Godišnje u Hrvatskoj čak 12.000 novooboljelih od astme

Nažalost, iako je riječ o visoko kontrolabilnoj bolesti, smrtnost je i dalje veoma visoka te, prema Global Asthma Reportu, u svijetu čak 1000 ljudi dnevno izgubi život zbog astme.

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Podizanje svijesti o astmi kao kroničnoj, a ne akutnoj bolesti, od iznimne je važnosti, istaknuo je akademik marujuipripisujualergijama.

Miroslav Samaržija na panel raspravi povodom obilježavanja Svjetskog dana astme, jer prema procjenama, u Hrvatskoj od astme boluje oko 200.000 osoba, a godišnje se zabilježi čak 12.000 novooboljelih.

Upravo je iz tih razloga bitna pravovremena i točna dijagnoza, a potom i suradljivost pacijenta s liječnikom obiteljske medicineispecijalistom kako bi se definirala optimalna terapija, ustvrdili su stručnjaci.

Nakon postavljene dijagnoze potrebno je redovito i strpljivo uzimati propisanu terapiju, čime se simptomi astme svode na minimum ili u potpunosti nestaju, složni su stručnjaci.

– Oboljeli od kroničnih bolesti, među kojima prednjači astma, skloni su odmah nakon inicijalnog poboljšanja izostaviti terapiju ili tu terapiju uzimati neredovito – naglašava prof. dr. sc.

Iako je riječ o doživotnoj bolesti oboljeli mogu živjeti kvalitetan život

Da precizna dijagnostika astme ponekad nije lak zadatak,apravovremenadijagnoza je ključna za uspješnost liječenja, navodi prim. dr. sc. JelenaOstojić,spec.internist i pulmolog i dodaje kako se simptomi astme često zane-

Neven Tudorić, dr. med., spec. internist, subspec. pulmolog i alergolog, čime se oboljelima smanjuje mogućnost kontrolebolesti. Nažalost, iako je riječ o visoko kontrolabilnoj bolesti, smrtnost je i dalje veoma visoka te, prema Global Asthma Reportu, u svijetu čak 1000 ljudi dnevno izgubi život zbog astme.

Upravo zato, važna je edukacija, naglašava Radovan Zrilić, dr. med., spec. internist, subspec. pulmologije

“da oboljeli redovito uzimaju propisanu terapiju, jer je astma kronična bolest koja zahtjeva trajno liječenje, a smrtnost tada postaje minimalna”.

– S pacijentima je nužno izraditi personalizirani astma plan, naučiti ih kako živjeti s astmom i na vrijeme prepoznati pogoršanja bolesti te što znači uzimati redovito terapiju – zaključuje prim. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, dr. med., spec. internist, subspec. pulmologije, jer kvalitetna suradnja i edukacija dovodi do uspješne kontrole, a oboljeli tada s astmom mogu živjeti bez prepreka. Dodaje kako većina oboljelih od astme ima blagu ili srednje tešku astmu, za koje su dostupne moderneikvalitetneterapije, dokmanjaskupinabolesnika ima tešku astmu, za koje je od iznimne važnosti upravo dostupnost biološke terapije, neovisno u kojem dijelu Hrvatske žive. Takvih je bolesnika u Hrvatskoj između jedne i dvije tisuće,navodiprof.dr.sc.Ne- ven Tudorić, dr. med., spec. internist, subspec. pulmolog i alergolog, a dijagnoza teške astme postavlja se nakon što se utvrdi da oboljeli i dalje ima teške simptome, unatoč točno postavljenom tipu bolesti, korištenju adekvatne terapije i bez okidača astme u okruženju. Povod okupljanju stručnjaka bio je Svjetski dan astme, koji se ove godine obilježava na temu dostupnosti terapije svim oboljelima od astme čime se želi skrenuti pažnja na nejednakosti u dostupnosti terapije, skrbi i liječenju astme, što je jedan od ciljeva i Udruge oboljelih od astme i KOPB-a Udah života, naglasila je medicinska sestra Ivana Rubil, ujedno i tajnica Udruge,ipozvalasveoboljele od tih respiratornih bolesti da se pridruže Udruzi te potraže dodatnu edukaciju i psihološku pomoć jer je u liječenju astme odgovornost i na oboljelome. Na samome kraju, stručnjaci zaključuju da je uvijek potrebno raditi na podizanju svijesti kod oboljelih od astme,kakobirazumjelidaiako je riječ o doživotnoj bolesti, nijednarazinasimptomanije prihvatljiva, a oboljeli mogu živjeti kvalitetan život, bez ograničenja.

Je li proljetni umor stvaran pojam ili mit kako bi se opravdala “lijenost”?

Sigurno ste se barem jednom požalili na proljetni umor i nedostatak energije u rano proljeće, a moguće da ste se i pitali je li proljetni umor stvaran pojam ili mit kako bi se opravdala “lijenost” koja nas obuzme početkom ljepših i sunčanijih dana.

Istraživanjapokazujukako je proljetni umor normalan fiziološki proces, koji se javlja kod čitave populacije te ga neke osobe osjećaju intenzivnije u odnosu na druge, koji tu pojavu uspješno preveniraju. To je osjećaj pojačanog umora koji se jav- ljakrajemožujkaipočetkom travnja, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije te loše raspoloženje. Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost, objasnili su stručnjaci Nastavnog zavoda Štampar.

Neki stručnjaci smatraju kako do proljetnog umora dolazi radi hormonalnih promjena uzrokovanih time što se tijekom zime luči više melatonina zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a početkom proljeća i ljepšeg vremena organizam počinje lučiti više hormona sreće - serotonina. Takva hormonalna promjena dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti. Osim toga, stručnjaci navode kako u ovo doba godine dolazi do manjka vitamina i minerala u organizmu, koji su posljedica zimske prehrane, odnosno hrane siromašne vitaminima i mineralima.

Najbolji način za borbu protiv proljetnog umora je početak bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću. Idealno bi bilo kad bi ta tjelesna aktivnostbilanaotvorenom, kako bi vam svježi zrak i boravak na suncu potaknuli lučenje hormona sreće i sintezu vitamina D. Iako naravnomožebitibilokakva vrsta vježbanja prema vašim preferencijama.

Tjelesnaaktivnostubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju,zbogčegaseosoba osjeća bolje i odmornije.

Osim naglaska na vježbanje i redovitu tjelesnu aktivnost, pobrinite se i da unosite dovoljno vitamina i minerala pravilnom prehranom,biratenamirnicebogate željezom, pijete dovoljno tekućine i dovoljno spavate.