“Uspiju li dabrovi probušiti nasip jezera, mogao bi nastupiti

- U Plitvici se odavno “gužvaju” i budu li naseljeni u kanalu kod umjetnog jezera (pojas od brane do hidroelektrane), postoji realna opasnost biti ogromni problemi, jer svi znamo kakva je panika prije 10-ak godina nastala radi minimalnog oštećenja nasipa kod Donje Dubrave,

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Nedavni nalet osobnog vozila na dabra kod brane u Šemovcu još jedno je upozorenje da su ove životinje doslovno preplavile administrativno područje Općine Trnovec Bartolovečki. Prve jedinke u ovom kraju mještani su primijetili 2010. godine i nitko nema pojma odakle su stigli ovi glodavci koji pričinjavaju sve više šteta na imanjima poljoprivrednika.

Prijetnja vozilima

Štoviše, kako doznajemo od Ivana Levaka, predsjednika Agroudruge Općine Trnovec Bartolovečki, žiteljima je potpuno jasno da su proteklih godina dabrovi prenapučili kapacitete staništa, jer štete pričinjavaju u voćnjacima, ulaze u dvorišta, potkopavaju nasipe i prijete peradarnicima!

- Dabrovi su na ovom području izumrli krajem 19. stoljeća, a od 1998. godine, kadasudovezeniuHrvatsku i pušteni u Lonjskom polju, nemilice se šire. U tijeku je njihova sezona parenja, a s obzirom na to da imaju iznimnodobarprirast,samo na području Trnovca Bartolovečkog bit će više od 100 novihdabrova.Uopćemene čudi da prema nekim opreznim procjenama u Hrvatskoj obitava više od 12.000 ovih životinja. Zaštićeni su kao lički medvjedi i doslovno su lani poharali parcele našihfarmera–ističeLevak.

Lani su najgore prošli poljoprivrednici koji uzgajaju suncokret u blizini rijeke Plitvice

Najgore su, dodaje, prošli poljoprivrednici koji uzgajaju suncokret u blizini rijeke Plitvice. - Njihove oranice na meti su najmanje 15-ak obitelji dabrova koje obitavaju u koritu rijeke na dužini od jednog i pol kilometra. Riječ je o području jugoistočno od centra općine kojeg su ove životinje prisvojile i kad krenu u polja, uništavaju suncokret ili druge kulture u širini do 20 metara. Dabar može imati težinu veću od 20 kilograma te su putevi kojima stižu do polja dobro utabaniiuočljivi.Tosupravi usjeci u tlu, a nevjerojatno je da suncokret uopće ne jedu.Onipregrizustabljikei potom ih odvuku u rijeku ili svoje jazbine. Iza njihove rabote na površini vode ostaju plutatistotineglavica.Zašto

Dabrovi u posljednje dvije godine čine velike štete na voćnjacima, živicama, a sve veći problem su i štete na poljoprivrednim usjevima. Našim poljoprivrednicima smo savjetovali da se za naknadu šteta obrate nadležnom Ministarstvu. Ministarstvo poljoprivrede je djelomično isplatilo naknadu štete, ali to nije trajno rješenje. Pitam se tko će odgovarati ukoliko dabrovi uspiju probušiti nasip akumulacijskog jezera, jer bi mogao nastupiti potop. Da li će u tom slučaju biti moguće sanirati štete, jer će tada biti ugroženi i ljudski životi. Pitanje najezde dabrova i rješavanje problema i šteta koje čini dabar potrebno je što hitnije riješiti Planom gospodarenja dabrom.” VERICA VITKOVIĆ, načelnica općine Trnovec Bartolovečki tako postupaju sa suncokretom, nikome nije jasno –ukazuje Levak. Informaciju onastalimštetamamještani dojavljuju u Općinu, čiji su zaposlenici obavili očevide i službeno u više navrata alarmirali Hrvatske vode. - Nažalost, i oni su nemoćni te uglavnom saniraju nastale štete na kanalima. Na nekoliko mjesta dosad su