranciju te na likovno i literarno izražavanje.

Lutak Očko Čitaćirko, iako nije pravi dječak, učen je, načitan, skuplja mudre izreke i odlomke iz knjiga te ih zapisuje u svoju bilježnicu „Kupusaru“. U njoj je i mnoštvo dječjih crteža Očka u raznim životnim situacijama čime potiče djecu na likovno izražavanje.

Vježbali smo s Očkom...

MiŠ

FAŠNIK

Martinske guske pomele konkurenciju

Iako zbog obilnog snijega nije održan fašnik u školi, učenici drugih razreda imali su priliku pokazati svoje maske koje su vrijedno izrađivali s učiteljicama i roditeljima. Inspiraciju za grupnu masku našli su u svome kraju, pa su tako djevojčice bile maskirane u martinske guske, a dječaci su bili njihovi čuvari. Na 187. Samoborskom fašniku u povorci osnovnih škola osvojili su prvo mjesto i tako već treću godinu zaredom kip Srake donijeli u našu školu. Možda je došlo vrijeme i da trajno ostane kod nas.

Čuvari i ...

... martinske guske

PREDSTAVA

“Čarobni vremeplov” Joze Boze Poznati mađioničar Jozo Bozo ponovno je posjetio našu školu u ponedjeljak 18. ožujka. U njegovoj čarobnoj i edukativnoj predstavi „Čarobni vremeplov“ uživali su učenici nižih razreda. Osim što su se dobro nasmijali i zabavili, učenici su naučili što znače vrline poput upornosti, marljivosti, hrabrosti i posebnosti svakog od nas.

Poruka predstave glasi: U životu ne možeš SVE, ali možeš SVAŠTA!

Pitanje je: “Možemo li mi baš sve?”

Odgovor je: “Naravno da ne!”

Ne možemo nikad letjet´ kao ptice, Čak ni uz čaroliju pravu, Jer bez obzira na silan trud, Pali bi na glavu!

Ipak, ako nešto baš jako želiš, Postići ćeš ono čemu se veseliš!

Uspjeh u životu može naći sva’ko Makar često to baš nije lako I zato naćulite uši ovako Poslušajte... i otkrit ću vam “kako”...

Učenici su s užitkom pomagali Jozi Bozi u izvođenju trikova

FOTO VIJEST ... i čitali s Očkom

Učenici 1. i 4. razreda u posjetu vojnom aerodromu 11

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

PREDSTAVA

POSJET

Petaši u Arheološkom muzeju i Muzeju zdravlja

Mala vještica u školi

Očkov tata Zlatko i sestra Lu

Očkova mama Neda i članice plesne grupe Burka

U petak 19. travnja održana je predstava Mala vještica u školskoj dvorani. Učenici trećeg i četvrtog razreda tako su imali priliku uživati u još jednoj predstavi s Očkom Čitaćirkom.

Osnovna namjera predstave je približiti djeci odabrane naslove putem umjetnički izrađenih scenskih lutaka, te ih na taj način potaknuti na čitanje.

Predstava je sveukupno trajala jedan školski sat, s likovima su radili Očkova sestra Lu i Očkov Tata Striček Zlatko, autor lutaka Zlatko Turković, dok su u plesnom dijelu programa sudjelovale plesačice, članice Plesne grupe Burka.

SVJETSKI DAN PLESA

Plesom do sreće i zdravlja

Učenici petih razreda ispred muzeja Dana 31. listopada 2012. g. 5. a i 5. b razred krenuli su, u pratnji učitelja Radovana Librića i učiteljice Tajane Petrine, na izlet u Zagreb. Najprije su posjetili židovsku općinu i sinagogu, a nakon toga krenuli su u Arheološki muzej. Tamo su vidjeli razno oruđe i oružje iz kamenog i metalnog doba, te prošetali kroz stari Egipat gdje su susreli pravu pravcatu mumiju. Vidjeli su i razne vaze i ćupove iz stare Grčke, te prošli kroz zbirku hrvatskih novčića.

Kada su izišli iz muzeja slikali su se s kipovima, pa krenuli prema Dolcu. Tamo su pjevali pjesmu Mama Kukunka tata Taranta, te se slikali s kipom kumice Barice.

Plesna grupa naše škole Povodom Svjetskog dana plesa, u ponedjeljak 29. travnja održana je kratka priredba u našoj školskoj dvorani. Svojim nastupima razveselili su nas: mažoretkinje Unity S, učenica 7. b razreda Tamara Bašić svojom baletnom točkom, Samoborske mažoretkinje i plesna grupa naše škole. Plesna grupa je otplesala dvije koreografije. Jedna je bila ponovljena s božićne priredbe, a druga koju je Beyonce smislila za kampanju protiv pretilosti djece u SAD-u. Organizator ovog događanja je bila učiteljica Helen-Marie Kerovec koja je pripremila filmić o razvoju plesu, pa smo mogli vidjeti kako se plesalo nekada, a kako danas. Na kraju, pozvala nas je na priredbu i iduće godine. Voditelji su bile učenice osmog razreda Viktorija i Roberta.

Drugi razredi posjetili su vatrogasnu postaju u Galgovu 12

Nakon Dolca krenuli su prema autobusu, te usput pronašli i Sunce, Merkur, Zemlju i Mars. „Tko je s Marsa, može se slikati sa svojim rodnim planetom“, našalila se učiteljica Tajana.

Na kraju su posjetili zagrebačku katedralu i grob blaženog Alojzija Stepinca.

Kući su se vratili umorni, ali zadovoljni.

[Jelena Lesjak]

FOTO VIJESTI

Za kraj školske godine trećaše je počastila obitelj Kozlina

Učenici naše škole posjetili su i nedavno otvoren rudnik u Rudama

Listopad 2012. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

MiŠ

ZAVRŠNA PRIREDBA

PRIREDBA ZA MAJČIN DAN

Nabrali smo kiticu najljepšega cvijeća...

Učenici i učiteljice nižih razreda obilježili su Majčin dan prigodnom priredbom

Žabica djevojka za kraj školske godine

Učenici nižih razreda za Majčin dan pripremili su priredbu u kojoj su pokazali što su sve naučili ove školske godine. Pjevali su, plesali, recitirali, glumili i jako se dobro zabavljali. Na kraju su svi učenici majkama poklonili mali poklon koji su marljivo izrađivali sa svojim učiteljicama. Tako su se neke majke kući vratile s novim ogrlicama, uokvirenim portretom ili čestitkom s prigodnim stihovima. [Lea Lisec]

Majčice draga Majčice draga, Moja majka u tebi je snaga, Slovo M je najvažnij e u životu lj ubav, dobrota, jer to slovo M znači majka.

Moja majka je svjetlucavi moja lj epota.

Majka je topla kao sunce, biser, nježna kao mimoza. uvij ek se smij e i uvij ek Nježno me pratiš Majka je sve na ovom svij etu. je sretna. pogledom svojim.

Ja svoju majku ne bih mij enjala Čuva me kao lavica, Ti si mi nježna ni za jednu drugu majku na vedra je kao nebo. kao planina svij etu. snježna.

Leon Urankar, 4. r.

Leonarda Eminović, 4.r.

Antonio Kovačić, 3.r.

Majka

ZAVRŠNA PRIREDBA

U vukovarskoj koloni sjećanja Povodom godišnjice pada Vukovara, učenici osmih razreda uputili su se u Grad Heroj

Ovako se glumi...

U srijedu, 12. 6. učenici područne škole Pavučnjak s učiteljicom Mirjanom organizirali su završnu priredbu za roditelje.

Izveli su igrokaz Žabica djevojka.

Riječ je o hrvatskoj narodnoj bajci u kojoj starac i starica, nemoćni i usamljeni požele imati dijete, pa starica rodi žabicu. Ona je lijepo pjevala, pa se u nju zagledao mladi princ. Pozvao ju je da dođe u njegovo kraljevstvo i bude mu žena jer će otac dati kraljevstvo jednom od trojice braće, ali svaki mora dovesti ženu. Onaj koji dovede najbolju ženu i čija žena donese najbolji cvijet, taj će sin naslijediti kraljevstvo. Žabica se na dvoru pretvorila u prekrasnu djevojku i donijela klas pšenice sa sobom, ostale dvije djevojke donijele su karanfil i ružu. Kralj je kraljevstvo dao Žabici djevojci i njenom princu jer je ona donijela najkorisniji cvijet. [Pripremile knjižničarke]

Dana 18. studenog 2012. godine krenuli smo u vukovarsku kolonu sjećanja. U koloni je bilo oko 70.000 ljudi. Oko 11 sati, nakon što smo se pozdravili i rukovali s generalima, krenuli smo iz vukovarske bolnice u koloni do groblja na Ovčari.

Polagano smo hodali s ostalim ljudima. Svi smo bili ponosni na to što se dogodilo, kako su branitelji uspjeli obraniti našu domovinu Hrvatsku, ali i tužni čim bi se prisjetili svih muka, svih strahota koje su ljudi pretrpjeli. Čim pomislim na to sve što se dogodilo, shvatim koliko sam sretan što nisam doživio sve te stvari. Dok smo hodali, ugođaj je cijelo vrijeme bio nekako svečan, a bilo je i, na svu sreću, lijepo sunčano vrijeme. Bilo je puno podignutih zastava koje su ljudi nosili. i tako smo hodali, premda već iscrpljeni i žedni, nešto više od dva sata dok nismo stigli. Uskoro je počela misa, a naša grupa obišla je groblje.

Nakon mise, ljudi su polagano krenuli i razišli se, a mi smo pješice krenuli prema autobusnom kolodvoru prema našem busu i kući. [Jurica Mrčela, 8.b]

...a ovako pleše FOTO T S VIJE

Sv. Nikola posjetio nas je i 2012. g.

13

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

U sjećanje na Ivana Kušana

Koko i Melita osvojili dječja srca Dana 20. studenog 2012. iznenadila nas je vijest kako je poznati dječji pisac preminuo. Učiteljice razredne nastave i knjižničarke odlučile su jedan dan posvetiti tvorcu Koka, Melita i ostalih poznatih junaka.

Nedavno preminuli književnik Ivan Kušan zadužio je hrvatsku književnost djelima uz koja su mnogi od nas učili čitati. Već generacije čitatelja njegovih djela uče da je u životu važno biti dobar i plemenit, da se isplati biti pošten i dobar, da novac nije najveća vrijednost, već prijateljstvo i ljubav i druge važne misli i vrline.

Serijom romana o hrabrom , maštovitom i dobrom dječaku Koku (Zagonetni dječak, Koko i duhovi, Koko u Parizu…) začetnik je hrvatskog kriminalističkog romana. Tri su mu romana adaptirana u televizijske serije (Lažeš, Melita, Operacija Barbarossa, Ljubav ili smrt), a Koko i duhovi je prva filmska adaptacija.

Melitu, Koka i ostale Kušanove junake učenici razredne nastave bolje su upoznali u ponedjeljak, 26. studenoga. Učenici od prvog do trećeg razreda imali su priliku uživati u filmu Koko i duhovi, dok su učenici četvrtog razreda s knjižničarkom Ivanom obradili priče iz zbirke Strašni kauboj. Marljivo su radili u skupinama, te s užitkom čitali i prepričavali zgode simpatičnih junaka. Za stvaralački rad trebali su zamisliti jedan dan s Kušanovim junacima i napisati kratki sastavak. [Dora Poša]

Ivan Kušan Ivan Kušan rođen je u Sarajevu, 30. kolovoza 1933. godine. Hrvatski je akademik i poznati književnik. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je urednik časopisa, ponajviše dječjih časopisa. Najviše se istaknuo pisanjem dječjih romana, npr.

Koko u Parizu, Ljubav ili smrt, Lažeš Melita, i dr. No, Ivan Kušan piše i romane za odrasle. Osim romanima, njegovo književno stvaralaštvo obuhvaćeno je i putopisima, esejima i dramama. Bavio se i prevođenjem, a uglavnom je prevodio s francuskog, engleskog i ruskog jezika. Također se bavio i slikarstvom, te je redovni je profesor Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Moj dan s Kokom

Učenici su marljivo radili u skupinama...

... a zatim sve naučeno iznijeli drugima

Dan s Kokom i Melitom Ujutro sam izašao iz kuće i krenuo prema Meliti. Odjednom sam sreo Koka te smo zajedno nastavili put. Kada smo stigli do Melite dala nam je svakome jednu jabuku i počeli smo igru. Igrali smo lovice, nogomet i košarku.

Cijeli je dan bio rezerviran za igru i druženje. Predvečer smo krenuli prema šumi. Htjeli smo naći grane za praćke.

Melita nas je upozorila de će brzo pasti mrak, ali ju nismo poslušali. Izgubili smo se u mračnoj šumi. Držali smo se za ruke, dok nismo ugledali prve zrake sunca. Svanulo je i mogli smo pronaći put kući. Spašeni smo. Divan dan i strašna noć u društvu Koka i Melite. ???????

14

Jedan dan šetala sam parkom i srela Koka. Koko mi se pridružio u šetnji. Išla sam do male špilje pokraj slapa Cerinski vir. Pitala sam ga želi li sa mnom. On mi se radosno pridružio. Došli smo do špilje, ali tamo je bilo jako mračno. Znala sam da je to jako posebna špilja.

Ušli smo u špilju. U njoj je bilo sunčano. Koko i ja smo se začudili. Vani je mračno, a unutra lijepo i sunčano.

Krenuli smo kući, ali odjednom ispred nas padne veliko kamenje. Oboje smo se prestrašili i vidjeli malu rupicu kroz koju sam pogledala i otkrila da nismo sami. Detaljno sam mu opisala ljude koji nas promatraju. Koko je zaključio kako su to vjerojatno lopovi i smislio plan.

Rekao je da ćemo pobjeći kroz veliki otvor. Primijetila sam da je otvor vrlo visok. Koko mi je rekao da moramo pronaći drva i uže. Oboje smo išli pećinom i na zavoju se sudarili. Pronašli smo drva, ali ne i uže.

Koko je počeo misliti i dosjetio se kako da napravi uže od malih grančica. Popeli smo se na vrh i konačno sišli sa špilje. Kasnije smo se pozdravili i zakleli da to nikad nećemo zaboraviti. Odjednom smo opazili lopove kako trče za nama. Prepali smo se. Potrčali smo svom snagom. Spotaknula sam se na granu i … probudila se u svom krevetu. Shvatila sam da je to sve bio samo san. Maja Jakopec. 4.r

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

PROJEKT

MiŠ

Projektom Hlapić 2013. školski knjižničari su željeli obilježiti ovu važnu godišnjicu projektom čiji je glavni cilj potaknuti učenike na čitanje.

Budući da se ove godine obilježava sto godina od objavljivanja romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića, održane su brojne aktivnosti i u našoj školi. Knjižničarka Ivana organizirala je sat lektire za učenike trećeg razreda na kraju kojeg je slijedio kviz znanja. Učenici su pokazali odlično znanje i znali su odgovore na gotovo sva pitanja. Ipak, oni najbolji imali su priliku sudjelovati na kvizu kojeg je 12. travnja organizirao dječji odjel Gradske knjižnice Samobor.

Tako su, osim izleta u Samobor, dobili priliku i predstaviti našu školu, te upoznati vršnjake iz ostalih samoborskih škola. Sjajno su , 3. r. se borili, još jednom pokazali ić č a v o K Antonio odlično znanje i vratili se kući s poklonom kao podsjetnikom na ovu obljetnicu. [Mario Šoičić]

U područnoj školi Klake učiteljica Eva organizirala je integrirani tjedan sa svojim učenicima. O Hlapiću su učili na svim satovima, pa su i na likovnom izrađivali Hlapićeve čizmice, slikali Hlapića i Mrkonju…

Lovro Pajić,

3. r.

Omiljeni šegrt i na filmu

Uz dobro poznati animirani film u kojem su Hlapić i Gita prikazani kao slatki miševi, u kina je stigao i igrani film Šegrt Hlapić Iako je Ivana Brlić Mažuranić roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavila prije cijelog stoljeća, u ovoj obljetničkoj godini napokon smo dočekali i prvi igrani dugometražni film nastao prema romanu.

Redatelj Silvije Petranić ekranizirao je priču te stvorio avanturistički film prožet ljubavlju i pozitivnom energijom namijenjen djeci, ali i odraslima.

Za razliku od animiranog filma Milana Blažekovića iz 1997., ovaj je igrani film puno vjerniji književnom predlošku, te je dovoljno reći kako su glavni likovi djeca-glumci koji su izabrani između 2000 tisuće djece koji su se prijavili na audicije diljem Hrvatske.

Preporučujem u ovoj obljetničkoj godini pogledati ovaj film, ali svakako i pročitati knjigu jer ova priča o dobroti i poštenju nikada neće zastarjeti. [Ivana Planinšek]

15

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

TEMA BROJA

Inetrnet je postao dio naše svakodnevice i vrlo je važno da ga bolje upoznamo – stoga smo odlučili istražiti koliko su učenici naše škole upoznati s njegovim manama i vrlina, te dati nekoliko savjeta za sigurnije „surfanje“

Kako je sve krenulo?

Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća vladao je Hladni rat (politički sukob između zapadnih sila predvođenih SADom i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991.). Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad u kojem bi mogle biti uništene mnoge vrijedne informacije. Javila se potreba za brzim i efikasnim prenošenjem tih informacija, kako bi se u slučaju napada spasilo što je više toga moguće.

Vođeni tim razlozima, 1969. godine američka vladina agencija ARPA (Advanced Research Project Agency) povezala je nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. Tu računalnu mrežu nazvali su ARPANET. Važnost te mreže bila je u tome da je ona mogla nastaviti raditi čak i ako bi jedan njezin dio bio oštećen ili uništen. U početku su se njime koristili samo informatičari i znanstveni stručnjaci jer nije bio ‘’user-friendly’’, odnosno prilagođen običnim korisnicima i bilo je potrebno iscrpno poznavanje računalne tehnologije kako bi se njime mogli služiti.

U sljedećih dvadeset godina velike tvrtke, sveučilišta, istraživački centri pridružili su se toj mreži. A naposljetku su je počeli koristiti i obični korisnici iz svojih domova.

Počeci Interneta u Hrvatskoj datiraju u jesen 1991. godine kad je skupina entuzijasta s Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu u suradnji s HPT-om odnosno Hrvatskom poštom povezala Institut sa svijetom koristeći X.25 vezu s Amsterdamom. Isprva je bilo omogućeno samo spajanje i rad s drugim čvorovima korištenjem TELNET protokola, a kasnije je omogućen i prijenos datoteka.

Kasnije je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt CARNet (Croatian Academic and Research Network), čiji je cilj bio sagraditi računalnu mrežu za razmjenu informacija izmeðu

Internet je svjetska računalna mreža koja u jednu cjelinu spaja mnogobrojne manje mreže. Zbog toga ga često nazivaju i ‘’mrežom svih mreža’’.

U današnje vrijeme njegove su mogućnosti gotovo neograničene: • pristup informacijama iz cijeloga svijeta; • povezivanje i komuniciranje s drugim ljudima putem elektronske pošte, chata, društvenih mreža, foruma; • zabavni sadržaji kao što su slušanje glazbe, gledanje videa, igranje igrica, praćenje TV programa;

16

[Helen-Marie Kerovec] Hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta. Prva veza u okviru CARNet projekta ostvarena je u drugoj polovici 1992. godine.

CARNet danas pruža usluge i korisnicima izvan sveuèilišnih i znanstvenih sredina.

Znanstvenici važni za razvoj raznih internetskih usluga Amerikanac Paul Baran našao je rješenje koje omogućava da mreže više nemaju jedno glavno mjesto nego se sastoje od velikog broja samostalnih servera. Na tom načelu funkcionira i današnji internet.

1971. Raymond Samuel Tomlinson prvi je u ARPANET unio elektroničku poštu i za e-mail adresu upotrijebio znak @.

Sljedeća osoba koju trebamo spomenuti je Britanac Tim Berners-Lee, koji je na istraživačkom institutu CERN u Švicarskoj 1989. osmislio WWW (World Wide Web) servis.

Važni su nam još i Larry Page i Sergey Brin koji su 1997. osnovali Google, najpoznatiju i najkorišteniju internetsku tražilicu, koja nam danas nudi i elektroničku poštu (Gmail), kao i društvenu mrežu Google+.

2004. godine osnovana je najpopularnija društvena mreža Facebook, čijim se glavnim osnivačem i idejnim začetnikom smatra Mark Zuckerberg.

Utemeljitelji Youtube-a su Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim. Stranica Youtube aktivirana je u veljači 2005. godine.

• objavljivanje i kreiranje vlastitih stranica; • obavljanje poslovnih sastanaka i konferencija; • plaćanje računa; • učenje na daljinu, odnosno studiranje ili školovanje od kuće na nekom fakultetu ili školi koji/koja može biti i na drugom kontinentu…

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

TEMA BROJA

MiŠ

[Lea Lisec, Ivona Marović, Renato Macešan]

KRATICE Kratice, često akronimi, koriste se u internetskoj komunikaciji da bi se uštedjelo na vremenu (tipkanju), a za vas smo izdvojili one s kojima ćete se najčešće susretati na internetu.

ASL? (Age? Sex? Location?) – Godine? Spol? Mjesto?, B4 (Before) - prije, BF (Boyfriend) - dečko, GF (Girlfriend) - cura, BTW (By The Way) – usput (usput rečeno), CUL (See You Later) – Vidimo se poslije!, F2F (Face to Face) – uživo (licem u lice), FAQs (Frequently Asked Questions) – često postavljana pitanja, GG (Good Game) – dobra igra, GL (Good Luck) - Sretno!, GTG ili G2G (Got To Go) – Moram ići, HF (Have Fun) – Zabavi se!, IC (I see) – Shvaćam/Vidim, J/J ili J/K (Just Joking/Just Kidding) – Samo se šalim, JAM (Just A Minute) – Samo minutu..., L8R (Later) - kasnije, LOL (Laughing Out Loud) – Glasno se smijem, MOF? (Male Or Female?) – Muško ili žensko?, NP ili N/P (No Problem) – Nema problema, OMG (Oh My God) – O, moj bože!, S (Smiling) – Smiješim se, SD (Sweet Dreams) – Slatko snivaj!, TC (Take Care) – Drži se!, TNX (Thanks) - Hvala, UR (Your / You’re) – ti/tvoj, W/ (With) – s, sa, YHM (You Have Mail) – Imaš mail (poruku).

Opasnosti interneta

Vrste štetnih programa su virusi, crvi, trojanski konji… Najčešći načini širenja: klikanje na čudne linkove koje dobivamo u inbox na Facebooku, sumnjive web stranice, e-mail, prijenosne memorije (USB stickovi)…

Izbjeći ćete ih tako da ne posjećujete sumnjiva web sjedišta jer ona najčešće sadrže zlonamjerne sadržaje. Preuzimajte datoteke samo s provjerenih web stranica. Ne otvarajte priloge e-mail poruka od nepoznatih pošiljatelja i ne klikajte na linkove koje dobijete u inbox na Facebooku, a poslani su bez ikakve popratne poruke.

Antivirusni programi štite računalo od

zlonamjernih programa. Vatrozid (firewall) sprečava pristup računalu s Interneta.

Postoje antivirusni programi kojemožete besplatno skinuti s interneta.

Kad je riječ o lozinci ne treba je nikome otkrivati je jer su pljačke, lažna predstavljanja ili ozloglašeni hakerski upadi na privatne adrese vrlo česti. Lozinka se ne govori ni njaboljem prijatelju i prijateljici.

Zbog višesatnog surfanja možete imati zdravstvenih problema poput oslabljenog vida, bolova u vratu i leđima ili zakržljale mišiće koji su sve učestaliji u mladih.

Elektroničko zlostavljane Uključuje bilo kakav oblik višestruko slanih poruka putem interneta ili mobitela, kojima je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način oštetiti dijete koje se ne može zaštititi od takvih postupaka.

Izvodi se u oblicima komunikacije u kojima identitet počinitelja može biti skriven.

Po čemu se elektroničko zlostavljane razlikuje od vršnjačkog nasilja Može biti prisutno 24 sata, svih 7 dana u tjednu Dijete je izloženo nasilju i uznemiravanju kod kuće i na drugim mjestima koja su prije za njega bila sigurna Djeca izložena nasilju imaju osjećaj straha, izloženosti i nezaštićenosti Čak i šaljive poruke mogu povrijediti, premda nisu imale namjeru ikoga zlostavljati.

Osnovno je pravilo ne govoriti nikome ono što i sami ne bismo voljeli čuti ili pročitati.

Smajlićima i drugim simbolima možete poručiti puno toga - dobrog, lošeg, pametnog, ali i suludog. Smajlić je zapravo sretno lice, no u internetskom jeziku ima doista puno lica.

Važno je znati da ne postoje neka striktna pravila za kreiranje smajlića te da su dopuštene varijacije u korištenju standardnih znakova i interpunkcije.

Tipičan smajlić sastoji se od dvotočke ili dva jednaka oka, slova ‘o’, crtice ili praznine na mjestu nosa i zagrada kao usta. Evo nekoliko primjera sretnog smajlića: :-), : ), :o), =O) A kako reći: ‘Tužan sam’ ili ‘To mi se ne sviđa’, tj. sugerirati namrštenu facu? :-(, :( :0(, =o(, :o( i (:-(( Znajte i to da ovaj zadnji govori: ‘Jakooo sam tužan!’

Postoji i niz drugih smajlića, a ovakvim se simbolima može puno toga reći: ;o) ili ;-) namigivanje, :o| hmm!, |oO zijevanje, : * pusa , :~(, :’-( ili :,-( plač, :’-) suze radosnice, :oD smijanje, :-o ili #:-o Oh, ne!, :-< razočaranost, >-( ljutnja, }-@ bijes, :-O zaprepaštenost, :-S šokiranost, l-I spavanje, \-o zijevanje od dosade, :^) znatiželja...

Osim smajlića, postoje i razni drugi znakovi kojima se može nešto reći: @>--->---- ruža, X pusa, O zagrljaj , ...---... S.O.S , ||*( ponuda za rukovanje, ||*) rukovanje prihvaćeno.

17

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

TEMA BROJA O internetskim dnevnicima tzv. blogovima, koji su u posljednje vrijeme popularni među mladima, treba reći da u svijetu postoji više od 6 milijuna blogova. Riječ je o mrežnom dnevniku u kojemu se iznose doživljaji i zgode iz života ili objavljuju korisni podaci. Katkad blog pišu i stariji, ali njihovi su blogovi puno ozbiljniji. Nekima je pak blog učinkovito sredstvo za reklamiranje tvrtke.

PREDNOSTI BLOGA: Ispunjavanje slobodnog vremena • Komunikacija s drugim ljudima na velikim udaljenostima • Pomoć u iskazivanju osjećaja koje je neugodno izreći „oči u oči“ • Omogućivanje kreativnosti pri izradi stranica • Mogućnost izražavanja vlastitog mišljenja,a da se pritom ostane anoniman • Međusobna potpora i savjetovanja • Besplatan pristup mnogim korisnim informacijama ZLOUPOTREBA BLOGOVA: Izrugivanje i vrijeđanje osoba različitog mišljenja • Psovanje i nepristojno komuniciranje • Pristup neprimjerenim sadržajima (pornografija ili savjeti za izradu oružja) • Rizik od blogerskog nasilja i manipulacija • Izrada bloga o osobi koju ne volimo ili koja nam se zamjerila

što

Nekoliko razloga zašto bi trebali pisati blog: Biti ćete kreativniji • Unaprijediti ćete vještine pisanja • Tekstovi sa bloga mogu voditi do izdavanja knjige • Može vas netko uočiti i ponuditi vam neku suradnju ili posao u budućnosti ako ste dobri u onome što radite • Svakodnevno ćete istraživati nove teme i reći svijetu mislite o njima Nikad ne otkrivaj svoju LOZINKU!!

Nikad NE ŠALJI SVOJE ILI TUĐE FOTOGRAFIJE nepoznatim ljudima!!

Nikad ne otkrivaj NEPOZNATIM OSOBAMA PODATKE O SEBI (tko si, gdje stanuješ, kada si rođen, gdje i što rade tvoji roditelji ili gdje drže vrijedne stvari i sl.…)!!

Nikad NE ODGOVARAJ NA ČUDNA PITANJA ILI PONUDE jer te netko može iskoristiti ili prevariti!!

Nikad NE NASJEDAJ NA NEKAKVE DAROVE ili nagrade u zamjenu za OSOBNE PODATKE!!

Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, NEMOJ ODGOVORITI. POKAŽI JE odrasloj osobi kojoj vjeruješ.

Ne šalji poruke KAD SI LJUT. Prije nego što KLIKNEŠ “Pošalji” ZAPITAJ SE kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.

I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

NEMOJTE IZBRISATI s mobitela podatke i fotografije koje vam je poslao zlostavljač JER ĆE POMOĆU NJIH POLICIJA LAKŠE PRONAĆI OSOBU KOJA VAM PRIJETI.

SAVJ ETI ZA RODITELJ E :) Naučite dovoljno o računalima kako biste znali procijeniti što djeca na računalu rade.

Povremeno zajednički posjećujte internetske stranice kako biste se upoznali sa sklonostima i navikama svog djeteta na internetu.

Ohrabrujte dijete da vas pita o onome što ne zna te potičite razgovore o sadržajima na internetu.

Držite računalo u dnevnoj, a ne u dječjoj sobi.

Povremeno utipkajte ime svoga djeteta u Google da vidite pojavljuje li se i na kakvim stranicama.

Upoznajte se s online prijateljima svog djeteta.

Jedan od najkorištenijih emoticona tj. smajlića prvi je put objavljen prije 31 godinu, točnije 19. rujna 1982. godine u 11:44 sati. Predložio ga je profesor Scott Fahlman, znanstvenik sa sveučilišta Carnegie Mellon. Svom je kolegi tada poslao poruku:

Aplikacije za besplatno dopisivanje tj. chatanje, telefoniranje i slanje SMS poruka

Skype je poznati instant messaging program, tj. program za brzo internetsko dopisivanje.

Preko njega je moguće komunicirati pisanim porukama, internetskim pozivima i telefonskim pozivima. Također, moguće je pokretati i video pozive.

Moguća je i razmjena podataka (datoteka), slanje kontakata, slanje novca na račun, mijenjanje izgleda prozora, mijenjanje slike za prikaz, mijenjanje zvukova i još mnogo toga. Neželjeni kontakti mogu biti izbrisani.

Microsoft je 2012. objavio kako Skype ima više od 280 milijuna korisnika širom svijeta, a od travnja 2013. mekad vrlo poplaran Microsoftov MSN Messenger više nije dostupan ni podržan na većini Windows i Mac operativnih sustava i biti će potpuno ukinut krajem ove godine.

‘Predlazem sljedeci niz znakova za oznacavanje sale :-) Citajte ga postrance. Zapravo, vjerojatno je mnogo ekonomicnije oznaciti stvari koje NISU sala, s obzirom na trenutačne trendove. Za to koristite :-(.‘ Cilj emoticona bio je dopustiti korisnicima sveučilišne oglasne ploče da na taj način označe šaljive oglase. Ubrzo je prijedlog prihvaćen ne samo na kampusu već diljem svijeta.

18

Viber je aplikacija za pametne telefone koji korisnicima omogućuje besplatne pozive i slanje besplatnih SMS poruka.

Viber radi i na 3G i na WiFi mreži. Za razliku od ostalih VoIP pružatelja usluga, kao što su Skype, Viber ne zahtijeva korisnički račun, te omogućuje izravan poziv svim mobilnim i fiksnim mrežama, gdje je softver instaliran na oba uređaja.

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

TEMA BROJA

MiŠ

ANKETA O NAČINU NA KOJ I NAŠI UČENICI KORISTE INTERNET Koristiš li računalo?

DA 95% NE 5%

95+5+ 97+3 63+34+3

Koristiš li internet?

DA 97% NE 3%

Koliko dugo si na računalu dnevno?

Manje od sata 63% 2-4 sata 34% Više od 4 sata 3%

Koliko si od toga na Internetu?

Sve vrijeme 35% Oko pola vremena 43% Manje od pola vremena 14% Uopće ne 8%

35+43+148

Ograničavaju li roditelji tvoj boravak na Internetu?

DA 15% NE 35% Ponekad 38% Samo ako sam u kazni 12%

15+35+3812

Što najviše koristiš na Internetu?

Facebook 48% Online igre 15% YouTube 23% Pretraživanje za školu 3% Nešto drugo 11%

48+15+23311

Upoznao/la si nekog na Facebooku.

Dopisujete se već tjednima. Predlaže da se nađete uživo. Ti ćeš…

Otići na sastanak, pa znaš da je ok 2% Povest ćeš prijatelje i otići na 25% sastanak Reći roditeljima da išao/la 18% Nećeš otići 55%

2+25+1855

Kome bi se obratio/la u slučaju problema?

Roditeljima 68% Pedagogu 6% Učitelju 9% Prijatelju 26% Nekom drugom 12% Nikome 11%

68+6+926+1211

Jesi li imao/la nekih ružnih iskustva na Internetu?

DA 25% NE 75%

25+75

Kakvih?

Prijatelji pišu nešto uvredljivo ili 46% ružno na facebooku 53% Nepoznati ljudi su mi pokušali pristupiti Otvorile su mi se neželjene stranice 33% Napravili su stanicu protiv mene 6% Sramotne slike na Internetu 6%

46+53+33+6

Jesi li ti nekad o nekome loše napisao/la ili objavio/la na Internetu?

DA 23% NE 77%

23+77

Jesi li bio/la kažnjen/na zbog toga ili imao/la neke posljedice?

DA 1% NE 37% Nisam to radio/la 62%

1+37+62

Većina učenika se svakodnevno služi računalom i Internetom

Analiza rezultata

Većina ispitaih učenika svakodnevno se koristi računalom i internetom, ali tek rijetki ga koriste za školu. Polovica ispitanika pred računalom provede manje od dva sata dnevno, a trećina ih koristi isključivo za pretraživanje sadržaja na internetu.

Svaki peti ispitanik do sada je imao neugodna iskustva na internetu, a većina učenika bi se u slučaju problema obratila roditeljima.

Više informacija o sigurnijem internetu možeš pronaći na: http://sigurnost.tvz.hr Kroz priče s ilustracijama naučit ćeš kako sigurnije koristiti internet.

Znate li kako je Google dobio ime?

1997. Larry Page i Sergey Brin odlučuju da tražilici BackRub treba novo ime te nakon kratkog razmišljanja, odlučuju se za Google – igru riječi “googol”, matematički termin za broj kojeg predstavlja broj 1 i 100 nula ili 10100.

Upotreba termina održava njihovu misiju organiziranja naizgled beskonačne količine informacija na internetu.

19

MiŠ

Rujan 2012. br. 8, god. VIII.

IZDVAJAMO

ZADRUGA

Zadruga kao u Lovrakovim romanima Baš kao i u Lovrakovim romanima, učenici uključeni u ovu aktivnost izrađuju brojne korisne stvari sami svojim rukama Zadruga je i ove godine bila aktivna. Ove je godine u zadruzi sudjelovalo 4 sekcije: Biljoteka, Iglice, Keramika, Perlice. Svaka je sekcija marljivo radila na svojem proizvodu.

Vrijedni zadrugari Biljoteke proizveli su naš vrlo popularan proizvod – jabučni ocat od jabuka iz našeg vlastitog voćnjaka, zadrugari Iglica marljivo su šivali torbe, ukrasne jastučnice, gumice za kosu... najbrojnija grupa zadrugara keramičara mijesili su i vrtili na kolu glinu i stvorili korisne proizvode, posudice za vunu i drugo, a vrijedne ruke zadrugara Perlica radile su prekrasne narukvice i ogrlice očuvajući tradicionalnu tehniku izrade kraluža.

Osim rada u grupama učenici su ove godine sudjelovali s prodajnim štandom na dvodnevnom Samoborskom proljetnom sajmu, zatim su kao gosti posjetili državnu smotru zadruga koja se održavala u Boćarskom domu, a učenici sekcije Keramika su se pješke uputili u područnu školu u Klakama gdje su pogledali izložbu radova prijašnjih godina, kao i njihovih proizvoda. [Vera Jovanović]

Zadrugari na Samoborskom proljetnom sajmu

Priče i improvizacije na engleskom jeziku

Učiteljica Vera ovom aktivnošću kombinira učenje engleskog jezika kroz čitanje priča, glumu i improvizaciju Tijekom ove školske godine petnaest vrijednih učenika nižih razreda jednom tjedno su se igrali, glumili, pjevali, čitali slikovnice i na sve moguće načine kreativno izražavali pod vodstvom učiteljice Vere Jovanović. I sve to bilo je isprepleteno upotrebom engleskog jezika. Kao kruna našeg rada na kraju smo na engleskom odglumili priču „The elves and the shoemaker“, te ju snimili kamerom i napravili filmić od toga. [Vera Jovanović]

Plesna skupina Razvijati ljubav prema plesnom izričaju i upoznati se s poviješću plesova cilj je polaznika ove skupine

Posjet Klakama – u keramičarskoj radionici

Državna smotra zadruga u Boćarskom domu

Volonterska skupina Sv. Martina

Pomoć bližnjima i uočavanje problema u svom okruženju zadatak je učenika uključenih u ovu aktivnost

Posjetili smo starije mještane povodom Dana kruha

Učenici volonteri upoznaju ostale učenike s projektom Marijini obroci

U protekloj školskoj godini prvi put u našoj školi je bila organizirana skupina volontera. Željeli smo zajedno pronaći način kako činiti dobro, pomoći bližnjima i tako potaknuti i druge na solidarnost i sebedarje. Ideja za angažirano djelovanje nam nije nedostajalo, ali ih nismo uspjeli sve i organizirati. Posebno smo ponosni na susret sa starijim i bolesnim mještanima koje smo obišli u sklopu proslave Dana kruha i darivali prigodnim poklonima. Organizirali smo i akciju Plašt sv. Martina, kada smo u školi prikupljali staru odjeću i obuću i proslijedili je potrebnima, a u sklopu te akcije mame su pripremile kolače koje smo prodavali poslije proslave blagdana Sv. Martina u župnoj crkvi. Na početku školske godine igrali smo se s učenicima nižih razreda za vrijeme velikih odmora, a u korizmi smo prikupili 1400kn za Marijine obroke, udrugu koja pomaže školovanje siromašne djece diljem svijeta. Volonteri su sami pripremili program upoznavanja svih učenika s projektom Marijini obroci i obišli sve razrede pa i PŠ Klake i Pavučnjak. Uključili smo se i u prikupljanje pomoći obitelji Šeketa. Ostvarili smo i kontakt s humanitarno – socijalnom udrugom Martinov plašt s kojom se nadamo razviti buduću suradnju. [Zrinka Brigić]

Plesna skupina naše škole pod vodstvom učiteljice HelenMarie Kerovec prošlu školsku godinu obilježila je brojnim nastupima i uspjesima.

Osim nastupa na školskim priredbama (božićna i završna priredba), gdje su redovito bili najzanimljivija i najveselija točka programa, sudjelovali su i na natjecanjima. Tako su na Samoborfestu, međunarodnom natjecanju mažoretkinja, twirlinga i plesa osvojili prvo mjesto u kategoriji showdance plesnih skupina.

Nastupali su i na proslavi otvorenja novih školskih prostorija, ako i na priredbi povodom Svjetskog dana plesa čiji je organizator bila učiteljica Helen. Tom prigodom plesna skupina izvela je čak dvije točke. [Karlo Tomašković]

Članice plesne grupe u već prepoznatljivoj crno-bijeloj kombinaciji na otvorenju novih školskih prostorija

20

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

u l e j ti m o v a r d U z Kako redovita tjelesna aktivnost i zdrava h u d i raznolika prehrana utječu na zdravlje zdrav to svi dobro znamo, ali evo prilike da se podsjetiTEMA BROJA

MiŠ

mo, a možda i nešto novo naučimoa

Rekreacija je korištenje vremena na neprofitabilni način koja na svojstven način obnavlja dušu i tijelo.

U sportskim objektima građanima stoje na raspolaganju brojne mogućnosti sportske rekreacije.

Neaktivnost može uzrokovati povećanje smrtnosti od koronarnih bolesti srca, dijabetesa tipa II, raka dojke i raka debelog crijeva

Dobrobit tjelesne aktivnosti Bolesti srca i krvnih žila Smanjuje koronarnu bolest srca • Prevenira srčani udar • Smanjuje aterosklerozu Prevenira i smanjuje povišeni krvni tlak • Snižava kolesterol Koštano-mišićni sustav Prevenira bolove u leđima • Jača zglobove • Prevenira osteoporozu • Pomaže u liječenju artritisa Mentalno zdravlje Smanjuje simptome stresa • Smanjuje anksioznost i depresiju • Potiče pamćenje i dobro raspoloženje Smanjuje rizik od raka Debelog crijeva • Dojke • Prostate

10 savjeta za zapamtiti 1. Jedite raznoliku hranu. 2. Cjelokupni dnevni unos hrane podijelite u 5 manjih obroka (zajutrak - doručak - ručak - užina -večera). 3. Doručkujte svakog dana. 4. Neka osnova vaše prehrane budu namirnice bogate ugljikohidratima. 5. Jedite 5 ili više obroka voća i povrća dnevno. 6. Budite umjereni u jelu. 7. Pijte 8 čaša vode dnevno.

8. Jedite svježe pripremljenu hranu, a izbjegavajte konzerviranu i polupripremljenu. 9. Postanite tjelesno aktivni – hodajte, koristite stepenice, vozite bicikl – 30 minuta dnevno.

10. Započnite odmah s promjenama i svaki dan napravite neku pozitivnu promjenu u vašim životnim navikama [Renato Macešan]

Hodajte...

Plivajte...

Pravilna prehrana

Skačite... ...samo budite aktivni!

Školska djeca imaju specifične potrebe.

Mladi brzo rastu i razvijaju se. Zato je važno da jedu raznovrsne namirnice koje osiguravaju dovoljno energije i hranjivih tvari.

Posebno je važno da djevojke i mladići uzimaju dovoljne količine željeza, kalcija, vitamina A, C i D, kao i dovoljne količine ugljikohidrata, masti i bjelančevina.

Biraj manje masnu hranu! • Manje soli hranu! • Pazi da hrana bude zdravstveno ispravna! • Svakodnevno jedi voće i povrće! • Svakodnevno jedi cjelovite žitarice! • Jedi raznovrsne namirnice slijedeći prehrambenu piramidu! • Svakodnevno se bavi tjelesnom aktivnošću!

[Kristina Perić, Lucija Nemanić]

Kristina i Lucija izradile su piramidu zdrave prehrane koja je krasila školsku blagovaonicu

Utjecaj vježbe i tjelesne aktivnosti na psihosocijalni razvoj i opće psihofizičko stanje djece i omladine

Malo C vitamina nikome ne škodi u zimske dane

Danas je poznato da pokret, vježba, šetnja, vožnja biciklom, rekreativno bavljenje sportom imaju veliki utjecaj na psihosocijalni razvoj djece i omladine, odnosno opće psihofizičko stanje ljudi.

Kada bismo promatrali djecu uvidjeli bi kako se njihovo unutarnje raspoloženje (tjeskoba, strah, nervoza) odražava na vanjsko ponašanje i držanje tijela. Dakle, duševno i tjelesno stanje su usko povezani.

Djeca nakon sjedenja u školskim klupama i učenja kod kuće, sjede za računalima i televizorom, a posljedica je loše držanje, nekoordinacija pokreta i slaba koncentracija. Kako se često ne stignu izvršiti sve školske obaveze djeca postanu nervozna, nezadovoljna i gube samopouzdanje! Nebrojeno puta smo primijetili kako djeca koja se aktivno bave sportom bez problema stignu riješiti sve školske obaveze i to sa odličnim uspjehom. Školska djeca svoju pažnju i koncentraciju moraju usmjeriti na različite vidne i slušne stimulanse i ne razmišljaju o važnosti pravilnog sjedenja u školskoj klupi. Usljed duljeg lošeg držanja, sjedenja u lošem položaju dolazi do bolova zbog napetosti mišića. Dulje vrijeme pravilno držanje moguće je kroz tjelesni napor što će dovesti do zamora, manjka koncentracije što dovodi do začaranog kruga.

Stoga je veoma važno tjelesnu aktivnost ugraditi u dio svog života. Takvu naviku možemo usvajati zajedno s učenjem prvih slova, tablicom množenja…

Važno je znati prepoznati moment gubitka koncentracije i napraviti pauzu – aktivnim pokretom udahnuti svježeg zraka (važno je naučiti pravilno duboko disati) jer na taj način dovodimo kisik u svaku stanicu našeg tijela, pa i u mozak. Istegnuti se, prošetati kako bi ponovno bili spremni usmjeriti pažnju na nove zadatke. Važan je dakle taj pokret koji na različite kreativne načine koristimo u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, povećanju i poboljšanju pokretljivosti, istovremenom smanjenju tegoba od najranije dobi.

Potrebno je svakom djetetu posvijestiti važnost vježbanja i tjelesne aktivnosti a pritom i iznad svega važnost pravilnog disanja.

Redovito bavljenje sportom omogućuje održati visoku razinu energije, čvršće kosti i zdravu tjelesnu težinu. [VFT Nevenka Valičević]

21

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

je l e s e v , r i m ji l m e z Svim na BOŽIĆNA PRIREDBA I SAJAM

Uoči božićnih praznika u školi je održan već tradicionalni Božićni sajam i priredba zahvaljujući dobroj suradnji učitelja, učenika i njihovih roditelja Kreativno, veselo, maštovito i raspjevano bilo je u četvrtak 20. prosinca u našoj matičnoj školi. Održan je Božićni sajam na kojem su učenici prodavali vlastite proizvode koje su marljivo izrađivali sa svojim razrednicima, mama i bakama. Domaći pekmez i kolači, nakit i ukrasi za bor, ručno izrađeni svijećnjaci i sapuni. Sve je to pronašlo mjesto na štandovima ovogodišnjeg sajma. Učenici su bili pravi trgovci i kupce su mamili raznim popustima i reklamama. [Ivona Marović]

22

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

MiŠ

16. listopada - DAN KRUHA

Kuhinja moje bake Zajedničkim projektom učenici obilježili Dan zahvalnosti za plodove zemlje, odnosno Dan kruha

Tema proslave Dana kruha u našoj školi prošle godine bila je „Kuhinja moje bake“. U četvrtak, 8. studenog, učenici i učitelji svih razreda sudjelovali su u pripremi prezentacija, izradi likovnih i literarnih radova, prikupljanju starinskih recepata, ali i pripremi jela koja su taj dan ponijeli sa sobom i blagovali nakon što su se pomolili i blagoslovili hranu zajedno sa mjesnim župnikom vlč. Božom Belinićem.

NEKOLIKO IZREKA O KRUHU Dobar kao kruh! • Kruha i igara • Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača • Tko tebe kamenom, ti njega kruhom • Moj tata je dobar kao kruh • Biti na kruhu i vodi • Išao je svijetom trbuhom za kruhom • Iz “tog” brašna nema kruha! • Živio je na kruhu i vodi! • Kruh je život! Čuvajmo „kruh“! • Nada je kruh siromaha! • Kruha gladan!

• Ne traži kruha nad pogačom! • Kruh naš svagdanji, daj nam ga danas…! • Kruh sa sedam kora! • Dao mu je kruh u ruke! • Nemam ni za kruh! • Radim za kruh! • Težak je to kruh!

Posebno je lijepo bilo vidjeti ukrašene stolove pojedinih razreda, a cijela škola je tog jutra izgledala vrlo svečano. U suradnji sa župnikom učenici volonteri su posjetili najstarije stanovnike u našem kraju te ih razveselili košaricama s kolačima, pekmezima, kruhom i pecivima.

Blagdan kruha u našoj školi uistinu je bio blagdan zajedništva jer su u pripremi sudjelovali i djeca i učitelji, ali i roditelji te bake i djedovi bez čije pomoći i angažmana ne bismo uspjeli. Svima veliko hvala! [Ivona Marović]

23

MiŠ

Rujan 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

Hrvatski mitovi i le

e l o k š Dan

U subotu 8. lipnja imali smo dvostruki razlog za slavlje. Uz dan škole proslavili smo i 140. obljetnicu školstva u Sv. Martinu.

Više od 140 djece ispripovijedalo je 14 legendi i predaja našeg naroda koje su oživljene na neki novi način, aktualizirane za naše vrijeme s jasnim porukama o dobroti i želji za slobodom.

Hrvatske legende i predaje bio je naziv projekta koji su u ovoj školskoj godini zajedno provodili učenici i učitelji, a koji je osmislio vjeroučitelj Radovan Librić. Cilj projekta je bio upoznati ljepote hrvatske baštine i povijesti te kršćanskih korijena kako bismo svi zajedno još više cijenili svoju Domovinu i njene ljepote te znali poruke davnih vremena staviti u kontekst današnjeg, modernog načina života.

Učenici su pod stručnim vodstvom svojih učitelja otkrivali i učili kroz terensku nastavu u muzejima, knjižniProjekt se provodio cama, raznim posjetima, a putovali su i na Cres, Rab, u četrnaest Orahovicu kraj Našica, Veliki Tabor, Rijeku i Zagreb. skupina pod nazivima: Završni dio projekta bilo je predstavljanje svih grupa kroz različite forme od plakata, likovnih radova, preRužica Okićka zentacija putem računala, dramskih ostvarenja, snimljenih igranih filmova, a sve uz recitacije, glazbu i Legenda o nastanku otoka pjesmu. Gotovo dvosatni program oduševio je sve Crna kraljica prisutne, a scenski prikaz su obogatili i kostimi koje su nam velikodušno poVeronika Desinička sudili mještani, ali i koje su neki učitelji sami izrađivali sa svojim grupama i uz Legenda o picokima pomoć roditelja.

Legenda o Ružici Gradu Prezentaciji projekta prethodilo je otvaranje izložbe likovnih radova bivših Hrvatski knezovi i kraljevi učenika u predvorju škole, a zajedništvo se nastavilo uz zajednički stol koji su obogatili roditelji, posebno bake svojim domaćim kolačima. [Zrinka Brigić] Priča o kravati Seljačka buna Legenda o sv. Eufemiji Legenda o sv. Kristoforu Sinjska alka Legenda o Nazaretskoj kućici U boj, u boj

Veliki Tabor

Ružica Grad

Trsat

24

Priča o kravati

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

MiŠ

egende zauzeli školu Legenda o Pico

kima

Seljačka buna

Alkari sv. Kristofor R

ab

Burić Band

a

ralj ic Crna K

Projekt Cres

Najja

či sm

ouš

koli!

25

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

EKOLOŠKE TEME

terenska nastava

Učenici osmih razreda upoznali se sa, sve popularnijim, ekološkim načinom života Grupa osmaša s učiteljicom Ivankom Galunić i učiteljem Filipom Fabekom ove godine bila je na terenskoj nastavi u selu Vukomerić u Vukomeričkim Goricama na recikliranom imanju. Reciklirano imanje je edukacijski centar znanja za održivo življenje i permakulturu. Permakultura nas uči da se dobro organiziramo, smanjimo količinu otpada, proizvodimo hranu, štedimo energiju, koristimo obnovljive izvore energije, gradimo kuće... Nudi nam alat kako da živimo u skladu s prirodom.

Reciklirano imanje ima svoju ekološku priču koja se istinski živi: kuća od slame, zeleni krovovi,vjetrenjače, sakupljanje jestivog samoniklog bilja, biljni pročistači za otpadne vode, vrt-od sjemena do sjemena, prirodan uzgoj hrane.... [Ivanka Galunić]

AKCIJA VOLIM SAMOBOR 2013.

Priznanja za uređenje okoliša škole

MALI ZELENI U AKCIJI Prosječno svaki stanovnik proizvede kilogram smeća dnevno. Što kažete na gomilu smeća koja svakodnevno raste u vašem dvorištu?

Vjerujem da vam se to ne bi svidjelo.

Prosječno svaki stanovnik proizvede kilogram smeća dnevno.

Pri tome moramo razlikovati otpad, koji se ne može ponovo iskoristiti, i smeće koje možemo reciklirati ili iskoristiti za dobivanje energije.

zu Zanimljiva tegla na ula ke u PŠ Kla

Svečana dodjela nagrada i priznanja u akciji Volim Samobor 2013., za izbor najljepše uređenih okoliša škola matičnih i područnih škola Grada Samobora, te okućnica i balkona održala se u ponedjeljak, 10. lipnja, u samoborskoj Gradskoj vijećnici.

Turistička zajednica Grada Samobora omogućila je školama nabavu biljaka i sadnica za uređenje okoliša. U kategoriji matičnih škola OŠ Mihalea Šiloboda osvojila je drugo mjesto, kao i PŠ Klake u kategoriji područnih škola.

26

Mali zeleni

Pokušali smo kroz jedan pokus provjeriti što treba izbjegavati u svakodnevnom životu kako bi smanjili gomilanje otpada.

U školskom smo dvorištu zakopali staklenku, limenku, plastičnu i papirnatu vrećicu, te kore od voća i povrća. Nakon godinu dana iskopali smo staklenku, limenku i plastičnu vrećicu netaknute, dok su papir i organski ostataci bili minimalni.

Složili smo se da nam rezultati ovog jednostavnog pokusa mogu biti smjernica za svakodnevne navike.

Izbjegavanjem jednokratne ambalaže (limenki, plastičnih bočica, vrećica) smanjit ćemo količinu otpada. Ukoliko se odlučimo za njihovo korištenje svakako ih trebamo nakon uporabe odložiti u odgovarajuće spremnike iz kojih će biti usmjereni na ponovnu preradu.

Biootpad možemo odlagati na posebno uređena odlagališta, a kompost koji tako nastane iskoristit u vrtu kao prirodno gnojivo.

Ne zaboravire za odlazak u trgovinu pripremiti papirnate ili platnene vrećice!

I za kraj kratak citat iz poznatog Pisma indijanskog poglavice Seattla upućenog američkom predsjedniku davne 1854.:

„Učite vašu djecu, kao što činimo mi s našom, da je zemlja naša majka. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada zemlji.“

Listopad 2012. br. 9, god. IX.

EKOLOŠKE TEME

MiŠ

Dan planeta Zemlje Neka svaki dan bude njen dan

Radionicom, prezentacijom i izložbom učenici i učitelji obilježili ovaj dan

Ove školske godine za Dan planeta Zemlje odlučili smo školu obojati u zelenu i plavu boju, pa su učenici i učitelji obukli odjeću ovih boja. Pod velikim odmorom razveselio nas je mali zbor prigodnom pjesmom, a u izlogu knjižnice mogle su se vidjeti knjige i časopisi koji potiču na ljubav prema prirodi. Nisu izostali ni prigodni panoi, a skupljali smo i stare baterije. Kristina Perić, učenica sedmog razreda, održala je prezentaciju koju je sama izradila, pod vodstvom učiteljice Tajane Petrine. [Ivanka Galunić]

Zelena priča

Učenici u akciji

a a. Zelena žabic n a d og n le ze Bilo je to jednoge škole u zeleni stan, kada je išla je iz zelen sjenicu. na srela zelenu gula zelena žabice?’’, upita zele o‘’Kud si krenu nula sam u zeleni stan’’, odg n?’’, gusjenica. ‘’Kre ica. ‘’Mogu li s tobom u sta vori zelena žab sjenica. ‘’Volim tvoje zeleno upita zelena gu ori zelena žabica. a društvo’’, odgov dno zelena gusjenica i zelen i Krenule su zaje stan. Lijepo su se zabavile žabica u zeleni j. popile zeleni ča Dora Konosić,

3.r

Radionica Plavi planet Učitelji Nikica, Josip, Ružica i Ivanka u plavozelenoj kombinaciji

Zanimljivost Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja od 1970. godine, na poticaj američkog senatora Gaylonda Nelsona, po uzoru na tada popularnu masovnu demonstraciju za okoliš, u kojoj je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a prozvana je „nacionalnim skupom o okolišu“. U Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje danas se obilježava u 175 zemalja svijeta. Time se želi skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Također, želi se potaknuti ljude da ponovno uspostave kontakt s prirodom i postanu svjesni ekološke krize. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostići 50% recikliranja do 2020. godine.

Upoznali smo živi svijet pod mikroskopom

Povodom Dana planeta Zemlje na satu biologije posjetila nas je Ivana Sučić, magistra ekologije i zaštite prirode.

Predavanje je počelo zanimljivom prezentacijom o našem planetu koji se naziva još i Plavi planet jer sadrži oko 72% vode.

Radionica je bila vrlo zanimljiva i kreativna. Na njoj smo mogli gledati kroz mikroskop ličinke kukaca, promatrati punoglavce, ličinku vretenca, madagaskarskog i vijetnamskog paličnjaka, žabu i velikog vodenjaka.

Kristina tel i uči jica Tajana

Zelena pjesma Zelena planeta, u oku mom sniva.

Miriše, žubori, kroz kišu romori.

Dok snivam ja ona diše, kroz zelene prašume sve tiše i tiše.

Kroz zelene rijeke, zelena jezerca, preko zelenih polja do plavetnog mora.

I tako do jutra nad nama bdije, kad Suncem nas budi, toplinom pomiluje.

Ema Jurković, 3.r

Družili smo se s paličnjacima i žabama

Na radionici smo pogledali i animirani film koji je dojmljivo prikazao što bi čovjek sve mogao uništiti svojim nemarom, te nam osvijestio važnost očuvanja prirode i okoliša.

Svatko je kasnije mogao uzeti letak o mnogim zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, te o svjetskim organizacijama koje štite i čuvaju naš Planet.

Upoznali smo se sa zmijama koje obitavaju u Hrvatskoj, ali i saznali kako otjerati zmiju glasnim lupanjem nogom o tlo.

Glavna poruka ove radionice je: Ako želimo da naš planet ostane i dalje zelen moramo reciklirati što više otpada, ne zagađivati rijeke i jezera, smanjiti sječu šuma, smanjiti vožnju automobilima, te koristiti što više obnovljivih izvora energije (npr. sunce i vjetar). [Mario Šolčić]

27

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

EKOLOŠKE TEME

Izložba „Ja i moj ljubimac“ Povodom Svjetskog dana životinja učenici Su s knjižničarkama pripremili izložbu kućnih ljubimaca Svjetski dan životinja obilježava se svake godine 4. listopada. Taj je datum je izabran jer se na taj dan slavi i Franjo Asiški, ljubitelj prirode i glavni svetac za životinje.

Dan životinja obilježavaju ljubitelji životinja diljem svijeta. Većina skloništa za životinje na ovaj dan prikupljaju sredstva za pomoć i organiziraju projekte kojima je cilj dobrobit životinja.

Naša je škola za tu prigodu pripremila izložbu fotografija „Ja i moj ljubimac!“ [Lucija Mihalek]

Zaštićene vrste

Zašto volim životinje?

ČOVJEČJA RIBICA je endemični vodozemac iz porodice Ivona Marović 7.a Volim glavašica i jedini pretstavnik roda Proteus. Spada u razred vodozemaca i red repaša. Endemična je vrsta za područje Dinarida. Živi u podzemnim vodama dinarskog krškog reljefa Slovenije, Hrvatske, BiH te Crne Gore. Stanovnik je podzemnih rijeka i jezera krškog dijela Dinarskog gorja. Kod nas je ima u Istri, Lici, uz rijeku Krku te uz rijeke Cetinu, Vrljiku, Maticu i Neretvu. Na popisu je zaštićenih vrsta u RH.

VIDRE

su slatkovodni ili morski sisavci. Članovi su porodice Mustelidae, u koju spadaju lasice, tvorovi, jazavci i drugi. Vidre su mesožderi, a hrane se raznolikim plijenom.

PERISKA

je sredozemni endem i rasprostranjena je u čitavom Jadranu. Ova je vrsta najveći školjkaš u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traženi suvenir. Zbog prekomjernog izlovljavanja, u mnogim su turističkim područjima potpuno uništene. Periska je od 1994. godine zakonom zaštićena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena u cijelom Sredozemlju.

DIVLJA MAČKA nalikuje domaćoj, samo je nešto veća. Teška

je do deset kilograma, a specifičnost joj je osam pruga na dugom kitnjastom repu. U prošlim je stoljećima nastanjivala stare šume europskog kontinenta, a kako takvih danas gotovo i nema, prisiljena je tražiti nova staništa.

Sve češće je se može naći u crnogoričnim šumama, kamenitim visočjima i močvarama.

ZANIMLJIVOSTI O ŽIVOTINJAMA

Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.

Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti. • Žohar može živjeti 9 dana bez svoje glave, a na kraju umire od gladi. • Delfini se uz ljude jedini koji vode ljubav zbog užitka. • Komarci imaju zube, čak 47. • Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela. • Noj ima veće oko od mozga. • Konji spavaju stojeći i mogu provesti po nekoliko mjeseci da ne legnu. • Medvjedi se boje muzike.

• Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine. • Štakor može izdržati bez vode duže od kamile.

• Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova, preći 4 puta duži put od opsega zemlje za jedan kilogram meda. • Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine. • Puževi mogu spavati čitave tri godine. • Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama. • Ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije. • Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga. • Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi. • Meduze se sastoje od 95% vode. • Trobojne mačke su uvijek ženke. • Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu. • Guska je prva ptica pripitomljena od strane čovjeka. • Delfini spavaju s jednim otvorenim okom. • Bikovi su daltonisti. • Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde. • Kravu je moguće voditi uz ali ne i niz stepenice. • Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć. • Aligatori ne mogu hodati unatraške. • Crv ima pet srca. • Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara. • Jakovo mlijeko je ružičaste boje. • Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet. • Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom većom od 70 kilometara na sat. • Hobotnica će početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.

28

životinje zato jer su drage i slatke. Najdraži su mi vukovi i psi. Kod kuće imam dva psa i mačku. O njima se brinem tako da ih hranim i igram se s njima. O životinjama se treba brinuti tako da ih pazimo, igramo se s njima, hranimo ih i ne napuštamo ih.

Lucija Mavračić 7.b

Jako volim životinje zato što su slatke. Sve životinje su mi drage.

Kod kuće imam dvije mačkice.

Dajem im hranu, vodim ih u šetnju, igram se s njima. O njima se trebamo brinuti, ne smijemo ih napuštati.

Valentina Hubak 7.a

Volim ih zato jer su slatke. Najdraže su mi mačke. Kod kuće imam mačku i papigu. O njima se brinem tako da se s njima igram.

O životinjama se treba brinuti tako da ih hranimo.

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

intervju

MiŠ

INTERVJUI S NOVIM UČITELJICAMA

Ines Filipas Profesorica tehničke kulture i fizike

UZOR MI JE MAHATMA GANDHI

S učiteljicom Ines razgovarao sam o radu u školi, uzorima i djetinjstvu

S Karlom nakon Kako vam se sviđa raditi u našoj školi? Super mi je raditi u ovoj školi. obavljenog intervjua li strogi u ocjenjivanju? Fizika da, a tehnički ne. Jeste li zadoBudite uvijek Jeste voljni radom učenika? Pa neki učenici jako lijepo rade, a neki su lijeni!

Kad ste odlučili biti učiteljica? Prije nekoliko godina. Što ste željeli biti pošteni i ste bili mali? Htjela sam biti pjevačica. Imate li kućnog ljubimca? Danas ću dobiti psa. (11. 1. 2013.) dobri prema kad Što radite u slobodno vrijeme? Bavim se sportom i muzikom. Tko vam je uzor? Mahatma Gandhi! Jeste li član Facebooka? Nisam član Facebooka. Što biste poručili našim čitateljima? Budite uvijek pošteni i dobri drugima! prema drugima. Kako bi sebe opisali u tri riječi? Temperamentna, vesela i poštena. Koja vam je najdraža knjiga? Imam ih jako puno. Koji vam je najdraži film? ‘’Iskupljenje u Shawshanku’’. Pratite li koje serije? Kako sam upoznao vašu majku, Malcolm u sredini… Koju glazbu volite? Rock, Blues, Jazz, Dub, Reggae. Koji vam je najbolji/a pjevač/ica? Erykah Badu, Sade Adu. Imate li najbolji bend/grupu? Ima ih jako puno. Koja vam je najdraža pjesma? Nemam najdražu, ali ih volim puno. Volite li putovati? Najviše na svijetu volim putovati. Gdje ste najdalje bili? U Africi. Da niste učiteljica iz predmeta kojeg vodite iz kojeg bi htjeli biti? Iz povijesti. Gdje živite? Trenutačno u Zagrebu. Ukratko nam opišite s kime živite! Bolje da ne opišem sa kime živim...!!! (ogroman smijeh) Imate li svoju voljenu osobu? Imam i dugo smo zajedno. Što mislite koliko vas posto učenici vole? 80% Sa kojim učiteljom/icom se najbolje slažete? Sa svima se dobro slažem. Koje jezike govorite? Hrvatski, engleski i talijanski. Kuda bi ste htjeli otići? Htjela bi proputovati cijeli svijet. Imate li posebnu želju? Da me zdravlje služi dugo, dugo…

[Karlo Tomašković]

NIkica Šver Profesorica engleskog jezika

OBOŽAVAM PUTOVATI

S učiteljicom Nikicom razgovarali smo o hobijima, snovima i učenicima Bio je jedan period u životu kada sam htjela biti profesionalni igrač bridgea.

Kako vam se sviđa raditi u našoj školi i kako ste se prilagodili u njoj? Super, sviđa mi se, a učenici su uglavnom pristojni i dragi. Škola je apsolutno dobra i sviđa mi se njen kolektiv. Super sam se prilagodila, ali nisam se navikla tako rano buditi. Vrlo mi se sviđa pozitivna atmosfera u zbornici (o kojoj sam čula i prije ). U kojim ste drugim školama osim naše predavali? Prvo sam radila u Narodnom sveučilištu u Samoboru, a potom petnaest godina u Litteri.

Koju ste školu Vi pohađali? Pohađala sam Osnovnu školu Janka Mišića, Jezičnu gimnaziju, te Filozofski fakultet (smjer anglistika i germanistika). Kada biste bili u mogućnosti nešto promijeniti u školstvu, što biste promijenili? Naravno, kao i većina učitelja mislim da su djeca opterećena s previše činjenica i da ne uče dovoljno kako se radi u grupi, nedovoljno se bave istraživačkim radom i projektima, tj. onim što će im trebati u životu. Možete nam reći još nešto o sebi? Udana sam i imam sina od 9 godina. Glazba mi je vrlo bitna. Uglavnom slušam rock, a nije mi mrska ni elektronska glazba. Jeste li strogi u ocjenjivanju? To bi trebalo pitati moje

učenike, ali ja bih rekla da nisam Jeste li zadovoljni radom učenika? Donekle sam zadovoljna njihovom aktivnošću na satu, ali bi sigurno trebali raditi više kod kuće.

Kad ste odlučili biti učiteljica? U trećoj godini fakulteta sam počela raditi u školi stranih jezika i odmah sam shvatila da uživam u radu sa djecom. Što ste željeli biti kad ste bili mali? Bio je jedan period u životu kada sam htjela biti profesionalni igrač bridgea, ali je to u Hrvatskoj vrlo teško. Što radite u slobodno vrijeme? Igram bridge, družim se sa sinom, viđam se sa prijateljima, izlazim van, čitam knjige, slušam glazbu... Jeste li član Facebooka? Naravno. Što biste poručili našim učenicima? Neka više uče bilo što, i neka imaju pozitivan pogled na život. Kako bi sebe opisali u tri riječi? Hmmmm…

Pozitivna, uporna i rapopirana (prijedlog učitelja Radovana) Koja vam je najdraža knjiga? Teško je to odlučiti, ali dobra knjiga koju sam pročitala u zadnje vrijeme je ‘’Freedom’’ pisca Jonathana Franzena.

Koji vam je najdraži film? Mogu reći da bi izabrala velike klasike poput ‘’Iskupljenje u Shawshanku’’, ‘’Kum 1 i 2’’, ali volim pogledati i komedije s duhom kao ‘’Četiri vjenčanja i sprovod’’. Pratite li koje serije? Volim sve britanske kriminalističke serije kao što su ‘’Umorstvo u Midsomeru’’, Nijem svjedok’’, ‘’Buđenje mrtvih’’ ali volim pogledati neke komedije kao što su ‘’Malcolm u sredini’’, ‘’Seinfeld’’, ‘’Kako sam

nog

Smiješak nakon obavlje intervjua

upoznao vašu majku’’… Koju muziku volite? Slušam rock ali volim i hip hop i elektronsku glazbu. Koji vam je najbolji/a glumac/ica? Volim glumca Daniel Day Lewisa.

Koji vam je najbolji/a pjevač/ica? Odrasla sam na Azri i na EKV-u… Danas volim slušati TBF i Hladno pivo, jedan od stranih izvođača mi je dragi Leonard Cohan. Volite li putovati? Obožavam putovati. Gdje ste najdalje bili? U Kini u Šangaju. Da niste učiteljica iz predmeta kojeg vodite iz kojeg bi htjeli biti? Iz matematike. Gdje živite? Živim u centru Samobora. Ukratko nam opišite s kime živite! Sa mužem i djetetom u obiteljskoj kući ali u kojoj su mi u prizemlju roditelji. Što mislite koliko vas posto učenici vole? Teško mi je to procijeniti jer sam tu prekratko, ali sam u bivšoj školi bila uvijek u odličnim odnosima sa svojim učenicima, te ostala s nekima u kontaktu još dugo poslije prestanka njihovog školovanja. Sa kojim učiteljom/icom se najbolje slažete? Dobra sam si sa svima, ali recimo da najviše kontakta imam s Martinom, Ines, Radovanom i Valerijom (iz 3. razreda). Koje jezike govorite? Završila sam engleski i njemački, a nešto malo brljam talijanski. Kuda biste htjeli otići? Živjeti ne bih htjela baš negdje drugdje ikad, a turistički bih još rado vidjela Škotsku. Imate li posebnu želju? Rado bih da se promijeni odnos prema našoj profesiji u društvu, te da bar djelomično bude cijenjena kao što je nekad bila.

29

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

završna priredba

DOGAĐANJA

Učenik generacije – Antun Tišljar

Učenik koji je samo 7. i 8. razred pohađao u našoj školi, ali je svojim marljivim radom, odličnim uspjehom i uzornim vladanjem jednoglasnom odlukom Učiteljskog vijeća proglašen učenikom generacije. U kratkom razgovoru nakon svečane dodjele pokazao je još jednu svoju skromnost i samozatajnost.

Antun na svečanoj priredbi nakon proglašenja

Kako se osjećaš? Jesi li očekivao da ćeš postati učenik generacije? Ne, potpuno sam iznenađen. Mislio sam da će učenica generacije biti Martina Derdić.

Po čemu ćeš pamtiti našu školu? Po prijateljima koje sam stekao. Sa svime sam zadovoljan i ništa ne bih mijenjao. Ovdje mi je bilo puno bolje nego u školi u Sopotu u kojoj sam završio prvih šest razreda. Čime se baviš u slobodno vrijeme? Nemam ga baš mnogo, jer idem u Glazbenu školu Ivana Zajca, završio sam šesti razred gitare. Osim toga, idem na orijentacijsko trčanje i izviđače. Što misliš o našim profesorima? Svi su super, ne bi želio nikoga izdvajati. Da se ostali ne naljute. Što sada planiraš? Želim upisati MIOC (XV. matematička gimnazija), a kasnije ćemo vidjeti.

Sportaši generacije – uzori svima

Ema sportašica generacije

Antonio sportaš genarcije

Učitelj tjelesne i zdravstvene kulture uručio je nagrade sportašu i sportašici generacije. To su Ema Biber i Antonio Terihaj. Ema je tri puta sudjelovala na Državnom natjecanju iz gimnastike u Rovinju, dok je Antonio od prvog razreda sudjelovao na Trci grada Samobora gdje je nekoliko puta bio i pobjednik, te se bavi i nogometom i rukometom.

Na kraju je učitelj Josip poručio svim učenicima: Bavite se sportom i neka vam ovi učenici budu uzor!

30

Listopad 2012. br. 9, god. IX.

DOGAĐANJA

MiŠ

Oproštaj od još jedne genarcije Završnom priredbom i svečanom podjelom nagrada i svjedodžbi oprostili smo se od još jedne generacije osmaša. Priredbu, u organizaciji učiteljice Valerije, vodili su Klara i Bruno. Vidjeli smo nastup dramske grupe s temom Žicanje ocjena, nastupe malog, velikog i tamburaškog zbora.

Ravnatelj je pohvalio ovogodišnju generaciju osmaša kao najbolju generaciju do sada u prijateljskom i sportskom smislu. Jedni druge su podržavali i bodrili, a posebnu pohvalu za svesrdnu pomoć svakome dobio je Bruno Žitković koji je proglašen dušom 8. razreda.

Na kraju proslave, učenici osmih razreda su poklonili razrednicima oproštajne poklone, a ostalim učenicima, pedagoginji i ravnatelju, kao mali znak pažnje, poklonili su šalice s grbom škole i osobnim imenom.

Učiteljica Zlata oprostila se od ove generacije riječima: Hvala i vama učenicima

Tamburaši su oduševili sve prisutne

Majice za uspomenu

Voditeljski par - Klara i Bruno

Ravnatelj uručuje nagrade najboljim učenicima

Naučili smo sve trikove kako žicati ocjene

Učenici su čitali svoje uspješne radove

31

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

MATURALAC

MiŠ

32

Jedne predivne subote 25. svibnja 2012. započelo je naše čarobno maturalno putovanje.

Nas učenike sedmih razreda na putu su pratili učitelji: Matina Razum, Helen-Marie Kerovec, Nikica Šver i Radovan Librić. Oko sedam ujutro s našim malim busom krenuli smo prema Makarskoj, gdje smo trebali odsjesti u hotelu Bonaca. Cijelim putem, u busu smo slušali nama drage pjesme sa CD-a kojeg nam je snimila uči Helen. Kako bi uzeli predah od iscrpljujućeg putovanja stali smo u restoranu Macola. Tamo som se slikali sa životinjicama, jeli sendviče i zabavljali se. No kako je vrijeme prolazilo morali smo krenuti dalje.

Naše prvo odredište bio je grad Split. U Splitu smo posjetili Dioklecijanovu palaču i kratko smo se prošetali po Rivi. No polako se spuštala noć i mi smo u Makarsku morali poći. Čim smo stigli u hotel svi su odmah pohitali u osvoje sobe i pčeli se raspakiravati.

Malo kasnije nas je u restoranu čekala večera. Nakon večere svi smo se otišli odmoriti u svoje sobe do ovako uzbudljivog i napornog dana.

Drugog dana našeg malog čarobnog putovanja naše odredište bio je otok Hvar, poznat kao najsunčaniji otok u Hrvatskoj. Nakon doručka svi smo se lijepo spremili, ostavili ključeve na recepciji i otišli busom do trajekta. Kada smo se ukrcali počeo je puhati jak vjetar i nebo se naoblačilo, a malo kasnije počela je padati kiša cijelim putem do Hvara nas je pratila kiša, a mi smo je prokušali otjerati pjesmom i gitarom, na karaju smo i uspjeli.

U gardu nas je čekao vodič koji nas je poveo u razgledavanje.

Tamo smo posjetili Hvarsku katedralu i saznali smo da tamo redovnice iz benediktinskog samostana izrađuju čipku od agave.

Nakon razgledavanja prekrasnog garda morali smo se vratiti u hotel. Dok smo čekali večeru u hotelu sprijateljili smo se s našim vršnjacima iz Varaždina i iz Bosne koji su također bili na maturalcu. Poslije fine večer imali smo slobodno vrijeme za druženje, šetnje plažom i disco.

Trećeg dana naše odredište bio je otok Brač. Do Brača smo također putovali trajektom. Na Braču je bilo veoma sunčano pa smo se i okupali na plaži Zlatni rat i posjetili smo školu za kipare koji su nam prokazali kako se obrađuje Brački kamen. Navečer smo se vratili u hotel. Četvrtog dana ostali smo u Makarskoj, razgledavali smo grad.

Kasnije smo otišli na kupanje i vožnju pedalinama. No nakon nekog vremena počela je padati kiša i vratili smo se u hotel. U hotelu smo spakirali stvari za sutrašnji povratak kući. Navečer smo se svi u discu sastali i zajedno zaplesali do kasnonoćnih sati. Sutradan ujutro krenuli smo kući. Putem smo još posjetili Franjevačku crkvu i samostan na Visovcu.

Nakon kratkog izleta, na putu prema kući razgovarali smo o ovom našem putovanju i o tome kako ćemo sljedeće godine već biti osmi razred. Svi smo u busu plakali zbog činjenice da ćemo se sljedeće godine morati rastati. Stigavši kući svi smo bili obogaćeni još jednom prekrasnom avanturom koju ćemo zauvijek pamtiti.

Ivona Marović

MATURALAC lita, naše Put do Sptaje, neki su prve pos da još malo iskoristili i sakupe ubiju oko preostale snagu za eki su se dane, a nrimili „posla“. odmah p

je kiša U Splitu namla pokvariša u sve pok se dali. ti, no nismo

Kako su učitelji kratili vri jeme tijekom noćnih dežurstava.

Proslava a“ tri „važn a. rođendan

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

MATURALAC BROJA

o

U kući Petra Hektorovića

, Stari Grad na Hvaru.

slušam zanimanjem jim jn ra k s i ru Napeto o gradu Hva predavanje

MiŠ

Strašno nas se dojmila Klesarska škola u mjestu Pučišća na Braču.

A oni koji nisu noću spavali, nadoknađivali su to na trajektu

ćinu provodili ve Ovako smo u. gitaru i pjesm

I samo mjesto ostavilo nas je bez daha svojom ljepotom.

večeri - uz

vrh otoka Brača, Vidova gora, najviši tskih otoka. va ali i svih ostalih hr

A još više kad su nam svoj rad demonstrirali zgodni učenici.

Naš najdraži konobar i Kenobi (u bijeloj košulji DJ, takozvani Obi Wan ;) Ni kiša nas nije mogla otjerati s plaže.

Bili smo gla smo došli. vna atrakcija gdje god A ova slika nis čer. – mo zanemarili ni šk pokazuje da ve ju dn za y rt pa učenje eng o Spremni za leskog uz lske obaveze Elvisa Naše dvije predivne Missice bikinija.

Ne može bez duck face-a…

Promo fotka za učiteljski poziv

dne preavršetka jeganutljivog z g o b z e z Su ture nakon a. divne avanšeg učitelja Radovan a n ra o v go

33

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

INTERVJU

Ivana Šolčić:

Naziv “MiŠ” bio je moja ideja!

Nisam za ovaj intervju odabrala Ivanu Šolčić samo zato jer mi je sestra, već zato što je ona osmislila ime našeg školskog časopisa “MiŠ” te je ujedno bila i njegova prva urednica.

Zašto “MiŠ”?

Koju ćeš titulu steći po završetku fakulteta?

Bilo je nužno u kratkom roku osmisliti ime, a nitko nije imao nikakvu ideju, pa sam ja predložila “Miš” kao skraćenicu od “Mihael Šilobod”, a kasnije je netko dodao da to može značiti i “mi i škola”.

Magistar inženjer molekularne biotehnologije. Trenutno imam zvanje prvostupnika inženjera biotehnologije.

Je li bilo teško sastaviti prvo izdanje “MIŠ-a”?

Volim izlaziti i družiti se s prijateljima. Još uvijek se bavim fotografiranjem i to mi je najveća zanimacija. Volim peći kolače i kuhati. Inače imamo jako malo slobodnog vremena.

Nije bilo teško, ali s obzirom da smo svi bili neiskusni trebalo nam je vremena da svi ozbiljno shvatimo taj zadatak i sastavimo prvi “MiŠ”.

S obzirom da si bila urednica časopisa, jesi li tada željela postati novinarka?

Nisam imala interes za novinarstvo, ali me zanimala fotografija, dapače tada sam željela postati umjetnički fotograf, ali sam na mamin nagovor ipak upisala gimnaziju.

Kad si se odlučila upisati Prehrambeno-biotehnološki fakultet (PBF)?

Interes za kemiju i biologiju, te općenito prirodne znanosti pojavio se u gimnaziji.

Prvi izbor zapravo mi je bio Farmaceutskobiokemijski fakultet, ali sam danas veoma sretna što sam odabrala upravo studij biotehnologije.

Što je biotehnologija?

Ukratko, biotehnologija je znanost koja se bavi upotrebom različitih mikroorganizama, biljnih ili životinjskih stanica, kako bi proizveli različite vrste proizvoda, kao npr. etanol (alkohol), biogoriva, pekarski kvasac, vino, pivo, različite vrste proteina (enzimi, inzulin), antibiotike i još puno toga.

Koliko ti je još ostalo do kraja fakulteta i gdje bi htjela raditi?

Do kraja studija ostalo mi je još nešto više od godine dana. Svakako bi željela raditi u struci, a sve ovisi o ponudi radnih mjesta.

Voljela bi raditi npr. u Plivi. Plan mi je jednog dana baviti se ekološkom poljoprivredom.

Čime se baviš u slobodno vrijeme ako ga imaš?

Da li ti u slobodno vrijeme i općenito u životu nedostaju sve mogućnosti koje pruža gradski život?

Vrlo često mi se dogodi da poželim živjeti u gradu, gdje je sve dostupnije i veći je izbor aktivnosti za potrošiti vrijeme, ali na kraju uvijek prevagnu sve prednosti života u seoskom okruženju, čišći zrak, tišina, veća sloboda kretanja i privatnost, te veća prisnost sa susjedima.

Planiraš li i ostatak života provesti na selu?

Nikad se ne zna što ti život nosi, ali ako ću baš morati izabrati gradski život, voljela bi da je to neki manji grad kao npr. Samobor.

Da li je život u mnogobrojnoj obitelji za tebe prednost ili nedostatak? Život u mnogobrojnoj obitelji ima svojih prednosti i mana. Dobro je to što naučiš živjeti s ljudima koji imaju različite karaktere pa se uvijek znaš prilagoditi, te naučiš dijeliti sve i materijalno i duhovno. Nedostaci su najčešće tehničke naravi, nedostatak prostora ili prevelika buka.

Što bi poručila svim mojim kolegama u školi koji kreću u daljnje školovanje i život?

Nikad se nemojte prestati truditi jer će se sav uloženi trud vratiti kasnije u životu. Nemojte odustajati kad bude teško i uvijek težite da u svemu što ćete raditi u životu dajete sve od sebe.

[Marija Magdalena Šolčić, 8. b]

34

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

intervju s poznatima

MiŠ

IVA N ZAK

ekskluzivno za MiŠ Mislio sam da ću postati vozač Formule 1 Učenica naše škole Lea Lisec imala je priliku razgovarati s jednim od najpopularnijih pjevača među mladima uoči njegovog velikog koncerta u zagrebačkoj Areni.

Kako ste zadovoljni svojim koncertima?

Velikim koncertom koji sam u veljači održao u zagrebačkom Domu sportova jako sam zadovoljan. Bila je to večer koju ću zauvijek pamtiti po prekrasnom druženju s fanovima. Teško je riječima opisati osjećaj kad 5 tisuća ljudi sa vama u glas pjeva. Tu sam većer imao najbolji zbor na svijetu. Zahvalan sam fanovima što su došli na koncert untaoč hladnoći i snijegu koji je tog dana gotovo zatrpao grad. Uvjerio sam se kako imam odane fanove.

Jeste li zadovoljni brojem ljudi na koncertu?

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a da nije bilo snijega siguran sam kako u dvorani ne bi bilo mjesta za sve.

Naime na koncert su se spremali doći i fanovi iz Dalmacije, Istre, Slavonije. No neke od njih snijeg je u dolasku spriječio.

Odakle vam inspiracija za riječi pjesme?

Inspiracija je stvar trenutka, nekad me inspirira priča iz tuđeg života, priče mojih prijatelja ili neko osobno iskustvo. Nekad je dovoljno da čujem zgodnu rečenicu koja me navede na novu misao iz koje potom nastane tekst pjesme.

Koja vam je najdraža pjesma koju ste napisali?

Svakom je autoru teško izdvojiti najdražu pjesmu, jer sve su one u nekom trenutku bile najdraže. Bolja od najbolje ipak zauzima neko posebno mjesto jer s tom sam pjesmom najavio promjenu svog glazbenog pravca. Vratio sam se pop glazbi, izričaju koji mi najbolje leži i kroz koji se mogu do kraja ostvariti kao glazbenik. Ipak ne mogu ne spomenuti pjesme Tko mi te krade, Naučila si me, Zbogom pameti...koje su postale hitovi. Sad s nestrpljenjem čekam da moja publika čuje pjesmu s kojom ću se predstaviti na ovogodišnjem Splitskom festivalu. Zbog festivalskih pravila ne smijem još ništa otkrivati ali mogu reći kako mi je upravo ta pjesma trenutno najdraža.

Koje instrumente znate svirati?

Sviram gitaru, taj sam instrument počeo svirati u školi još kao šestogodišnji klinac.

Dobro se snalazim i na klavijaturama uz koje ponekad skladam.

Planirate li neki novi koncert? Gdje?

Nastupam stalno, moj je kalendar ispunjen nastupima. No ako me pitate za neki veći dvoranski koncert ponovit ću ono što sam obećao svojoj publici na koncertu u Domu sportova; Vidimo se u zagrebačkoj Areni za nešto više od godine dana, do tada vam mogu obećati još puno dobrih pjesama. Što ste željeli postati kad ste bili manji?

Prije nego sam odlučio biti glazbenik kao dijete sam maštao kako ću postati vozač formule.

Koji su vam bili najbolji prijatelji u školske dane,a koji sada?

Moji prijatelji su uglavnom ljudi koje odavna poznajem, iz vremena kad nisam bio pjevač i dio estrade. Ljudi s kojima sam odrastao.

Većina mojih prijtelja ne pripada svijetu glazbe. Ali naravno steako sam i prijatelje među kolegama. Što vam prvo padne na pamet kad vam netko spomene školu?

Kad mi netko spomene školu sjetim se vremena u kojem sam osnovao svoj prvi bend i štedio za prvu gitaru.

Kakvi ste bili u školi?

Sasvim logično kao netko tko voli glazbu uživao sam na satovima glazbenog odgoja posebno u Osnovnoj školi, u Srednoj školi volio sam stručne predmete. Završio sam Poljoprivrednu školu u Zagrebu, smjer uređenje i projektiranje parkova. Siguran sam kako će mi struka jednog dana kad ću imati više slobodnog vremena biti lijep hobby. Što se markiranja tiče nisam ga prakticirao, više sam volio biti na satu i odslušati predavanje pa si tako skratiti vrijeme učenja kod kuće.

Ipak bio bih neiskren kad bih tvrdio da nikad nisam pobjegao sa sata. Prepisivao sam tu i tamo, i vjerojatno se koristio istim metoda-

OSOBNA ISKA ZNICA IME I PREZIME: Ivan Volarić Zak • MJESTO I DATUM ROĐENJA: Zagreb, 26. travnja 1979. • PRVI NASTUP: Trešnjevački dječji festival 1996. g. s pjesmom U meni živiš Julia

ma kojima se i danas učenici koriste.

Profesori mi nisu gledali kroz prste, imao sam jednak tretman kao i svi ostali učenici u razredu. Svakog od nas nekad bi poštedjeli ako su nas “uhvatili” nespremne, a nekad nisu imali razumjevanja za neznanje ili ne napisanu zadaću. Što mislite o društvenim mrežama?Jeste li član neke društvene mreže?

Iskreno priznajem kako nisam veliki fan društvenih mreža, niti za tu aktivnost imam vremena. Ipak razumijem nove generacije koje su lude za njima. Na Facebooku postoji moja službena fan stranica Ivan Volarić Zak koju izrađuje moj PR tim. Preko suradnika komuniciram sa svojim fanovima, odgovaram im na pitanja, obavještavam ih o datumima svojih nastupa i koncerata. To je i mjesto na kojem se moji fanovi druže, znam da su se mnogi i međusobno upoznali i tako stvorili neka nova prijateljstva. Evo to je stvar koja me kad su u pitanju društvene mreže veseli. Što biste poručili našim čitateljima?

Poruka čitateljima: Budite svoji. Nikad ne odustajte pa ni onda kad je najteže. Slijedite svoj put i ostvarit ćete snove.

35

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

PODRUČNE ŠKOLE

U društvu knjižničarki Zrinke i Ivane posjetili smo područne škole Klake i Pavučnjak kako bismo saznali po čemu će oni pamtiti školsku godinu koja je za nama.

PŠ KLAKE Škola Klake – raj za male đake U školskim klupama

Nagrađen okoliš škole - kamenjar u izradi

Klake je mjestašce smješteno na proplanku Okića. Na pola puta od Sv. Martina do starog Okić grada, pa je čest domaćin planinarima. Tako su i učenici nižih razreda posjetili ovu malu školu i ovdje organizirali kestenijadu.

Okić Na našem Okiću gradu nema više traga radu.

Ova naša gora, poput zelenog je mora.

U školi je samo jedan razred s ponosnom učiteljicom Evom Mesic. U razredu su četiri mušketira, učenici trećeg razreda, i jedna dama Sara, učenica prvog razreda. Kada smo ih pitali po čemu će pamtiti ovu školsku godine, jednoglasno su rekli kako je to posjet Slavoiji i manifestaciji Vinkovačke jeseni. Zlatko i Petar sjetili su se i škole plivanja u Tuhelju gdje su naučili plivati u društvu prijatelja iz matične škole.

Odahnula je šumica, odavno je umrla zločesta carica.

Sva je divna i bujna, kada je obasja zora rujna.

Sara je rekla kako joj je puno ljepše ovdje u Klakama, nego u Sv. Martinu, a učiteljica Eva pohvalila se kamenjarom koji već godinama izrađuju. Možda je baš on zaslužan za priznanje koje su dobili od Turističke zajednice grada Samobora u akciji Volim Samobor.

Zlatko Fabekovec, 3.r.

Divno je ovdje planinariti, nitko ne želi ljenčariti.

Svi bi htjeli poletjeti, i na Okić sletjeti.

Moj Okić grad

Put na Vinkovačke jeseni U rujnu 2012. godine smo putovali u Vinkovce na Vinkovačke jeseni. Na putu do Vinkovaca stali smo u Novoj Gradiški i tamo posjetili Zlatkovu rodbinu. Poslije kratkog odmora Na Smotri folklora dojmili su nas krenuli smo dalje. se konji i kočijaši u nošnjama Nakon dugog puta stigli smo u Ivankovo, mjesto blizu Vinkovaca. Poslije ručka i odmora krenuli smo na sajam u centru grada. Na sajmu smo vidjeli mnogo raznih rukotvorina Poziramo ispred čijom izradom se čuva naše kulturĐakovačke na baština. Kupili smo razne suvenire koji će nas sjećati na taj dan. katedrale Nakon sajma posjetili smo Muzej grada Vinkovaca. Najviše nas se dojmilo oružje, presjeci zemlje kroz stoljeća, kako su živjeli ljudi u dalekoj prošlosti i etnoSara u grafska zbirka predmeta i nošnji.

Vinkovačkom muzeju U ogromnom lunaparku smo potrošili puno energije. Osim što

je lunapark bio ogroman, bila je preglasna glazba i prevelika gužva. Jedva smo dočekali vratiti se u Ivankovo. Mi dečki smo spavali u jednoj sobi, a Sara je spavala s učiteljicom. Sutradan smo išli na Smotru folklora, mimohod u kojem prolaze razne skupine koje predstavljaju svoju nošnju, ples i narodne običaje. Vidjeli smo i konje i kočije. Nakon ručka smo se dobro naigrali.

U povratku smo naišli u Đakovo vidjeti đakovačku katedralu. Bili smo iznenađeni njezinom veličinom i ljepotom. U katedrali je bilo puno turista.

Na putu kući smo od umora pozaspali. Probudili smo se pred Zagrebom. Pred školom su nas dočekali sretni roditelji.

36

Krasna mi je Okić gora kad na njoj svane zora.

U bujnoj šumici krije se grad po kojem volim planinariti rad.

Volio bih jednom Okić nadletjeti i kao jastreb s njega poletjeti.

Lovro Pajić, 3.r.

Ove školske godine smo skupljali različite riječi koje se koriste ili su se nekada koristile u našem kraju. Tako je nastao i naš zavičajni rječnik. Neke od zanimljivih riječi možete pogledati u rječniku i provjeriti svoje znanje. čarapa štumfa

svinjac kotec

jaje

jejce

pregača fertun

šuti

mući

lopov

mrkva

koren

remen

ločnjak

sat

vura

lonac

rojngla

uši

vuva

iznad

ober

bačva

lajt

tavan

naiža

čizma

škorna

vješalica klinčenica

vile

rogle

prozor

okno

kuća

hiža

moliti

prositi

novci

penezi

grah

bažul

radi

delaj

krastavac vugorek

svinja

pajcek

rajčica

tavan

nojža

podrum premlica

tot

paradajs

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

PODRUČNE ŠKOLE

MiŠ

PŠ PAVUČNJAK

Pavučnjak – škola odličnih glumaca Osim što čitaju, pišu i računaju, učenici ove područne škole izvrsno i glume – za sve je zaslužna učiteljica Mirjana Suša Iako učenika ima više nego u Klakama, čak devet, i ova škola ima samo jedan razred i jednu učiteljicu, Mirjanu Sušu. Tako smo u klupama zatekli čak pet prvašića (Lorena, Sara, Ivan, Nela i Lana) koji su s ponosom pokazali sva slova koja su naučili ove godine, troje drugaša (Leona, Leonarda i Jan) i Laru, učenicu četvrtog razreda. Ona odbrojava zadnje dane koje će provesti u ovoj školi i željno iščekuje jesen kada kreće u OŠ Klinča Sela i nada se da će tamo steći mnoštvo novih prijatelja. Najviše će pamtiti predstave u kojima je glumila, a posebno posljednje Pismo iz Zelengrada i Žabica djevojka.

Učiteljica je pohvalila sve svoje đake koji su uključeni i u dramsku grupu, te istaknula priznanja koja su dobili za eko-predstavu Pismo iz Zelengrada na Festivalu dječjih dramskih grupa. Učenica Lara Makrun dobila je nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu, a predstava za najbolji opći dojam u cjelini. Čestitamo svim učenicima i učiteljici!

a ena n Uspom u b ed u u prir n ić ž u o ik b dn om ho školsk

ba

na prired

jka – završ

vo Žabica dje

Učenici s učiteljicm

Lara je ove godine matematiku učinila na zanimljiv način – izrađivala je plakate, makete...

Kad se male ruke slože...

oja za ek Priznan ismo iz priču P ada Zelengr

Moj zavičaj - Lara Jan Makarun

i

37

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

je Druga školska zadaća (Pripovijedan som i dijalektom)

STVARALAŠTVO s opi-

a

Haiku pjesm

pregažen Drva, na tlu istrgne si list, zaplače, rijen dušu, svoj ko žanić, 5. b

Moja srebrna cesta sekunde do Odbrojavam zadnje tjedne, dane, sate, a. Preda ovanj obraz njeg godiš osmo mog završetka upisati? Što mnom je velika odluka. Kamo dalje? ešić?

Zapr eb?

Kamo krenuti ? Samobor? Zagr upisa, odabPitanje je veliko, odluka je teška. Dan Ekonomska.

HTT? sad? kamo bor, rala sam Samo meni. Što Dvoumim se, nije mi lako, odluka je na se za da na svjes i god da odaberem, moram bit na, sredi nova , škole dan uspjeh treba boriti. Prvi i vijest pods U sam. sama , znam ne novi ljudi, nikog vljam Posta razmišljam :’’Što je meni ovo trebalo?’’. njih. Jesam si stotinu pitanja, tražim odgovore na tjele su u prole e godin i Četir li ispravno postupila? na stovore odgo m traži još a, godin je trenu, 18 mi srednju sam tinu pitanja. Zadovoljna sam, završila puta. nog život svog školu, stojim na još jednoj cesti ? emija akad ska Policij a? vojsk Kamo dalje? Hrvatska cilj. konačan Da, izabrat ću to, moj životni san, moj odori i šiltI evo me, u crnim starkama, plavoj u mladih, stotin kapi na glavi, ponosno stojim pred ze, 4 prola e Godin jaca. i nadam se budućih polica tva, iskus ivnog pred e godin 4 emiji, godine na akad glavu i em podiž no Ponos kraj. o doša je svemu i dvije su primam veliki čin, čin policajke. Dvadeset upisujem aje, prest ne e mi godine, moje obrazovanj sestre i a Mam ike. nalist krimi i e studij samoobran moj zato ali, iku, nalist krimi m upiše da to nisu za mene iza stoji ću tata, ponosno i s velikom radoš Roditeljima nisam i daje mi potporu i snagu. ih s njime na ću nat upoz , dečka rekla da imam moja Ivana, se Udaje da.

Da, anju. vjenč sestrinom vjenčanici, s j asno moja ‘stara’ dadilja. U bijeloj prekr očima koje im zelen vim blista prekrasnim osmijehom, s sakrit može ne a Mam ti. rados i bliješče od sreće Tri sebe. za suze radosnice, a tata, tata je priča prvi moj , Noah se mjeseca nakon vjenčanja rodio mojoj obitelji nećak. Mjeseci prolaze, ljudi stare, u se moja udaje anje, vjenč jedno priprema se još naskuće, od i Odlaz ina.

Mart ica sestr , prijateljica ina Mart ja. i a mijana, sretna, ostajemo samo Marin nu male svoju će t rodi , nam donosi predivnu vijest sam red Na . sreće od e bliješt tata i Micheal. Mama naziva: došla ja, tatina princeza ili kako me Noah ljuga Pepe kao ‘’Teta Katalina’’. U bijeloj vjenčanici, im odlaz Ne . muža eg buduć čekam svog princa, svog . kraju m rodno svom u i živjet ću od kuće, ostat le.

Anđe e Mjeseci me dijeli do rođenja moje dušic j PMF-a.

Najmlađa sestra Marina, završava studi sreće u o mnog joj o želim i Svi smo ponosni na nju . daljnjem školovanju došla moja 27.6. dan koji ću pamtiti, na svijet je n dana Tjeda la. dušica, moja princeza, naša Anđe t mi posje u ta rodiliš iz nakon što sam izašla i elom Danij gom supru sa a Ivan dolaze, sestre i om Ivan nećakom Noom, Martina sa suprugom ne dnev edu trosj nećakinjom Micheal. Sjedimo na jstva, našim sobe i prisjećamo se predivnog djetin nost. buduć za vima plano maštama, velikim Katarina Razum 8.a

Ana Dr

Florijan Slamar, 7.r.- slo

vo kao znak

Bruno Žitković

r 3. r. n, 3.

Ev pan, Krpa a Jr Eva

Valentina Hubak, 7. r. tonska modelacija

.r.

karun, 4

Lara Ma

Filip Slamar, 8.r.-rekompozicija

38

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

STVARALAŠTVO

Kad bih bila dar

MiŠ

Haiku pjes

ma

tvornici sam stekla puno prijatelja, na sam kao veliki plišani medvjedić. U Rođe aka. igrač ici tvorn j veliko u sam Rođena i krenuti svojim putem. I to se dogodilo... no svi smo znali da ćemo se odvojiti oriju. I ja sam bila među njima. U na polici stavili su u neku zagušljivu prost Jednog snježnog dana sve medvjediće Neki veliki div stavio me na policu smo na mjesto puno prekrasnih igračaka. toj prostoriji bili smo nekoliko dana. Došli . eljima prijat nekoliko dana i plakala za svojim i krenuo svojim poslom. Tako sam sjedila i na kraju je uzeo mene. Mnogi ao dosta staro. Dugo je gledao policamam izgled je koji div je ušao dana oga Jedn okrutni. se ti divovi zovu ljudi i da znaju biti vrlo drugi plišani medvjedići rekli su mi kako jedan kut i otišao, tako sam sjedila i je djedica zvao kućom. Stavio me u Došla sam u jedan veliki prostor koji se grozno jer više nemam šila u onoj maloj prostoriji. Osjećala sam zavr sam opet sati iko nekol n Nako o. gledala u prazn doći k tim divovima i da neću baš sama na svijetu. Bojala sam se da ću sam da kao se sam ala osjeć i elja prijat da smo stigli. dobro proći. Po nečemu sam zaključila Probudila sam se u nekoj siromašnoj tada sam zaspala od posljedica udarca.

Svega što se sjećam je jak udarac i bijeloj haljini. Drugi medvjedići rekli h medvjedića. Vidjela sam čovjeka u crnokući. Sjedila sam na polici s mnogo drugi m crnom čovjeku. Mali čovjek malo nekom ra. Uzela me i dala u ruke Sest a Časn zovu koju žena to je da su mi koju je to dijete imalo, postala sam o. Kada sam vidjela tu sreću, tu ljubav bio je jako sretan i neprestano se smija noć. Iako smo spavali na tvrdom dijete bi me poljubilo i zaželjelo mi laku najsretniji medvjedić na svijetu. Svake noći me i tako bismo se igrali svaki dan. dijete bi se budilo s osmijehom, zgrabilo ležaju, bili smo jako sretni. Svakog dana igrali. i svakog dana bismo se zajedno Dijete me upoznalo sa svojim prijateljima Božić. Svake noći zahvaljivao je nekom prijatelj dobio za neki blagdan po imenu Kasnije sam saznala da me moj najbolji je to Božić i tko je Spasitelj, mogu teljima i prijateljima. Iako ne znam što svom Spasitelju na meni, na svojim rodi ni dar na svijetu. s ponosom reći da sam najsretniji božić Veronika Razum, 7.a

1.r.

Ivan Jurković, PŠ Pavučnjak

U žutom po lju srne pasu crvene jago de.

Niz plavo n ebo spušta se padobranac u žuto žito Gabriela Suš a,

5.b

Kristina Perić, 7.r slovo kao znak

Tamara Ba šić, 7. r. ritam, rad ijacija

pozicija

ekom ar, 8.r.-r Filip Slam

Opis cvijeta

ĐURĐICA

Nježan cvijet đurđica se može naći u hladnijim i vlažnijim šumama. Javlja se završetkom travnja i početkom svibnja. Cvijet je bijel poput zimske pahuljice.

Listovi su svijetlo zelene boje koji sjaje od rose.

Osjetimo jaki cvjetni miris.

Znam da je otrovan. Jako mi se sviđa zato jer miriše, a otrov njegove ljepote meni ne smeta. Još mi se sviđa jer kada ga vjetrić nosi izgleda kao zvončić koji zvoni.

Hana Garašić, 3.r

Mačke i miš , pa se o njima brinula stara lisica. ice i jedan miš. Mačkice nisu imale majku mačk dvije su e živjel kući j divno j U jedno nje, imao doručak, ručak i večeru, zato da je mišić, kada su mačići otišli na spava Mačići su uvijek imali puno hrane tako što tijekom dana nije dobio ništa. šće se znale dogovoriti, tako da bi se najče koja će od njih dobiti maloga miša. Nisu liti se. prese en prisilj je Bio Kada su mačkice odrasle, svađale bi se u. kućic u ući o uzimao toliko hrane da više nije moga potukle; dok su se mačke tukle, miš je će se mačke početi svađati. Prišla mu e. Mišić se nije bojao jer je znao da mačk na Dok je tražio novi dom, naišao je po trbuhu; mišić je izletio iz mačjih usta. a je bijesno udarila proždrljivu mačku je prva mačka i pojela ga. Druga mačk ne i ostale stisnute svaka u svom kutu Mačke su postavile punu sobu mišolovki ovke. mišol na ravno , vrata Počeo je trčati i zavukao se u kauč. kroz poštu io rev motor. Sišao je s motora i ubac mogavši se pomaknuti. Vani se čuo pošta rupu i na nju stavile tepih. Pokušale su i izašle iz kuće pune rana. Iskopale su ule vrisn su e mačk , glavu za se tivši Uhva je visio stari kaput i šešir. Mačke su se u njemu je bila stara vješalica na kojoj se skriti u ormar. Kada su ga otvorile, dva dana šepajući su pobjegle iz kuće. a, no putem su pale u rupu. Nakon samo prestrašile i počele trčati prema vratim a mačke su živjele u domu e u ulici i živio sretno sa svojom obitelji, mišev sve je o Pozva i. smijat i i smijat o Mišić se poče za nenormalne životinje.

Karla Karlovčec. 5.b

39

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

STVARALAŠTVO ntić,

Iva Ša

8.a

Jurica Mrčela, 8. r. dijagonalna ko mpozicija

Moja srebrna cesta eb srednju školu, Školu za osobne usluge Zagr Završavam osmi razred i upisujem se u moja je mene uz vno, Nara raf. fotog lni siona u Savskoj 23. Moj je cilj postati profe ti teško, ali vjerujem da ću uspjeti. obitelj i najbolji prijatelji. Znam da će bi pišem, panici vježbam za maturalni rad, učim, Treća godina škole, bliži se kraj. Sva u veliki taj i se Bliži ja? znan ljno Imam li dovo brišem, znojim se i bojim. Hoću li uspjeti? samo je to Ali, sam! rirala Matu sam! la uspje trenutak. Sve radim po uputama i da, ati u školovanja kako ne bih morala polag početak, roditelji mi plaćaju četvrtu godin majstorski ispit. Ta je godina i najteža. stan foto studiju u Samoboru. Iznajmljujem Školovanje je gotovo. Počinjem raditi u a sestr i elji t Rodi o. studi foto i t i vlast ti svoj i tamo počinjem živjeti. Poželim otvori ! vanje uređi za or u Samoboru. Vrijeme je mi financijski pomažu. Iznajmljujem prost za o Mjest c. stola i bijelih prozora, crni pult Zidovi su nježno crvene boje, nekoliko n e smisliti ime. Hmm, teška odluka. Nako ostaj još Sada . bijelo fotografiranje je crnoanja otvar om Povod Tina. o studi foto će se dugo razmišljanja, izabrala sam! Zvat elje, roditelje, bivšu šeficu i vlasnicu foto prijat lje najbo am Poziv vu. zaba iziram organ svilena haljinu na bretelice, duga je do koljena, studija Samoborček. Odijevam ružičastu petom. punom s štikle crne im u mašnu. Oblač i široka. Na stražnjem dijelu veže se ni srebr ručni boje, aste ružič sjajilo i are mask Imam raspuštenu kovrčavu kosu, malo sat i prsten. , na sala i gosti me čekaju. Polako ulazim Došlo je vrijeme, gotova sam. Pripremlje i ma ruža astim ružič i bijelim je uređena svi me toplo dočekuju i čestitaju mi. Sala moju u anjac šamp se ra Otva i. ostal i a zatim balonima. Moja mama mi prva čestita, iti la! Moj se san ostvario! Otvorila sam vlast uspje no stvar sam da jem vjeru Ne čast. se Sav . volim koje a i okružena sam ljudim foto studio, profesionalni sam fotograf Nije vlasnica foto studija Tina u Samoboru. sam sna pono sam, trud isplatio. Uspjela li život lijep?

Kristina Palčić, 8.b

. r. tranjek, 3

Lucija Pe

40

.

asman,1.r

Lana Kar

Manuela Holet ić, 6. r. vertikalna pe rspektiva

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

STVARALAŠTVO

MiŠ

Najmiliji dar koji sam dobio sam se u nju. Bila je vitka, crna i u Otkad sam je prvi put ugledao, zaljubio svakom pogledu savršena. sam i zaljubili smo se istog trenutka. Objesio Prvi put sam je ugledao kod prijatelja kada tku trenu tkati glazbenu čaroliju. U je na rame, primio za vrat i počeli smo nazivom Slow ride, cijeli je svijet pod be sklad ate pozn smo počeli širiti tonove m svijetu bez tuge, boli i patnje. stao. Postojali smo samo ona i ja u naše otu itu. Još uvijek živimo u predivnom suživ Nedugo potom za Božić dobio sam vlast čovjeka i gitare.

Petar Kinđerski, 7. b Lorena Botički, 1. r.

PŠ Pavučnjak

Lara Mak

arun, 4. r.

PŠ Pavuč njak

Lucija Garašić, 5. a. slikarska tekstura

pismo vod

i

pismo vodi

13.

Sveti Martin, 9. 3. 20

biti jedna od Draga vodo! ti voda, kako je to saznati kako je to bi im žel pa tako i ja, što a o đen zat gra o su sva živa bića Pišem ti ovo pism koje od r tva i t bi to je u, kako puno značiš? Ti možda najvažnijih tvari na planet sretna što većini ljudi li si Je . a. ael Raf je je ime j planet i ljude na njemu učenica 8.b razreda. Mo kapljica je važna za ova ja tvo nisu ka t, sva nos a, jed jen vri goc ju rili tvo nisi svjesna koliko si dra jaju? Ti ljudi nisu još otk i rana kada te ljudi prl otkrili da bez tebe neb nisu u, net pla A jesi li tužna i razoča vom pla m ovo . na inje ga poč bla najvećih ga, od tebe sve otkrili da si ti jedno od ničega. Ti si jezgra sve bilo bi ne ikim e tol teb dom i bez t ja…da orno bi bilo nas, biljaka, životin mora i oceana, je li nap nešto tako veliko poput i t velike slapove, kako bi to niz je ati o pad kak o se lijep li Pitam oblaka do tla, je od put i t i laz si život. pro Ti ko koje nema cijenu. životinjama, je li teš vala? Ti si bogatstvo og rsk mo nog om ogr je to biti dio Pozdrav, Rafaela

Rafaela Coha, 8. .b

Draga moja

Sveti Martin,

9. ožujka 20

13.

Ti si moje bo gatstvo, moj život. Svaka ima svoju pr tvoja kap iču, ima smisa o, vraća živo se sastoji ov t. Od tebe aj svijet i sv e živo na nj naš Božji da emu. Pravi si r. Ti, tako la ka a svaka jmanja kap, tvoja i naima veliku m oć. Božansku nadu, vraća moć. Vraća veselje, vrać a život. Prič pričaj mi o aj mi Vodo, svakom svom potočiću, o sv o moru. Ka akoj rijeci, kve ljude up oznaješ? Ka vidiš? I, ka kve gradove ko je gore, među oblacim mi priče, prič a? Ispričaj aj mi o svem u što si vidjel bih barem m a. Ah, kad ogla biti kao ti, tako slob jaka. Da prođ odna, tako em kroz sve kutove ovog da se nalazi a svijeta, m u svakom organizmu, sv biću, svakom akom živom čovjeku. Divim ti se i pošt kad bi bare ujem te, m svi bili ta kvi. Sve rjeđ nedostaješ m a postaješ, i. Čuvat ću te jer ti si Hvala ti za moje blago. sve.

S poštovanje m, Klara

abek, 8.b.

Viktorija F kr. kontrast a

Vodo,

Klara Ši rić, 8.b

Luka Rubinić, 7. r. ritam, radijacija

41

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

STVARALAŠTVO Marina Razum,

Psić u parku

parku smo šetali po d Ka . ić ps i išli smo doma.

Gagi je mal je kasno i ot lo Bi . ojih ao st o ispred m Gagi je ne , Gagi je bi da to ču rs čv e gl i u njem Ujutro, sam prema li. ja la va ča zd tr ra Po o a. sm vrat se više ni da ta d O . ga zagrlila Slamar, 2. a jak, Elizabeta žn Lo c se Li Marta

7. r.

DA SAM SUNCE

ović, 1. r.

Nela Geleman PŠ Pavučnjak

Marko Kozlina, 3.

birati bila Kad bih mogla vrijeme. sunčano bih lacima ob đu Nastajem me i mega ije sn t pu bijelim po Dr a. užila kim poput baršun i razgoa bih se s planetim morem i om tr varala s vje išla bih Ob . alu ob e koje miluj obzira je sve zemlje bez proljeće. ili li tamo zima dođu da ka bih Nestajala kad t pu i ak sv i Al oblaci. bi ne me bih nestala iza a ad nik je ko raslo cvijeće . ulo ne bi uven r.

Ema Jurković, 3.

Margareta Sl

amar, 6. r.

Pustolovno putovanje u sn

u

Bijaše to magično jutro. Put u Barcelonu, to je oduvije k bio moj san. Tamo su svi moj i idoli u nogometu. Noć prij e nisam mogao spavati. Stalno sam se vrtio i znojio. Ujutro sam spremio kovčege i krenuo na avion. Bilo mi je to prv i put da sam negdje išao bez roditelja . Avionom sam se vozio osa m sati.

Kada sam došao u Barcelo nu, prvo što sam primjetio jedan je od najvećih stadiona na svij etu.

Bio je to Camp Nou. Doš ao sam do njega i vidio prelijep okoliš. Zelena trava lijepo je istaknula taj veliki stadion . Ispod stadiona nalazi se muzej Bar celone. Tamo su svi trofeji kluba.

To je veliki prostor s plav o-crvenim tepihom.

Krenuo sam razgledavati Bar celonu. Izišao sam tako iz Camp Noa i sreo jednog od najvećih igrača na svijetu. Bio je to Lionel Mes si. Slikao sam se s njim i on me poveo u razgled avanje.

Barcelona ima puno lijepih parkova i zgrada. Parkovi imaju puno leptira i cvijeća. Tamo se ljudi skupljaju radi zabave.

Bio sam jako žalostan kad sam mor ao otići. Došao sam kući i vidio sve igrače Barcelone. Ali, nažalos t, sve je bio samo san.

Dominik Makarun, 6. a

r.

MOJA VELIKA AVANTURA

Ušao sam u gustu šumu.

Bilo me malo strah, odjedno m sam čuo nekakvu buku. Tlo se počelo tresti, tako se jako treslo da se nisam mogao suzdrž avati. Nešto je trčalo pre ma meni.

Počeo sam bježati glavom bez obzira. Sanjke su mi pale u grmlje i onda su se otkotura le u provaliju. Nisam mogao do njih pa sam bez sanjki prošao dalje. Nešto me zaustavilo , izgledalo je kao nevidljivi prozor. Kre nuo sam na desnu stranu i tamo sam prošao staklo. Odjedno m je sve oko mene bilo bije lo. Počeo je padati snijeg, ništa nisam vidio. Nakon toga sve se raz jasnilo i otkrio sam da sam na sjev ernom polu. Hodao sam i odje dnom je nešto počelo pucati pod a mnom. Shvatio sam da je to led.

Upao sam u rupu i vidio da spavam u svom toplom krevetu.

Karlo Žitković, 3.r. b.

Matej Žitković, 5.

42

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

STVARALAŠTVO

MiŠ

u Pustolovno putovanje u sn

i legla u meki i umorna. Otišla samu sobu sam o Jak le. ško iz se tila sam spremila sam se za školu.

Napokon sam kod kuće, vra ila budilica. Kao i uobičajeno von zaz je m dno odje i topli krevet. Zaspala sam ice. oslikan Spustila sam se niz stepen s. Bio je ružičaste boje i ao je jedan zanimljiv autobu doš i ao u nicu rek sta je na on a ima s, telj obu Krenula sam s prija o putuje ovaj aut d. dole zna. Pitali smo vozača kam Sla pra et bila plan su na ala , mir sjed sve Sva cvjetićima. rano nas je odveo u Stv . tra unu e ušli žut smo bila je pa nih okusa. Trava svemir. Bili smo znatiželjni, Drveća su bila od raznih voć sa. oku ci nih obla raz e,a a, mor oled kao slad plavo Cijeli planet bio je od krasno. Nebo je bilo lijepo šareno. Stvarno je bilo pre čokoldano jezero. Vozač eli vidj smo ini boje, a cvijeće je bilo jako dalj U io. ali se sladoled nije top o, sjal je ce Sun su bili vrlo ljubazni, pa i ilije.

Ljud van su bili od kornet i sladoleda. od su bile ade zgr Sve d. soba, deset kuhinja i nekoliko nas je odveo u jedan gra kuće bilo je petnaest velikih tar Unu u. kuć u jedn ti ih slika i ukrasa. su nam odlučili pokaza bičnih obila. Bilo je puno lijep neo vrlo i eni šar bili su elo nestajati. kupaonica. Zidovi poput domina. Sve je poč i rušiti. Zgrade su padale sti tre Nisam mogla eo . poč vet d kre gra li na cije Odjednom se ala sam i padala, i pala Pad . jala sta sam m koje mi je bio najuzbudljiviji san.

Onda mi je nestao pod na , ali se nisam obazirala. Ovo ima udt u oled slad tila osje vjerovati sve dok nisam Manuela Holetić, 6.a

Sara Ahmetović, 1.r.

Sara Jandrečić, 1. r.

PŠ Klake

PŠ Pavučnjak

DA SAM KIŠA

Spustila bih se abrala bih kišu. od a, bil a jav po icu, žednu zemlju koja bih prirodna veća, zelenu trav dr , Da mogu birati iće Kap list na p e, mora i jezera. a kap po ka m u potoke, rijek iz tmurnog oblak de. ide vo a o lak tv ob oš iz mn i . Padajuć apam se u st di vo oj e juć i prelijepo cvijeće viš tu u pu vidim da m u zemlji, a o padam dok ne žn nje i po kap nestaje o Tih ale sa zemlje. Čujem glas zahv r. n. .Ema Jurković, 3. nitko nije žeda Aurora Ivšac, 3.r

Sreća

Sretna sam kada mi je cijela obitelj doma, kod kuće.

Sretna sam kad idem sa svojom obitelji na more, na izlet ili na putovanje.

Još sam sretna kad dobijem pet iz hrvatskog, matematike i pri rode u školi.

Sretna sam kad mogu ići kod prijatelja i prijateljice i kad se mogu rolati po nogostupu.

Sretna sam kad se vozim s prijateljem Janom na biciklu po selu.

Sretna sam kad za ručak imam pizzu i kad pijem Coca Colu.

Leona Gelemanović, PŠ Pavučnjak

logom s opisom i dija pripovijedanje ndan. Suprug je ! uljepšava moj rođe n da si aj ov To, ja sam uspjela e viš tam ti. Napokon m, ali još ajdraža moja, česti dan! Diplomirala sa „N j : ta za že ka ti je i o la li ša va gr do „H za u uho: Napokon, , čvrsto me u obraz i šapnem . Utrčava u sobu ijem, poljubim ga sm trenucima bio si uz na uzbuđeniji od mene im se pš jlje mo na i Sa “ ali lju! , že im ež ju t j dn na slje im po osjećaj naglo se mnom. U on ostvarila svoju jala.“ Ovaj nježan mn toliko strpljenja sa su po ala im be tan si te o u št ti „Mama, mama, sje sve! Hvala , nikada nisam u na mene i viču: Hvala ti, volim te ! ač a sk me em , o pr bu va so se ža u dr la ći po nu mene i pod, okre đela. Ulaze trče moja dva an m Spustila sam ih na bu . pije so će us sre šu da na od u u la ag , sn ka ine prek toliku sam zapla da , što si mi podario o te puno!“ Skoro : “Hvala ti, Bože i što si dopustio ti jođendan, vojim kla ža re mu o tih og i br bu do ne o ak a ov em o pr sla la po da mi gle prozoru, po . Hvala Ti što si ti što sam htjela vrata, od života napravi .“ telji. Otvorila sam anđela, svoju djecu To su bili moji rodi mi a. dobijem svoja dva ste tim o vra št na m o va on kažem: „Hvala me prekine zv i ali lim a, gr za slim mi vi, ih do u o dje ndan. Čvrst sti: bake, Dugo bih još bila istizali i ostali go i čestitaju mi rođe pr ju da su gle o po lak o Po tn .“ a oni me sre uspijem u životu liko školujem i da oko omogućili da se to dini, laticama ruža … , svijećama na sre na m u brat, sestra, strina ko rt to ljna sto liku ve nim suprug donio gli stol s crve gi ru dra ok j za mo o je sm ju , li rasplakalo još an, a na kra Svi su stigli, sje n!“ Iznenađenje me oslavili moj rođend sa pr oj no sv jed rila za va o ost sm svijeća. Svi tea, napokon si retan rođendan. Ma đendan. pjeh. kojoj je pisalo: „S pjesmu Sretan ro jev trebno za ovaj us j sin i kći otp ali mo su o št to što je sve bilo po za j je ala išlj njo više zm U ra lu. i ško bu ju isati u sredn tiho u svoju so up se se m pa sa lu, m kla ško ico vu elj šiti osnovnu postati učit Gosti su otišli, po a. Trebalo je zavr lomirati i napokon ud dip tr o, i vn a, ke ra im mu na elj i, ijat no t na fakulte ala mojim pr Trebalo je pu bre ocjene za upis mi bili podrška. Hv do i su ljat ji ko up sk a im no . sv eb uz mene bilo potr i zahvaljujem ućili školovanje i bili i dan sam sretna a koji su mi omog im elj matematike. Svak t di ro jim mo Matea Mikuša, 8.a najviše hvala suprugu, rodbini i

43

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

ZABAVA

SMIJEŠNI HORSKOP OVAN

od 21. ožujka do 20. travnja

BIK

od 21. travnja do 21. svibnja

BLIZANCI od 22. svibnja do 21. lipnja

od 22. lipnja do 23. srpnja

Ljubav: Ljubav će vam potonuti kao Titanik

Ljubav: Zagrlite svakoga dana glavicu zelja ili kelja, eto sreće i veselja

Ljubav: Ljubav trebate ljubavlju uzvratiti, a naneseno zlo odmah zaboraviti

Ljubav: Kako svuda tako i u ljubavi.

Najbolje je biti radišan kao mrav i raspjevan kao cvrčak

Škola: Ljudi kažu da ne treba svugdje zabadati nos, ali u knjigu biste ipak mogli

Zdravlje: Budite mudri i nemojte hodati bosi po rosi

Zdravlje: Da vam padne teret s pleća, kupite si kosmodisk za leđa

Zdravlje: Nemojte jesti pizzu, dobit ćete žgaravicu

Škola: Primite knjigu sada da je ne biste držali ljeti

Škola: Slaba koncentracija znanja u zraku

Škola: Lako je biti pametan, konkurencija je mala

LAV

DJEVICA

VAGA

ŠKORPION od 24. listopada

Zdravlje: Čuvajte dobar glas za sebe i o sebi

od 24. srpnja do 22. kolovoza

od 23. kolovoza do 22. rujna

od 23. rujna do 23. listopada

Ljubav: Ljubav će vas ganjati kao Tom Jerryja.

Ljubav: Otvorite oči, uši i nos za pravu stvar

Ljubav: Zavoljet ćete Justina Biebera

Zdravlje: Dobit ćete napadaje panike kad dobijete test iz matematike

Zdravlje: Poboljšanje, nema više teških knjiga

Zdravlje: Čuvajte knjigice, dobit ćete gljivice

Škola: Nema rezultata o poboljšanju, dolazi vrijeme prozivanju

Škola: Učitelj će vas baciti u čušpajz

Škola: Čitati, pisati, računati, a tek onda slavitibiste ipak mogli

STRIJELAC

44

RAK

do 22. studenoga

Ljubav: Osjećaje možete i ljepotom šutnje iskazati Zdravlje: Kupite si mozak, račun sačuvajte za dokaz Škola: Učitelj uzima imenik, uči da ne postaneš tutlek

od 23. studenog do 21. prosinca

od 22. prosinca do 20. siječnja

JARAC

VODENJAK od 21. siječnja do 19. veljače

od 20. veljače do 20. ožujka

RIBE

Ljubav: Ugledajte se u cvijeće, malo traži, a mnogo daje

Ljubav: Zaljubit ćete se u jarčevu bradicu

Ljubav: Privlačit će vas životinjice ako skupite sve jedinice

Zdravlje: Dobit će te žuticu, ako dirate pudlicu

Zdravlje: Problemi sa buhama i knjiškim ušima

Zdravlje: Skinite paučinu s bočica meda i molim čaj bez leda

Ljubav: Zaljubit ćete se na prvi pogled kad pogledate kroz dvogled

Škola: Skini paučinu sa knjiga, pogotovo s kemijeeeeeeeeeeeee

Škola: Ludnica, u školi sve savršeno!!!

Škola: Nedostatak učitelja (zbog vas na bolovanju)

Zdravlje: Jedno pivce za slabe živce Škola: U školi će vas napadati morski psi, ako odlučite markirati svi

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

ZABAVA

Vicevi

Jeste li znali... ... da svaka ptica svakoga dana mora pojesti hranu makar polovicu svoje težine kako bi preživjela? ....da mačke ne osjećaju sladak okus? ... da na Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu? ... da je jetra polarnog medvjeda otrovna zato što sadrži previše vitamina C? ...da čovjek u svojim ustima dnevno proizvede 1 litru sline? ....da u prethodnih 4.000 godina ni jedna životinja nije pripitomljena? ...da u prosjeku na svakih 10 ljudi na svijetu jedan čovjek živi na otoku? ....da je CD razvijen od strane Philips-a i Sony-a 1980. godine? ....da se tijekom ljeta oko 60% vode u domaćinstvima troši na zalijevanje cvijeća i travnjaka? ...da se u Kini 20. rujan obilježava kao dan “Volite svoje zube”? ...da donirajući 0,5 l krvi možete spasiti 4 života? ...da se djeca nasmiju oko 400 puta na dan, dok se odrasli u prosjeku smiju samo 15 puta dnevno? ...da djeca rastu brže u proljeće, nego u bilo koje drugo godišnje doba? ...da se ljudi rađaju sa 350 kosti u tijelu, ali kad osoba dosegne zrelu dob, ima samo 206 kosti? Razlog tomu je što se neke kosti spajaju i formiraju jednu kost. ...da neki Eskimi koriste hladnjake kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane? ...da termiti rade 24 sata dnevno, i uopće ne spavaju? da oči bebe ne proizvode suze do 6-8 tjedana starosti? ...da je Madrid jedini glavni grad u Europi koji nije smješten na rijeci? ...da Pingvini žive i u Africi? ...da se poslije svoje 30-te godine ljudi postepeno smanjuju?

MiŠ

...da je najjači mišić u ljudskom tijelu jezik? ...da se svake godine otkrije približno 7000 novih vrsta kukaca? ...da svaka kap morske vode sadržava približno milijardu atoma zlata? ...da zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istome razmaku od tla iako stablo neprestano raste? ...da postoji oko 2000 vrsta komaraca? ...da prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od WC-a? ...da je nemoguće kihnuti otvorenih očiju? ...da možete zapaliti vatru uz pomoć leda? ...da ovca može prepoznati druge ovce sa slika? ...da zijevanje uglavnom traje oko 6 sekundi? ...da će sunce sijati još barem 7 milijardi godina? ...da u prosjeku čovjek izgovori skoro 5.000 riječi dnevno (80% od toga priča sam sa sobom)? ...da je slon sisavac sa najrazvijenijim mentalnim funkcijama, puno razvijenijim od primjerice mačaka i pasa? ...da je nemoguće poljubiti vlastiti lakat? ...da je Coca-Cola originalno bila zelene boje? ...da se Coca-Cola u početku mogla kupiti jedino u apoteci? ...da je lubenica povrće, a rajčica voće? ...da kad čovjek puše nos, brzina zraka koji izlazi pod pritiskom dostiže i 160 km/h? ...da je 10% muškaraca ljevoruko, a žena tek 7%? ...da kornjače mogu disati kroz svoju stražnjicu? ....da kad se zacrvenimo u licu od srama ili uzbuđenja, pocrveni nam i trbuh?

- Mama, da li limun ima kljun?

- Nema sine.

- A joj, znači da sam iscijedio kanarinca.

Učitelj pita: - Djeco, znate li što je to vulkan?

Jedan dječak digne ruku.

- Znam! Vulkan je velika planina koja ima štucavicu! Čovjek uđe u kafić.

Samo je jedno slobodno mjesto, kraj mladića do čijih nogu spava pas.

- Oprostite, mogu li sjesti do vas?

- Izvolite!

- Vaš pas grize?

- Moj pas? Ne! Čovjek sjedne, a pas ga smjesta ugrize.

- Jaooo! Pa rekli ste da vaš pas ne grize!

- Moj ne! Ali ovo nije moj pas.

Haso, što ti koristiš poslije brijanja?

Pa, uglavnom flastere…

Mujo rješava križaljku i pita Sulju: - Reci životinju koja ima pet slova, počinje na R i završava na R. - Krava!

- Pa kako krava, Suljo?

- Pa lijepo. Krava počinje Rogom i završava Repom!

Koji je životni san svakog policajca?

Kupiti raskrižje i raditi privatno.

[Renato Macešan]

45

MiŠ

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

ZABAVA

a m u b l a g o k s l iz ško ubimac

dan ovaj lj

je zgo Baš nam

Ema slavi

Je li dosta k

ože za jedn

u tor bicu

rice

u kume Ba

uštv Petaši u dr 46

rođendan

Mali znak pažnje za vozača Iliju

Kreativna

nastava nje

mačkog

Listopad 2013. br. 9, god. IX.

ZABAVA

Tko se nije

arac je bio

skrio, mag

Kad nar

astem b

it ću vat

rogasac

S uličnim sviračem

Četvr taši u

Što ću danas kuha

ti

Oproštaj četvr taša od učitelj Snježane ice

Neobični gosti posjetili su prvaše

školi prir

ode

Pripreme Ne prilazi, ratna zona

MiŠ

za božićn

i sajam u

tijeku

lcati vunu

o fi Naučili sm

47

8. a - 2012.

8. B - 2012.