RT_294

INTERVJU Prof. dr. sc. Ivan Cifrić o sve većem i većem jazu između bogatih i siromašnih

Stranice 6.-7.

INOVATOR JOSIP ŠINCEK

Otpad pretvara u - cigle Stranica 11.

Stranica 20.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatan primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 294. :: 05. 01. siječnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Prijave protiv odgovornih u Obrtničkoj štedno-kreditnoj zadruzi

Poslovi OŠKZ-a pod političkom kapom?

Za propast nisu krive samo prijavljene osobe, tvrdi Marko Lapaine

Ulaganja su prepolovljena

Sport: Grad ostao jedini sponzor klubova

Stranica 14.

POMOZIMO

Stranice 28.-29.

Cijena plina u županiji možda i 3 kune, u Ivancu skuplja pitka Marijina borba voda Stranica 3. za ozdravljenje

Humanitarna akcija učenika i profesora s Medicinske PRIREDBA “POKAŽI ŠTO ZNAŠ”

I u Svetom Iliji imaju prave supertalente Stranica 19.

Stranice 2.-3.

Stranica 10.

Medicinska sestra Marija Liplin boluje od akutne leukemije, a pomoći joj može pronalazak donora i odlazak na transplantaciju Stranica 4.

Helpfest glazbom protiv leukemije

Stranica 21.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Informatizacija u ŽNS-u: Za deset minuta svi mogu saznati rezultate Stranica 30. • ŽENSKI SVIJET Medičarka iz Klenovnika Valentina Gladović Nedić: Svaka prava žena nikad se ne smije podcijeniti Stranica 37. • ZDRAVLJE Lutke i igračke za pacijente Dječje kirurgije i titulu “Odjel - prijatelj djece” Stranica 35. • SA SVIH STRANA Uz 12. doček Stare godine, Knaputari organizirali utrku u rikverc Stranica 46.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Buran politički početak godine nove….

D

oista, burno je (i) politički počela ova godina. Umjesto mirnih dana nakon blagdana, politička scena u Hrvatskoj vrije do usijanja. Pa se i teme za uvodnik nameću same Željko PAVLEK po sebi. Drugi krug urednik@regionalni.com predsjedničkih izbora zaoštrio je borbu za Pantovčak Milana Bandića i Ive Josipovića.

Ne preže se ni od niskih udaraca, a logistika dvaju suprotstavljenih tabora čini sve da uvjeri glasače da je njihov kandidat najbolji izbor. No, odluka je ipak na svima nama s pravom glasa. Zato, poštovani čitatelji i čitateljice, izađite u nedjelju na predsjedničke izbore i obavite svoju građansku i demokratsku dužnost. Primjerno kao i uvijek do sada. dok traje završnica izborne kampanje za novog predsjednika Republike Hrvatske, na domaću političku scenu vratio se slikom i tonom bivši premijer Ivo Sanader i najavio svoj povratak u politiku. Prije šest mjeseci, kada je bezobrazno, bez obrazloženja otišao s premijerskog mjesta i ostavio hrpu gorućih problema na rješavanje svojoj nasljednici Jadranki Kosor, rekao je da napušta politiku. A sad, eto ga opet, poput spasitelja, ne znam čega i koga, možda njega samoga. Ako on uopće više ikoga ozbiljnoga u ovoj državi zanima. Reći ću otvoreno, Sanader je prošlo svršeno vrijeme, a onima koji to ne razumiju, niti dragi Bog ne može pomoći. Građane pak više od Sanadera zanima kako će živjeti, imati posao, hoće li se nastaviti borba protiv beskrupulozne korupcije… Njime pak neka se još bave oni koji po sili zakona to moraju.

I

05. sijeÄŤnja 2010.

OTKRIVAMO Za propast Obrtničke štedno-kreditne zadru

„Poslovanje OŠKZ pod političkom za

Osonjački i Smrtić imaju djelomično pravo: njima su članovi tijela zadruge određivali što i kako trebaju raditi, upozorava Lapaine

Lapaine: Nitko mi ne može objasniti zašto vi i ja dobivamo opomenu za porezni dug od 1 lipe, dok oni godinama nisu plaćali porez uopće, a radi se o milijunima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Odgovornost za propast Obrtničke štednokreditne zadruge Varaždin (OŠKZ) ne leži samo na bivšem upravitelju Vladimiru Smrtiću

t

ko se s kime dogovorio - ne znam. Ali dogovora je bilo, veli Lapaine i njegovoj nasljednici Josipi Osonjački, protiv kojih je policija podnijela prijavu, a državno odvjetništvo i istražni zahtjev, nego sasvim sigurno i na članovima nadzornih organa OŠKZ-a, kao i institucija

koje su bile zadužene za kontrolu rada zadruge. Tvrdi to varaždinski odvjetnik Marko Lapaine, koji je bio stečajni upravitelj OŠKZ-a od otvaranja stečaja početkom 2008. pa sve do sredine prošle godine kada je naprasno smijenjen.

Tko zataškava?

- Da je bilo nepravilnosti u poslovanju OŠKZ-a, utvrdio sam na samom početku stečajnog postupka. Za njih, međutim, nisu znale samo dvije osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, nego i svi članovi nadzornih tijela zadruge, a morale su znati i institucije zadužene za nadzor. Stoga sam i protiv njih podnio prijavu, no sve se i nadalje pokušava zataškati, zbog čega sam i smijenjen -

veli Lapaine.

Glavni razlog zataškavanja bivši stečajni upravitelj OŠKZ-a vidi u tome da su neki od najvećih vjerovnika ujedno bili članovi nadzornih tijela zadruge od koje su dobro živjeli.

- Osonjački i Smrtić imaju djelomično pravo i to treba otvoreno reći. Njima su članovi tijela zadruge određivali što i kako trebaju raditi. Upravo oni bili su najveći ulagači.

Zapravo, brinuli su se samo o svom vlastitom kapitalu. Štoviše, kamate na uloge dizale su se za stolom. Znali su sve, a sada traže da im se vrate ulozi tvrdeći da ih je netko prevario, kao i ostale zadrugare. Zapravo su sami sebe prevarili. Naime, dok je većina zadrugara imala razmjerno

male uloge, oni su u zadruzi držali veće iznose za koje su dogovorno utvrđivali znatno povoljniju kamatnu stopu.

Uglavnom se isplaćivala za uloge između 500 tisuća i milijun kuna, ali ne svima nego samo nekima. Visoke kamate dobivala su samo određena imena. Ti vodeći povlašteni zadrugari sami su sebi iz mjeseca u mjesec isplaćivali lijepe iznose zahvaljujući enormnim kamatama, pa se sve skupa počelo urušavati budući da je OŠKZ sve teže prihodovao, tim više što su se počeli odobravati i sumnjivi krediti s nedovoljnim jamstvima pojašnjava Lapaine.

Utjecaj politike

Takav neodrživ i nenormalan način poslovanja zadruge,

IZDVOJENO Lapain vidi razlog za smjenu i u isplatama dijela uloga

Prije isplata - pogledati ugovore!

Jedan od razloga svoje smjene s mjesta stečajnog upravitelja OŠKZ-a, kako naglašava Marko Lapaine, bio je pokušaj da zaustavi isplatu početno prikupljanih sredstava u stečaju vjerovnicima sve dok se ne raščisti valjanost štednih ugovora, posebice onih vjerovnika koji su imali povlaštene kamate.

- Nažalost, nije se izbjegla nova nepravda. Najveće isplate iznosa od oko 800 tisuća kuna, koliko sam uspio prikupiti od dužnika zadruge, dobili su upravo oni sa spornim kamatama, a ostali minimalno. Povlašteni su zaradili i prije otvaranja stečaja jer su dobivali nešto što im nije pripadalo zahvaljujući zelenaš-

kim kamatama, što god sada država o tome mislila - veli Lapaine, napominjući da su razlike u visini kamata s obzirom na iznos uloga pojedinih ulagača bile znatno veće nego u bankama. Iako se poslovalo pod plaštem obrtništva, tradicije i suradnje s Gradom, OŠKZ je bio samo još jedan financijski inženjering.

Aktualno

05. sijeÄŤnja 2010.

uge nisu krivi tek prijavljeni

Z-a bilo je aštitom“

3

POSKUPLJENJA U novoj godini više cijene komunalija

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Istražni zahtjev

Za OŠKZ pribavili 14,9 milijuna kuna Nakon što je policija u utorak podnijela kaznenu prijavu, Općinsko državno odvjetništvo dan kasnije je podnijelo i istražni zahtjev protiv Josipe Osonjački i Vladimira Smr tića, kao i Obrtničke štedno-kreditne zadruge, zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i pr ijevare u gospodarskom poslovanju, odnosno pribavljanje protupravne imovinske koristi.

Postoji osnovana sumnja da 60-godišnja voditeljica računovodstva, a zatim v.d. upraviteljice te 71-godišnji upravitelj, a potom savjetnik, ali stvarno vodeći poslovanje pravne osobe, od 2001. godine pa nadalje nisu prikazali gubitak u financijskim izvješćima, prikrivajući ga svojim

vjerovnicima i nadležnim tijelima za kontrolu poslovanja radi stjecanja nepripadne imovinske koristi za pravnu osobu, izvijestilo je državno odvjetništvo, dodavši da se poslovalo s gubitkom dijelom i zbog nenaplaćenih potraživanja po osnovi odobrenih zajmova. S obzirom na to da su ih doveli u zabludu da je njihov novac siguran, vjerovnici su ulagali do siječnja 2008. ”Zbog stvarno negativnog rezultata poslovanja početkom ožujka 2008. godine pravna osoba više nije mogla ispunjavati svoje osobe prema vjerovnicima čime je pribavljena nepripadna korist za pravnu osobu u iznosu od oko 14.900.000,00 kuna na štetu 153 vjerovnika”, stoji u obavijesti.

U Termoplinu kažu da će točnu cijenu plina moći odrediti nakon sastanka svih distributera u Zagrebu ovaj utorak

Cijena kubnog metra plina u županiji između 2,87 i 3 kune I dok je u Ivancu distributer Ivkom povisio cijenu vode, u Varkomu, koji distribuira vodu u ostalim dijelovima županije, cijene do daljnjega ostaju iste Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nova, 2010. godina započela je čestitkama i dobrim željama, ali i poskupljenjima.

U Varaždinu je od 1. siječnja za 21,2 posto viša komunalna naknada, dok je u Ivancu povećana cijena vode i odvoza smeća. Za razliku od toga, u Ludbregu i Novom Marofu gradske komunalne tvrtke cijene odvoza otpada, odnosno održavanja groblja nisu mijenjale. Međutim, dobro je poznato da će potrošači iz cijele Varaždinske županije dobivati više račune za plin, koji smo dosad plaćali 2,35 kuna po kubnom metru.

Više, ali najniže

Vjerovnici su dovođeni u zabludu da je njihov novac siguran

koji je trajao sve od 2001. pa do početka 2008., ne bi bio moguć da su državne nadzorne institucije radile kako valja, upozorava varaždinski odvjetnik.

- Sustav nije radio iako, kako vidimo sada, počinje raditi sve bolje. Procesuiraju se stvari

s

ve se i nadalje pokušava zataškati, zbog čega sam i smijenjen, veli Lapaine koje se prije nisu željele, a nama profesionalcima bilo je zapravo već tada jasno o čemu se radi. Primjerice, Ministar-

stvo financija nije uopće nadziralo rad OŠKZ-a, a poreznici nisu uopće naplaćivali porez.

Nitko mi ne može objasniti zašto vi i ja dobivamo opomenu za porezni dug od 1 lipe, a oni godinama nisu plaćali porez uopće, a radi se o milijunima.

Sada mi recite je li to moguće bez političke zaštite? Jasno je da nije. No tko se s kime dogovor io - ne znam. Ali dogovora je bilo. U to sam siguran jer bi u suprotnom sve bilo raščišćeno daleko ranije, samo da je politika rekla drugačije. Ukoliko je sadašnji pomak tek podilaženje pristupnim pregovorima Republike Hrvatske, tada je situacija još tužnija - naglašava bivši stečajni upravitelj OŠKZ-a.

Djelatnici Termoplina od prošlog su tjedna do ponedjeljka očitavali plinomjere, ali koja će biti nova cijena, direktor Termoplina Ivan Topolnjak nije mogao sa sigurnošću reći.

- Cijena kubnog metra plina za potrošače na području Varaždinske županije, koje opskrbljuje varaždinski Termoplin, bit će između 2,87 i 3 kune. Konačnu cijenu, koja će vrijediti od 1. siječnja, još uvijek nismo u mogućnosti

Novi Marof: Poskupljenja u travnju Za razliku od varaždinskog Varkoma, koji je svojim potrošačima još u kolovozu, odmah nakon povećanja stope PDV-a na 23 posto, cijene pitke vode i odvoza otpada povećao za jedan posto, novomarofski Novokom cijene nije “dirao”. Umjesto toga, veći PDV ide na račun te tvrtke, pa se zapravo može reći da su cijene smanjili za jedan posto.

Tako će, međutim, biti samo do travnja ove godine, za kada je najavljena korekcija cije-

reći, jer nas tek ovaj utorak očekuje sastanak u Zagrebu na koji su pozvani svi distributeri. Nakon tog sastanka ćemo moći odrediti točnu cijenu – rekao je Topolnjak u ponedjeljak te istaknuo da će se Termoplin truditi da i dalje ima cijenu koja je među najpovoljnijima u zemlji.

I dok potrošači s nelagodom očekuju konačne brojke kad je u pitanju plin, za stanovnike Ivanca nepoznanica nema kad je u pitanju nova cijena odvoza komunalnog otpada, koji je s 39,70 povećan na 48 kuna, ali i pitke vode. Kubni metar vode, koju distribuira Ivkom, od početka godine potrošači plaćaju 6,69 kuna, jednu kunu više

na odvoza komunalnog otpada i održavanja groblja.

Varaždinski Parkovi cijene nisu mijenjali, a novu stopu PDV-a od 23 posto primijenit će tek ove godine, pa će potrošači dobiti neznatno uvećane račune za grobnu naknadu i ostale njihove usluge. Što se osnovnih cijena tiče, na koje suglasnost daje većinski vlasnik Grad Varaždin, govora o poskupljenjima nije bilo.

nego dosad, a uz to je uvedena i naknada od 13,53 kune mjesečno po domaćinstvu.

u

Varaždinu je od 1. siječnja 21,2 posto viša komunalna naknada Stanovnici ostalih dijelova županije, koje pitkom vodom opskrbljuje Varkom, zasad mogu odahnuti. Iako je direktor Varkoma Tomislav Kezelj najavio da će do početka ove godine morati povisiti cijene, takav prijedlog ipak nije upućen u Grad Varaždin i druge jedinice lokalne samouprave, koji su suvlasnici

te komunalne tvrtke.

- Na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora, koja je održana krajem prošle godine, nije bilo govora o povećanju cijena pitke vode.

No, činjenica jest da poslovna jedinica Vodovod godinama ostvaruje gubitke, koji se nisu pokrivali povećanjem cijena, nego prihodima iz drugih djelatnosti. Hoće li doći do korekcije cijena, ovisi o daljnjem poslovanju Varkoma, ali i o situaciji u Hrvatskoj.

Međutim, ako će to biti ikako moguće, pokušat ćemo održati postojeće cijene, koje su među najnižima u Hrvatskoj – rekao je predsjednik Nadzornog odbora Varkoma Goran Kozina.

SKUPI ŽIVOT Troškovi života četveročlane obitelji u prosincu premašili su 7.000 kuna

Više za komunalije, ali i obrazovanje Početak nove godine nije donio samo veće cijene komunalnih usluga u Varaždinskoj županiji, nego i veća izdvajanja za školovanje.

Točnije, od ovoga mjeseca roditelji učenika srednjih škola za prijevoz autobusima morat će mjesečno davati 100 kuna, dok će oni čija djeca u školu putuju vlakom izdvajati 100 kuna za pola godine. Roditelji osnovnoškolaca ne moraju izdvajati za prijevoz svoje djece, no prošle su godine

morali kupiti udžbenike, a besplatnih knjiga, po svemu sudeći, neće biti ni u jesen ove godine.

Loše su prošli i roditelji djece vrtićke dobi iz Varaždina, jer je gradski vrtić prošle godine sa 600 kuna poskupio na 700 kuna, a očekivano je da će, nakon poskupljenja komunalija, i privatni vrtići povećati cijene. Da gotovo svi troškovi života rastu, potvrđuje i sindikalna košarica za Varaždinsku župani-

ju. SSSH je izračunao da su minimalni troškovi života za

četveročlanu radničku obitelj u županiji već u prosincu premašili 7.000 kuna, i to za 1,53 kune. To je 40-ak kuna više u odnosu na studeni. - Prosječnom isplaćenom neto plaćom u Hrvatskoj može se pokriti samo 75,39 posto troškova života – navode u SSSH-u.

Realno je situacija još gora jer većina radnika u županiji prima daleko manju plaću od prosječne hrvatske plaće koja je u prosincu iznosila 5.279 kuna.

4

Aktualno

05. sijeÄŤnja 2010.

POMOZIMO

Ivo van, svi uz Jadranku Kosor!

Marija Liplin boluje od akutne leukemije

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

29.12.

Ravnatelja policije prijavljuje Sačić, ratni zamjenik zapovjednika specijalne policije, koji se iz pritvora u Remetincu žali da je žrtva zakulisnih igara obrana dvojice optuženih generala jer nastoje na njega prebaciti krivnju za zataškavanje zločina u Gruborima.

30.12.

Uhićeni čelnici HPB-a i četiri poduzetnika koji su pod dvojbenim okolnostima dobivali kredite. Među njima bi trebao biti i bivši predsjednik uprave Protega, koji se proslavio izjavom da ne bi banku dobio na upravljanje da je nešto vrijedila, ali je na skijanju. I Josipović se proslavio izjavom da će se Hrvatska zacrveniti na zemljovidu.

31.12.

Od 1. siječnja građani će plaćati plin 15 posto skuplje, rečeno na sjednici vlade čija predsjednica u novogodišnjoj čestitci poziva na čvrstu borbu protiv korupcije i skrb za najosjetljivije skupine. Čestitka stiže i iz Srbije, koja protiv Hrvatske diže protutužbu protiv za genocid nad Srbima od 1991. do 1995.

1.1. I

Mesić se u HPB-u informirao o mogućnosti pomoći tvrtki KIO Orahovica, ali da nije tražio odobrenje zajma, javljaju iz Ureda Predsjednika. Ako je tako, a je, ne čudi da je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede nepovratna sredstva za razvoj poljoprivrede usmjeravao članovima najuže obitelji, ali i susjedima i prijateljima.

2.1. J

osipović uspio izvući 138.000 DEM iz propale Komercijalne banke jer je bio član NO štedionice Zlatica, tvrdi Bandić kojeg protukandidat za predsjednika RH podsjeća da se razveo kako bi mogao kupiti dva društvena stana.

HNB može osloboditi 10 milijardi kuna kredita gospodarstvu, ali država i HBOR moraju osigurati da taj novac dobiju oni koji mogu potaknuti rast, poručuje Rohatinski.

3.1. O

brušivši se na vodstvo HDZ-a Sanader najavio svoj povratak u aktivnu politiku da bi, kako tvrdi, ojačao HDZ, a ne oslabio Kosor uz koju su svi koalicijski partneri. Dok traju domaća prepucavanja, Španjolska uspjela vjetroelektranama pokriti 54,1 posto potražnje za strujom.

4.1. S

anader se briše iz članstva HDZ-a, odlučilo predsjedništvo, a oporba poziva na prijevremene izbore. Sanaderov istup vani dovode u vezu s Kosoričinim pozivom na nultu toleranciju prema korupciji.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Marijin suprug Marijan iskreno želi da njegova složna obitelj ponovno bude zajedno i da se pronađe način za Marijino ozdravljenje

Brinula se o bolesnima, a sada pomoć treba njoj Ni kemoterapije ni autotransplantacija koštane srži nije pomogla Mariji pa treba pronaći donora i ići na transplantaciju Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

GORNJE VRATNO- Marija Liplin, 47-godišnja medicinska sestra iz Gornjeg Vratna, godinama je odlazila u bolnicu na svoj posao, njegovala bolesne i brinula se o njima.

Opaka dijagnoza

Sve dok jednog dana opaka dijagnoza nije sustigla i nju. Glasila je teško akutna leukemija, a nakon vađenja krvi i prvih saznanja o pojavi te teške bolesti, medicinska sestra Marija zamijenila je ulogu - postala je pacijentica, a njezine kolegice brinule su se o njoj.

- Konačna dijagnoza postavljena joj je 3. srpnja 2008. godine i otada vodimo bitku za njezin život - rekao je 49godišnji suprug Marijan dok su mu se oči punile suzama.

Mariji nisu pomogle ni kemoterapije kojima je bila podvrgnuta, ni autotransplantacija koštane srži.

- Njoj je svakim danom sve gore i gore, a liječnik nam je rekao da je Mariji nužna transplantacija - priča Marijan. - Prošli tjedan smo u Zagreb išli njezina majka,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

Želim da mi se supruga čim prije vrati kući Marijan je već mjesecima sam u kući sa svojim 22-godišnjim sinom Nenadom te 84godišnjom punicom Francom. U sretnom 26-godišnjem braku Marija i Marijan dobili su i (danas 24-godišnju) kćer Petru koja im je prije četiri mjeseca podarila unuke blizance - Emu i Adriana.

- Moja supruga već dva mjeseca nije vidjela svoje male unuke kojima se neizmjerno veseli. Oni su joj najveća sreća - sa suzama u očima ispričao je Marijin suprug.

Navečer, kada legne sam u bračni krevet,

razmišlja o svojoj supruzi, o djeci, o unucima, o životu i ima samo jednu želju - da mu se voljena supruga Marija vrati čim prije kući i da čim prije ozdravi od opake i teške bolesti.

U borbi za zdravlje svoje supruge Marijan se zahvalio svojim kumovima Slavici i Stjepanu Misloviću koji su im dosad puno pomogli, kao i Štefaniji i Milanu Grmecu iz Zagreba.

Na obećanoj pomoći zahvaljuje se i općini Vinica i nada se pozitivnom ishodu ove tužne priče.

brat, naš sin i kćer i ja, no nažalost nijedan od nas nije podudarni donor - kaže zabrinuto suprug. - Sada smo se za pomoć obratili Zakladi Ane Rukavine - kaže Marijan dodajući da sada slijedi slanje zahtjeva HZZO-u za financiranje troškova njene transplantacije.

- No, još ne znamo hoće li HZZO pokriti troškove transplantacije, a nemamo više vremena čekati.

u

obitelji Liplin za Mariju nisu našli srodnog donora Zato molimo sve dobre ljude da nam pomognu na bilo koji način - kaže Marijan gotovo slomljeno bez supruge. Zato molimo sve ljude koji mogu da uplate novac na žiro-račun Marije Liplin 2503007-3100022635 otvoren u Volksbank namijenjen SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

Po struci je Marija medicinska sestra

isključivo za liječenje moje supruge - kaže Marijan. Ukoliko bi ostalo nešto novaca, Marijan bi ih preusmjerio za liječenje onih bolesnika koji su sada na KBC-u Rebro i koji se bore s istom bolešću kao i njegova supruga. On radi u

Sanja Zuko LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček - voditelj redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Sandra Malenica sandra@regionalni.com

Vindiji tako da mu ta plaća nije dovoljna kao ni supruzina za pokrivanje troškova transplantacije. Stoga, pomozimo ovoj složnoj obitelji da opet zajedno budu na okupu i uživaju u zajedničkoj sreći i ljubavi.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

05. sijeÄŤnja 2010.

Oglas

5

6

Intervju tjedna

05. sijeÄŤnja 2010.

oTVORENO Prof. dr. sc. Ivan Cifrić u europskoj godini protiv siromaštva o sve veće

Prevladati preveliki jaz izm Srednji sloj je nestao, istopio se. Najveći dio je osiromašio, prešao u «donje» siromašne slojeve društva, a tek nekoliko postotaka stanovnika danas pripada sloju bogatih, kaže Cifrić Razgovarala: Gordana Igrec

Rezultati istraživanja siromaštva u Hrvatskoj koje su proveli Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije na relevantnom uzorku od 1216 odraslih osoba pokazuju da gotovo trećina kućanstva u Hrvatskoj živi u siromaštvu, a više od polovine njih iz mjeseca u mjesec ne može pokriti osnovne troškove. Oko 40 posto realno siromašnih u Hrvatskoj ne smatraju se siromašnima – što znači da se velika skupina građana u javnosti krivo predstavlja, a to čini kroz pojačanu potrošnju i zaduženost kako bi “zadržala standard”. Tim povodom o sve većem jazu između siromašnih i bogatih, uzrocima siromaštva, izlasku iz krize i siromaštva, vrijednostima koje trebaju društvo i pojedinac njegovati kako bi živjeli životom dostojnim čovjeka za Regionalni tjednik razgovarali smo sa sociologom i redovnim sveučilišnim profesorom na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta, uglednim stručnjakom za društvene znanosti, prof. dr. sc. Ivanom Cifrićem. Što je siromaštvo?

Siromaštvo možemo shvatiti u relativnom i apsolutnom smislu, a odnosi se na materijalna dobra kojima pojedinac ili grupa raspolažu, najčešće izražen u novčanoj jedinici kako bi se što preciznije «mjerilo» (primjerice, jedan ili manje od dva dolara dnevno).

Mnogo siromašnih

U konkretnom društvu siromaštvo je obilježje jednog sloja, a u svjetskim razmjerima obilježje nekoliko milijardi stanovnika Zemlje, uglavnom nerazvijenih zemalja. Jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja sustavno se povećava i danas dostiže omjer oko 80:1. Načelno, biti siromašan znači imati manje ili znatno manje od većine drugih. Siromaštvo ima objektivnu i subjektivnu dimenziju. Objektivna se odnosi na količinu raspoloživih dobara, a subjektivna na percepciju vlastitog stanja (obitelji) u odnosu na druge u društvu (ili slojeve društva). U različito razvijenim društvima, ili sredinama, siromaštvo se može jednako ili različito percipirati. Tako će jednaka količina dobara i uvjeti u kojima pojedinac živi u nekoj bogatijoj sredini biti doživljena kao siromaštvo, a u drugoj sredini ne, jer se procjenjuje odnos prema stanju socijalne okoline.

Odakle u svijetu takav jaz između siromašnih i bogatih?

Svijet je skup različitih kultura i njihovih povijesti. Ta raznolikost se sve više gubi u procesu kulturne entropije, primjerice kao nestanak brojnih jezika, tradicija, sustava vrednota i načina života. Od razdoblja kolonizacije nad predmodernim društv ima uspostavljena je dominacija industrijskog društva i zapadnog načina mišljenja, zbog čega gube svoju povijesnu supstancu, identitet i suverenitet. Jedan od ciljeva koje prihvaćaju nerazvijene zemlje je ideologija razvoja kojemu nerazvijeni teže u beznadnoj nadi da će dostići razvijene.

Sve više se zadužuju i postaju taoci razvoja. Bogate zemlje «trećega svijeta» su izuzeci.

Stanje u Hrvatskoj

Je li takva situacija posljedica neoliberalne koncepcije kapitalizma?

Danas u osnovi da, iako je siromašnih bilo i prije kapitalizma. Ona je globalnog karaktera i odražava se na stanje svijeta. Svijet postupno postaje siromašniji, a siromašni nisu na «cijeni». Često se percipiraju kao «neproduktivni narodi» kojima su potrebni zapadni menadžer i da im «prosvijetle pamet» i nauče ih «zapadnom» ponašanju. U Europi su kao državne ideologije nestali nacizam (fašizam) i komunizam, a ideologija neoliberalnog kapitalizma je ostala. Što je u tom kontekstu s hrvatskim društvom?

Hrvatsko društvo je u procesu tranzicije i pretvorbe mijenjalo svoj identitet pa je i taj fenomen postao njegova povijesna identitetska sastavnica. Nije toliko problem u tome što postoji sloj siromašnih, nego što je on, kao i građani na granici siromaštva, veoma «debeli» sloj. Nedovoljno je osviješten da išta poduzme izvan granica stranačkih ideologija, a u njihovim okvirima kao takav gotovo ništa ne može poduzeti. Vlast, stranke, kao i populistički političari, morali bi mnogo više poduzeti na smanjivanju «ideologije siromaštva», a manje raditi na

S

adašnje tendencije u Hrvatskoj vode još veći broj pojedinaca i obitelji u još veće siromaštvo ideologiji «građevinskih spomenika». Sadašnje tendencije u hrvatskom društvu vode još veći broj pojedinaca i obitelji u još veće siromaštvo.

Kako izbjeći fenomen kopanja po kantama za smeće i skupljanja boca samo da bi

se preživjelo?

Nemam recept, ali što je dovelo do toga, to treba promijeniti. Ljudima treba omogućiti rad – radno mjesto. Stabilna primanja za svoj rad omogućit će krov nad glavom, a on brak i djecu. Demografska obnova se ne temelji na nagrađivanju samo 1% obitelji s više djece, nego na socijalnoj stimulaciji svih, posebice mladih – dakle na ekonomskom programu razvoja društva, što će omogućiti i pristojne mirovine.

To nije dnevni zadatak, nego strateški. Što je sa «sjajem i bijedom bogatstva»? Ne stvara li čovjek uvjete u kojima proizvodi stvari koje mu nisu nužno potrebne za život, pa čak nisu niti «estetska nadgradnja»!?

Bazeni, pr ivatni parkov i i slično.

Bijeda bogatstva nije u uživanju u njemu, nego u uživanju da ih drugima pokaže, a njegov izvanjski sjaj u mamljenju drugih često odražava duhovnu bijedu njegovih vlasnika. Poznata je izreka: ljudi ponekad kupuju novcem kojega nemaju, kupuju stvari koje im ne trebaju, da bi ih pokazali onima do kojih im je malo stalo. Promidžbeni program kupovanja, posebice na kredit, poprima razmjere socijalnog neukusa. Na TV-u se reklamira zaduživanje na karticu i do tri osobna dohotka, čak i jedan u rezervi. To je društveno poticanje zaduživanja građana kao poželjno ponašanje, uvreda za par stotina tisuća nezaposlenih.

Je li srednji sloj unatrag 19 godina u nestajanju i raslojavanju?

Nema se više što raslojavati.

Srednji sloj je nestao, istopio se. Najveći dio je osiromašio, prešao u «donje» siromašne slojeve društva, a tek nekoliko postotaka stanovnika se – često na rubu kriminala - obogatilo i danas pripada sloju bogatih, pa smo dobili latinskoamerički model društva u kojemu je mali broj bogatih i najveća većina siromašnih.

Politička matica zbivala se na putu od osamostaljenja do integracije u Europu i svijet, ekonomska dijelom na rubu društva kao «nova prvobitna akumulacija» i «kriminalni kapitalizam». Vjerojatno će se tek za dvije-tri generacije ponovno formirati srednji sloj, ali to neće ovisiti samo o ekonomskoj ili unutarnjoj politici Hrvatske nego i o vanjskim okolnostima. Pitanje je kakav će sustav vrednota u kulturnom i humanističkom pogledu zastupati.

Zašto je važno pridavati pozornost upravo srednjem sloju u nekom društvu?

U razvijenim društvima naj-

Prof. dr. sc. Ivan Cifrić, redovni sveučilišni profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta

brojniji je srednji sloj. Njegova struktura vrednota dominira u društvu i legitimira društveni moral kao i moral pojedinca.

Nestankom srednjeg sloja nestaje i struktura vrednota.

Bez srednjeg sloja

U Hrvatskoj se u razdoblju tranzicije slomio raniji «egalitarno-kolektivistički» sustav vrednota, a uspostavljen je «individualno-liberalistički» model. Njegovim jačanjem nastaju ponovno pozivi za jednakost, ali ne kao ideološki zahtjev, nego kao sociokulturni i ekonomski program.

Tako je nastala društvena

n

astala je društvena anomija, odnosno stanje slomljenog sustava vrednota anomija, tj. društveno stanje slomljenog sustava vrednota i osjećaja besperspektivnosti, nepoštivanje ljudskih vrijednosti i još-ne-prihvaćenog novog sustava vrednota. Posljedica je moralni relativizam, širenje kriminala, lansiranje lažnih ljudskih vrijednosti i njihovo prenošenje na mlade generacije. Kriminal nisu samo postupci protivni zakonu, materijalno utvrđeno otuđivanje i podmićivanje, nego je to stanje svijesti, koje je prodrlo do dna društva.

Najveći je problem kriminalna svijest koja «racionalizira» po-

stupke – za jedne uspjeha, a za druge preživljavanja – koji znače da se može uspjeti i na drugi način, a ne samo onaj legalni i moralni – društveno prihvatljiv.

Koji je socijalno-gospodarski koncept idealan za potpuno ispunjenje čovjekovih potreba? Skandinavski, američki, europski…?

Različite su povijesne okolnosti u kojima se nalaze pojedina društva, kao i današnji uvjeti njihova života. Svako društvo prilagođava sebi i prihvaća ono što mu najbolje odgovara iz različitih iskustava razvijenih zemalja. Važno je da se implementiraju vrijednosti kao što su demokracija, jednakost, solidarnost.

Hrvatska mora oblikovati novi sociokulturni identitet, a ne preuzimati gotove modele.

Novi ekonomski i politički sustav donio je i nove vrijednosti, poteškoće i probleme, koje je teško odvojiti od pozitivnih demokratskih stečevina. Nema idealnog socijalnogospodarskog modela. A i potrebe nisu svugdje jednake.

Njima se može manipulirati.

Putem masovnih medija pro-

h

oće li se najrazvijenije zemlje odreći pohlepe i interesa? pagira se niz umjetnih, a ne ljudskih potreba kao poticaj masovnoj potrošnji. Danas je

aktualna konkretizacija načela i ciljeva (zaštita ekosfere, stabilno gospodarstvo, pravedna raspodjela životnih šansi) održivog razvoja. Glede toga zanimljiv je koncept eko-socijalno-tržišnog gospodarstva Franza Josefa Radermachera, koji posebno akceptira ekološki aspekt u razvoju.

Može li doći i kod nas i u svijetu do uravnoteženije i pravednije raspodjele materijalnih dobara?

Načelno da, ali je pitanje tko će i na kakav način to provesti? Hoće li se najrazvijenije zemlje odreći sadašnje pohlepe i interesa u korist nerazvijenih, ili tek onda kada njihov prosperitet dođe u pitanje? To neće biti u ekonomiji nego u području zaštite okoliša. A ovih dana svjedoci smo neuspjeha konferencije u Kopenhagenu glede regulacije stakleničkih plinova.

Zašto smo postali socijalno neosjetljivi?

Socijalna neosjetljivost – odnos prema drugima, nije tek individualno inducirana, već društveno legitimirana, ali se individualno primjenjuje. To je socijalni fenomen, čiji se stupanj može utvrditi u svakom društvu. Ako u društvu dominiraju materijalne vrijednosti i materijalna kompeticija, lažan sjaj proširenih vrednota, onda se to ne može postići respektom socijalne osjetljivosti, jer se njihovi ciljevi ostvaruju upravo na distanciranju od onih koji ne participiraju u tim vrijednostima. Mladi, što

Intervju tjedna

05. sijeÄŤnja 2010.

7

em jazu bogatih i siromašnih, nestanku srednjeg sloja, mjerilima bogatstva...

među siromašnih i bogatih je očekivano, žele uspjeh, pa se identificiraju ili pokušavaju imitirati «društveno uspješne» koji katkada dožive i medijsku promidžbu, ali u crnoj kronici. Socijalna neosjetljivost posljedica je narušenog sustava vrednota koji bi na prvom mjestu trebao imati život i čovjeka, rezultat je hipostazirane vrednote individualizma i osobnoga uspjeha.

U modernom društvu postoji kultura zida, tj. ograničenja i distanciranja od drugih. Ljudi se sve više otuđuju jedni od drugih, umišljajući si da su bolji od onih koji imaju manje, a zaboravljaju da je i topla riječ dio osjetljivosti.

Mjerila bogatstva

A, opet, zašto biti bogat čovjek? Što znači biti bogat čovjek?

Postoje dvije paradigme i mjerila bogatstva. U kolokvijalnom govoru znači imati imanja, novca i drugih stvari koje omogućavaju viši društveni položaj i status. Sve dok su materijalne vrijednosti kriterij društvenog ugleda, odnosno položaja i statusa, dotle će pojedinac težiti biti bogat, tj. osigurati si veći ugled u društvu i materijalnu sigurnost za nekoliko generacija svojih nasljednika.

Lako zarađenim sredstvima ili sredstvima građana postaju donatori i mecene. Pritom se vjerojatno neće puno obazirati na način stjecanja takvih vrijednosti – bogatstva. No, biti bogat čovjek znači i nešto drugo - imati stabilnu obitelj, prijatelje, poštenje, duhovno zadovoljstvo, pomoći onome kome je pomoć potrebna itd.

Kako to da su danas i mediji u službi promoviranja vrijednosti «celebrity društva», društva prestiža, kompeti-

tivnosti i obilja pod svaku cijenu?!

Postoji više razloga. Primjerice, mediji su u određenom vlasništvu i zastupaju vlasničke ekonomske interese; mediji slobodno pišu o svemu, pa

s

igurnost zemlje ovisi o njenoj socijalnoj stabilnosti nema više privatnosti, ako to može povećati nakladu; između medija (i novinara) nastaje kompeticija u senzacionalnosti, originalnosti i banalnosti vijesti zbog održanja na tržištu koje i njih pogađa. Opća je poruka: sve što se može prodati treba proizvoditi, bez obzira na posljedice. Mediji su dio društva i tako se ponašaju stvarajući za sebe tržište.

Sami proizvode slavne osobe kao elitu, tj. kao medijski sadržaj s dvije funkcije: prodati svoj proizvod i zadovoljiti malograđansku potrebu – igara bez kruha. Zato im nije lako održati distancu prema društvenim događajima i procesima s istodobnom pretenzijom na «istinu».

U tranzicijskom razdoblju nisu nestali samo srednji slojevi i povećalo se siromaštvo većina stanovnika, nego su najvećim dijelom nestale i stare elite u različitim područjima. Formiranje društva pretpostavlja formiranje novih elita. Čini se da danas imamo skupine s pripisanim obilježjem elite i s malo njezinoga stvarnoga značenja.

Elita nije samo ona društvena grupa koja sudjeluje u neproporcionalno većem dijelu društvenog dohotka, nego ima obvezu voditi brigu i za sve one koji joj ne pripadaju.

Ona ima odgovornost za eg-

zistenciju i sigurnost onih od kojih žive. Kakvu društvenu odgovornost imaju proizvedeni celebrityji kao i njihovi promotori? Nikakvu! Više su šlag na lošem kolaču.

Kakve će se transformacije dogoditi u hrvatskom društvu imajući u vidu sve veću nesigurnost radnih mjesta i sve veći broj nezaposlenih?

Danas se u svijetu, na razini međunarodnih odnosa, sve više govori o sigurnosti, imajući uglavnom na umu terorizam. Međutim, sigurnost jedne zemlje ovisi i o njezinoj socijalnoj stabilnosti, stabilnost o podršci građana, a podrška građana o njihovu položaju u društvu, odnosno uvjetima života. Nesigurnost radnih mjesta i povećanje nezaposlenosti utječe na destabilizaciju socijalnog poretka, na legitimaciju političkog djelovanja. Neki sociolozi govore da su se u društvu formirale dvije klase – oni koji imaju posao (zaposleni) i oni koji ga nemaju (nezaposleni).

Iz te pozicije proizlazi i niz drugih životnih konsekvenci (sklapanje braka, podizanje kredita, osjećaj ponosa i samovrijednosti itd.).

Siva ekonomija

Postoji granica do koje nezaposleni mogu trpjeti to stanje, granica egzistencijalnog minimuma koji im je uskraćen i antropološkog uvjeta biti čovjekom. Prelaskom kritične granice nezaposlenosti, koja je relativna u različitim društvima, mogu se očekivati masovni prosvjedi kao ozbiljna prijetnja sustavu. Naravno, teško da će oni nastati tek spontano.

Jedna od posljedica nezaposlenosti i osiromašenja građana je nastanak paralelne, sive ekonomije, odnosno

crnog tržišta na kojemu se pokušavaju nekako snaći.

Takav paralelni sustav utječe na funkcioniranje cjelokupne ekonomije u društvu.

Gdje kod nas potražiti rješenje? Možda u povratku na selo!? Pa, boksački šampion Željko Mavrović pokazao je kako se od poljoprivrede može pristojno i dostojanstveno živjeti!

Masovni povratak na selo je iluzija. Održati stanovnike na selu s dobrim standardom i kvalitetom života, zahtjev je politici i strategiji ruralnog razvoja.

Kreditno ropstvo

Druga polov ica prošlog stoljeća obilježena je brzom deagrarizacijom i egzodusom poljoprivrednika. Poljoprivredno stanovništvo Hrvatske smanjilo se od 29,1% (1971.) na 5,5% (2001.). Gradovi su prihvaćali radnu snagu i fizički rasli, sela su se praznila ili popunjavala doseljavanjem iz drugih krajeva. Od nekadašnje osnove demografskog rasta zaprijetio im je demografski slom. S druge strane, gradovi su u postupnoj deagrarizaciji donekle uspijevali apsorbirati agrarni višak.

Tehnološke inovacije u gradovima stvaraju tehnološki višak koji, ako mu se ne otvore radna mjesta, u današnjoj masovnoj nezaposlenosti ne može preživjeti bez društvenih potresa i osobnih stresova, a niti se vratiti na selo.

Tokar, sekretar ica itd. ne mogu se baviti poljoprivredom, jer nemaju uvjeta za to: potrebni su im znanje i imanje - veliki krediti koje ne mogu dobiti bez jamstva. Pa i oni koji su već izgradili mljekarske farme prodaju kravu za mjesečnu ratu kredita.

Unatoč tome, vlast dopušta ili

nije u stanju kontrolirati uvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku.

U razvojnim planov ima ruralnih prostora potrebna su radna mjesta. Prije desetak godina s političkog vrha vapilo se za inozemnim kapitalom, ali bez pitanja za kondicije «Danajaca»: koliko će otvoriti radnih mjesta i osigurati stabilnost obitelji; koliko će izvući u inozemstvo; koliko će zagađivati okoliš. Tome svakako negativno pridonosi «financijska industrija», nekontrolirana kreditna politika s legaliziranim zelenaškim kamatama itd. Banke gube socijalnu funkciju u društvu i postale su proizvođači novca koji prodaju kao i svaki drugi proizvođač svoj proizvod.

Posljedice: nastanak financijskog imperijalizma i gubitak oblikovanja vlastitog suvereniteta i klizanje u dužničko ropstvo. Tko ima pravo na takav smjer razvoja hrvatskoga društva? Nitko, jer je nehuman, nije nužan i vodi u ništa. Što se tiče spomenute osobe, to nije reprezentativni primjer razvoja i preustroja poljoprivrede, pa ne bih ni komentirao.

Globalizacija

Tko će u narednim desetljećima preuzeti vodeću društveno-gospodarsku ulogu u svijetu?

Možda bi bilo primjerenije pitanje kakve će probleme donijeti. Jer, dosadašnji razvoj pokazao je da što je bila veća razvijenost jednoga sistema, bili su i veći problemi u njegovu okruženju. Tako će potrajati još neko vrijeme, jer je umreženosti svijeta u porastu, pa jača međuovisnost centra i periferije. Iz toga se rješenja ne naziru uvijek mirnim putem. Štoviše, oružanim

sukobima. Ne zaboravimo da globalizacijom nastaju slični uvjeti i razvojne mogućnosti različitih dijelova svijeta, pa se može očekivati, a treba ga podupirati, i put mira. Čovjek danas živi na razini lokalne ili nacionalne društvenosti, ali i globalne društvenosti, pa stanovnici malih mjesta mogu biti umreženi u svjetske internetske mreže, a stanovnici velikoga grada, ako nemaju takve uvjete, ostaju isključeni, na periferiji.

TV - “novi oltar”

Je li novac jedina vrijednost kojem se «klanjamo» u kapitalizmu?

Nije, iako on sintetizira sadržaj i simbolizira materijalno idolopoklonstvo. Postoje i druge vrijednosti koje zaokupljaju postmodernog čovjeka.

Nastankom kapitalizma nastala je i desakralizacija, najprije prirode, a onda i «svetoga».

Religioznost se predstavlja i u obliku privatizacije i individualizacije religije. Istodobno je porasla sakralizacija sekularnoga – materijalnih stvari u obliku ideologije potrošnje i potrošačkoga društva. Umjesto religijskog znaka u kući, postavljen je novi «oltar» - TV, kao propovjednički i usmjeravajući medij obitelji. To, istina, ljudima otvara šire vidike, ali i povećava različita otuđenja: u obitelji, susjedstvu, sustavu vrednota itd. Nametnuti su novi ideali «proizvedenih poznatih ličnosti» i agresivan nastup reklama, što je ponekad na granici uvrede ljudskog bića. Više znamo o kriminalu nego o poštenim ljudima. Lascivnost takvih medija, računajući različite revije i dnevni tisak, ljudima puni glave o tome kako trebaju živjeti, što kupovati i trošiti, što je vrijedno, a što ne.

TREBA ZNATI Godina 2010. proglašena je europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti

Tri prepoznatljiva utjecaja na društvo u Hrvatskoj

Godina 2010. proglašena je europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti. Što je općenito čovječanstvu potrebno da pronađe izlaz iz siromaštva, gladi, neprimjerenih životnih uvjeta?

Odgovor nije jednostavan, jer postoji više razina razmišljanja. Prva je ona individualna: svaki čovjek mora u sebi stvoriti svoj svijet i u njegovim kriterijima predstaviti vanjski svijet. Drugo, svako društvo mora u socijalnom sustavu akcept irat i neke ključne vrijednosti: bogatstvo ili siromaštvo; ljudskost ili ekonomska racionalnost; blagodati za većinu stanovnika ili neznatnu manjinu itd.

Na razini globalnih asocijacija, uključivo OUN, potrebno je više solidarnosti, a manje

licemjerja i pisanja deklaracija. Na razini teorije razvijati mogućnosti različitih razvojnih putova, među njima i nelinearnog razvoja.

Ne zaboravimo da su za rast standarda potrebni prirodni izvori (resursi). Ako bismo živjeli američkim standardom trebalo bi nam četiri do pet planeta Zemlja, jer bi ekološki otisak stopala bio prevelik. Naime, to je raspoloživa poljoprivredna površina po stanovniku, a Zemlja ima 29% kopna, od kojega gotovo polovica led, pustinje i goleti. Uništavamo li te resurse sve brže, sve većim količinskim iskorištavanjem, zagađivanjem okoliša itd., jasno je da ograničavamo životne uvjete ne samo drugim živim vrstama i ekosustavima, nego i ljudskoj vrsti.

Izlazi, kako kažete, traže se u nekoliko područja. U ekonomiji konceptom dematerijalizacije proizvodnje, novijim tehnologijama, ali i promjenom sustava vrednota čovječanstva. Takva je ideja svjetskog ethosa (Hans Küng) koja polazi od činjenice da postoje zajedničke vrednote, ponajprije u različitim religijama i kulturama, koje bi kao nasljeđe čovječanstva trebalo oblikovati u jedan svjetski ethos. Za početak kao minimalni etički konsenzus. Tu su, naravno, i druge ideje sadržane u vrednotama ekološkog pokreta – dubinske ekologije, ekozofije itd.

Gdje vi kao sociolog vidite izlaz i rješenje?

Nije posao sociologa davati rješenje. Ideolozi lansiraju ideje, vrednote, koje politi-

čari trebaju realizirati. Znanstvenici, poglavito oni koji se bave društvom, nastoje ponajprije kritički pristupiti velikim, civilizacijskim čak, projektima i utvrditi stanje stvari u društvu. Nažalost, sve je manje financijskog raspoloženja za sociološka istraživanja, općenito društvene i humanističke znanosti. Uzmimo financiranje znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Došlo je dotle da je za proteklu godinu bilo preko 9 milijuna, a za 2010. je to prepolovljeno.

Jesmo li vrijednosti prijateljstva, strpljivosti, sućuti, mogućnosti da druge saslušamo, podredili zaradi, neumjerenom hedonizmu, isključivom individualizmu?

Hrvatsko društvo, unatoč

promjenama sustava vrednota u smjeru podložnosti modernom kapitalističkom sustavu, ima različite strukture vrednota. U našem društvu prepoznatljiv je istodoban utjecaj triju društava sa svojim povijesnim i socio-kulturnim obilježjima. Prvo je tradicionalno, predmoderno društvo sa snažnim utjecajem religije i vjere, njezinih vrijednosti i morala. Drugo je moderno društvo, koje

se gradilo u tvrdoj modernizaciji u drugoj polovici prošlog stoljeća kao porast materijalnog blagostanja, ali kao ateističko. A treće je utjecaj postmodernosti, provjeravanja vrijednosti, individualizma i moralnog relativizma. Svaki od njih ima svoje utjecaje. Glede individualne razine, svi se ne ponašaju na jednak način, ali su u istom okviru, u procesu oblikovanja društvene matrice, vrijednosnog obrasca.

Ovdje bi se vaše pitanje moglo promatrati kao pitanje vremena, u problemu ubrzanja civilizacije, u brzini koja postaje sve veća, a na razini svakodnevice može se formulirati kao obrazac ponašanja ovako: «Žurim, nemam vremena, javim ti se kasnije!».

8

Život

05. sijeÄŤnja 2010.

2009. Osobe koje su obilježile prošlu godinu

Oni su nas zadivili svojim uspjesima U ovom broju donosimo drugi dio kratkog pregleda osoba i događanja koji su oblježili prošlu godinu. Vjerujemo da će i ova godina za mnoge biti uspješna.

Sjećate li se mlade Barbare Vincekov ić, Irme Dragičević, Sonje Žunar, Emila Milihrama, Cold Snapa i drugih vrijednih mladih i starih, umjetnika, pjevača, inovatora, učenika,

2009. sportaša i drugih osoba koje

žive i rade na području Varaždinske županije, a lani su ostvarile iznimne uspjehe i postignuća. I zbog njihovog doprinosa prošla godina može se smatrati uspješnom i značajnom.

PRVA KNJIGA

Barbara Vinceković - pjesnikinja za 21. stoljeće Zbirku je nazvala “Tisuću Valpurginih noći” objavivši u njoj poeziju na hrvatskom i na engleskom u skladu sa svojim godinama ujedno ih nadmašujući. Posvetila je

prvu knjigu - “Jimu Morrisonu, zbog onoga što je bio, što jest i što će za mene uvijek biti”. To je Barbara Vinceković, proljetos maturantica Rudarske i kemijske škole.

SPEKTAKL “SVIJET NA DJEČJEM DLANU”

Kad djeca dignu svoj glas U povodu 20. godišnjice donošenja Konvencije UN-a o pravima djeteta odličan glazbeno-scenski spektakl “Svijet na dječjem dlanu” s 275 sudionika izveli su u HNK-u

Varaždin stvaralačke radionice Društva “Naša djeca” Varaždin i Kazališni studio mladih. Voditeljica projekta bila je Đurđica Dropuljić, a redateljica Anđelka Rihtarić.

VOODOO LIZARDS

PREDSJEDNICA DJEČJE VLADE VARAŽDINA

Irma Dragičević - svira čelo i klavir, pjeva i pleše U svom 5. sazivu Dječje gradsko vijeće Varaždina izabralo je novo vodstvo i predsjednica je postala uzorna učenica Irma Dragičević iz 8. c razreda IV.

osnovne škole, koja je od svoje četvrte godine članica Društva Naša djeca te je sada najavila i mnoge nove projekte u radu dječje gradske vlade.

MIRELA BREKALO POPOVIĆ I STOJAN MATAVULJ

Glumački virtuozi

Premijerno izvedena početkom godine, komedija za dvoje “Volim Njofru” pisca Milana Grgića, u režiji Stojana Matavulja, osvojila je sjajnom izvedbom publiku

u zemlji i inozemstvu. Glumački par Mirela Brekalo Popović i Stojan Matavulj pobijedio je ovom predstavom u srpnju i na Festivalu pučkog teatra Čavle-Omišalj.

NAJBOLJA IZ MATEMATIKE I HRVATSKOG

Sonja Žunar - hrvatska najmaturantica godine Državna prvakinja iz matematike i hrvatskog u 1., 2. i 4. razredu, nositeljica 6 “Oskara znanja” i “Oskara poštenja”, 4 puta pobjednica internaci-

onalnog matematičkog natjecanja “Klokan bez granica” - Sonja Žunar, maturantica Srednje škole (gimnazije) u Ivancu.

COLD SNAP

Četvorica veličanstvenih - glazbena magija rocka

Groove metal u znaku humanosti i odličnoga zvuka

Jedan mali bend predvođen Zackom Dustom, Sašom Mačekom, Jurom Gecijem te odnedavno Nikolom Vranićem digao je veliku prašinu i zainteresirao vrhunskog svjet-

Varaždinski groove metal band Cold Snap zasigurno će 2009. pamtiti po kontaktu i suradnji s velikanom svjetske scene, producentom Tue Madisonom na snimanju novog

skog producenta Jimmyja Ripa. Varaždinski glazbenici osim medijskog proboja ostvarili su i niz koncerata, od kojih bismo izvojili Radar festival i koncert za Dan Grada.

albuma, a humanitarni koncert Helpfest nastao na inicijativu vokala Jana Kerekeša skupio je 30.000 kn za djecu oboljelu od cerebralne paralize.

Život

05. sijeÄŤnja 2010.

OBITELJSKO GOSPODARSTVO – TURISTIČKA ATRAKCIJA

USPON I USPJEH

Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu umirovljeni poduzetnik Josip Vrbanec iz Nedelišća postao je priznati ekspert za uzgoj jelena lopatara. I ne samo to.

Varaždinka Sanja Đurin bila je dio hrvatske alpinističke ekspedicije koja je ostvarila povijesni uspjeh popevši se na Mount

Josip Vrbanec uzgajivač jelena

Zahvaljujući angažiranju članova obitelji, Lovište Zrinskih postalo je utočište za brojnu ugroženu divljač i prava turistička atrakcija za velike i male posjetitelje.

SPORTSKI USPJEH BEJZBOLAŠA

Prvi u Srednjoeuropskoj ligi Seniorska ekipa Baseball kluba Vindija proslavila je 25 godina postojanja i rada sezonom najvećih sportskih rezultata u povijesti kluba. Osvojili su

1. mjesto u Srednjoeuropskoj interligi, 2. mjesto u prvenstvu Hrvatske, 2. mjesto u Kupu i ostvarili odlične rezultate na brojnim turnirima.

Varaždinka u alpinističkoj ekspediciji na Himalaju Everest. Iako se Sanja nije popela do samog vrha Himalaje, njezin uspjeh svakako zaslužuje ući u povijesne anale.

HUMANO

Pomažući drugima postala ponos Hrvatske Petnaestogodišnja Sarah Jalušić iz Novog Sela na Dravi dobila je nagradu “Luka Ritz” za promicanje tolerancije i škole bez nasilja i grubosti zato jer je svojim djelovanjem mno-

gima već pomogla. Izabrana je u konkurenciji 6000 učenika, a među onima koji su odlučivali bila je i Suzana Ritz, majka pokojnog Luke.

NAKON OTKAZA - USPJEŠNA KARIJERA

KNJIGA ZDENKA PATAFTE I RUDOLFA LONČARIĆA

Eko Oaza ime je male uspješne tvrtke koja se od 2009. godine bavi hortikulturom. Njezin je osnivač Božo Lukačić iz Svibovca Podravskog – čovjek koji se ostavši bez posla nije

Akademik Rudolf Lončarić i ing. Zdenko Patafta u svibnju su predstavili jedinstvenu knjigu “Dimnjak: kulturno-povijesni element hrvatskoga graditeljstva”.

Poučan primjer Bože Lukačića predavao. Položio je dvije prekvalifikacije, jednu za kuhara, a drugu za poljoprivrednog tehničara. Uspješnu karijeru u novoj struci gradio je isključivo vlastitim radom i znanjem.

Predstavljena jedinstvena knjiga o dimnjacima Izvanredna ilustracija i suvremen pristup problematici, kao i legende i priče o dimnjacima, odlike su ove knjige koja je pronašla put do čitatelja.

NEOBIČNO

UDRUGA MLADIH “V.U.K.”

Udruga mladih s odličnim kontinuiranim radom Rad Udruge mladih “V.U.K.” ove je godine obilježilo primanje u Mrežu mladih Hrvatske, kao i činjenica da su prva udruga mladih u Varaž-

9

dinu koja ima realizaciju EU projekta. Ujedno je njihova organizacijska aktivnost obilježila V.U.K. fest, Help fest i još niz koncerata.

Baka Kata u 89. godini postala slikarica Baka Kata iz Slanja senzacionalno je otkriće u likovnom svijetu.

Naime, Katarina Sobočanec u 89. je godini života počela stvarati likovna djela

naivne umjetnosti, a nakon 16 mjeseci stvaranja održala je i svoju prvu samostalnu izložbu u samoborskoj Gradskoj knjižnici.

10 Život

05. sijeÄŤnja 2010.

TU KRAJ NAS U Svetom Iliji održana zanimljiva priredba talentiranih izvođača

Pokaži svima što znaš Talent show i u Svetom Iliji

U duetu su nastupili otac i kći, Zvjezdan i Tea Požgaj

Oni su bili dovoljno hrabri izaći na pozornicu i pokazati svoje talente za koje mnogi dotad nisu znali

Mažoretkinje, svirači, pjevači, plesači i pjesnici izmjenjivali su se na pozornici. Sve je održano u organizaciji udruge “Moj hobi” Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Mažoretkinje, svirači, pjevači, plesači, pjesnici, svi su se oni izmjenjivali na pozornici Pastoralnog centra “Vilim Cecelja” u Svetom Iliji gdje je udruga “Moj hobi” priredila gotovo dvosatnu priredbu “Pokaži što znaš”.

Raskoš talenata

Srce i duša te priredbe opet je bio voditelj udruge “Moj hobi” Darko Meštrić koji je animirao prisutne goste u suvoditeljstvu s Helenom Kitner. Led je probio Martin Magdić, učenik sedmog razreda OŠ “Sveti Ilija” koji je izrecitirao svoju autorsku pjesmu, a potom je nastupila Ines Benko, polaznica Glazbene škole Varaždin, koja je svima pokazala svoju glazbenu virtuoznost. Na trubi je nastupio Tomislav Kreš dok je svoje glazbene sposobnosti pokazala i Brigita Kitner.

Da u kući Požgaj nikad nije dosadno, pokazali su nam otac i kći, Zvjezdan i Tea Požgaj koji su u duetu zasvi-

rali i zapjevali. I dok je otac samouki glazbenik, njegova kći polazi Glazbenu školu. A tada - iznenađenje, u dvoranu je uletio Darko Meštrić sa svojim motorom i predstavio gosta večeri Petra Ćosića, graditelja i svirača violina.

- Još s 12 godina zaljubio sam se u violinu, no nije mi bilo dosta da je samo sviram, već sam je počeo i izrađivati kaže Petar našalivši se da je to posao koji nikome ne bi preporučio, a osobito ne onima s tankim živcima. Prisutnima je odsvirao i otpjevao “Bože, čuvaj Hrvatsku”. Nakon njega Leo Martić otpjevao je neslužbenu himnu hrvatskih rukometaša “Morsku vilu”, a tada su na red došli i prošlogodišnji sudionici karaoka 50+.

Svoje sviračke sposobnosti

g

ost večeri bio je Petar Ćosić, svirač i graditelj violina pokazao je i mladi Petar Hrastić koji je odsvirao melodiju

Pjesma i ples

Tako su prošlogodišnji pobjednici Mira Cepanec i Josip Jakić zapjevali pjesme po vlastitom odabiru, no ovaj put samostalno, a ne u duetu. Na pozornicu se popela i vesela Ivanka Šestak te zapjevala.

“Duša” priredbe Darko Meštrić

“Imam samo pjesmu”. No, ni starija generacija nije se postidjela. Tako je Slavica Erdec u narodnoj nošnji odrecitirala pjesmu “Lajbek moj”, a potom je mikrofon preuzela Silvija Benko i otpjevala “Da znaš”.

Dečki Patrik Kitner i Luka Minđek imitirali su plesače “Hot Stuffa” iz Supertalenta Nove T V, a s maštovitom pripovjetkom “Kako zaobići recesiju” nastupila je Janja Šestak, učenica IV. razreda.

Sestr ične Lorena Kitner i Monika Golubar iskazale su se pjesmom “Robinja” Lane Jurčević.

Terezija Jurišak iz Beretinca nastupila je pak s pjesmom “Štef z biciklinom”. A potom su nastupile nasljednice Tihomira Bendelje po talentu, Melanija Stankus i Lana Meštrić koje su pokazale svoje umijeće u twirlingu. Grupa “Krivi spoj” pratila je pak Vjekoslava Sokola i Ivicu Cepanca u njihovim izvedbama. Svi su sudionici dobili čokolade i razveselili publiku koja je potpuno napunila dvoranu.

Patrik i Luka pokazali su svoje plesno umijeće

Na violini je zasvirao “Bože, čuvaj Hrvatsku”

Dvorana Pastoralnog centra bila je puna

IMA I TOGA Organizirali “natjecanje” u brušenju kose

Vještinom se iskazala i jedna žena U jednom dijelu priredbe Darko Meštrić pozvao je pak prisutne dobrovoljce da iskažu svoj talent u brušenju kosa. Kaže, svi danas imaju kosilice i flakserice, a stara dobra kosa je zaboravljena.

Tako je svoj talent u brušenje kose pokazao gospodin Dra-

gec koji je istaknuo kako je znao u mladosti kosu brusiti i u tri sata u noći. I gospodin Kreš pokazao je kako se to radilo u njegovom bednjanskom kraju, uz izvornu prezentaciju na bednjanskom govoru. No, i žene su imale svoju hrabru predstavnicu.

Bila je to Mihaela Hrastić, koja je pokazala da nije zaboravila što su je učili njeni stari. Bravo za ideju i za one koji su se toga dosjetili jer na taj su način pokazali da stara tradicija nikad ne odumire dok ima onih koji to znaju raditi.

Pjesnikinja Slavica Erdec i “Lajbek moj”

Život 11 SINIŠA SOVIĆ

05. sijeÄŤnja 2010.

PRILAGODBE

I inovacije

Josip Šincek, inovator, i Ivona Kovačević, ekološka tehničarka

USPJEH Josip Šincek iz Novog Sela na Dravi osvojio dva odličja za inovaciju

Kako od otpada cigla

Građevina i postrojenje za oporabu i obradu otpada u sistemu Eko tersus sukladna su svim hrvatskim i europskim normama zaštite okoliša.

Obrada otpada je termička, fizikalnokemijska ili biološka.

Kompletan tehnologijski proces je obuhvaćen sustavom zaštite.

Bio-rotor je dorađen i prilagođen potrebama za razvrstavanje otpada. Uređaj koefkalrotor je dorađen tako da izdvaja samo masne sastojke.

Bio jama, procjedno sito i usipna traka standardne su izrade.

Potpuno inovacijski dijelovi su: transportno-procjedna traka i sušilica, zatim sušilica, trgalica i korito za

- Našim kvadrima, proizvedenim od neopasnog komunalnog otpada, još i kvalitetnijim i otpornijim od drugih, uskoro ćemo početi graditi stambene zgrade Piše: Ivica Zamoda

Josip Šincek ove je godine prvi put sudjelovao na 34.

Salonu inovacija “INOVA” u Zagrebu i odmah osvojio čak dva vrijedna priznanja Srebrno odličje i Nagradu za najbolju ekološku inovaciju za svoj “Projekt obrade i prerade komunalnog neopasnog otpada u termo-hidro blok”.

A kako i kada je sve počelo?

- Bale otpada na ulasku u Varaždin potakle su me još 2004. godine da razmislim o tom problemu. Kao građevinar često sam putovao ovuda.

Govorilo se i pisalo da su te bale svojevrsne “bombe”.

Htjeli smo se uvjeriti i ispitati koliko je to zapravo opasno i kakve su to “bombe” - govori nam Josip Šincek, mladi međimurski inovator iz Novog Sela na Dravi blizu Totovca.

I - to je zaista zaintrigiralo i njega i njegove kolege. Srećom - nisu odustajali.

”Irina i Patrik”

Prvo su bale neopasnog otpada dovezli u staru šupu u Novom Selu na Dravi. U početku iz svojevrsnog hobija ili zabave, a zatim sve zainteresiraniji, prekopavali su, proučavali i obrađivali razrezane bale kako su znali i umjeli.

Josip Šincek, koji je prvo završio školu za konobare, a zatim diplomirao u Zagrebu za građevinskog inženjera, od 2003. godine vodi privatnu građevinsku tvrtku “Irina i Patrik” nazvanu po njegovoj šestogodišnjoj kćeri i bratovu sinu.

Odvezli su izlazne bale na ispitivanje u čakovečki Bioinstitut d.o.o. za usluge u zdravstvu i veterinarstvu, a prije toga i u Ekoinu u Rijeci.

Na sve ili ništa!

- U međuvremenu nije nam kao građevinarima bilo plaćeno nekoliko poslova. Ozbiljno smo bili “pali” u financijama.

Morali smo rasprodati vozni park - pripovijeda Josip Šincek. - I tako smo se silom prilika sto posto “udubili” u otpad.

Našim obradama iskoristivo je bilo 95 posto tog neopasnog komunalnog otpada.

- Išli smo na sve ili ništa! opisuje mladi inovator nastale probleme, zaduženja preko glave i hvatanje u koštac i s preostalih 4-5 posto ostatnog dijela otpada koji je fermen-

njakom (ne spaljuje se, dakle, ništa) i nema štetnih otpadnih voda - dakle, ekološki je potpuno čista!

Sada je u Leibnitzu u Austriji također potvrđeno da je njihova obrada “ekološki čista”.

Posljednje, već 11. ili 12. ispitivanje u Bioinstitutu (a

kojih cijena nije nimalo mala!) u lipnju 2009. iznenadilo ih je sve - za tih 6 kvadara 19. lipnja stiglo je rješenje koje ih je sve ugodno šokiralo.

Sada napokon uspijevaju zadovoljiti sve zakonske uvjete radi samostalne obrade kompletnog neopasnog otpada.

C

igla i s protupotresnim svojstvima tirao ili se na druge načine otimao djelotvornoj obradi.

I - pošto je Josip po struci građevinar postupno se razvijala zamisao da se sve preusmjeri na iskoristivost otpada u građevinarstvu.

Mehanička obrada ostatnog dijela postupkom Josipa Šinceka uopće se ne služi dim-

cijedne vode.

Patentno je zaštićena “Sortirna traka” predviđena za sortiranje miješanog komunalnog otpada u korisnu sirovinu. Dok je usisna napa prilagođena, novi su sastojci procesa boksovi za sortirani materijal kao i kanal za njegovu otpremu te bio-filtar zraka.

Institut građevinarstva Hrvatske potvrdio je da je finalni proizvod dobiven iz ostatnog dijela otpada pogodan za izradu raznih elemenata koji se koriste u građevinarstvu.

Josip Šincek (sasvim lijevo) s kolegama iz svoje tvrtke

NAJAVA Predviđa se otvorenje postrojenja u Međimurju 20. siječnja 2010. godine, a centrale u Garešnici potkraj ožujka

“Kroz dva mjeseca sve nam se vratilo”

- U šupi u Novom Selu na Dravi počeli smo s “našim” otpadom

- Naša cijena u zbrinjavanju otpada je doista konkurentna - tvrdi mladi međimurski inovator. - Bit ćemo upola jeftiniji od ostalih, a otpad ćemo sto posto uspjeti iskoristiti.

Postrojenje za proizvodnju betonskih blokova u Sračincu već je podignuto.

Otvorenje postrojenja u Međimurskoj županiji najavljuje se za 20. siječnja.

Potkraj ožujka bit će izgrađena hala u Garešnici.

- Zbrinjavat ćemo i balirani i nebalirani otpad i nećemo raditi samo na lokalnoj ili regionalnoj razini. Obradit ćemo primorska područja - pun poleta je Josip Šincek.

Darko Dobošić, predsjednik Udruge inovatora Međimurja “INOMA”, potvrđuje da se prije dvije godine upoznao s pro-

O

tvorit će uskoro oko 70 novih radnih mjesta

blematikom kojom se bavi inovator Josip Šincek koji ističe da je on bio prvi čovjek koji je shvatio o čemu je riječ, dajući njegovu projektu punu moralnu podršku i vjerujući u njegovu budućnost.

Dok je Josip Šincek vlasnik patenta,

kao poslovni partner - investitor i nositelj patentnog prava je tvrtka Ekotersus koja nakon 4 godine istraživačkog rada u razvrstavanju i obradi neopasnog komunalnog otpada kao rezultat ima - “jedinstveni sistem oporabe otpada te krajnji proizvod betonski blok u koji je ugrađen dio otpada koji se do sada, osim deponiranjem ili spaljivanjem, nije mogao zbrinuti.”

Ivona Kovačević radi kao ekotehničarka u Ekotersusu - stigla je ovamo iz Garešnice, dok je Tehničku je školu završila u Kutini. - Jedva smo je pronašli - kaže Josip Šincek jer im se za to radno mjesto dugo nije nitko javljao.

12 Mozaik

05. sijeÄŤnja 2010.

Pisma REAGIRANJE Demanti Autobusnog prometa Varaždin na tekst iz prošlog broja Polemike Vaše vijesti

Iz Zagreba u Varaždin za 2 sata i 25 minuta na, već su putovali od 17.00 do 19.25 sati što je 2 sata i 25 min, dakle sa zakašnjenjem od 40 minuta. 6. Što se tiče povratnih karata kupljenih na našim blagajnama, na karti su ispisani svi bitni podaci za putnika, između ostalog i prijevoznik za kojeg je karta izdana, te u tome nema ničeg spornog, tim više što su dodatne obavijesti o međusobnom nepriznavanju povratnih karata između Autobusnog prometa d.d. Varaždin u stečaju i Croatia busa d.d. Zagreb u stečaju od 1. rujna 2009. godine istaknute na šalterima gdje se iste i kupuju. 7. Što se tiče međunarodnih linija i njihovih dolazaka na autobusni kolodvor Varaždin, činjenica je da prometnik nema detaljnu informaciju (osim planiranog vremena dolaska) o eventualnom kašnjenju, imenima voznog osoblja, brojevima telefona i slično, iz razloga što te linije obavljaju prijevoznik Croatia busa d.d. Zagreb u stečaju sa svojim kooperantima iz Hrvatske i Njemačke.

Isto tako činjenica je da je autobus CRO BUS-a iz Njemačke kasnio gotovo 3 sata, kao i činjenica da po dolasku u Varaždin nije ušao na autobusni kolodvor Varaždin (iako je to dužan učiniti) usprkos tome što je imao pošiljku za vašu čita-

teljicu (što je 29. prosinca 2009.

12 Čitatelji zovu također teški PUTNIČKI PROBLEMI Čitatelji se žale na usluge, linije i ponašanje nekih djelatnika AP-a Varaždin prekršaj s obLINIJE Iz Kneginca zirom na to do Varaždina da je po Zakoputuju 1 sat nu o odvijanju međunarodNa zagrebačkom kolodvoru za vrijeme snježne mećave putnike nitko nije nog cestovobavijestio hoće li i kad krenuti kući nog prometa zabranjeno prevoženje neplaćenih pošiljaka) koju nije Promjena ruta dostavio na za to predviđeno eizvjesnost u AP-u mjesto. UnaVaraždin u stečaju n (pre)jako se odrazila toč tome što je Promrzli i očajni na funkcioniranje prijevoza vaša čitateljica čekala na autobus gotovo 3 sata, a koji je na kraju otišao iz Varaždina s OPREZ Povratna karta ne vrijedi za autobuse AP-a i Croatia-busa njezinom poU Zagrebu morao platiti novu kartu šiljkom (iako je znao da je treba ostaviti u prometnom uredu VaražDUGA NOĆ Na autobusnom kolodvoru u Varaždinu na minus 21 više od četiri sata čekali autobus Croatia-busa, koji im je na kraju pobjegao din) ona za voZašto prometnik ne obavještava putnike gdje će stati bus? zače ima samo riječi hvale!? itateljica je sa sinom čekala pošiljku koju im je iz čNjemačke 8. Što se tiče poslala rodbina čekaonice na autobusnom kolodvoru, ona ima grijanje koje se taj što da se prometnik “baš prije oko dva mjeseca preko noći ne gasi, ali su se u večernjim i noć- probudio”, to je vrlo poslana ponuda za uvose zaključava nakon od- nim satima tu nažalost teška optužba koju će đenje novih linija unutar laska zadnjeg autobusa skupljali beskućnici, a gospođa najvjerojatnije njihovog područja, na i otključava prilikom što znaju sve mjero- morati dokazivati na njihovo traženje. Djedolaska prvog jutarnjeg davne institucije, pa je sudu. 9. Iz Kneginca latnici AP-a su snimili autobusa. Također se “ključ u bravi” čekaonice Gornjeg polaze autobusi trase zajedno s predzaključava i WC, s time za nas bilo jedino rješe- AP-a prema Varaždinu stavnicima Kneginca, ali da se oba ključa nalaze nje kako bi se izbjegle u 6.20, 6.30, 6.35, 6.40 odgovor na ponudu još kod dežurnog prometni- neželjene situacije kada i 7.00 sati plus bisevi, nismo dobili. ka koji u slučaju potrebe putnici ujutro dođu na te ne znamo o kojem može otključati vrata. šalter kupiti kartu. A što polasku govori vaša čiKomercijalni sektor Razlog zaključavanja je se tiče izjave čitateljice tateljica. Knegincu je AP-a

Promrzli putnici u Varaždin putovali gotovo četiri sata!?

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kašnjenje autobusa, neljubazni djelatnici na Autobusnom kolodvoru Varaždin, problematične linije, samo su neke od pritužbi na Autobusni promet Varaždin koje smo samo u dva tjedna primili od četvero čitatelja. U AP-u Varaždin djelatnicima zasigurno nije lako: tvrtka je u stečaju i na sudskim dražbama uskoro će na prodaju biti ponuđeni autobusi, kolodvori i druga imovina. Čini se da se neizvjesnost oko budućnosti tvrtke, ali i radnih mjesta odrazila na funkcioniranje autobusnog prijevoza, a to su itekako osjetili putnici, koji su ogorčeni jer oni za svoj novac žele barem primjerenu uslugu.

Tako se zasigurno ne može nazvati iskustvo putnika koji su pretprošlu subotu, na dan kada je Hrvatsku zahvatila snježna mećava, iz Zagreba trebali AP-ovim autobusom otputovati u Varaždin.

- Za Varaždin sam trebala krenuti u 15.45 minuta. Žurila sam preko onog snijega i leda da stignem na vrijeme na stanicu, no autobusa niotkuda. Ali, ne samo da se nije pojavio taj, nego nije bilo ni onoga koji je za Varaždin trebao krenuti u 16 sati – navodi čitateljica (podaci poznati redakciji).

Informacije su pokušali dobiti na šalteru Autobusnog kolodvora u Zagrebu. - Djelatnik se na nas izvikao i rekao da “kako bi on to mogao znati”.

Stajali smo na peronu 604 i promrzli i očajni promatrali kako sva druga autobusna poduzeća, Slavijatrans, Samoborček, Petrinja bus i drugi, unatoč snijegu i ledu, prevoze svoje putnike. Mi smo bili ostavljeni i bez ikakvih informacija hoćemo li i kada

krenuti kući – ogorčena je čitateljica.

Autobus se napokon pojavio u 17 sati, ali samo s jednim vozačem i bez konduktera.

- Nastao je opći metež. Svi su se željeli ukrcati čim prije u topli autobus, no vozač je morao naplaćivati karte, a oni s prtljagom morali su ostati vani i čekati - navodi.

Tada je uslijedio novi šok: autobus zbog vremenskih neprilika vozi samo za Novi Marof i Varaždin.

- Svi oni koji su više od sat vremena čekali prijevoz za

Zelinu, Komin, Breznički Hum i Breznicu ostali su kratkih rukava. Ali to nije bilo sve. U Novom Marofu su se iskrcali prvi putnici, a onda smo se vratili na autocestu za Varaždin. No, s prilazne ceste autocesti nismo krenuli ravno za Varaždin, nego smo skrenuli prema Knegincu gdje smo morali ostaviti jednog putnika. O tim promjenama ruta i smjerova vozač nas uopće nije obavijestio - nastavlja.

U Varaždin su stigli u 19.25 sati, uz kašnjenje od puna tri sata i 40 minuta. - Znamo da su bile vremenske neprilike, no nema opravdanja za to da nas apsolutno nitko nije došao obavijestiti što se zbiva s našim autobusom. Da su barem rekli kada će poći sljedeći, otišli bismo se ugrijati u zgradu kolodvora, a ovako smo promrzli, na rubu ozebotina čekali spas – zaključila je razočarana putnica.

Umjesto na peronu, autobus stao ispred kolodvora i pobjegao

Čitateljica: Najgore je bilo što su ostali prijevoznici dolazili po putnike, samo AP nije

Kupujete li na varaždinskom autobusnom kolodvoru povratnu kartu, obavezno provjerite za koje je prijevozničko poduzeće karta izdana.

Naime, ako je povratna karta izdana za Croatia-bus, tada se s njihovim autobusom morate i vratiti kući, upozorava čitatelj. - U Varaždinu sam uredno kupio povratnu kartu, ali me

Neugodno iskustvo na varaždinskom autobusnom kolodvoru pretprošle je nedjelje u noći imala čitateljica iz Varaždina (podaci poznati redakciji). - U 2.40 sati stigla sam na autobusni kolodvor, gdje sam čekala autobus Croatia-busa koji je trebao stići u tri sata. Autobus, kojim je trebala stići pošiljka koju mi je iz Njemačke poslala rodbina, nije došao na vrijeme. Moj sin i ja kucali smo na vrata prometnog i okolnih ureda tražeći informaciju o kašnjenju. Kada smo se vratili pred prometni ured, ugledali smo dežurnog prometnika koji se baš bio probudio. Jedino što nam je rekao bilo je da oni nemaju ništa s Croatia-busom – navodi čitateljica.

nitko nije upozorio da, ako putujem Croatia-busom, karta u povratku ne vrijedi za APov autobus. To sam doznao tek kada sam ušao u AP-ov autobus na zagrebačkom kolodvoru. Morao sam ponovno platiti kartu. Sreća što sam imao gotovinu, jer je bilo 20 sati i ne znam kada bih se bio vratio kući – kaže čitatelj.

Napominje da je te noći temperatura bila minus 21 stupanj Celzijev, a čekaonica je bila zaključana do 4.10 sati kada je stigao autobus Čazmatransa iz

Njemačke. - Kada je prometnik vidio da putnici stoje, otključao je prljavu i hladnu čekaonicu. Nakon što sam sa sinom sat i 20 minuta kao zadnji pas stajala vani na hladnoći, ušli smo u čekaonicu – nastavlja čitateljica.

Ostavku sam želio osobno uručiti Čehoku U posljednjem broju 7 Plus Regionalnog tjednika u članku „Ne mogu gradonačelnika istovremeno savjetovati i tužiti“ objavili ste netočne informacije te vas u skladu sa zakonom molim da objavite ispravak. U tekstu stoji izjava gradonačelnika da je „nekorektno“ što sam o svojoj ostavci izvijestio prije medije, nego njega i članove Savjeta, što podrazumijeva moje nepristojno ponašanje. Točno je zapravo da sam u petak 18. prosinca, prije objave ostavke medijima, osobno došao u Gradsku vijećnicu kako bih gradonačelniku uručio svoju ostavku. Međutim, kako ga u Vijećnici nije bilo, ostavku sam odnio službenici u prijemnu kancelariju i molio je da mu se ostavka što hitnije proslijedi. Ne mogu ulaziti u razloge zašto to nije učinjeno. (...) Drugo, nije točna izjava gradonačelnika da je „prije dogovoreno da će se (Savjet) sastajati jednom mjesečno“. Takav dogovor mi nije poznat. No, do sada je službeno održa-

na samo jedna sjednica Savjeta i to 18. studenoga 2009. s jednom točkom dnevnog reda – Nacrt proračuna Grada za 2010. godinu. (...)

I na kraju, gradonačelnikova izjava da mi je omogućen pristup dokumentima, odnosno aneksu ugovora o izgradnji sportske dvorane, ali da ja ne želim potpisati „obvezu da presliku neću drugima ustupati“ ukazuje na suštinu našeg spora. Takav govor o zaštiti intelektualnog vlasništva ne mogu potpisati iz dva razloga – prvo, jer smatram da kad je riječ o ugovoru o izgradnji sportske dvorane nije riječ o intelektualnom vlasništvu i drugo, potpisivanjem tog dokumenta uskratio bih pravo javnosti da zna što se krije u tim dokumentima. Kakva korist od preslika dokumenata koje potom ne možete proslijediti široj javnosti? Nikakva.

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak

- Zamolila bih odgovorne u Autobusnom prometu Varaždin da mi odgovore zašto nema autobusne linije kroz Kneginec Gornji u vremenu od 6.30 sati do 6.45 sati. Ta autobusna linija godinama je vozila kroz Kneginec. Iako je Kneginec tek nekoliko kilometara udaljen od Varaždina, meni je potrebno više od sat vremena da dođem do svojeg radnog mjesta na vrijeme. Izgleda da odgovorni u AP-u misle da nitko ne putuje u tom smjeru, a nas ima nekoliko i njihova nebriga uzrok je naših svakodnevnih problema i muka. U nekoliko navrata pokušali smo urgirati kod mjerodavnih u Autobusnom prometu, ali nitko nije najvjerojatnije ni razmotrio naše zamolbe – navodi Slađana Galinec.<br />Ističe da bi ona, kao i drugi sumještani voljeli zadržati posao koji, srećom, u ovim teškim vremenima imaju. - Niti jedan poslodavac ne želi zapošljavati radnike koji svaki dan zbog “neusaglašenog” autobusa kasne na posao. Nadam se da će odgovorni u AP-u imati razumijevanja za naš problem, da će razmotriti naš slučaj i izaći nam u susret – apelira Slađana Galinec.

SINIŠA SOVIĆ

Nakon objave članka o AP-u u 7 Plus Regionalnom tjedniku od 29. prosinca, šaljemo demanti na netočne informacije koje su objavljene: 1. Dana 19. prosinca u cijeloj zemlji bila je snježna mećava. Već u 10 sati za sav promet bila je zatvorena državna cesta Varaždin - Zagreb na Varaždinbregu zbog prepriječenog kamiona te se sav promet usmjeravao na autocestu, o čemu je izvještavao i HAK u izvješću o stanju na cestama. 2. Istina je da autobus iz Zagreba za Varaždin nije polazio u 15.45 sati iz razloga što se više od 3 sata nije mogao probiti do Zagreba (po liniji Varaždin - Zagreb). O nastaloj situaciji obavješten je kolodvor Zagreb te stoga ne stoji podatak da djelatnik kolodvora nije imao informaciju.3.

Polazak u 16.00 sati iz Zagreba za Varaždin koji navodi putnica ne postoji subotom. 4. Autobus s polaskom u 17.00 sati iz Zagreba pokupio je sve putnike za Novi Marof i Varaždin jer je jedino bilo moguće prometovati autocestom s obzirom na to da je i dalje padao gusti snijeg i ceste su i dalje bile neprohodne.

5. Nije točna informacija iz vašeg naslova da su putnici putovali 4 sata od Zagreba do Varaždi-

To je bila greška: zbog loših vremenskih uvjeta autobus koji su čekali stigao je u 5.40 sati, s 2.40 minuta zakašnjenja, ali nije došao na peron, nego se zaustavio ispred kolodvora.

- Nitko nas nije obavijestio gdje će autobus stati, a iz čekaonice ga, naravno, nismo mogli vidjeti. Tek smo u 6.50 sati od jedne putnice doznali da je autobus otišao. Nije mi jasno koji je posao prometnika, a ni to zašto se prljava i hladna čekaonica zaključava - ogorčena je čitateljica, koja zahvaljuje vozačima “Croatia-busa” registarskih oznaka ZG0023-EB koji su pošiljku vozili po cijeloj Slavoniji i dostavili je na varaždinski kolodvor u 20 sati.

Mozaik 13

05. sijeÄŤnja 2010.

POMOZIMO Kod Sonje Kovačić (11) pogoršanje zdravstvenog stanja

Moja Sonja opet je u bolnici...

Dragi moji, prije nekoliko mjeseci pisala sam o svojoj unučici Sonji, koja je teško bolesna. Već šestu godinu bori se s leukemijom. Tada

nismo mislili da ćemo se morati vratiti u bolničku sobu u Zagrebu, ali, eto, opet smo se vratili na grozno mjesto, na mjesto gdje vladaju samo bol

i patnja. Molim i preklinjem sve vas koji ovo čitate da se nakon radosnog blagdana rođenja malog Isusa pomolite za ozdravljenje moje nesretne

Sonje. Jer ona je već šesti Božić zatvorena u onu sobu.

I još bih vas nešto zamolila.

Ako ikako možete, uplatite pa makar i jednu kunu da možemo nekako opstati u Zagrebu i biti sa svojom djevojčicom.

Troškovi su veliki, to i sami znate. Ovom molbom za pomoć zahvalila bih za to što ste do sada bili s nama i pomagali nam u nevolji.

Broj računa je 3100075098, pozivni za Poštansku banku 2390001. Moj broj mobitela je 098/906-0646, a broj Sonjine mame Katice je 099/8288953.

Svima puno zdravlja i hvala.

Bana Ana Špoljarić

“Generacija” za siromašne obitelji Članovi Upravnog odbora Udruge mladih i za mlade Generacija predali su novčanu pomoć obitelji Dijane Petreković,

nezaposlene samohrane majke troje djece.

Udruga mladih i za mlade kontinuirano, sukladno svojim mogućnostima pomaže siromašnim obiteljima i mladima. Organizirali smo pomoć i instrukcije za osnovnoškolce, za početak iz engleskog jezika, a planiramo i iz matematike.

O projektu i kako se prijaviti za instrukcije detaljno ćemo obavijestiti javnost početkom sljedećeg polugodišta - naglasio je Petar Jezidžić, voditelj

projekta.

Udruga mladih i za mlade je u 2009. godini organizirala nekoliko uspješnih humanitarnih akcija za pomoć siromašnim obiteljima. Valja se prisjetiti Špancirfesta na kojem smo prikupili pomoć za obitelj Holi te novac za stipendiju Božice Tomek, zatim October rock fest, smotru mladih bendova koji su svirkom “zapalili” Rogoz i prikupili novac za tri obitelji i zadnje akcije u TNT-u koju su potpomogli Bingo, Magma, Finesa i TNT. Igor Klopotan

Televizor za 72-godišnjeg Josipa Nekoliko dana prije Božića u eter Radija Ivanec javio se slušatelj iz Gornje Voće koji je objasnio da njegov susjed, 72-godišnji Josip Časek živi u vrlo teškim prilikama te da mu se nedavno pokvario i TV aparat. Emisiju je slušao Goran Slavinec, predsjednik mladeži HDZ-a Ivanca, koji je s prijateljima krenuo u akciju.

Našli su dobre ljude koji su imali televizor koji im nije trebao te su ga bili spremni darivati. Televizor su odnijeli starcu u Gornju Voću, razveselili ga nenadanim posjetom i poklonom te mu zaželjeli još mnogo Božića u dobrom zdravlju i raspoloženju.

Gradska organizacija HDZ-a Ivanec

U Beretincu sedam stipendista U Općini Beretinec 30. prosinca održano je svečano potpisivanje ugovora o korištenju novčane potpore.

Potpisani su ugovori sa sedam studenata kojima se dodjeljuje stipendija u visini od 350 kuna mjesečno ako studiraju u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a 450 kuna za one koji studiraju u Zagrebu i drugim mjestima Republike Hrvatske. Stipendije će primati: Andreja Igrec, Martina Ptiček, Barbara Kušter, Dijana Kelvišar, Marko Žganec, Nikola Horvat i Tomislav Novoselec.

Dobitnicima stipendija čestitali su načelnik Ivan Šinko i zamjenik načelnika Ilija Fijok.

Općina Beretinec

Koncert u Križovljanu U organizaciji KUD-a općine Cestica održan je 29. prosinca u križovljanskoj župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa u Radovcu tradicionalni Božićni koncert. Nastupili su zbor KUD-a općine Cestica, dječji zbor KUD-a, dječji zbor križovljanske župe „Anđelići“, mješoviti crkveni zbor župe Križovljan, Ema Habulin, Franjo Drožđek i oktet predvođen Marijanom Županićem.

Ana Talan

Na biciklima i na minus 23! Članovi Oldtimer kluba “Bicikel” iz Varaždina ne odvajaju se od svojih bicikala, bez obzira na vremenske uvjete. S biciklima su bili u Dravskoj park-šumi i 20. prosinca, na najhladniji dan prošle godine. U Varaždinu je izmjeren minus 21 stupanj Celzijusov, a na Dravi je bilo minus 23.

Miljenko Žikić, predsjednik Kluba

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

14 Poslovni svijet

05. sijeÄŤnja 2010.

SUSRET U hotelu Turist okupili su se gospodarstvenici Varaždinske županije

INOVATIVNOST

City light s FN modulom VARAŽDIN – U Harambašićevoj ulici postavljena je prva nadstrešnica autobusnog stajališta čiji je reklamni prostor osvijetljen zahvaljujući fotonaposnkom modulu postavljenom na njezinom krovu, čime se dobila inovativnija varijanta city lighta. Na projektu, čiji je cilj povećanje primjene obnovljivih izvora energije i veća učinkovitost od klasičnih fluoroscentnih cijevi za osvjetljenje reklamnog prostora, predviđa se uvođenje LED modula.

Zajedno su radili Agencija za razvoj Varaždinske županije, županijski Ured za gospodarenje energijom te tvrtke SOLVIS i SOLEX.

ŽUPANIJA

Krediti za poduzetnike VARAŽDIN – Varaždinska županija kreće od ovog mjeseca s novim ciklusom mikrokreditiranja malih i srednjih poduzetnika.<br />Krediti će se kretati do 35 do 200 tisuća kuna, a njihova su posebnost povoljnije kamatne stope.

Naime, odobravat će se po kamatnoj stopi manjoj od 8 posto ukoliko će subvencije osiguravati samo Varaždinska županija, a vjerojatno ispod 6 posto ukoliko se projektu pridruži i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, najavila je zamjenica župana Blanka Glavica-Ječmenica te dodala su će kredite odobravati Kovanica, Zagrebačka banka te Hypo i Vaba banka.

PRORAČUNI

Ludbreg 26 mil., Ivanec 40 mil. kn LUDBREG/IVANEC - Vijećnici ludbreškog i ivanečkog Gradskog vijeća prihvatili su prijedlog proračuna za 2010. godinu. Planirani prihodi ivanečkog proračuna iznose gotovo 40 milijuna kuna, dok su ludbreškog nešto viši od 26 milijuna kuna. Najviše novca, odnosno 12,5 milijuna kuna, utrošit će se u Ludbregu za društvene i druge djelatnosti, među kojima je i sufinanciranje prijevoza učenika, a za gospodarstvo i poljoprivredu predviđeno je nešto više od deset milijuna kuna.

Uspjeli naći način kako se oduprijeti krizi i poslovati

U devet mjeseci izvoz je pao 26 posto, no u prvom polugodištu za čak 40 posto Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VAR A ŽDIN – Gospodarstvo Varaždinske županije, odnosno njezin vitalniji dio, uspio je pronaći način kako se oduprijeti krizi, iako se i tu bilježe negativni trendovi, ali ipak manje od očekivanog ili u odnosu na nacionalni prosjek. To se može zaključiti na temelju podataka koji su predstavljeni na novogodišnjem susretu gospodarstvenika koji su, nakon dvogodišnje stanke, zajedno upriličili varaždinski župan Predrag Štromar i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

Nova ulaganja

- U devet mjeseci 2009. pad ukupnih prihoda poduzeća u Varaždinskoj županiji bio je 9,4 posto, pali su i rashodi za 8,2 posto, plaće za 1,6 posto te zaposlenost za tri posto.

No, ulaganja su prepolovljena, a bilježi se i značajan

rast insolventnih poduzeća.

Međutim, pad izvoza od 26 posto je prihvatljiv, uzme li se u obzir da je u prvom polugodištu pad iznosio čak 40 posto, kao i to da je u devet mjeseci uvoz smanjen za 33 posto, pa je ostvaren rast bilance od 21 posto, istaknuo je u utorak Čedomil Cesarec,

u

laganja su prepolovljena, a bilježi se i značajan rast insolventnosti predsjednik HGK - Županijske komore Varaždin, ukazujući na potrebu međusobne suradnje radi nastupa na stranim tržištima.

Zahvalivši se gospodarstvenicima što se uspijevaju nositi i s krizom, koju je varaždinsko gospodarstvo među prvima osjetilo zbog velike izvozne

Robna razmjena najviše je pala početkom godine (izvor HGK)

VARTEKS Očekivanja u novoj godini

Bez fonda, 2010. problemi i veći

VARAŽDIN - Nova poslovna godina bit će teška kao i 2009., ali se očekuje početak normalizacije, što se već može naslutiti po obujmu dogovorenih poslova u inozemstvu. Najavio je to u utorak Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, dodavši da se na domaćem tržištu ipak ne očekuje rast potrošnje.

- Štoviše, moguć je i njezin pad u prvom polugodištu, kao i pad broja zaposlenih, a likvidnost bi također mogla biti gora nego ove godine.

Sve to dovest će do pada BDP-a, a za koliko ovisit će i o brzini i kvaliteti pokretanja interventnog fonda. Ako brzo ne proradi fond, koji

vidim kao mješavinu bespovratnih sredstava i kreditnih linija s čvrstim jamstvima korisnika, problemi u gospodarstvu bit će još i veći nego smo ih imali ove godine - upozorio je Košćec.

Kakav će biti ishod pregovora između Varteksa i banaka, osobito Zagrebačke banke, koja je u studenome blokirala račun poduzeća, a zatim ga odblokirala uz uvjet financijskog i poslovnog restrukturiranja najveće domaće tekstilne industrije, bit će poznato ovih dana.

- Razgovori s bankarima idu u dobrom smjeru i vjerujem kako će to biti prvi pozitivan korak u 2010. - rekao je Košćec.

Stotinjak gospodarstvenika na novogodišnjem susretu varaždinskog župana i gradonačelnika

usmjerenosti, Čehok je naglasio da će Gradska uprava i dalje podržavati svaki vrijedan projekt, među kojima su dvije green field investicije najavljene za 2010.

Zadržati

- U Varaždinu smo i 2009. uspjeli otvoriti tri nove tvornice te zadržati najmanju nezaposlenost. Stoga nemamo ni radne snage ni prostornih

mogućnosti za razvoj velike radno-intenzivne industrije, pa se moramo usmjeriti razvoju drukčije industrije, ali i zadržati svako radno mjesto u postojećoj - upozorio je Čehok navodeći primjer sporazuma između Grada Varaždina i Varteksa oko preseljenja.

Najavljujući nove mjere za gospodarstvo, Štromar je naveo nove kreditne linije za

male i srednje poduzetnike te češće skupove gospodarstvenika.

- Nakon foruma o radnointenzivnoj industriji, već krajem siječnja upriličit ćemo nove skupove na kojima će se predstavnici gradova i općina upoznati s problemima poduzetnika kako bi lakše prebrodili 2010. koja će također biti teška - zaključio je Štromar.

bauMaximalne usluge i savjeti S novom ponudom kvalitetnih proizvoda i usluga bauMax Vam pomaže od samog planiranja do završetka vlastitih projekata.

Gradnja – u toj se riječi može sažeti bauMaxova cjelokupna ponuda. Gradnja, kućni radovi i vlastiti projekti kupcima predstavljaju radost i strast. bauMaxova misija je pružati pomoć i potporu u projektima koje možete sami izvesti. Novom ponudom kvalitetnih proizvoda i usluga bauMax Vam pomaže od samog planiranja do izgradnje.

tu i dekorativne proizvode. Projektni savjetnici su stručna terenska ekipa koja dolazi na gradilište i savjetuje Vas. Projektne usluge

Svim svojim kupcima bauMax omogućuje projektno savjetovanje. U svakom prodajnom centru na usluzi su vam stručni suradnici obučeni za pružanje pomoći pri izvedbi velikih projekata.

Posebno su obučeni za područje gradnje, izolacije, izbor odgovarajućih prozora, vrata i grijanja. Uz dobar odabir materijala za izgradnju i izradu namještaja, znatna je ušteda energije, a time i novca.

U slučaju da ste projektni kupac, odnosno da ste počeli gradnju ili obnovu svog doma, na raspolaganju su Vam posebne projektne prednosti. Prva od njih je mogućnost izvanrednog popusta kod veće narudžbe.

U bauMaxu razumijemo potrebu za brzim odgovorom na zahtjeve i zato Vam materijal za projekte, kao i za proizvode na zalihi, pripremamo u roku 24 sata.

Pri kupnji veće količine materijala nudimo Vam mogućnost besplatnog najma prikolice ili besplatnu dostavu na kućnu adresu u blizini prodajnog centra. Isto tako bauMax Vam omogućuje popuste pri najmu alata.

Savjetovanje obuhvaća i unutarnje uređenje stanova i kuća: parket ili laminatni pod, pločice, opremu za kupaonice, boje, ukrasnu rasvje-

Potpuna ponuda svega potrebnog za uređenje doma i stručno savjetovanje jamstvo su uspješnog dovršenja svakog projekta.

Projektno savjetovanje

PLAĆENI OGLAS

Poslovni svijet 15 siniša sović

05. sijeÄ nja 2010.

GRAD VARAŽDIN

Novo uređenje obale Drave

Shijiazhuang Derma I/E Trade, kinesko poduzeće u većinskom vlasništvu varaždinske Derme, proizvodi u pogonima industrijske zone glavnog grada provincije Hebei

PRIMJER Derma pokrenula proizvodnju u kineskom gradu Shijiazhuangu

Derma iz Kine izvozi u EU Logična je naša prisutnost na izvoru sirovina, naglašava Mladen Topolnjak

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Derma, najveći hrvatski i regionalni proizvođač ovitaka te jedan od vodećih u Europi, otvorila je tvrtku te pokrenula proizvodnju, daleko od sjedišta poduzeća, u tisućama kilometara udaljenoj Kini. Proizvodni pogoni smješteni su u industrijskoj zoni višemilijunskog Shijiazhuanga, glavnog grada provincije Hebei, koja se nalazi neposredno uz Peking.

Bez pomoći države

- Shijiazhuang Derma I/E Trade Co. Ltd. nije isključivo naše poduzeće, ali je u našem većinskom vlasništvu. Iako i druga hrvatska poduzeća već dulje vrijeme posluju u Kini, Derma je jedna od rijetkih koja ima većinski udio u nekoj kineskoj proizvodnoj tvrtki, ako ne i jedina - veli Mladen Topolnjak, predsjednik Uprave Derme, poduzeća koje se bavi proizvodnjom prirodnih i umjetnih ovitaka.

Glavno izvozno odredište Derme tržišta su zapadnoe-

uropskih zemalja te zemalja u regiji. Usprkos jakoj konkurenciji s Istoka, ovo varaždinsko poduzeće bilježi dvoznamenkasti rast izvoza, dok je plasman umjetnih i prirodnih ovitaka za mesnu industriju na domaćem tržištu stabilan i ne mijenja se u odnosu na prijašnje godine.

- Unatrag nekoliko godina naš izvoz na područje EU raste

DOZNAJEMO Derma ušla u vlasničku strukturu Perutnine Ptuj

Još čvršći odnosi tržišnih lidera

I

zvoz Derme u EU raste po stopi do 25 posto, za što je trebalo osigurati sirovine po stopi do 25 posto, pa samim time moramo osigurati dovoljno sirovine visoke kvalitete za to nama sve značajnije tržište. Budući da su kineske klaonice veliki izvor sirovine u segmentu ovčjih crijeva, kojih na europskom tržištu nema dovoljno, logično je da budemo prisutni na samom izvoru jer tako osiguravamo, uz ostalo, primjerenu kontrolu nad obradom sirovina - veli

Ispred kineske tvrtke

Topolnjak govoreći o razlozima ulaganja u Kinu koje je realizirano bez pomoći države, kao i druge investicije.

Jamstvo stabilnosti

Kao tvrtka koja spada u sam vrh svjetskih proizvođača prirodnih ovitaka, Derma je, kako dodaje, i prije ulaganja u Shijiazhuang imala partnere u Kini, ali su ih sve teže pratili u smislu standarda i kvalitete,

Iako je najveće, ulaganje u kinesku tvrtku nije jedina ovogodišnja investicija Derme čiji su glavni dioničari Mladen Topolnjak i Josip Polančec, bivši direktor varaždinskog proizvođača crijeva koji je danas u njegovom nadzornom odboru.

Naime, nakon što je ovih dana Agrokor prodao u više paketa svoj 3,6-postotni udio u Perutnini Ptuj, Derma je kupila 1,45 posto dionica za, kako se

procjenjuje, oko 1,5 milijuna eura. To bi, kako se očekuje, trebalo učvrstiti poslovne odnose vodećeg proizvođača ovitaka u regiji te najveće slovenske mesne industrije koja je među vodećim u svojoj branši i u regiji.

Uz to, ove godine Derma je kupila i 5,17 posto dionica Varaždinskih vijesti, županijskog tjednika u kojem je i dalje najveći pojedinačni suvlasnik Grad Varaždin.

pa je i to bio jedan od poticaja za pokretanje mješovitog hrvatsko-kineskog poduzeća.

- Proizvodnja u Kini u kombinaciji s našom proizvodnjom u Hrvatskoj, gdje smo usmjereni na proizvode od svinjskih i goveđih iznutrica, kao i na proizvodnju umjetnih ovitaka za mesne industrije, trebala bi biti jamstvo da ćemo i u budućnosti imati stabilno poslovanje, odnosno

kontinuirani rast na tržištima zemalja EU, što smatram izuzetno važnim ne samo za nas, nego i za Hrvatsku - naglašava predsjednik uprave Derme čije je sjedište u Varaždinu povodom otvorenja kineske tvornice nedavno posjetilo izaslanstvo Narodne Republike Kine na čelu koje je bio Qian Changyong, savjetnik za gospodarstvo kineskog veleposlanika u našoj zemlji.

VARAŽDIN - Iako na području grada Varaždina ima ulica koje vape za primjerenijim izgledom, Grad Varaždin odlučio je ići u uređenje dravske obale. Prvi korak u tom smjeru dogodio se u srijedu kada su zamjenik gradonačelnika Slobodan Mikac i direktor AG Planuma Marko Cvjetko potpisali ugovor o izradi idejnog urbanističko-arhitektonskog projekta uređenja područja uz rijeku Dravu od željezničkog mosta do šljunčare vrijedan 69 tisuća kuna. Na prostoru između Drave i nove dvorane predviđene su šetnice, trim staze, ljetne pozornice, vidikovci i pješački mostovi, a na samoj rijeci razmišlja se o postavljanju restorana, pozornice i malog pristaništa za čamce.

UVOĐENJE OIB-a

Uparivanje treba platiti!

Početkom godine počela je primjena osobnog identifikacijskog broja (OIB), stalne identifikacijske oznake svih hrvatskih državljana i pravnih osoba, pa su poduzeća trebala nadopuniti svoje matične evidencije dobavljača, kupaca, zaposlenih i ostalih. <br />Budući da se može raditi o zahtjevnom poslu, postoji mogućnost slanja popisa postojećih identifikatora pravnih i fizičkih osoba na uparivanje s OIB sustavom.

Međutim, ta se usluga naplaćuje, iako će se za uvođenje OIB-a potrošiti oko 100 milijuna kuna.

Prava odluka

Tehnike pregovaranja

D

a bi pregovaranje bilo uspješno, pregovarač u fazi pripreme treba odgovoriti na temeljna pitanja: Što zapravo želim? Zašto bi druga strana trebala sa mnom pregovarati? Koje su moje alternative? Koje sam ustupke spreman napraviti kako bih postigao ono što želim? Koje ću pregovaračke tehnike koristiti u određenim situacijama? regovaračke tehnike su postupci koji pomažu pregovaračima da budu što uspješniji u pregovorima.

P

Snimanje situacije, procjena i izbor tehnike te odabir pravog trenutka za njezinu primjenu ovdje su posebno važni jer loše reakcije mogu itekako negativno utjecati na pregovore. kratko ću predstaviti šest osnovnih pregovaračkih tehnika koje se koriste u pregovorima. To su: 1. Dobar dečko - loš dečko, 2. Divide et impera ili Podijeli pa vladaj, 3. Posljednja ponuda, 4. Dodatni zahtjevi u posljednji čas, 5. Probni balon i 6. Pozivanje na «praksu». Prva spomenuta tehnika

U

naziva se još i dobar - loš policajac.

Kod ove tehnike pregovaranja jedan od članova pregovaračkog tima igra ulogu dobrog i pomagajućeg člana te tim na “prvu loptu” djeluje miroljubivo i popustljivo prema drugoj strani i kao da se slaže s njihovim zahtjevima. a taj način „dobar dečko“ nastoji pridobiti drugu stranu na popuštanje i ostvarenje svojih ciljeva. Drugi član tima tzv. loš dečko ponaša se suprotno, djeluje nepopustljivo, ustraj-

N

no u svojim zahtjevima i naizgled se suprotstavlja svojem članu tima. Tom tehnikom postiže se zavaravanje druge strane i često zbunjivanje ukoliko se primijenjena tehnika ne prepozna na vrijeme. „Podijeli pa vladaj“ je druga spomenuta tehnika čiji je osnovni cilj razbiti slaganje i jedinstvo druge strane, te na taj način izazvati konflikte, unijeti nemir, dekoncentraciju u „suprotni“ pregovarački tim. Time se druga strana oslabljuje i dobiva se prednost u ostvarenju ciljeva.

Nina Begičević doc. dr. sc.

16 Lovstvo

05. sijeÄ nja 2010.

NASTOJANJA

Pomlađivanje društva...

Lovnik Mladen Brezovec, predsjednik LD-a “Kobac” Antun Petek i Zdravko Jerešić ispred bezbroj pehara koje su osvojili najbolji strijelci društva

OTKRIVAMO Očuvanje fonda divljači prioritet je LD-a Kobac iz Bartolovca

U lovištu pod “opsadom”

Lovačko društvo „Kobac“ ima izuzetnu tradiciju, tako da će ove godine obilježiti 65 godina postojanja.

S vremenom, sve više članova prešlo je „pedesetu“. O čemu se radi?

- Nastojimo svim snagama pomladiti članstvo, ali budući lovci jednostavno se moraju pomiriti s činjenicom – raditi treba i to puno! – ističe Antun Petek. Naime, prije nego što lovac sakupi dovoljno bodova da može odstrijeliti jednog fazana ili zeca – čak deset ih mora „odraditi“. Norme za to nisu male. Uz brigu o hranilištima, članovi društva sudjeluju u akcijama čišćenja lovišta, suzbijaju predatore, uklanjaju zamke koje postavljaju lovokradice, vode brigu o održava-

U ovom trenutku imamo samo 2500 hektara lovno produktivnih površina, a lovište se nalazi usred industrijske zone. Tu je izgrađeno akumulacijsko jezero, a sad se bespravno grade vikendice – kaže Antun Petek Piše: Josip NovaK josip@regionalni.com

BARTOLOVEC – Gradnjom prometnica, industrijskih zona, vodocrpilišta te širenjem naseljau Varaždinskoj županiji značajno se sužava životni prostor divljači. Situaciju godinama dodatno komplicira pogrešno zaključivanje da su samo lovci ti koji trebaju hraniti, štititi i braniti svaku životinjsku vrstu u lovištu koje imaju u zakupu.

Nikad dosta!

Susreću li se sa sličnim ili još većim problemima u očuvanju fonda divljači u lovištu članovi Lovačkog društva Kobac iz Bartolovca, pitali smo njihovog predsjednika (u sada već trećem mandatu!) Antuna Peteka. Tim prije što imaju 3868 hektara lovišta u zakupu, a usprkos svim nedaćama (i onim recesijskim) uspješno razvijaju lovni turizam.

- Žalosna je činjenica da se naše lovište nemilice i sustavno devastira zadnjih 20 godina. U ovom trenutku imamo samo 2500 hektara lovno produktivnih površina, a lovište se nalazi usred industrijske zone. Tu je izgrađeno i akumulacijsko jezero s pripadajućim dovodnim kanalom, a u zadnje vrijeme u

u

z marljivi rad lovaca fond divljači održao se u okvirima donesene lovnogospodarske osnove lovištu niču čak i zidane bespravno sagrađene vikendice!

Pridodamo li tome povremene protuzakonite aktivnosti krivolovaca i činjenicu da je dio našeg lovišta Županija terito-

rijalno prepustila susjednom LD-u iz Martijanca, jasno je koliko marljivo moraju raditi naši članovi kako bi se fond divljači održao u okvirima donesene lovnogospodarske osnove – istaknuo je Antun Petek podsjetivši kako se od osnutka društva daleke 1945. godine nikada nije obustavljao lov na zeca, čime se može malo koje društvo pohvaliti. Koliko zapravo 36 lovaca, članova društva (uz jednog pripravnika) skrbi o divljači, otkrio nam je Zdravko Jerešić. U LD-u Kobac ima već 25 godina staža, a ne zna se je li bolji ekonom ili „logističar“.

- Treba znati da se samo u našem lovištu za ishranu sitne divljači godišnje potroši dvanaestak tona kukuruza.

Obrađujemo 5 jutara oranica koje zasijavamo djetelinom, ječmom i kukuruzom. Posla ima za sve, a zimi svaki član

Ispred lovačkog doma u Bartolovcu koji je izgrađen 1973. godine

opskrbljuje od jednog do dva hranilišta. Brinemo o volijeri za uzgoj do 10 0 0 komada fazanske divljači, a polovicu svake godine ispuštamo u naše lovište. To nam je jedna od

garancija za uspješnost razvoja lovnog turizma, ali stranci sve više preferiraju lov na zečeve čija populacija u našem lovištu ne stagnira – rekao je Zdravko Jerešić.

nju lovačkog doma koji je izgrađen 1973. godine… Uz spomenuto, najbolji strijelci, koji su svih ovih godina vrhunskim rezultatima na mnogobrojnim natjecanjima proslavili LD „Kobac“, moraju marljivo trenirati na svojoj trap streljani. Lovci brinu i o nekoliko obitelji dabrova i vidri koje obitavaju na području lovišta, dočekuju i uvijek su „pri ruci“ strancima - turistima koji im dolaze u lov.

DOZNAJEMO U pripremi su stručni ispiti i za kinološke suce, ali i za lovačke pse temeljeni na dopunama zakona o lovstvu

Lovna kinologija na prekretnici!

Izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu tzv. lovna kinologija prešla je u nadležnost Hrvatskog lovačkog saveza, što znači da će se ubuduće o osposobljavanju lovačkih pasa, radnim ispitima i natjecanjima u lovno-kinološkom kupu br inuti prvenstveno lovci. Međutim, suradnja s Hrvatskim kinološkim savezom nastavit će se i nadalje, prvenstveno u evidenciji razmnožavanja (legla), zatim u izdavanju rodovnica i nekim drugim poslovima lovne kinologije.

Novi propisi

Lovački psi nezaobilazni su pomagači u lovu

Lovački savez Varaždinske županije vrlo se aktivno uključio u pripreme provedbe novih propisa lovne kinologije,

doznajemo od Ivana Zidara, predsjednika Komisije za lovnu kinologiju pri županijskom lovačkom savezu.

– Sada se najprije sređuju podaci o broju i vrstama svih lovačkih pasa koji se koriste u lovu u lovištima naše županije. Vrlo brzo ćemo organizirati osposobljavanje novih lovno-kinoloških sudaca, a već krajem ožujka bit će organiziran i prvi radni ispit za lovačke pse.

Već je evidentirano desetak kandidata koji su spremni osposobiti se za lovno-kinološke suce, pa je Savez za 12. siječnja sazvao radni dogovor s potencijalnim kandidatima za lovno-kinološke suce, nakon čega će početi i samo osposobljavanje. U Varaždinskoj

županiji lovcima u lovovima pomaže blizu 300 lovačkih pasa, koji moraju imati radni ispit. Najčešće su to ptičari (njemački, mađarski, engleski i francuski), zatim u manjem broju donosači (labradori-

u

Varaždinskoj županiji lovcima u lovovima pomaže oko 300 rasnih lovačkih pasa retriveri), podizači divljači, goniči, brak jazavčari, terijeri i krvosljednici - rekao je Ivan Zidar podsjetivši kako su i do sada lovci Varaždinske županije izuzetno puno pažnje

poklanjali lovačkim psima bez čije pomoći niti može niti smije biti lovova na sitnu divljač i na određene vrste krupne divljači. Naime, Zakon o lovstvu, između ostalog, obvezuje da se lov na sitnu divljač (fazan, zec, trčka) ne može odvijati bez najmanje jednog lovačkog psa ptičara na šest sudionika u lovu. U organizaciji radnih ispita za lovačke pse dosad su najveću ulogu imali Udruga za lovnu kinologiju „Trčka“ Varaždin i Kinološko društvo Novi Marof.

Potrebna suradnja Lovačkog saveza Varaždinske županije i tih kinoloških društava nastavit će se i nadalje u skladu s novim ovlastima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.

Crna kronika 17

05. sijeÄ nja 2010.

I TOGA IMA Neprimjereno „slavlje“ Nove godine odnijelo život u romskom naselju

Ubio sestru, majku desetero djece STRMEC PODRAVSKI - Misleći da u pušci nema metaka, 31-godišnji Anđelko Oršoš pucao je prema 36-godišnjoj sestri Stojanki, majci desetero djece, koju je i ubio prvog dana 2010. godine. „Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad A.O., te D.O. koji je neovlašteno posjedovao pušku, utvrđeno je da su neposredno prije samog ubojstva u nekoliko navrata pucali u zrak na dvorištu. Nakon toga su s puškom ušli u kuću hrvatskog državljanina starosti 23 godine, gdje se u tom trenutku, između

ostalih osoba, nalazila i oštećena. Po dolasku u kuću, 31-godišnjak je ispalio jedan hitac iz puške u glavu oštećene, uslijed kojeg je ista

p

rema sestri pucao misleći da u puški nema metaka

preminula na mjestu događaja oko 15.40 sati”, izvijestili su iz PU varaždinske, dodajući da su u trenutku ubojstva oba muškarca bila pod utjecajem alkohola.

Vlasnik kalašnjikova prijavljen je zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, a Anđelko Oršoš za ubojstvo sestre u kući njihova drugog brata Dalibora kojemu su došli čestitati Novu godinu. Nakon nekoliko pića, Anđelko Oršoš otišao je na dvorište gdje je pucao zajedno s prijateljem, a zatim se vratio u kući gdje mu je sestra zaprijetila policijom ukoliko ne prestane.

Budući da je vlasnik kalašnjikova izvadio magazin, Anđelko je opalio prema sestri ne znajući da je jedan metak u cijevi.

Na mjesto ubojstva izašli državni odvjetnik i istražna sutkinja

DOZNAJEMO Ludbreški fotograf optužen zbog lanjske nesreće kod Turčina

Nesreću u kojoj je stradao Glavan Mario Novak je izazvao iz nehaja Iako je policija prijavila Novaka i zbog toga što je unesrećenog ostavio bez pomoći, za to ga se ne tereti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Protiv Marija Novaka, ludbreškog fotografa s hrvatskim i američkim državljanstvom, podnesen je optužni prijedlog zbog izazivanja prometne nesreće iz nehaja u kojoj je prošle godine smrtno stradao povjesničar umjetnosti i glazbeni kritičar Darko Glavan.

Na mjestu mrtav

Optužnim prijedlogom varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo okrivljenog Novaka tereti da je oko 0.35. sati 13. srpnja 2009. između Varaždina i naselja Turčin, izazvao prometnu nesreću tako što je neprilagođenom brzinom upravljao terenskim automobilom kojim je naletio na pješaka Glavana na kolniku kojeg nije uočio uslijed smanjene vidljivosti i gustoće prometa. U prometnoj nesreći Glavan je zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih je preminuo, a obdukcija je kasnije pokazala da je u trenutku smrti imao 2,16 g/kg alkohola u krvi te 2.99 g/kg alkohola u mokraći.

Iako je policija prijavila ludbreškog fotografa i zbog toga što je unesrećenog Glavana ostavio bez pomoći, to kazneno djelo ne navodi

Predsjednik Darko Klier

se u optužnom prijedlogu, što upućuje na zaključak da je glazbeni kritičar trenutno preminuo pa mu Novak nije mogao spasiti život, odnosno pomoći ni da nije napustio mjesto nesreće.

Suputnica u vozilu

Upravo zbog potonjeg, ludbreškog se fotografa tereti samo za izazivanje prometne nesreće iz nehaja u kojoj je smrtno stradala jedna ili više osoba za što, prema članku 272. Kaznenog zakona, može biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do

s

tradali Glavan imao 2,16 g/kg alkohola u krvi te 2,99 g/kg alkohola u mokraći pet godina.

Koliku će kaznu zapravo dobiti, vidjet će se na kraju kaznenog postupka u kojem će se zacijelo otvoriti pitanje kako se glazbeni kritičar našao gotovo oko četiri km od stadiona Varteks na kojem je bio na koncertu Carlosa Santane, odnosno kako je mogao zalutati daleko izvan naselja i doći na neosvijetljeni dio prometnice kod Turčina gdje je bilo još pješaka koji su se

Glavan je stradao kod Turčina, daleko izvan Varaždina, odnosno oko četiri km od stadiona Varteks

vraćali s koncerta.

Tu se Novak našao, kako je ispričao nakon izlaska iz pritvora, također nakon završetka koncerta s kojeg je vozio žensku osobu. Upravo je ona u jednom trenutku zaviknula kada je primijetila pješaka kako izlijeće prema Fordu Exploreru, ali Novak ga je vidio u posljednjem trenutku tako da nije mogao zakočiti.

Mario Novak nakon pritvora Oboje smo izašli van da pomognemo čovjeku koji je ležao glavom prema bankini, nogama prema sredini ceste.

Vidjeli smo da ne diše i da se ne miče, pa je suputnicu počela loviti panika. Rekao sam joj da uđe u auto, nakon čega sam se približio i provjerio mu puls. Bio je mrtav.

U tom trenutku automobili

koji su zastali sa strane i iz kojih nitko nije izlazio odlučili su krenuti. Kako su odlazili obasjali su na trenutak i lice stradalog te sam prepoznao Darka Glavana. To mi je bio dodatni šok te sam sjeo u vozilo, ispričao je Novak nakon pritvora, dodavši da je mogao pobjeći u SAD da je to uistinu htio.

PROSVJED Toplički branitelji u mimohodu potpore borcima

Suborci uz pritvorenog Sačića VARAŽDINSKE TOPLICE/ZAGREB - Skupina bivših branitelja iz Varaždinskih Toplica sudjelovala je u mimohodu potpore generalu Željku Sačiću i ostalim suborcima, odnosno njihovim obiteljima, koji su uhićeni zbog sumnje da su prikrivali ili sprečavali dokazivanje ubojstva koja su se dogodila u mjestu Grubori tijekom Domovinskog rata. U organizaciji topličke udruge Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, branitelji su privatnim automobilima otputovali do istočnog ulaza na Zagrebački velesajam gdje se okupilo više od četiri tisuće branitelja iz cijele Hrvatske i BiH. Tihim i dostojanstvenim mimohodom, koji nije

DOV

bio politički usmjeren, krenuli su prema centru Zagreba gdje su ih na Trgu bana J. Jelačića pljeskom pozdravili građani. Zaustavili su se ispred

t

ihi i dostojanstveni prosvjed nije bio politički usmjeren

zagrebačke katedrale, gdje su klečeći molili za snagu pritvorenima i osramoćenim braniteljima te njihovim obiteljima kako bi izdrže sva iskušenja i patnje, odnosno zaustavila se sotonizacija branitelja i Domovinskog rata.

Prosvjednici su se zaustavili pred zagrebačkom katedralom

ZAGREB - Darka Kliera, bivšeg suca varaždinskog Županijskog suda koji je već nekoliko godina zamjenik glavnog državnog odvjetnika, članovi Državnoodvjetničkog vijeća ustrojenog krajem prošle godine izabrali su za svog predsjednika, dok će mu zamjenik biti Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta. Izbor Kliera za predsjednika Državnoodvjetničkog vijeća, tijela koje imenuje i razrješava zamjenike državnih odvjetnika te odlučuje o njihovoj stegovnoj odgovornosti, dogodio se nakon što su članovi vijeća položili prisegu predsjedniku Hrvatskoga sabora Luki Bebiću koji im je zaželio da novu dužnost obnašaju uspješno, na čast i ponos tijela u kojem rade, a na dobrobit i korist svih građana.

PROVALA

Okrali benzinsku VARAŽDINSKE TOPLICE – U nedjelju je Policijska postaja Novi Marof zaprimila dojavu o provali u benzinsku postaju INA u Varaždinskim Toplicama.

Očevidom je utvrđeno da je tijekom noći 2./3. siječnja 2010. godine, i to u vremenu od 20.30 do 6 sati, nepoznati počinitelj izvršio provalu u priručno skladište navedene benzinske postaje. Nakon što je nasilno otvorio metalnu oplatu skladišnog prostora, ušao je u unutrašnjost odakle je otuđio akumulatore i motorna ulja, izvijestili su iz PU varaždinske, dodavši da će se materijalna šteta utvrditi po primitku odštetnog zahtjeva.

18 Oglasi

05. sijeÄ nja 2010.

Školstvo 19

05. sijeÄ nja 2010.

PRIJEVOZ

Sufinanciranje sa 100 kuna

Mladi medicinari dragi gosti pučke kuhinje

HUMANO Učenici i profesori Medicinske škole uspješno proveli još jednu humanitarnu akciju

Mnogima uljepšali blagdane Akcija je nastavljena u prosincu kada su učenici prikupljali namirnice, higijenske potrepštine te poklon bonove i tako pomogli štićenicima vjerske zajednice Cenaccolo, trima socijalno ugroženim obiteljima iz Globočeca pod patronatom udruge „Sunce“, samohranoj majci troje djece iz Varaždina te obitelji malog Luke Bistrovića iz Čakovca kojemu je potrebna vrlo teška operacija u Milanu

Učenici i profesori Medicinske škole Varaždin tradicionalno su, već šestu godinu zaredom, organizirali humanitarnu akciju „Sretan Božić i vama“ kojom prikupljaju sredstva za one kojima je pomoć najpotrebnija.

Dan jabuka

Akcija je započela Danom jabuka 20. listopada kada je prodajom kolača prikupljeno 20 0 0 kuna. Tim novcima kupljeni su darovi za djecu koja borave u Dnevnom boravku dr. Antuna Bogdana u Čakovcu i potpomognuta je obitelj Mirjane Minđek iz Ilije koja samostalno prehranjuje četrnaestero djece.

Akcija je nastavljena u prosincu kada su učenici prikupljali namirnice, higijenske potrepštine te poklon bonove i tako pomogli štićenicima vjerske zajednice Cenaccolo, trima socijalno ugroženim obiteljima iz Globočeca pod skrbi udruge „Sunce, samo-

hranoj majci troje djece iz Varaždina te obitelji malog Luke Bistrovića iz Čakovca kojemu je potrebna vrlo teška operacija u Milanu (rekonstrukcija crijeva).

- Naime, Lukina majka So-

k

upljeni su darovi za djecu koja borave u Dnevnom boravku dr. Antuna Bogdana u Čakovcu i potpomognuta je obitelj Mirjane Minđek iz Ilije s četrnaestero djece nja je profesorica kemije i nedavno je još predavala na Medicinskoj školi - rekla je profesorica Nataša Vuković, organizatorica brojnih humanitarnih akcija u Medicinskoj školi.

- Profesorica Bistrović pored Luke ima još četvero djece pa su se učenici i profesori

posebno angažirali kako bi svojim novčanim doprinosom od 7000 kn pomogli, uljepšali i omogućili obitelji Bistrović da osjeti toplinu i brižnost koju nosi blagdan Kristova rođenja. Profesorici Bistrović uručeni su i paketi s potrepštinama za kućanstvo - dodala je Nataša Vuković.

Akcija je i ove godine završena podjelom kolača korisnicima Caritasove pučke kuhinje u Varaždinu uz suradnju gospodina Antuna

Šole.

Poticaji

Humanitarne poticaje učenici ne bi mogli ostvariti bez dobre organizacije i vodstva profesorice Nataše Vuković i Marijane Neuberg, profesora Saše Josipa Mileca te velikog angažmana učenice 4. c Aleksandre Krznar i podrške v.d. ravnateljice Slavka Sklepića.

Zahvaljujući dobrim srcima učenika i profesora Medicin-

ske škole Varaždin i njihovoj želji da pomognu, mnogima su božićni blagdani sada ljepši i ispunjeniji jer su na trenutak usrećili one koji su često ostavljeni i zaboravljeni. A osmijeh na licima darovanih najveća je zahvala koju oni mogu primiti.

- Darujmo međusobno barem smiješak jer nekome je to potrebno i ponekad znači mnogo više nego cijelo bogatstvo ovog svijeta - dodala je profesorica Vuković.

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN 3 knjige Blagdanski paket za svakog početnika 60,00 kn

+ samo

30,00 kn

+ samo

30,00 kn

STIPENDIJE

Novih 20 pomoći Općina Gornji Kneginec provela je javni natječaj za dodjelu ukupno 20 studentskih stipendija.

Za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije stipendija iznosi 300 kuna, a za studente koji studiraju u Zagrebu ili dalje iznos stipendije je 600 kuna. Nakon što je komisija obradila sve prijave kandidata za stipendije, izvješena je rang lista na oglasnoj ploči u prostorijama Općine. Po isteku roka za žalbe, potpisani su ugovori o stipendiranju.

Mladi medicinari i ove godine organizirali mnoge humanitarne akcije

GRATIS

Poklonite sebi ili drugima mogućnost svladavanja prepreke zvane računalo. Saznajete sve o Windowsima, Officeu, pristupu internetu i građi računala po nikad povoljnijoj cijeni u akciji 2+1 GRATIS

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com

Varaždinska županija, Autobusni promet Varaždin u stečaju i Varaždin bus zaključili su ugovor o prijevozu učenika srednjih škola s područja Varaždinske županije. Autobusni prijevoznik će prema dogovoru naplaćivati 100 kuna od učenika za administrativne troškove izdavanja karte te postupak obrade podataka.

Svi oni koji su u mogućnosti koristiti željeznicu plaćat će 100 kuna, ali za čitavo polugodište.

Srednjoškolci iz obitelji koje su korisnici socijalne pomoći bit će oslobođeni ovog plaćanja. Ugovori su zaključeni do 30. lipnja 2010., a zatim će se dogovarati novi uvjeti za sljedeću školsku godinu.

Učenici trebaju do 11. siječnja podignuti Uvjerenja u školama, a stare iskaznice od prosinca vrijedit će do 15. siječnja do kada bi se trebale izdati nove.

Specijalni blagdanski KUPON 2+1 GRATIS

20 Oglasi

05. sijeÄ nja 2010.

Naša tvrtka je jedna od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenim radnim mjestima:

PLANER PROIZVODNJE m/ž Od kandidata očekujemo : - SSS, VŠS, VSS – prednost tekstilno tehnološkog ili ekonomskog smjera, - višegodišnje radno iskustvo u proizvodnim poduzećima na poslovima planiranja proizvodnje, - njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu, - izražene organizacijske i komunikacijske vještine, - napredno poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

ŠIVAČI m/ž Od kandidata očekujemo : - najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera - radno iskustvo na poslovima šivanja ZA KANDIDATE KOJI SE PRIJAVE BEZ RADNOG ISKUSTVA • vršimo obuku uz stručan nadzor NUDIMO VAM: - rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost) - odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri - najmodernija postrojenja, radni postori i oprema - stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom, dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-692 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

Urbana kultura 21

05. sijeÄ nja 2010.

NAJAVA Koncert Loudera u Rogozu

Louder u Rogozu za početak godine Louder je novi varaždinski rock band nastao na temeljima bivšeg Funk Hotela, a ime su promijenili nakon niza uspješnih koncerata od kojih valja izdvojiti nastup na Stančićevom trgu u sklopu Ljeta u Varaždinu te nastup na afterpartyju Radar festivala u srpnju 2009. Inače, Louder čine varaždinski glazbenici

koji su već duži niz godina prisutni na sceni, Marko Žiger na gitari, Goran Dobrinić Pubi, također na gitari, Hrvoje Žiger na basu, Emil Kranjčić na bubnjevima te vokalist Marko Domjan. Louder na svojim nastupima izvodi covere većinom modernijeg rocka kao što su stvari Pearl Jama, Stone Temple Pilotsa, Foo Fightersa,

Majki, Urbana, te vlastite stvari koje nailaze na vrlo dobre reakcije publike. Dečki će uskoro zasvirati i na koncertu u podrumskoj sceni Rogoz varaždinskog HNK-a gdje se u petak 08. siječnja sprema prava rock fešta. Koncert počinje od 21,00 sat, a ulaz je slobodan. Uz njih zasvirat će i rockeri Liquid Sun.

HUMANO Glazbom u borbi protiv leukemije

HelpFest N 2 o

Divlje jagode, Elemental i Kud idijoti samo neki od izvođača koji će 27. veljače zasvirati u Graberju Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Nakon odličnog prošlogodišnjeg Helpfesta na kojem su zasvirali između ostalih Let 3, Cold Snap te Voodoo lizards i na kojem je prikupljeno 30 0 0 0 kuna za pomoć djec i oboljeloj od cerebralne paralize, Jan Kerekeš sa svojim bendom Cold Snap, u suradnji s Udrugom mladih “V.U.K.” i Gradom Varaždinom i ove godine, točnije 27. veljače, kreće u organizaciju ovog koncerta humanitarnog karaktera. Sredstva koja će se skupiti tijekom

S

redstva će biti donirana Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma te Krijesnici ovogodišnjeg Helpfesta bit će donirana Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma te udruzi Krijesnica čime se nastavlja želja organizatora da Helpfest svojim humanitarnim nastojanjem postane tradicionalan

humanitarni event, žanrovski drugačiji od ostalih humanitarnih festivala.

Lineup ovogodišnjeg festivala je potvrđen, a kao Headliner nastupaju legendarni rockeri Divlje jagode, nakon njih slijede Elemental i Kud idijoti (od poznatijih imena), dok će svoju priliku dobiti i Veto, slovenski hip hop metal bend, riječki punkeri Diskurs, te One peace puzzle, bend koji je trenutačni br. 1 na Vip InMusic ljestvici.

Pomoći drugima

- Nema ljepšeg osjećaja od onoga kada mi je ovo ljeto došla razglednica s potpisom djece kojoj je to bio prvi odlazak na more u životu - ističe Jan Kerekeš te dodaje: - Nadam se da će ove godine još više ljudi prepoznati našu dobru namjeru jer je ovogodišnji Helpfest i po žanru puno rašireniji tako da se nadam još većem broju gostiju. Želja nam je pomoći čim više možemo, ne bismo li bar malo olakšali oboljelima.

Nadamo se da će svota skupljena ove godine uvelike

nadmašiti prošlogodišnju te da će Varaždinci, a i publika iz okolnih gradova potvrdit će činjenicu da su ljudi velika srca, pogotovo kada je u pitanju humanitarni događaj za one kojima je pomoć krajnje potrebna, a vjerujemo da će ovaj prilog biti barem mala pomoć teško bolesnim ljudima.

Divlje jagode u Varaždinu

ART

/media

Licemjerje Nedosljedni kriteriji koje je predsjednik Mesić često primjenjivao u dva istekla mandata sad su mu se obili o glavu. U jednom slučaju – potpuno nepravedno!

Denis Peričić, Neki su ga mediji mr. sc napali zato što je “izveo ženu na Novogodišnji koncert” u Beču, koristeći Vladin avion.

Let u Beč i nazad stajao je oko 32.000 kuna.

Mislim da je poziv austrijskog predsjednika na prvi i najveći kulturni događaj 2010. godine – kruna Mesićeve karijere.

Mesić je tamo bio jedini strani državnik, i bilo mi je drago što ga tamo vidim. Vidjela ga je i koja milijarda ljudi u 72 zemlje, i to je veliko priznanje Hrvatskoj.

Naime, u bečkoj loži sigurno nećete vidjeti sve one slavne državnike s kojima se baš Mesić volio družiti: Castra, Gadafija, Berdimuhamedova, Rahmona, Sargsjana, Al-Assada, Al Thanija, Abdulaha, Sirajuddina, Phumiphona Adunvadeta, Hassanala Bolkiaha, Zainala Abidina, Megawati Soekarnoputri i druge koje je posjećivao. Na ta je putovanja Mesić trošio puno više novaca nego na put u Beč. O velikoj ekonomskoj i političkoj koristi da i ne govorimo! Ti susreti su svakako bile svjetske diplomatske senzacije, a azijski kapital Hrvatskoj je donio blagostanje na kojemu nam zacijelo zavidi i jedna Austrija…

Neću više biti zločest. Mesić u bečkoj loži, to je velika stvar, a 32.000 kuna su (dobro utrošena) sitnica za godišnji proračun njegova ureda, koji iznosi 52 milijuna kuna. Što je dva puta više od proračuna slovenskog i četiri puta više od proračuna srbijanskog predsjednika. Ali valjda će Ivo ili Milan znati što učiniti. Kakve smo sreće, možda će i povećati troškove!

P.S. Podigli se Hrvati što u video-razglednici Dunava na istom bečkom koncertu nije prikazana Hrvatska. Ali nisu prikazane ni Slovačka, Bugarska, Moldova i Ukrajina, i zato - pamet u glavu. A Hrvatska je barem bila u svečanoj loži.

22 Kulturni obzor

U D-duru

Jubilarni božićni koncert kod franjevaca

F

ranjevački svjetovni red iz Varaždina organizirao je ove godine svoj jubilarni deseti božićni koncert koji se održao u večernjim satima 26. prosinca. Ove godine bilo je mnogo izvođača koji su ugodno iznenadili brojnu okuDarko RUŠEC pljenu publiku. astupili su: Ženprofesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin ski pjevački zbor KUD-a Vila iz Varaždina, Zbor mladih župne crkve sv. Nikole u Varaždinu, a uz njih su nastupile Maria i Sofija Cingula, Ivana Lazar te korepetitorica Martina Lazar. manuel i Danijel Rušec izveli su sljedeći program:Johann Sebastian Bach: Nun komm’ der Heiden Heiland, za orgulje, Franz Schubert: Ave Maria za orgulje i violu i Johann Sebastian Bach: iz II. Sonate, Siciliano za orgulje i violu. Dragutin Hrastović (pjevač s hrvatske duhovne scene iz Laza kod Marije Bistrice) otpjevao je svoje dvije pjesme prateći se na gitari, a pridružio mu se Antonio Tkalec na klaviru. Sandra Kos i Josipa Mišić iz Budinšćine svirale su u duetu klavir i saksofon. araždinska pjesnikinja Ružica Juras pročitala je dvije pjesme iz najnovije zbirke te ugodno zabavila publiku.

Mješoviti pjevački zbor franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja iz Varaždina izveo je nekoliko prigodnih pjesama. Antonio Tkalec s pratećim vokalima iz svojeg pratećeg sastava „Deodatus“, s kojim je na koncertnoj turneji po Hrvatskoj i Europi te uspješno promovira svoj nedavno izašli CD moderne duhovne glazbe “Evo, dolazim Gospodine”, izveo je nekoliko svojih skladbi. lazak na koncert bio je slobodan, a bilo je organizirano i prikupljanje dobrovoljnih priloga, koje će Franjevački svjetovni red koristiti za organiziranje posjeta staračkim domovima u okolici Varaždina. Tim će novcem FSR štićenike domova obradovati voćem, kolačima i drugim potrepštinama kako bi se i oni osjećali voljenima i veselijima u vrijeme kad ljudi rijetko odvoje za druge vrijeme i pažnju.

05. sijeÄ nja 2010.

KNJIŽEVNOST Pregled nakladničke godine – najbolje u

Kracht i Calvino vrh a hrvatski pisci - bl

N

E

V

Christian Kracht

Roman Christiana Krachta “Ja bit ću tu, na suncu i na sjeni” govori o svim otuđenjim djelom “Dvorac ukrštenih sudbina” veže ga tema otuđenog jezika, ali i iznenađujući i i Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Kao prvo, ovo je osobni izbor jednog ostrašćenog književnog kritičara koji, dakako, dozvoljava i drugačije vizure. Ipak, ako mi je do vlastite vjerodostojnosti, a jest, onda ovaj izbor mora biti ovako osoban i stoga – radikalan.

U prošloj godini hrvatski su nakladnici objavili iznimno

U

Italo Calvino

mnogo vrijednih prijevoda sa stranih jezika. Algoritam, Šareni dućan, VBZ i mnogi drugi iz mjeseca u mjesec iznenađivali su nas vrhunskim naslovima.

Nažalost, iako je bilo vrijednih pokušaja, ništa od hrvatske književnosti nije me oduševilo.

O tom sindromu pisao sam već početkom 2009. u „Vijencu“, a kraj godine dočekali smo, avaj, sukladno mojim predviđanjima.

Bilo je dobrih domaćih knjiga, bilo je i novih imena, ali, jedno-

S

ovjetska Švicarska vodi rat protiv britanskih fašista! stavno – nije bilo nove, velike hrvatske knjige.

Stoga ističem samo prijevodne knjige. Ono vrijedno izdvajanja je, uistinu, manjeviše samo stvar ukusa. Odlučio sam se za dvije knjige koje (još) nisu požele veliku pozornost, dvije knjige nevelika opsega, ali nevjerojatne umjetničke snage, o kakvoj hrvatski autori mogu samo sanjati.

Crveni snijeg

Prva knjiga je kratki roman „Ja bit ću tu, na suncu i na sjeni“ švicarskog autora Christiana Krachta u izdanju Novela medije iz Zagreba i solidnom prijevodu Nataše Medved. Prijevod je tiskan tek prije par tjedana, u studenome, samo godinu dana nakon originala na njemačkom, što također nije nevažno.

Kracht je rođen 1966. i uživa status najkontroverznijeg švicarskog pisca. Kratki roman „Ja bit ću tu, na suncu i na sjeni“ temelji se na genijalnoj pretpostavci. Lenjin nije otišao u Rusiju, nego je revoluciju podignuo u Švicarskoj. U 2013. smo godini, svjetski rat traje već 96 ljeta, a švicarski Vrhovni sovjet novači bratske ratnike iz afričkih zemalja. Njemački i britanski fašisti cepelinima napadaju švicarsku alpsku tvrđavu.

Nezamisliva okrutnost vlada na svakom snježnom koraku.

Ne postoji čovjek koji je rođen u mirnodopskom razdoblju.

Većina ljudi je zaboravila čitati i pisati, a mlađi nisu ni imali pri-

Kulturni obzor 23

05. sijeÄ nja 2010.

u 2009.

ROGOZ/MODERNIST U subotu, 9. siječnja, u 21 sat

h vrhova, lijedi…

Performans Marka Presečkog Za subotu, 9. siječnja, na sceni Rogoz varaždinskog HNK najavljen je pjesničko-glazbeni performans pod naslovom “…tu gdje glasovi prestaju”.

Iza neobičnog naslova krije se varaždinski autor Marko Presečki, koji će zajedno sa svojim prijateljima izvesti pjesme iz svoje dvije pr ve zbirke (“Osmi -

čevac” i “Stakleni čovjek”) i treće koja je u pripremi i koja će biti objavljena za nekoliko mjeseci.

N akl a dnik dr u g e i treće autorove knjige je “Modernist nakladništvo” Robertina Bartoleca, a “Modernist” je i organizator ovog programa.

M ar ko Pre s e č k i j e pjesme uglazbio i fa-

bulativno koncipirao, a izvest će ih svirajući gitaru uz pratnju Emira Čovrana (bubnjevi, udaraljke), Marina Kereše (piano, synth) i Tomislava Košića (bas gitara).

Program poč inje u 21 sat, a vrata Rogoza otvaraju se već u 20 sati. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.

Denis PERIČIĆ

PROSLAVE Ususret novim umjetničkim pokretima

Umjetnost bacanja petardi, tardi, ardi, di

Međimurje slavi

U počast dr. Ivanu Novaku

ma, a s Calvinovim sada već klasičnim inovativni pripovjedni postupci like naučiti. Jezik se promijenio.

U njega su ušle mnoge afričke riječi. Poneki komunistički moćnik naučio je mistični bezglasni jezik, jezik indijske mudrosti, snagu ispuštene nijemosti. No ipak svi lutaju u katastrofi svih ljudskih vrijednosti.

Nemoguće? Bez korelacija s našim vremenom? Nisam baš tako siguran. U našem svijetu

C

alvinovi junaci ne govore, nego bacaju tarot karte ne izumiru samo mali jezici, izumire i sama kategorija jezika kao temeljnog sredstva komunikacije. Vizualni mediji i banalnost političkoga i marketinškog govora učinili su svoje.

Po nekima – u našoj, ne u Krachtovoj stvarnosti - još uvijek traje Četvrti svjetski rat, koji se izravno nadovezao na onaj Treći, Hladni rat, a koji je uslijedio nakon Drugoga…

Dvorac nemuštosti

Drugu knjigu koja me oduševila potpisuje Italo Calvino (1923-1985), talijanski klasik svjetske postmoderne, a odličan prijevod Tatjane Peruško upravo su objavili Vuković & Runjić iz Zagreba. Njegov „Dvorac ukrštenih sudbina“ u izvorniku je objavljen još 1973. godine, ali ni

36 ljeta hrvatskoga prijevodnog zaostatka nisu mu učinila štetu.

Bolje ikad nego nikad! „Dvorac ukrštenih sudbina“ počinje ulaskom viteza koji nakon jahanja kroz pustoši ulazi u dvorac u kojemu nalazi svakovrsnu svitu, ali ti svati – ne govore. Samo bacaju tarot karte i putem slika pričaju priče čudnih i teško uhvatljivih značenja.

Nakon Calvina jedino je možda Krantz uspio dočarati najveće otuđenje suvremenog čovjeka – otuđenje od jezika!

Hoćemo li i mi uskoro morati naučiti neki mistični, otajni, bezglasni jezik?! Vrlo vjerojatno, jer je čak i naš jezik, da ne spominjemo druge oblike kreativnosti hrvatskih autora, već duže vrijeme, jednostavno – nemušt!

Kako smo praznovali danas, a kako ćemo tek sutra?

Piše: IVICA ZAMODA

- Tako si mali, ovolicni, a petardu bacaš kao veliki, kao najveći!

Mnogoj domaćoj čeljadi od srca bismo mogli takvu pohvalu uputiti.

Zašto?

Ta možda nam je umjetnost bacanja petardi jedina preostala umjetnost s autohtonim štihom?! Jedina nam umjetnost koja (još) ima i glavu i rep, a počesto (ipak) i ruku, i nogu, a i prste kako tko i kako kada... S cijelom skalom bajoslovnih tehnika.

Slavna nam naša propucavanja i rasprskavanja koja do egzaltacije dovode naše bubnjiće - o čemu govore? O tome da smo u prazničnom raspoloženju, stoga ne radimo ništa i na odmoru smo - u posvećenu vremenu, dakle, koje je dušu dalo za podizanje umjetničkih mostova između tebe, mene, nas, vas, njih i - praznika i blagdana, godišnjica i svečanika državnih, crkvenih, obiteljskih, intimnih.

Različiti su oblici izražavanja veselosti i svečanog raspoloženja, praznovanja, godovanja, svetkovanja.

Kako, dakle, koga ili što proslaviti, prodičiti, ovjekovječi-

ti, obesmrtiti? Kako veličati, uzdizati, uznositi uspomene, spomene ili imena? Kako božićevati ili božićkovati?

Nisu to tek prazne riječi.

U slavu pirotehnike

Opekao lice, iščašio što se iščašiti dalo... ostao bez jedne ruke, ostao bez obje ruke, ostao bez samoga sebe... to je, eto, umjeteonstvo blagdana nad blagdanima Svagdana.

Pitanje je dana, časa ili

S

vakog negdje čeka njegov rođeni zalutali metak stotinke sekunde kada će i hrvatski supertalenti iz kolijevke na majstorski način

slavnom svojom mišicom baciti svoju (prvu) petardu i tako ući u povijest. Jer, ne bacaju se petarde samo ispred, iza ili sa strane dječjih kolica, nego one izlijeću i iz samih bunkera dječjih kolica.

Pucaljke i praskavice, uz to i vatrometne žabice, u rukama umjetnika svih generacija, omogućavaju još neviđene instalacije ljudskoga tijela i živih skulptura u bezbroj varijacija. Tkogod bi to nazvao čak i - umjetnošću batrljaka, ljudskih fragmenata, ali ima i drugih naziva, klasifikacija i stilova.

Sva ta naša baština u procvatu pridonosi nesmanjenom žestinom održivoga razvoja i materijalnoj i nematerijalnoj kulturi svekolikoga čovječanstva. UNESCO ima riječ!

ČAKOVEC - Međimurska županija ovaj će tjedan obilježiti spomendan pripojenja Međimurja Hrvatskoj.

U petak, 8. siječnja, s početkom u 18 sati bit će u zgradi Scheier svečana akademija na kojoj će govoriti Ivan Perhoč, župan međimurski, Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Međimurja i Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske - ogranak Čakovec, a koncert će održati mješoviti zbor “Josip Vrhovski” iz Nedelišća. Prije toga na istom mjestu bit će otvorena izložba starina iz kuće dr. Ivana Novaka koju će prirediti Društvo žena Macinec.

Podsjetimo da je Ivan Novak, političar, odvjetnik, novinar i pjesnik, narodni preporoditelj međimurskih Hrvata i nakon smrti Luke Purića predvodnik pokreta za oslobođenje Međimurja; on je bio rođen 1884. u Macincu, a umro je u Čakovcu 1934. godine.

Objavio je, među ostalim, brošure “Istina o Međimurju” (1907.) i “Samoodređenje naroda i Hrvati” (1918.).

Vojska Narodnog vijeća SHS ušla je u Međimurje 24. prosinca 1918. pripojivši ga Državi Srba, Hrvata i Slovenaca što je ratificirano Trianonskim ugovorom 1920. godine.

U subotu, 9. siječnja 2010., u 9,30 sati bit će na Franjevačkom trgu u Čakovcu javno čitanje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. (iz)

24 Duplerica

05. sijeÄ nja 2010.

OTKRIVAMO Izložbom fotografija „Stoljeće hrvatskog ratnog zrakoplovstva“ javnosti

U spomen smjelih, za

Zajednički snimak pilota lovačkih zrakoplova ZKSHS-a iz “mirne” 1928. godine ne daje naslutiti kakve će pojedincima tragične sudbine skrojiti žrvanj 2. svjetskog rata

Hrvatski vojni zrakoplovci započeli su ratno-zrakoplovnu tradiciju stvarati još na početku prošlog stoljeća u okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom narednih desetljeća, ona će se razvijati pod znakovljem različitih vojno-zrakoplovnih sustava Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ, Arhiva autora izložbe foto@regionalni.com

ZAGREB – Od samih početaka stvaranja zrakoplovstva Hrvati su svijetu dali svoj konkretan doprinos razvoju padobranstva, balonstva i kasnije letenju i konstruiranju zrakoplova težih od zraka. Nažalost, naše zrakoplovce ratovi nikad nisu zaobilazili, pa tako ni oni vođeni u zraku. Izložbom fotografija „Stoljeće ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj“, koju je moguće razgledati do 15. siječnja u zagrebačkom Tehničkom muzeju, hrvatskoj javnosti zapravo je prvi put bez „cenzure“ pr ikazana povijest ratnog zrakoplovstva na hrvatskom tlu od početka 20. stoljeća – doznajemo od Roberta Čopca koji je uz Tomislava Aralicu, Marka Jerasa, Zdenka Kinjerovca i Tomislava Haraminčića jedan od autora spomenute izložbe.

Burna povijest

Varaždinac Roman Šmidt u predahu od borbi

Njih petero pripremali su je godinu dana, a projekt je finaliziran i prezentiran u suradnji s Dinkom Čuturom, načelnikom Vojnog muzeja te djelatnicima tog muzeja Hrvojem Strukićem te Davorom Purićem, koji su i postavljači izložbe.

- Projekt je zasnovan na ideji da se kroz izložbu fotografija prikaže presjek burne povijesti i razvoj ratnog zrakoplov-

Hrvatska je ponosna na svoju zrakoplovnu tradiciju Otvaranje izložbe „Stoljeće ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj“ upriličeno je 15. prosinca 2009. godine u povodu Dana hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Tada je obraćajući se mnoštvu okupljenih uzvanika, medijskih djelatnika i ljubitelja zrakoplovstva zapovjednik HRZ-a i PZO-a general bojnik Vlado Bagarić podsjetio da su

stva u okviru različitih država u sastavu kojih se tijekom zadnjih stotinjak godina nalazilo područje današnje Republike Hrvatske (RH), a čiju su povijest stvarali i mnogobrojni hrvatski letači. Naime, naša težnja bila je prezentirati nedovoljno poznatu, ali iznimno bogatu hrvatsku ratno-zrakoplovnu tradiciju. Prvi hrvatski vojni zrakoplovci započeli su je stvarati još na početku prošlog stoljeća u okvirima

i

zložba je otvorena do 15. siječnja u zagrebačkom Tehničkom muzeju Austro-Ugarske Monarhije, ali je i tada, kao i tijekom narednih desetljeća, hrvatski zrakoplovni element bio relativiziran pod znakovljem različitih vojno-zrakoplovnih sustava. Uz kratkodobne iznimke, praktički sve do osamostaljivanja RH i stvaranja

Hrvati od prvog leta braće Wright pokazivali velik entuzijazam i znanje o zrakoplovstvu.

Istaknuo je da je Hrvatska, iako 1991. godine nije imala vlastite ratne zrakoplove, do kraja Domovinskog rata stekla respektabilno ratno zrakoplovstvo. Pritom je rekao kako Hrvatska može i mora biti ponosna na svoju zrakoplovnu tradiciju i zrakoplovce.

Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) početkom 90-ih godina prošlog stoljeća – rekao je Robert Čopec istaknuvši kako nažalost naše zemljake u povijesti često nalazimo međusobno suprotstavljene u elitnim zrakoplovnim postrojbama protivničkih vojski. Tu činjenicu zorno je dokumentirao opisujući sudbine zrakoplovaca s jedne fotografije koja je nastala 1928. godine uz proslavu proboja Solunske fronte, a nalazi se u opremi članka koji je pred vama.

Žrtve trenutka

- Tom prilikom najelitniji piloti lovačkih zrakoplova snimljeni su ispred najboljeg lovačkog av iona kojim je raspolagalo zrakoplovstvo Kraljevine SHS – lovca Dewoitine D.9 C1. Može se uočiti da piloti hrvatskog etnikuma čine dobru polovinu ove elitne lovačke postave. Uz nazočne ruske disidente, gotovo svi su oni nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije letjeli i

u sastavu Ratnog zrakoplovstva NDH. No s obzirom na karakternu i političku diferencijaciju ili pak neke druge razloge, a poglavito kako se rat bližio kraju, njihove su se sudbine raslojile. Mnoge od njih završile su tragično, posve suprotno „skladu“ koji je vladao u trenucima nastanka ove zajedničke snimke – objasnio nam je Čopec aludirajući između ostalog i na Teodora Uzelca (stoji na slici 10. zdesna). O čemu se radi?

- On se srećom našao na strani pobjednika ratnog sukoba, u redovima partizanskog zrakoplovstva, ali daleko najveću afirmaciju stekao je Franjo Pirc (stoji 5. zdesna).

Pred početak 2. svjetskog rata bio je zapovjednik 2. lovačkog puka, a potom pukovnik RZ NDH i zapovjednik zrakoplovnih luka Zemun te Banja Luka.

S mjesta glavara stožera Zapovjedništva RZ NDH u listopadu 1943. godine poduzeo je rizični prelet avionom A.V.I.A.FL-3 na partizansku stranu i ubrzo

Duplerica 25

05. sijeÄ nja 2010.

se bez cenzure predstavljaju i zrakoplovci o kojima se ranije moglo samo šaputati…

siniša sović

atajenih zrakoplovaca ELITA Najistaknutiji varaždinski zrakoplovci uz bok najboljih

Prvi slavni varaždinski “as” bio je Roman Šmidt Poznati zagrebački publicist i kolekcionar, koautor izložbe Tomislav Aralica podsjetio nas je na mnoge Hrvate koji su bili slavni piloti od Austro-Ugarske Monarhije do danas. Istaknuo je da je Emil Uzelac, zapovjednik njezina ratnog zrakoplovstva, po mišljenju mnogih povjesničara, bio najsposobniji od svih zapovjednika zaraćenih strana u Prvom svjetskom ratu.

Osvrnuo se i na doprinos najistaknutijih varaždinskih zrakoplovaca, prije svega na našeg prvog zračnog „asa“, Romana Šmidta.

- Šefa pilota odnosno zamjenika zapovjednika Flika (eskadrile) 30/J, natporučnika Romana Šmidta (negdje pisan i kao Schmidt) fotografija prikazuje u trenutku General Emil Uzelac opuštanja, kako se oslanja na elisu svog lovca Phönix koliko je ova postrojba poD.I. Na tom tipu je tijekom stigla do kraja rata. Još dvije, srpnja 1918. godine na ve- od kojih jedna nije evidentinetskoj bojišnici postigao rana, ostvario je pred sam dvije pobjede od ukupno 3 kraj rata u sklopu Flika 74/J.

Njima treba pridodati i prve tri pobjede koje je ostvario još tijekom 1917. godine kao izvidnik u dvosjedima na istočnom bojištu – rekao je Aralica. Ovaj rođeni Varaždinac i zračni as sa 6 priznatih pobjeda, odabirom vojnog poziva nastavio je obiteljsku tradiciju.

- Nakon završene vojne akademije početkom rata poslan je na istočnu bojišnicu i služio u topništvu, da bi u RZ prešao po svojoj želji potkraj 1916. godine. Navodno je umro 1959. godine, međutim, o njegovoj karijeri i životu poslije rata nismo našli nikakve druge podatke - doznajemo od Tomislava Aralice koji nam je spremno pokazao i nekoliko nedavno otkrivenih fotografija zrakoplovnog bojnika, pilota lovca Vladimira Ferenčine iz Biškupca. Status „asa“ zaslužio je u zračnim borbama na istočnoj bojišnici 1941./1943. godine, a postigao ih je najmanje deset.

Robert Čopec (desno) s veteranom Ivanom Zlopašem, aviomehaničarom iz ratne 1942. godine

I zapovjednik HRZ-a general bojnik Vlado Bagarić s osobitim zanimanjem razgledavao je izloške

postaje zapovjednikom novoustrojenog zrakoplovstva NOVJ-a. I ne samo to. Postaje prvim Titovim zrakoplovnim generalom! Daleko je potresnija priča o Nikoli Obuljenu (stoji 11. slijeva) koji je pred rat pukovnik i zapovjednik 3. mješov ite zrakoplovne brigade. Kao visoki časnik RZ NDH tragično je skončao kao protivnik Pavelićevog režima.

S druge pak strane Jurij (Juraj) Jankovski (stoji 4. slijeva) je kao bojnik RZ NDH poginuo zbog komunističke sabotaže na bombarderu tipa Caproni u rujnu 1944. godine – otkrio nam je Robert Čopec dodavši kako je posebno zanimljiva sudbina dvostrukog asa (s deset priznatih pobjeda!) au-

strougarskog zrakoplovstva, generala Miroslava Navratila (na fotografijistoji 12. slijeva).

Uskoro i katalog

- Navratil, veteran velikog rata pred izbijanje 2. svjetskog rata naprasno je umirovljen. Nakon kapitulacije

n

aši zrakoplovci često su se našli u elitnim postrojbama protivničkih vojski Kraljevine reaktiviran je i postaje glavarom stožera RZ NDH. Karijeru nastavlja

U muzeju se moćni zrakoplovi mogu i dotaknuti

kao ministar te zapovjednik oružanih snaga, a obnašao je i istaknute vojno-diplomatske dužnosti u inozemstvu.

Nakon sloma NDH nije uspio pronaći utočište u emigraciji i nad njim je izvršena smrtna presuda – zaključio je Robert Čopec svoju zanimljivu priču o sudbini samo nekolicine hrvatskih zrakoplovaca. Od načelnika Odjela vojnog muzeja Službe za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane RH, pukovnika Dinka Čuture doznali smo kako će ciklus izložbe biti zaokružen skorim izdavanjem kataloga.

Nesumnjivo, ovaj projekt još jedan je izvrstan primjer suradnje Vojnog muzeja, civilnih institucija i pojedinaca.

PRILIKA Prvi put je izloženo pilotsko odijelo Rudolfa Perešina

Letačko znakovlje, odore…

Posjetitelji izložbe „Stoljeće ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj“, između ostalog, prvi put mogu vidjeti izloženo pilotsko odijelo Rudolfa Perešina u kojem je MIG-om 21 na početku Domovinskog rata preletio u Austriju. No daleko najzanimljivije su brojne fotografije s pripadajućim iscrpnim opisom.

Porijeklom su iz privatnih zbirki autora i većina ih je prvi put na ovaj način predstavljena javnosti.

U sklopu izložbe postavljena je i maketa zrakoplova iz

S otetim avionom hrvatski pilot pridružio se NOVJ-u

Znakovlje zrakoplovaca hrvatske vojne prošlosti te mnogi trodimenzionalni predmeti iz privatnih zbirki autora i fundusa Vojnog

muzeja (letačko znakovlje, službene odore, paradni bodeži i drugo). Izložba je podijeljena u pet historijskih cjelina (odnosno sedam poglavlja) i to: Ratnog zrakoplovstva Austro-Ugarske Monarhije, RZ Kraljevine SHS/Jugoslavije, RZ NDH uz zasebnu cjelinu posvećenu Hrvatskoj zrakoplovnoj legiji. RZ Socijalističke Jugoslavije predstavljeno je uz uvodnu i zasebnu cjelinu koja obrađuje RZ partizanske vojske te zaključno HRZ i PZO u Republici Hrvatskoj.

... i nakon preobuke poletio u partizanskoj eskadrili

26 Oglas

05. sijeÄ nja 2010.

Putopisi 27

05. sijeÄ nja 2010.

Za posjet Alcatrazu mora se ustati prilično rano

San Francisco ima i zgrade u europskom stilu

Neboderi San Francisca pružaju hlad

PUTOPIS Tomislav Sakač posjetio je Kaliforniju, državu na zapadu SAD-a

Kalifornijski neboderi toliko su visoki da zaklanjaju sunce Jedan od najpoznatijih zatvorenika u Alcatrazu bio je Al Capone koji je tamo proveo četiri i pol godine Piše i snimio: TOMISLAV SAKAČ Priredila: MATEJA RATKOVIĆ

Nakon posjeta Beverly Hillsu, krenuli smo za San Francisco. Cijeli je put do tamo bio vrlo zanimljiv. Cesta koja vodi do grada izgleda baš poput naše Jadranske magistrale, pa smo se mogli zaustaviti kada smo htjeli te smo uživali u lijepim prizorima. Palme je postupno zamijenila vegetacija umjerenog pojasa.

Putem smo također vidjeli i takozvane trailere iliti kuće na kotačima, različitih veličina, te surfere na moru.

San Francisco

U San Francisco stigli smo nakon deset sati vožnje. Prvi dan boravka u njemu bio je isprepleten suprotnostima.

Stare drvene kuće u centru grada, izgrađene u viktorijanskom stilu, čine snažan kontrast novom dijelu mnogobrojnih nebodera, među kojima se ističe najviši, piramidalni neboder Transamerica. Neboderi su toliko visoki da zaklanjaju sunce pa je u njihovom podnožju hladnije, ali njihov raspored omogućuje dobru zvučnu povezanost što pozitivno iskorištava policija. U tom je dijelu grada velika gužva, jedva se prolazi.

U suprotnosti neboderima,

simpatične kuće viktorijanskog stila podsjećaju na stare europske gradove.

San Francisco je brežuljkast i ulice su toliko strme da se automobili u odnosu na ulicu moraju parkirati pod pravim kutom. Taj je prizor često vidljiv u američkim filmovima, kao i poznati vlak Cable car koji prometuje tim strmim ulicama San Francisca. Vozili smo se u njemu, a brzina mu je toliko mala da možete

s

impatične kuće viktorijanskog stila podsjećaju na stare europske gradove doslovno skočiti na vagon i iz njega. Cable car jedan je od zaštitnih simbola grada kao i Golden Gate, most koji smo posjetili nakon obilaska centra grada. Pogled s mosta na San Francisco je prekrasan, seže na uvalu grada i luku Fisherman’s Wharf te na poznati otok i zatvor Alcatraz koji smo posjetili idući dan.

Za posjet Alcatrazu morali smo ustati prilično rano jer se dugo čeka na kartu. Kada smo stigli do otoka, svaki je posjetitelj dobio slušalice, digitalni vodič na kojem se

Luka starih ribara Fisherman’s Wharf

Jedan od najpoznatijih mostova na svijetu, Golden Gate, nalazi se u Kaliforniji

odabere jezik i bez kojeg je razgledavanje nemoguće jer se u protivnom ništa ne čuje.

Posjet Alcatrazu budi strah budući da je to bio najčuvaniji zatvor, gdje su na jednog zatvorenika dolazila tri čuvara.

Jedan od najpoznatijih zatvorenika bio je i Al Capone koji je tu proveo četiri i pol godine. Alcatraz je imao funkciju

U kalifornijskim vinogradima

zatvora sve do 1963. godine kada se zatvor s otoka seli u grad. 1972. godine postaje zaštićeno područje.

Treći dan bio je obilježen posjetom tehničkog muzeja Exploratorium te luci starih ribara Fisherman’s Wharf gdje smo vidjeli različite konstrukcije brodova, jeli ribu, a otac je probao jesti i juhu u

kruhu poznatu pod nazivom „Boston bowl“.

Večeri u San Franciscu obično smo provodili u Starbucksu, caffe baru u kojem postoji bezbroj mogućnosti kombinacija kave i različitih dodataka. U Njemačkoj McDonalds restorani polako imitiraju Starbucks, pa u sklopu njih postoji McCaffe.

VINOGRADI

Vani 20, a u podrumu 5°C Zadnji dana boravka u Kaliforniji posjetili smo kalifornijske vinograde Sanoma Vally, sjevernije od San Francisca. Iznenadili smo se njihovom veličinom, ali je pogled predivan.

Dok smo se vozili cestom mogli su se vidjeti samo ogromni vinogradi i reklame s telefonskim brojevima koje pozivaju na razgledavanje. Tu smo bili u ogromnom podrumu. Vrata podruma debela su pola metra i kad ih otvoriš, odmah osjetiš hladnoću, vani je 20°C, a u podrumu 5°C. Podrum ima veliki glavni tunel s 300 000 velikih bačvi, na koji se nadovezuju pomoćni tuneli, a čitav kompleks velik je oko 3 kilometra.

Sve se to nalazi ispod brda i to je samo jedan posjed.

Takvih posjeda ima mnogo, a njihova veličina ovisi o bogatstvu.

Sveukupan dojam boravka u Americi je izvrstan, bili smo zaneseni veličinom američkih gradova te uvidjeli velike razlike u odnosu na Europu. Zanimljiva je američka disciplina u prometu te poštivanje parkova u kojima je zabranjeno uvođenje pasa. Također je važno spomenuti da je kultura McDonaldsa u Europi puno uređenija i urednija u odnosu na američku.

Podrum ispod brda u Sonoma Valleyu

28 Sport

U zaleđu Kako preživjeti 2010. godinu

05. sijeÄ nja 2010.

FINANCIRANJE Iz gradskog proračuna za sport za 2010.

Grad ostao jedini s

J

edna od aktualnih tema među varaždinskim sportašima i sportskim djelatnicima je kako preživjeti 2010. godinu. Sponzora je sve manje, a na gradskoj blagajni je sve više sportskih udruga Damir IVANČIĆ i klubova. Neminovan je rez u načinu financiurednik sportske ranja. Postoji nekoliko rubrike modela koje ovih dana zagovaraju pojedine grupe. Jedan se odnosi na izradu novi kriterija kojima bi se na drugačiji način bodovala i vrednovala vrhunska sportska dostignuća, broj podmlatka s kojim se radi i možda najvažnije – stručni rad. cijeloj priči oko sporta često se izgubi iz vida baš taj stručni rad.

Vidljivi su i eksponirani rezultati sportaša i ekipa, ali je zanemaren onaj samozatajni rad trenera i sportskih djelatnika koji godinama ulažu svoje znanje u mlade generacije, a tek ponekad taj rad izroni sportske rezultate dok onaj drugi dio pedagoškog rada s mladima i sportskog obrazovanja malo tko vidi. akle, trebalo bi se više pažnje posvetiti struci na kojoj počiva cijeli sportski sustav. Često su to i entuzijasti kojima je ponekad dovoljna i lijepa riječ priznanja i zahvale, ali onima kojima je to posao kojim osiguravaju svoju egzistenciju nije svejedno dobiju li na kraju mjeseca nešto za svoj rad ili ne. Ukoliko u ovim kriznim trenucima zanemarimo tu struku bez obzira na dobru volju i osigurana sredstva, nestručnjaci će vrlo brzo urušiti cijeli sustav. rugi dio koji ne bi trebao biti zakinut je podmladak. Tko će igrati za prve ekipe nakon nekoliko godina ako danas u klubovima prestanu raditi s mladima? Novoizgrađeni sportski objekti bit će prazni i nepotrebni ako u njima nema tko trenirati i igrati susrete. Visoki troškovi održavanja objekata mogli bi u takvoj situaciji postati uteg daljnjem razvoju sporta. a kraju trebalo bi razmisliti i o razdvajanju financiranja škole sporta i profesionalne prve ekipe te amaterskog, rekreacijskog sporta i profesionalnog sporta. renutna sredstva koja su izdvojena kao podrška vrhunskom sportu trebala bi premostiti ovu godinu ali bi mogli postati dvojbeni kriteriji, a na kraju i sama realizacija.

U

D

D

N T

Sportski objekti trebali bi imati više sportskih priredbi i događanja koje zanimaju i privlače Varaždince tako da tribine budu češće pune g

Novost u raspodjeli sredstava za sport su i dodatna 2.500.000 kuna namijenjena potpori vrhunskom sportu Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com

Prema programu javnih potreba u sportu grada Varaždina u 2010. godini Zajednica športskih udruga Grada Varaždina okuplja 115 sportskih udruga iz 36 različitih grana sporta. Devet gradskih sportskih udruga u momčadskim sportovima nastupa u prvim hrvatskim ligama, to su NK Varteks, RK Varteks Di Caprio, ŽRK Koka, OK Varaždin, STK Varaždin, TK Varteks, HK Vindija, SAK Varaždin te BK Vindija. Osim toga, u još 14 sportskih grana varaždinski sportaši pojedinačno se natječu na nacionalnim prvenstvima i međunarodnim natjecanjima, i to u atletici, kajak-kanuu, tenisu, stolnom tenisu, ritmičkoj gimnastici, streličarstvu, streljaštvu, hrvanju, sportskom plesu, karateu, savate boksu, kick boksu i šahu.

Raspodjela

Od ukupnih 10.80 0.0 0 0 kuna 7.670.000 namijenjeno je sufinanciranju sportskih udruga članica Z ŠUGV- a, 630.000 sufinanciranju ostalih programa te 2.500.000 kuna kao potpora vrhunskom sportu.

Predviđenih 7.670.000 kuna raspodijelit će se:

Rukomet računa na dodatna sredstva od Grada

Za poticanje i promicanje sporta 570.000 kuna i od toga za sportske škole 250.000, vrhunskim sportašima (kojih prema kriterijima HOO-a u Varaždinu ima 14) 200.000 kuna, perspektivnim sportašima (kojih je prema kriterijima Zajednice športskih udruga Grada Varaždina 60) 70.000, za proglašenje sportaša godine 40.000 te za međunarodnu suradnju 10.000 kuna.

Za provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži gradskih osnovnih škola 130.000 kuna.

Za djelovanje spor tskih udruga, zajednica i saveza 3.530.0 0 0 kuna. Od toga za sufinanciranje sportskih udruga 3.200.000 kuna, a za financiranje djelovanja Zajednice 300.000 kuna, dok

je za materijalne troškove predviđeno 30.000 kuna.

Za opću i posebnu zdravstvenu zaštitu sportaša osigurano je 400.000 kuna.

f

inanciraju se i natjecanja učenika osnovnih škola prema programu resornog ministarstva, programi sportskorekreativnih aktivnosti građana, programi sportskih aktivnosti invalida...

Za sufinanciranje stručnih poslova u sportu 820.000 kuna. Od toga 770.000 ide za

sufinanciranje trenera mlađih uzrasnih kategorija, a 50.000 za usavršavanje stručnih kadrova.

Za spor tsko- rekreativne aktivnosti građana 60.000 kuna.

Za tjelesne, kulturne i sportske aktivnosti invalida 90.000 kuna.

Za planiranje, izgradnju i održavanje sportskih građevina značajnih za sport grada Varaždina 350.0 0 0 kuna, od kojih 250.000 odlazi na investicijsku dogradnju, adaptaciju i sanaciju sportskih građevina, a 100.000 kuna predviđeno je za investicijsku dogradnju, adaptaciju i sanaciju prigradskih sportskih građevina.

Za sufinanciranje troškova funkcioniranja gradskih sportskih građevina osigurano je 1.700.000 kuna. Iz tog iznosa 200.000 otići će za financiranje cijene sata korištenja školskih dvorana osnovnih škola za mlađe kategorije, a 1.100.000 kuna za sufinanciranje troškova održavanja i funkc ioniranja gradskih sportskih građevina kojima upravlja zajednica, 320.000 kuna za one sportske objekte kojima ne upravlja zajednica i 80.000 za prigradske sportske građevine.

Provođenje i financiranje

Sport 29

05. sijeÄ nja 2010.

sponzor sporta

ATLETIKA 32. varaždinska novogodišnja utrka TOMISLAV MAKAJ

. godinu predviđeno 10.800.000 kuna

OBJEKTI Skupa sportska infrastruktura

Za vrhunski sport

gledatelja i navijača znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija o sportu 20.000 kuna, odnosno konkretno za informatičku djelatnost.

Mlađe kategorije

Na temelju ove raspodjele članicama Zajednice osiguravaju se termini treninga i natjecanja u gradskim sportskim građevinama kao i troškovi korištenja školskih sportskih dvorana za mlađe uzraste, u skladu s tim i održavanje gradskih sportskih građevina kojima upravlja Zajednica.

Dogovorenim kriterijima osigurava se besplatno korištenje sportskih dvorana i terena, stručni rad trenera, stipendije najperspektivnijim sportašima, zdravstvena zaštita sportaša, programi priprema i stipendija vrhunskih sportaša te dotacije sportskim udrugama prema kriterijima Zajednice.

Grad Varaždin će u 2010. godini sufinancirati javne potrebe u sportu s 10,8 milijuna kuna, što je za 1,8 milijuna više nego 2009. godine.

Sportske udruge članice Zajednice športskih udruga Grada Varaždina sufinancirat će sa 7,67 milijuna kuna, što je 40 tisuća kuna manje nego prošle godine.

Za sufinanciranje ostalih programa javnih potreba u sportu predviđeno je 630 tisuća kuna što je manje za 660 tisuća kuna nego u prošloj godini. Kao novost u proračunu je i stavka od 2,5 milijuna kuna kao potpora vrhunskom sportu u gradu.

Od ostalih izdvajanja povezanih sa sportom i sportskim djelatnostima je financiranje redovne djelatnosti javne ustanove Gradskih bazena u iznosu od 9,3 milijuna kuna.

Iznos se dijeli na otplatu zajma u iznosu od 4,3 milijuna kuna, plaće za zaposlene 1,9 milijuna kuna te financiranje materijalnih troškova od 3,1 milijuna kuna.

Najam Gradske sportske dvorane na Dravi planiran je

s 35,8 milijuna kuna.

Potpora za organizaciju i održavanje gradskog kupališta Aquacity u iznosu od 350 tisuća kuna.

Na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Ivan Čehok objasnio je zašto su po prvi put predviđena sredstva u iznosu od 2,5 milijuna kuna za vrhunski sport.

– Bez tog novca varaždinski sport neće moći opstati. Naime, sponzora je sve manje.

Odluku smo donijeli prvenstveno zato jer u svakom takvom klubu trenira od 200 do 400 djece i to je prava snaga sporta u našem gradu – dodao je Čehok.

Osim toga, iz navedenih sredstava financiraju se natjecanja osnovnoškolskih učenika prema programu resornog ministarstva, programi sportsko-rekreativnih

kuna), za sportske priredbe i igre mladih (30.000 kuna), za Europsko atletsko prvenstvo osoba s invaliditetom (150.000 kuna).

Novost u raspodjeli sredstava za sport su i dodatnih 2.500.000 kuna namijenjenih potpori vrhunskom sportu.

Taj iznos bit će iskorišten za sufinanciranje troškova uključivanja, ispunjavanja uvjeta sudjelovanja, organizacije i osiguranja natjecanja te drugih obaveznih troškova prvoligaških klubova Grada Varaždina tradicijskih i najzanimljivijih širokoj publici.

U pojašnjenju prihvaćenog programa javnih potreba u sportu grada Varaždina piše da su to tekuće donacije u novcu za obavezne troškove vrhunskih i tradicionalnih sportskih klubova ekipnog sporta Varaždina iako još uvijek nije točno definirano koji bi to klubovi trebali biti.

Z

a opću i posebnu zdravstvenu zaštitu sportaša osigurano je 400.000 kuna. aktivnosti građana, programi sportskih aktivnosti invalida, projekti poboljšanja uvjeta i održavanja sportskih objekata te djelovanje Zajednice.

Preostala osigurana sredstva dodijelit će se kao nagrade za ostvarene sportske rezultate (50.000 kuna), za izvanredna održavanja na sportskim objektima (100.000

Nogometni klubovi također su sve više okrenuti gradskoj blagajni

Odaziv atletičara bio je zadovoljavajuć, osim što je nedostajalo kvalitetnih hrvatskih trkača

Strani nam atletičari dolaze uzeti nagrade Kod atletičara najbrži je bio Zsolt Benedek iz Benedek Tim Hungaryja, a kod atletičarki Valentina Belović iz AK Sljeme Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com

Odbojka se vratila u vrh

Na ovogodišnjem 32. po redu izdanju varaždinske Novogodišnje utrke nastupilo je točno 10 0 natjecatelja, 78 atletičara i 22 atletičarke.

U muškoj konkurenciji trčala se staza duljine 6.000 metara.

U ukupnom poretku najbolji je bio veteran Zsolt Benedek iz Benedek Tim Hungaryja, dok je drugi bio klupski kolega Etiopljanin Erkolo Ashenafi, ujedno i najbolji senior, a treće mjesto pripalo je također članu iste ekipe Ottu Balaszu.

Dolaze mlade snage SAK Varaždin u 2010. godini okrenut će se mlađim uzrasnim kategorijama, pogotovo atletičarkama koje su prošle godine bile najbolje kadetkinje u Hrvatskoj. - Ove godine ulaze u juniorsku konkurenciju pa mogu nastupati i sa seniorkama - pojasnio je trenr Željko Zgurić. - Lucija Pokos, sprint; Sara Kolak, koplje i Dora Paska, prepone okosnica su varaždinske ženske atletike u 2010. godini - najavio je Zgurić i dodao kako će klub i ove godine organizirati brojna atletska natjecanja.

Nagrade

Bendeku je ovo treća pobjeda zaredom pa je izgleda varaždinska Novogodišnja utrka postala nezaobilazna za 40-godišnjeg Mađara iz Debrecena i njegov klub. Pobijedio je rezultatom 18:48 dok rekord staze i dalje drži Slavko Petrović iz 2005. godine.

Najbolji hrvatski atletičar smjestio se na četvrto mjesto ukupnog porekta. Bio je to Ivo Satnić iz Labina, član Triatlon kluba Extrem.

Od Varaždinaca najbrži je bio Ivan Čorba koji je u ukupnom poretku bio peti, a treći u kategoriji veterana.

U ženskoj konkurenciji trčao se samo jedan krug staze u duljini od 3.000 metara.

U ukupnom poretku najbrža je bila Valentina Belović iz Gojanca koja nastupa za AK Sljeme. Njoj je ovo rekordna peta pobjeda za redom, a osim toga drži i rekord staze s vremenom 10:58 koji je postigla proš-

Stranci su i ove godine podijelili nagrade

le godine. Druga u ukupnom poretku bila je Varaždinka Valentina Županić, dok je treća bila Iris Rožmarić iz TK

n

ovogodišnja utrka je popularnija kod stranih nego kod kvalitetnijih domaćih atletičara Marathon 95 koja je u veteranskoj konkurenciji osvojila prvo mjesto.

- Malo smo se pribojavali lošeg vremena - rekao je Željko Zgurić iz SAK Varaždin, organizatora utrke. - Naime, bojali smo se da će zbog kiše biti manje domaćih trkača, ali je

na kraju odaziv bio zadovoljavajuć. Jedino što smo se nadali da će nastupiti koji kvalitetniji domaći natjecatelj, tako da su sva tri prva mjesta pripala strancima. Organizacijski nije bilo problema, ni na stazi ni prilikom obrade rezultata. Čak je bilo i manje pucanja i petardi. Neki su primijetili da je bilo kraćenja staze, ali ovo ionako nije prava atletska utrka po najstrožim kriterijima.

U noći bi bilo potrebno puno više sudaca. Unatoč svemu nije bilo primjedbi. Isto tako atletičarima ovdje nije bitan rezultat već plasman, mnogi strani atletičari dolaze samo uzeti nagrade. Oni tako putuju Europom i zarađuju objasnio je Zgurić.

30 Sport

05. sijeÄ nja 2010.

Sport

za bolje zdravlje

NOGOMET Nastavlja se informatizacija ŽNS-a Varaždin

U 2010. s novim sportskim ciljevima D

oček je Nove godine, stolovi puni i jela i pića. Društvo – baš za gušt, muzika pere, ma sve je super. Slavljenička atmosfera među gostima, nekima još od Božića, i mi se vrlo brzo uklopimo. Još u početku moglo se čuti tu i tamo nekog da govori „od Nove godine mijenjam ploču i slično“ ali kako je fešta odmicala sve je manje bilo takvih izjava grižnje savjesti. e pišem ovaj članak zbog Bojan GOLUB ljudi koji redovito treniraKondicijski trener ju, oni su zasigurno već jučer fitness cluba krenuli sa svojim uobičajenim “Sportlife” aktivnostima, već zbog onih 042/241-600 koji nakon buđenja pomalo zaborave što su govorili noć ranije. Zasigurno je postojao razlog za te njihove izjave. Bilo da se radilo samo o želji o unapređenju zdravlja, smanjenju kilograma ili nekoj trećoj stvari, nemojte da sve ostane samo na riječima. koliko smatrate da premalo ulažete u svoje zdravlje, krenite već danas na neku od aktivnosti i sigurno ćete se osjećati bolje. Ako ste si zadali cilj da ćete smršaviti u 2010., nemojte odmah krenuti na neke ananas dijete, kombinirajte pravilnu prehranu s vježbanjem i cilj neće izostati. edan od kvalitetnijih ciljeva je završavanje neke utrke. Na primjer, novogodišnje.

Ne trebate trčati kao Benedek koji je stazu od 6 kilometara pretrčao za 18 minuta i 48 sekundi, već je bitno da je završite. To nije prezahtjevna udaljenost, i za sljedeću godinu zasigurno se stignete spremiti. Triatlon utrke također spadaju u neke od najkvalitetnijih ciljeva glede poboljšanja kvalitete života, samo što je priprema za takve utrke mnogo kompleksnija. polumaratonu 21 km ili maratonu 42,195 km razmišljaju samo najambiciozniji, ali s jakom željom i voljom ništa nije nemoguće. Ako ste si zadali cilj, ne odustajte.

N

U J

O

KOŠARKA

Prijave za Memorijal Košarkaški savez Varaždinske županije i ove će godine organizirati tradicionalno 49. zimsko prvenstvo Varaždina pod nazivom Memorijal «Zdravko Kranjec».

Kotizacija za prvenstvo je izračunata na bazi sudjelovanja 10 ekipa i 9 kola što iznosi 4.000,00 kn plus PDV. U cijenu je uračunata organizacija natjecanja, dvorana, suci i pomoćni suci.

Sve utakmice igrat će se prema Službenim košarkaškim pravilima. Prijavu ekipa potrebno je popuniti i poslati mailom na info@ksvz.hr ili na fax 210 055 najkasnije do 12. siječnja ove godine. Početak prvenstva predviđa se za 24. siječnja 2009. godine.

Termin sastanka zainteresiranih ekipa i izvlačenje natjecateljskih brojeva odredit će se naknadno. (di)

Županijski nogometni savez Varaždin potiče i potpomaže organiziranje malonogometnih liga pa i Katoličke malonogometne lige

Za 10 minuta svi mogu saznati nove rezultate Godišnja izvještajna skupština ŽNS-a Varaždin održat će se 15. siječnja

PLANOVI Nastaviti s kvalitetnim i stručnim radom

Financijski potpomagati klubove U

Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com

Natjecanja pod okriljem Županijskog nogometnog saveza Varaždin održavaju se po planu i članovi Izvršnog odbora zadovoljni su stanjem.

- Nije bilo ekscesa, fizičkih napada i prekida utakmica - rekao je Ivan Novak, tajnik ŽNS-a Varaždin.

Bez ekscesa

- Sve se odvija ustaljenim tijekom. Proveli smo potpunu informatizaciju klubova i oni su sada umreženi u sustav. Tako da za 10 minuta svi mogu vidjeti i saznati rezultate odigranih utakmica, strijelce i sve ostalo. Sve bolje funkcioniraju lige mladih od U8 i U10, pionira pa sve do juniora. Velik je odaziv klubova u ovim natjecanjima, što nas posebno veseli jer u tome leži budućnost nogometa na našem prostoru. Sve je manje neodigranih utakmica, što opet znači da svi ozbiljno

Josip Novakt, tajnik ŽNS-a

shvaćaju natjecanja na svim razinama. U organizacijskom

u

Nogometnom središtu Ludbreg već dvije godine uspješno provode natjecanja i svakom drugom smislu pokušat ćemo dignuti natjecanja u narednom razdoblju na još višu razinu.

Kako se razvijaju natjecanja u Nogometnom središtu Ludbreg i u Županijskoj ma-

Županijskom nogometnom savezu ukupno su 82 članice, u koje se ubrajaju klubovi, zatim udruge sudaca i delegata, te Nogometno središte Ludbreg, udruge trenera, veterana, Malonogometna katolička liga te ženski nogometni klubovi. Ukupno ima 8654 registrirana igrača, trenera i sudaca.O planovima u 2010. godini tajnik ŽNS-a Varaždin Ivan Novak kaže: - U pregovorima smo s dobav-

ljačem da se od 1. do 4. HNL lige osiguraju prijenosna računala i pisači za sve klubove, što bi bio drugi korak u umrežavanju svih članica ŽNS-a Varaždinske županije. Naše službeno glasilo od sada izlazi jedino u digitalnom obliku i u tom smo dijelu uštedjeli oko 20.000 kuna. Nadamo se da ćemo i u 2010. godini kvalitetno raditi i da ćemo financijski potpomagati klubove što je više moguće.

lonogometnoj ligi?

U Nogometnom središtu Ludbreg već dvije godine uspješno provodimo natjecanja i svi su zadovoljni. Organiziramo i tri lige veterana koje su završile također bez ekscesnih situacija. Provodimo i natjecanje u Županijskoj malonogometnoj ligi u kojoj je prvi dio sezone gotov. Broj ekipa ove se godine smanjio s deset na osam. Išli smo na kvalitetu pa je sada svaki klub domaćin u svojoj dvorani.

Time smo povećali ozbiljnost natjecanja.

Kada će se održati godišnja skupština?

U pripremi imamo godišnju izvještajnu skupštinu koja će se održati 15. siječnja s početkom u 17 sati u restoranu Fontana; na njoj ćemo prikazati sve rezultate od financijskih do sportskih. Mi nastavljamo u pozitivnom trendu iako je ove godine bilo 100.000 kuna manje dotacija, pogotovo za program Županijski nogometni instruktor. Međutim, unatoč svemu nastavili smo s radom i na tom projektu.

Također su u prvom kolu suci i delegati odradili besplatno svoj posao, a malonogometaši su oslobođeni kotizacije za natjecanje.

ŠKOLSKI SPORT Pet poluzavršnica regije Sjever u Varaždinu

Priznanje za Školski sportski savez Školski sportski savez Varaždinske županije dobio je priliku organizirati poludržavne završnice iz čak pet od 11 sportova u kojima se natječu učenice i učenici osnovnih i srednjih škola skupine Sjever.

U skupinu Sjever ulaze Međimurska, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka te

Varaždinska županija.

Poluzavršnica u rukometu održat će se u Varaždinu u svih šest kategorija osnovnih i srednjih škola od 8. do 12. ožujka.

Košarka za srednjoškolke i srednjoškolce održat će se u Varaždinu 18. ožujka.

Osnovnoškolski gimnastičari

također će se natjecati u Varaždinu i to 24. ožujka.

Stolni tenis u četiri kategorije osnovnih i srednjih škola održat će se u Varaždinu 29. ožujka.

Poluzavršnica u atletici za osnovnoškolke i osnovnoškolce održat će se u Varaždinu 16. travnja.

Sport 31

05. sijeÄ nja 2010.

NOGOMET Damir Jagačić novi trener NK Varteksa

Kontinuitet rada s mladima Jagačić svojim trudom, marljivošću, a pogotovo znanjem, zaslužuje šansu u Nogometnom klubu Varteks, rekao je sportski direktor Samir Toplak Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com

Damir Jagačić, dosadašnji voditelj Omladinske škole novi je trener NK Varteks.

Ovu logičnu odluku Izvršni odbor kluba donio je jednoglasno. - Razgovarali smo s tri kandidata Tomislavom Kocijanom, Damirom Maretićem i Damirom Jagačićem - rekao je predsjednik NK Varteksa Zlatko Horvat.

Čorba i Nestić prvi na Ivančici U 3. kolu 13. zimske brdske lige Ivančica 2009/2010. nastupilo je 68 atletičara, trkača ljubitelja brdskog trčanja. U muškoj konkurenciji najbrži je bio Ivan Čorba, individualac iz Varaždina koji je na vrh Ivanščice stigao za 55 minuta i 4 sekunde ispred Krešimira Balaška i Zvonka Artića iz

Novi stožer

zagrebačkog AK Veteran.

U ženskoj konkurenciji prva je bila Katarina Nestić iz TK Međimurje s vremenom 1 sat, 10 minuta i 45 sekundi ispred Dubravke Šimecki Sambolec iz AK Gojanec i Valentine Županić iz Varaždina.

Sljedeće 4. kolo na rasporedu je 10. siječnja. (di)

Ivan Husnjak srebrni u Karlovcu

!

O

je imao, njegovu marljivost i kvalifikacije, zaslužio dobiti šansu da vodi prvu ekipu.

Ovo je i kontinuitet u odnosu na dosadašnjeg trenera i na kratko vrijeme u kojem treba napraviti program priprema i pripremiti se za prvenstvo.

Prevladalo je, dakle, mišljenje da je Jagačić u ovom trenutku najbolje rješenje - naglasio je Horvat.

Novi stručni stožer NK Varteksa uz Damira Jagačića čine Branko Lađević kao pomoćnik trenera, Marijan Mrmić trener vratara i Nikola Jarš kondicijski trener. Ivica Solomun postao je voditelj Omladinske škole.

- Naš cilj je finale Kupa i pla-

AK Varaždin ove godine organizira pojedinačnog prvenstva Hrvatske za mlađe juniorke i juniore 8. i 9. svibnja, Međunarodni atletski miting 23. lipnja i četiri kola HAL-a, a bit će i tehnička podrška 5. europskog atletskog prvenstva osoba s invaliditetom.

Trener SAK Varaždin Željko Zgurić

- Jedinstveni prijedlog užeg vodstva bio je Damir Jagačić, što je potvrdio i Izvršni odbor. Jagačić je čovjek iz naše sredine, dugo u trenerskim vodama, iz Omladinske škole iz koje su i igrači koji sada čine kostur prve ekipe, a on ih najbolje poznaje. Smatramo da je vrijeme prilagođavanja novog trenera na igrače i igrače na novog trenera najkraće jer pripreme počinju za tjedan dana.

Jagačić to može obaviti vrlo uspješno i smatramo da je, uz sve dosadašnje rezultate koje

vo je i kontinuitet u odnosu na dosadašnjeg trenera i na kratko vrijeme u kojem treba napraviti program priprema i pripremiti se za prvenstvo

S

Karate klub Klenovnik nastupio je i na 6. Karlovac Open karate međunarodnom turniru. Na natjecanju je nastupilo 430 takmičara iz 45 klubova iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Klub iz

Klenovnika nastupio je s jednim natjecateljem i ostvario odlične rezultate u vrlo jakoj međunarodnoj konkurenciji.

Mladi Ivan Husnjak osvojio je srebrnu medalju u konkurenciji kadeti borbe do 52 kg.(di)

D. Jagačić, dugogodišnji trener i prvak s juniorima

sman u prvih deset, odnosno da ne dovodimo u pitanje prvoligaški status - podsjetio je Horvat. - Jagačić je predstavio svoj plan za koji mislimo da je pravi put za ove mlade momke koji su na početku svoje karijere i koje će on znati usmjeriti - zaključio je Horvat.

- Damir Jagačić će najvjerojatnije potpisati ugovor na dvije godine - rekao je sportski direktor Samir Toplak.

- Jagačić svojim trudom, marljivošću, a pogotovo znanjem zaslužuje šansu u Nogometnom klubu Varteks.

Uvjeravam vas da je on držao Omladinsku školu i ova danas ekipa je ogledalo njegova rada i zaslužio je šansu radom, poštenjem i znanjem - dodao je Toplak.

Intelektualni potencijal - Zahvaljujem se članovima IO-a na povjerenju. Mislim da je to dokaz da ljudi vjeruju u dosadašnji rad i da trener može biti i netko bez igračke karizme - izjavio je nakon imenovanja Damir Jagačić.

- To bi mogao biti putokaz i drugim trenerima koji rade s mladima da to mogu pokazati i u seniorskom nogometu. Ciljeve uvijek treba postaviti iznad letvice, iznad realnosti. Pred igrače treba staviti viši cilj i ne zadovoljavati se prosjekom. Pitanje je i tko će od igrača otići, ali ovi igrači

posjeduju intelektualni potencijal da mogu pratiti igru koju stavljamo pred njih, dok se fizička pripremljenost podrazumijeva. U svakom slučaju, ova ekipa može puno napraviti – rekao je Jagačić.

Godišnje okupljanje ribolovaca Članovi Sportskog ribolovnog kluba općine Cestica, Cestica 1995 okupit će se 10. siječnja u 10 sati na godišnjoj skupštini. U nedjelju će se tako u ribičkom domu u Velikom Lovrečanu održati

redovita izvještajna godišnja skupština za prošlu godinu.

Iz kluba pozivaju članove da se odazovu pozivu kako bi što kvalitetnije mogli početi s radom u novoj, 2010. godini. (di)

Fotofocus

ODLASCI Sve sigurniji odlazak nekoliko Varteksovih ključnih igrača

Mujanović, Prahić i Smrekar na izlazu Sastav NK Varteksa u nastavak prvenstva ući će, sve je sigurnije vrlo oslabljena. Nakon što je svoju nakanu obznanio trener Dražen Besek, nastavljena je priča da bi s njim mogao otići i kapetan Miljenko Mumlek, ali ta nagađanja još uvijek nisu potvrđena.

Drugo što se zna je da jedan od stožernih igrača kod trenera Beseka Goran Mujanović, uporno ovih dana traži novi klub. Varteksov ofenzivni vezni igrač svoju će nogometnu

karijeru nastaviti možda također u Kini, u klubu Shanghai za koji je već potpisao Besek, a u igri su još neki europski klubovi. Osim njih o odlasku iz Varteksa ozbiljno razmišljaju i Igor Prahić i Matija Smrekar. Oni su proteklih dana navodno zadovoljili na probi u francuskom drugoligašu Sedanu. Njihovim odštetama napunila bi se barem malo Varteksova klupska blagajna i kako bi se mogao isplatiti dio zaostalih plaća.

Cheerleading klub Bravo obogaćuje nastupe naših sportaša

32 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Legenda o kneginji Ružici

05. sijeÄ nja 2010.

ISTRAŽUJEMO Znamenite ličnosti iz prošlosti naše županije

O

tac i braća kneginje Ružice - kćeri domovine - bili su s ostalim narodom na bojnim poljima boreći se protiv neprijatelja svoje domovine.

Prolazili su dani, ali o njima nije bilo vijesti. Kneginju Ružicu morile su kobne slutnje, pribojavala se da su njezini dragi otac i braća poginuli na bojnom polju. Slutnje su se obistinile. Jednoga su dana vojnici njezina oca i braću mrtve donijeli pod zidine grada. Svi naši knezovi, junaci hrvatski svi su mrtvi, naricao je narod. No, njihova vrijedna krv ostala je u kneginji Ružici. Ti ćeš nam sada biti vladarica, poručivao je narod Ružici. Ali Ružica nije prihvatila volju naroda, nego je sazvala narodni sabor i tražila da se izabere knez kako bi se ona mogla povući u brda i živjeti kao obična pastirica.

Narod nije htio o tome ni čuti.

Prošla je jedna, druga, pa treća nedjelja, nered u zemlji počeo je uzbuđivati narod, a susjedni su velikaši to iskoristili da provale u zemlju. Ponovno su se sastali i od Ružice zatražili da stane na čelo zemlje. Videći koliku bi nesreću mogla izazvati svojom nepopustljivošću, Ružica im reče: “Trebate izabrati među sobom muža kojemu ću ja dati svoju ruku. Neka se održi viteški turnir i tko pobijedi postat će moj muž i knez.”

Narod je pristao na Ružičin prijedlog i priređene su velike svečanosti. Krijesovi su se palili po okolnim vrhovima Krndije objavljujući veliki događaj u Ružičinu gradu. Najhrabriji i najljepši vitezovi došli su se boriti na turnir, svi puni nade, a narod je nestrpljivo očekivao tko će dobiti ruku lijepe Ružice i postati njihov knez.

Pobijedio je Ulrik, gotski vitez koji je lukavstvom i prevarom pobjeđivao protivnike. Na to Ružica očajno krikne: “Nikada ne bih mogla dopustiti da nad mojim narodom i mojom zemljom gospodari tuđin, zakleti neprijatelj Hrvata.” Zatim je strelovito pojurila k najvišem tornju svoga grada, okrenula se još jednom prema narodu i strmoglavila se u duboki ponor okružen nepristupačnim stijenama. Nitko više nikada nije vidio lijepu kneginju Ružicu, ali su po svim okolnim brežuljcima procvale crvene ruže koje se i danas mogu vidjeti u okolici Ružice grada pokraj Orahovice.

Ognjeslav Utješenović Ostrožinski (Ostrožin 1817. - Zagreb 1890.)

Ostrožinski je zaslužan za gradnju mnogih cesta Ognjeslav Utješenović Ostrožinski (1817-1890), pisac, podžupan Varaždinske županije

Ceste kroz najljepše predjele

Piše: DANIEL ŠANTALAB

Ognjeslav Utješenović spominje se kao slavni ilirac uz Ljudevita Gaja. Bio je najmlađi, s tek 17 godina, kada je s ilircima i književnicima pokretao ilirske novine i sudjelovao u ilirskom pokretu.

Nakon uvođenja apsolutiz-

s

pomen ploče govore o izgradnji prometnica i njihovom značaju ma sredinom 19. st., dolazi u Varaždin i prima službu dožupana Varaždinske županije, a kasnije postaje i veliki župan. Značajni su njegov rad i zalaganje za privredni razvoj županije. Tvrdio je da bez željezničke pruge i

Ceste danas

dobrih cesta i putova nema mogućnosti za iskorištavanje rudnog bogatstva, koji su trebali biti osnovica razvoja. Sve svoje sposobnosti i utjecaj uložio je da dođe do izgradnje važnih prometnica.

Spomen-ploče

Ploče postavljene njemu u čast i spomen govore nam i o izgradnji tih prometnica i njihovom značaju. Jedna je ploča postavljena na izlasku iz Velike Sutinske prema Donjoj Višnjici.

Godina 1854. oznaka je postavljanja prve spomenploče, koja je obnovljena 1893. godine. Tekst govori

Ceste koje povezuju mjesta oko Ravne Gore prolaze najljepšim predjelima punim prirodnih ljepota i rijetkosti.

To su ujedno stari prometni pravci, poznati još iz rimskog doba.

Evo što je o njima zapisao poznati Đuro Szabo: „Od vajkada bilo je rugalica na zagorske ceste i drumove. Nu već je odavno došlo drugo

doba, tako da danas imade Zagorje dobre, mjestimice dapače veoma dobre ceste i drumove.“ Szabo spominje i izgradnju pruge ČakovecVaraždin-Zagreb preko N. Marofa i veliko razočaranje Ognjeslava Utješenovića što ta pruga nije izgrađena preko Ivanca, Lepoglave i Golubovca do Zaprešića, za što se on godinama zalagao.

kome i zašto je postavljen ovaj natpis. Bio je to za žitelje toga kraja vjerojatno jedan od najznačajnijih događaja za povezivanje s ostalim dijelovima Varaždinske županije.

Stijena, koja je sužavala ovaj klanac do samog potoka, bila je odlomljena za širinu ceste koja je u to vrijeme bila u gradnji. Koliko je taj prolaz bio uzak, govori činjenica da je ovaj zavoj nekoliko puta bio proširivan u drugoj polovici prošloga stoljeća. Iz stijene izvire hladna voda, a izvor nikada nije presušio, pa je za vrijeme duljih suša taj izvor bio opskrbljivač vodom mještana Višnjice. U prošlom

stoljeću izvor je uređen, a uz njega postavljen stol s dvije klupe, a voda curi iz male bačvice. To se odmorište stoga zove: „Kod bačvice u Sutinskoj“. Iznad bačvice, na pećini je postavljena ploča s posvetom vodi.

Obilazeći cestom Ravnu goru iz Lepoglave prema Trakošćanu dolazimo do oštrog i dugog zavoja iza sela Benkovca. Na početku Bednjanskog Vrhovca uz cestu postavljena je spomenploča - zahvala za „obiđenje brda ovoga“ i znak pažnje žiteljstva bednjanskoga kraja, koji su često i teško prelazili preko toga brda.

PODVIG Utješenović je gradio cestu Varaždin - Varaždinske Toplice

Krasna i umjetna cesta do Toplica

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

SZABO Pozitivan zapis o prometnicama Zagorja

Varaždinske Toplice

U „Povijesti grada Varaždina“ povjesničar Rudolf Horvat ima zapis o gradnji ceste prema Toplicama: „Varaždinski podžupan Ognjeslav Utješenović godine 1857. gradio je krasnu i umjetnu cestu koja vodi iz Varaždina u Varaždinske Toplice. Ta cesta počinje kod Turčina, gdje se odvaja

od stare Kraljevske ceste Varaždin-Zagreb te u slikovitim serpentinama prolazi kroz varaždinske vinograde i voćnjake na Varaždinbregu.“ U čast i zahvalu mještani su postavili spomen-ploču, koju su kasnije neodgovorni zlonamjernici razbili i tako uništili spomen na Ognjeslava Utješenovića

koji je želio olakšanje života žiteljima toga kraja. Spomenploče njemu u čast i spomen govore o njegovoj veličini i značaju.

Neka i ovaj prilog bude na spomen 126. i 155. godišnjice postavljanja tih ploča i na spomen zaslužnom velikanu naše prošlosti.

Savjetnik 33

05. sijeÄ nja 2010.

Hortikultura

Želim vama i sebi!

N

a kraju godine svjesni smo kako su dobri, a i loši trenuci iza nas. U novoj godini priželjkujemo da bude bolje. I to je ljudski! Priželjkujemo da se ponove neki događaji pa makar malo manje radosni - ali da se ipak ponove. Sebi, a ništa manje i vama, priželjkujem susrete na prometnicama. Možda sam vas zbunio, dragi čitatelj, jer kakvi to mogu biti radosni susreti na prometnicama?! Pa eto, želim susretati na prometnicama barem toliko ako ne i više tegljača, kamiona, transportera, furgona i ostalih vozila. Ne bilo kakva već ona s istaknutim reklamama naših Vindije, Koke, Zagorje-Tehnobetona, Visa, Gumiimpexa, Coninga te svih ostalih većih i manjih proizvodnih i uslužnih tvrtki, i što u žestokoj konkurenciji uspijevaju pronaći mjesto pod suncem i opstati. Pitate se pa što ovo ima veze s kolumnom o hortikulturi? ma. Ima itekoliko, pitanje je “života i smrti“. Budemo li ih susretali, znači da su opstali, a tada ćemo opstati i mi svi. Ako se privređuje, bit će novca, ako ima novca, bit će kupovine, a uz ostalo kupovat će se i cvijeće. Uređivat će se privatne i javne zelene površine, što rade hortikulturni djelatnici. A meni kao i svim mojim kolegicama i kolegama to itekako puno znači u ovim teškim vremenima kad

I

Veterinarska klinika Kućni ljubimci i petarde

O

Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu” se poklanja samo jedna ruža jednom na godinu, a ne kao nekad kad se poklanjao buket ruža u više navrata. Sjetite se kako se dobro poslovalo, ne samo u hortikulturnoj branši, već u svim ostalim djelatnostima. Kada smo susretali kamione dominirajuće dobrostojeće industrije, a danas praktično zbrisane s poduzetničke scene. Susrećući ih, ponosili smo se njihovim reklamama na kamionima koji su gutali kilometre Balkana, zapadne i istočne Europe. Budimo ponosni da i danas imamo priliku susretati domaće tvrtke jer privređuju i za nas. Još si nešto želim. Da nakon dvadeset godina (svakom pametnom je to i previše da nešto shvati) birači počnu razlikovati radne rezultate od ispraznih riječi!

vo je doba u godini kad se nekako spontano zaborave svi ružni i tužni trenuci tijekom godine, a samo značenje blagdana u nas unese želju za veseljem, srećom, mirom i zajedništvom s dobrim. No, oduvijek su se u to doba veselja koristila i svakojaka pirotehnička sredstva, da bi se što jačom bukom dalo do znanja da se obilježava

feštarska atmosfera i slavi kraj jedne, a početak nove godine. Naši kućni ljubimci uglavnom vole lijepu i dobru atmosferu u domu i uvijek se na svoj način vesele s nama. Skakutajući, mašući repom, mazeći se o nas, trepćući očima, lajući, mijaučući i proizvodeći najčudnije zvukove, samo da bi nam pokazali da su i oni s

nama sretni. Oni naravno ne znaju koje je doba godine i koji je povod veselju, jer za njih je najbitnije da smo mi sretni i da to barem malo podijelimo s njima! aravno, buke i praska boje se skoro svi kućni ljubimci, osim lovačkih i službenih pasa, koji u svakom trenutku moraju bit i spremni na prasak oružja. Zato je korektno da u svojem iskazivanju veselja mislimo i na njih, da koristeći pirotehnička sredstva ne uzrokujemo drugima ono što ne želimo uzrokovati ni sebi!

Ne moramo znati Zakon o zaštiti životinja, koji na nekoliko mjesta upozorava na zabranjene postupke čovjeka koji može svojom bezobzirnošću utjecati na ponašanje kućnih ljubimaca, koje onda kod njih izaziva strah, patnju, bol pa i ozljede. Moramo znati da su neki kućni ljubimci i stari i bolesni i srčani bolesnici, za koje trenutačan agresivan stres može biti koban. Ukoliko im želimo pomoći, možemo im dati sredstva za smirenje, a naj-

N

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

praktičniji i najbezazleniji je Sedalin, koji će djelovati smirujuće 6-12 sati. I još nekoliko korisnih savjeta!

Budući da se u ovo vrijeme i obilnije konzumira hrana, naši ljubimci baš i ne moraju biti kanta za smeće!

Dakle, ostaci masne, ljute, slane i slatke hrane bolje da završe u smeću, nego u njihovom želucu! Jadnici će patiti zbog vas, a i vaši džepovi zbog nepotrebnog odlaska veterinaru! akle, apeliram na vašu svijest, jer Zakon o zaštiti životinja i kazne nisu potrebne, ako imamo imalo srca za njih!

D

34 Zdravlje

05. sijeÄ nja 2010.

Poliklinika

ŽIVA

Bolje spriječiti nego...

DOZNAJEMO U varaždinskom naselju Banfica već četiri go

Na Banfici visoka s

R

anim otkrivanjem metaboličkih poremećaja, prekomjerne tjelesne težine, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i liječenje možemo izbjeći/odgoditi dr.Mario MIKULAN bolesti srca i krvnih žila, specijalist psihijatar uključujući koronarnu Poliklinika Živa bolest srca i infarkt srca, tel. 042/303-979 kao i pogubne bolesti www.pitaj-za-zdravlje.com mozga. Godine života i spol te nasljedne sklonosti nose značajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, primjerice karcinom dojke, maternice, pluća, želuca, debelog crijeva itd. Neprepoznati poremećaji i bolesti značajno utječu na zdravstvenu kondiciju i kvalitetu života. Cilj je prepoznati ih i dijagnosticirati te prevencijom i liječenjem utjecati na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života. Neprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poremećaj, koji ne samo da predstavljaju teške i onesposobljavajuće bolesti, jesu i čimbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi već postojećim bolestima nepovoljno utječu na kvalitetu života i cjelokupni ishod liječenja. Tu je i stres, pa burn out ili menadžerska bolest koja pogubno utječe na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju. I, dakako, potiče razvoj drugih bolesti.

Neprepoznati čimbenici visokog rizika ugrožavaju zdravlje i nepovoljno ili čak pogubno utječu na kvalitetu života. Utječu i na ishod liječenja već postojećih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati te si tako osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.

Jednogodišnjeg Nou Njegovca, koji ima starije sestre Tiju i Vitu, mama Sandra isključivo je dojila do sedmog mjeseca života

Grupi za potporu dojenju možete se pridružiti svaki prvi četvrtak u mjesecu od 11 do 12 sati u prostorima 6. MO-a Banfica u Teslinoj 20. Prvi susret u novoj godini bit će 7. siječnja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kao i svaka novopečena majka, 30-godišnja Josipa Vitez iz varaždinskog naselja Banfica ima puno pitanja u vezi svoje 4,5-mjesečne kćeri Mije. No, za razliku od drugih majki, ona odgovore i savjete može dobiti od iskusnijih majki iz Banfice, ali i patronažne sestre. Svaki prvi četvrtak u mjesecu od 11 do 12 sati u prostorima MO-a Banfica održava se Grupa za potporu dojenju, koju je još prije četiri godine pokrenula i vodi Anica

Kolenko, patronažna sestra Doma zdravlja Varaždinske županije. To vrijeme nije rezervirano samo za savjete oko dojenja, nego majke mogu pitati sve što ih zanima o razvoju djeteta, razmjenjuju iskustva, a ujedno se i međusobno druže.

Pridružite se!

Novi susret Grupe za potporu, kroz koju je dosad prošlo više od 200 majki, prvi put u novoj godini bit će održan upravo ovaj četvrtak, 7. siječnja, u prostorima 6. mjesnog odbora Banfica u Ulici Nikole Tesle 20. - Pozivamo

Savjeti iz ordinacije

I mala Mia Vitez s majkom Josipom voli dolaziti na susrete

Potpis pod sliku

Imunološki sustav (1) obar imunitet brani D nas od brojnih mikroba, ali i od raznih vrsta

raka. oćemo li se razboljeti ili ne, ovisi o izloženosti infekciji i stresu, načinu života, ali i o sposobnosti našeg imuniteta. ako bismo postigli i zadržali stanje prirodnog zdravlja, od podjednake su važnosti zdravlje organizma, zdrave životne navike (prehrana, ritam rada, sna i odmora) i pozitivan mentalno-emotivni stav

H Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

K

prema životu. Suvremeno življenje obiluje stresom, čije kronično prisustvo i umnažanje, uz istodobno potiskivanje negativnih emocija, mijenja otpornost ljudskog organizma čineći ga preosjetljivim na opasne strane tvari. eć ina uljeza nalazi se prirodno u našem okolišu, a kao posljedica njihova prodora u organizam nastaju infekcije, bolesti, povećana sklonost nastanku tumora, sve češće autoimune, kronične

V

degenerativne i alergijske bolesti. zmeđu dvije krajnosti - dobrovoljnog odlaska na redov ite kontrole i spašavanja “golog” života - vrijeme je kojeg često nismo svjesni, a tijekom kojeg naš imunološki sustav šalje signale poremećaja, slabosti, zakazivanja ili preosjetljivosti. i signali često su višestruki i nespecifični jer su lošim utjecajima pogođene funkc ije različitih tkiva i organa.

I

T

Pr imjer ice, javljaju se lupanje srca, nesanica, kronični umor, depresija, razdražljivost, smetnje koncentracije, glavobolja, povišenje krvnog tlaka, poremećaj probave, napetost mišića, ukočenost zglobova, sve do šumova u uhu, ispadanja kose, ov isnost i o određenoj hrani i piću, nedostatka teka, smanjenog libida, čestih prehlada (osobito angina), tvrdokorne kandidijaze probavnih i spolnih sluznica, bronhi-

tisa i upale pluća, pojave herpesa, kožnih i spolnih bradavica, uroinfekcija i slično. ko se uzroci koji su doveli do poremećaja imuniteta i općeg slabljenja organizma otkriju na vrijeme, sve se još može popraviti, a poremećaj i bolest ukloniti, s izuzetkom imunodef icijencija, bolesti imunološkog sustava, čije postojanje rezultira slabijom imunoreakcijom ili njezinim izostankom.

A

Zdravlje 35

05. sijeÄ nja 2010.

odine djeluje Grupa za potporu dojenju

stopa dojenja

HUMANO Donacija RSZ-a varaždinskoj Dječjoj kirurgiji

ZDRAVLJE Važan dan za umirovljenike

Prvi četvrtak u mjesecu mjerenje tlaka i šećera Osim Grupe za potporu mažemo bolesnicima da se dojenju, svaki prvi četvrtak prilagode životu s određeu mjesecu u Mjesni odbor nom bolešću, primjerice Banfica u Teslinoj 20 mogu dijabetesom – pojašnjava doći i umirovljenici iz ove patronažna sestra. varaždinske četvrti koji žele provjeriti kakvo je njihovo zdravstveno stanje. Od 8 do 10 sati patronažna sestra Anica Kolenko svim zainteresiranima mjeri krvni tlak te provjera visinu šećera u krvi, i to besplatno. Zainteresiranima će uskoro biti omogućena i provjera razine kolesterola, što će morati platiti budući da je riječ o skupljoj pretrazi.

Inače, umirovljenike, ali i sve druge stanovnike Banfice koji imaju kronične zdravstvene tegobe u suradnji s liječnicima opće prakse obilazi Anica Kolenko. - Naša glavna zadaća jest prevencija i edukacija, pa u skladu s tim dajemo zdravstvene savjete te po- Anica Kolenko

sve majke s područja Banfice da nam se pridruže, pri čemu su dobrodošle njihove bebe, ali i starija djeca – poziva zainteresirane Anica Kolenko.

I dok je Josipa Vitez tek počela dolaziti na sastanke Grupe, 33-godišnja Sandra Njegovec ima duži “staž”. Ona ima troje djece, najstarijoj Tiji je devet godina, Vita ima sedam, a Noa je nedavno proslavio prvi rođendan. Sve četvero susreli smo prošli mjesec u MO-u Banfica, kamo Sandra dolazi kako bi dala podršku manje iskusnim majkama. – Nou sam dojila sedam mjeseci bez dohrane, odlično je napredovao. Sada je prošao godinu dana i nikakvih problema nema, sve jede – rekla je Sandra, koja ističe da je u nje-

zinom slučaju dojenje značilo i veliku uštedu.

- Ne samo da nisam morala kupovati adaptirano mlijeko, nego nisam kupila niti jednu dudu, a niti bočicu – otkriva.

Pravo trudnica

Sestra Anica Kolenko pak s ponosom ističe da je na Banfici stopa dojenja iznimno visoka.

- Majkama koje žele dojiti svoje dijete često nije nimalo lako. Okolina ih “bombardira” različitim savjetima, koji često uključuju savjete i o početku dohrane. No, ako s dojenjem nema nikakvih problema i ako beba napreduje, s dohranom ne treba počinjati prije šestog mjeseca života djeteta – objašnjava.

I dok majke u pravilu znaju da

će ih, kada s bebom iz rodilišta stignu kući, posjetiti patronažna sestra, trudnice u velikoj većini slučajeva ne znaju da i

m

ajke mogu pitati sve što ih zanima o razvoju djeteta, razmjenjuju iskustva i druže se one mogu pozvati sestru. – Ako imaju kakav problem, pitanje ili ako trebaju savjet, i trudnice imaju pravo na posjet patronažne sestre. Meni se mogu obratiti trudnice koje žive na Banfici – napominje Anica Kolenko.

RSZ je igračke i pomagala kupio novcem prikupljenim na 2. humanitarnom turniru u beli

Lutke i autići za titulu “Odjel – prijatelj djece” Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nove lutke, autiće, pribor za crtanje i modeliranje, slikovnice i društvene igre dobili su u srijedu mališani koji već jesu ili će biti smješteni na Dječjoj kirurgiji Opće bolnice Varaždin. Donacija je to Radija Sjeverozapad, koji su igračke i didaktička pomagala kupili novcem prikupljenim na svojem humanitarnom turniru u beli, koji su organizirali drugu godinu zaredom.

Važna pomoć

- Igračke i pomagala su za rad volontera Društva “Naša djeca” Varaždin, koji kroz igru i zabavu uljepšavaju i olakšavaju dane djeci smještenoj na ovom odjelu, koji se kandidirao za dobivanje

prestižne titule “Odjel - prijatelj djece” – rekla je Danijela Herceg, glavna urednica Radija Sjeverozapad.

Time su ujedno pomogli Dječjoj kirurgiji pri dobivanju titule “Odjel – prijatelj djece”, koju od prošle godine ima Dječji odjel Opće

d

a bi Odjel dobio prestižnu titulu, mora zadovoljiti 12 zahtjeva bolnice. Da to nije nimalo jednostavno, dovoljno govori podatak da je nužno ispuniti 12 zahtjeva, od kojih se tri odnose na pedagoške principe, među kojima je i taj da s djecom rade ospo-

sobljeni i educirani pedagozi i drugi djelatnici. Bolesnu djecu redovno posjećuju volonteri Društva “Naša djeca” Varaždin, koji su sada dobili nove igračke i didaktički materijal.

- Sve uvjete smo ispunili, sada samo čekamo komisiju – rekao je dr. Draženko Keretić, specijalist Dječje kirurgije.

RSZ-u je na donaciji zahvalio ravnatelj bolnice dr.

Dubravko Tršinski. - Donacije su obično za dijagnostičku i operativnu opremu, no za naše male pacijente iznimno je važna ova donacija RSZ-a – rekao je dr. Tršinski, koji je duhovito zaključio da će ljepše biti i dječjim kirurzima, jer se sada tijekom dežurstva i oni mogu poigrati novim igračkama.

Zdravo srce

Ventrikulske aritmije - aritmije klijetki

entrikulske aritmije javljaju se V u spektru od benignih, pa do po život opasnih, ponekad i hitnih

do te mjere da samo brza liječnička intervencija spašava život.

Zato je kod pojave ventrikulskih aritmija potrebna dobra klinička i paraklinička procjena svakog oblika aritmije. Javljaju se u više oblika, ovdje ćemo navesti samo najčešće. entrikulske ekstrasistole: preuranjeni otkucaji srca s izvorištem u lijevoj ili desnoj klijetci.

Mogu biti pojedinačne, u paru ili u nizu - salve. Ekstrasistole iz desnog ventrikla obično su benigne.

V

Ekstrasistole iz lijevog ventrikula mogu biti i odraz strukturne bolesti srca. Najčešće one koje se gube u fizičkoj aktivnosti nemaju veći značaj, dok one koje se pojavljuju tijekom fizičke aktivnosti ili im se tada znatno uveća broj odražavaju strukturnu bolest srca. anifestiraju se na razne načine, od toga da čovjek uopće ne zamjećuje da ima poremećaj ritma do vrlo neugodnih senzacija nemira, nelagode u prsima s osjećajem kao da srce hoće izaći iz prsnog koša. Ponekad kad se jave u salvama mogu izazvati i neke neurološke ispade - vrtoglavicu i sl.

M

Kod pojave tog tipa aritmija uvijek je potrebna liječnička procjena ozbiljnosti. d pretraga, osim uobičajenih hematološko-biokemijskih, dobro je tada učiniti UZV srca, 24-satni elektrokardiogram, ergometriju. Prema procjeni liječnika tada se ordinira određena vrsta terapija. entrikulska tahikardija (VT) niz je ekstrasistola koje se javljaju u slijedu jedna za drugom više od tri u nizu. Može biti postojana - tahikardija koja traje duže vrijeme i potrebno ju je medikamentozno ili elektroudarom prekinuti, i nepo-

O V

stojana - tahikardija koja spontano prestane. Rjeđe, ali i VT može se javiti kod strukturno zdravog srca. Češće je znak ozbiljne bolesti srca i potrebno ju je liječiti - naravno, uz osnovnu srčanu bolesti. entrikulska fibrilacija je smrtonosna aritimija koja neminovno završava smrću ako se ne intervenira u par minuta, najčeće je uzrok iznenadne srčane smrti, teško je ili nemoguće predvidiva, iako se zna kod kojih bolesti srca je moguća njezina pojava. Može se riješiti jedino elektrošokom unutar par minuta. O općenitom liječenju aritmija više idući put.

V

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

36 Ženski svijet

Trudnoća

05.01.2010

MODA Korzeti danas više nisu samo dio donjeg rublja, već i nosivi odjevni predmet

Vježbe u vodi

V

ježbanje u vodi tijekom trudnoće je najsigurnija vježba za trudnice i predstavlja užitak. Izvrsno je za olakšavanje bolova u leđima u kasnoj trudnoći. Plivanje je najbolja tjelesna aktivnost za trudnice s urednom trudnoćom. Idealan način da održite vaše tijelo u formi. djenite jednodijelni kupaći kostim i Martina Šebijan adekvatnu obuću za licencirani voditelj vježbi i tjekretanje u krugu bazelesnih aktivnosti za trudnice, na. Prije ulaska u bazen prenatalfintess@gmail.com svakako se zagrijte. Prošećite oko bazena, napravite nekoliko vježbi istezanja i polako uđite u vodu do koljena. stanite tako nekoliko minuta pa podižite stopala i potkoljenice kako bi se tijelo prilagodilo na temperaturu. Kad osjetite da ste se prilagodili temperaturi vode, polako uđite do struka pa namočite ostatak tijela. ko ste prije trudnoće imali bolove u vratnom ili lumbalnom dijelu kralježnice, najbolji položaj za plivanje bit će leđni.

Posebno ako patite od čestih vrtoglavica te napetosti u gornjem dijelu leđa. rsni stil preporučuje se trudnicama koje nemaju problema s leđima, ali samo 1. i 2. tromjesečje. Jedite najkasnije sat vremena prije plivanja. Bez obzira na stil plivanja, disanje mora biti normalno. Dugotrajno zadržavanje daha može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu. Temperatura vode na bazenu trebala bi biti oko 28 stupnjeva. Plivanjem ili vježbanjem u vodi možete uživati u izvrsnoj kardiovaskularnoj vježbi koja neće uzrokovati pregrijavanje. Poboljšat ćete cirkulaciju i smanjiti opću napetost i umor u tijelu. dubinom vode povećava se hidrostatski tlak što povoljno djeluje na limfni sustav.

Smanjit ćete oticanje nogu ili skočnih zglobova. Dodatno se toniziraju mišići u cijelom tijelu što smanjuje naslage celulita. Voda podržava cijelo tijelo i dopušta vam da budete energični ili opušteni koliko želite.

Plivanje nekoliko krugova pruža vam dobru i sigurnu tjelovježbu. Umjesto da dane provodite u zagušljivim prostorijama, uputite se do obližnjeg bazena.

O

O A P

S

Bijeli korzet s ogrlicom djeluje profinjeno

Crni zavodljivi korzet ide savršeno uz traperice

Piše: Helena Hrman

Korzeti su, naime, bili popularni u doba engleske kraljice Viktorije u 19. stoljeću, kada je

Veži me sprijeda ili straga Naime, korzet će svaku ženu učiniti seksepilnom, a odavno su prošla vremena kada se nosio samo kao donje rublje.

Danas ga možemo kombinirati

uz traperice te tako ostvariti jednu poželjnu večernju kombinaciju koja će privlačiti poglede.

Možemo ga nositi u nešto elegantnijoj varijanti, u sklopu satenske suknje, ili ga nositi spojenog u haljinu. Film “Moulin Rouge” vratio je na velika vrata upotrebu korzeta današnjim djevojakama i ženama iako je današnji korzet daleko od onog kakav su nekad nosile pripadnice ljepšeg spola.

S cvjetnim uzorkom

Korzet s krznenom stolom

helena@regionalni.com

VARAŽDIN - I dok se korzet u prošlim stoljećima primarno nosio radi smanjivanja opsega ženskog struka, danas se nosi isključivo iz estetskih razloga.

Nekad i sad

bilo poželjno da pripadnice višeg staleža imaju figuru poput pješčanog sata. Zanimljivo je da je u prvoj polovici 19. sto-

ljeća figura pješčanog sata bila popularna i kod muškaraca pa su i oni nosili korzete.

Današnja najpoznatija ljubiteljica korzeta na svijetu je kraljica burleske Dita von Teese koja svako malo iznenadi novim kreacijama.

Korzeti mogu imati vezanje na stražnjoj strani, ali i na prednjoj - tzv. busk koji olakšava oblačenje, ali i skidanje tog seksepilnog odjevnog predmeta.

Korzet sa suknjom

Dražesno i razigrano

u

prvoj polovici 19. stoljeća i muškarci su nosili korzet

Svima veliko hvala na pomoći

Frizerski salon Suha kosa

Stanari Vukovarske 2 odlučili su im pomoći VARAŽDIN - Nakon prošlotjednog teksta objavljenog u 7Plus Regionalnom tjedniku o teškoj situaciji u kojoj se zatekla obitelj Ljubek Hosni još jednom ste, dragi naši čitatelji, pokazali veliko srce. - Zahvaljujem od srca svima koji su nam pomogli. Bilo je puno donacija, a sigurno nam je pomoglo preko pedeset ljudi - rekla je Milena Ljubek Hosni dodavši da su dobili gotovo sve živežne namirnice, ali i novce.

Među onima koji su im odlučili pomoći bili su i stanari Vukovarske 2 koji su i sami nedavno bili u teškoj situaciji, kada su živjeli u zgradi bez grijanja.

- Upravo jer i sami znamo kako je to teško, odlučili smo skupiti živežne namirnice i donirati ih obitelji Ljubek Hosni - rekla je gospođa Borovec.

Milena nam riječima nije mogla opisati velik odaziv i pronaći način kako da se svima zahvali.

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Zbog vrlo v isokih klimatskih promjena naša kosa se dodatno isušuje. Suha kosa ispucalih vrhova svakako ne odgovara naš em idealu ljepote. Vjetar, sunce, niske temperature, centralno grijanje, topli zrak sušila za kosu, kemijski tretmani... štetne utjecaje koji isušuju našu kosu doista je nemoguće izbjeći. Ipak, kvalitetnom njegom štetni se utjecaji okoline mogu barem

umanjiti. Prilikom takve njege najbolji izbor bit će preparati na biljnoj bazi koji će kosu njegovati i obnoviti.

Nakon pranja, kosu je potrebno njegovati odgovarajućim regeneratorom ili maskom, koje možete pr ipremiti i u vlastitom domu. Sve što vam treba su jedno jaje i malo maslinova ulja.

Dakle, u žumanjak dodajte dvije jušne žlice maslinova ulja, dobro

promiješajte i smjesu nanesite na suhu kosu.

O mot ajte r u čnikom i pustite da djeluje 30-ak minut a, z at im dobro isperite.

Ženski svijet 37

05.01.2010

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Medičarka iz Klenovnika Valentina Gladović Nedić

Svaka prava žena nikad Dermatolog “Zimski” ekcem se ne smije podcijeniti Z Osvajačica je nagrade “Vrijedne ruke” Zagrebačkog jesenskog velesajma kao najbolja svjećarskomedičarska poduzetnica

P

Piše: GORDANA IGREC

S

KLENOVNIK - Godina koja nam je upravo pokucala na vrata posvećena je ženama u obrtništvu. Stoga smo ovaj put našu sugovornicu pronašli u pitomom zagorskom kraju, poznatom po Bolnici za plućne bolesnike, u pitoresknom Klenovniku pored Varaždina.

Š

Obiteljski obrt

A upravo se u tom malom slikovitom mjestu na brežuljku nasuprot crkve iz radionice Svjećarsko-medičarskog obrta “Slavica” širi miris svježe pečenih medenjaka i gvirca, a police krase “nacifrani” licitari. Vlasnica ovog obrta je Valentina Gladović-Nedić, koja je već druga generacija žena u ovoj obitelji koja nastavlja obrt.

Njezin djed Martin Gladović utemeljio je obrt davne 1939. godine, a od pokojnog oca Ladislava Gladovića obrt je prešao u ruke njezine majke Slavice Gladović, da bi izučena slastičarka i kuharica Valentina Gladović-Nedić početkom prošle godine ostvarila, kako nam je kazala, “svoj djetinji san” igrom sudbine, svojom vlastitom voljom i izborom zanata naslijedivši Svjećarsko-medičarski obrt od majke Slavice.

Na ovom ljupkom klenovničkom brežuljku nastaju licitari koji su prošle godine osvojili žiri na Zagrebačkom jesenskom velesajmu i u kategoriji tradicijskog i umjetničkog obrta s licitarskim medenim konjem Medenkom i licitarskom medenom bebom Medenom mlada vlasnica Svjećarsko-medičarskog obrta dobila je prvu nagradu “Vrijedne ruke” kao najbolja poduzetnica u već navedenoj kategoriji obrtnika u Hrvatskoj.

Vlasnicu obrta kao i njezinu majku Slavicu zajedno s uposlenicama njihove trgovine možete pronaći na varaždinskoj tržnici gdje Varaždinci kupuju od njih svijeće, lampaše i medičarske proizvode ili naručuju licitare po želji.

Profesionalni planovi vezani uz ovaj zanat, prema Valentininim riječima, “idu u smjeru podizanja ovog obrta na razinu tradicijskog zanata i infiltriranja u turističku ponudu”. To je njezin profesionalan san.

Inače, prema starim sačuvanim spisima, prvi medičari i svjećari u Varaždinu se spo-

imski ili tzv. asteatotični ekcem, često se pojavljuje upravo u hladnijim mjesecima godine, prvenstveno kod nešto starijih osoba odnosno kod djece i mladih. romjene su vrlo često smještene na područjima ruku i nogu; odnosno pojedinih dijelova trupa. Na zahvaćenim područjima pojavljuje se crvena, izrazito suha i ljuskasta koža koja na mjestima može pucati i do “živoga”.

Sanja PETEK-MODRIĆ ubjektivno može biti dr. med. p r isuta n svrb ež, a specijalist bez adekvatne njege ili dermatovenerolog čak terapije - promjene Kralja P. Krešimira IV. 41 a, mogu trajati i nekoliko Varaždin 042/302-080 mjeseci. to s e uzr o ka t i č e, ovak ve promjene najčešće su uzrokovane „preagresivnom“ higijenom - prečesto i predugo kupanje u pretoploj vodi, uporaba uobičajenih sapuna ili gelova za tuširanje, nedovoljno mazanje kože emolijentima, boravak u nedovoljno vlažnim i pregrijanim prostorijama, izlaganje vanjskim nepovoljnim uvjetima – mrazu, vjetru... toga je tijekom liječenja svakako potrebno utjecati na promjene navika pacijenata. Za njegu suhe kože preporučuju su kupke i to uljne kupke u vodi koja nije previše vruća.

Dobro je da kupka ne traje više od desetak minuta. ko si pak kupke ne možemo priuštiti svaki dan, u obzir dolazi tuširanje uz uporabu posebnih sindeta za umivanje suhe i osjetljive kože ili pak uporaba specijalnih ulja za tuširanje.

Obavezno je svakodnevno mazanje kože hranjivim (masnijim) hidratantnijim losionima za njegu tijela. slučaju jačih reakcija, ponekad je potrebno primijeniti i odgovarajuću lokalnu terapiju, o čemu odlučuje dermatolog nakon pregleda.

S

A Valentinin uzor u životu je mama Slavica koja se uvijek borila i još se bori

Moto u životu mi je rad i poštenje Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje, mir i sreću mojoj obitelji.

Volite li kuhati?

To mi je struka. Naravno da volim. Što nikad niste učinili, a svakako biste htjeli?

Ah, ima mnogo toga... Možda ljenčariti uz more.

minju u 17. stoljeću.

Sam zanat datira gotovo od pamtivijeka, od početaka proizvodnje meda, a u srednjoj Europi, odakle je taj zanat došao u naše krajeve, posebice u sjeverozapadnu Hrvatsku u kojoj je pustio korijenje, spominje se već u 13. stoljeću.

Vedra i vesela

Za Male ženske razgovore ova nadasve vedra i radišna mlada obrtnica, majka i supruga govori o svojem ženskom svijetu koji uspijeva sačuvati unatoč svim preprekama s kojima se suočava u svojem nimalo laganom poslu: od birokratskih prepreka do nadaleko čuvenog hrvatskog jala koji je uočljiviji tim više što je sredina u kojoj se živi – manja.

To, je dakako, kako nam je otkrila, ne sprečava da u

Kako provodite slobodno vrijeme?

Kad ga imam najviše, volim druženje s obitelji i šetnje u našoj prekrasnoj prirodi.

Vaš moto u životu?

Rad i poštenje.

Iz kuće ne izlazim bez...

Dobre volje i osmijeha. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Majčinstvo. To je iznad svega!

životu ne bude vedra i optimistična. No, odškrinimo vrata Svjećarsko-medičarskog obrta “Slavica“ u Klenovniku i otkrijmo zajedno što se sve krije

V

alentinin djed Martin utemeljio je obiteljski obrt davne 1939. godine iza tih “cifrastih i medenih” vratašca, u ženskom svijetu njegove vlasnice.

Jutro započinjem sa...

Najprije rano ustajemo, oko šest sati ujutro ili prije. Potom slijede kavica i glazba (obavezno), da dobijemo radnu temperaturu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Druželjubiva, iskrena i požrtvovna.

Vaš uzor u životu?

Moja mama! Ona se u životu uvijek borila i još uvijek se bori!

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Pa da, svakako. Ako ne funkcioniraju, nema ništa od uspješnosti niti kod jednog niti kod drugog. Što vam je najvažnije u braku?

Povjerenje, razumijevanje i tolerancija. Što je za vas majčinstvo?

Nešto neprocjenjivo!

Vaš moto u životu?

Rad i poštenje.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Nikad se ne smije podcijeniti!

U

Ana Kraš Boutique Pavlinska 5, (Conning Centar, bivši CD Shop) traži

ProdavaČicu - stilista Prednost imaju kandidati s osnovnim znanjem krojenja i šivanja Životopise slati na: Ana Kraš Boutique, Pavlinska 5, Varaždin Natječaj traje do 15. 01. 2010.g.

38 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

05.01.2010

ŽENE NA POSLU Poznata varaždinska cvjećarka Nadica Zadravec

Jučer-Danas-Sutra (1)

U

suvremenom svijetu, punom različitih informacija koje nas zaokupljuju, nerijetko potpuno oprečnima, nerijetko potpunim lažnima, mi živimo život nastojeći shvatiti što je ono pravo, istinito – što je to ono što je bitno za Dr. Aleksandar nas.lušamo reklame o JUKIĆ savršeno učinkovispec.ginekologije i tim deterdžentima, koji porodništva maltene sami skidaju mrlje čim ih onako još ne otvorene, tek donešene iz dućana, stavimo kraj omiljenih hlača s kojih već pola godine nikako ne možemo skinuti običnu mrlju od kečapa. I iako znamo da je i taj, najnoviji ultra-profi- de luxe proizvod još samo jedna propala kupovina u nizu laži koje su nam postale normalne gledati svakodnevno u reklamama – ipak ga kupujemo s mišlju – pa valjda ovi zadnji u reklami lažu najmanje – možda upali. Nema veze, za 48 sati će ionako izaći na tržište novi, bolji proizvod oplemenjen čistim Alpskim zrakom. Kao i novi mobitel. Ili računalo. Zadnji krik tehnike u sve manjem pakiranju. Čija zadnja riječ tehnike traje taman koliko i jedan ispušteni krik.

I eto sutra – novog modela. Ma što sutra? Danas popodne! Teško nama ako popodne zadrijemamo, možda se više nećemo moći snaći u šumi silnih tako važnih kratica polijepljenih po glatkim površinama strojeva – možda tako propustimo bitne informacije, pa sutra više nećemo niti znati što nam treba. I tako redom. Do slijedećih izbora. U (ne) dogled. Dok tjelesno ne odemo u crnu zemljicu, a duša iz puno sreće na nebesa. čitavoj toj svakodnevici (čitaj:životu) cijela ta poplava lijekova, pripravaka i vodica za ovo ili ono, koja opet izliječi prehladu za 20 minuta (barem tako stoji na reklami) – unosi puno pomutnje nama medicinarima kako što bolje ocijeniti proizvod, da li ga preporučiti našim pacijentima ili ne, da li to ima smisla i koja je u stvari konačna korist od tih lijekova. I nije problem samo nama medicinarima.

Farmaceutima je još gore. Ta ionako nakon svake takve reklame stoji – pitajte svog liječnika i ljekarnika.

Nek se oni snađu. Mi smo reklamu odradili. Kao da smo mi medicinari i ljekarnici kakvi vračevi. Svi skupa.

Skoro kao u doba vikinga.

S

U

Kao mlada udana žena divila se ljepoti cvijeća u izlozima, a tada je i ona sama počela stvarati

Nadičino cvjetno carstvo Cvjećarka je postala sasvim slučajno, a danas je priznata u svom poslu

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARA ŽDIN - Svojoj kćer i Letiziji za vjenčanje je izradila jedinstveni buket koji se sastojao od 400 đurđica. Izrađivala ga je četiri sata, no na kraju je ispao točno onako kako ga je zamišljala - započeo je kao bidermajer, a završavao je nizom visećih đurđica.

Izlog cvijeća

Ona je Nadica Zadravec, poznata varaždinska cvjećarka, koja i na pragu 70-ih godina života izgleda njegovano i vitalno. Svojim je rukama i, praktički ni iz čega, stvorila varaždinsko cvjetno carstvo koje je, zahvaljujući brojnim nagradama, upoznala cijela Hrvatska, ali i svijet. No, kako je sve započelo? - Sa suprugom sam nakon vjenčanja u dvadesetoj godini života došla živjeti u Varaždin. Ja sam tada već bila u invalidskoj mirovini jer sam imala ugrađen umjetni kuk - kaže Nadica. No, nije se željela pomiriti s takvim životom. Kako je odlazila u nabavku na varaždinsku tržnicu, svako malo zastajkivala je pred izlogom jedne cvjećarnice i divila se ružama, krizantemama i ostaloj cvjetnoj raskoši. - Jed-

nog dana vlasnica cvjećarnice Marija Mikulaš pozvala me unutra i pitala zašto nikad ništa ne kupim, a cvijeću se toliko divim. Na to sam joj iskreno odgovorila da nemam novaca, a ona mi je na to darovala predivan buket ruža - prisjeća se Nadica svojih poslovnih početaka. S cvjećarkom Marijom iznimno se povezala te joj je nakon smrti ostavila svoju radionicu. - I tako sam ja, praktički bez ikakvog znanja o cvijeću, postala vlasnica te radionice. No, putovala sam u inozemstvo, proučavala metode rada i s vremenom savladala cvjećarske tehnike

nici na sajam su donijeli jednu košaru u koju sam stavila svoje cvijeće - kaže Nadica koja je na dodjelu nagrada u Stari grad tada povela svoju trogodišnju kćer Letiziju. Danas je Letizia priznata i poznata varaždinska cvjećarka koja radi prave cvjetne skulpture. Mami je oko cvijeća počela pomagati već s 5 godina, a svoju prvu nagradu osvojila je sa 17 godina. Danas najveću sreću Nadici, uz Letiziju, pruža i 18-godišnja unuka Mesqael. Odmilja je zove Meki.

- Njezina najveća ljubav su konji, a ove će godine pokušati upisati arhitekturu - rekla je

ponosna baka pokazujući nam sliku jedine unuke. Nadicu rad s cvijećem i dalje veseli, a sada priprema knjigu koja bi trebala izaći povodom njezine 40. godišnjice rada. - Negdje sam na polovini knjige. Nekada napišem po danu i 60 stranica, pa opet imam pauzu. Knjiga će govoriti i o cvijeću, ali više i o tome da se invalidi ne smiju osjećati kao invalidi. Dajte im posla i sve će biti dobro - rekla je Nadica zahvalna na svemu što joj je život dao. - Zahvaljujem svojoj klijenteli koja je meni i kćeri ostala vjerna svih ovih godina- zaključila je.

N

adica piše knjigu povodom 40. godišnjice svoga rada - kaže Nadica koja je nedugo zatim osvojila i prvu nagradu na izložbi cvijeća u Varaždinu.

I to zahvaljujući svojoj maštovitosti i spretnosti. - Nisam imala na izbor takvo cvijeće kakvo su imali Zagrepčani.

Na varaždinskoj tržnici pokupovala sam sve ivančice, u šumi nabrala paprati, čičke i različke, a lepoglavski zatvore-

Ponosna na svoju jedinu unuku Mesqael

Kozmetički

savjeti

Kuperozna koža lica N akon povratka sa skijanja kožu nahranite posebnim preparatima i maskama kako biste je oporavili od izloženosti suncu, vjetru, niskim temperaturama i ledu. Nakon što ste na velikim visinama koristili kremu s visokim zaštitnim faktorom da se zaštitite od vjetra i sunca te se vratili lijepi i osunčani, trebamo kožu oporaviti. Vašoj je koži potrebna svakodnevna njega. Poslije pranja kože mlakom vodom obavezno je treba premazati tankim slojem hidratantne kreme. Masne kreme ne preporučuju ni dermatolozi jer zatvaraju pore i nedozvoljavaju

koži da diše. Našoj je koži potrebna vlaga, a ne masnoća. U zimskom periodu osobe koje imaju proširene kapilare (kuperoza) imaju više problema jer se kapilare na hladnoći šire, a kad se uđe u toplu prostoriju, naglo se šire. Takva koža također zahtijeva posebne preparate jer nijedna krema neće izbrisati kapilare, ali pravilnom njegom ćemo spriječiti nastajanje novih te učiniti kožu otpornijom i smanjiti crvenilo.

Proširene kapilare mogu se smanjiti laserom i fototerapijom što isključivo rade dermatolozi jer je veoma opasno i neopreznim rukovanjem

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392

mogu se prouzročiti oštećenja na koži. Ako su kapilare jako uočljive možete koristiti korektore zelene boje koji se koriste na manjim površinama nakon čega nanesite puder. Osim toga izbjegavajte alkohol, ljutu hranu, hranu koja izaziva alergije (jaja) i pokušajte što manje izlagati lice promjenama temperature. Evo recepta za kuperozu: 30 ml baznog ulja jojobe, 15 kapi eteričnog ulja čempresa i 15 kapi eteričnog ulja limuna. Ulja moraju biti 100% čista. Taj pripravak nanosite na lice prije spavanja najmanje mjesec dana.

Ženski svijet 39

05.01.2010

Aromaterapija

TU KRAJ NAS Novogodišnje veselice u Varaždinu

Eterično ulje komorača K

omorač (lat. Foeniculum vulgare) su marljivo uzgajali stari Grci i Rimljani zbog njegovih svestranih ljekovitih svojstva, voljele su ga rimske dame koje su ga grickale radi njegovog diuretičkog svojstva (potiče izlučivanje viška tekućine) i otapanja masnog tkiva oko struka, a ratnici su komorač dodavali u jelo kako bi sačuvali dobro zdravlje i snagu!

Marija Nekić Aromamaser terično ulje komorača 091 92 99 329 idealno je sredstvo za sve Aromamedia d.o.o. one koji pate od probavnih Salon za masažu tegoba, poput nadimanja, Dom zdravlja Ludbreg osjećaja napetosti, opstiVinogradska 1, Ludbreg pacije i drugih crijevnih poremećaja. Za olakšanje takvih poteškoća dobro se kombinira s kamilicom, korijandarom i anisom. Odlična je pomoć kod problema s otežanim disanjem, kod prehlada i kašlja. Održava potrebnu razinu vode u tijelu, pojačava rad stanica, jača imunitet i mentalnu svježinu, djeluje lagano smirujuće i opuštajuće. Često se koristi za čišćenje organizma, jer potiče rad jetre i gušterače, te odstranjuje štetne tvari iz tijela. Zbog toga je idealno sredstvo za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, jer ubrzava metaboličke procese, smanjuje količinu masti u organizmu i njezino skladištenje na bokovima, stražnjici i bedrima, te se zbog toga često koristi i preporuča kod tretiranja celulita. terično ulje komorača mora se koristiti pažljivo i u većoj razrijeđenosti, jer zbog svoje jačine može dovesti do problema sa disanjem i osjećaja napetosti. Veću pažnju i oprez treba posvetiti kod upotrebe ulja za malu djecu i ljude s većom osjetljivošću, te se ne preporuča koristiti predugo i u prevelikim koncentracijama.

E

na Silvestrovo otkucala Taktovi bečkog valcera odjekivali su Trgom kralja Tomislava kada je godinu. Varaždince 2010. novu bolju još zaželjeli i čestitali no međusob si su svi a ponoć, mogla poremetiti nije im kiša ni a , “Vizija” grupa uvela godinu je i njihove goste u novu raspoloženje

Veselo i živo!

E

U varaždinskom Morgans baru bila je itekako uzavrela atmosfera, a najbolji su dokaz ovi mladići koji su u novogodišnjoj noći pokazali svu svoju energiju i plesno umijeće

silvestarskoj noći. Nije važno bilo ni vrijeme, Ni kiša nije omela one najvjernije posjetitelje varaždinskog Korza u dobro društvo

već zabava i

Djevojke su se te noći pobrinule da izgledaju atraktivno i upadljivo, a kada su još i zaplesale, zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati

40 Mali oglasi Kuće TRI POSLOVNA prostora u zgradi u gradu: prizemlje 50 m² + 50 m² podrum, I kat 55 m² i 100 m² + tavan 150 m², etažirano, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob.099/735-5000 ozn.5114 PREKRASNA velika kuća sa velikom okućnicom, novogradnja, odmah useljiva, u Hrašćici, 160.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.5243 KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem.

Mob.098/801-591 ozn.5261 NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob.098/846-691 ozn.5263 KUĆA u Varaždinu, super lokacija, sa 3 odvojena stana, veliko dvorište, povoljno.

Mob.091/630-9630 ozn.229b KUĆU u Družbincu s okućnicom od 3 000 m², p r o d a j e m .Te l . 7 1 4 - 0 8 4 , mob.091/121-0172 ozn.5283 ATRAKTIVNU kuću na Varaždin Bregu, Dugi Vrh prodajem ili mijenjam za dvosobni stan u Vž. Mob.092/1294-519 ozn.5289 PONUDA TJEDNA! Kuća od 150 m² i 350 m² dvorištapočetak Jalkovca- 72.000 €, i novouređena kuća 95 m² u Turčinu- 68.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE PRILIKE! Kuće:Marina Držića 150 m³ i 550 m² dvorišta, Ratimira Hercega 130 m² i 500 dvorišta, Kozarčeva 130 m², Livadsko naselje 150 m², Lepoglavska 120 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Novija moderna kuća u Vidovečkoj 200 m²,stara vila u Masarykovoj 180 m²,1000 dvorišta, stara kuća u Trenkovoj 130 m²! Lucer na nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICE! Banjščina uređena kuća za stanovanje (tri sobe, kuhinja, kupaona), Halić 40 m² , Mali Vrh 50 m², Križanec 6o m² , Gojanec 80 m² (uređeno). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 € i 97.000 €, Križanićeva 85.000 €, V. Žganca 125.000 €, Filićeva, Istarska … Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Banjšćina 33.000 €, Šemovec 45.000 €, Kneginec, Kučan, Hrašćica, Trnovec...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c SNIŽENE cijene kompletnoj po-

nudi kuća. Mob.098/1644-483, MEN-ARS N EKRETN I N E ozn.141c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.755e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.755e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo.

Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.756e

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 764e

05.01.2010

JEDNOSOBNI: B. Radića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakoščanska 38 m², Preloška 45 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Zagrebačka 45, 49, 63, 65 m², Supilova 47 m², Režekova 49 i 60 m², B. Radića 50, 52, 60 m², T. Ujevića 54 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Jalkovečka 48 m² , Dravska 52 m², Z. i Frankopana 52 m², 54 m² - 45.000 €, Vrazova 55 m² , Trakoščanska 57, 60 i 63 m², , Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Koprivnička 54 i 60 m², Starčevićeva 57 m², R. Boškovića 60 i 63 m², V. Novaka 60 m², Vukovićeva 63 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.759e

TROSOBNI : M. Krleže 55 m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Supilova 56 m², Z. i Frankopana 65 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI snižene cijene!

Trosobni prekrasan stan od 78 m² i 92 m² u Varaždinskim vrtovima novogradnja! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

TROSOBNI : Jalkovečka (Grabanice) 80 m², 88.000 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m².Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NOVOGRADNJA povoljno!

Jalkovečka Grabanice- jednosobni - 29 m², 38 m²; dvosobni- 52 m²; trosobni- 56 m²; četverosobni - 114 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², Draškovićeva 90 i 103 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI PRILIKE! Manji od 36,50 m² u novogradnji Varaždinski vrtovi, 46 m², Z. Frankopana, 45 m² i 56 m² Vrazova! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu, poseban Božićni popust.

Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c JEDNOSOBNI: Dravska 27 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Zagrebačka 33 m², Režekova 35 m², Meštrovićeva 38 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

IZUZETNA prilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin. Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, cijena povoljna. Mob: 098/379-461 ozn.88c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu.

Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan, 64 m², na V katu, Koprivnička 6, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv.

Mob.098/435-119 ozn.116c HITNO! 2- soban, 45,65 m², 2. kat, blizina centra, novouređeni, etažna brojila, 1.000 €/m².

Mob. 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni

stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c POVOLJNO prodajem dvosobni stan, 68 kvadrata, namješten, Miroslava Krleže 1 A. Tel.048/626-545 ozn.5250 NOVI, jednosobni stan s garažom, Jalkovečka (Grabanice), 33 m², prodajem.

Mob.091/121-0086 ozn. 5283 STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m˛, 56.000 €, novouredeni i namješten; Zagrebacka 145, 45 m˛, 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebacka 183, 73 m˛, 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m˛, 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m˛, 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Kurelčeva 419 m²,Gotovčeva 507 m², Hebrangova 400 m² , produžetak Jurkovićeve 40 €/m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTE u Varaždinu veličine 702 m2, prodajem. Mob. 098/423-890 ozn.71c KUPUJEM građevinsko zemljište od 700 do 1000 m² u okolici Varaždina. Mob. 091/934-7262 ozn.759e GRAĐEVINSKO zemljište i kuća u izgradnji u blizini Vž., prodajem. Mob.099/2127-390 ozn.761e

NAJAM UHODANI poslovni prostor u centru Varaždina s osiguranim parkiralištem, iznajmljujem.

Mob.098/423-890 ozn.71c STAN u centru samcima, bračnom paru ili studentima, iznajmljujem. Mob.098/1911-493 ozn.5246 POSLOVN I prostor 75 m² (dvorišni, centar grada, parkiralište), mogućnost dj. igraonice, ureda…, iznajmljujem. Mob.091/515-4448, tel.201-268 ozn.5258 POSLOVNI prostor 50 m² u užem centru ( do sada uhodani frizerski salon), iznajmljujem. Mob.098/178-3644 ozn.5259 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, internet, poseban

ulaz, iznajmljujem studentima, nepušačima. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.5265 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.5286 POSLOVNI prostor u centru grada i sportsku dvoranu – 30 m² za satove plesa, radionice i sl,, Kačićeva 4, iznajmljujem. Mob.091/7677-476, 091/7977-088 ozn.5284 NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto. Mob.098/308- 025 ozn.758e JEDNOSOBAN stan studentima/učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem.

Mob.098/308-025 ozn.762e TRAŽI SE prostor za ugostiteljsku djelatnost, kupnja ili najam na duže vrijeme.

Ponude na tel. 091/433-4004

ozn.765e POLUNAMJEŠTENI dvosobni stan sa vlastitim brojilima za gr ijanje u Braće Radića 30, iznajmljujem.

Mob.091/585-6707 ozn.766e

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel /fax:0 4 2/232- 8 0 0, 231-298 ozn.19c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master,

Mali oglasi 41

05.01.2010

American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390 - 644. ozn.

52c

vojke za rad. Plaća 4.000,00 kn.

Pr ijava obavezna.

Mob.095/911-5102 ozn.5275

KO M B I I V E CO C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 6.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c VW PASAT 1.8 CL (benzinac), godište 1990, registriran do 28.06.2010, prodajem. Tel: 091/2191-987, 091/1232-378 ozn.759e O P E L CO R S A 1 . 3 T D I , 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.760e VW PASAT 1.8 CL (benzinac), godište 1990, registriran do 28.06.2010, prodajem. Tel: 091/2191-087, 091/1232-378 ozn.760e AUDI 80 benzin + plin atest, ‘89. g., 08/2010, uščuvani, 1.250 €; Toledo, ‘93. g., 12/2010, odličan, 1.000 €.

Mob.095/518-4814 ozn.5270

POSAO ARANŽERKA traži posao, odgovorna i pouzdana ( ili bi samcu vodila domaćinstvo).

Mob.098/1777-541 ozn.5245

CAFFE BAR „Pinocchio“ , Vž, traži žensku osobu za rad u lokalu. Mob.091/333-8008 ozn.5262

B&P CONSULTING d.o.o. traži žensku osobu za rad u koordinaciji i na terenu. Uvjeti: vozačka dozvola B kategor ije, osobni automobil, SSS, komunikativnost, urednost. Životopise s brojevima telefona slati na email: kontakt@b-p.hr Za sve dodatne informacije u vezi posla nazovite na 321-991 u vremenu od 9 do 15 h. ozn.123c BASEBALL BAR, Varaždin traži osoblje za rad. Mob.091/563-7907, 099/218-4425 ozn.175c BISTRO „Bolid“, B. Radića 105, traži dostavljača. Javiti se osobno svaki dan od 12.00 – 17.00 h. ozn.5271 BISTRO&PIZZERIA traži dje-

PODUZETNIK nudi honorarni posao komunikativnim osobama.

Prednost imaju komercijalisti i trgovački putnici. Uvjeti: najmanje SSS, automobil. Mob.098/455-213 ozn.760e HITNO! Trazi se konobrica za rad u Grazu, hrvatski dnevni lokal, njem. nije nužan, 55-75 € dnevno + stan. Mob. 099/512-0462 ozn.761e

Usluge KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka.

Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel .

744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c

ČIŠĆENJE svih vrsta poslovnih i privatnih objekata. Tel. 098/927-0000 ozn.123c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c B R AVA R I J A K U S E R B A N J – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor

ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodiš-

42 Mali oglasi nja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c VURADIN IZGRADNJA d.o.o. izrada, prekrivanje i adaptacija krovišta,izrada terasa i nadstrešnica sve vrste crjepova i limenih pokrova. Visoka kvaliteta i povoljne cijene.

095/807-6442 i 091/593-3778 ozn.2f KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.5215 IZAB ERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića. Ionsko srebro.

Tel.042/210-966, Vjekoslav ozn.5217 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5229 UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.763e IZRADA namještaja po mjeri, futer štokova, vrata ulazna i nutarnja, stepeništa.

Mob.092/254-1538 ozn.5248 ČIŠĆENJE tepiha „Đurak“: čistimo tepihe, tepisone, tapecirani namještaj, unutrašnjosti automobila. Dostava besplatna. Tel.260-360, 091/523-6696 ozn.5249 ZAVRŠNI radovi: unutarnja bojanja, vanjska, termofasade, postava laminata. Zimski popust! Mob.098/1869-384 ozn.5256 MONTAŽA laminata, parketa i gipsa. Mob.099/3855-555 ozn.5258 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5273 POVOLJNO i brzo vršim popravak odjeće, kraćenje, uženje, promjenu zatvarača…

Tel.042/330-817, 091/9763-431 ozn.227b POMOĆ u kućanstvu starijoj osobi u zamjenu za stanovanje, nudi karakteran muškarac, 57 g. . Mob.099/417-4643 ozn.5288 KERAMIKA i laminati, višegodišnje iskustvo, moguć rad uz more. Mob.095/903-8147 ozn.5285 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.757e

OSTALO DVIJE starije škrinje Gorenje sa manjim kvarom, prodajem.

Mob.098/607-770 ozn.5254 SLAMU u balama, prodajem.

Cijena 6,00 kn. Tel.240-510

ozn.5257

„THOMAS“, Ivana Gundulića 5, Varaždin (Dućanska) - sve kožne jakne u pola cijene! Mogućnost plaćanja do 12 rata. ozn.230b BETONSKE žardinjere, patuljke, labudove prodajem; vršim snimanja vjenčanja kamerom i soboslikarske radove.

Mob.099/794-7522 ozn.5268 PILIĆI, živi i očišćeni, 2,20-2,70 kg, moguća dostava. Vitez Gabrijel, Kneginec Donji, Kućanska 4, 690-374, 098/132-4242 ozn.5269 POZIVA SE Igor Lacko sa stanom kod Herman Blaženke, J. Kozarca 26 A da vrati odmah na prijevaru posuđenih 60.000 kn, u protivnom slijede sankcije jer postoje dokazi. ozn.5287 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,VaraždinZagreb, prodajem.

Mob.098/268-250 ozn.755e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.755e

Krediti KREDITI: drukčiji od drugih! Bez HROK-a, mogućnost rate do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d..

Dugogodišnje iskustvo, niz opcija, besplatno i brzo. Mob.098/1375-727 ozn.170c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 15.000 €; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI, pozajmice, bez HROK-a i C/L, s čistim odrescima, zatvaranje postojećih kredita, razne kombinacije, diskretno.

Natalija, 095/901-1446 ozn.5282 BRZI krediti do 7.000 € na ostatak plaće ili mirovine. 17.000 € na pola plaće. 150.000 kn bez HROK-a. 75.000 kn umirovljenici s čistim odreskom. Mob.098/492-873, 0 91/5 4 4 0 -151, 098/375-966 ozn.5281 BRZI krediti i pozajmice bez jamaca za umirovljenike i zaposlene u d.d., d.o.o. i obrtu.

Postojeća zaduženja nisu prepreka. Tomislav, 091/5515-616, 098/1621-797 ozn.169c NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn.

Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5183

05.01.2010

KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3- 6,5 % do 1.000.000 €.

Mob.098/162-9880 ozn.5247 POLJOPRIVREDNICI, umirovljenici, zaposleni – gotovinski, hipotekarni. Više od trećine primanja. Mogućnost prebijanja postojećih kredita.

Obratite se s povjerenjem.

Mob.091/545-6237 ozn.5251 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5252 EXTRA brza realizacija kratkoročnih pozajmica i kredita do 20.000 €. Rješavamo C.L. Mob.099/7866-758 ozn.5253 AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah!

Mob.099/528-3329 ozn.5255 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5264 KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5266 KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.5266 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5266 NAJPOVOLJNIJA kreditna linija bez lažnih obećanja do pola primanja, vrlo efikasno.

Mob.098/161-9629 ozn.5267 NOVO! Krediti i pozajmice“ iz minusa u plus „ za umirovljenike i zaposlene do pola primanja! Mob.091/515-6836 ozn.5267 KREDITI 25.000 € bez jamaca; na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 30.000 kn u roku 24 h; umirovljenici – čisti odrezak do 10.000 €; do 150.000 kn bez HROK-a.

Mob.091/930-2379, 712-651 ozn.5272 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.5274 POSEBNE pogodnosti! Do 150.000 kn bez gledanja HROK-a; pozajmice u roku 24 h do 50.000 kn; umirovljenici – brza realizacija do 10.000 €; inozemne mirovine do 7.000 € bez jamaca; krediti n a ostatak plaće do 12.000 € za umir., zaposlene u obrtu i d.o.o.

Kreditni ured, 098/824-8406, 098/9055-687 ozn.5276 KREDITI! Umirovljenici sa č i s t i m o d re s ko m 1 0 . 0 0 0 €, zaposleni 25.000 €, bez HROK- a i C .L . do 150.000 kn, na ostatak plaće do 150.000 kn, pozajmice u roku 24 h. Mob.0968/9455-962, 091/404-9853 ozn.5277 NOVOST! Krediti bez HROK-a i C.L. do 150.000 kn, umirovljenici sa čistim odreskom mirovine 75.000 kn. Tražim suradnike! Mob.091/9043-612, Slavica ozn.5278 PRILIKA! Pozajmice 30.000,00

kn u 24 h. Krediti 25.000 € do polovice plaće. Nada, 091/513-0597 ozn.5279 ODLIČNI krediti na ostatak primanja do 7.000 €, umirovljenici čistih mirovina 75.000 kn.

Mob.098/966-3467 ozn.5280 NAJBOLJI krediti bez HROK-a, C.L. 150.000 kn, kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h.

Tražim suradnike. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.5280 GOTOVINSKI krediti, brzo, efikasno i profesionalno! Bez HROK- a i C/L .

Mob.099/200-2033 ozn.5290

POZNANSTVA SLOBODAN muškarac, 45 g., želi upoznati slobodnu ženu za zajednički život.

Mob.099/8405-405 ozn.5244 VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c ZGODNU i slobodnu ženu do 36 g. radi veze, traži muškarac.

Mob.095/562-3319 ozn.228b MUŠKARAC 38 g., traži djevojku 29 -37 g., okolica Ivanca ili Varaždina, za ozbiljnu vezu.

Mob.099/5135-475 ozn.5260 AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bracno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem.

Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od kuna!

100

MALI OGLASI već od 40 kuna Telefon: 290 774 Predaja oglasa: VARAŽDIN: Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj kćerki i sestri

JELENI ŠANTEK Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju Te se sjećati, a u srcima vječno nositi.

Majka Ivanka, sestre Marica i Antonija te brat Ivan

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

STJEPANA KLJUČARIĆA koji je preminuo 20. 12. 2009. g. u 47. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima koji su svojom prisutnošću dostojanstveno ispratili dragog nam Stjepana na vječni počinak.

Supruga Danica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše voljene supruge, majke, sestre i bake

ĐURĐE BRLEK rođ. KOŠIĆ preminule 27. 12. 2009. u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima, Društvu dijabetičara Varaždin, kolegama i kolegicama iz Ceste – Varaždin d.d., Srednje strukovne škole Varaždin, uprave PZC – Varaždin d.d. i svima prisutnima koji su nam izrazili sućut te zajedno s nama uz vijence i svijeće ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala gospođi Vukici Brlek i sestri Dragani Čaklec na neizmjernoj pomoći u našim najtežim trenucima. Posebno hvala dr. med. Bojani Škvorc i sestri Petri na humanom i profesionalnom odnosu tijekom njezinog liječenja.

Iskreno hvala župniku župe sv. Josipa na svestranoj pomoći oko sahrane, a velečasnom Franji Biškupu hvala na molitvama i dirljivom ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: suprug Božidar, kći Bosiljka, sin Miljenko, snaha Antonija, zet Bruno te unuci Sara, Antonela, Dora i Ivan

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

ANE KEREŠA preminule 31. 12. 2009. godine u 86. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te sudjelovanju u posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sinovi Stjepan i Filip, snahe Darinka i Vasiljka, unuci Marina i Marin, praunuci Lana, Filip i Lovro

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

ANI KEREŠA Ponedjeljkom - prijam malih oglasa samo u Ul. I. Milčetića 13!

Marin i Ana, Marina i Tomica, Lana, Filip i Lovro

Zahvale i sjećanja 43

05.01.2010

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN BERGER

Na dragog kolegu

06. 01. 2007. – 06. 01. 2010.

MARIJA GERBUSA

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

07. 01. 2009. - 07. 01. 2010.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

VLADIMIRA PLANTAKA 05. 01. 2007. – 05. 01. 2010.

S ljubavlju Te se sjećamo.

Tvoja unuka Jelena, Eugen i Leonard

SJEĆANJE

LUKINEC

Uvijek ćemo te se sjećati.

Zaposlenici Ytresa

SJEĆANJE Na dragog suradnika

MARIJA GERBUSA 07. 01. 2009. - 07. 01. 2010.

TEREZIJA

23. 11. 1975.

i

STANKO

03. 01. 2009.

Uvijek s nama u našim mislima.

Sin Tomo s obitelji

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Uprava Ytresa i Grupe Calzedonia

SJEĆANJE na voljenu majku

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽIDAR VUGRINEC 02. 01. 1990. – 02. 01. 2010.

Prošla je godina dana, a žalost i tuga još uvijek su u nama.

Prošlo je tužnih 20 godina otkad Te nema.

Uvijek ćemo Te pamtiti i nositi u našim srcima.

Tvoj sin Mladen s obitelji

Tvoji supruga Terezija i djeca s obitelji

IVAN MIŠAK

ANA MIŠAK

01. 01. 2008. – 01. 01. 2010.

21. 02. 2005. – 21. 02. 2010.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Kćeri Štefica i Božica s obitelji

SJEĆANJE

JURAJ ČANADI 11. 01. 1991. – 11. 01. 2010.

Godine prolaze, ljubav i sjećanje na Tebe trajat će vječno.

SJEĆANJE

ZORICU PLANTAK 15. 07. 1930. – 02. 01. 2010.

SJEĆANJE na

BOŽICU KLIČEK

07. 01. 1990. – 07. 01. 2010.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ 06. 01. 2008. – 06. 01. 2010.

EMIL FURJAN

RUŽICA FURJAN

05. 09. 1990. – 05. 09. 2010.

04. 01. 2008. – 04. 01. 2010.

Hvala svima koji vas nisu zaboravili.

Ljudi umiru tek kad ih zaborave.

Ti nikad nećeš umrijeti, jer ćeš uvijek biti u našim srcima.

GORANA PUČIĆA 09. 01. 2007. – 09. 01. 2010.

Nema Te Gogo 3 godine dana. U srcu mome velika je rana. Kad na grob dođem, nitko se ne javlja. Nema više glasa: „Bog majko stara“.

Majka Ljubica

Živjet ćeš vječno u mojim mislima!

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Suprug Alojz

SJEĆANJE ZAHVALA

na jedinog sina

LJUBICU DEVENIČAR 02. 01. 1999. – 02. 01. 2010.

Supruga i djeca s obitelji

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

na voljenu suprugu

povodom smrti drage bake, prabake i punice

JELKE CONAR Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima i prijateljima na izrazima sućuti i pomoći prilikom posljednjeg ispraćaja.

Anđelko i Snježana, Denis i Petra, zet Vjekoslav

FLORIJAN PERIN 31. 12. 2008. – 31. 12. 2009.

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate moje misli, sjećanja i molitve.

Supruga Katica

SJEĆANJE na našu dragu

ŠTEFANIJU PLANTAK 06. 01. 1990. – 06. 01. 2010.

ZAHVALA

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti voljenog

povodom smrti naše voljene supruge, majke, punice, bake i sestre

Tvoji najmiliji

MARIJANA KERETIĆA

IVANKE KLAPŠA rođ. MARKUŠ

SJEĆANJE

preminule nakon duge i teške bolesti 27. prosinca 2009. u 75. godini života.

na našeg dragog

1927. – 2009.

Duboko dirnuti izrazima sućuti ovim putem zahvaljujemo prijateljima, kumovima, rodbini i susjedima na riječima utjehe, položenim vijencima, cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Supruga Milka, kći Elza, unuke Iva i Ana

SJEĆANJE na dragog oca

TOMU DRAGANIĆA 04. 01. 2005. – 04. 01. 2010.

Tvoj Željko

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na riječima utjehe i položenom cvijeću i svijećama na odar drage nam pokojnice. Hvala medicinskom osoblju na njezi i brizi u teškim trenucima bolesti, a posebno hvala dr. Karmen Kukolja na toplom pristupu i predanosti u liječenju. Veliko hvala gđi. Nadi Hranić na dirljivim i iskrenim riječima oproštaja koje je uputila u ime kolegica iz ambulante Vidovec i Doma zdravlja Varaždin. Posebno hvala pateru Vladi Mustaču na toplim riječima utjehe i molitve za našu dragu pokojnicu.

HVALA SVIMA! Ožalošćeni: suprug Mirko, sin Rikard, kći Alenka, brat Martin, zet Milan i unuci Josip, Iva, Karlo, Lovro i Mihael

GJURU HORVATA – ĐUKU 05. 01. 2009. – 05. 01. 2010.

S poštovanjem, ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

VJEKOSLAV VUGRINEC 03. 01. 2006. – 03. 01. 2010.

S ljubavlju i štovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Natalija s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

NEVENKA RADANOVIĆ

dragom prijatelju

ĐURĐICA ZRINSKI

ROBERTU GAŠPARIĆU

08. 01. 2008. – 08. 01. 2010.

05. 01. 2009. – 05. 01. 2010.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

preminulom 22. 12. 2009. u 39. godini života.

Vrijeme prolazi, a sjećanja i tuga ostaju.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Suprug Ivan i djeca s obiteljima

Obitelj Mrvčić i ostali prijatelji

Mama Elizabeta, braća Marijan i Nikola s obiteljima

44 Vaš kutak

05.01.2010

DIO OPASAN, Stjepan MILOSRDAN VRSTA ZASLON STRATEGIJE NEPROMIŠLJEN Bonev BOMBE ČOVJEK MONITORA (mn.)

POTHVAT

TANTAL

AUTOR JAMESA BONDA FLEMING

OTISNUTA PROTUVRIJEDNOST POŠTANSKE USLUGE UTEMELJITELJ TURSKE REPUBLIKE, MUSTAFA

TALIJANSKA NEDUGAČAK LUKA NA AMPER JADRANU

ANICA SRDIT, GNJEVAN ZUBOVIĆ

VIJETNAMAC STRIP JUNAK KIRBY BOR LITIJ

PROKOPI JUŽNO VOĆE

PLIVATI ISPOD POVRŠINE

Isaac Asimov, Fondacija i Zemlja, Izvori, Zagreb, 2007.

Drugog dana ove godine navršila se 90. obljetnica rođenja Isaaca Asimova (1920-1992), jednog od istinskih velikana znanstvene fantastike. Asimov je najpoznatiji po svom serijalu o robotima i po četiri slavna zakona robotike, no podjednako su popularni i njegovi serijali o Galaktičkom carstvu i Fondaciji. Dugo je već prisutan i na našem tržištu, prije u srpskim prijevodima, a sada ga često izdaje zagrebačka nakladnička kuća Izvori.

Izdvajamo posljednji prijevod završnog romana iz serijala Fondacija – “Fondacija i Zemlja” (original iz 1986., prijevod iz 2007.).

PARK PRIRODE U BARANJI RADNIK NA TOKARILICI

DUŠIK LAVLJE GLASANJE VRSTA PAPIGE TALIJANSKA PJEVAČICA, ANNA

NA OVU STRANU, OVAMO AKTIVNI SASTOJAK DUHANA NOGOMETNI DIV IZ AMSTERDAMA

KARLOVAC UGLJIK

GLAVNI GRAD VENEZUELE

Vrtoglavica

Klasici SF-a

SUŠTINA TRZAJ MIŠIĆA KARMEN ČAČIĆ

SIMBOL ŠTOVANJA (Indijanci)

Što čitati?

PRI, DO PRVI MITSKI LETAČ

MODEL STARIJEG RAČUNALA MAŠINA, STROJ

NOINA LAĐA

IVANKA LUETIĆ

MALENA HRID, RTIĆ

KOLOSI Crkve i katedrale koje vam zaustavljaju dah

Megacrkve jučer, danas, sutra

Kum se vrača...

Piše: RADAR

K

um je najavil svoj povratak. Pa se nacija kakti usrala od straha. Kaj god. Jedino Camorri, Cosa nostri, Ndgrangheti i i drugim društvenim organizacijama čvrstih djelatnosti ni svejedno. Kajti su svi oni za mafiju vu Hrvackoj, kaj je domaći zoveju hobotnica, dječji igrokaz. Ve kad je USKOK počel krake toj nemani rezati se posud po lepoj našoj, i kad su se otprle pandorine bankarske škrinje, nastala je panika. Kajti bi USKOK i do glave te ljigave hobotnice mogel dojti a onda bi fest puklo. Kum je videl da je vrag šalu zel, pa mu se zmantralo vu glavi i počel je nekaj laprdati o temu da se bu curiknul vu politiku.

A denes saki bedak razmi zakaj. Kajti je vu Hrvackoj navek za mafioze politika bila dobro sklonište. Takvu jazbinu nije imal ni Raffaello Diana od bratije vu Napulju, a Al Capone je za našega Kuma kaj se bu vrnul kući jer ga šu… muči, glumac vu amaterskoj družini.

Povratak Kuma je pozdravil barba Tuka i još neki kaj radi hobotnice imaju. I malo vitra vu riti. Čim je Kum objelodanil svoj come back, banda lopovska je imala tulum na skijalištima Oberkuncerdofa i drugdi po šumama i gorama. Pak su prerano slavili. A nekima kaj ih je Interpol na potjernice del je prisjelo pa su i drisku dobili. Bogu fala.

A da biste sami sagradili maketu impresivne katedrale Notre Dame, treba vam nacrt, ljepilo, 174.000 šibica i čitava 2010. godina…

Ovo nije scena iz „Gospodara prstenova“ već luteranska crkva u Reykjavíku, a visoka je 74.5 metara Kristalna katedrala ili protestantska megacrkva dominira Orange Countyjem u Kaliforniji Španjolski katolici svoju masivnu crkvu u Barceloni počeli su graditi još 1882. godine – i još uvijek nije završena Malo je poznato da je ruski vladar Ivan Grozni dao oslijepiti arhitekta nakon što je sagradio ovu prekrasnu crkvu u strahu da ne ponovi remek-djelo

Arthur C. Clarke i Frederik Pohl, Posljednji teorem, Izvori, Zagreb, 2009.

Još slavniji od Asimova bio je Arthur C. Clarke (1917-2008), koji nas je napustio prije nepune dvije godine. Proslavila ga je jedna kratka priča po kojoj je Stanley Kubrick snimio film “2001: Odiseja u svemiru”, nakon čega su uslijedili Clarkeovi romani o toj kultnoj epopeji, ali i deseci drugih romana, pa TV-serija “Misterije svijeta”, kao i brojna znanstvena otkrića (npr. razvoj koncepta geostacionarnog satelita).

Posljednji roman simbolična naslova “Posljednji teorem” napisao je s Frederikom Pohlom, a zagrebački Izvori su ga brzo objavili u prijevodu varaždinske glumice Gordane Slivke.

Denis Peričić

Vaš kutak 45

05.01.2010

Igra linija i boja

Vicevi!!!

Papagaj Žena došla u prodavaonicu kućnih ljubimaca i tamo vidi vrlo jeftinog, divnog papagaja.

- U čemu je štos?

- Ah, znate, taj papagaj je živio u javnoj kući, tko zna što je tamo naučio... Ženi to nije smetalo i kupila je pticu. Čim ju je donijela kući, ptica počne: - Nova kuća, nova Madam...

Dama se nasmije i pričeka kćer. Papagaj odmah počne: - Nova kuća, nova Madam, nova cura...

Nastave se svi smijati, kad, eto, dolazi i muž...

- Nova kuća, nova Madam, nova djevojka, zdravo Stevo...

Novac

Koja je razlika između novaca i godina?

Nikakva! U životu ste potrošili i novce i godine, a pojma nemate gdje, ni zašto!

Tulumi

Zašto se na Marsu ne rade tulumi?

Jer nema atmosfere.

Među NAMA MK Baroker djecu počastio slatkišima

Moto mrazovi MK Baroker iz Varaždina tradicionalno je, kao i svake godine već 12. put zaredom, organizirao humanitarnu akciju “Moto Djed Mraz” u kojoj su na Staru godinu motorizirani Djedice Mrazovi darovali najmlađe i one malo starije slatkišima, sokovima i voćem.

60-ak motorista, obučenih u Djedove Mrazove krenulo je iz restorana Bolid ulicama grada Varaždina do varaždinskog Korza, gdje su ih već nestrpljivo čekala djeca s roditeljima, za koje su bili osigurani topli napici.

Moto Mrazovi su nakon Korza krenuli dalje kako bi razveselili i darovali i štićenike varaždinskog Doma umirovljenika.

Nakon manifestacije, Mrazove su ugostili kafići Neverland, Sax i Saloon. MK

Baroker zahvaljuje se svim sponzorima (kojih je previše da bi se svaki imenovao) koji su nesebično i s oduševljenjem pomogli Barokerima da se mališani i oni malo stariji daruju i razvesele.

Dario POHULEK

46 Sa svih strana IZLOŽBA

Božićni snovi u “Arteku” U prostorijama Galerije Likovnog studija Artek do 15. siječnja možete pogledati zajedničku izložbu djece članova Arteka. Tema izložbe su “Božićni snovi” i “Zima”, a 40-ak malih autora starih od pet do 15 godina izložilo je 80-ak radova u različitim tehnikama, kao i prigodne unikatne božićne dekoracije izrađene uz puno mašte i truda. - Pozivamo sve zainteresirane, a naročito školsku i vrtićku djecu da posjete ovu izložbu kako bi i oni sudjelovali u “Božićnim snovima”. Možete doći svakodnevno u našu galeriju u Zagrebačkoj 60 u Varaždinu ili po dogovoru na broj mobitela 098/507- 375 – pozvala je voditeljica Studija Artek Dubravka Pascuttini.

!

05.01.2010

12. DOČEK STARE GODINE Knaput društvo prvi put organiziralo i utrku trčanu natraške

Kad svi, u rikverc - i mi!

Postavljen svjetski rekord starogodišnje utrke koji se još čuva u tajnosti

Piše: IVICA ZAMODA

VARAŽDIN - Zdravko Hanžek, direktor trgovačkog centra Velpro, inače predsjednik kluba “Maratonac”, prvi je pobjednik prve utrke kroz centar Varaždina na dočeku Stare godine. Trčalo se natraške i to od cilja do starta. Početak je bio u ponoć s 30. na 31. prosinca 2009. godine i krenulo se na znak petarde.

- Toga smo se dosjetili dva, tri dana prije - kaže nam Stjepan Mihalina, jedan od organizatora iz Knaput društva, i dodaje: - Svi su nam se zaista veselili kad smo se vratili na start gdje je zapravo bio - cilj! A osim najbržega svi mi ostali zauzeli smo respektabilno drugo mjesto.

U utrci su osim nas dvojice sudjelovali još Dražen Vidman, Duško Jauk, Kristijan Peharda, Nikola Jošić i Matija Mioković.

Postignut je ujedno svjetski rekord koji, ili se čuva u tajnosti, ili je na verifikaciji u međunarodnim atletskim federacijama.

Tijekom utrke pridružio im se 82-godišnji maratonac Vilim Pap.

Knaput svuda

Na dočeku Stare godine iliti Silvestrova u restoranu “Raj”, Knaput društvo je zabavljao ad hoc sastav (klavijature, gitara, saksofoni i vokal) koji je pratio i dvadesetak sudionika na također uspjelim karaokama koje su uslijedile u sitnim satima.

Prije toga organizirana je aukcija dresova u kojima je bila istrčana utrka kroz sredi-

M

alo nas je, ali smo prebogati idejama šte Varaždina, a prikupljeni je novac pridodan uz donaciju za Humanitarnu zakladu “Knaput - Branko Bek”.

Glavni osnivači Knaput društva orvelovske su 1984. godine bili Branko Bek (preminuo 2008.), Dinko Jelinić (preminuo 2007.), Dražen

Košćec i Stjepan Mihalina.

Društvo ima statut, zastavu i himnu (autori: Duško Gruborović i Zvonko Presečki); sadašnji je predsjednik Ivan Perat.

Osnovna značajka udruge je da ima samo muške članove, i to njih dvadesetoricu.

Jedini put tijekom godine kad na okupljanju nisu samo članovi jest ovaj doček kad sudjeluju i njihove bolje polovice.

Gaje prijateljstvo kao svetinju. U humanitarne svrhe dodjeljuju sredstva koja ne prikupljaju od drugih nego među sobom.

Ime Knaput anegdotalnog je porijekla i preduga bi bila priča objašnjavati ga.

Novi članovi moraju biti stopostotno prihvaćeni na skupštini.

Domogli smo se i Upitnika za prijam; jedno od pitanja je i: Što knaputara može peći: a) savjest b) šparhet c) žgaravica?

Pr iznaju se samo točni odgovori.

Samo smo ovaj put sa ženama ili djevojkama

Udruga SPAS

Štefica

Štefica je mlada kujica, mješanka, stara oko godinu dana, srednje veličine, bijele dlake sa smeđim točkicama.

Mazna je, društvena i voli se igrati. Štefica je cijepljena i sterilizirana pa nećete imati problema s neželjenim potomstvom. Dođite po malu Šteficu!

Udruga Spas 042/330-004.

Utrka unatrag kroz centar Varaždina

Trčalo se natraške i to iz sve snage - od cilja do starta!

DOZNAJEMO Aktivnosti u Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” Sveti Ilija

Pobijedila “Načitana maca” SVETI ILIJA - U utorak, 22. prosinca, učenici i djelatnici škole u Svetom Iliji obilježili su nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane te završetak prvog obrazovnog

razdoblja svečanom priredbom u Pastoralnom centru Vilima Cecelje u Svetom Iliji.

Uz pjesmu, ples i recitacije, jedna od točaka raznovrsnog programa božićne priredbe

Pobjednička fotografija Jelene Cmrečak

bila je i proglašenje pobjednika i dodjela nagrada pobjednicima Foto natječaja na temu “Čitanje”.

Naime, na natječaj koji je raspisan u Mjesecu hrvatske knjige svoje fotografije (najviše dvije) poslalo je 33 učenika od 1. do 8. razreda.

Između 64 fotografije pristigle na foto natječaj, peteročlano povjerenstvo učitelja izabralo je prema njihovom mišljenju 10 najuspješnijih i najkreativnijih fotografija koje su potom izložene na foto izložbi. Svi učenici i djelatnici škole mogli su tajno glasovati za jednu njima najbolju fotografiju.

Učenici su s rezultatima glasovanja upoznati na samoj priredbi kada je nakon predstavljanja svih 9 finalista (Nera Žimbrek, 2. a; Mateja Sokol, 4. b; Patrik Kitner, 4.

b; Lana Meštrić, 5. a; Martina Špigel, 5. a; Lana Gregurek, 6. a; Jelena Cmrečak, 7. b; Lorena Kitner, 8. b i Magdalena Mežnarić, 8.b) uslijedilo proglašenje pobjednika i dodjela nagrada.

S osvojenih 140 glasova pobijedila je fotografija učenice Jelene Cmrečak koja prikazuje jednu neobičnu situaciju vezanu uz čitanje – načitanu macu – koja je oduševila učenike. Jelena je osvojila vrijednu nagradu: digitalni fotoaparat Olympus koji je Jeleni uručio gospodin Martin Janušić, direktor tvrtke Marnet d.o.o. koji je svojim sponzorstvom osigurao glavnu nagradu. Osim tvrtke Marnet d.o.o., ostale vrijedne nagrade (USB štapiće, knjige) svojim sponzorstvom osigurale su tvrtke Profil i Olympus.

U restoranu Raj bilo je veselo na dočeku Stare godine

Dolazi i Simona Gotovac Vrijeme je blagdana i darivanja, no nažalost jedino što ne možemo darovati jest zdravlje.

Modna udruga M.K. Modeli odlučila je stoga organizirati modno-zabavni događaj humanitarnog karaktera na kojem će se prikupljati darovi za djecu u bolnici.

Događaj će se zbiti 6. siječnja s početkom u 19 sati u dvorani iznad hipermarketa “Branka” u Optujskoj ulici. Ulaznice neće postojati već će za ulazak biti potrebno donijeti poklon za djecu (igračke, slatkiši i slično).

U glazbenom dijelu programa nastupit će Ivana Tomić, Simona Gotovac i Danijel Boršćak, dok će u zabavnom dijelu nastupiti plesna skupina “Teem” i plesna skupina “Desert Queens”. U modnom dijelu prikazat će se moderne kreacije s etno detaljima kreatorice iz Slavonskog Broda, kreacije donjeg rublja modne kuće “Nostro”, dječji asortiman robne kuće “Jana” te svečane haljine Ivančice Pahor.

Također će se upriličiti i revija

Bit će glazbenih poslastica frizura “Dama Cluba”. U sklopu programa bit će i nekoliko iznenađenja; makeover nekoga iz publike (šminka i frizura Dama Club, a odjeća salon Belezza) te nagrade iznenađenja za publiku.

Svi prikupljeni pokloni proslijedit će se u varaždinsku bolnicu, a budući da je do sada već prikupljeno 100 poklon paketa od sponzora (Hangar18 i www. ponudaparty.com) nešto će se proslijediti i po dječjim vrtićima. Organizator ovog eventa je modna udruga M.K. Modeli, dok su zlatni pokrovitelji “Nostro” d.o.o. i “Branka” d.o.o., a srebrni pokrovitelj je Caffe bar Kapuciner, gdje će se održati i after party.

Vodič 47

05.01.2010

VARAŽDIN Kino GAJ

od 7. do 12. siječnja u 18 sati: ASTRO BOY ZF animirana avantura u 20 sati: GRAĐANIN OPASNIH NAMJERA triler akcija

KNJIŽNICA

FOTO NATJEČAJ

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati

četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u

19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249

- od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Marija Čaušića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Srijeda, 19 sati LUKA MOLI ŠANSU ZA NORMALAN ŽIVOT od 7. do 12. siječnja u 18 sati: ASTRO BOY ZF animirana avantura u 20 sati: GRAĐANIN OPASNIH NAMJERA - akcijski triler

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE

Klara Šebalj, Larissa Mecanović, Ana Kranjec, Elizabeta Novak, Mateja Miklošić, Jana Vuković, Maria Pitner, Marta Gložinić, Lada Lončarić, Sara Panić, Antonela Duno, Adela Falat

DJEČACI

Luka Erhat, Leon Hiržin, Sven Zrna, Karlo Vragović, Igi Kranjčić Jurčec, Leonardo Srdinščak, David Cvrtnjak, Roko Banec, Michael Banić, Leo Dukarić, Oliver Galinec, Leo Stepan, Martin Poljak, Ivan Goričanac, Tvrtko Pasarić, David i Filip Posarić

Umrli

Iva Potočnik - Zima

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SNIJEG I POLEDICA SSunce koje smo jučer imali nećemo uskoro ponovno vidjeti. Danas i sljedećih dana vrijeme će biti oblačno uz povremene snježne oborine. Da situacija ne bude tako jednostavna pobrinut će se lagano zatopljenje, osobito u višim slojevima atmosfere. Naime, na visini od oko 1500 metara formirat će se jedan balon toplijeg zraka. Snijeg koji će padati iz oblaka morat će proći i kroz taj sloj topline pri čemu bi se snježne pahulje mogle djelomično ili sasvim otopiti i pasti na tlo kao kiša ili solika. Općenito nas od danas pa sve do kraja tjedna očekuje vrlo promjenjivo vrijeme s čestim oborinama, a vjerojatno će nam trebati i lopate za snijeg. (Udruga Crometeo)

Kata Kos (86), Đurđa Brlek (70), Franjo Koščak (77), Dragutin Perić (82), Josipa Vdović (82), Antun Novak (73), Marija Gojšić (89)

www

regionalni.com

48 Zadnja

05.01.2010

DOZNAJEMO Josipa Pongračić na Silvestrovo proslavila stoti rođendan

ŠTIGLECI

Doživjeti stotu!

Josipa je smještena u Domu Lekić, najdraža joj je aktivnost - molitva, a od molitvenika se nikad ne odvaja

Dobro zdravlje

Naime, taj je dan stoti rođendan proslavila njihova korisnica Josipa Pongračić

J

osipa Pongračić ima deset unuka i petnaest praunuka u društvu svog sina Blaža i kćeri Štefice. Stogodišnju Josipu, rodom iz Gornje Voće, život nije nimalo mazio.

- Nigdje nije bila zaposlena već je radila na poljoprivredi i brinula se za nas četvero djece, od kojih dvoje više nije na životu - kaže njezin 70 godišnji sin Blaž dodavši da je majka već u 51. godini života ostala udovica. - Ostala je živjeti u Gornjoj Voći sa svojim svekrom i nama djecom sve d o k s e ja nis am vjenčao u Varaždin pa se tada mama pres elil a ovdje kaže Blaž dodavši da se njegova mama uv ijek br inula za svojih deset unuka i petnaest praunuka dok god joj je zdravlje to dozvoljavalo.

Opće zdravstveno stanje stogodišnje bake Josipe je dobro,

Štigleci su u gledalištu HNK-a Varaždin održali tradicionalni božićni koncert, koji je ove godine bio osmišljen kao priča u kojoj je glavni lik Kraljica ledena srca, koju je glumila Ljiljana Bogojević.

Njezini sluge, koje su glumili pjevači iz Štigleca Bruno Rugani i Sara Vrbanec, odlučili su je udobrovoljiti, pa su pripremili svečani koncert.

Počeo je nastupom djece iz mlađe grupe Štigleca, nakog čega su članovi starije grupe izveli svoje naj-hitove. Za pjesmu ‘’U rukama anđela’’ promoviran je spot, koji je u suradnji s foto studiom Plavec napravio Saša Pikija.

Publiku su oduševili i solo pjevači, a gosti Štigleca bile su balerine iz Udruge za klasični balet “Vindija“.

Skupština ŠRK Cestica Iz Športsko ribolovnog kluba „Općine Cestica 1995“ obavještavaju svoje članstvo da će se redovita izvještajna godišnja skupština (za 2009. godinu) održati 10. siječnja 2010. godine. U Izvršnom odboru ŠRK dodaju kako će se skupština održati u ribičkom domu u Velikom Lovrečanu s početkom u 10 sati. (jn)

KARIKATURA

Prvo, pa žensko i to iz Vrbovca!

Ove je godine u varaždinskom rodilištu svijet prva ugledala Lada Lončarić, djevojčica teška 3.300 grama i dugačka 50 centimetara.

Lada je drugo dijete obitelji Lončarić iz Vrbovca kod Zagreba, a rođena je u 9 sati i 40 minuta na Novu godinu.

Na drugu ovogodišnju bebu nije trebalo dugo čekati: samo pet minuta kasnije

Spot “U rukama anđela”

OBAVIJEST

TOMISLAV MAKAJ

!

no od 2003. godine je u invalidskim kolicima zbog slabosti tijela. U Domu je oko osam godina, a kako kažu, ne odvaja se od molitvenika. - Baka puno spava, a kada je budna, onda moli - rekla je socijalna radnica Ana Sajko napomenuvši da im je ovo prvi stogodišnji rođendan u Domu. Josipina najdraža molitva je “Vjerujem u Boga”, a često je znala sina upitati da li joj je donio malo štrukli sa sirom i vina. (hh)

tomislav makaj

VARAŽDIN - Na samo Silvestrovo u varaždinskom Domu Lekić imali su sto razloga za feštu.

rođena je Sara Panić, drugo dijete Silvije Panić iz Varaždina. Već tradicionalno, Varaždinska županija je darivala majke prvorođenih beba.

Majci male Lade dožupanica Blanka Glavica Ječmenica uručila je 1.500 kuna, a majci Varaždinke Sare prigodni poklon-paket koji je osigurala Županija, ali i prstenčić, njezin osobni poklon. (vms)

crta: Željko Pilipović