RT 932 by Regionalni Tjednik

DUBRAVKO BILIĆ O ODNOSIMA U POLITICI I NOVIM PROJEKTIMA

“Zbog Vlade gubimo investitore, ali sa Stričakom je suradnja dobra”

SUĐENJE U SLUČAJU TEŠKOG UBOJSTVA NINE ČENGIĆA

“Nisam vidio tko je koga čime udario, nogama se udaralo”

Str. 9. Str. 10. i 11.

Str. 9.

OBAVIJEST

Varaždinke i Varaždinci, zbog promjene načina distribucije novina u gradu Varaždinu, odsad svoj primjerak 7Plus Regionalnog tjednika možete podići u svim boljim trgovinama u gradu Varaždinu. Ako želite primati novine na kućnu adresu, možemo vam osigurati personaliziranu pošiljku za samo 4 kune po broju. Polugodišnja pretplata iznosi 100,00 kuna, a godišnja pretplata 200,00 kuna. Narudžbe primamo na mail malioglasi@regionalni.com. Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 042/290-774.

Tjednik

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

Besplatan primjerak | Broj 932 | 8. ožujka 2022. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

UKRAJINKE MARIA (45) I IRINA (22) SVOJ ŽIVOT “SPREMILE” U KOVČEGE I DO VARAŽDINSKIH TOPLICA PUTOVALE 24 SATA

“Sve se promijenilo u trenu, čule smo sirene i pucnjeve iz obližnjih sela… Kad prođe rat, vraćamo se kući!” Str. 2. i 3.

JESMO LI SPREMNI NA POTENCIJALNU OPASNOST?

LOVRO CVEK I NEVEN ĐURASEK VRATILI SE IZ RATOM POGOĐENE UKRAJINE

U Varaždinu se nalazi 20 skloništa i u dobrom su stanju Str. 4.

VRIJEDAN EKSPONAT STAR ČAK 120 GODINA

Živko Skuhala od propasti spašava unikatne varaždinske saonice Str. 16. i 17.

“Nadamo se da će strahote čim prije završiti” Str. 3.

TIN HERCEG, NAJBOLJI GOLMAN KADETSKOG PRVENSTVA

“Moje vrijeme tek dolazi, no još moram raditi na fokusu” Str. 19.

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

U HRVATSKU JE DOSAD UŠLO 1187 IZBJEGLICA Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović i načelnik Uprave za granicu Ravnateljstva policije Zoran Ničeno posjetili su 4. ožujka stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Goričan. Od 25. veljače do 4. ožujka u Hrvatsku je ukupno ušlo 1187 izbjeglica iz ratom pogođenih područja u Ukrajini. Od toga je 68,3 % osoba ušlo preko stalnoga

AKTUALNO

graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba Goričan, naglasili su. Dodajmo da iz Zagreba ovih dana organizirano kreću humanitarni konvoji s doniranim potrepštinama za narod Ukrajine te organizatori žurno trebaju (su)vozače dostavnih kombija, osobnih automobila, kamiona i terenaca. Riječ je o koordiniranoj akciji koju je podržalo Veleposlanstvo Ukrajine, stoga se pozivaju svi zainteresirani.

PUT IZ GRADA LAVOVA NA ZAPADU UKRAJINE DO VARAŽDINSKIH TOPLICA TRA

Ukrajinke Maria (45) i Irina (22) s poručile ukrajinskom narodu: “D

Iz Lavova su doputovale autobusom, Maria sa svojom 12-godišnjom kćeri, a Irina s teško pokretnom bakom. – U strahu smo za s bojim za svoju baku. Ne želim da gleda te strahote – navela je 22-godišnja Irina.

PIŠE: MIRNA GRABAR PRIJEVOD: ELENA DARABUŠ

Nakon što su iz zapadnoukrajinskoga grada Lavova autobusom putovale više od 24 sata, Ukrajinke Maria (45) i Irina (22) svoj su novi, privremeni dom pronašle u Varaždinskim Toplicama, u prihvatnom centru za izbjeglice.

Zabrinutost S njima smo u tamošnjoj dječjoj igraonici razgovarali u petak, 4. ožujka, devetog dana ruske invazije na Ukrajinu. Svoj su identitet željele zaštititi u javnosti, stoga im objavljujemo samo imena, dok su na fotografiji uz članak okrenute leđima. Na polusatni razgovor stigle su odmorne, čak i nasmijane, vješto pred nama skrivajući vrtlog emocija koje osjećaju posljednjih dana, a koji je na kraju našeg susreta ipak popustio, te su Maria i njezina buduća snaha Irina na spomen snage i hrabrosti, koje su ovih dana potrebne ukrajinskom narodu, zaplakale. No, počnimo s tim da u gradu Lavovu ratnih napada trenutno nema, stoga su naše sugovornice u obližnjem selu uspjele pronaći FlixBus kojim su krenule prema Budimpešti do Hrvatske. U Ukrajini su se autobusom dosta brzo kretale, no put se odužio zbog velikih gužvi na graničnim prijelazima s Ukrajinom. – Iako u Lavovu izravnih borbi nema, svakog se dana, najčešće ujutro i navečer, oglašavaju sirene koje ukazuju na opasnost od zračnih napada. Iz vijesti, zapravo, saznajemo što se točno događa u ostalim dijelovima Ukrajine – započele su svoju priču Maria, koja je u Hrvatsku stigla s 12-godišnjom kćeri, i Irina, koja je na put povela svoju baku. Sva druga njihova rodbina ostala je u Ukrajini, pa tako i Marijina dva sina, od kojih je jedan Irinin dečko. On nije dio vojske, već volontira te pomaže zajednici tako što

peče kruh, objašnjavaju naše sugovornice. – Kada se oglase sirene, svi se iz stanova i kuća sele u bunkere i podrume. Nakon što završi opasnost, za nekoliko minuta možemo izaći. Puno je gore u Kijevu, ondje se stalno čuju sirene. U Lavovu je, stoga, normalno, a u Kijevu nenormalno – govori Irina, upozoravajući da postoje određene skupine koje i u njezinu gradu, na primjer, posvuda ostavljaju metke i mine kako bi mještani naišli na njih i prestrašili se. – Time samo šire paniku, žele pokazati da

su ovdje – objašnjavaju. Iako nisu doživjele ratna razaranja i stradavanja, u obli-

– Kada završi rat, planiramo se vratiti kući. Dotad ostajemo ovdje – navode Ukrajinke žnjim su se selima čuli pucnjevi te su tamošnji mještani svjedočili desantu ruskih vojnika te preletu ukrajinskog helikoptera. Sve ih je to navelo

na brzu odluku, već tijekom prvih nekoliko dana napada, o odlasku iz zemlje. – Kada je započeo rat, najprije smo iz našeg Lavova i zgrade u kojoj živimo na petom katu otišle na selo. Ondje su počele priče da bismo zapravo trebale otići iz zemlje – objašnjavaju Ukrajinke. Maria je dodala kako je cijela obitelj, a najviše njezini sinovi, bila u strahu da im se nešto ne dogodi, dok se Irina posebno brine za svoju baku. – S obzirom na to da moja baka jako loše hoda, ima štap i brojne zdravstvene probleme,

bilo bi je teško svaki put pri oglašavanju sirena s petoga kata spuštati u prizemlje. Stoga smo u obližnjem selu pronašle karte za autobus i odluka o odlasku došla je sama od sebe, znale smo da moramo otići što prije. Putem volontera Crvenoga križa i iz vijesti doznale smo gdje se sve primaju osobe iz Ukrajine, stoga smo došle ovdje, u Hrvatsku. U strahu smo za svoju zemlju, svoj dom i život, a posebice se bojim za svoju baku. Ne želim da gleda te strahote. Bole je noge, ima bolesno srce – navela je 22-godišnja Irina.

Pohvalila je djelatnike Crvenoga križa Varaždinske županije, civilne zaštite i Specijalne bolnice Varaždinske Toplice na gostoprimstvu te rekla da se jako lijepo brinu o njima. – Svi “skaču” oko nas, čak je i nama malo krivo jer ne možemo pomoći, već drugi pomažu nama. Naravno, kada završi rat, planiramo se vratiti kući. Dotad ostajemo ovdje – složne su Irina i njezina buduća svekrva. Prije rata, kažu, vodile su sasvim normalan život. Irina je bila zaposlena kao kuharica u restoranu, a Maria se brinula

Aktualno

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

“LOGISTIČKI SMO I OPERATIVNO SPREMNI DA IM PRUŽIMO SVU POMOĆ” Prihvatni centar za izbjeglice iz Ukrajine na području Varaždinske županije nalazi se u Varaždinskim Toplicama. Riječ je o objektu Dom 2 ili Lovrina kupelj, u koji se može smjestiti 100 osoba. Prema posljednjim podacima, ondje se trenutno nalazi njih 45. Prve goste, četiri žene i troje djece, primili su 28. veljače, a u centru su prenoćili te se dalje uputili prema Srbiji, gdje ih je čekala rodbina. – Logistički smo i operativno spremni da im

pružimo svu pomoć – naglasila je načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Silvija Zagorec, uputivši zahvalu svima koji su iskazali spremnost za prihvat građana iz Ukrajine. Osobe su u Toplicama smještene u jednokrevetnim, dvokrevetnim i obiteljskim sobama te dobivaju tri obroka dnevno, objasnio je ravnatelj Specijalne bolnice Denis Kovačić, dr. med., a u slučaju potrebe u funkciju će se staviti rezervni smještajni

kapaciteti, naveo je koordinator za prihvat izbjeglica u Varaždinskoj županiji te voditelj Centra 112 Zdravko Lazar. Crveni križ Varaždinske županije zasad ima dovoljno volontera, dodala je v. d. ravnatelja Sandra Vidaček, no potrebni su im prevoditelji s ukrajinskog jezika, dok je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković zaključila da će učiniti sve kako bi se svi koji dođu osjećali sigurno.

AJAO JE VIŠE OD 24 SATA

suznih očiju Držite se!”

svoju zemlju, svoj dom i život, a posebice se o svojoj 12-godišnjoj kćeri i sinovima. Život im se u samo nekoliko sati promijenio, kao i stotinama tisuća Ukrajinaca, koji za svoje sigurno odredište biraju najčešće Poljsku, navodi Irina, zbog jednostavnog razloga. – Najviše su čuli za Poljsku, pa tamo idu. Mnogi također odlaze u Rumunjsku, kao i susjedne zemlje: Slovačku, Moldaviju i Češku. Naravno, više informacija imaju i o Njemačkoj, Francuskoj i Italiji nego o Hrvatskoj, pa tamo i odlazi veći broj ljudi – objašnjava mlada Ukrajinka. Kada smo je upitali ima li rodbinu ili poznanike u Rusiji, odmah se prisjetila prijatelja koji joj se javio te rekao da mu je jako žao zbog rata. – Čula sam se s tim prijateljem 2014. godine kada su bili nemiri u Luhansku i Donecku.

Irinin je dečko ostao u Ukrajini. Volontira tako što za potrebite peče kruh. Prestali smo nakon toga komunicirati, da bi mi se sada, kada je počeo novi rat, ponovno javio i pitao kako sam. Naravno, na ukrajinskoj je strani i ne želi ni vidjeti ni čuti za svog predsjednika. Sluša i vjeruje ukrajinskim vijestima jer se u Rusiji plasiraju samo vijesti s njihove strane – navodi Irina te dodatno objašnjava stanje koje trenutno vlada u Rusiji, a tiče se cenzure medija i sankcija za neistomišljenike: – Postoje skupine ljudi koji ne vjeruju Putinu, protiv rata su i za Ukrajinu, a postoji i ona skupina koja čvrsto vjeruje Putinu i svemu što on kaže. Oni koji su protiv u strahu su prosvjedovati jer vide što se događa, zatvaraju ih. Neće ih ubiti, ali nad osobama koje prosvjeduju protiv Putina uvijek se provodi neka sila. Postoji također i skupina koja smatra da je Putin shizofreničan i loš te da bi ga trebalo maknuti što prije – objasnila

je Irina. Potom se s Marijom prisjetila svih svojih ukrajinskih prijatelja i obitelji te su obje vrlo emotivno reagirale kada smo ih upitali koju bi im poruku u ovom trenutku poslale. – Držite se – rekla je Maria kroz suze, a Irina se također emotivno slomila te zaplakala. Razgovor smo nastavili o predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom. Pri samom spomenu njegova imena Maria je rekla: “Odličan je!” – Mladi ga od početka podržavaju i vole, dok su mu se oni nešto stariji ranije smijali zbog toga što je komičar, nazivali ga klaunom i slično. S vremenom su, a posebno sada, počeli vjerovati u njega, vole ga jer sve radi za narod. Mnogo je napravio za Ukrajinu i prije rata, sada još više. Trudi se, nije podložan drugima. Svi su sretni što nam je on predsjednik. I kad mu je SAD ponudio evakuaciju, rekao je: “Dajte mi streljivo, a ne prijevoz” – ponosno je istaknula Irina. Potom se s Marijom osvrnula na napade Rusije na nuklearnu elektranu Zaporižja, istaknuvši da kod Putina i njegovih pristaša vlada stav “Što je svijet bez Rusije?”. – Zato pokušavaju nuklearnim naoružanjem i prijetnjama zastrašiti i granatirati nuklearnu elektranu, ne razmišljajući da time ne štete samo Ukrajincima nego i cijeloj Europi i samima sebi. I, zapravo, nisu bili spremni na ovakav otpor, jer rat traje sada već desetak dana, a mislili su sve riješiti u tri dana. I to se vidi po tome što zovu Čečene i njihova čelnika Kadirova, kao i vojsku Bjelorusije. Jedino što mogu je zaplašiti nas, jer se Ukrajinci, naravno, neće predati. Jako smo hrabar narod – zaključile su neustrašive Ukrajinke koje su svoj život “spremile” u nekoliko kovčega te se uputile u Hrvatsku, gdje su ih mještani Varaždinskih Toplica toplo dočekali. Rane od stradavanja i ratnih strahota na njihovim su srcima svježe i još se stvaraju, a tko će ih u tome bolje razumjeti od nas?

LOVRO CVEK I NEVEN ĐURASEK VRATILI SE IZ RATOM POGOĐENE UKRAJINE

“Nadamo se da će strahote čim prije završiti” – Žurno smo napustili kamp, tako žurno da sam ostavio gotovo sve osobne stvari. Sve je ostalo, ondje su i kopačke. Granata je pala možda 10 kilometara od Dnjipra, uistinu neugodan osjećaj – ističe Đurasek, bivši kapetan Varaždina PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometaši iz varaždinskoga kraja Lovro Cvek i Neven Đurasek vratili su se doma iz ratom pogođene Ukrajine. – Uh, što smo sve prošli u ova tri-četiri dana! – rekao je s olakšanjem Lovro Cvek, nogometaš ukrajinske Zorye. Doma su stigli u nedjelju, 27. veljače, navečer. – Kad vidiš svoje, predivan je osjećaj – dodao je Đurasek, igrač Dnjipra.

U nedjelju, 27. veljače, stigli su u Zagreb te zagrlili svoje najmilije Naime, upravo se Đurasek sa svojim Dnjiprom u Ukrajinu vratio u srijedu, 23. veljače, dan prije ruske invazije, s priprema iz Turske. – Ma nitko nije vjerovao da će doći do rata. Dan prije invazije bezbrižno smo šetali gradom i išli na večeru. Ovo je najgora noćna mora – dodao je Đurasek, kojeg je ujutro na dan ruske invazije probudila snažna detonacija.

javili, no znalo se dogoditi da pukne veza – dodao je Cvek. Na putu prema rumunjskoukrajinskoj granici nisu stajali. – Vozili smo u komadu 24 sata. Mijenjali smo se za volanom i cilj je bio što prije doći do rumunjske granice. Ta je zona bila sigurna, jedino su te lokalSklonište On i i njegova momčad ne ceste katastrofalne. ubrzo su sklonjeni Da nije bilo naših u hotel 120 kiukrajinskih kole g a koj e lomet a r a o d Obojica su u smo slijedili, Dnjipra. izgubili biCvek, igrač kontaktu sa svojim Zorye, iz smo se. Nije suigračima koji Zaporižja je bilo prisukrenuo preta n st ra h, proživljavaju ratne već nervoza ma Đurasestrahote – dodao je ku i u malom Đurasek. selu našao se s Putom su jeli njim i trenerom samo banane i čoDnjipra Igorom Jovičevićem. Prvi plan bio koladice. je da se granice dokopaju preko – Dobro smo se opremili grada Lavova. No Lavov je bio vodom. Naravno da smo bili odsječen jer je u Hmeljnickom nervozni, no to smo morali razbombardiran most. biti zezancijom jer inače bismo Krenuli su tako automobilom poludjeli – ubacio se Cvek. u petak, 25. veljače, u jutarnjim Na granici su gužve bile ogrosatima preko ukrajinskih sela mne, automobil koji im je osiprema Rumunjskoj. gurao Klub ostavili su na njivi Pritom su sve vrijeme bili na i pješice krenuli prema granici. vezi s najbližima. – Oni su se brinuli više od Potresne scene nas. Mi smo bili ti koji smo ih – Ma brzo smo prošli ta četiri morali smirivati i ostati hladne kilometra pješice, kao da smo glave. Uvijek smo se odmah potrčali, samo da se čim prije – Žurno smo napustili kamp, tako žurno da sam ostavio gotovo sve osobne stvari. Sve je ostalo, ondje su i kopačke. Granata je pala možda 10 kilometara od Dnjipra, uistinu neugodan osjećaj – ističe Đurasek.

dokopamo Rumunjske. Na granici potresne scene. Ljudi plaču, muževi se opraštaju od svoje djece i žena te odlaze natrag braniti svoju zemlju – istaknuo je Cvek. Na rumunjskoj strani čekao ih je autobus koji je organizirao rumunjski vratar Dnjipra i proslijedili su do Bukurešta. Od Bukurešta su avionom išli za Beograd, pa potom za Zagreb, u koji su stigli u nedjelju, 27. veljače. – Moram zahvaliti Dinamu, koji nam je platio smještaj u hotelu te riješio avionske karte – istaknuo je Đurasek, koji je još pod dojmom.

Prestrašno – Ovo što se događa je prestrašno. Čujem se sa suigračima i kažu da je to stvarno tragedija. S malom djecom i ženama su svakodnevno u bunkerima kad se oglase sirene za uzbunu – dodao je Đurasek. Cvek je također u kontaktu sa svojim suigračima. – Evo, javljaju mi da su ruski napadi započeli u Zaporižju. Nogomet je sada u drugom planu i nadam se da će ove strahote čim prije završiti kako bih se vratio u Ukrajinu jer to je zemlja predivnih ljudi – zaključio je Cvek.

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

GRADSKA VLAST ISTIČE DA JE VEĆINA SKLONIŠTA U RAZMJERNO DOBRU STANJU

U gradu Varaždinu nalazi se ukupno 20 skloništa, donosimo popis njihovih lokacija Civilna zaštita Grada Varaždina pojačat će aktivnosti u vezi upravljanja javnim skloništima i dodatno ažurirati postojeće podatke o njima PIŠU: SANDRA ŽUPANIĆ IVAN TOMAŠKOVIĆ

Zbog rata u Ukrajini posljednjih je dana akualizirana tema javnih skloništa, bilo atomskih ili onih drugih vrsta. Mediji su se obratili Gradu Varaždinu s pitanjima o broju skloništa i njihovu stanju. Prema posljednjem popisu stanovništva, na području Grada Varaždina živi 43.999 stanovnika. U gradu Varaždinu nalazi se ukupno 20 skloništa koja se vode kao javna skloništa, koja su građena u opsegu zaštite kao “Osnovna zaštita” i otpornosti 100-300 kilopaskala (kPa) sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa, informacija je iz Grada Varaždina. Ta skloništa su projektirana za prihvat ukupno 3950 osoba. Samo da objasnimo, 1 kilopaskal iznosi 1000 paskala, te je metrička tlačna jedinica koja se koristi za mjerenje različitih pritisaka, od atmosferskoga do unutarnjeg tlaka. Osim skloništa koja su okarakterizirana kao javna skloništa, na području Varaždina nalaze se i skloništa u vlasništvu trgovačkih društava, odnosno u njihovu sklopu. To su, na primjer, skloništa u Elektri, Termoplinu, Dermi d. d., MIV-u Varaždin, Vindiji, Koki, Zagrebačkoj banci (na Kapucinskom trgu), Gumiimpexu, Wachemu, Domu umirovljenika Varaždin, Općoj bolnici Varaždin, IV. OŠ Varaždin i II. OŠ Varaždin (koje nije završeno), Dječjem vrtiću Varaždin na lokaciji Gortanova, Geotehničkom fakultetu i zgradi uz Državni arhiv. – Većina javnih skloništa je u relativno dobrom stanju te se u vrlo kratkom vremenu mogu

staviti u funkciju. U pojedinim javnim skloništima građani su uredili svoja spremišta, te neka od javnih skloništa nisu prikladna za smještaj. Potrebno je razlikovati skloništa koja su predviđena za smještaj građana u slučaju nuklearnog napada i skloništa koja su namijenjena stanovništvu u slučaju napada konvencionalnim oružjima – objašnjavaju iz Grada Varaždina.

Nema ugroze

Stožer civilne zaštite Grada Varaždina i dalje će pratiti razvoj situacije te djelovati u koordinaciji s naputcima Vlade, ministarstava, Ravnateljstva civilne zaštite i drugih odgovornih nadležnih tijela. – Uzimajući u obzir ozbiljnost i razvoj situacije u ratom zahvaćenoj Ukrajini te prijetnje nuklearnim napadom, civilna zaštita Grada Varaždina pojačat će aktivnosti u vezi upravljanja javnim skloništima i dodatno ažurirati postojeće podatke o javnim skloništima u Varaždinu. U cilju smirivanja situacije i sprečavanja bilo kakve panike, procjenjuje se da zasad ne postoje razlozi zbog kojih bi se građani Varaždina trebali osjećati ugroženima te da ne postoje uvjeti i razlozi za bilo kakve izvanredne aktivnosti. Vjerujemo da je i na državnoj instanci uslijed nastale situacije prepoznata potreba da se uspostavi dodatna regulativa i protokoli upravljanja skloništima, a koji su nakon 2015. godine donošenjem novog Zakona o sustavu civilne zaštite prestali važiti, a što bi uvelike pomoglo pri upravljanju skloništima – smiruju iz Grada Varaždina.

U pojedinim javnim skloništima građani su uredili svoja spremišta, te neka nisu prikladna za smještaj

NAKON KRAJA 90-IH OPET SE AKTUALIZIRA PITANJE STANJA ATOMSKIH SKLONIŠTA

“Grad Varaždin svjetliji primjer, koji se koliko-toliko brinuo o atomskim skloništima” O atomskim skloništima se u Hrvatskoj nije govorilo od kraja 90-ih godina. Posljednji događaji u svijetu mnoge su gurnuli u paniku, zbog čega su počeli tražiti gdje se u njihovoj sredini nalaze atomska skloništa. Do 2015. godine postojala je regulacija skloništa, no od tada ti pravilnici više ne postoje. Naime, izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine proglašene su ništetnim sve dotadašnje odluke o tzv. atomskim skloništima. Tada su izvan snage stavljeni: Pravilnik o određivanju gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91.), Pravilnik o

tehničkim normativima za skloništa (NN 53/91.), Pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru (NN 45/84.) te Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup (NN 98/01.). Te 2015. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1849 skloništa. Otad se više ne provode ni redovni inspekcijski nadzori. Ukratko, u potpunosti se odustalo od tzv. atomskih skloništa. – Do 2015. godine u Hrvatskoj se još donekle brinulo o atomskim skloništima, no promjenom Zakona to više nije bio slučaj. Sve je dobro dok ne dođe do neke prijetnje i onda se pitanje atomskih skloništa aktualizira, odnosno postavlja se pitanje u kakvom su stanju atomska skloništa – ističe naš sugovor-

nik, vlasnik tvrtke koja se bavi i održavanjem atomskih skloništa. – Sada nas zovu ljudi koji su se prijašnjih godina smijali iz nas i govorili: “Što nama to uopće treba?” – dodao je naš sugovornik, objasnivši kako u Zakonu o sustavu civilne zaštite jasno stoji da je održavanje atomskih skloništa briga jedinica lokalne samouprave. – Stoji samo da se jedinice lokalne zajednice moraju brinuti o atomskim skloništima. Kako točno se moraju brinuti, ne piše. Zbog toga su u cijeloj Hrvatskoj atomska skloništa u lošem stanju. Držim da je Grad Varaždin svjetliji primjer, koji se koliko-toliko brinuo o atomskim skloništima – zaključio je naš sugovornik. (it)

Popis javnih skloništa na području grada Varaždina 1. sklonište Varaždin, F. Galinca 1 2. sklonište Varaždin, Zagrebačka 13 (sjever) 3. sklonište Varaždin, Zagrebačka 13 (jug) 4. sklonište Varaždin, Zagrebačka 15 (sjever) 5. sklonište Varaždin, Zagrebačka 15 (jug)

6. sklonište Varaždin, Zagrebačka 73 7. sklonište Varaždin, M. Krleže 1 (sjever) 8. sklonište Varaždin, M. Krleže 1 (jug) 9. sklonište Varaždin, R. Boškovića 14 c (sjever) 10. sklonište Varaždin, R. Boškovića 14 c (jug)

11. sklonište Varaždin, R. Boškovića 16 (sjever) 12. sklonište Varaždin, R. Boškovića 16 (jug) 13. sklonište Varaždin, Jalkovečka 10 14. sklonište Varaždin, Trakošćanska 14 (sjever) 15. sklonište Varaždin, Trakošćanska 14 (jug)

16. sklonište Varaždin, Braće Radić 6 17. sklonište Varaždin, Braće Radić 31 18. sklonište Varaždin, Milkovićeva 3 19. sklonište Varaždin, Kratka 2 20. sklonište Varaždin, A. Harambašića 32

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

CNC operatere/programere, strojarske tehničare mehaničare, bravare, strojobravare tokare, kovinotokare ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

CNC PROGRAMERI/OPERATERI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž) OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž) OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje rad u smjenama (ovisno o radnom mjestu) preciznost i motiviranost za rad točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan rad pun izazova mogućnost osobnog i stručnog razvoja naknada za topli obrok troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Oglasi

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

DARKO HORVAT IZAŠAO IZ ZATVORA, U SABOR NE IDE, ALI UZIMA POVLASTICE

Horvat će primati plaću od oko 20.000 kuna mjesečno, novi ministri iz redova HDZ-a Sabor će idućih dana vjerojatno odlučivati o imenima dvaju novih ministara s obzirom na to da se Aladrovića sumnjiči za sumnjiva zapošljavanja. Kako doznajemo, premijer Plenković više ne namjerava ministarske dužnosti nuditi koalicijskim partnerima, nego će Horvata i Aladrovića naslijediti nestranački ljudi ili HDZ-ovi kadrovi. Nije isključena ni mogućnost šire rekonstrukcije Vlade. pojavila ideja da se obnova potpuno izdvoji iz Ministarstva graditeljstva zajedno s Fondom za obnovu. Kad bi se tako nešto dogodilo, ministar za obnovu bio bi – ni manje ni više – Čačić.

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Bivši ministar graditeljstva Darko Horvat izašao je iz istražnog zatvora, novinarima je rekao da se u Sabor ne vraća, ali će ipak koristiti naknadu plaće, popularno nazvanu šest plus šest. To konkretno znači da će Horvat šest mjeseci primati punu ministarsku plaću te još šest mjeseci polovicu tog iznosa. Njegova ministarska plaća iznosila je gotovo 20.000 kuna mjesečno, što bi značilo da će u pola godine zaraditi oko 120.000 kuna.

Dva nova ministra

– U Sabor se neću vratiti. Pola mandata gradonačelnik Preloga, pola mandata gradonačelnik Murskog Središća – rekao je Horvat novinarima i dodao kako smatra da nije napravio ništa protuzakonito. Problemi u Vladi ostali su u sjeni ukrajinske krize, a

Habijan idealan kandidat

ime Horvatova nasljednika saznat ćemo u roku od nekoliko dana. Kako doznajemo, Sabor bi idućeg tjedna mogao glasati o dvama novim ministrima. U Vladu je, naime, iz DORH-a stigao zahtjev za odobrenje kaznenog postupka protiv ministra Aladrovića, i to zbog sumnjivog zapošljavanja.

Čačić ministar za obnovu?

Sigurno je jedino da Plenković ministarske pozicije više neće nuditi koalicijskim partnerima, nego će predložiti ljude iz redova HDZ-a ili nestranačke. Podsjetimo da je neslavno prošao Plenkovićev prijedlog da novi ministar graditeljstva

bude HNS-ov Stjepan Čuraj. Protiv takve ideje pobunili su se šef Reformista Radimir Čačić i HSLS-ovac Dario Hrebak. Prema našim informacijama, odluci da se odustane od Čuraja prethodio je cjelodnevni sastanak na kojem se raspravljalo da se na neki način funkcijama namire i HSLS i Reformisti. Došlo je i do toga da se čak

U posljednja dva tjedna pojavilo se više imena potencijalnih ministara. Tako je jedan od prijedloga da novi ministar graditeljstva bude Milan Rezo, aktualni ravnatelj Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja. Također, već neko vrijeme se govori i da bi u slučaju šire rekonstrukcije Vlade ministarska funkcija bila ponuđena i šefu varaždinskog HDZ-a Damiru Habijanu. Kako nam kažu u HDZ-u, Habijan je idealan kandidat jer iza sebe nema nikakvih mrlja. Međutim, zasad sve ostaje na dogovorima, a premijer će, prije nego što iznese nove prijedloge, razgovarati sa stranačkim kolegama, ali i koalicijskim partnerima.

Prema našim informacijama, odluci da se odustane od Čuraja prethodio je cjelodnevni sastanak na kojem se raspravljalo da se na neki način funkcijama namire i HSLS i Reformisti. Došlo je i do toga da se čak pojavila ideja da se obnova potpuno izdvoji iz Ministarstva graditeljstva zajedno s Fondom za obnovu. Kad bi se takvo nešto dogodilo, ministar za obnovu bio bi – ni manje ni više – Čačić.

CIJENA JE U SKLADU S FER TRŽIŠNOM VRIJEDNOŠĆU NEKRETNINE

Čakovečka tvrtka kupila pogon Varteksa u Novom Marofu

Novi vlasnik je Solektra d. o. o., koja se bavi savjetovanjem, projektiranjem, inženjeringom i održavanjem sunčanih elektrana je na očuvanje radnih mjesta i održavanje stabilnih novčanih tokova. Nastavljaju se restrukturiranje i optimizacija poslovVarteks d. d. je 3. ožujka nih procesa i prodaja neaktivne objavio da je sklopio je ugovor imovine, a paralelno smo poo kupoprodaji nekretnine u No- svećeni aktivnostima snaženja vom Marofu koja se prostire na vlastitog modnog brenda – 33.389 četvornih metara. Radi komentirao je Tomislav Babić, se o nekadašnjem pogonu tvrtke predsjednik Uprave Varteksa. Ubrzo se saznalo i tko je Varteks u kojem je proizvodnja kupac. Kako doznaje Reobustavljena prije više od desetljeća, a bio gionalni tjednik, naje poznat po šivedenu Varteksovu nekretninu vanju odjeće Varteks će novac kupila je čakoza marku iskoristiti za Levi’s. večka tvrtka – Prodaja Solektra d. vraćanje dugoročnih nekretnine o. o. kredita banaka te dio je plana monetizaPlanovi za isplatu plaća Tv r t k a j e c i j e n e a kzaposlenicima osnovana 2010. tivne imovine god i ne, a bav i u cilju povećase savjetovanjem, nja solventnosti i projektiranjem, inženjeočuvanja financijske stabilnosti tvrtke Varteks d. d. ringom i održavanjem sunčaPostignuta kupoprodajna cijena nih elektrana, kojih je od svog u skladu je s fer tržišnom vri- osnutka u pogon pustila više od jednošću nekretnine, a Varteks 300, stoji na službenim internetje sredstva dobivena prodajom skim stranicama tvrtke. iskoristio za vraćanje dugoročVodstvo Solektre poslalo je nih kredita banaka te za isplatu priopćenje u kojem ističe da su plaća zaposlenicima. – Varteks ponosni što će u svoje razvojne d. d. i u 2022. godini fokusiran planove moći uključiti i nekretPIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Marko Bratković i Goran Oreški

ninu u Novom Marofu. – Ta investicija, kao i planirana ulaganja u revitalizaciju sada, mogli bismo reći, zapuštenog kompleksa, uz nova zapošljavanja omogućit će povećanje kapaciteta za izgradnju sunčanih elektrana. Za to u globalnoj energetskoj tranziciji, dakako, postoji velika potreba. U prvoj je fazi najvažnije da se taj kompleks stavi u funkciju te da se spriječi daljnje propadanje objekata u kojima su brojni sta-

novnici Novog Marofa i okolice godinama zarađivali svoj kruh. Izgradnjom više od tristotinjak sunčanih elektrana u posljednjih 12 godina na području cijele Hrvatske jedna smo od vodećih tvrtki na području projektiranja, izgradnje i održavanja sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Našim klijentima, kako u proizvodnim poduzećima, tako i kućanstvima, omogućavamo primjenu najnaprednijih tehnologija za proizvodnju električne energije iz energije Sunca u nastojanju da povećaju udio obnovljivih izvora u svojoj energetskoj bilanci, smanjuju troškove energije i emisiju CO₂ na putu energetske tranzicije u održivo i zeleno gospodarstvo, kao i zajednice u cjelini. Solektrino iskustvo potvrđuje da gospodarski uspjeh ovisi ponajviše o ljudima, njihovoj radinosti, razboritosti u preuzimanju razumnih rizika, povjerenju u međuljudskim odnosima i odlučnosti u provedbi dobrih odluka. Vjerujemo da je i kupnja nekretnine u Novom Marofu jedna od njih – objasnili su iz Solektre d. o. o. Prema podacima FINA-e, vlasnici Solektre su Goran Oreški i Marko Bratković.

Poslovni svijet

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

Održavanje zelenila na groblju sve je veći izazov posljednjih godina zbog klimatskih promjena i fiziološke starosti bilja. Zbog toga se započinje s analizom zdravstvenog stanja bilja na groblju koja će dati smjernice za buduću revitalizaciju zelenila.

INTENZIVNI RADOVI NA VARAŽDINSKOM GROBLJU

Započela obnova staza, zamijenjeno 140 tuja Napori Parkova oko koncepcije varaždinskoga groblja i danas se oslanjaju na ideju oblikovanja koju je imao Herman Haller

Kao posebno oblikovano kamenom. Tih aleja i staza je djelo, varaždinsko groblje traje na varaždinskom groblju oko već stotinu godina. S obzirom 30.765 m² na starom dijelu i na svoje kulturnopovijesne oko 3700 m² na novom dijelu i estetske vrijednosti, koje groblja. Malo drugačija zima od onih uključuju niz skulpturalno oblikovanih spomenika i pr- na koje smo navikli, bez oborivenst veno monumentalnu na, dopustila nam je da nešto arhitektoniku parkovnih na- ranije započnemo s uređenjem sada te jedinstveni ugođaj i aleja i staza koje posljednjih prepoznatljivost koju ima, godina nisu bile generalno varaždinsko groblje valorizi- uređene. Posljednja dva tjedna rano je kao prostor iznimno razastiremo kameni agregat. visoke ambijentalne vrijedno- Započeli smo od 1. grobnog sti. Napori Parkova oko njege polja, uredili smo dio oko mri koncepcije varaždinskoga tvačnice, a sada smo na 7. polju groblja i danas se oslanjaju na i nastavljamo dalje. Tako ćemo ideju oblikovanja koju je imao agregat razastrti na većinu Herman Haller. Međutim, putova i staza na starom dijelu groblje je živ organizam groblja, za što se planii na ovom vrtnom ra utrošiti oko 600 ostvarenju vrijetona kamenog agregata. me čini svoje, a Neke staobnova izvorze i putovi nog projekta na našem nije moguća komada tuja groblju jače u potpunosu oštećesti. Moguće zamijenjeno je od je jedino nani te stoga početka godine nije dovoljno stavljanje tresamo razastitiranja groblja koje je započeo ranje agregata Herman Haller. na njima. Morat će Varaždinsko groblje, iako dobiti rekonstrukciju. To je spomenik kulture, još je se u prvom redu odnosi na neke uvijek aktivno. Iako je dobilo glavne staze koje se najviše i proširenje, ono i dalje funk- koriste. Kako bi smanjili unicionira u svojim najstarijim štenje staza vozilima, Parkovi dijelovima. Njegovo korište- otprije imaju lagana električna nje s vremenom dovodi i do vozila koja rade na groblju. degradacije pojedinih eleme- Međutim, za neke poslove i nata. Više nije dovoljno samo Parkovi i klesari koji rade na redovno godišnje održavanje i našem groblju za pristup do njega groblja već stari dio gro- mjesta rada trebaju vozila jer se blja zahtijeva malo opsežniji radi o transportu većih tereta projekt revitalizacije kojim bi (granitne ploče, npr.). To se ne se uklonili efekti trošenja koji može izbjeći. U rekonstrukciji su nastali proteklih godina te će se skinuti površinski sloj kako bi se našem groblju vratio sipine, izravnati podloga da bude u skladu s visinom travstari sjaj. Varaždinsko groblje je po- natog prostora i staviti novi sebno po tome što su zimzeleni sloj sipine. Hallerov koncept uređenja nasadi oblikovani u zidove, arkade, paravane i ograde te su varaždinskoga groblja imao je stavljeni u kontrast s alejama i ideju da se uz pomoć zelenila stazama, koje su posute bijelim ujednači razlika između luk-

140

Parkovi prijavili projekt uređenja površine između starog i novog dijela varaždinskoga groblja Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., Parkovi su prijavili projekt uređenja prostora između starog i novog dijela varaždinskoga groblja. Procijenjeni preliminarni iznos konačne investicije je 7 milijuna kuna, dok je procijenjena vrijednost izrade projektno-tehničke dokumentacije 642.500 kuna. Cilj projekta je urbanom zelenom preobrazbom područja između starog i novog dijela groblja uspostaviti prirodnu ravno-

suznijih i skromnijih grobova. Prisutna su tri visinska plana u percepciji prostora. Najniži plan čine travnate površine upotpunjene grmolikom vegetacijom, sljedeći plan čine zidovi tuja, a treći, najviši plan stvaraju visoka bjelogorična i crnogorična stabla iznad kojih se prostire nebo. Osim što rade na stazama, vremenski uvjeti Parkovima

težu okoliša kroz stvaranje javnog sustava povezanog prostora vegetacije, prirodnih staništa te prirodne i kulturne baštine dostupne široj javnosti, čime se doprinosi održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života u urbanim područjima. Površina koja je tema projekta nastala je ranijim prostornim odvajanjem proširenja groblja od postojećeg starog dijela groblja. Trenutno je neuređena, a kako je njezina namjena javna šetnica, ovim se projektom želi preobraziti je u javnu šetnicu i sadržajno obogatiti urbanom opremom i zelenilom.

su dozvolili i sadnju, te se tako vade tuje koje su propale i na njihova mjesta sade se nove. Od početka godine zamijenjeno je 140 komada tuja, a ostatak se planira zamijeniti tijekom godine. Inače se na groblju nalazi 146.000 m² nasada tuja. Održavanje zelenila na groblju sve je veći izazov posljednjih godina. Klimatske promjene utječu na zdravstveno

stanje ukrasnog bilja jer su u posljednjem desetljeću iz godine u godinu zabilježene dugotrajne suše, obilne oborine u kratkotrajnom razdoblju, godišnja doba s izrazito neravnomjerno raspoređenim oborinama i temperaturama znatno višima od prosjeka. To utječe na zdravstveno stanje biljaka, posebno na njihovu fiziološku konstituciju. Biljke zbog stresa

fiziološki slabe i postaju podložne napadu biljnih bolesti i štetnika, i to posebno tujinog krasnika (Palmar festiva) i tujinog potkornjaka (Phloesinus thujae). Spustila se i razina vode, što uzrokuje sušenje bilja. Stari dio groblja nekada nije trebao navodnjavanje. Danas se više ne može saditi novi nasad a da se odmah ne postavi i navodnjavanje jer se novozasađene tuje posuše.

Za saniranje staza na groblju utrošit će se više od 600 tona kamenog agregata, a zbog oštećenja neke staze idu u rekonstrukciju Zelenilo groblja, posebno poznati nasadi tuja, ali i drugo drveće, dosegli su svoju starost i to se na njima vidi. Ono na čemu Parkovi sada intenzivno rade je izrada analize zdravstvenog stanja bilja na groblju od za to ovlaštenih stručnjaka. Temeljem tih rezultata izradit će se smjernice za revitalizaciju zelenila na groblju i smjernice za buduće održavanje zelenila na groblju jer novonastali uvjeti zahtijevaju i drugačije mjere.

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA PREUZELA SBERBANK, FINANCIJSKA STABILNOST OSIGURANA Hrvatska podružnica Sberbanka prodana je prošlog tjedna Hrvatskoj poštanskoj banci. Kako se navodi u priopćenju, odlučeno je da se sanacija provede prodajom; novi vlasnik Sberbank d. d. postaje Hrvatska poštanska banka d. d. Hrvatska narodna banka po nalogu Jedinstvenoga sanacijskog odbora prenosi 615.623 dionice, koje predstavljaju 100 % temeljnoga kapitala Sberbank d. d., Hrvatskoj poštanskoj banci

d. d. Svi depoziti građana i tvrtki, bez obzira na njihov iznos, apsolutno su sigurni i bit će dostupni nakon isteka moratorija, naveli su iz HNB-a. Hrvatska poštanska banka s udjelom od 5,56 % u aktivi bankovnog sustava šesta je po veličini banka u zemlji i u većinskom je vlasništvu Republike Hrvatske. Do imenovanja nove Uprave Sberbank d. d., koju će postaviti novi vlasnik, koordina-

ciju poslovanja banke preuzet će Sanacijska uprava u sastavu Paško Rakić, predsjednik Uprave, Boris Bekavac, član Uprave, i Ivan Knežević, pomoćnik Sanacijske uprave. Rješenje o sanaciji Sberbank d. d. prodajom doneseno je kako bi se osigurala financijska stabilnost u Republici Hrvatskoj, spriječili gospodarski poremećaji i zaštitio javni interes te klijenti ove banke, zaključuje se u priopćenju HNB-a.

JASNA PORUKA S KONFERENCIJE “HRVATSKA KAO DIO EUROZONE” U VARAŽDINU

“Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura nego što je nedostataka” – Osnovno načelo zakona o euru je načelo zaštite potrošača, odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj nego što je to bilo prije eura – jasan je ministar financija Zdravko Marić

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U Varaždinu je 1. ožujka održana konferencija “Hrvatska kao dio eurozone”, koju su organizirali Vindija i Večernji list. O tome kako će izgledati uvođenje eura govorio je Zdravko Marić, ministar financija. – Zakon o euru bit će upućen u saborsku proceduru. Građani i poduzetnici imaju puno pitanja. Smatram da je to dobro. Cilj nam je približiti sve detalje uvođenja eura. Smatramo da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura nego što je nedostataka. U razdoblju pred nama sve promjene i prilagodbe trebaju služiti da sve koristi još više naglasimo, ali i da potencijalne strahove svedemo na najmanju moguću mjeru. Građani su iskazali strah od inflacije te od zaokruživanja cijena naviše. Proteklih mjeseci svjesni smo da su inflatorni pritisci kudikamo viši s obzirom na globalnu situaciju nego oni vezani za euro – rekao je ministar.

Proces uvođenja eura za građane i gospodarstvenike obuhvatit će niz prilagodbi Aktualne su teme konverzije, depozita, kredita i gotovog novca. Zakonom će biti sve razjašnjeno. – Osnovno načelo zakona o euru je načelo zaštite potrošača, odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj nego što je to bilo prije eura. Na primjer, vaš kredit u kunama će se automatizmom 1. siječnja 2023. preračunati u eure. U prvoj godini dana od uvođenja eura bez naknade će se moći zamijeniti gotov novac u HNB-u, bankama, FINA-i i pošti, uz ograničenje broja novčanica po transakciji. Naime, bit će moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili 100 kovanica kune u jednoj transakciji. Kovani novac će se u HNB-u moći zamijeniti tri godine, a novčanice neograničeno. Ako se sjetite, kada smo mijenjali hrvatski dinar u kune,

Sudionici panela na konferenciji “Hrvatska kao dio eurozone”

Proces uvođenja europske valute Odredbama Prijedloga zakona o uvođenju eura utvrđena su razdoblja dobrovoljnog i obveznog dvojnog iskazivanja cijena. Razdoblje dvojnog iskazivanja je razdoblje u kojem se cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) istovremeno iskazuju u kuni i u euru. Očekuje se da će razdoblje dvojnog iskazivanja cijena započeti početkom rujna 2022. i završiti 31. prosinca 2023. Gotov novac eura trebao bi biti pušten u optjecaj na datum uvođenja eura, 1. siječnja 2023. Nakon datuma uvođenja eura u prvih 14 dana u optjecaju će prilikom transakcija gotovim novcem istodobno biti korišteni kuna i euro kao zakonska sredstva plaćanja. Prva dva tjedna nakon datuma uvođenja eura gotovinska će se plaćanja u Republici Hrvatskoj moći obavljati u dvjema valutama – kuni i euru. Građani će u tom razdoblju moći plaćati na prodajnim mjestima gotovim novcem kune i gotovim novcem eura, no trgovci će ostatak vraćati u gotovom novcu eura, osim iznimno kada to nije moguće

iz objektivnih razloga, u kojem slučaju se ostatak može vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Fiksni tečaj konverzije Vijeće EU-a će objaviti otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura, i to je tečaj po kojem će se preračunavati kunske vrijednosti u eurske. Ali prema najavama ministra Marića, 1 euro trebao bi iznositi 7,5345 kuna. Zamjena gotovog novca kune prema fiksnom tečaju konverzije moguća je tek od datuma uvođenja eura, ne prije. Prije datuma uvođenja eura u Republici Hrvatskoj moguće je gotov novac kune položiti na račune u bankama te će se s datumom uvođenja eura depozit u kuni automatski preračunati u depozit u euru prema fiksnom tečaju konverzije. Nakon što Republika Hrvatska uvede euro kao službenu valutu i pristupi europodručju, hrvatske kovanice eura, odnosno kovanice eura s hrvatskim motivima, bit će jednako prihvaćene u svim državama članicama europodručja i izjednačene s ostalim kovanicama eura.

Zdravko Marić

postajalo je ograničenje do kada se novčanice mogu zamijeniti. Proces uvođenja eura će se zaista odnositi na svakoga od nas. Euro uvodimo 1. siječnja 2023. pod uvjetom da dotad ispunimo sve uvjete. Važno je da tijekom razdoblja pred nama, do uvođenja eura, sve dobro pripremimo. Zajednički moramo nalaziti najbolja rješenja – objasnio je Marić.

Vindija Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck tijekom panela prenio je iskustva ove banke s uvođenjem eura u drugim zemljama, a posljednja takva je bila Slovačka. Potvrdio je da se radi o iznimno zahtjevnom procesu, a prilagodba bankarskog sustava traje oko dvije godine.

– U Hrvatskoj ćemo to napraviti nešto brže. Mora se promijeniti cijeli IT sustav, svaki softver, bankomat i slično. To je i skup proces. Banke su već počele implementaciju. Teško je procijeniti koliko će to stajati bankarski sustav, ali između 80 do 100 milijuna eura. Uvođenje eura imat će pozitivan efekt na hrvatsko gospodarstvo – objasnio je Schoefboeck. Andrej Grubišić, poslovni i financijski analitičar, smatra da je za Hrvatsku dobro što ulazi u europsko monetarno okruženje, ali i to što je članica NATO-a. Slaže se i da uvođenje eura ima smisla, da koristi nadilaze nedostatke. Smatra da je uvođenje eura prije svega politička odluka. – Važno je da su bivše socijalističke zemlje, i one koje jesu i one koje nisu uvele euro, prestigle Hrvatsku po moći. Euro neće biti prepreka za rast standarda u Hrvatskoj, to će ovisiti o drugim stvarima – rekao je. Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije, potvrdio je da uvođenje eura znači određene koristi za gospodarstvo, ali i rast standarda za stanovnike. Smatra da će izvoz u eurozonu time biti olakšan. – Proces uvođenja eura nije jednostavan, za nas znači puno prilagodbi. Moramo prilagoditi informacijske sustave za rad u financijskom dijelu i računovodstvu te softverska rješenja. To je skupo. O cjelokupnom procesu treba informirati zaposlenike i potrošače. Morat ćemo prilagoditi i ambalažni materijal, na primjer, povratne naknade, koja se sada označava u kunama – objasnio je Klepač. Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnim u procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju, kojoj država, po njegovim riječima, treba pomoći da postane konkurentnija. – Izvozimo oko 20 % proizvoda, ali treba dizati konkurentnost. Treba dizati produktivnost i država treba prepoznati prave projekte prehrambene industrije. Poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo moraju postati strateški za Hrvatsku. U koronakrizi smo vidjeli koliko je to važno – rekao je Sabljak, napomenuvši velik potencijal Kokinih farmi za proizvodnju energije putem solarnih panela.

Rotirka a sudnik

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

SUĐENJE ČETVORKI U SLUČAJU TEŠKOG UBOJSTVA NINE ČENGIĆA

“Nisam vidio tko je koga čime udario, nogama se udaralo”

– Čengić je bio vidno pijan i nisam se baš osjećala ugodno kad su on i slične osobe ušli u prostor. Nije bio u mom vidokrugu kada je pao. No bio je na leđima kad sam ga vidjela na podu, pa se da zaključiti da je padao sa stolcem prema iza. Ležao je dolje, pa se pridigao za oko 10-15 sekundi, a onda još jednom pao više na bok. Rekla sam da maknu stolac jer će opet pasti – ispričala je svjedokinja Gucek. – Čuo sam: “Piša!” i svi su izletjeli van. Ivor jest imao palicu pri izlasku, ali ne vjerujem da ju je upotrijebio. Bila je tučnjava kao i svaka tučnjava koja se događa vikendom, samo su, nažalost, takve posljedice. Tko je koga čime udario nisam vidio, nogama se udaralo, ali nisam vidio+ da se palicom udaralo i ne vjerujem da ga se udaralo lokotom od bicikla. Kad sam došao van, Čengić je već bio na podu – rekao je Gucek, koji nije mogao utvrditi tko je udario Čengića. – Možda su bili u neposrednoj blizini, ali ne znam tko ga je udarao. Bio je mrak, oko 4 sata ujutro, kiša je padala, nije se baš moglo vidjeti tko što radi – rekao je Gucek.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavljeno je suđenje Ivoru Vujasinoviću (29), Asji (25) i Ivanu (20) Gorskom te Dominiku Žnidariću (26), koje se tereti za teško ubojstvo profesora Nine Čengića (35) krajem svibnja prošle godine ispred Kulturane. Suđenje je nastavljeno saslušanjem dvoje svjedoka, Tamare Radmanić i Mateja Guceka, a saslušan je i sudskomedicinski vještak Davor Mayer.

Čengićeve borbe

Na početku rasprave pročitan je iskaz roditelja Nine Čengića iz kojeg se doznaje da se pokojni Čengić borio s anksioznošću, opsesivnokompulzivnim poremećajem te agorafobijom, strahom od otvorenog prostora. Također, bio je psihijatrijski liječen i roditelji su isticali da to nije nimalo utjecalo na njegovo normalno funkcioniranje. Isticali su da je bio vrlo predan svom radu te je uvijek bio na raspolaganju svojim učenicima kojima je bio razrednik.

Ugroza

Suđenje se nastavlja 15. ožujka daljnjim saslušanjem svjedoka Iz iskaza roditelja doznaje se da su donirani njegova pluća, srce i rožnica, dok su krvne žile dostavljene Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Obrana prvooptuženog Vujasinovića drži se toga da je pad s barskog stolca bio koban za smrt 35-godišnjeg profesora Gospodarske škole Varaždin, a ne pad izvan objekta u tučnjavi.

Ozljeda

Sudskomedicinski vještak u svom vještačenju razdvojio je dvije vrste ozljeda: one površinske po tijelu te rukama i nogama, i ozljedu glave, koja je bila fatalna. Čengić je preminuo od posljedica udarca glavom o tvrdu podlogu. Pritom je došlo do pucanja sljepoočne kosti, izljeva krvi u mozak, otjecanja mozga i potom smrti. Obrana prvooptuženog u sudnicu je donijela i isti barski stolac s kojeg je, prema njima, padao Čengić. Vujasinovićev branitelj upitao

je vještaka je li moguće da pad s barskog stolca može dovesti do ozljeda koje su za posljedicu imale Čengićevu smrt. – Moguće je da dođe do ozljede kao što je zadobio oštećenik. To je samo načelno, odnosno općenito, mogućnost da se padom s barskog stolca zadobi takva ozljeda. Eventualno ako se kasnije prikaže malo više zbivanja, odnosno vremenska dinamika, onda ću se moći očitovati o ovom konkretnom slučaju, odnosno je li relevantno uopće razma-

trati tu varijantu. Dodajem da je prilikom pada s takvog stolca za očekivati da će se osoba refleksno amortizirati prilikom pada, no kod oštećenika to nije bio slučaj – rekao je Mayer. Da je Čengić pao s barskog stolca, i to dva puta, potvrdila je Tamara Radmanić, koja je te večeri bila u Kulturani s prijateljicom i njezinim dečkom. Iza ponoći u prostor Kulturane ušao je pokojni Čengić. – Bio je vidno pijan i nisam se baš osjećala ugodno kad su on i slične osobe ušli

u prostor. Nije bio u mom vidokrugu kada je pao. No bio je na leđima kad sam ga vidjela na podu, pa se da zaključiti da je padao sa stolcem prema iza. Ležao je dolje, pa se pridigao, a onda još jednom pao više na bok. Rekla sam da maknu stolac jer će opet pasti – svjedočila je Radmanić, koja je istaknula da se njegov pad dogodio oko 2 sata.

Pad pa dizanje

Tuč njave s e dogo d i l a kasnije, odnosno dva sata kasnije. Vujasinovićevog

Sudac ga je pitao boji li se prvooptuženog Vujasinovića, na što je Gucek rekao da ne, ali na pitanje je li osjetio ugrozu od njega u kojem trenutku, nije želio odgovoriti. Nakon toga je sudac pročitao sadržaj poruke koja je branitelja zanimalo je je li do Guceka došla preko osobe moguće da se, ako padne koja je bila s Vujasinovićem i slomi sljepoočnu kost, u pritvoru: “Sve vas toplo čovjek pridigne i pri svijesti pozdravlja Ivda, živjeli” te bude još neko vrijeme. istaknuo da je Gucek u pr– Moguće je i da gubitak votnom iskazu Državnom svijesti nastupa kasnije. Go- odvjetništvu ustvrdio da vorimo o nekoliko sati, dese- je to smatrao prijetnjom s cima minuta, minutama, no namjerom da se ne svjedoči s obzirom na dob žrtve i da protiv Vujasinovića. Kad se dogodila tučnjava žrtvin mozak nije bio atrofičan, bliže smo mogućim izvan Kulturane, Tamara, kraćim intervalima – ista- ističe, nije shvaćala ozbiljknuo je sudskomenost situacije. – Kad su s e dicinski vještak. vratili unuŠto se tučnjave tiče, tra, rekli su Obrana svjedok da su ga Matej malo naVujasinovića u Gucek pljuskali. sudnicu je donijela ispričao Da sam je ka ko znala da i isti barski stolac s je do nje je nešto kojeg je, prema njima, došlo. ozbiljno, – Pr vo pr va bih padao Čengić smo bili u išla van Saxu do 12 pogledati sati i ondje je što se dogobio i Nino Čendilo – istaknula je na sudu Radmanić, gić. Bio je vidno pijan, vrlo neugodan jer se ubaci- koja je tek čitajući medije dovao gostima i vrijeđao ih bez znala da je došlo do ubojstva razloga – naglasio je Gucek. profesora Čengića. Kasnije su otišli u KulturaO optuženoj četvorki ima nu. Gucek je istaknuo kako dobro mišljenje. – Ovo što se njima radi nije vidio da je Čengić pao s vani, takva demonizacija, to barskog stolca. No dodao je da je i u Kultu- je strašno – rekla je Radmarani nastavio biti neugodan nić, koja je osjećala da će se prema gostima. Prvooptu- u Kulturani nešto dogoditi. – U to vrijeme, kada su ženi Vujasinović, kako tvrdi Gucek, ga je mirno ispratio na snazi bile epidemiološke van. Kasnije je došla policija mjere, da vidite kakvi su zbog kršenja epidemioloških ljudi dolazili u Kulturanu! mjera i ljudi su se sakrili. Ljude su pijane iznosili van, Kad je policija otišla, izbila je jedan se pomokrio po sebi – tučnjava, o kojoj je svjedočio zaključila je Radmanić.

10 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

GRADONAČELNIK DUBRAVKO BILI

“Ludbreg će biti središte kon tehnologija, otvorit ćemo 400 rad

Iako Ludbreg nema podršku Vlade, od planova ne odustaje. S druge strane, župan S PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Zašto Ministarstvo nije imalo sluha za projekt izgradnje dizala kojim se služe osobe s invaliditetom? Grad Ludbreg prošle se godine javio na objavljeni Javni poziv za sufinanciranje projekata rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini na području Republike Hrvatske, a koji je objavilo Ministarstvo branitelja. – Grad Ludbreg redovito se javlja na objavljene natječaje, a na spomenuti javni poziv javili smo se s projektom izgradnje dizala. Naime, gradska uprava, ali i druge službe, poput, recimo, Porezne uprave, smještene su u zgradi koja je, nažalost, nepristupačna za osobe s invaliditetom. Projekt izgradnje dizala, a to je ujedno bila i jedina moguća opcija za rješavanje ovog problema, nažalost nije naišao na potporu Ministarstva – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Iz Ministarstva su obavijestili da u okviru Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom Ministarstvo hrvatskih branitelja nastoji podržati svaku inicijativu prilagodbe građevina, ustanova i javnih površina te unapređenja njihove pristupačnosti kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s najtežom vrstom i stupnjem

invaliditeta te osigurala neovisnost njihova življenja u zajednici. S obzirom na to da se financijska potpora projektima rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom temelji na sredstvima osiguranima u državnom proračunu Republike Hrvatske, Ministarstvo u okviru raspoloživih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu nije bilo u mogućnosti financijski poduprijeti svaki prijavljeni korak. – Nažalost, ne znamo koji su projekti bili kvalitetniji od našeg, ali mi znamo koliko često dolazi do problema jer su službe, nažalost, nepristupačne osobama s invaliditetom. Dizalo je izgrađeno i služi svojoj svrsi, a to je da olakša pristup službama koje su ovdje upravo zbog svojih građana. Žao nam je što Ministarstvo nije uvidjelo značaj ovog projekta, ali zato je tu jedinica lokalne samouprave, kojoj je cilj biti što pristupačnijom svojim građanima. Podsjećam sve sugrađane da dizalo mogu slobodno koristiti kada obavljaju poslove u gradskoj upravi ili drugim službama koje su smještene na ovoj lokaciji – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

nabaviti prve autobuse za čiji pogon bi se koristio hidrogen, odnosno vodik. S te strane bili bismo potpuno Ludbreg ima potencijala ekološki i samoodrživi, a s da postane središte outdoor druge strane dobili bismo turizma, ali i centar zelene mogućnost da posložimo energije, kao i logistički cen- javni prijevoz na području tar za željeznički i cestovni Grada Ludbrega i općina prijevoz, na koji bi se naslo- Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ, čime nio cijeli sjever Hrvatske. U planu je i prometno bismo povezali skoro cijelu povezati Ludbreg s okolnim bivšu općinu u jednu proopćinama kroz integrirani metnu cjelinu. Na taj način prijevoz, ali i razvijati zelene omogućili bismo ljudima energije, odnosno koristi- da lakše dođu do Ludbreti solarnu i geotermalnu ga, Doma zdravlja, dućana, nekih sportskih, kulturnih energiju. Ideja je povezati potenci- i obrazovnih sadržaja te jale cijele regije od Jalžabeta svega onoga za čime imaju preko Martijanca i Ludbre- potrebu, ili da im Ludbreg ga, Svetog Đurđa, Malog i bude međupostaja za jeftiniji Velikog Bukovca pa sve do prijevoz, jer vlak je još uvijek Rasinje i Kalnika u jednu jeftiniji od autobusa. U tu svrhu je izrađen i plan linija održivu turističku priču. koji bi povezao sva Kont i nu i r a no s e naselja. radi i na uređeKažete da nju poslovnih je plan kozona, a iako Cilj je otvoriti od je izostala rištenje podrška zelenih 200 do 400 novih Vlade, enerradnih mjesta, ali i zbog čega gija. Ti s u p ojeprojekti povezati obrazovanje u Hrvatdini ini gospodarstvo kroz skoj su u vestitori i začeciodustali od nove tehnologije Ludbrega, ma. gradonačelnik Cijela EuDubravko Bilić ropa dugoročkaže da će velike plano planira prelazak na zelene energije, nove realizirati. – Cilj je otvoriti od 200 do koje su čišća, ali i jeftinija 400 novih radnih mjesta, alternativa. Mi želimo biti ali i povezati obrazovanje pozitivan primjer, a time i gospodarstvo kroz nove potaknuti i ostale te dokatehnologije – rekao nam zati da takvi projekti nisu je ludbreški gradonačelnik tek slova na papiru, već su Dubravko Bilić te istaknuo itekako isplativi i održivi. da mu je želja vratiti mlade Promet trenutno čini čeljude koji su dosad tražili tvrtinu emisija stakleničkih posao u drugim gradovima plinova na razini EU-a i ta ili otišli za boljim prilikama brojka nastavlja rasti kako izvan granica Hrvatske. raste potražnja, a Europski Za razliku od Vlade, s zeleni plan traži smanjenje Varaždinskom županijom ovih emisija za 90 % do 2050. suradnja je dobra, rade za- godine. Prelazak na održijedničke projekte u obrazo- viji promet znači pružanje vanju, a prioritet je pobolj- jeftinijih, pristupačnijih, šati stanje u ludbreškom zdravijih i čišćih alternaDomu zdravlja i ljudima tiva, a za Grad Ludbreg to omogućiti bolju zdravstvenu podrazumijeva promicanje skrb. integriranog i inteligentnog S ludbreškim gradonačel- prometa te razvoja infranikom Dubravkom Bilićem strukture za alternativna razgovarali smo u povodu goriva. S obzirom na geDana Grada, koji se obilje- oprometni položaj Grada Ludbrega u širem okruženju, žava 19. ožujka. Ludbreg ima ambiciozne kao i položaj periferije Grada planove. Nedavno ste na- u odnosu na centar, potrebjavili projekt integriranog no je kontinuirano podizaprijevoza, čime biste se ti kvalitetu i učinkovitost povezali s okolnim opći- prometne povezanosti svih nama. Možete li nam reći dijelova Ludbrega s ostatnešto više o tom projektu? kom Županije, a posebice Ono što je bit integriranog povezanosti s većim gradoprijevoza je da se pokušaju vima. Time bi se osigurala spojiti vlak i autobus u jednu mobilnost stanovništva i cjelinu i da oni građani koji radne snage te mobilnost koriste takav oblik prijevoza učenika i studenata. s jednom kupljenom kartom U planu je uređenje noriješe plaćanje svoga cjelo- vih poslovnih zona. Ima li kupnog putovanja. Očeku- naznaka za nove investicije jemo raspisivanje natječaja i nova radna mjesta? Javljaju se zainteresirani za sredstva iz EU fondova putem kojih bismo mogli investitori, ali izostala je

podrška Vlade, odnosno Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Projekti za tri zone, Apatiju, Slokovec i Hrastovsko, već godinu dana čekaju Ministarstvo. I dok drugi gradovi dobivaju na stotine hektara za industriju, Ludbreg nije dobio ništa. Zbog te inercije jedan investitor nam je već odustao. Međutim, mi nećemo odustati. Obavili smo razgovore s investitorima, među većima bi bio pogon za proizvodnju stakla i još jedan manji vezani pogon za proizvodnju solarnih panela. To bi bili paneli koji bi se proizvodili ovdje, a ne u Kini, kao što je slučaj sa sličnim tvornicama. Ta investicija otvorila bi od početnih 200 pa do 400 novih radnih mjesta. Meni je želja da se ljudi koji su morali potražiti posao u drugim gradovima vrate u Ludbreg na dobra i stabilna radna mjesta. Vjerujem da ćemo u budućnosti kroz razvoj obrazovanja i novih tehnologija postati privlačni i mladim ljudima koji će imati želju doseliti se u Ludbreg sa svojim obiteljima. Spomenuli ste obrazovanje u kontekstu novih tehnologija. Kakvi su točno planovi? Dobra stvar je da imamo punu podršku Županije u

Gradovi i općine

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

IĆ OTKRIO AMBICIOZNE PLANOVE

ntinentalnog turizma i novih dnih mjesta i zadržati mlade ljude”

Stričak i gradonačelnik Dubravko Bilić dobro surađuju i zajednički rade na projektima.

Proširenje trgovačkog centra Uskoro počinju radovi na proširenju trgovačkog centra s istočne strane. Trebale bi se otvoriti trgovine kojih dosad nije bilo u Ludbregu, primjerice dućan sa sportskom opremom, kao i nova trgovina s odjećom. Grad prodaje i parcelu sa zapadne strane postojećega trgovačkog centra, a prema Bilićevim riječima, već su se javili potencijalni investitori. Kako kaže, postoji interes za izgradnju novoga trgovačkog centra s mješovitom robom.

Grad Ludbreg prodaje dionice Termoplina Od ludbreškoga gradonačelnika Dubravka Bilića doznajemo da Grad planira prodati dionice Termoplina. – Okrećemo se zelenoj energiji, odnosno održivom razvoju, a suvlasništvo u Termoplina nikako se ne uklapa u tu priču – rekao nam je gradonačelnik Bilić. Termoplin je registriran kao dioničko društvo, a najveći udio u vlasničkoj strukturi ima Grad Varaždin s 50,99 % dionica. Drugi najveći vlasnik je Ivan Topolnjak, koji posjeduje 42,29 % dionica. Grad Ludbreg ima 4,6 % udjela u vlasništvu.

“Ideja je povezati potencijale cijele regije od Jalžabeta preko Martijanca i Ludbrega, Svetog Đurđa, Malog i Velikog Bukovca pa sve do Rasinje i Kalnika u jednu održivu turističku priču. Već je poznato da je u planu izgradnja bazena u Ludbregu, ali i svaka od općina koje su uključene ima što ponuditi. Planiramo povezati ušće Plitvice i Bednje u Dravu s vinskim cestama u Jalžabetu i Martijancu. Krećemo u nove projekte s biciklizmom i vodenim sportovima, a dalje ćemo razvijati i manifestacije koje su već tradicionalne.“ našim planovima za razvoj obrazovanja. Cilj je u Ludbregu zaokružiti priču zelenih energija, počevši od školskih klupa, odnosno integrirati obrazovanje i potrebe tržišta. Kako bismo cijelu priču zaokružili, moramo početi od najranije dobi. Naš vrtić već je certificiran kao ustanova koja prepoznaje talentiranu djecu. Cilj je da vrtić postane centar za talentiranu djecu predškolske dobi, ne samo za ovaj kraj nego i puno šire. U suradnji sa Županijom ulagat ćemo i u Osnovnu školu, primjerice, idemo u izmjenu instalacija, a tu je i projekt solarne elektrane. U planu je i razvoj na STEM području. Grad Ludbreg u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, Udrugom „First Scandinavia“ i Međimurskim veleučilištem u Čakovcu prijavio je projekt pod nazivom “Regionalni znan-

stveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području”, akronima

“Integriranim prijevozom omogućili bismo ljudima da iz okolnih općina i prigradskih naselja lakše dođu do Ludbrega, Doma zdravlja, dućana, nekih sportskih, kulturnih i obrazovnih sadržaja te svega onoga za čime imaju potrebu, ili da im Ludbreg bude međupostaja za jeftiniji prijevoz, jer vlak je još uvijek jeftiniji od autobusa.“ LORI, ukupne vrijednosti od 22.367.250 kuna. Ovim projektom Grad i

partneri namjeravaju uspostaviti LORI, Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao neformalni oblik suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, osnovnih škola te drugih dionika. LORI će se temeljiti na STEM tematskom području, uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odgoj i obrazovanje te razvoju i poboljšanju STEM vještina učitelja, odgojno-obrazovnog osoblja i učenika. Projektom se planira riješiti problem nedostatnih prostora za STEM obrazovanje, nepostojanja adekvatno opremljenih STEM učionica, manjka znanja i vještina učitelja, odgojno-obrazovnih radnika i učenika u STEM području te smanjenih mogućnosti za učenike u postojećem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Sve to samo pojačava našu želju da preuzmemo upravljanje Osnovnom školom

Ludbreg, što je velika odgovornost, ali i otvara nove mogućnosti da samostalno razvijamo naš obrazovni sustav. Što se Srednje škole Ludbreg tiče, i tu je prisutna puna podrška Županije. U planu je otvaranje novih zanimanja, posebice onih vezanih za nove tehnologije. Time bi Ludbreg postao obrazovni centar za mlade ljude koji se žele baviti zanimanjima vezanima za zelene energije te tu očekujemo potporu Ministarstva i župana i županijskog pročelnika za obrazovanje. Očito je suradnja sa Županijom bolja nego s Vladom? Da, sa županom Stričakom i njegovim suradnicima dobro surađujemo. Kao što sam već rekao, puno nam znači podrška u razvoju obrazovanja. Ono što nam je prioritet je da riješimo probleme u ludbreškom Domu zdravlja. Suočavamo se s manjkom liječnika, posebice Pedija-

trijske službe, a potrebna je i nova oprema kako bi se omogućila adek vatna zdravst vena skrb. Želim da se u Ludbregu obavljaju specijalistički pregledi i da naši ljudi više ne nailaze na probleme zbog nedostatka zdravstvenog osoblja. Imamo obećanje Županije da će se to riješiti. Nedavno je osnovana nova Turistička zajednica Centar svijeta. Što time dobivaju Ludbreg i okolne općine? To nam je jedan od važnijih planova u ovome mandatu. Važno nam je povezati turističke potencijale i već smo se prijavili na natječaj Ministarstva za projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna. Siguran sam da će prvi pomaci u kvaliteti turističke ponude biti vidljivi već do srpnja ove godine. Ideja je povezati potencijale cijele regije od Jalžabeta preko Martijanca i Ludbrega, Svetog Đurđa, Malog i Velikog Bukovca pa sve do Rasinje i Kalnika u jednu održivu turističku priču. Već je poznato da je u planu izgradnja bazena u Ludbregu, ali i svaka od općina koje su uključene ima što ponuditi. Planiramo povezati ušće Plitvice i Bednje u Dravu s vinskim cestama

u Jalžabetu i Martijancu. Krećemo u nove projekte s biciklizmom i vodenim sportovima, a dalje ćemo razvijati i manifestacije koje su već tradicionalne. U planu su ulaganja u turističku infrastrukturu, ali očekujemo i da će se privatnici, posebice ugostitelji, prijaviti na natječaje. Ministarstvo za tu namjenu ima raspoloživih čak milijardu kuna. Turizam u idućem razdoblju jedna od važnijih grana gospodarstva, cilj je da se ljudi ne bave samo kućama za odmor nego i proizvodnjom hrane i vina te stvaranjem dodatnih sadržaja koji bi stvorili mrežu turističkih priča, neovisno o tome sufinancira li Grad neki događaj ili ne. Želimo da bude različitih sadržaja, od sportskih događanja do koncerata, tu je i vjerski turizam… Težimo jednoj cjelogodišnjoj priči koja je samoodrživa, da ljudi dođu, prespavaju, obiđu cijeli kraj i u konačnici ovdje potroše svoj novac. Zemlje u okruženju, poput Slovenije, Austrije, Mađarske ili Njemačke, imaju dobro uhodan outdoor turizam i zaista nema razloga da na njihovu primjeru ne učimo te da u konačnici budemo još i bolji i inovativniji.

12 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

GRAD LEPOGLAVA SUFINANCIRA RAD HGSS-a Grad Lepoglava i ove će godine sufinancirati troškove pripravnosti i održavanje spremnosti te redovite djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Varaždin. Ugovor temeljem kojeg se rad varaždinske Stanice HGSS-a financira s 15.000 kuna u Lepoglavi su potpisali gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić i pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Varaždin Mario Musulin.

– Aktivnosti HGSS-a, čiji ih članovi provode s velikom stručnošću, iznimno su važne za sigurnost građana. Potrebno je naglasiti da je rad članova HGSS-a volonterski i, uz zahvalu na svemu što čine, potrebno im je pružiti potporu kako bi i dalje svoje aktivnosti provodili na visokoj razini. Vjerujem da će im potpora Grada Lepoglave u tome pomoći – poručio je gradonačelnik Marijan Škvarić, kojem je na pruženoj potpori zahvalio pročelnik Mario

Musulin, istaknuvši da je suradnja s Gradom Lepoglavom primjer dobre prakse suradnje HGSS-a s jedinicama lokalne samouprave. Također, program pomoći u kući, koji se na području Lepoglave kontinuirano provodi od 2005., nastavlja se i u 2022. godini. Potvrda toga je ugovor kojim Grad Lepoglava Društvu Crvenoga križa Varaždinske županije dodjeljuje 150.000 kuna kojima će se navedeni program financirati.

Na Mjesnom groblju nove vodovodne i električne instalacije te betonski opločnici i rubnici

IZ RESORNOG MINISTARSTVA NI KUNE ZA OBNOVU KULTURNOG DOBRA!

U Petrijancu intenzivno uređuju groblje i zgradu Stare škole Rok za završetak radova na obnovi zgrade Stare škole je dvije godine, a kako je riječ o zaista velikoj investiciji, općinski čelnici očekuju i dodatne subvencije kako bi što manje opteretili proračun

U Općini Petrijanec u tijeku su, između ostaloga, i radovi na uređenju mjesnoga groblja u Petrijancu. Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg ulaganja u groblje, vrijednog 560.000 kuna.

Bespovratna sredstva

Podsjećamo, Općina je projekt prijavila na natječaj Lokalne akcijske grupe „Sjeverozapad“ te je iz mjere 7.4.1. Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ostvarila bespovratna sredstva u iznosu od 280.000 kuna. Taj projekt je uspješno okončan te su odobrena i isplaćena bespo-

vratna sredstva. – Nakon monitoringa i pozitivne ocjene LAG-a nastavljamo s ulaganjem u treću stazu, koju namjeravamo popločiti betonskim opločnicima odnosno tlakavcima. Na tu ćemo stazu postaviti i rasvjetu, a prema stražnjem dijelu groblja izgradit ćemo i novu vodovodnu instalaciju kako bismo svim posjetiteljima omogućili pristup vode do njihovih pogrebnih mjesta – objasnio je općinski načelnik Željko Posavec. Vrijednost spomenutih radova, koji obuhvaćaju vodovodne i električne instalacije te po-

stavljanje betonskih opločnika i rubnika, iznosi 330.000 kuna. – Nastavit ćemo s projektom ulaganja u groblje, odnosno, ovih dana prijavljujemo rotacijski parking na natječaj LAG-a i čekat ćemo odobrenje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Radi se o parkiralištu s 47 parkirnih mjesta koje planiramo izgraditi kraj grobne kuće. Već smo ishodili sve potrebne uvjete sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama – rekao je Posavec. Napomenuo je da vrijednost projekta iznosi gotovo 800.000

kuna s PDV-om te da u Općini očekuju odobrenje bespovratnih sredstava iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u iznosu od 292.000 kuna.

Apsurd

Štoviše, nakon što je sredinom prosinca potpisan ugovor o izvođenju radova na obnovi zgrade Stare škole u Petrijancu, započela je potpuna obnova tog zdanja, vrijedna 4 milijuna kuna. Riječ je o zgradi izgrađenoj davne 1868. godine koja je zaštićena kao nepokretno kulturno dobro. Radovi su za-

počeli prije dva tjedna, a kako je objasnio načelnik Željko Posavec, ovaj je projekt 2020. godine prijavljen na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. S obzirom na to da je putem tog natječaja za cijelu Hrvatsku bilo dostupno samo 9 milijuna kuna, načelnik Posavec izrazio je zadovoljstvo što je upravo njihov projekt među 12 kojima su dodijeljena sredstva. – Ove godine ponovno smo se prijavili na natječaj putem kojeg će biti dostupno više novca, pa očekujemo dodatnu subvenciju. Već četiri godine prijavljujemo obnovu zgrade Stare škole na

NAJVIŠE VESELJA UZ MASKIRANE MALIŠANE

Ministarstvo kulture i medija, i već četiri godine zaredom projekt nam je odbijen. Zgrada je nepokretno kulturno dobro i stoga apeliram na Ministarstvo da njihovi službenici dođu pogledati kako napreduju radovi te da jedne godine, za promjenu, napokon pozitivno ocijene projekt iz Petrijanca – poručio je Posavec. Namjena zgrade može biti isključivo javna, pa će se nakon dovršetka radova u nju preseliti općinska uprava, imat će prikladnu arhivu, a u njoj će se održavati i sjednice Općinskog vijeća.

Stanovnici Općine Maruševec vole se maskirati Male maruševečke maškare iz Dječjeg vrtića „Čarolija“ uspjele su dočarati djelić fašničkog ugođaja u Općini Maruševec. Odgojne skupine „Ježići“, „Žabice“ i „Lavići“ maskirane u Batmane, kuhare i žabe veselo i prpošno prošetale su Općinom i počastile općinsku upravu prigodnim fašničkim pjesmicama, pa ih je načelnik Mario Klapša sa suradnicama obradovao slatkišima. Osim najmlađih, Općinom su prošetale i nešto starije maškare, čije povorke prošlog vikenda nisu spriječili ni kiša ni snijeg. U organizaciji KUD-a „Kla-

ruš“, Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Donje Ladanje i 3. mjesnog odbora upriličen je „Ladanjski fašnik“ s tradicionalnom Čilom Gumilom

Načelnik Klapša je male maškare obradovao slatkišima i svatovima koji su prolazili ulicama naselja Donje Ladanje. Veseli defile Štrumpfova kroz naselje Jurketinec upriličile su pak članice Udruge žena Jurketinec.

Gradovi i općine

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

ORGANSKO PELETIRANO GNOJIVO I OVE GODINE ZA VARAŽDINCE Grad Varaždin će i ove godine provesti mjeru poticanja građana za proizvodnju zdrave hrane za vlastite potrebe dodjelom organskoga peletiranog gnojiva. Za ovu mjeru Grad Varaždin je osigurao ukupno 120.000 kilograma organskoga peletiranog gnojiva, koje je pogodno i za ekološku proizvodnju. Zainteresirani građani Grada Varaždina mogu već od ponedjeljka, 7. ožujka, pod-

nijeti prijavu putem online obrasca koji će se nalaziti na službenim web-stranicama Grada Varaždina. Javni poziv je otvoren do 17. ožujka ove godine. Nakon završetka roka za podnošenje prijava građani će na kućnu adresu dobiti obavijest o dodijeljenoj količini gnojiva i mjestu gdje ga mogu podići. Grad poziva sve građane koji posjeduju

vrtove, oranice, voćnjake ili vinograde u kojima proizvode hranu za vlastite potrebe da se jave na Javni poziv. U slučaju da građani nemaju pristup internetu ili se ne snalaze u radu na računalu, mogu se javiti u svoj mjesni odbor, gdje će im biti pružena pomoć u podnošenju prijave. Proteklih godina bio je dobar odaziv građana na ovu akciju.

NOSITELJ PROJEKTA BIT ĆE OPĆINA VIDOVEC

Četiri općine udružile se na projektu širokopojasnog interneta Razvoj optičke infrastrukture omogućit će daljnji razvoj općina Vidovec, Beretinec, Gornji Kneginec i Sveti Ilija u svim segmentima

Načelnici općina Vidovec, Beretinec, Gornji Kneginec i Sveti Ilija potpisali su Sporazum o suradnji na projektu razvoja širokopojasnog pristupa prihvatljivog za financiranje iz europskih fondova. Radi se o projektu razvoja širokopojasnoga (optičkog) interneta na području četiriju općina, koji bi njihovim žiteljima omogućio brzi pristup internetu uz velike brzine prijenosa podataka. Dostupnost širokopojasnog

Rekordan broj stipendija Grad Novi Marof ove će godine dodijeliti rekordan broj stipendija, čak 113, za što će iz svog proračuna osigurati gotovo 800.000 kuna. Grad se može pohvaliti i činjenicom da ove godine ima 70 novih stipendista, kojima će stipendije itekako dobro doći, a gradonačelnik Siniša Jenkač s njima je u subotu, 5. ožujka, potpisao ugovore o stipendiranju. Da je riječ o zaista značajnim sredstvima koje Grad izdvaja iz svog proračuna, naglasio je i gradonačelnik Jenkač, objasnivši da su jedini kriterij za dobivanje stipendija ocjene. – S obzirom na to da smo ukinuli sve ostale kriterije, od ove godine praktički svi studenti sa svih fakulteta imaju priliku dobiti stipendiju Grada Novog Marofa – rekao je Jenkač, dodavši da su ponosni na

Projekt će biti apliciran na natječaj europskih fondova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti interneta preduvjet je za daljnji društveni i gospodarski razvoj te tranziciju prema digitalnom društvu i gospodarstvu, a koristi će imati i privatni i poslovni korisnici. U vrijeme globalne digitalizacije dostupnost širokopojasnog interneta u jedinicama lokalne samouprave znači smanjenje negativne demografske slike, pozitivan utjecaj na razvoj obrazovanja, zdravstva, kulture i gospodarstva te otvaranje mogućnosti za privlačenje investitora.

GRAD NOVI MAROF

Ovaj projekt na području navedenih općina aplicirat će se na natječaj europskih fondova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti unutar Mehanizma za oporavak i otpornost instrumenta “EU sljedeće generacije”. Nositelj

projekta bit će Općina Vidovec. – Cilj potpisivanja Sporazuma je omogućiti našim mještanima korištenje najmodernije tehnologije današnjice te razvoj digitalnog društva i gospodarstva. Razvoj širokopojasne infrastrukture omogućit

rekordan broj stipendija koje će ove godine dodijeliti. Uvjet za dobivanje studentske stipendije na prvoj godini studija je prosjek 4,5 u 3. i 4. razredu srednje škole, dok je na višim godinama studija potrebno imati prosjek 3,5. Studentima koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije Grad dodjeljuje stipendiju u iznosu od 600 kuna mjesečno, a studentima koji studiraju u ostalim dijelovima Hrvatske ili inozemstvu čak 800 kuna mjesečno. – Vjerujem da će ove stipendije biti značajna pomoć u vašim kućnim budžetima i studentskim proračunima. Nadam se da ih nećete potrošiti uludo, iskoristite ih upravo za ono za što su namijenjene, za školske i studentske potrebe – poručio je gradonačelnik Jenkač studentima.

će daljnji razvoj naših općina u svim segmentima te će se u konačnici pozitivno odraziti na demografsku sliku naših mjesta – jednoglasno su poručili načelnici Bruno Hranić, Nikola Žganec, Goran Kaniški i Marin Bosilj.

VIJEĆE ZA KOMUNALNU PREVENCIJU GRADA VARAŽDINSKIH TOPLICA

Kreće se u rješavanje problema parkiranja i prometa Na sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždinskih Toplica održanoj u utorak, 1. ožujka, razgovaralo se o aktualnim temama vezanima prvenstveno za stanje sigurnosti svih građana te rješavanje problema prometa i parkiranja na području Grada. Načelnik Policijske postaje Novi Marof Nikola Beštek podnio je detaljno Izvješće o stanju sigurnosti za 2021. godinu, temeljeno na radu policije u suradnji s Gradom u cilju što boljeg informiranja građana o sigurnosnom stanju na području Grada Varaždinskih Toplica.

Načelnik je u svom izlaganju, između ostaloga, istaknuo odličan rad PP Novi Marof, koji rezultira uspješno riješenim predmetima i intervencijama. Osim toga, na sjednici su utvrđene smjernice za rad u 2022. godini.

Prioritet – Uključit ćemo se u rješavanje svih problema koliko god možemo. Sigurnost i kvaliteta života naših građana su nam uvijek bile i uvijek će biti prioritet, a problemom parkinga ćemo se detaljnije pozabaviti u idućem razdoblju, jer osim što stvara muku građanima, stvara muku i

turistima, kojih je u našem gradu svakim danom sve više – naglasila je na sjednici gradonačelnica Dragica Ratković te se na kraju osvrnula na dolazak ukrajinskih državljana koji bježe od rata. S obzirom na to da su Varaždinske Toplice jedan od prihvatnih centara u Republici Hrvatskoj te da su u ovom trenutku spremne primiti 100 osoba, dana je informacija da se može očekivati dolazak ljudi koji su morali napustiti svoje domove u Ukrajini, kao i da sve službe i institucije budu u stanju pripravnosti, prema uputama i informacijama Stožera civilne zaštite RH.

14 Školstvo

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

KAKO S DJECOM I MLADIMA RAZGOVARATI O RATU U UKRAJINI?

Primarni osjećaj koji djeca i mladi traže od odraslih je onaj zaštite i sigurnosti Savjete za sve roditelje, odgojitelje, učitelje i ostale koji rade s djecom i mladima objavio je Forum za slobodu odgoja

SAVJETI RODITELJIMA, ODGOJITELJIMA, UČITELJIMA I PROFESORIMA

Kako podržati djecu i mlade u teškim trenucima? DJECU NE TREBA PRETJERANO IZLAGATI VIJESTIMA Kao i u drugim kriznim situacijama, djecu se ne preporuča pretjeranom izlaganju vijestima. Posebno treba izbjegavati da “prijelomne vijesti” budu cjelodnevna pozadinska kulisa života. Osobito treba izbjegavati da djeca gledaju vijesti i izvještaje koji mogu biti iznimno snažni i potresni bez prisutnosti roditelja ili odrasle osobe. S druge strane, imaju pravo znati što se događa, no te vijesti moraju biti prilagođene i

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

– Prvi zadatak odraslih je postići da se djeca i mladi osjećaju sigurno i voljeno i da njihovo mentalno zdravlje bude očuvano – početna je rečenica zapisana u novoj publikaciji Foruma za slobodu odgoja “Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini”. Podsjećaju da u ovom trenucima, kada na ekranima i društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, svi itekako moraju misliti na one koji su najranjiviji u ovoj kriznoj situaciji – na djecu i mlade. Stoga su i pripremili kratku publikaciju namijenjenu odraslima: roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima, sa smjernicama za potporu i podršku djeci i mladima u ovim teškim trenucima.

Mališani

Moguće je da se kod djece do pet godina, koja još nisu u stanju racionalizirati što se događa oko njih, jave anksioznost, povremeni tantrum, regresivno ponašanje, strah od odlaska na spavanje i noćne more. Odrasli bi pritom trebali učiniti sljedeće: izbjegavati raspravu ili izlaganje djece vijestima. Ako pak sumnjaju da nešto znaju, mogu ih pitati o tome i vidjeti je li to nešto što treba dodatno raspraviti. Važno je da poruka roditelja cijelo vrijeme bude da je obitelj – sigurna, te da koriste konkretne pojmove i poznate reference koje će dijete razumjeti. Sve treba pojednostaviti.

Od 6 do 12 godina

Kod djece od šeste do 12 godine, kada već mogu donekle razumjeti i racionalizirati događaje, moguća je pojava problema s koncentracijom i

fokusiranjem, anksioznosti, elemenata hiperaktivnosti, mucanja, poremećaja u prehrani, glavobolje i trbuhobolje, agresivnih ispada, problema sa spavanjem i noćnih mora te regresivnog ponašanja. Ako djeca pokazuju znakove uznemirenosti ponašajući se tjeskobno ili pokazujući da nešto nije u redu (npr. nerado idu u školu), roditelji im trebaju prići i pozvati ih na razgovor. – Starija djeca slušaju o problemima vezanim za nasilje, kriminal i rat na društvenim mrežama, YouTubeu, Tik toku i u filmovima i serijama - što

Izloženost tužnim i depresivnim vijestima i ratu putem društvenih mreža može učiniti tinejdžere anksioznima i zabrinutima nisu uvijek pouzdani izvori informacija. Pokušajte steći osjećaj što vaša djeca znaju prije nego što krenete s objašnjenjem, jer ih ne želite dodatno uznemiravati. Postavite im pitanja poput: “Što ste čuli?”, “Gdje ste to čuli?”, “Što znate o tome?” i “Što mislite o tome?” Objasnite kontekst i ponudite perspektivu. Svojim životnim iskustvom, znanjem i mudrošću možete objasniti različite okolnosti oko određenih problema. Ovo je proces koji stvarima daje smisao i jasnoću - i važno je da djeca mogu shvatiti i negativne i neugodne stvari. Kako bi razgovarali o snažnim emocijama koje ljudska patnja može izazvati, djeca se moraju naučiti distancirati od užasnih događaja, razumjeti temeljne uzroke i možda se uključiti u smislene načine da stvari poboljšaju, kao što je npr. pisanje poruka podrške djeci ili sudje-

lovanje u nekoj humanitarnoj akciji ili mirnom prosvjedu – objašnjavaju u publikaciji.

Tinejdžeri

Kod tinejdžera te adolescenata, koji već razumiju što se događa i koje bi posljedice mogle biti, mogu se javiti samoozljeđivanje, anksioznost, nervoza i manjak koncentracije, povlačenje, psihosomatski poremećaji te korištenje opojnih sredstava. Roditelj bi stoga trebao pretpostaviti da su informirani, ali ne da je njihovo znanje iz provjerenih izvora. Tinejdžeri puno svojih informacija dobivaju iz internetskih izvora kao što su društvene mreže ili YouTube, što može biti zavaravajuće ili manjkavo. Ipak, važno je poštovati njihovo znanje i sposobnost samostalnog učenja, jer je to proces koji se želi potaknuti. – I dalje ćete morati popuniti praznine, ponuditi malo povijesti i podijeliti ono što znate. Srednjoškolske godine mogu biti teške, jer tinejdžeri počinju odbijati ideje svojih roditelja. Potaknite ih da podupru svoje ideje izvorima, a ne samo da ponavljaju ono što su drugi rekli. Prihvatite njihove izvore, ali proširite njihove vidike. Naučite ih da preispituju ono što vide pitajući se: “Tko je ovo napravio?”, “Zašto su to napravili?”, “Koje je gledište?”, “Koje informacije nisu uključene?” i slično. Ova pitanja pomažu tinejdžerima da procijene informacije, razmišljaju dalje od naslova ili smiješnog “memea” i dublje se zagledaju u temu. Ponudite nadu. Promjene raspoloženja obilježje su tinejdžerskih godina. Ali izloženost tužnim i depresivnim vijestima i ratu putem društvenih mreža može učiniti tinejdžere anksioznima i zabrinutima. Razgovarajte o smislenim načinima da date neki doprinos u ovoj krizi, to je način na koji povećavamo otpornost svih nas – objašnjavaju.

objašnjene na način koji je prikladan njihovoj dobi. Roditelji trebaju moći s djetetom razgovarati o onome što ih zanima, što su vidjeli i kako se osjećaju. Pitanja za razgovor mogu biti: “Što si čuo/čula?”, “Što si vidio/vidjela?”, “Kako se osjećaš?”. Treba imati razumijevanja i ako ih ne zanimaju vijesti, ali i u tim situacijama im treba dati do znanja da mogu s roditeljima razgovarati o tome što se događa.

TREBA IH OSLUŠKIVATI I S NJIMA RAZGOVARATI Djeci i mladima treba se poslati nedvosmislena poruku da postoji prostor i vrijeme u kojem ćemo ih saslušati. Ne smije se zanemariti njihova pitanja ili na njih odgovarati u prolazu. Također, važno je oduprijeti se porivu da budemo rješavači problema. Roditelji bi trebali razgovarati s djecom i posvetiti posebnu pažnju svakom njihovom pitanju ili komentaru. Mlađu djecu može se potaknuti da pišu priče ili crtaju

kako bi pokazali kako se osjećaju te ih potaknuti na nastavak svakodnevnih aktivnosti. Sa starijima valja razgovarati, dati im prostor za izražavanje svog mišljenja i postavljanje pitanja. Nikako ne treba olako odgovarati na njihovu zabrinutost i strahove govoreći im da se smire ili da pretjeruju, već im je potrebno dati prostor i vrijeme da izraze vlastite misli, obrazlože i opišu svoje osjećaje - što je za njih dobro, a što je loše.

NORMALIZIRANJE OSJEĆAJA Zbog svega što se događa, što čuju i vide, djeca mogu osjećati strah, zbunjenost, zabrinutost ili čak ljutnju, posebno ako sve to podsjeća na nasilje ili traumu koju su doživjeli. Iznenadna neraspoloženost, agresija ili povlačenje može biti znak da imaju

izazove u “obradi” informacija koje su dobili ili vidjeli. Djeci i mladima treba stoga poslati nedvosmislenu poruku da je sasvim normalno osjećati se tužno, uplašeno ili ljuto te dati im do znanja da ih roditelji podržavaju i da su im spremni pomoći.

RAZGOVARATI O IZVORIMA INFORMACIJA Djeca pristupaju vijestima na drukčiji način od odraslih. Obično vijesti prate putem kratkih (video) isječaka na društvenim mrežama čiji se autor često ne zna. Stoga je potrebno s njima razgovarati o tome što su vidjeli, što je kontekst i koje su činjenice

predstavljene, koji je izvor navedenog materijala, je li autor materijala poznat i vjerodostojan i kakvi se komentari nalaze uz taj materijal. Također, treba se usredotočiti i na smanjenje štete koju dezinformacije i nasilne slike mogu imati na djecu.

POZITIVNO DJELOVANJE Ako je dijete ili mlada osoba osobito zabrinuta za obitelji ili svoje vršnjake u Ukrajini, upućuje ih se da razmisle o tome što mogu napraviti kako bi im pomogli. Neke aktivnosti koje se mogu napraviti i koje treba odabrati sukladno djetetovu uzrastu mogu biti sudjelovanje na mirnom skupu ili prosvjedu, prikupljanje donacija, pisanje zastupnicima ili donositeljima odluka i istraživanje što se sve još može napraviti da se pomogne.

IZBJEGAVATI ETIKETE U objašnjavanju konteksta i činjenica treba se oduprijeti etiketiranju i generaliziranju. Ovakve situacije imaju točno određene izvore i aktere i njih treba jasno odrediti i identificirati. Bilo kakvo generaliziranje na cijelu skupinu, osobito ono negativno, može samo doprinijeti širenju predrasuda i negativnih emocija. Umjesto toga, treba

razgovarati s djecom i mladima o tome koje su posljedice loših i nepromišljenih odluka onih koji bi trebali djelovati za dobrobit svih, usredotočiti se na sudbinu, bol i iskustvo onih kojih pate zbog tih odluka. U ovakvim situacijama treba posebno jačati opredjeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost.

Kulturni obzor

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

GMV: IZLOŽBA O CIPELAMA UZ STRUČNO VODSTVO

KULTURNI OBZOR EVO KOMU TREBA REĆI “HA XYЙ!” U mene nećete pročitati sramotne štreberske i svake sprdnje vrijedne tirade naših saborskih zastupnika koji se povodom ruske agresije na Ukrajinu natječu u frazerstvu iako su mnogi od njih, manje ili više, bili eksponenti Putinove politike ili barem lobisti ruskoga krupnoga kapitala. Još jednom da mi neki saborski prdac (ili prdkinja) patetično i deklamatorno usklikne „Slava Ukrajini!“, izgrist ću dokraja ono malo nokata što mi je od opće živčanoće ostalo na prstima. E kako to ne bih učinio, aktiviram novu poruku. Ovdje počinje odlomak tzv. blage satire, u kojem ću, kao čovjek diplomatičan i lojalist, od takve poruke izuzeti Mesića i Milanovića jer se još od Tita duboko uzdam u stalnu ili barem povremenu neuračunljivost naših suverena. Izuzet ću, naravno, s više razumijevanja, i sve one koji su u dobroj vjeri pod kapom putinovskom radili nešto vrijedno na polju kulturne, umjetničke, znanstvene ili sportske suradnje bez natruha politike i big businessa. Ekskulpirat ću odmah i Čajkovskog, Dostojevskog i ostale klasike. Tu nema greške! Nisu oni ni za što krivi. Nemojte miješati lončiće – veliki Rusi ostat će veliki Rusi: ne cenzurirajte ih, nego uživajte u njihovoj genijalnosti.

izložbe. Među zanimljivim pričama povezanima s izlošcima je i ona o dječjim cipelicama pronađenima između daščanog poda i tavanskih greda prilikom rekonstrukcije kuće Krautsack u Zagrebačkoj ulici 11 u Varaždinu. Njihova je ugradnja bila namjerna, a namjena apotropejska: služile su za zaštitu kuće i ukućana od utjecaja

zlih sila. Običaj skrivanja cipela unutar građevina poznat je diljem Europe, a cipele su se ugrađivale najčešće u dimnjake, iznad vrata ili na tavanu. Vodstvo kroz izložbu “Šošteraj – Priče o cipelama iz GMV-a” započinje u 19 sati, a ulaz je besplatan, no potrebna je prethodna rezervacija zbog ograničenog broja posjetitelja. Izložba ostaje otvorena do 20. ožujka.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “DUGI KONEC” KRUNOSLAVA KRULJCA

Priče o događajima i “običnim” ljudima iz najduže varaždinske ulice U četvrtak, 24. ožujka, u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” varaždinski pisac i umirovljeni novinar predstavit će svoju knjigu o zanimljivostima iz Zagrebačke ulice

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik Sljedeći odlomak nije nikakva satira, nego jasna i nedvosmislena poruka koju čovjek javan, a osjećajan i slobodoljubiv poput mene, mora izreći. Komu? Evo, redom: Oliveru Stoneu, Hilary Swank, Gerardu Depardieuu, Stevenu Seagalu, Bernieju Ecclestoneu, Emiru Kusturici, Valeriju Gergijevu, Radničkoj fronti, Romanu Abramoviču, ”neopredijeljenom” Milošu Bikoviću, Radi $erbedžiji koji suze lije a opet ne imenuje agresora, a naravno i Vučiću i svim njegovim govnima od Banje Luke do Marakane. No da, a kako ta moja poruka glasi? Pa jednostavno, čuli smo je više puta od ukrajinskih heroja: „HA XYЙ!“ U prijevodu: Jebite se.

LEPOGLAVSKA KUHARICA

Predstavljanje 20-ak jela lepoglavskoga kraja

Kulinarska tradicija lepoglavskoga kraja bit će predstavljena u lepoglavskoj kuharici koja bi svjetlo dana trebala ugledati ove godine. Potvrđeno je to na jednoj od aktivnosti provedenih u okviru priprema za izdavanje kuharice, u kojoj će biti predstavljeno 20-ak jela karakterističnih za lepoglavski kraj te prilagođenih zahtjevima modernog kulinarstva. Kod odabira jela koja će u kuharici biti predstavljena koristi se dostupna arhivska građa, zapisi u kojima se spominje kulinarska tradicija lepoglav-

U prostoru Staroga grada Gradskog muzeja Varaždin postavljena je izložba “Šošteraj – Priče o cipelama iz GMV-a”, otvorena potkraj prošle godine, koja kroz niz predmeta ilustrira postolarsku povijest Varaždina. Dosad ju je razgledao velik broj posjetitelja, a u sklopu “Srijede u Muzeju” 9. ožujka organizira se razgled uz stručno vodstvo Jelene Rančić, kustosice u GMV-u i autorice

skoga kraja i recepture, kao i recepti koji se u lepoglavskom kraju prenose s generacije na generaciju. Na izradi lepoglavske kuharice Grad Lepoglava angažirao je vrsnoga kuhara Damira Crlenog, koji će, između ostaloga, pripremiti jela koja će u kuharici biti predstavljena. Osim objavom lepoglavske kuharice, vlastitu kulinarsku tradiciju Grad Lepoglava nastoji sačuvati i zaštitom izvornosti mlinčanoga kolača, jedinstvenoga upravo za lepoglavski kraj.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U četvrtak, 24. ožujka, s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” varaždinski pisac i umirovljeni novinar Krunoslav Kruljac predstavit će svoju petu samostalnu knjigu, naslovljenu “Dugi konec”. – Čast mi je i zadovoljstvo pozvati vas na predstavljanje moje pete samostalne knjige “Dugi konec”, povodom 50. obljetnice moga novinarskog i spisateljskog djelovanja – poručio je Kruljac, čiju će knjigu predstaviti Alfred Obranić i dr. Zoran Čanić, a moderator će biti Dražen Dretar. U glazbenom dijelu nastupit će flautist Stjepan Levanić i gitarist Predrag Pazman Larry.

Zanimljivosti

Naime, Dugi konec zapravo je Zagrebačka, najduža ulica u Varaždinu. Nakon Drugoga svjetskog rata Zagrebačka ulica bila je među jedine tri asfaltirane ulice u gradu, uz Optujsku i Vrazovu, a činila je dionicu asfaltne ceste Maribor – Varaždin – Zagreb, koju je 1942. godine izgradila njemačka Organizacija Todt kao dio sveukupne infrastrukture

na području Trećeg Reicha, Čim dovrši jednu temu, već stoji u predgovoru Alfreda ima u pripremi drugu, i tako Obranića. Sve ostale ulice će, ako bude uporan i ako bile su makadamske, navodi mu Bog da zdravlja, opisati Obranić, a ljeti je cijeli grad noviju povijest našega grada, bio u prašini, pa i Zagrebačka spominjući kao aktere obične ulica. Zato je gradske ulice Varaždince. Dakle, ne one o polijevao kamion-cisterna za kojima možemo pročitati u kojim su trčala djeca, a vozač raznim monografijama, antose zabavljao smanjujući i pologijama i enciklopedijama, već Varaždince jačavajući mlaz, zbog koji nisu bili čega su djeca zanim ljiv i k uć a m a s t i– Današnja kamerama gla potpuno niti uredmokra, ali i Zagrebačka ulica osvježena nicima po mnogočemu je od ljetne nov i na. žege. Zimi Iz dosaposebna, uz ostalo pak je bila dašnji h i zbog nerijetkih at ra kcija tekstovo z i t i s e va i ove promjena naziva – na ralici knjige ističe Kruljac ili se vlastikoju sad pred st avtim sanjkama “kopčati” na sanjljamo može se zaključiti o temama ke s konjskom zaprekoje čitav život zaokupljaju gom. Zbog velikog prometa sanjki Zagrebačka ulica bila autora. Da Krunoslav Kruljac je izglancana kao ledena po- ne voli svoj grad, ne bi mu se vršina, a kako tada nije bilo neprekidno vraćao, kao da posipavanja solju, tako se strepi da bi dobar dio događaja izglancana površina znala mogao biti nepovratno zabozadržati skoro cijelu zimu, ravljen – napisao je Obranić u piše Obranić. predgovoru, u kojem je ispri– Knjiga mi se svidjela jer čao i svoja najstarija sjećanja je napisana od čovjeka koji na najdužu varaždinsku ulicu, voli svoj grad, što je nakon u vrijeme njegova djetinjstva ove pete knjige posvećene i rane mladosti, a što se poVaraždinu sasvim izvjesno. slije zbivalo, piše Krunoslav

Kruljac.

Žila kucavica

– Sve do izgradnje varaždinske istočne obilaznice bila je to prometna žila kucavica, nezaobilazna na ulazu i izlazu iz Varaždina u smjeru sjever-jug. Ulica je imala brojna obilježja, od industrije do poduzetništva, obrta i uslužnih djelatnosti, od urbanog dijela na početku do gotovo tipičnoga ruralnog na kraju, poznatog po imenu Brezje – piše autor knjige u uvodnom dijelu, prisjećajući se, između ostaloga, kupanja na Plitvici i bunkera iz Drugoga svjetskog rata na njezinoj obali u blizini Zagrebačke te bakljada i povorki po toj ulici što su ih stvarali uglavnom tvornički radnici koji su se s upaljenim bakljama kretali od Varteksa do Korza, manifestirajući svoje nezadovoljstvo. – Današnja Zagrebačka ulica po mnogočemu je posebna, uz ostalo i zbog nerijetkih promjena naziva. Jedan od njih je Dugi konec i upravo mi se to ime učinilo najzgodnijim za naslov knjige koja je pred vama. Možda, poštovani čitatelji, neki navedeni povijesni detalji u knjizi i nisu najprecizniji, ali vjerujem da time knjiga neće izgubiti na zanimljivosti i da će zaokupiti vašu pozornost – ističe Kruljac.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

U POSTAV MUZEJA OLDTIMERA I STARE TEHNIKE U ŽUPA

Živko Skuhala od propasti sp saonice proizvedene u K

Svojom kvalitetnom konstrukcijom i izradom varaždinske saonice, fijakeri i sedla mogli su se krajem 19 PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

nicama u nastojanju da se za njih zakvače. Bilo je dobrih vlasnika, koji bi nas pustili da se tako kližemo, ali i onih koji bi naše vragolije sprečavali bičem – prisjetio se kroz smijeh Skuhala. Takve saonice varaždinskim ulicama prolazile su još prije pola stoljeća, kada je “J.G. Kronast i sin” Stoga je razumljiva radost snijega bilo i po tri mjeseca. Naš sugovornik namjerava varaždinskoga kolekcionakompletno obnoviti ra profesora Živka budući muzejski Skuhale, koji je eksponat, a nedavno uspio smjestit će od propasti Više od 80 % ga u dvorispasiti jedimetalne i drvene štu Muzeja ne sačuvaispod nove ne saonikonstrukcije saonica nadstrešce, za koje može se restaurirati kaže da su nice. p ro i z ve – Više i ostat će na svome od 80 % dene prije mjestu ko n s t r u kviše od 120 godina. cije može se – Izrađivarestaurirati i ostat će na svome li su ih vrhunski mjestu. Nužno je skimajstori iz Kukuljevićeve ulice i vjerojatno je riječ danje prljavštine i patine, o unikatnom primjerku kojeg kojoj tu nije mjesto. Sve što još treba pažljivo restaurirati. je istrunulo ili s vremenom Sanjke je slučajno pronašao loše mijenjano bit će nadojedan sakupljač starina iz mješteno adekvatnim novim Konjščine. Zapela mu je za oko tvornička pločica na koOvakve zaprežne joj je pisalo da je proizvođač saonice su varaždinska tvornica “J.G. Kronast i sin”. Na teren sam posljednji put pohitao odmah po saznanju prolazile Miličkom da su pronađene saonice i bit će spašene od propasti – otulicom prije pola kriva Skuhala. Naime, saonice su prethodnom vlasniku poslužile kao materijalom. Poznato mi je stalak za cvijeće na otvore- da su Kronastovi stolari pri nom i vjerojatno bi se raspale! izradi fijakera i saonica kori– Postojeća drvena kon- stili najmanje tri vrste drva, strukcija na kiši i snijegu a željezo je priča za sebe – sigurno ne bi izdr- naglasio je Skuhala. Dodao je da su saonice žala više od godinu dana. Bio je mogle bez problema prevodoslovno zadnji ziti šest odraslih osoba, a čas da se spasi od propasti ovo vozilo koje su tko zna kuda sve vukli upregnuti konji. Sjećam se da sam kao osnovnoškolac g ledao točno ovakve saonice kako p o v isokom snijegu prolaze bivšom Miličkom u licom. Četvrtkom je bio stočni sajam u gradu i već ranom zorom čuli su se zvončići i rzanje konja. Djeci je to bilo jako zanimljivo promatrati s prozora. Oni hrabriji trčali bi za saoSvojom konstrukcijom i izradom varaždinski fijakeri, kola i saonice proizvedeni u tvornici obitelji Kronast mogli su se već krajem 19. stoljeća nositi s najkvalitetnijim proizvodima konkurenata iz inozemstva.

Duplerica

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

ANČIČEVOJ ULICI STIGAO IZNIMNO VRIJEDAN EKSPONAT

pašava unikatne varaždinske Kronastovoj tvornici kola

9. i početkom 20. stoljeća bez problema nositi s najkvalitetnijim proizvodima konkurenata iz inozemstva

njihov sastavni dio bio je i tvornički izrađen fenjer sa svijećom, koji je korišten noću. – Svaka informacija o ov im predivnim varaždinskim saonicama je dobrodošla pri restauraciji. Stoga pozivam Varaždince da mi pomognu pronaći stare fotografije na kojima su eventualno ovjekovječene. Dobro će poslužiti i eventualno sačuvani dijelovi

konstrukcije – rekao je Skuhala, koji od 2018. godine neumorno proširuje i uređuje postav Muzeja.

Hrvatska tehnika Primjerice, posjetitelji već neko vrijeme mogu razgledati izložbu hrvatske tehnike, a među izlošcima su i oni nastali u Varaždinu. – Varaždinski majstori različitih profesija, poput Prerada Barbota, nakon završetka Drugoga svjetskog rata nisu se libili izrađivati radioaparate “ lam-

paše”. No meni je posebno drag bicikl izrađen oko 1930. godine, koji ima pripadajuću mesinganu pločicu s graviranim znakom “Lav”. Riječ je o

“dvokolici” koju je proizvodila varaždinska obitelj Cesarec. Ovi naši sugrađani godinama su se bavili prodajom bicikala i rezervnih dije-

lova. Inače, prvu radionicu za izradu bicikala je u Varaždinu nedaleko od zgrade Prve gimnazije imao Luka Lovrenčić pod imenom “Lukas Rad”. Od ostalih varaždinskih “čudesa” izloženi su automati za igru Finomehanike Varaždin i veliki džuboksi, od kojih je “Melodija” nudila izbor glazbenih brojeva s čak 50

gramofonskih ploča – govori Skuhala o kolekciji u kojoj nema čega nema. Svi radoznalci njegov Muzej oldtimera i stare tehnike mogu razgledati uz prethodnu najavu u bilo koje vrijeme, a turistima ide na ruku to što je posjet moguć i u vrijeme kada Gradski muzej ima zatvorena vrata.

18 Sport

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

TOPLAK STARTAO POBJEDOM U GORICI

SPORT

Samir Toplak je novi trener Gorice. Toplak je naslijedio Krunoslava Rendulića, koji je dobio otkaz nakon sedam uzastopnih poraza u svim natjecanjima. Varaždinskom treneru je to drugi put da preuzima klub iz Velike Gorice jer ga je vodio i u sezoni 2012./2013.

u 2. HNL. Toplak je dosad trenirao i Varaždin (dva puta), Cibaliju, Zelinu, Inter Zaprešić i Lokomotivu. Dodajmo da je Toplaku pomoćnik Branko Lađević, a isti dvojac bio je uspješan u svom debiju. Gorica je kod kuće s 4:0 svladala Hrvatski dragovoljac. (it)

3. HNL SJEVER

Varteks porazom pokvario Nježićev oproštaj Nogometaši Varteksa poraženi su s 1:0 u utakmici 16. kola 3. hrvatske nogometne lige Sjever. Bodove sa stadiona Sloboda odnijeli su igrači Rudara iz Murskog Središća pogotkom Ivana Cimermana već u 7. minuti susreta. Uoči dvoboja dugogodišnji igrač Varteksa Romano Nježić oprostio se od aktivnog igranja. No time njegova povezanost s varaždinskim klubom ne prestaje s obzirom na to da nastavlja raditi kao vrlo uspješan trener u Varteksovoj nogometnoj školi. Također, susret protiv Rudara

bio je središnji slavljenički događaj navijačke skupine White Stones, koja je obilježila 32. rođendan. Podravina je kod kuće odigrala 3:3 protiv Koprivnice. Dva je gola za domaćine zabio Mario Sačer, dok je jedan autogol Matoničkina. Ostali rezultati 16. kola: Polet – Bjelovar 0:1, Međimurje – Podravac 5:0, Papuk – Radnik 0:3, Mladost (Ž) – Virovitica 2:1. Parovi 17. kola: Bjelovar – Varteks, Rudar – Podravina, Podravac – Polet, Radnik – Međimurje, Papuk – Mladost (Ž), Koprivnica – Virovitica. (rp)

POČINJE DRUGI DIO SEZONE U 4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

Herceg: “Sve ovisi o startu!”; Hudoletnjak: “Što duže ostati u borbi za naslov!” Vodeću poziciju, s 32 boda, drži Ivančica, a na 2. mjestu je Zelengaj iz Donjeg Kućana, s tri boda manje od Ivančana PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

NK VARAŽDIN

Vratili se na pobjedničke staze Nogometaši Varaždina stigli su do nove prvenstvene pobjede. U susretu 19. kola 2. hrvatske nogometne lige Varaždinci su s 2:0 slavili na gostovanju protiv momčadi Kustošije. Varaždin je od prve minute susreta krenuo odlučno, a bolja igra okrunjena je pogotkom Ivana Posavca u 34. minuti za vodstvo od 1:0. S minimalnom prednošću Varaždinaca otišlo se i na odmor. Početkom nastavka vodstvo je na 2:0

povisio Tonio Teklić. Iako su gosti do kraja utakmice imali još nekoliko prilika, rezultat se više nije mijenjao. Ovom pobjedom Varaždin je zadržao vodeće mjesto na tablici s 36 bodova, pet više od drugoplasiranog Rudeša, koji ima i utakmicu manje. U sljedećem kolu Varaždin kod kuće dočekuje BSK. Utakmica je na rasporedu u subotu, 12. ožujka, s početkom u 13 sati. (rp)

ako povežemo dvije pobjede na ulasku u proljetni dio, već smo napravili pola posla na putu prema naslovu – dodao je Rade Herceg, čija momčad na startu ugošćuje Mladost Komet. Ivančanima za vrat puše Zelengaj, koji ima 29 bodova, tri boda manje od vodećih.

Nakon četiri mjeseca vraćaju se nogometna uzbuđenja u 4. HNL Čakovec – Varaždin. Prvo proljetno kolo na rasporedu je u subotu i nedjelju, 12. i 13. ožujka, u 15.30. Jesenski prvak Ivančica dobro se pripremio za drugi dio sezone, no u prijelaznom roku ostao je bez kapetana Tomislava Jagića. On se priključio

Borba

Dosadašnji kapetan Ivančice Tomislav Jagić otišao je u NK Varaždin pripremama Varaždina, zadovoljio je te potpisao ugovor s drugoligašom.

Hendikep

– Ma teško je nadomjestiti Jagićev odlazak. On je bio pravi vođa na terenu i izvan njega. Zaslužio je iskorak u nogometnoj karijeri. No njega je sada zamijenio Leon Gregur, koji sada kapetan. Mogu reći da je stvarno dostojna Jagićeva zamjena. Odličan momak, koji igra na visokoj

razini – istaknuo je savši 10 pobjeda, dva Rade Herceg, remija i poraz. trener Ivanči– Sve pr iZelengaj je premne utace. ostao bez Denisa Jedino je kmice dosad Jagić otišao smo pobjeBartolca i Dalibora iz ivanečđivali, čak i Kapitana, koji su trećeligaša kog jata, a Va r t e k s a . pristigao otišli u tuhovečki Ne znam je igrač Vajesmo ili mi Polet raždina Emil tako dobri ili Martinčević. su drugi slabiji. Inače, IvanŠto se tiče Prvenstva, čica je u prvom dijelu odlučivat će start, odnosno sezone osvojila 32 boda, upi-

Iz kućanske ekipe otišli su Denis Bartolovec i Dalibor Kapitan u tuhovečki Polet, dok su pristigli Borna Krog (Omladinac /J/) i Marko Marciuš (Bischofshofen). – Moja očekivanja su da se i dalje pokušamo što duže boriti za prvaka. No igrači su zbog posla dosta izostajali s priprema i to će biti problem – dodao je Matija Hudoletnjak, trener Zelengaja. Tri boda manje od Zelengaja i šest manje od vodećih Ivančana ima trećeplasirani Draškovec, dok dva boda manje od Draškovca i osam manje od vodećih Ivančana ima četvrtoplasirana Bednja. – Uz veliki respekt prema Zelengaju i Draškovcu, i dalje držim da nam je Bednja jedini konkurent za naslov. Mi smo u bodovnoj prednosti i vjerujem da ćemo to iskoristiti – zaključio je Herceg, trener Ivančana.

Sport

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

GARIBOVIĆ DO ZLATA I SREBRA Hrvatska seniorska muška i ženska karate reprezentacija u subotu, 26. veljače, nastupila je na međunarodnom karate turniru TK Open u Tuzli. Turnir je okupio više do 800 natjecatelja iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Belgije. Za hrvatsku karate reprezentaciju

nastupio je Enes Garibović u kategoriji seniora do 84 kilograma. S četiri pobjede u isto toliko mečeva osvojio je zlatnu medalju. Finalisti svih muških seniorskih težinskih kategorija nastupili su u otvorenoj seniorskoj kategoriji – seniori open. U open kategoriji Enes je nakon pobjede u polufinalu izgubio finalni

meč i osvojio srebrno odličje. Dodajmo da je započelo pripremno razdoblje hrvatske seniorske muške i ženske karate reprezentacije za predstojeće Europsko prvenstvo, koje će se održati krajem svibnja u Turskoj. Nakon turnira u Tuzli slijede ciklusi priprema reprezentacije te nadolazeći kontrolni turniri. (it)

TIN HERCEG, NAJBOLJI GOLMAN MEDITERANSKOGA KADETSKOG PRVENSTVA:

“Moje vrijeme tek dolazi, no još moram raditi na fokusu”

U početku je branio boje Rukometnoga kluba Varaždin, da bi prije godinu dana stigao u redove premijerligaša Gradskoga rukometnoga kluba Varaždina 1930 PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Hrvatska muška kadetska reprezentacija osvojila je brončanu medalju na Mediteranskom prvenst vu u Ankari svladavši u borbi za 3. mjesto Crnu Goru 30:18. Hrvatska je na Mediteranskom prvenstvu odigrala devet susreta. Dobila ih je sedam, a poražena je od

Herceg je učenik 4. razreda Medicinske škole Varaždin, smjer fizioterapeut finalista Španjolske 30:22 te Egipta 21:19, ponovivši broncu otprije dvije godine u Grčkoj. Važan kotač u stroju hrvatske reprezentacije bio je Varaždinac Tin Herceg, koji je odlično branio tijekom cijelog turnira.

Mogli i bolje

– Lijepo je osvojiti medalju, no držim da smo mogli i trebali do finala. Vjerujem da ćemo se iskupiti na Europskom prvenstvu u kolovozu i boriti se za najsjajnije odličje – rekao je Tin Herceg, koji je proglašen i najboljim vratarem Medite-

GRUBIŠIĆ U PPD ZAGREB

“To je san svakog djeteta” Gradski rukometni klub Varaždin 1930 ostao je bez važnog igrača. U redove PPD-a Zagreb prešao je Fabijan Grubišić. Premda su se razgovori i pregovori vodili u više navrata, izgleda da je odlična partija Fabijana Grubišića upravo protiv PPD Zagreb u 1. kolu Lige za prvaka Premijer lige bila okidač za konkretan dogovor između PPD Zagreb i igrača

koji igra na poziciji lijevog vanjskog. Ugovor je potpisao do kraja tekuće sezone, te se Fabijan odmah priključio treninzima. – Osjećam se fenomenalno, ipak sam potpisao za klub koji je prvak Hrvatske i koji igra Ligu prvaka. Mislim da je svakom djetetu san potpisati za PPD Zagreb – izjavio je Fabijan Grubišić za klupske stranice.

MLADA PLIVAČICA VARAŽDINSKOGA PLIVAČKOGA KLUBA VIDRA

Ema Cesar na pripremama juniorske reprezentacije Hrvatski paraplivački savez od srijede, 23., do nedjelje, 27. veljače, na Gradskim bazenima u Slavonskom Brodu organizirao je prve ovogodišnje plivačke pripreme za hrvatsku juniorsku paraplivačku reprezentaciju. Na pripremama su sudjelovali Ana Marija Kovač, Leona Jeleč, Ema Cesar, Karla

Pavlović, Vita Ječirević, Josip Starčić, Juraj Hanžek, Toni Šimunić, Toni Matijašević, Nikola Šegon i Jan Tomašević. Pripreme su, uz pomoć glavnog motivatora priprema, osvajača brončane medalje na Paraolimpijskim igrama u Tokiju Dine Sinovčića, trenerice Marine Zulumo-

vić iz PK Cibalia Vinkovci i trenera Davora Lulića iz PK Marsonia Slavonski Brod, vodile trenerice Petra Anđelić iz PK Forca Rijeka i Mihaela Kiš iz PK Natator Zagreb uz superviziju paraplivačkog izbornika Igora Berislavića iz PK Dubrava Zagreb. Hrvatska paraplivačka reprezentacija odradila je izvr-

snu fizičku pripremu plivača za nastup na paraplivačkom Prvenstvu Hrvatske, koje reprezentaciju očekuje od 26. do 27. ožujka u Splitu. – Ponosni smo na našu Vidru Emu, hrvatsku mladu reprezentativku, najbolju sportašicu s invaliditetom Grada Varaždina za 2021. godinu – ističu iz PK Vidra. (it)

ranskog prvenstva. radio s trenerom vratara Ma– Nije me to iznenadilo jer rijom Posarićem, a trenutno u sam tijekom cijelog turnira Gradskom rukometnom klubu bio na visokoj razini. Drago mi Varaždin 1930 radi s Borisom je što je struka to prepoznala Vujovićem. – dodao je Tin, koji se rukometom počeo baviti s 10 godina. GRK Varaždin 1930 U početku je branio boje RuS varaždinskim rukometašikometnoga kluba Varaždin, ma izborio je Ligu za prvaka, da bi prije godinu dana stigao no malo su Dabrove poremetili u redove premijerligaša Grad- ozljeda kapetana Jurice Vidaskoga rukometnoga čeka i odlazak Fabikluba Varaždina jana Grubišića u 1930. PPD Zagreb. On je – To nas je Kao i svakom učenik čebaš zateklo. Cilj je bio tvrtog sportašu, cilj stići do 3. razreda mu je odjenuti ili 4. mjeMedicinske škole s t a P re dres seniorske Varaždin, mijer lige, reprezentacije smjer fizino izgleda da će to biti oterapeut. Hrvatske teško ostva– Nekako s ve s t i ž em . rivo. No najZna biti naporno važnije je da smo jer imamo i praksu. ostvarili primarni cilj, Pomažu mi prijatelji, kolege, ulazak u Ligu za prvaka – a i neki profesori mi idu na ističe 17-godišnjak kojem su ruku – dodao je Tin, koji se golmanski uzori Danac Niklas namjerava profesionalno ba- Landin, Španjolac Gonzalo Perez de Vargas i Norvežanin viti rukometom. – Posvećen sam rukometu i Emil Imsgard. Kao i svakom sportašu, Tinu uvjeren sam da moje vrijeme tek dolazi. Naravno, ima još je cilj stići do seniorske repremnogo mjesta za napredak. zentacije. To se prvenstveno odnosi i – Naravno da je to moguće na mentalni dio, odnosno u budućnosti. U reprezentaciji na još rada na fokusu i sma- sam već tri godine, no moram njenju frustracija – dodao samo biti strpljiv i mnogo radije Tin, koji je jedno vrijeme ti – zaključio je Herceg.

20 Zdravlje

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

SVJETSKI DAN DEBLJINE, 4. OŽUJKA

MJESEC SVJESNOSTI O RAKU DEBELOG CRIJEVA

Godišnje oboli oko 3600 osoba

Hrvatski sabor ove je godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Hrvatskoj, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Rak debelog i završnog crijeva (u daljnjem tekstu: rak debelog crijeva) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje. U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s više od 3600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2079 umrlih u 2020. godini. Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva, stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usvojen je 2007. godine, a usmjeren je poboljšanju

zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprečavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te duže preživljavanje odnosno doživljavanje očekivane dobi. – Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine, po-

Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva vodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva, provodi kampanju podizanja svijesti o raku debelog crijeva. Pozivamo sve zainteresirane da se priključe, informiraju i dijele sadržaj koji će biti dostupan na službenim stranicama i društvenim mrežama HZJZ-a – poručuju iz HZJZ-a.

da u odrasloj dobi ima ovaj problem, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Povodom Svjetskog (4. ožujka) i Hrvatskog (16. ožujka) dana debljine, iz HZJZ-a podsjećaju da se debljina i prekomjerna tjelesna težina mogu prevenirati i korigirati primjenom principa pravilne prehrane te redovite tjelesne aktivnosti. Tim povodom Ministarstvo zdravstva osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za

prevenciju debljine te održalo prvi sastanak. – Važno je da svi osvijestimo kako je debljina važan zdravstveni, a ne estetski problem, te da kao društvo stvorimo pretpostavke za rano uočavanje, prevenciju i liječenje debljine, pritom imajući na umu socioekonomsku podlogu u nastanku debljine, raširenu stigmatizaciju debljine te potrebu za multisektorskim djelovanjem – rekla je izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

UNICEF/UN0598146/VELIXAR

ZDRAVLJE

Pretilost predstavlja velik javnozdravstveni problem s obzirom na to da spada u grupu čimbenika rizika za obolijevanje od dijabetesa, srčanog udara, povišenoga krvnog tlaka, dislipidemije, moždanog udara, sindroma sleep apneje, brojnih karcinoma te drugih zdravstvenih stanja i bolesti. U Hrvatskoj gotovo dvije trećine odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svako treće dijete u dobi od 8 do 8,9 godina ima povećan rizik

UNICEF POMAŽE DJECI I NJIHOVIM OBITELJIMA U UKRAJINI

“Sukobi u Ukrajini prijetnja su za živote 7,5 milijuna djece” Aktivnosti UNICEF-a uključuju prijevoz pitke vode do područja pogođenih sukobima, dostavljanje nužnih zdravstvenih, higijenskih i drugih potrepština te suradnju s lokalnim vlastima PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Eskalirajući sukobi u Ukrajini predstavljaju neposrednu i rastuću prijetnju za živote i dobrobit 7,5 milijuna djece, rekli su iz UNICEF-a. UNICEF je stoga pokrenuo program humanitarne pomoći i podrške kojem je cilj prikupiti sredstva potrebna za osiguravanje pristupa osnovnim uslugama, uključujući vodu, hitne potrepštine, zdravstvenu skrb i psihosocijalnu podršku. – Humanitarne potrebe u Ukrajini velike su i rastu iz sata u sat. Borbe se odvijaju u neposrednoj blizini civilnog stanovništva, a stotine

je domova oštećeno ili uništeno. Zbog štete na civilnoj infrastrukturi stotine tisuća ljudi ostalo je bez pristupa vodi i struji. Djeca su uplašena, u šoku, i potrebna im je zaštita. Stotine tisuća ljudi bježi iz svojih domova, većinom žene i djeca, pa su tako mnoge obitelji razdvojene. Mnogi prelaze preko granica u susjedne zemlje, te se ova humanitarna kriza širi na cijelu regiju. Obiteljima koje se nalaze u Ukrajini i izvan nje potrebna je hitna podrška – ističu iz UNICEF-a. Ovaj međunarodni dječji fond stoga pojačava napore u Ukrajini kako bi odgovorio na kritične i rastuće potrebe djece i obitelji. To uključuje prijevoz pitke vode kamio-

nima do područja pogođenih sukobima, dostavljanje nužnih zdravstvenih, higijenskih i obrazovnih potrepština što bliže zajednicama koje se nalaze u blizini linije razgraničenja te suradnju s lokalnim vlastima kako bi se osigurala neposredna pomoć djeci i obiteljima u potrebi. Mobilni timovi pružaju psihosocijalnu podršku djeci i skrbnicima.

“Plave točke”

U Moldaviji, Poljskoj, Rumunjskoj i Bjelorusiji kao prvi korak UNICEF će ponovno aktivirati “Plave točke” – lokacije organizirane duž ruta kretanja stanovništva na kojima se pruža podrška obiteljima, osiguravaju

prostori za majke i djecu te omogućuje prepoznavanje djece bez pratnje, kao i odvojene djece te osiguravanje njihove zaštite. – Djeca Ukrajine hitno trebaju našu pomoć. UNICEF je na terenu u Ukrajini i diljem Europe spreman pružati podršku kao odgovor na rastuće potrebe ugrožene djece i obitelji – poručila je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina Castillo, pozvavši sve hrvatske građane, tvrtke i medije da svojim donacijama pomognu djeci pogođenoj ratom. Donirati se može putem internetske stranice www. unicef.hr ili na broj računa HR9223600001501092532, s pozivom na broj 2263-98.

HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ZAPOČEO PROJEKT E-USAVRŠAVANJA

Educirat će se 700 liječnika te medicinskih sestara i tehničara HMS-a S ciljem poboljšanja pristupa održivim i visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama, Hrvatski zavod za hitnu medicinu je 14. veljače predstavio svoj projekt cjeloživotnoga stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (skraćeno: e-Usavršavanje), namijenjen zdravstvenim radnicima izvanbolničke Hitne medicinske službe. Projekt vrijedan gotovo 5 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskoga socijalnog fonda, a njegovo predstavljanje označilo je početak edukacija putem kojih će se u idućih 12 mjeseci 700 liječnika i medicinskih sestara/ medicinskih tehničara Hitne medicinske službe educirati

slušajući tematska predavanja iz područja hitne medicine. Prvo online predavanje održano je prije 10-ak dana te su u prostorima za edukaciju Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije predavanju prisustvovali i djelatnici iz Međimurja. U sklopu projekta, koji je započeo u ožujku 2021. godine, nabavljena je videokonferencijska i informatička oprema kojom je 21 županijski zavod za hitnu medicinu opremljen i telekomunikacijski povezan s HZHM-om, čime su stvoreni preduvjeti za provođenje edukacija na daljinu. Dodatno je izrađena i web-platforma e-Usavršavanje, koja će odsad

služiti kao središnje mjesto organizacije i provođenja edukacija na daljinu, kao i arhiviranja svih edukativnih materijala, što će osigurati održivost projekta te omogućiti kontinuitet edukacija i nakon njegova završetka. – Hitna medicinska služba ima jednu specifičnost, a to je velika fluktuacija zdravstvenih radnika. Njihovo kontinuirano usavršavanje je nužno, što je županijskim zavodima za hitnu medicinu kao poslodavcima financijski i organizacijski izazovno ispratiti. E-Usavršavanjem smo omogućili prijenos predavanja sa središnje lokacije na više lokacija slušača, pa će se

istodobno moći educirati velik broj zdravstvenih djelatnika u više županija. To će skratiti vrijeme koje inače potroše na višednevne klasične edukacije, utjecati na smanjenje troškova puta, a istodobno omogućiti brzu i dostupnu razmjenu znanja i novih informacija, što dodatno dobiva na važnosti u izazovnim vremenima poput ovih pandemijskih – rekla je ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević. Projektom eUsavršavanje izrađena je baza za daljnji razvoj e-Učenja u Hitnoj medicinskoj službi te se otvaraju mogućnosti telekonzultacija sa stručnjacima iz drugih grana medicine.

Oglasi

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a, Varaždin

Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42204 Turčin Objavljuje

Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VIS posluje u djelatnostima profesionalnih promotivnih suncobrana i ostalih promotekstilnih proizvoda, a svoju široku paletu proizvoda izvozi na preko 50 inozemnih tržišta Europe i svijeta. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

Tražimo iskusnu i odgovornu osobu za radno mjesto:

VODITELJ RAČUNOVODSTVA (m/ž) Potrebna stručna sprema: VŠS/VSS

Uvjeti: • Samostalno obavljanje računovodstveno-knjigovodstvenih poslova

Ostali uvjeti:

• Praćenje, poštovanje i provođenje

• Fleksibilnost i komunikativnost

korporativnih pravila te zakonskih propisa iz

• Spremnost na timski rad

područja

• Samoinicijativnost i odgovornost

računovodstva i ﬁnancija

• Odlično poznavanje osnovnih računalnih

• Samostalnost u izradi ﬁnancijskih

aplikacija (Microsoft Ofﬁce, e-mail)

izvještaja, izvještavanje i izrada analiza • Priprema podataka za reviziju

Mogućnosti za posloprimce:

• Pračenje i implementacija

• Mogućnost napredovanja

računovodstvenih propisa i zakonskih

• Rad u poticajnom timu

promjena

• Kontinuirano usavršavanje

• ostali knjigovodstveni poslovi u skladu s

• Prilika za osobni i profesionalni razvoj

poslovanjem kompanije

Molbe sa CV-om šaljite u formatu .doc ili .pdf na e-mail adrese: info@vis-cro.com; kristinaborscak@vis-cro.com ili pisanim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 17.03.2022.

OGLAS ZA RADNO MJESTO: POMOĆNI KNJIGOVOĐA ODGOVORNOSTI: - obavljanje pomoćnih knjigovodstvenih poslova - knjiženje i obrada ulaznih računa i izvoda - vođenje salda-konti kupaca i dobavljača (vođenje knjiga URA i IRA) - unos naloga za plaćanje putem Internet bankarstva - pomoćni kadrovski poslovi UVJETI: - SSS ekonomskog ili srodnog smjera - 1 godina radnog iskustva na navedenim poslovima - informatička pismenost - odgovornost - prednost osobama željnim stjecanja znanja ŠTO NUDIMO: - ugovor na određeno vrijeme /zamjena za kraće bolovanje uz mogućnost produženja/ - radno vrijeme od 07:00 – 15:00 h - ugodna radna atmosfera - plaćen prijevoz, naknada za topli obrok

Prijavom na oglas kandidat daje pravo zadržavanja životopisa u arhivi poslodavca unutar 6 mjeseci. Samo kandidati koji uđu u uži krug biti će kontaktirani.

Zainteresirani kandidati mogu svoj životopis i zamolbu u roku 7 dana od objave emailom poslati na: jasminka.horvat@leier.com.hr

22 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI, ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

PRIJAMNI URED: Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) | telefon: 042/290-774 e-mail: malioglasi@regionalni.com | Radno vrijeme: ponedjeljak: 7.30 - 12.00 sati, utorak: 7.30 - 14.00 sati, srijeda-petak: 7.30 - 15.00 sati

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005 6 kreveta, isključivo terenskim radnicima, en.r. c, mob.: 098/915-5560 ozn.838

KUĆE HITNO POTRAŽUJEMO kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kvadratura, poslovne prostore, zemljišta i apartmane, kuće na moru. Lucerna nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin, www.lucerna-nekretnine.com, tel.: 042/321635, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c MEN- ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/333-363 ozn.141c EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www. euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652-059 ozn.556c POTRAŽUJEMO NEKRETNINE za prodaju! Nazovite odmah!!! Mob.: 099/2406993, tel.: 042/320-991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c KUPUJEM staru kuću ili stan u Varaždinu. Mob.: 098/267-062 ozn.864c

STANOVI PRODAJE SE dvosobni stan sa spremištem 57,50 m² u Varaždinu (Grabanice) en.r.C. Mob.: 098/267-062 ozn.864c PRODAJE SE stan (poslovni prostor), 73m², prizemnostrogi centar grada (Draškovićeva ul. 6) plinsko etažno grijanje, vodomjer, en.r. C, 1.100 €/m². Mob.: 098/267062 ozn.864c PRODAJE SE 4-sobni stan novogradnja, en.r. A, od 89m² u Varaždinu (Tina Ujevića). Mob.: 098/267062 ozn.864c

NAJAM IZNAJML JUJEM stan sa

IZNAJMLJUJEM manji dvosoban stan, kompletno namješten, zaposlenom paru ili samcima, en.r. c. mob.: 091/919-7490 ozn.1066 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan u kući u Varaždinu. Mob.: 098/267- 062 ozn.864c

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se POS LOV N I P RO S TO R kvadrature 100 m² u Varaždinu, Zagrebačka 254. Kontakt: Geiger Branko, mob.: 098/467760 ozn. 318b

ZEMLJIŠTA PRODAJEM šumu i vinograd u Ruklju Jalžabet sa drvenom klijeti, može i najam. Tel.: 042/712-402 ozn.1056

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.2418 KUPUJEM TRAKTOR IMT 539, freze – moto kultivatore, motorne pile, ispravno – neispravno. Mob.: 099/888-7501 ozn.601 K U P UJ E M a u to m o b i l , traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.3607 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam priko-

lice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c OTKUP svih vrsta otpadnih vozila. Najbolje cijene. Mob.: 098/133-0083 ozn.312b

POSAO PRIJEVOZI KARLO j.d.o.o. Zamlača – traži 2 vozača za domaći promet, uvjet c, e kategorija, kod 95. Može i umirovljenik. Mob.: 098/267-169 ozn.899c TRAŽI se djelatnica ili djelatnik za rad u plasteniku (proizvodnja povrća). Mob.: 095/539-3105 ozn.1022 TRAŽI se osoblje za prodaju i posluživanje u slastičarnici. Mob.: 098/172-5923, 099/411-6837 ozn.1000 POVJERLJIVA, komunikativna osoba traži posao kuhanja i čišćenja na broj: 091/285-0449 ozn.1019 TRAŽIM samostalne soboslikare i fasadere, stalni radni odnos. Mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽIMO pomoć u kući za stariju osobu. Mob.: 098/185-8625 ozn.319b TRAŽE se djelatnici za rad u caffe baru. Mob.: 098/284150 ozn.1046 TRAŽI se djelatnica za rad u pekari. Neto plaća 5.000,00 kn. Mob.: 099/616-3799 ozn.5a

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c SOBOSLIKARSKI RADOVI, bojenje i gletanje, bojanje fasada i stolarije, izrada pregradnih zidova (knauf, siporex) i postava laminata, mob.: 099/212-3298 ozn.800c

SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219b

O D Č EP L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

USLUGA KOMBI prijevoza, selidbe, dostave, Varaždin i okolica – povoljno. Mob.: 097/771-2313 ozn.2c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284- 922 ozn.205C PRIMAM na skrb starije osobe, mob.: 099/500-0088 ozn.573002-01 KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail:ured@ biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c IZVODIMO soboslikarske radove, mob.: 092/3465531 ozn.963 PRIJEVOZI KIPEROM, iskopi mini bagerom, mob.: 099/597-0501 ozn.720c ADAPTACIJE kuća, stanova, kupaonica. Vodovod, elektroinstalacije, keramika, knauf, stolarija, gledanje, krečenje. Kvalitetno i povoljno. Mob.: 091/787-7064 ozn.5666 USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/114-0598 ozn. 2d HORTIKULTURA ARBOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 091/114-0598 ozn.2d OBRT GINKGO – rušenje i orezivanje stabala , mob.: 097/768-5313 ozn.896c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ.

limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 OBAVLJAMO USLUGE rušenja svih vrsta stabala, uređenje okućnica, prijevoz osiguran. Mob.: 097/6743799 ozn.3599 LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja, termofasade, soboslikarski radovi, postava laminata. Bau-Art d.o.o. – mob.: 098/478-900 ozn.773c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

GRADNJA KOJIĆ- iskopi, navozi, rušenja objekata, odvoz šute, postava rubnika, tlakovaca, kanalizacije, prijevozi, hidroizo l a c ij e, o gr a d e, betonski i zidarski radoviMob.: 098/449-583ozn.285c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fasade, mob.: 098/974-5950 ozn.650c STROJNA ŽBUKA, strojne glazure, najam fasadne skele, termo fasade, mob. 098/267-065, tel. 042/612774, granom@granom.hr ozn.203c GR AĐEVINSKI R ADO VI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c. SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fas ade (s t irop or, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42204 Turčin objavljuje

BORIS ŠILEC

DARKO SLATKI

9. 3. 1984. – 9. 3. 2022

8. 3. 1997. – 8. 3. 2022.

Uvijek u našim mislima i duboko u našim srcima.

OGLAS ZA RADNA MJESTA:

Vaši najmiliji

OPERATER PROIZVODNOG STROJA

POSLJEDNJI POZDRAV

- više izvršitelja -

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

ŽIVOTINJE PRODAJEM SVINJU za klanje. Upitati: 042/683-719 ozn.5a PRODAJU se svinje 120 – 140 kg, mob.: 092/1875023 ozn.5a

OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 900,00 kn i 10 m³ = 1.600,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882 PRODAJE se vino graševina, tel.: 042/350-515, m o b . : 0 9 1 /5 1 0 - 3 3 8 4 ozn.948 PRODAJU se 4 ljetne gume Michelin 215/60 R17, mob.: 099/694-9536 ozn.19/04/1 PRODAJE se pocinčana cisterna 5500 l, transportna gumena traka rotobrana 2 m dužine, vrata pocinčana – 3 m visine i 4 m dužine. Mob.: 091/359-8268 ozn.1022 USTUPAM grobno mjesto na Varaždinskom groblju, mob.: 098/281-896 ozn.972 USTUPAM dva grobna mjesta na starom djelu Vž groblja. mob.: 091/559-7557 ozn.978 PRODAJE se garaža 24 m² u Varaždinu (Grabanice) , mob.: 098/267-062 ozn.864c

Vaši zadaci: • Nadzor stroja u proizvodnji opeke • Praćenje tijeka proizvodnje, kontrola procesnih parametara • Praćenje kvalitete proizvodnje • Predpodešavanje stroja • Redovito jednostavno održavanje stroja i radne okoline (čišćenje, podmazivanje, …) • Otklanjanje zastoja u proizvodnji • Obavljanje drugih poslova u proizvodnji prema nalogu poslovođe • Pridržavanje pravila zaštite na radu Vaše kvalifikacije: • SSS, VKV, KU, PKV, NKV • Poznavanje osnova rada strojeva • Odgovornost, motiviranost, pedantnost, komunikativnost • Spremnost na smjenski, noćni rad i rad vikendom • Poželjno posjedovanje dozvole za upravljanje viličarem, nije uvjet • Poželjno završeno obrazovanje elektro ili strojarske struke, nije uvjet Naše prednosti: • Nadprosječna primanja u prerađivačkoj industriji uz dodatke • Ugovor na određeno s mogućnošću produljenja na neodređeno • Naknada za prijevoz • Nagrade prema rezultatima • Uredno poslovno i proizvodno okruženje

POGONSKI ELEKTRIČAR Vaši zadaci: • preventivno održavanje postrojenja • otklanjanje kvarova u postrojenju • zamjena neispravnih i dotrajalih dijelova • vođenje brige o zalihi rezervnih dijelova • poznavanje rada sa senzorima i PLC • poznavanje rada s instalacijama pogona Vaše kvalifikacije: • radno iskustvo minimalno 3 godine na istim ili sličnim poslovima • visoka razina motivacije i odgovornosti u radu • želja za osobnim i profesionalnim razvojem • SSS • tehničko razumijevanje Što nudimo: • redovita primanja • naknada za prijevoz • mogućnost stalnog usavršavanja • uredno poslovno i proizvodno okruženje • mogućnost stalnog zaposlenja Svoje zamolbe poslati u roku 7 dana od objave oglasa e-mailom na office@leier.com.hr.

Samo kandidati koji uđu u uži krug biti će kontaktirani. Prijavom na oglas kandidat daje pravo zadržavanja životopisa u arhivi poslodavca unutar 6 mjeseci.

MARIU HERCEGU Tvoji najmiliji

KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

KREDITI I POZAJMICE I NA OSTATAK PRIMANJA DO 75.000,00 KN U 24 SATA ZATVARAMO I OVRHE 098/540365

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/987-0078. ozn.589c

POZNANSTVA POZAJMICE I KREDITI Zaposleni i umirovljenici Preko 1/4 primanja Zatvaramo ovrhe Bez HROK-a Isplata u 24 sata 098/9162109

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c TRAŽIM gospođu do 50 godina za povremene susrete, sms 092/408-3907 ozn.214b

24 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca i djeda

STJEPANA HORVATA preminulog 26. veljače 2022. u 91. godini života.

dragom tati, tastu i djedu

STJEPANU HORVATU preminulom 27. 2. 2022. u 91. godini.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Ožalošćeni: kći Ivanka, zet Ivan, unuke Manuela i Andreja

Oni koje volimo ne odlaze, oni žive u srcima koja ostavljaju za sobom.

ZAHVALA

*****

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, brata i djeda

Najtoplije zahvaljujemo od srca svim rođacima, prijateljima, znancima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas i dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. SVIMA VELIKA HVALA. Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Mirjana, unuci Marija i Marko

PETRA PRIHERA preminulog 2. ožujka 2022. u 65. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije se zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut i prisustvovali posljednjem ispraćaju.

voljenom ocu

Supruga, sin i snaha, kći i zet, sestra s obitelji i unuci

*****

„Otišo´ je pijetli kad se bude, kao da u šetnju neku kreće, otišo´ je s mirisima jutra, dal ´ je znao da se vratit neće?.“ (K.K.S.) Sin Josip, snaha Nada, unuci Hrvoje i Mario s obitelji

Počivao u miru Božjem.

povodom preranog odlaska naše voljene

VESNE BRIŠKI preminule 3. 3. 2022. u 44. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut i uputili riječi utjehe u najtežim trenucima te ispratili našu Vesnu na vječni počinak. Velika hvala prijateljicama i prijateljima 8. b razreda V. Osnovne škole Varaždin te 4. a razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec sa razrednicom Anom Sušec. Hvala velečasnom Leonadu Šardiju na lijepim i dirljivim riječima ispraćaja drage nam pokojnice. Počivala u miru Božjem. *****

POSLJEDNJI POZDRAV Draga naša Vesna

spavaj sad mirno tamo gdje ništa ne boli. Sretati ćemo se u snovima i sjećanjima, koje nam nitko ne može oduzeti. Neka Ti je laka zemljica. Neutješni mama Barbara i tata Andrija

POSLJEDNJI POZDRAV bratu

PETRU PRIHERU

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

Smrt ostavlja bol u srcima koju nitko ne može zaliječiti, ljubav ostavlja sjećanja koje nitko ne može ukrasti. Zauvijek u mislima.

JOSIPA LAZARA

Sestra Antonija s obitelji

ZAHVALA

preminulog 26. 2. 2022. godine u 78. godini života.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV Život bez Tebe neće biti isti. Nositi ćemo Te u našim srcima, jer ovo nije zbogom, nego samo doviđenja. Sve dok se ponovno ne sretnemo gore među zvijezdama. Seke Andreja i Mirjana, šogori Miljenko i Marijan, nećakinje Mateja, Dorotea i Lora, nećak Lovro

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima naše boli, izrazili sućut okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Mariju Filipoviću na dirljivim riječima oproštaja od pokojnika.

POSLJEDNJI POZDRAV

PETRU PRIHERU

Osmijeh i Tvoj pogled, Vesna, prate nas u zbilji. Svijetli naše pute s neba.

Ožalošćeni: supruga Anđela, sin Darko, kći Biserka, snaha Marija, zet Josip, unuci Lucija, Patrik sa Sandrom, Lorena, Dominik, Matija i Paula

Uvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

Tvoj 4. a ETŠ ČAKOVEC i prof. Ana Sušec

dragom prijatelju

Stjepan Kocijan s obitelji

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

Hvala Ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Sve dok živim ja, živjet ćeš i Ti u mojem srcu i mojim mislima. Neka Te čuvaju anđeli. Počivao u miru Božjem.

VESNI BRIŠKI

na brata

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke, bake, prabake, punice, sestre, šogorice, tete, ujne i strine

PETRA TOMAŠKOVIĆA 12. 3. 2021. – 12. 3. 2022. Sestra s obitelji

Supruga Anđela

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom tati

bratu

„Otišo´ je otac moj polako, otišo´ je stazom što vijuga, pratile ga neke stare pjesme sve do rijeke kojom teče tuga. Otišo´ je pijetli kad se bude, kao da u šetnju nekud kreće, otišo´ je s mirisima jutra, dal´ je znao da se vratit neće.“ (K.K.S.) Sin Darko, snaha Marija, unuci Patrik sa Sandrom, Dominik i Paula *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati

Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao. Neka Te molitve naše prate kad bol i suze ne mogu da nam Te vrate. Puno je suza iz naših očiju palo kad je Tvoje srce stalo. Bol i tuga još su veći, jer Ti zbogom nismo mogli reći. Kći Biserka, zet Josip, unuci Lucija, Lorena i Matija *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

Vrijeme s Tobom prebrzo je prošlo, a rastanak teško pao. Pamtit ćemo sretne trenutke što Bog nam je s Tobom dao. Tvoji unuci: Lucija, Patrik sa Sandrom, Lorena, Dominik, Matija i Paula

VJEKOSLAVU TOMAŠKOVIĆU 4. 5. 1954. – 13. 2. 2022. Sestra s obitelji

JOSIPE KOCIJAN rođ. JAMBRIŠKO preminule 28. 2. 2022. u 80. godini života.

Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima neizmjerne tuge, zbog odlaska naše voljene Pepe, zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenim riječima utjehe i sućuti. Veliko hvala doktoricama i sestrama Palijativne skrbi bolnice Novi Marof. Posebno hvala župniku Siniši Dudašeku te đakonu Marku Pintariću iz Župe Sračinec na riječima utjehe i na dostojanstvenom ispraćaju pokojnice. Ožalošćeni: suprug Milan, kći Verica, zet Mladen, sinovi Nedeljko, Mario i Stjepan te ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

PEPI U našim srcima teška je rana, jer Te više nema među nama. Laka Ti zemljica. Tvoj suprug sa djecom

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, bake, svekrve i punice

SLAVICE MARKOVEC preminule 2. ožujka 2022. godine u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala medicinskom osoblju i liječnicima intenzivnog covid 19 odjela koji su se do posljednjeg trena borili za njen život. Zahvaljujemo kruničarskom društvu iz Podevčeva na molitvama te velečasnom Josipu Pavleku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. ***** Ožalošćeni: kći Marija, sinovi Stjepan i Danijel, zet Antun, snahe Grozdana i Spomenka, unuci Miljenko, Danijel i Stjepan, unuke Snježana, Željka i Danijela, praunuci Karlo, Iva, Amanda, Leda, Jakov i Toni

Zahvale i sjećanja

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i brata

povodom smrti voljene supruge, mame, bake, svekrve, punice i prabake

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

DRAGUTINA KRAŠA – MIKIJA preminulog 26. 2. 2022. godine u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, dragim prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su nam bili na velikoj pomoći. Zahvaljujemo djelatnicima, sestrama i ostalom osoblju Doma Lekić na pruženoj brizi i njezi dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo i velečasnom Leonardu Šardiju na dostojanstvenom ispraćaju. Ožalošćeni: supruga Marijana i kći Edita

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu

DRAGUTINU KRAŠU – MIKIJU preminulom 26. 2. 2022. u 76. godini života.

Ostat ćeš zauvijek u mom srcu i mislima. Neka Te čuvaju anđeli.

ĐURĐE GORSKI

Ožalošćeni: suprug, kćeri, sinovi, snahe, unuci i praunuci

Ožalošćeni: sin Đuro i snaha Branka, unuci Snježana, Kristina i Marko s obiteljima

ZAHVALA

ĐURĐI GORSKI

povodom smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, pradjeda, brata, ujaka, strica i šogora

Kad sreću zamjeni tuga i osmijeh ugasi tama, ostaje samo ljubav i sjećanje na Tebe duboko u nama.

RUDOLFA HORVATIĆA

Tvoji najmiliji: kći Marijana, zet Dalibor te unuci Jurica s Ivanom, Ivana i Petar

dragom prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV

preminulom 26. 2. 2022. godine.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima te svim dragim ljudima na riječima utjehe. Veliko hvala vlč. Siniši Dudašeku na dostojanstvenom ispraćaju i molitvama.

dragoj majci i baki

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGUTINU KRAŠU – MIKIJU

31. 3. 1929. – 27. 2. 2022.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Marijana

voljenom tati i djedu

IVKE PETRIŠIĆ

preminule 21. 2. 2022. godine u 74. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dirljivim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

MUJCU Hvala Ti za sve lijepe uspomene.

preminulog 22. 2. 2022. godine u 77. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala gospodinu dr. Golubu intenzivna Klenovnik, hvala, dr. Šegović i osoblju 3. kat Klenovnik. Veliko hvala dr. Jadranki Premužić na psihičkoj, fizičkoj i svakoj drugoj pomoći. Hvala velečasnom Tihomiru Kosecu na molitvama i dirljivim riječima kod ispraćaja dragog nam pokojnika. Ožalošćena obitelj

Tvoja ekipa: Andreja, Anita, Ivča, Gnjezdo, Daba

Život nestane u trenu, ali ljubav i uspomene ostaju zauvijek. Kći Edita i unuk Filip

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

ZAHVALA povodom smrti voljene kćeri, sestre, supruge, majke, bake, punice i svekrve

SANJE KANIŠKI rođ. HABULJKO koja nas je prerano napustila 26. 2. 2022. u 51. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima neizmjerne tuge zbog preranog odlaska naše voljene Sanje, od srca zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na iskrenim riječima utjehe i sućuti. Veliko hvala djelatnicima KBC-a Sestre milosrdnice, djelatnicima odjela palijativne skrbi Novi Marof, patronažnim sestrama, sestri Kseniji i doktorici Željki, djelatnicima Parkova, velečasnom Tihomiru na molitvama i ispraćaju te zboru Arka. Hvala svima koji su je ispratili na njezino posljednje počivalište te ga okitili cvijećem i svijećama.

IVANA TOT 22. 12. 1943. – 25. 2. 2022.

IVANA PREMUŽIĆA

preminulog 21. veljače 2022. u 72. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Dirnuti pažnjom i iskazanim poštovanjem najiskrenije zahvaljujemo dragim prijateljima, rodbini, kumovima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, pružili nam riječi utjehe, izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te dostojanstveno ispratili našeg dragog Ivana na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlč. Ivanu Sakaču na dirljivim riječima oproštaja i molitve te iznimnom posljednjem ispraćaju.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te nam izrazili izraze sućuti, okitili odar cvijećem te nam dragog pokojnika ispratili na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Valentu Posavcu na dostojanstvenom ispraćaju. Ožalošćeni: supruga Sofija, sin Josip, kći Jasna, snaha Melita, unuci Mario, Monika i Karlo

*****

Počivao u miru Božjem.

ZAHVALA

Tugujući: supruga Josipa, kći Ivanka i zet Vlado, sin Vlado i snaha Biserka, unuci Jasmina, Danijela, Tomislav i Antonia, praunuci Leon, Izabela i Amelia

povodom smrti naše majke, bake, svekrve i prabake

MILKE VRBANIĆ preminule 28. 2. 2022. u 85. godini života.

*****

Život nestaje u trenu, a bol i tuga ostaju vječno. zauvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama. Ožalošćeni: mama i tata, sestre, suprug Josip, kći Dajana, sin Luka, zet Robert, snaha Doroteja, unuci Vito, Lenny i Nika

POSLJEDNJI POZDRAV

SANJI KANIŠKI – HABULJKO 5. 12. 1971. – 26. 2. 2022.

Tiho si oči sklopila, umorno tijelo Bogu predala. Postoji nešto što umrijet nikad neće, a to je da Te volimo vječno.

ZAHVALA povodom smrti drage nam naše

Ovim putem iskreno se zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su bili uz nas te izrazili iskrenu sućut.

ALOJZIJE GOLUB

Ožalošćeni: sin Zlatko, snaha Štefica, unuci i praunuka

koja je preminula 25. 2. 2022. u 86. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima na iskrenim riječima sućuti i ispraćaju naše drage pokojnice. Hvala DVD-u Petrijanec. Zahvaljujemo osoblju staračkog doma Sv. Rozalija. Hvala djelatnicima Niskogradnje Huđek. Hvala velečasnom Ivanu Sakaču na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Ožalošćeni: sin Stjepan s obitelji, snaha Božena, unuci Tomislav, Ivana, Mirjana i Irena s obiteljima

Tvoji: mama, tata, sestre Lidija i Danijela s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

PERICI Ekipa i osoblje iz caffe bara „Šenjug“

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i punici

MILKI VRBANIĆ † 28. 2. 2022.

Neka ti miris cvijeća i treptaj zvijezda podari vječni mir. Grozdana, Dražen, Neven i Vedran

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

krsnim kumovima

povodom smrti naše drage mame, svekrve, punice, bake i prabake

TOMAŠINJAK

ROZALIJE ŠPREM našem

preminule 23. 2. 2022. godine u 79. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, i svima ostalima koji su bili uz nas i dostojno ispratili našu dragu Rozaliju na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju Doma za starije Matija na brizi i njezi naše pokojnice. Obitelji Šprem i Matijević

GABRIJELI

u 77. godini

JOSIPU u 83. godini

i kumčetu

BISERKI MALENICA rođ. TOMAŠINJAK u 58. godini

Čuvali vas anđeli nebeski. Hvala vam sve dobro. Vaša kumova Božica Bauk s obitelji

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

SJEĆANJE

na dragu mamu, baku i svekrvu

STJEPAN BORŠIĆ

DRAGICU PINTARIĆ

SJEĆANJE

† 2005. – 2022.

13. 3. 2020. – 13. 3. 2022.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Zovem Te tiho, odgovora nema.

Sinovi Dragec i Željko, snahe i unuci

Kći Snježana sa djecom

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom prerane smrti našeg voljenog supruga, oca i šogora

9. 3. 2019. – 9. 3. 2022.

FRANJO MUŠIĆ

IVANA NEMETI

U sjećanju i molitvi uvijek s nama.

preminulog 2. 3. 2022.

9. 3. 2009. – 9. 3. 2022.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili sućut i ispratili našeg voljenog na posljednji počinak. Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Županije Varaždinske te velečasnom Leonardu Šardiju na riječima utjehe i molitve.

BRANKA KEFELJA Sjećamo Te se s ljubavlju. Suprug Vladimir, kćeri Liljana i Kristina, zetovi Boris i Andrija te unučad Petar, Anja i Bojan s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

Tugujuća obitelj: supruga Blaženka, sin Filip, šogorica Darinka, šogor Stjepan i ostala tugujuća rodbina

DOMINIKA HARAMBAŠA 8. 3. 2019. – 8. 3. 2022.

Zauvijek u našim srcima , mislima i molitvama. Mama, tata, brat i sestra

ZAHVALA

IN MEMORIAM

MARIJAN FRIŠČIĆ 11. 3. 2019. – 11. 3. 2022.

Trag si koji se ne briše. Nada i djeca

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

SJEĆANJE

MARIJE ZGOZNIK

JOSIP LONČAR

12. 4. 1934. – 24. 2. 2022.

12. 3. 2007. – 12. 3. 2022.

SJEĆANJE na

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, dragim prijateljima na izrazima sućuti, položenim svijećama i cvijeću te dostojnom ispraćaju naše drage pokojnice. Zahvaljujemo djelatnicima Doma Beli. Hvala stanarima zgrade Tina Ujevića 13. Hvala vlč. Mirku Kemivešu na molitvama i toplim riječima oproštaja.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

MARIJANA FRIŠČIĆA

Tvoji najmiliji

11. 3. 2019. – 11. 3. 2022.

Tugujuća obitelj Zgoznik Draganić

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem, Kći, zet i snaha s obitelji

STJEPAN OREŠKI 8. 3. 2007. – 8. 3. 2022.

ZAHVALA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na Tebe. Ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen.

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake, punice i svekrve

MILADEN SVETEC – NONO 2. 3. 2015. – 2. 3. 2022.

Volimo Te do neba.

Tvoji najmiliji

RUŽE KORPAR

SJEĆANJE

Hermina, Barbi i Zigi

preminule 2. 3. 2022. u 76. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti i utjehe te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. SVIMA ISKRENO HVALA. Ožalošćeni: suprug Dragutin, sin Dražen, kći Nadica, snaha Božica zet Damir, unuci Erik, Adrian, Tihana, Tamara i praunuk Niko

STJEPAN OREŠKI

SJEĆANJE

9. 3. 2007. – 9. 3. 2022.

U našim srcima, mislima i molitvama ostaješ voljen i nikad zaboravljen.

JANKA PASKU † 2009. – 2022.

U našim srcima živiš zauvijek.

Tvoji najmiliji

Supruga Ankica s obitelji

ZAHVALA

SJEĆANJE na dragog sina

SJEĆANJE

MIJU PONGRAČIĆA

ANTUN JURIČINEC

povodom smrti našeg dragog i voljenog oca, djeda, tasta, brata, šogora, strica i prijatelja

JOSIPA ŠČAPECA

5. 3. 2021. – 5. 3. 2022.

koji je blago u Gospodinu preminuo 27. 2. 2022. u 72. godini života.

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na riječima utjehe te izraženoj sućuti i dostojnom ispraćaju našeg Jože na vječni počinak. Hvala na molitvama i toplim riječima oproštaja.

Uvijek ćeš biti suza u oku, duboka bol u srcu. Ostala je praznina vječna, ali i lijepa sjećanja i uspomene na Tebe. Počivaj u miru Božjem.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja mama

SJEĆANJE

*****

Neka Te čuvaju anđeli. Počivao u miru Božjem. Ožalošćeni: kći Tanja, unučica Ela, zet Igor i ostala tugujuća rodbina

8. 3. 2014. – 8. 3. 2022.

na drage roditelje

Tvoje: Danica, Slađana, Aleksandra, Anamarija i Franka

POSLJEDNJI POZDRAV

BARBIR

JOSIPU ŠČAPECU Dragi naš Jožek, nedostaje nam Tvoj vedri duh, toplina i pozitivna energija koju si širio oko sebe. Hvala Ti za sve. Članovi Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin

Tvoji najmiliji

DRAGOSLAV VUČKOVIĆ

SJEĆANJE

dragom prijatelju

11. 3. 2021. – 11. 3. 2022.

SJEĆANJE

MARIJU

VINKA

ELIZABETA MEDVED

† 27. 4. 2010.

10. 3. 2010. – 10. 3. 2022.

† 7. 3. 2017.

Godine prolaze, sjećanje ostaje. Vaša obitelj

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu suprugu, mamu i baku

MARTIN MILAK 8. 3. 2014. – 8. 3. 2022.

ĐURĐA ŠPANIĆ

U našim srcima živjet ćeš vječno.

13. 3. 1951. – 12. 3. 2021.

Tvoja obitelj Suprug Željko i sin Domagoj s obitelji

SJEĆANJE

BOŽENA BERNAT

SJEĆANJE

12. 3. 2013. – 12. 3. 2022.

FRANJU HANŽEKA

Tvoja obitelj

9. 3. 2016. – 9. 3. 2022.

VERICU ŠAMARIJA

Još srce boli i svatko od nas Te voli.

SJEĆANJE

6. 3. 2021. – 6. 3. 2022.

Supruga, kćeri, zetovi i unuci

Voljeni nikad ne umiru, u našim srcima žive vječno.

ANTUNA TENKO 11. 3. 2008. – 11. 3. 2022.

Godine prolaze, jedna drugu prate, Tebe nema i ne mogu da Te vrate. Supruga Antonija, sinovi i kći s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj: suprug Franjo, sin Nikola, snaha Dijana, unuke Eva i Nika

MILKA BELI rođ. TOMAŠKOVIĆ 8. 3. 2006. – 8. 3. 2022.

SPOMEN

Hvala za ljubav i dobrotu kojom si nas darivala. Neka Te čuvaju anđeli kao što si Ti čuvala nas.

na naše drage

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na supruga i sinove

SJEĆANJE

ŠEGOVIĆ

MLADEN KUČKO 5. 3. 2013. – 5. 3. 2022.

Živiš u uspomenama. Tata Stjepan i brat Josip s obitelji

DRAGICU HAJSOK rođ. HERING

SLAVU HERING

MILANA HERINGA

27. 2. 2016. – 27. 2. 2022.

23. 11. 2021. – 23. 2. 2022.

24. 4. 2006. – 24. 4. 2022.

JOSIPA

RADEKA

MIROSLAVA

SJEĆANJE

Uvijek ste sa nama u našim srcima i sjećanjima.

DR. ZVONIMIR BOSILJ

Vaša obitelj

S ljubavlju, obitelji Šegović i Hrestak

9. 3. 1986. – 9. 3. 2022.

14. 2. 2019. – 14. 2. 2022. 2. 3. 2018. – 2. 3. 2022.

9. 3. 2009. -. 9. 3. 2022.

U našim si srcima i mislima zauvijek. Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVAN PEHARDA 12. 3. 2017. – 12. 3. 2022.

KREŠIMIR

8. 3. 2015. – 8. 3. 2022.

IVAN GAJSKI 10. 3. 2015. – 10. 3. 2022.

BELI

DANIJEL

SJEĆANJE

16. 3. 2018. – 16. 3. 2022.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

IVAN VRAGOVIĆ 5. 3. 2003. – 5. 3. 2022.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

HABUNEK

Tvoji roditelji i brat

Tvoja obitelj

Sjećanje na vas ostat će vječno.

SJEĆANJE

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi. Neka Te molitve naše prate kad suze ne mogu da Te vrate. Uvijek si sa nama, u našim srcima i mislima.

BARICA ČIČEK – LEPOGLAVEC 7. 3. 2021. – 7. 3. 2022.

Ljudi koje volimo uvijek odlaze prerano. Mama, fališ mi. Jadranka

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SLAVICA

STJEPAN

11. 3. 2007. – 11. 3. 2022.

11. 3. 2019. – 11. 3. 2022.

Godine prolaze, život teče, a sjećanje na vas nikad nestati neće. Vaši najmiliji

SJEĆANJE na

STJEPANA HRUPEKA

IVANA KRIŽANCA

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

12. 3. 2013. – 12. 3. 2022.

Uvijek u srcu. FALIŠ.

SJEĆANJE

na 13. 3. 2020. – 13. 3. 2022.

Tvoji: supruga Ivanka i sin Darko s obitelji

Kći Marija s obitelji

SJEĆANJE

JOSIPA ŠANTEKA

SJEĆANJE

10. 3. 2019. – 10. 3. 2022.

JELENA BARANAŠIĆ

FRANJU HORVATA 11. 3. 1999. – 11. 3. 2022.

Ljubav i sjećanje na Tebe dio su naših života u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ.

Sve prolazi, sjećanje uvijek ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Jura

Sin Predrag s obitelji

7. 3. 2020. – 7. 3. 2022.

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

SJEĆANJE

ĐURĐA ČRETNI

6. 3. 2021. – 6. 3. 2022.

Teško je napisati ono za što nemam riječi, ali srce je nešto drugo, u njemu ćeš ostati čitavu vječnost. Ostajem s toliko bola i tuge, ali s ponosom: BILA JE SREĆA ŽIVJETI S TOBOM! Tvoja Sandra

DRAGA KOŠĆAK † 10. 3. 2018.

FRANJO KOŠĆAK

KATICA VUKOTIĆ

† 30. 12. 2009.

† 20. 7. 2015.

Zauvijek u našim mislima.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

MARIJU HAINŽ 6. 3. 2020. – 6. 3. 2022.

Zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na mojeg uju

ANDRIJU ŠEBREKA 9. 3. 2021. – 9. 3. 2022. Tvoja najdraža, jedina nećakinja Sara

TUŽNO SJEĆANJE na

IGORA CIGLARA

SJEĆANJE na voljenog brata, šogora i uju

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo Ti oči i ne čujemo glas, al´ osjećamo da si tu uz nas. Počivao u miru Božjem.

ANDRIJU ŠEBREKA 9. 3. 2021. – 9. 3. 2022.

Tvoji Lucići

Ptice letjet će, vjetar puhat će, a moje srce Tvoje ostat će.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja Jagoda

ANDRIJU ŠEBREKA

9. 3. 2021. – 9. 3. 2022.

S ljubavlju i tugom,

Tvoji: supruga Marija i djeca

Sinovi: Krunoslav s obitelji i Danijel s Lorenom

TUŽNO SJEĆANJE

STANKA BEDNJANIĆA 9. 3. 2021. – 9. 3. 2022.

Prošla je godina, godina duga, a u našim srcima ostala velika praznina, bol i vječna tuga. Tvoja sestra Ljubica s obitelji i brat Ivo

Tvoja kći Nataša, zet Darko te unuci Tin i Iva

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

*****

Hvala Ti za sve divne trenutke koje smo proveli s Tobom.

na voljenog brata

*****

9. 3. 2012. – 9. 3. 2022.

Kad sreću zamijeni tuga, osmijeh zamijeni tama, ostaju samo suze, bol i sjećanje na Tebe.

Uvijek si s nama.

Tvoji mama Genoveva i tata Mirko

FRANJU ŠINJORI

9. 3. 2021. – 9. 3. 2022.

Tvoja supruga Nevenka

7. 3. 2020. – 7. 3. 2022.

SJEĆANJE

STANISLAVA BEDNJANIĆA

SJEĆANJE

JOSIPA GAZDIĆA

MIRICA MIKULIĆ

13. 3. 2021. – 13. 3. 2022.

5. 3. 2018. – 5. 3. 2022.

Zauvijek u našim srcima.

Zauvijek u našem sjećanju i mislima. Tvoja obitelj

Mama Štefica i brat s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

MARKO MARČEC

SJEĆANJE

13. 3. 2008. – 13. 3. 2022.

SJEĆANJE

Živiš u našim srcima i mislima.

MLADEN ZLATARIĆ

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

GABRIJEL LUKINIĆ 6. 3. 2004. – 6. 3. 2022.

S nama si u mislima. Nismo Te zaboravili. Tvoja kći Zdenka i unuk Vanja

SJEĆANJE

JOSIPA ŠESTANJ – PERIĆ

MARIJA HUBLIN 10. 3. 2010. – 10. 3. 2022.

9. 3. 2019. – 9. 3. 2022.

S Tobom smo u mislima dok nosimo uspomene u srcima. Jasminka i Zvonko

Obitelj Petrinec

SJEĆANJE

ANA POLJANEC SJEĆANJE

ANĐELA ŠUMIGA 10. 3. 1999. – 10. 3. 2022.

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na Tebe. Tvoja obitelj

14. 3. 2019. – 14. 3. 2022.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo drage uspomene na Tebe. Sin Zdravko, unuka Ana i unuk Marko s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na

8. 3. 2021. – 8. 3. 2022.

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONKA POFUKA – BONACA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na voljenu majku, baku i punicu

7. 3. 2001. – 7. 3. 2022.

Obitelj

MAGDICU LUKAČ 6. 3. 2021. – 6. 3. 2022.

Uvijek si u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji

Godine prolaze, al´ sjećanje na Tebe neće nikad proći.

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom je vječna. Sjaj svijeća i molitve naše nek´ Te prate, kad ne mogu da nam Te vrate. Tišinom Ti pričamo, mislima Te grlimo, beskrajno Te volimo i uvijek spominjemo. Počivala u miru Božjem.

Život nestane u trenutku, ali ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoji najmiliji

Supruga Marija i djeca

SJEĆANJE

SLAVKO KOVAČIĆ 11. 3. 1996. – 11. 3. 2022.

SJEĆANJE

DRAGUTIN PEHARDA 7. 3. 2007. – 7. 3. 2022.

Zahvale i sjećanja

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na našeg dragog

NADA PURGARIĆ

na supruga, oca, djeda i punca

SLAVKA BEDEKOVIĆA

7. 3. 2015. – 7. 3. 2022.

VLADIMIRA LESKOVARA

7. 3. 2018. – 7. 3. 2022.

Čuvali Te nebeski anđeli.

9. 3. 2021. – 9. 3. 2022.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama. Volimo Te.

Boba, Predrag i Miljenko

Vrijeme nažalost ne liječi sve rane, samo pruža mogućnost da živiš sa tim. Supruga i kćeri s obiteljima

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

na voljenog supruga

JOSIPA GUNZI 9. 3. 2014. – 9. 3. 2022.

SJEĆANJE

Imam dan, imam noć, san i moć, mjesec, zvijezde, i ništa nemam ako nemam Tebe.

Supruga Franciska sa djecom

SJEĆANJE na našu dragu

LUDMILU NOVAK

NADU POZDER

9. 3. 2009. – 9. 3. 2022.

11. 3. 2014. – 11. 3. 2022.

Tvoji: suprug i djeca s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJA ZAGOREC

SJEĆANJE

10. 3. 2021. – 10. 3. 2022.

na našu dragu

Hvala svima koji se sjećaju.

AMALIJU POZDER HORVAT

Tvoja djeca

26. 3. 2015. – 26. 3. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

STJEPAN ŽMUK – ETO

GABRIJEL

VLADIMIR

13. 3. 2009. – 13. 3. 2022.

4. 3. 2002. – 4. 3. 2022.

8. 3. 2010. – 8. 3. 2022.

Godine prolaze, a sjećanje ostaje.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na suprugu

Brat Petar s obitelji

TEREZIJU KORADE

SJEĆANJE SJEĆANJE

STJEPAN ŽMUK

8. 3. 2019. – 8. 3. 2022.

LOVRO ZAGOREC

Tvoj suprug Slavek

7. 3. 2007. – 7. 3. 2022.

8. 3. 2010. – 8. 3. 2022.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Godine prolaze, sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na majku i suprugu

Brat Ivan s obitelji

TATJANU ŽUGAJ

SJEĆANJE

9. 3. 2020. – 9. 3. 2022.

TUŽNO SJEĆANJE

IVO HRUŠKO

Uspomene traju mnogo dulje od života.

ANTUN POKOS

5. 3. 1993. – 5. 3. 2022.

Sinovi Matko, Borna i suprug Hrvoje

3. 3. 2015. – 3. 3. 2022.

Teško je živjeti s ranom u duši, vidjeti Te svuda, a nigdje Te nema. Živjet ćeš vječno u srcima našim.

Pričamo o Tebi tad uspomene krenu, i opet smo zajedno bar u jednom trenu. Obitelj Pokos i Kučina Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE

MIRKO DREVEN 3. 3. 2005. – 3. 3. 2022.

U svakoj si našoj priči, uspomeni, tuzi i sreći.

SJEĆANJE na voljenu kći

Majka i obitelj

TATJANU ŽUGAJ rođ. ZAGOREC 9. 3. 2020. – 9. 3. 2022.

SJEĆANJE

Nedostaješ nam.

VJEKOSLAV OSKORUŠ

S ljubavlju, mama i tata

7. 3. 2018. – 7. 3. 2022.

Uvijek si u našim srcima i mislima. Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Supruga Marija s obitelji

SJEĆANJE

9. 3. 2020. – 9. 3. 2022.

JOSIP KOSTANJEVEC

ZVONKA PETERMANCA

8. 3. 2021. – 8. 3. 2022.

3. 3. 2013. – 3. 3. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Fališ nam.

TATJANU ŽUGAJ

SJEĆANJE

Obitelj Kadi

Supruga Julika i kći Marija s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

CUKOR

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

Ljerka i Marina s obitelji *****

IGORA PETERMANCA 27. 8. 2021. – 27. 2. 2022.

Fališ nam puno. Bol i tuga za Tobom sve je veća. Čuvali Te anđeli. Mama Ljerka i sestra Marina s obitelji Hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

STJEPANA DOMISLOVIĆA 11. 3. 2016. – 11. 3. 2022.

Godine prolaze, sjećanja bole, a najviše tuguju oni koje Te vole. Tvoje: supruga Radmila i kćeri s obiteljima

FRANJO

† 13. 3. 2009.

MLADEN † 21. 12. 2017.

Daleko je nebo i vaš tihi dom, a mi vas čuvamo u srcu svom. Vaši najmiliji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

MIR I SIGURNOST

S RAZNIH STRANA

Prije dvije godine korona je zahvatila čitav svijet. Omikron virus upravo je počeo slabiti i svi smo se polako nadali – dolazi nam mir i sigurnost – ono staro ili novo normalno kako su to neki nazivali. Kad ono – ponovo rat Europi. Ovaj rat pokazuje sav besmisao ratovanja. Ponovo gledamo što jedan ‘bolestan’ um može učiniti. Ubijati, protjerivati, uništavati, hladnokrvno gledati plač djece, a sve to jer ‘JA’ to tako želim i na kraju sve to opravdavati nekim višim ciljem – strašno. Jednako strašno je da postoje ljudi (čak i u

našem okruženju) koji nešto takvo podržavaju, veličaju. Čak i Ruska Pravoslavna Crkva podupire agresiju! Pa ipak, cijeli razuman svijet osuđuje ovaj rat. Još je strašnije da je taj ‘netko’ zaprijetio čitavom čovječanstvu nuklearnim ratom. Mnogim ljudima to je utjeralo strah i zebnju u srce… A što nam Bilija kaže o ovakvim trenucima u povijesti čovječanstva? „Kada pak čujete za ratove i za glasove o ratovima, ne uznemirujte se. Treba da se to dogodi, ali to još nije svršetak. Narod će ustati protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će potresa po raznim

mjestima, bit će gladi. To je početak trudova. Vi pak pazite sami na sebe.” (Mk 13:7-9) Isus nas u ovom biblijskom tekstu upozorava da pazimo na sebe, a na drugom mjestu kaže da bdijemo. Naime trebamo paziti kakvo je naše srce kako ti i ja u konačnici ne bi otišli krivim putem. Trebamo bdjeti jer ne znamo kada će biti tvoj ili moj kraj. Jer ako za života nismo izmireni s Bogom, sami sebe bacamo u pakao, tj. vječno odvojenje od Boga. A biti u paklu, vječno odvojen od Boga daleko je strašnije nego biti dionikom ratnih strahota. Zato izmirimo se s Bogom dok još imamo vremena.

A što će biti s onim zločincima, oholicama koji ratuju, ubijaju, drobe? Biblija je kristalno jasna glede te istine. Na kraju vremena bit će uništeni dahom Njegovih usta. Gdje si ti u svemu tome? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Čitajući Sveto pismo učimo paziti na sebe i kako bdjeti. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Biblije, tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202. Kristova Crkva Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

KONTROVERZNA ALEX OGNJENA POVLAČI SE S ESTRADE SPOTOM “BOŽE, UZMI ME!” SNIMLJENIM U VARAŽDINU

“Djelovat ću inkognito koliko mi još vrijeme dozvoli” Iz šoubiznisa se povlači nakon što je na svojoj koži osjetila kako otužno estrada funkcionira u Hrvatskoj

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Poznata hrvatska pjevačica i kantautorica Alex Ognjena ovih dana u Varaždinu je snimala spot za svoju posljednju pjesmu znakovitog naslova “Bože, uzmi me!”. U razgovoru za Regionalni tjednik ova 38-godišnjakinja otkrila je da je tekst svoje najnovije pjesme sama napisala.

Umjetnici na okupu

– Uvijek kada sam imala emotivno zahtjevne pjesme, pri skladanju su mi u pomoć priskakali prijatelji poput Tihomira Preradovića. Znao me u dušu, pa je sve ispalo daleko lakše, a osim s njim, odličnu suradnju imala sam i sa Silvijem Pasarićem – veli naša sugovornica, koja je u glazbenim vodama dosad provela pet godina. Njezinu snimateljsku ekipu posjetili smo u RezervArtu jer scenarij novog spota potpisuje renomirani varaždinski umjetnik Nikola Vudrag. Njegova je desna ruka u cijelom poslu Max Hozić, poznati umjetnik i tenor. U razgovoru za Regionalni tjednik

ova 38-godišnjakinja otkrila je da je tekst svoje najnovije pjesme sama napisala. – Varaždin je i inače poznat kao grad koji ima predispozicije biti filmska kulisa, a poznanstvo s Nikolom Vudragom bio je dodatan poticaj da se ovdje realizira snimanje spota. Čim je nastala pjesma, poželjela sam da se u spotu pojavi “smrt”, i nju je Nikola odlično personificirao. Neću ga puno hvaliti, svi znamo da je iznimno inteligentan te istovremeno mističan. Kad je netko duša od čovjeka, to je najmanji problem – ističe Ognjena. U svojoj novoj pjesmi “Bože, uzmi me!” pjeva upravo o onome što bi se dalo zaključiti iz naslova. Odnosno, želi da je Bog uzme s ovog svijeta kako ne bi sama morala poduzimati neke korake. – Smatram da je život zapravo predivan te da ga ljudi premalo cijene. Ja sam zahvalna na svakom danu u životu koji mi je dan i svakom osmijehu mog sina. Međutim, i smrt je sastavni dio našeg bivanja, svakom od nas može se dogoditi svakog trena. I nije svejedno što ostavljamo iza sebe. Ja dosta vremena posvećujem humanitarnom djelovanju i

prvu humanitarku odradila da potpuno slobodno uobliči sam u dobi od pet godina. To moje ideje. Želim da sve ima nije potrebno isticati, takva odličnu završnicu i okupljena djelatnost usko vezana uz vo- sjajna ekipa je za to najveći lontiranje svima bi trebala biti jamac – uvjerena je Ognjena. nešto što se podrazumijeva u životu – naglašava Ognjena, Neumorna koja je na kraju shvatila da humanitarka sve što radi zapravo u koDodajmo da se naša sunačnici nema željeni utjecaj. govornica iz šoubiznisa poLog iča n sl ijed pred st av- vlači nakon što je na svojoj ljao je njezin angažman na koži osjetila kako estrada estradi s jasnim ciljem da f unkcionira u Hr vatskoj. se populariziraju planirane – Nemoguć je njezin spoj s humanitarne akcije. humanitarnim dje– U industriji zalovanjem i to me dosta frustribave ima uspona i padova, ralo. Ono što Volontiranje a najljepše uvijek probi svima trebalo je kada lazi je žuup oz n at e tilo, pa sve biti nešto što se čovjeka može poći podrazumijeva u koji se pou neželjeistovjeti s nom, potživotu.” nekom situpuno k riALEX OGNJENA acijom u kovom smjeru. Ja sam se na joj se nalazite. kraju izdignuSvaki, pa i najmanji znak zahvale la iznad toga, ali sam puno mi je značio jer sam se i još jače razboljela. Svoje znala da nijedna moja žrtva sam napravila proširivši pozinije bila uzaludna. Posljednjim tivnu energiju u okviru svojih spotom pokazat ću da ne ka- mogućnosti. Djelovat ću innim raditi nikakve kompromi- kognito koliko mi još vrijeme se. Cijela pjesma ima isključivo dozvoli, okružena divnim moj potpis, do zadnjeg zareza prijateljima – zaključila je i note. Nikoli sam prepustila Alex Ognjena.

S raznih strana

8. ožujka 2022., br. 932 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – I DALJE DOSTA HLADNO U utorak i srijedu kombinacija oblaka i sunca. I dalje će biti vjetrovito uz sjeverac i temperaturu nižu od prosječne za ove datume. Temperatura zraka noću u minusu, a danju nekoliko stupnjeva iznad nule. Zbog vjetra će se činiti više zimsko nego proljetno vrijeme. U drugoj polovici tjedna bi vrijeme trebalo biti većinom suho uz izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja. Vjetar će postupno

oslabjeti, ali ostaje prohladno. Dapače, jutarnja temperatura bi u slučaju vedrih i mirnih noći mogla pasti i do -5°C, a ni dnevna neće biti osobito visoka. Prve naznake su da bi nam sljedeći tjedan trebao donijeti toplije vrijeme! Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu

na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 7.3.)

ROĐENI:

TJEDNI HOROSKOP

Djevojčice: Aurelia Topolnjak, Greta Golubar, Emili Milošević, Sofija Kralj, Mila Amelie Oštarjaš, Tena Hohnjec, Eva Gotal, Doris Emeršić Dječaci: Arsen Horvat, Fran Levanić, Bruno Vdović, David Zavrtnik, Paul Telebar, Branko Bembić, Leonardo Paunović

UMRLI: Zdravko Čorko (77), Dragutin Kraš (75), Milka Vrbanić (84), Josip Šćapec (71), Rajka Zajec (85), Ivan Sačić (81), Ana Todorović (89), Mario Herceg (61), Kristijan Maček (45), Nada Punčec (69), Vesna Briški (43), Ivan Nemeti (65)

RAK

VAGA

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

Vi i dalje dajete sve od sebe da nove planove provedete u djelo. Realizacija vaših planova je sigurna, a to znači i značajnu financijsku korist. Radite puno, pa se ponekad osjećate jako umorno. Sve se to odražava i na vaš partnerski odnos, koji nije najbolji, no nije ni bio. Problemi u vašoj vezi su duboki i dobro razmislite kako ćete to razriješiti. Slobodni su bolje, no ni njima ne cvjetaju ruže. Zdravlje – prati vas stalni osjećaj umora.

Počinju novi poslovi, a vi ste ih jedva dočekali. Ponekad vam, doduše, brigu stvaraju financije, no poslovi u koje ćete ući zaista su financijski jako isplativi, pa biste trebali biti zadovoljni. Partnerski odnos vam je stabilan i nekih problema nemate, no ponekad biste trebali više vremena odvojiti za partnera. Slobodni će pokušati ostvariti vezu s nekim tko im se već odavno sviđa. Zdravlje – dobro.

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

Na poslu se već osjećaju promjene koje će biti jako dobre za vas i vašu budućnost. To bi moglo značiti da će i vaš odnos sa suradnicima biti bolji, a i financijska situacija bi se morala popraviti. U ljubavi ništa novo, no stalno je prisutno određeno nezadovoljstvo. Možda je došlo vrijeme da to konačno raspravite s partnerom. Slobodni nisu ni u što sigurni, pa najbolje da ništa ni ne pokušavaju. Zdravlje – bez većih problema.

Telefonski sex uživo! 0-24

Posao vam dobro napreduje, nema problema, i vrlo brzo realizirat ćete svoje ciljeve. Novi poslovi vas čekaju i možete mirno započeti nove projekte. Malo se ozbiljnije posvetite dogovorima s poslovnim partnerima. Financijska situacija vam je zasad dobra i stabilna. U partnerskom odnosu nemate problema. Slobodni očekuju da im se javi nova simpatija. Zdravlje – mogući su problemi s kostima.

VODENJAK

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Varaždinke i Međimurke!

Vi ste puni novih planova, no vaše vrijeme tek dolazi. Naravno da će biti i poteškoća, ali one nisu takve da ih ne biste mogli riješiti. U ljubavi vas očekuju manji problemi s partnerom, no nije to ništa ozbiljno, a ni novo. Mogli biste se malo više potruditi i partner će opet biti uz vas i podržavati vas kao i dosad. Slobodni se ne daju uvući u ozbiljnu vezu jer ne žele nikakve obveze. Zdravlje – zasad je sve u redu. (23. 10. – 21. 11.)

Na poslu vas očekuju nove poslovne ponude koje ste itekako zaslužili. Nažalost, problemi financijske naravi su i dalje prisutni. Prilika za zaradu će sigurno biti, samo ih trebate na vrijeme uočiti. U ljubavi je dosta promjenljivo razdoblje, pa bi bilo dobro da se konačno odlučite. Slobodni će biti skloni avanturama i zaljubljivanjima na prvi pogled, no ništa od toga neće se pretvoriti u ozbiljnu vezu. Zdravlje – zasad bez problema.

Nazovi napaljene

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

ŠKORPION

(23. 9. – 22. 10.)

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com

Na poslu ćete i dalje dobro funkcionirati, a odnosi sa suradnicima su dobri i korektni i to je dobro za posao. U ljubavi je stresno razdoblje, pa su mogući i ozbiljniji nesporazumi s partnerom. Ako mislite da jedan otvoreni razgovor može nešto popraviti, svakako to pokušajte. Slobodni su u jako dobrom razdoblju, pa izlazaka neće nedostajati. Naravno da to nije garancija za ozbiljnu vezu, ali nikad se ne zna! Zdravlje – uglavnom dobro.

(23. 7. – 22. 8.)

Situacija na poslu je dosta stresna, pa bi se moglo dogoditi da ne uočite na vrijeme neke probleme. Posebno pripazite na nove dogovore koji su najavljeni i budite maksimalno koncentrirani. Važne odluke svakako nastojite odgoditi. Partnerski odnos vam je dosta napet i željeli biste nešto promijeniti. Slobodni se baš dobro provode i zasad su ovako zadovoljni. Zdravlje – ne biste trebali imati problema.

V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

U poslu vam se ukazuju nove prilike, no ne ide sve glatko kako biste željeli. Dobro vam je aspektiran posao s inozemstvom, pa to svakako iskoristite. Uspjeh neće izostati. Partnerski odnos vam je dobar i neka takav i ostane. Trenutno ste u dobroj fazi, pa to pokušajte sačuvati. Slobodni će uživati u izlascima i druženjima, pa je velika mogućnost za početak nove veze. Zdravlje – problemi sa spavanjem.

LAV

(21. 6. – 22. 7.)

UPRAVA Sandra Vlahek

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

U poslu će se događati dosta novoga, a vi ćete ponekad gubiti živce zbog promjena u dogovorima. Osim toga pojavljuje se dosta novih prilika, pa se morate odlučiti što je za vas najbolje. Što se ljubavi tiče, nema baš puno promjena, ali i sami ste svjesni da nešto morate promijeniti. Slobodni će imati dosta prilika, no nije to ništa trajno. Uglavnom se sve svodi na povremene avanture. Zdravlje – mogli biste imati probleme s prehladama.

IMPRESSUM

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

(19. 2. – 20. 3.)

Na poslu niste zadovoljni, što i nije neobično jer sve ostaje samo na dogovorima. Za vas je ovo prilično stresno razdoblje, pa morate pričekati bolje vrijeme za realizaciju svojih planova. U ljubavi također niste najsretniji, no i tu će uskoro doći do neočekivanih promjena. Slobodni imaju bolju situaciju, no nisu odlučni, pa će neke lijepe prilike propasti. Zdravlje – razmjerno dobro.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

Posao vam dobro napreduje i sigurno idete k realizaciji zacrtanih planova. Obavljate svoj posao dobro, držite se rokova i nema razloga da dogovorene poslove ne završite na vrijeme. To će vam sigurno donijeti i dodatnu zaradu, što nije zanemarivo. U ljubavi također dolazi do poboljšanja, ali dosta toga još morate riješiti. Slobodni će pokušati vratiti nekoga iz svoje prošlosti, što nije najbolje rješenje. Zdravlje – izađite u prirodu.

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Ostala prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Slobodna Dalmacija Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 8. ožujka 2022., br. 932

ORIGINALNO DOGAĐANJE NA VARAŽDINSKOM PLACU

Za Dan žena omogućili muškarcima da svojim ljepšim polovicama daruju ljepšeg sebe Ni dame nisi ostale zakinute jer im je gradonačelnik Bosilj podijelio jaglace PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Poveću gužvu pred jednim poslovnim prostorom na varaždinskom placu u subotu, 5. ožujka, izazvalo je gostovanje profesionalnih brijača iz kultne zagrebačke brijačnice “Gospon Fulir”. Brkati i bradati muškarci mogli su se urediti potpuno

Gradska tržnica će tijekom ove godine organizirati 20-ak događanja besplatno, a sve u organizaciji Gradske tržnice, koja je na ovaj, malo drugačiji način odlučila obilježiti Dan žena. Ideja je bila omogućiti muškarcima da svojim ljepšim polovicama daruju novog, ljepšeg, uređenijeg sebe. I dok im se za dobar izgled pobrinula Gradska tržnica, na njima je ostalo samo još osmisliti poklon. A kako su plac ovih dana zašarenile prve proljetnice,

to će im sigurno lako poći za rukom. Upravo je proljetnicama u subotu na placu dame odlučio razveseliti i varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj: “U ovoj prigodi za naše smo sugrađanke pripremili više od 200 jaglaca koje smo brzo

podijelili jer varaždinski plac subotom je tradicionalno mjesto susreta.” Dodao je da će Dan žena obilježiti i u utorak, kada će u društvu načelnika Policijske uprave zaustavljati i darivati vozačice. Direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar dodao je da je

ovo prva ovogodišnja manifestacija, a na placu ih je za 2022. godinu planirano dvadesetak: “Željeli smo biti drugačiji, pa smo poklonili muškarcima mogućnost da razvesele ljepše polovice svojim boljim izgledom, no naravno i žene na simboličan način, prvim

ZAPOČELE SU PRIJAVE ZA PRVI OVOGODIŠNJI DJEČJI PLAC

ovogodišnjim jaglacima. Također, u obilježavanju Dana žena pridružila nam se ZaDruga II. osnovne škole. Klinci su izradili predivne čestitke kojima će naši kumeki darivati svoje kupce.” Ciglar je pozvao Varaždinke i Varaždince da i dalje dolaze

Najveći sajam rabljene dječje robe održat će se 19. ožujka

Na varaždinskom placu će se u subotu, 19. ožujka, održati prvi ovogodišnji Dječji plac – sajam rabljene dječje odjeće, obuće, igračaka i druge opreme. Sajam se organizira na natkrivenom dijelu tržnice od 16 do 20 sati. U tijeku su prijave za prodavače, a može se prijaviti apsolutno svatko – svoje ime i prezime, adresu i telefonski broj potrebno je poslati na djecji.plac@gmail.com. Nakon prijave svim zainteresiranima poslat će se sve potrebne informacije o tijeku sajma i osnovnim pravilima. Cijena kotizacije za prodavače po klupi iznosi 20 kuna. – Ovaj sajam je mnogima prigoda da se riješe suvišne dječje garderobe i pritom barem simbolično podebljaju kućni budžet. A za sve roditelje sajam je idealno mjesto na kojem se mogu pronaći majice, hlače, jakne, tenisice, haljinice, bicikl ili role, pokoja dobra igračka i još mnogo toga. Za malo kuna vrećica je začas puna, a klinci opremljeni od glave do pete – ističu iz Gradske tržnice.

na plac jer zanimljivih događaja, kao i dobre ponude, neće nedostajati. Već za 19. ožujka s varaždinske Gradske tržnice najavljuju “Dječji plac”, a za 26. ožujka u planu je “Zeleni dan”, posvećen dolasku sezone mladog zelenog povrća.

KARIKATURA crta: Željko Pilipović