Str. 4. Str

GRAĐEVINA U PROBLEMIMA, A LJUDI VADE ŠTEDNJU IZ BANAK A I KUPUJU NEKRETNINE

Materijal skuplji za 100 %, nedostaje radnika, a cijene stanova i dalje rastu

Brojni problemi, od drastičnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala, kao i zastoja u dobavi tih materijala do nedostatka radne snage, predstavljaju dosad najveće izazove u gospodarskom sektoru graditeljstva, kaže državni tajnik Uhlir

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Globalna ekonomska kriza negativno utječe na sve sektore gospodarstva, a pred velikim izazovima je i građevinski sektor. Kao što rastu c ijene gor iv a, energen at a, h r a ne i ost a l i h pot repšt ina, rastu i cijene materijala potrebnog u građevinsk im radov ima. Pa ra lelno s tim rastu i cijene stanova, na što pak utječe više čimbenika, od potražnje do državnih mjera.

Osim sa svime navedenim, građevina se godinama unazad suočava i s nedostatkom radne snage. O problemima g rađev i n skog sek tora ra zg o v a r a l i s m o s a Ž e l j ko m Uhlirom, državnim tajnikom u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. – Sve navedeno, od drastičnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala, kao i zastoja u dobavi tih materijala do nedostatka radne snage, predstavlja dosad najveće izazove u gospodarskom sektoru graditeljstva. Govorimo o globalnom poremećaju koji se ne događa samo u našoj državi – kaže nam Uhlir.

Može li država, i na koji način, sanirati krizu u građevinskom sektoru?

Ra z l ičite su mog ućnost i kojima država može pomoći g o s p o d a r s k i m s e k t o r i m a kada zapad nu u k r i zu, no realni prijedlozi ovise uvijek o specifičnoj situaciji u kojoj se nalazi cjelokupno gospoda rst vo d ržave. U sva kom slučaju, kada se pojavi kriza, potrebno je sinergijsko djelovanje državnih tijela i strukovnih udruženja.

U ovoj situaciji, konkretno, V l ad a R H j e don ij e l a Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, kojim se pozivaju naručitelji koji imaju ugovore sklopljene u p o s t up c i m a jav ne n a b ave da zajedno s ugovarateljima pristupe analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda z a n e i z v r š e n e u g o v o r e o jav noj n abav i m ater ija la i proizvoda.

Osim toga, HGK je održala niz sav jetovanja i izdala Smjernice za provedbu pos t upa ka pr i z n a nja r a z l i ke u cijeni na temelju ugovora o g r ađenju u s luč aje v i m a p o r a s t a c i j e n a p o j e d i n i h g r ađe v i n sk i h m at er ija l a i proizvoda. Navedene smjernice uvelike pomažu izvođačima, ali i naručiteljima, koji u postupku priznavanja razlika cijena moraju imati rev izorsk i trag i voditi računa o osjetljivim pitanjima antikorupcijskih mjera.

Metal je poskupio za čak 100%, a građevina se suočava i s nedostatkom pojedinih materijala

Nabaviti materijal na vrijeme i dobro platiti radnike

Stanje u građevinskom sektoru i sporu obnovu nakon potresa komentirao je i Zoran Andročec, predsjednik poslovnog udruženja Ingra-Det, koje okuplja tvrtke koje posluju u inozemstvu. On smatra da je obnovu trebalo prepustiti tržištu, a ne ponovno dokazivati koliko je državni aparat inertan i birokratiziran.

S druge strane, privatni sektor, u spomenutom slučaju građevina, prepušten je sam sebi. – Ni u Njemačkoj ne teku med i mlijeko, a kriza iz razvijenih zemalja prelijeva se na Hrvatsku. Materijal je poskupio, nema ga ni dovoljno. Tvrtke koje nisu na vrijeme osigurale materijal i operativu sad jednostavno ne mogu ispuniti ugovorene poslove. Naši poslodavci nastoje zadržati radnike i biti konkurentni a istovremeno održati stabilno poslovanje – objasnio je Andročec.

Međimurska tvrtka Elting ima stabilno poslovanje i u krizi, a briga o radnicima i natprosječne plaće njihov su recept za uspjeh.

Glavna djelatnost im je proizvodnja, prodaja i montaža ventiliranih fasada i građevinske limarije. Trenutno zapošljavaju 80 radnika, od toga više od polovice u Njemačkoj na izaslanju preko gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-Det, a ostali rade u Hrvatskoj i Sloveniji. Rade na velikim i tehnički izrazito zahtjevnim građevinskim projektima, od kojih nemali broj čini perjanicu investicijskih projekata u EU-u. Plaće u Eltingu iznad su prosjeka.

Dragutin Novak, vlasnik Eltinga, kaže da poslovanje tvrtke temelji na konstantnoj težnji za izvrsnošću i kvalitetom, ali i zadovoljnim radnicima. – Situacija je daleko od idealne, cijene metala porasle su i do 100 %, a građevinski sektor suočava se i s problemom nestašice pojedinih materijala. Mi zato nabavljamo sve potrebne materijale odmah nakon ugovaranja poslova, tako da nam je poslovanje stabilno. Stoga nam je glavni fokus na radnicima. Svjesni smo da je zadovoljan radnik najbolji radnik i mi im nastojimo pružiti uvjete kakve zaslužuju. Uz plaću, vrlo je važna i radna atmosfera. Obiteljska smo tvrtka i nastojimo da takvo ozračje bude i u poslovanju, od pogona do gradilišta. Imamo sve više zainteresiranih radnika iz Slavonije, to su vrijedni ljudi i dobrodošli su u našu tvrtku – rekao nam je Dragutin Novak.

Što se pak tiče izaslanih radnika u Njemačkoj, uz redovne njemačke plaće, plaćeni su im i njemački godišnji odmor, božićnice, uskrsnice, dječji darovi i slično.

Plaće radnicima Eltinga u Njemačkoj se kreću od 2200 do 3500 eura, a u Hrvatskoj od 1000 do 1500 eura. – Iz godine u godinu plaće u Eltingu rastu, pratimo rast tarifnih ugovora i rast troškova života. I dalje se namjeravamo razvijati i širiti poslovanje. Ove godine započinjemo s novim ciklusom investiranja, u kojem smo stavili fokus na naprednu tehnologiju. Zato imamo potrebu za zapošljavanjem u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj, u našem proiz vodnom pogonu u Pušćinama – kaže Novak.

Ima l i Hr vat ska potencija la da sa ma proi z vod i potreban materijal?

U današnjem povezanom svijetu nijedna država nije i ne može biti izolirana. U graditeljst vu se koristi jako vel i k broj ra zl ičit i h materija la i proizvoda. Nek i od t i h mater ija la i proi z voda s e proi z vo de ko d n a s , a l i skoro nemoguće je izgraditi i opremiti zgradu bez uvoznih komponenti.

Pred na ma je i obnov a n a ko n p o t r e s a . M o ž e l i država, odnosno Ministarst vo, i zdat i smjern ice i l i zakonske okvire kojima bi se to reguliralo?

Projekcija troškova obnove napravljena je prije ovih poremećaja i svakako će trebati voditi računa da se izvođače zaštiti, ali i osigura transparentan postupak priznavanja razlika u cijenama. Zakonski

U graditeljstvu se koristi jako velik broj različitih

materijala i

proizvoda. Neki od tih materijala i proizvoda se proizvode kod nas, ali skoro nemoguće je izgraditi i opremiti zgradu bez uvoznih komponenti.

okvir postoji za takve situacije i sadržan je u Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o javnoj nabavi i novim Posebnim uzancama o gradnji. Uz to, napravljena su i dva dokumenta koja sam uvodno spomenuo, Zaključak Vlade RH i Smjernice HGK-a.

I na kraju, unatoč krizi, cijene nekretnina i dalje su visoke. Prema Vašim predviđanjima, hoće li u idućih godinu dana ipak doći do pada cijena?

Na tržištu nekretnina utjecaj na cijene imaju korisnici, investitori, developeri i državne mjere, i to na različite načine. Pritom treba imati u v idu da je cjenov na elastičnost potražnje stanova neelastična, a što je povezano s ve l i kom p ot r a ž njom u z ograničenu izgradnju novih stanova. Također treba imati u v idu da se u nek retn i ne ulaže ne samo radi rješavanja stambenog pitanja nego i r a d i d o d a t n i h p r i h o d a , kao i radi štednje. Iz svega navedenog, osobno ne vidim mogućnost za smanjenje cijena nekretnina u doglednom razdoblju.

Projekt se realizira u svrhu istraživanja i razvoja, povećava razinu zaštite okoliša, a cilj je razviti “zeleniji” način recikliranja poliesterskog tekstila i omogućiti potpunu oporabu otpada nastalog u proizvodnji. Također, projekt daje mogućnost tvrtki VIS Promotex da proširi svoje usluge na tržištu i predstavi novi održivi i usavršeni proizvod.

VIS PROMOTEX U ISTR AŽIVAČKOM PROJEKTU NORVEŠKIH FONDOVA Terase diljem svijeta krasit će veliki reciklirani suncobrani iz Varaždina

Reciklirat će otpadne tkanine, otvoriti nova radna mjesta, a cilj je i smanjenje ugljičnog otiska

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

VIS Promotex, tvrtka iz Varaždina koja ima 90-godišnju tradiciju proizvodnje, posluje na više od 50 europskih i svjetskih tržišta, a iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, od luči la je u naprijed it i svoje proizvodne procese, ali i sam proizvod. Pokrenut je, naime, projekt ECO VIS, koji ima za cilj otvaranje novih radnih mjesta, ali i smanjenje ugljičnog otiska. Poznato je da se profesionalni aluminijski veliki suncobrani koje proizvodi VIS nalaze na terasama diljem svijeta, kupuju ga najveći svjetski brendovi iz industrije pića i prehrambenih proizvoda, kao i restorani, hoteli i ostali ugostiteljski objekti.

V I S i m a z a o k r u ž e n c i j e l i proizvodni proces u više od 120 tehnoloških faza, odnosno od proizvodnje tkanina i metalnih a luminijsk ih konstru kcija do stalaka i gotovih velikih suncobrana.

Najveća konkurentska prednost koju VIS ima je njegova vla st it a proi z vod nja tekst i la, koj a s e s a s t oji o d pre denj a , t ka nja, pr a nja, i zbjelji v a nja, t iska i prema ziva nja, st va rajući poznate “VIS LONG LIFE tkanine”.

Stoga je i logičan slijed uvođenje inovacija u proizvodnju, koje će unaprijediti i konačni proizvod, dodajući vrijednost cjelokupnom procesu recik liranjem tekstila i proizvodnjom novo g a re c i k l i r a no g s u nc obrana. – Projekt ECO VIS podržan je od nor veških investicijskih fondova Norway Grants kao dio programa poslovnog razvoja i inovacija kojim upravlja Innovat ion Nor way. Ci lj projek t a je s t v a r a nje kon k u rent no s t i poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje ugljičnog otiska – objašnjavaju u VIS-u.

Sve je veća potražnja tržišta z a o d r ž i v i m i r e c i k l i r a n i m proizvodima, a tako onda rastu i potreba i potražnja za recikliranim suncobranima i tkaninama z a s u n c o b r a n e . Ko n k r e t n o , dobavljač dobiva bolju ocjenu u bazi podataka dobavljača kada nudi reciklirani proizvod.

Važno je napomenuti da trenutno postoje ograničene mogućnosti recikliranja plastike, a to je otapanje postojeće plastike i njezi na ponov na prerada u nova poliesterska vlakna.

Projekt ECO VIS fokusira se stoga na recikliranje tehničkog tekstila na različite načine koji bi omogućili ponovnu uporabu otpada nastalog u proizvodnom ciklusu, ali i ponudili novi način recik liranja poliesterskog tekstila.

Projekt se rea lizira u svrhu istraživanja i razvoja, povećava razinu zaštite okoliša, a cilj je razviti “zeleniji ” način reciklira nja pol iesterskog tek st i la i omogućiti potpunu oporabu otpada nastalog u proizvodnji. Također, projekt daje mogućnost tvrtki VIS Promotex da proširi svoje usluge na t ržišt u, bude konkurentniji i predstavi novi održivi i usavršeni proizvod.

Oprema koja će se koristiti omog uć it ć e i z g r ad nju re c iklažne linije u kojoj će se pol ie s t ersk i ot pad r a z v rs t av at i prema definiranim kriterijima te, ovisno o svojim svojstvima, usmjeravati na daljnju preradu.

Očekivani rezultati projekta, uz plasiranje novih proizvoda na tržište, su godišnje smanjenje potrošnje sintetičke pređe za 1022 tone, ponovna upotreba cjelokupnoga tekstilnog otpada, godišnje smanjenje emisije CO₂ za 1000 tona i otvaranje 32 nova ˝zelena˝ radna mjesta.

VIJEĆNICI ODLUČUJU KOLIKO ĆE GR AĐANI PLAĆATI PRIKUPLJANJE OTPADA Gradsko vijeće o cijenama otpada, rebalansu proračuna i spajanju gradskih tvrtki

Bit će i poseban amandman za 300.000 kuna koje će se dijeliti po socijalnim kriterijima da bismo našim sugrađanima koji spadaju u tu kategoriju omogućili da im cijena prikupljanja otpada ne poraste, rekao je gradonačelnik Bosilj

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Koliko će građani ubuduće plaćati za prikupljanje otpada, zašto vlast namjerava pripojiti Parkovima ostale tvrtke u stopostot nom vla sn i št v u Grada te kakva je s i t u a c i j a u o vo go d i šnjem pror a č u n u sa mo su n e ke o d tema naj a v l j e n e s j e d n i c e G r a d s ko g vijeća.

Dnevni red t rebao bi i mat i 17 toča ka, a jed na od najva žniji h sigurno je Prijedlog odluke o načinima pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. – Prošli put je odluka bila skinuta s dnevnog reda jer ako ne prođe, mora u ponov-

no 30-dnevno savjetovanje. Na tu odluku vijećnici će dobiti moj amandman kojim se reguliraju cijene. Predviđena cijena iz odluke bit će umanjena jer će se i zjed načit i individualna i višestambena kućanstva zato što je to zakonska obveza. Bit će i poseba n a ma nPred vijećnicima će d m a n z a se naći i odluka o 30 0.0 0 0 k u n a pripajanju trgovačkih k o j e društava Aquacity, ć e s e d i j e Vartop i Gradska l it i po tržnica trgovačkom s o c i j a l n i m društvu Parkovi kriterijima da bismo našim sugrađanima koji spadaju u tu k at e gor iju omo g uć i l i d a i m c ijen a pr i k uplja nja otpada ne poraste – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj. Na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća koja je najavljena za 30. ožujka pred

Gradonačelnik je najavio i izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća koja bi se trebala održati početkom travnja, a na kojoj bi se u jednoj točki dnevnog reda kompletno, na miran način, riješili svi sporovi između Grada Varaždina i TH Investa

vijećnicima će se naći i odluka o pripajanju trgovačkih društ va Aquacit y, Vartop i Gradska tržnica trgovačkom društvu Parkovi.

Gradonačelnik Neven Bosilj kao razlog naveo je racionalizaciju. – Parkovi su u stopostotnom vlasništvu Grada, kao i sve ove tvrtke koje se pripajaju. Idemo u racionalizaciju p o s lov a nja , je d no s t av n ije upravljanje. Nitko neće izgubiti svoju osobnost, to će i da lje bit i r ad ne jed i n ice i p o d r u ž n i c e , š t o ć e mo i definirati. Neprimjereno je da gradski prijevoz bude u Čistoći, gdje imamo samo 51 % vlasništva, pa ćemo vjerojatno i taj segment prebaciti. U Aquacit y ju smo sanira li sve milijunske gubitke i nebuloze koje su nas dočekale, ali gašenje Aquacityja i prebacivanje imovine Gradu bio bi za Grad prevelik trošak, stoga ćemo i njega pr ipojiti. Ideja je da sve t vrtke u kojima Grad ima 100 % vlasništva idu pod jednu kapu – objasnio je gradonačelnik Bosilj.

Između ostaloga, vijećnici će raspravljati i o rebalansu prorač u na, a na d nev nom redu je i izv ješće gradonačelnika.

U ČRNCU UKR ADENE UKR A JINSK A I HRVATSK A Z A STAVA

Prošlog tjedna nepoznati počinitelji ukrali su transparente istaknute u znak podrške Ukrajini s nadvožnjaka između Poljane i Črnca. Iz tamošnjega Mjesnog odbora pozivaju lopove da transparente vrate u MO Poljana Biškupečka, jer su članovi tamošnjeg Društva za športsku rekreaciju “Mirko Relac” te članovi udruge koja njeguje tradiciju 5. bojne “Tigrovi” transparente i zastave platili iz vlastitog džepa. – Slučaj je prijavljen policijskim službenicima i nadamo se da će počinitelji biti identificirani. Bilo bi dobro da za ovakav sramotan čin, koji je suprotan državnoj politici, nema nalogodavca vezanog uz lokalnu politiku – ističe Franjo Puškadija, predsjednik Mjesnog odbora. Dodajmo da su vlasnici zastava i trans p a r e n at a s a m o i n i c i j at i v n o p r i k u p i l i 2500 kuna i postavili ih na nadvožnjak. – Ne zanima nas novac, ali želimo znat i t ko s e dr znu o dir nut i u n e š to š to ima ve ze i s ugrož avanjem nacionalne sigurnos ti – zaključuje Puškadija. Tek će se vidjeti jesu li za sramotan čin u Črncu odgovorni rusofili i putinoljupci ili pak je riječ o nečemu drugom. (jn)

ZASLUŽUJU LI NAŠA DJECA U VRTIĆIMA PITI ZDR AVE I BESPLATNE SOKIĆE? Čistoćin eko-voćnjak akumulirao gubitke u poslovanju tvrtke

Čistoća je u više navrata dječicu počastila prirodnim jabučnim sokom proizvedenim od obilnog uroda u voćnjaku ove tvrtke, čije je ekonomsko dvorište sada zatrpano plastičnim otpadom

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Č a k i hv a le v r ijed ne a kcije varaždinskih gradsk ih t vrtki i z g le da da p os t aju prošlos t . Pod sjeć a mo, g rad ska komunalna tvrtka Čistoća je u više navrata dječicu počastila prirodnim jabučnim sokom proizvedenim od obilnog uroda u voćnjaku ove tvrtke, čije je ekonomsko dvorište sada zatrpano plastičnim otpadom.

Stare sorte jabuka kamen spoticanja

Štov i š e, sude ć i prem a o dgovoru Ureda za poslove akt u a l noga SDP- ovoga g r adonačel n i ka Nevena Bosi lja na vijećničko pitanje o tom ekološkom voćnjaku, izgleda da se nasadu starinskih sorti jabuka definitivno ne piše dobro. Pod sjeć a mo, v ijećn i k Ma r io Lešina je na 8. sjednici Grads ko g v i j e ć a p i t ao v l a d a j u ć e zašto je oko 300 stabala starih sorti jabuka odjednom postalo ka men sp ot ic a nja, o d nosno “kamen u cipeli Čistoće”. – Vo ć ke ko j e r o d e s l a s n i m plodovima iz kojih se dobiva bogomdani, zdravi prirodni sok navodno generiraju strahovito velike troškove, koji, eto, utječu na loše poslovanje Čistoće – cin ično je prim ijetio Lešina. Sada je dobio i odgovor u kojem piše da je Trgovačko društ vo Čistoća d. o. o. upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu, gdje je pod “Predmet poslovanja” među ostalim naveden uzgoj višegodišnjih usjeva, pa ekološka proi z vod nja, prerada, uvoz i izvoz ekoloških proizvoda te proizvodnja hrane. – lz gore navedenog se vidi da je Čistoća registrirana za uzgoj voćaka i proizvodnju soka od jabuka, to nije problem. Problem je što Čistoća nema zaposlene voćare koji bi održavali voćnjak, pa se tako svake godine plaćala t v r t ka Eko -L a Ma rS d. o. o., koja je orezivala voćke i svaku rezidbu naplaćivala u rasponu od 10.000 do 11.800 kuna plus PDV – navodi se u odgovoru i odmah prelazi na “problem”. A on je, smat ra sada šnji d ir e k t o r Č i s t o ć e , u t o m e š t o su se nabavlja la sred st v a z a zaštitu bi lja, koja su ta kođer predstavljala određeni trošak. – Plaćalo se prešanje jabuka, koje je 2 018 . go d i ne s t aja lo

UPRAVA ČISTOĆE SELI SE U ZGRADU AQUATEHNIKE

Na postavljeno vijećničko pitanje vezano uz preseljenje Uprave TD-a Čistoća d. o. o. potvrđeno je da se planira preseljenje zaposlenika koji rade na lokaciji Dravski nasip 21 u poslovnoj građevini upravne namjene u onu susjednu. Riječ je o zgradi u vlasništvu tvrtke Varkom d. d. (prethodno tvrtke Aquatehnika d. o. o.) koju je već moralo napustiti nekoliko korisnika. Naime, dio prostora je u najmu RezervArta te je umjetnicima prijevremeno raskinut ugovor. Preostali korisnici zgrade se stoga pitaju hoće li Čistoća plaćati najamninu poput njih ili će imati povlašten status. To ne čudi jer su režijski troškovi veliki, a i problema sa širenjem neopisivog smr ada iz ekonomskog dvoriš t a Čistoće je napretek…

19. 52 6 k u n a . N a b av lj a n a j e ambalaža za proizvedeni sok, koja je t ijekom 2 018 ., 2 019. i 2020. god i ne plaćena 4542 k u ne, a pl aćen a je i a n a l i z a proizvedenog soka, što je 2018. godine stajalo 2498 kuna. Svih tih godina nisu postojali, niti danas postoje, prihodi iz kojih bi Čistoća podmirila rashode z a rezidbu, nabav u sred st av a z a z a št it u bi lja, pre š a nje jabu ka, nabav u a mba la že za proizvedeni sok i analizu proizvedenog soka. Polovica stabala u voćnjaku starih sorti jabuka nalazi se na zemljištu koje je u vla sn i št v u t v r t ke Va rkom d. d. – tvrdi akt ua ln i d irek tor Zoran Svetec. R i j e č j e o o z b i l j n o m p r o f e s i o n a l c u ko j i j e , b a r e m tako piše u dokument u koji je potpis a o i o v j e r i o , zapravo između osta loga ust vrdio da su ekološki proizvedene jabuke bile tretirane nekakvim “zaštitnim sredst vima”! Je li riječ o insekticidima, akaricidima, fungicidima… te koja im je karenca ili aktivna tvar, to direktor Čistoće nije napisao. A trebao je, jer roditelji varažd i n sk i h ma l i ša na za sig u r no

zaslužuju znati što su djeca u gradskim i inim vrtićima pila kao “ekološki proizveden sok ”. Stižu drvosječe? D o d a j m o d a b i v š i v a r a žd i n s k i g r a d o n a č e l n i k I v a n Č ehok sm at r a d a s e u c ijeloj priči zapravo nastoji ekolo š kom u z goju j a b u k a pres u d i t i s j e k i r a m a i p i l a m a . – N e v j e r o j a t n o j e d a a k t u a l n a v l a s t u G r a d u m i s l i Ekološki proizvedene jabuke s r u š i t i e k o voćnja k koji s u v r i j e d n i bile su tretirane javnosti nepoznatim radnici, još V a r k o m a p a n a k o n

“zaštitnim sredstvima” toga Čistoć e , p o s ad il i, k r i ž a l i s a starim sortama vo ć a i pod ig l i na Belim kipima. Vlast koja i inače po gradu nije posadila ništa, kamoli drvored, voćnjak ili park, sada će razoriti voćnjak iz kojeg se, uostalom, zdrav jabučni sok točio po vrtićima. To je samo još jedan dokaz da ova vlast uništava sve što takne – ustvrdio je Čehok.