RTM 169

NEDOSTATAK LIJEČNIKA U MANJIM SREDINAMA

Svaki liječnik u Međimurju u prosjeku se brine za 1600 pacijenata Str. 2. i 3.

Regionalni Tjednik

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 169 | 27. studenoga 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

“RADOSNO SLUŽITI GOSPODINU ZNAČI RADOSNO SLUŽITI I BRAĆI”

Povijesno ređenje novoga varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša Str. 8. i 9.

GRAD PRELOG

Kapitalni projekti vrijedni 35 milijuna kuna Str. 6.

SVEČANO OBILJEŽAVANJE

SPOMEN ZA TETU LIZU

355. obljetnica smrti Nikole Zrinskoga Čakovečkog Str. 23.

Najpoznatija čuvarica međimurske popevke Str. 16. i 17.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

VIČEVIĆ POVJERENIK ZA KAMPANJU MIROSLAVA ŠKORE

AKTUALNO

Načelnik Općine Selnica Ervin Vičević izvijestio je javnost da će voditi kampanju predsjedničkoga kandidata Miroslava Škore u Međimurju.

– Pripala mi je velika čast biti prvi među jednakima u kampanji Miroslava Škore za područje Međimurja. Hvala Tinu Hrgoviću koji me je predložio i hvala svima koji

su mi dosad dali podršku! Pozivam volontere da nam pridruže kod skupljanja potpisa podrške. Dolazak Miroslava Škore očekujemo 2. prosinca, o čemu ćete biti na vrijeme obaviješteni. Nema podjela na lijeve i desne. Postoji samo podjela na one koji vole Hrvatsku i one koji ju NE vole! – u svom očitovanju kaže Vičević.

U MNOGIM DIJELOVIMA HRVATSKE NEDOSTAJE LIJEČNIKA U MANJIM, A

Svaki liječnik u Međimurj se brine za 1600 pac

U ordinacijama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec zaposleno je 14 liječnika, a 2012. godine radila su četiri liječnika. S druge stra PIŠU: MIRNA GRABAR i SANDRA ŽUPANIĆ

nismo dobili ni od dr. med.

Sanje Đekić, ispred čije je ambulante na vratima izvješeno da ne radi, te je u raz– Imam 43-godišnjeg sina govoru samo istaknula da se invalida, s kojim sam došla za sve informacije obratimo kod doktorice jer mu treba Domu zdravlja Varaždinske promijeniti kateter. Doktori- županije.

U središnjoj ustanovi prica sjedi u kaputu i očekuje da sin skine odjeću. Kako, kad je marne zdravstvene zaštite u prostorija hladna, ne grije se? Varaždinskoj županiji navode – riječi su kojima je Matilda da je radno vrijeme ambulanKokot opisala neugodnost te u Gornjoj Voći utvrđeno koju je ove jeseni doživjela dva puta tjedno, i to srijedom u ambulanti u Gornjoj Voći. i petkom od 11 do 13 sati, te potvrđuju da ambulanta nije radila „zbog nastalog kvara Grijanje?

Naime, mještanka nase- na sustavu grijanja“ te da se za vrijeme otklona, što lja od oko 500 većinom je rješavala Općistarijih stanovnika ogorčena je na Donja Voća, jer već neko zdravst vena Rad u ordinaciji vrijeme zaštita prubez tekuće tople pokušava ža la pudoznati tem mavode i odgovarajuće zašto t ič ne ne radi ambutemperature prostorije ambula nte u u 21. stoljeću ne samo Donjoj lanta u Voći. njezinu da nije prihvatljiv nego – I s t inaselju, nije moguć, ističe koje pričemo da prema pravipad a O p Podbojec ćini Donja lima, standarVoća. dima i postupci– Stara je zgrada ma zdravstvene struke bila dobra jer se grijalo na rad s pacijentima provodeći peć, ali su je obnovili novcima dijagnostičko-terapijske poEuropske unije i u periodu od stupke pr venst veno zbog godinu dana nije radila, pa zaštite zdravlja pacijenata, ponovno godinu dana nisu ali i zdravstvenog osoblja, rad mogli dobiti uporabnu dozvo- u ordinaciji bez tekuće tople lu, a kad je proradila, navodno vode i odgovarajuće temperada nema tko ložiti vatru. Evo, ture prostorije u 21. stoljeću gore su na katu neke gospođe ne samo da nije prihvatljiv kojima se danas grije, a dok- nego nije moguć – navodi torici se ne može grijati – na- ravnatelj Doma zdravlja Vavodi Matilda Kokot, ističući raždinske županije Renato da su joj iz Općine Gornja Podbojec, mag. iur.

Voća već nekoliko puta naveli da se za informaciju o radu Stanje u zdravstvu ambulante obrati doktorici U Domu zdravlja Varažzaposlenoj u ambulanti, dok dinske županije trenutno doktorica pak kaže da upita je u sastavu 16 ambulanti Dom zdravlja, i tako u krug. opće/obiteljske medicine, na Druga najbliža ambulanta sljedećim lokacijama: po jedod njezina doma je ona u Do- na u Bednji, Donjoj Višnjici njoj Voći, udaljena nekoliko (sa sektorskom u Cvetlinu), kilometara. Do nje mještani Donjoj Voći (sa sektorskom najčešće stižu autobusom, u Gornjoj Voći), Maruševcu, iako im je ambulanta u Gor- Kućanu Gornjem i Varažnjoj Voći „pred pragom“. dinskim Toplicama, po dvije Odgovor na pitanje zašto ambulante u Novom Marofu i otkad ambulanta ne radi i Jalžabetu te po tri ambu-

Mještanka Gornje Voće Matilda Kokot ispred ambulante u Gornjoj Voći

Situacija na području Međimurja Provjerili smo koliko liječnika radi u Međimurskoj županiji, a podatke smo dobili od Doma zdravlja Čakovec.

Na području Međimurske županije trenutno djeluje 55 ordinacija opće/ obiteljske medicine. U Čakovcu ih ima 18, u Prelogu su četiri, Murskom Središću tri, Nedelišću tri, Kotoribi dvije, Goričanu dvije, Lopatincu dvije, Donjem Kraljevcu dvije i dvije Maloj Subotici dvije.

Broj ordinacija je isti kao i prijašnjih godina. Prosječni broj pacijenata u ordinacijama opće/obiteljske medicine

kreće se oko 1600.

U ordinacijama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec zaposleno je 14 liječnika. Primjerice u 2016. ih je također bilo 14, u 2014. ih je bilo devet, a 2012. godine radila su četiri liječnika.

- Zasad nismo imali slučaj da se za rad u ambulanti u manjem mjestu nije javio nijedan liječnik - objašnjava Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec.

Doma zdravlja Čakovec dobio je i europska sredstva za opremanje niza ordinacija, među kojima i stomatoloških. Ukupna vrijednost projekta je

7.588.215 kuna, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobiveno 6.449.983 kuna, a Međimurska županija sufinancirala je iznos od 1.138.232 kuna.

Nabavljeni su medicinska oprema, namještaj, informatička oprema i instrumentarij za ordinacije primarne zdravstvene zaštite i lift nove zgrade Doma zdravlja.

U pet ambulanti Doma zdravlja Čakovec rekonstruirani su sanitarni čvorovi radi mogućnosti korištenja i za osobe s invaliditetom.

Aktualno

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

U NEDJELJU ČAK DVA PREVRTANJA VOZILA! (79) s područja Zagreba vozilo u kretanju nije držao na potrebnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika. Zbog toga je u zavoju sa automobilom sišao izvan kolnika, gdje je vozilom udario u zemljani usjek ceste, nakon čega se je vozilo prevrnulo na bok.

Nakon prometne nesreće, vozač je vozilom hitne pomoći prevezen u ŽB Čakovec, gdje su mu okvalificirane lake tjelesne ozljede.

PREBILI GA I UZELI NOVAC Kako javljaju iz PU međimurske, sumnja se da su mladić (19) s područja Čakovca te mladić (18) s područja Općine Sv. Juraj na Bregu počinili kaznena djela razbojništva i teške tjelesne ozljede, dok je 19-godišnjak počinio i kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede. Dvojac je 20. studenoga oko 1:30 u Perivoju Zrinskih fizički napao 38-godišnjaka te mu ukrao novac.

U napadu je muškarac zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Mladić s područja Čakovca već je sudjelovao u napadu ranije ove godine: 6. listopada u Čakovcu je napao 20-godišnjaka. Protiv počinitelja su podnesene prijave.

FOTO: ILUSTRACIJA

U nedjelju, 24. studenoga, oko 4:30 u G. Dubravi vozač (25) automobila slovenskih oznaka s područja Općine G. Mihaljevec brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste, ni vidljivosti. Izlaskom iz zavoja na ravnom dijelu ceste automobilom je sišao izvan kolnika na travnatu površinu, gdje se vozilom prevrnuo na krov. U nedjelju oko 21 sata u Sv. Urbanu, vozač automobila zagrebačkih oznaka

3

A POSEBNO RURALNIM SREDINAMA

ju u prosjeku cijenata

ane u Varaždinskoj županiji nedostaje 13 timova opće/obiteljske medicine lante u Ludbregu i Gradu Varaždinu.

U odnosu na zatečeno stanje po preuzimanju mandata dužnosti ravnatelja Renata Podbojca, u ožujku 2018. godine, taj broj je povećan s devet na 16.

U Domu zdravlja Varaždinske županije u djelatnosti opće/obiteljske medicine trenutno je zaposleno 23-oje liječnika, i taj je broj u odnosu na 2015. godinu povećan za sedam.

– Uobičajena situacija je da liječnici koji javnu zdravstvenu službu obavljaju na osnovi zakupa odnosno koncesije nemaju interes za rad u manjim ruralnim sredinama te je Dom zdravlja jedina institucija koja će na takvom području pružiti prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu.

Kontinuiranim raspisivanjem i ponavljanjem natječaja Dom

Iz Doma zdravlja navode da liječnici koji službu obavljaju na osnovi zakupa, odnosno koncesije, nemaju interesa za rad u manjim ruralnim sredinama zdravlja želi što više liječnika zaposliti u Domu zdravlja, međutim, zbog postavljenog zdravstvenog sustava, a na koji ni Dom zdravlja ni Županija nemaju utjecaj, manji je i interes za radom u Domu zdravlja. Prije svega ovdje podrazumijevamo manje plaće u Domu zdravlja temeljem koeficijenata propisanih Uredbom Vlade za obavljanje zdravstvene službe u odnosu na druge subjekte u zdravstvenom sustavu koji zdravstvenu službu obavljaju na osnovi zakupa, koncesije ili u ordinaciji temeljem ugovora s HZZO-om. Stoga

Renato Podbojec

Varaždinska županija ulaže kontinuirane napore i znatne mjere da se liječnici na druge načine stimuliraju. S obzirom na trenutni broj liječnika zaposlenih u Domu zdravlja u djelatnosti opće/obiteljske medicine, trenutno su sve ambulante Doma zdravlja pokrivene zdravstvenim djelatnicima – objašnjava Podbojec.

Varaždinska županija

Pitali smo i u Varaždinskoj županiji jesu li primili kakve pritužbe na rad ambulante u Gornjoj Voći i odgovorili su nam niječno.

– U Gornjoj Voći djeluje sektorska ambulanta u kojoj radi dr. med. Sanja Đekić, zaposlenica Doma zdravlja Varaždinske županije. Riječ je o pružanju usluge iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem, pa rad navedene ambulante Varaždinska županija financira s 1000 kuna mjesečno već više od 20 godina. Naime, Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja minimalan broj osiguranika za koje se može organizirati tim opće/obiteljske medicine iznosi 1275 korisnika. Budući da na područjima posebne državne skrbi, uz granicu s Republikom Slovenijom i na područjima loše prometne povezanosti (ruralna područja) djeluju ambulante opće/obiteljske medicine koje

ne udovoljavaju navedenom standardu, Varaždinska županija je u svrhu održanja dostupnosti zdravstvene zaštite stanovništva preuzela obvezu sufinanciranja „sektorskih ambulanata“ – stoji u odgovoru Vesne Margetić-Slatki, savjetnice za odnose s javnošću u Varaždinskoj županiji.

U Županiji su svjesni problema nedostatka liječnika, posebno u manjim sredinama. Prema podacima koje su nam poslali, u Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 86 timova (liječnik i medicinska sestra/tehničar) u javnoj zdravstvenoj službi, od čega 16 timova u Domu zdravlja Varaždinske županije i 70 liječnika-koncesionara. Prema Mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti opće obiteljske medicine, u Varaždinskoj županiji je potrebno 99 timova opće obiteljske medicine, a trenutno nedostaje 13 timova.

U Cestici, Gornjem Knegincu, Martijancu, Maruševcu, Novom Marofu, Petrijancu, Trnovcu Bartolovečkom, Varaždinskim Toplicama, Velikom Bukovcu, Vidovcu i Visokom nedostaje po jedan tim, a u Svetom Đurđu dva tima.

– Suočena s problemom odlaska liječnika, Varaždinska županija je zauzela aktivan stav kako bi se postojeći liječnici zadržali na području Varaždinske županije, odnosno da bi se liječnike iz drugih područja privuklo u Županiju. Konkretne mjere odnose se na financiranje ili sufinanciranje troškova poslijediplomskih studija liječnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području Županije, sufinanciranje troškova specijalizacija liječnika u deficitarnim djelatnostima, sufinanciranje troškova najamnina za stanove koje koriste liječnici, sufinanciranje rada sektorskih ambulanata u ruralnim područjima (Gornja Voća, Kamenica, Vrbno, Cvetlin, Završje Podbelsko) i sufinanciranje stomatološkog dežurstva – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

MINISTAR DARKO HORVAT U VARAŽDINU:

“Poslodavce treba porezno rasteretiti!”

- Moramo smanjiti administrativne procese i iz godine u godinu smanjivati porezno opterećenje – poručio je Horvat.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Više od 150 poslodavaca, uzvanika i institucija s područja četiriju sjevernih županija okupilo se u Varaždinu na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca koja je organizirana u okviru projekta „Promocija poduzetništva”.

Nakon što su konferenciju „Industrija 4.0 – prilika i/ ili izazov“ otvorili Gordana Daranja, predsjednica HUP-a i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, okupljenima se obratio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, istaknuvši da će okosnica četvrte industrijske revolucije biti Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva.

– Nije tu bitna samo digitalna transformacija već ukupno digitalno gospodarstvo Hrvatske. Vlada RH ima plan i bit će u obliku dokumenta predstavljen hrvatskoj javnosti do kraja godine, nakon čega će javna rasprava trajati oko mjesec dana.

Potom ćemo dobre sugestije implementirati u Nacionalni

plan. Za prvi natječaj koji će pratiti poduzetnike u uvođenju novih tehnologija i svega ostalog što donosi industrija 4.0 osigurano je 250 milijuna kuna – rekao je Horvat.

Nakon strateških dokumenata, njegovo ministar-

Okosnica četvrte industrijske revolucije će biti Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva stvo izradit će akcijske planove s vremenskom i financijskom omotnicom unutar koje će biti opisano sve što se namjerava ostvariti spomenutim Nacionalnim planom.

Hrvatska, smatra Horvat, nije zakasnila s izradom plana jer se „na nivou EU tek sinkroniziraju strateški dokumenti industrije“.

– Budno pratimo smjernice Europske komisije radi usklađenja hrvatskih strateških do-

kumenata, a nove financijske omotnice naši gospodarstvenici mogu očekivati u razdoblju od 2020. do 2027. godine.

Ako želimo imati inovativnu Hrvatsku i provesti reindustrijalizaciju, prvo moramo temeljnu industriju postaviti na zdrave noge. Nama nažalost još propadaju veliki industrijski giganti te imamo probleme s neisplatom plaća i ispunjavanjem ugovorenih poslova – ukazuje Horvat.

Dodao je da naši gospodarstvenici moraju promijeniti svoje promišljanje o poslovanju jer prvo treba investirati u baznu industriju, da bi se iz nje producirale inovacije, a potom slijede investicije u istraživanje i razvoj. Vlada priželjkuje da se kao akcelerator razvoja iskoriste EU fondovi.

– Naši poduzetnici investiraju u nove tehnologije i inovativna rješenja koliko u ovom trenutku mogu. U tome im mora pomoći Vlada i sav javni servis. Na raspolaganje im moramo staviti sve financijske institucije, smanjiti administrativne procese i iz godine u godinu smanjivati porezno opterećenje. Potonje treba što prije provesti – rekao je ministar Darko Horvat.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

ZAŠTITA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH PRIJELAZA NA PODRUČJU MURSKOG SREDIŠĆA Gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak predvodio je 72. sjednicu stručnog kolegija kojoj su prisustvovali Miljenko Cmrečak, Zvonko Vrtarić, Miljenko Štefanić, Dolores Vrtarić, Josip Sršan, Mateja Novak, Drago Belše i Marta Tuksar.

Na kolegiju je rečeno da je u Grad stiglo očitovanje HŽ Infrastrukture Zagreb o rekonstrukciji postojećih

pružnih prijelaza na području Murskoga Središća.

- Smatramo da za sva četiri željezničko-cestovna prijelaza treba postaviti uređaje sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima, ali najfrekventniji i najvažniji su prijelazi u Murskom Središću i Brodec u Vratišincu. Stoga tražimo da se istovremeno i za ova dva pružna prijelaza zatraže potrebne

PRIJAVITE SE

Programi poticanja lokalnog sporta Središnji državni ured za šport organizacijama civilnog društva kao potencijalnim prijaviteljima na natječaj za sufinanciranje sportskih programa poticanja lokalnog sporta i sportskih natjecanja i natječaj za sufinanciranje programa obuke neplivača „Hrvatska pliva“, pruža podršku u obliku pripreme programskih prijedloga za prijavljivanje, kao i za provedbu programa sufinan-

ciranih tim sredstvima.

Središnji državni ured za šport organizirat će informativne radionice vezano uz pripreme programskih prijedloga.

Radionice se organiziraju sa svrhom pružanja relevantnih informacija o postupku prijave na natječaje, a održavat će se u Središnjem državnom uredu za šport u Zagrebu, Savska cesta 28/I, 25. i 29 studenoga te 2., 6., 9., 13., 16. i 20. prosinca.

OPĆINA KOTORIBA

Obnova Ulice Josipa Slavenskog Ulica Josipa Slavenskog u Kotoribi uskoro će osvanuti u novome svjetlu. Naime, privode se kraju radovi na modernizaciji ulice koja godinama vapi za obnovom.

- Riječ je o radovima koji uključuju izvedbu priključaka na kanalizacijski sustav, a on je vezan i uz dio Ulice kralja Tomislava,

čime baš svako domaćinstvo ima mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu - rekao je Roberto Ujlaki, zamjenik načelnika Općine Kotoribe.

Ujlaki je ujedno dodao da to nisu svi radovi koji se izvode, budući da se napravilo i proširenje kolnika u ovoj kotoripskoj ulici.

dozvole i da se prijave za sufinanciranje – suglasni su bili sudionici kolegija.

Na sjednici je također Nogometnom klubu Mura iz Hlapičine odobrena isplata kapitalne donacije u iznosu od 30.000 kuna za građevinske radove na klupskim prostorijama, dok je NK-u Rudar iz Murskoga Središća odobren iznos od 20.000 kuna za sufinanciranje gradnje tribina.

GOSPODARSKO VIJEĆE ŽUPANIJSKE KOMORE

Svi gospodarski pokazatelji rastu, pada tek - nezaposlenost Uručene su nagrade „Zlatne plakete“ najuspješnijim međimurskim tvrtkama, a priznanja su primili LPT iz Preloga, NDK iz Štrigove i O.M.T. iz Ivanovca PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Gospodarsko vijeće Županijske komore Čakovec održalo je svečanu sjednicu na kojoj su dodijeljene nagrade „Zlatna plaketa“ za poslovnu 2018. godinu. U kategoriji velikih trgovačkih društava nagrađena je tvrtka LPT Prelog, najuspješnije srednje trgovačko društvo je NDK iz Štrigove, dok je tvrtka O.M.T. iz Ivanovca primila nagradu kao najuspješnije malo trgovačko društvo.

- Uspješno gospodarstvo i poduzetništvo nije pokretač samo ekonomskih, već i širih društvenih promjena.

Rast i razvoj međimurskog gospodarstva pokazuju službene brojke – povećanje poduzetnika za osam poNagrade najuspješnijima sto, broja zaposlenih za tri uručili su osim predsjedposto, pozitivan saldo, nika Križaića i miniporast investicija star gospodarstva, za 30 posto, rast poduzetništ va ukupnih prii obrta Darko Ono što hoda za osam Hor vat te posebno veseli posto, a biljepotpredsjedžimo i porast nik Hrvatske je rast plaća u plaća za 7,43 gospodarske posto.

Međimurju za komore JoOvi pokasip Zaher, a 7,43 posto zatelji rezultat svečanosti dosu rada uspješdjele prisustvonih međimurskih vali su i župan tvrtki i mnogih poduMeđimurske županije zetničkih pothvata – otkrio Matija Posavec, gradonačelje Mladen Križaić, pred- nik Grada Mursko Središće sjednik Županijske komore Dražen Srpak, gradonačelČakovec. nik Grada Preloga Ljubomir

Kolarek, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec te brojni međimurski gospodarstvenici, predstavnici institucija i ravnatelji srednjih škola.

- Svi pokazatelji međimurskoga gospodarstva rastu, dok samo jedna stvar pada, a to je nezaposlenost. Tijekom 2018. godine otvoreno je 3000 novih radnih mjesta.

Nismo županija koja ima najmanje plaće u Hrvatskoj i drago mi je da to u konačnici pokazuju i podaci Hrvatske gospodarske komore. Naravno da nismo zadovoljni

iznosom plaća, no veseli nas stalni rast. Međimursko gospodarstvo na razini Hrvatske je na visokom 6. mjestu među županijama što je, prije svega, zasluga naših gospodarstvenika i radnika, a Međimurska županija će i nadalje u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti podupirati njihov rad – dodao je župan Posavec.

Predstavljene su i obiteljske tvrtke koje su stekle pravo na znak „Hrvatska kvaliteta“, a to su Poljo Posavec za delikatesno Zlatno olje u kategoriji stopostotnih djevičanskih ulja te trikotažna tvrtka Enigma Stars.

ČAKOVEC JE BIO DOMAĆIN KONFERENCIJE O SPORTSKOJ REKREACIJI

Kretanje i tjelesna aktivnost su preduvjeti zdravlja U Hotelu Park u Čakovcu je 22. i 23. studenog održana stručna konferencija na temu „Čimbenici uspješnosti sportske rekreacije“, s ciljem razmatranja pitanja vezanih uz čimbenike uspješnosti sportske rekreacije i utvrđivanja pravaca daljnjeg razvoja i unapređivanja sportske rekreacije u Hrvatskoj.

Riječ je o važnoj društvenoj djelatnosti u modernim uvjetima života i rada, poglavito za zdravlje ljudi, a ovakva su okupljanja važna i zbog uspješnijeg sporazumijevanja sa svim

subjektima koji su na izravan ili neizravan način povezani na području sportske rekreacije.

- Nalazimo se iza četverogodišnjeg razdoblja te ćemo pokušati utvrditi strateške pravce daljnjeg razvoja sportske rekreacije u Republici Hrvatskoj. Dokazano je da su među temeljnim preduvjetima dobroga zdravlja suvremenog čovjeka kretanje i tjelesna aktivnost - poručio je Vladimir Findak, predsjednik Hrvatskoga saveza sportske rekreacije „Sport za sve“.

- Još prije 2000 godina alek-

sandrijski liječnik Herofil je rekao: „Ako nema zdravlja, znanost je slaba, blagostanje je beskorisno, rječitost je ništavna!“ Drugim riječima, zdravlje je pokretač svega.

Bit zdravlja je rekreacija i preventiva, a mi u Međimurju doista se možemo pohvaliti i to brojnim preventivnim programima gdje institucionalno prednjači naš Zavod za javno zdravstvo, našim znanstvenim ustanovama poput Međimurskog veleučilišta koji nudi i smjer Menadžment turizma

i sporta te rekreativcima koji svoje slobodno vrijeme usmjeravaju u zajedništvo kroz koje promiču kvalitetan i zdrav način života - poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Predsjednica Međimurskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ Danica Korunić govorila je o međusobnoj povezanosti zdravlja, zdravstva, kretanja i sportske rekreacije te istaknula izvrsnu suradnju sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije.

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

PREDAVANJA I RADIONICE NA GOSPODARSKOM FORUMU GRADA PRELOGA Grad Prelog i ove godine već tradicionalno održava susret gospodarstvenika pod nazivom Gospodarski forum Grada Preloga 2019. Gospodarski forum održat će se u petak, 29. studenoga, u prostoru Hotela Panorama DG Sport u Prelogu.

Ovogodišnji program Gospodarskog foruma Grada Preloga sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu održat će

se nekoliko zanimljivih predavanja i radionica.

Partneri Grada Preloga u organizaciji predavanja i radionica su HAMAG BICRO, Hrvatska gospodarska komora i Ženski poduzetnički centar, a održat će se i radionica „Ideje i idealizacije“ europskog projekta „ENESCE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju

lokalnih energetskih strategija i planova u suradnji s građanima“.

U drugom dijelu programa održat će se završna svečanost uz panel raspravu te prikazivanje kratkog dokumentarnog filma o gospodarstvu Grada Preloga. Nakon završne svečanosti slijedi i tradicionalno druženje svih poduzetnika s područja Grada Preloga.

RAZGOVOR S LJUBOMIROM KOLAREKOM, GRADONAČELNIKOM GRADA PRELOGA:

“Ove smo godine završili kapitalne projekte vrijedne 35 milijuna kuna!”

- Za dječje vrtiće i osnovnu školu iz Proračuna izdvajamo 4,4 milijuna kuna, a za kulturu i sport dodatnih 4,7 milijuna, što je oko 50 posto poreznih prihoda Grada. Dakle, svaku drugu kunu vraćamo građanima, ulažemo u ljude – kaže Kolarek.

4,4

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com FOTO: STUDIO VIPRO

Otvorenje Poduzetničkog centra Prelog svojevrsni je „šlag na tortu“ ulaganja u kapitalne projekte na preloškom području. Investicija vrijedna 16,5 milijuna kuna u velikoj mjeri mijenja gospodarsku sliku Preloga, ali i cijelog donjeg Međimurja. Grad Prelog uz Donji Kraljevec predstavlja gospodarsku osovinu ovog dijela Međimurja s više od 6000 radnih mjesta, a Poduzetnički centar omogućit će daljnji rast.

milijuna kuna ulaže se u predškolski i osnovnoškolski odgoj, a to je oko 25 posto gradskih poreznih prihoda, što Grad Prelog svrstava u sam nacionalni vrh

Preloška obilaznica

- Poduzetnički centar Prelog je zaokružio cijelu priču čime smo napravili iskorak u daljnjem razvoja Preloga i donjeg Međimurja. Drugi iskorak u širenju preloškoga gospodarstva je povećanje gospodarske zone Sjever, što se već provodi.

Ministarstvo gospodarstva nam je dodijelilo nepovratnih 8,7 milijuna kuna za izgradnju komunalne infrastrukture.

Treći korak je preloška obilaznica Zone Sjever. Njome osiguravamo veću sigurnost prometa za građane, ali i bolje uvjete za poslovanje sadašnjih i budućih investitora – pojašnjava gradonačelnik Preloga, Ljubomir Kolarek.

Osim Poduzetničkog centra, Prelog je ove godine realizirao još tri kapitalne investicije.

Jedna je gradnja dječjeg vrtića vrijednog više od 12 milijuna kuna, a projekt je sufinanciran sa 6,7 milijuna.

- Taj je objekt s ljudske strane najvažniji u našem gradu. Prelog, srećom, ima puno djece.

Ovoga trenutka gradski Dječji vrtić Fijolica i privatni Dječji vrtić „Vesela loptica“ pohađa oko 360 djece, a Grad svim roditeljima jednako pomaže.

Imamo vrtić u Cirkovljanu, u kojem je ove godine obnovljen sanitarni čvor, i u Draškovcu, gdje je trenutno 55 djece, a postoji nužna potreba da se proširi za još jednu grupu, što ćemo uskoro i realizirati – objašnjava gradonačelnik Kolarek.

U kapitalne projekte spada

i odmaralište za bicikliste u Oporovcu, vrijedno više od dva milijuna kuna iz europskih fondova, kao i izgradnja nerazvrstane ceste u Industrijskoj zoni Istok, vrijedne 4,2 milijuna kuna.

- Kad se sve to zbroji, ove smo godine završili radove vrijedne više od 35 milijuna kuna.

Lijepo je govoriti i dobivenim projektima, ali sve što nam je odobreno trebalo je znati realizirati. To posebno vrijedni za financijski aspekt projekata jer je za svaki bilo potrebno osigurati instrument predfinanciranja. Tek nakon realizacije se

Iduće godine u Proračunu je za kulturu osigurano 300.000 kuna, a za sport 230.000 kuna

novac vraća – kaže gradonačelnik Grada Preloga.

Svake godine podjednako se ulaže u sva prigradska naselja. Tako su uređeni ribnjaci u Čukovcu i Draškovcu, dok je u samom Prelogu postavljena LED rasvjeta. U istom ritmu Grad Prelog planira nastaviti i sljedeće godine.

Marina Prelog

- U pripremi su brojni mali projekti, koji su itekako vidljivi

te koji povećavaju kvalitetu života n a š i h g r ađana. Uredit ćemo sportske parkove u Cirkovljanu, Draškovcu, Čehovcu i Prelogu, tenis centar u Prelogu, pješačkobiciklističke staze u ulicama u kojima je kompletno uređena komunalna infrastruktura, uvesti širokopojasni Internet u gotovo svim naseljima…

Ovih dana započinje i projekt Aglomeracije Donja Dubrava, nakon koje moramo urediti

sve prometnice, ali i iskoristiti radove na uvođenju kanalizacijskog sustava, kako bismo naselja opremili i svom ostalom komunalnom infrastrukturom. Želimo da sva naša naselja izgledaju kao što izgleda Čehovec nakon uređenja. Ne smijemo zaboraviti ni ulaganje od gotovo pet milijuna kuna u uređenje Marine Prelog – otkriva Kolarek.

U Proračunu za iduću godinu povećana su izdavanja za kulturu za više od 300.000 kuna i sport za oko 230.000 kuna.

- Za kulturu smo do sada izdvajali oko 2,2 milijuna kuna,

a za sport 2,5 milijuna. Grad u predškolski i osnovnoškolski odgoj, iako nismo osnivači škola, godišnje ulaže više od 4,4 milijuna kuna. U taj iznos ne spada ulaganje u infrastrukturu već izravna pomoć roditeljima za kupnju udžbenika, financiranje troškova prehrane i prijevoza. Kada sve to zbrojimo dolazimo do iznosa većeg od 9 milijuna kuna, što je polovica poreznih prihoda Grada Preloga. Drugim riječima, mi svaku drugu kunu od poreza vraćamo građanima, ulažemo izravno u ljude – zaključuje preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Život

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

7

MEĐIMURCI KOJE JE ŽIVOT ODVEO U AUSTRALIJU: LJUBOMIR I KATARINA VRANKO PROSLAVILI POLA STOLJEĆA LJUBAVI

“Kad sanjaš, sanjaj otvorenih očiju!”

– Službena šetališta u to su vrijeme podrazumijevala okupljanja na groblju, a na jednom takvom okupljanju prvi put sam vidio Katarinu. Uslijedili su upoznavanje te skriveni ispitujući pogledi s obiju strana – priča Vranko.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: Luka Vincetić/Privatna arhiva obitelji Vranko

Ljubomir i Katarina Vranko upoznali su se na blagdan Svih svetih 1964. godine. Protekloga petka navršila se 50. godišnjica braka ovih Međimuraca s iznimno zanimljivom životnom pričom, koju su dostojno i proslavili.

– Iako sam rođen u Bjelovaru, stjecajem okolnosti obitelj se doseljava u Čakovec 1959. godine. Jedno vrijeme živio sam u (Gornjem) Pustakovcu (tada zasebnom naselju, danas dijelu Čakovca, op. a.), a kasnije u samome gradu.

Moj djed i baka vjenčali su se u Čakovcu daleke 1924. te se njihovo četvero djece rodilo u tom gradu, zbog čega se i ja osjećam Međimurcem. Brat moje bake Emilije, Aleksandar Schulteis, bio je osnivač, kustos i prvi ravnatelj Muzeja Međimurja, tada Gradskog muzeja Čakovec – počinje svoju priču Vranko.

Nezamisliva stvarnost

– Kad si mlad, upijaš život oko sebe: nezamislive situacije postaju stvarnošću kao u snovima. Sa školskim kolegom sam došao u njegovo rodno selo pa su poslije svete mise zaredala nova poznanstva s domaćim djevojkama i dečkima. Službena šetališta u to su vrijeme podrazumijevala okupljanja na groblju, a na jednom takvom okupljanju prvi put sam vidio Katarinu.

Uslijedili su sramežljivo upoznavanje te skriveni ispitujući pogledi s obiju strana, i kod djevojaka i kod momaka. U toj sam mističnoj atmosferi prikovao pogled uz nisku djevojku ravne kose u zimskome kaputu skoro do zemlje. Njezine su se kolegice smijuljile i dobacivale natapiranih frizura i suknji iznad koljena, a ja sam bio u nekome transu ne primjećujući išta oko sebe! (smijeh) Ni imena joj se nisam mogao sjetiti, a ostali smo u tome društvu barem sat i nešto!

Nakon večere, kolega mi je

priznao da je zaljubljen u onu najnižu curu, Katarinu, no da ona to ne sluti. Osjetio sam knedlu u grlu jer sam se baš u nju zagledao. Nisam mu ništa

U subotu, 16. studenoga, došao je i dan proslave bračnoga života sretnog para: u Kavani „Stari krov“ u Donjem Kraljevcu Ljubo i Kata uz prekrasne zvuke žica TS-a Doremu dostojno su obilježili obljetnicu rekao da ga ne uvrijedim, ali sam predložio da joj pošalje poruku i kaže kako se osjeća.

Prošlo je nekoliko tjedana, a mi smo prilično redovito odlazili u Goričan, ovisno o tome koliko je bilo novca od prodaje bonova u đačkoj menzi, te se družili s curama i dečkima.

Bila je zima, snijeg je sve pokrio, pješačenju od željezničke stanice u Donjem Kraljevcu do Goričana i natrag po cesti i smrznutim poljima kao da nije

bilo kraja…

Za to sam vrijeme upoznao skoro svu lokalnu mladež i uklopio se u njihovo društvo. Jednoga dana upitao sam kolegu: „Je li ti Katarina odgovorila?“, na što je odvratio da na kraju nije ni poslao poruku! Potpuno diskretno uputio sam Katarini svoju prvu pisanu poruku uz pomoć njezine bliske kolegice Marije, no odgovor nije stizao sve dok jednoga ponedjeljka u školi u Varaždinu sam kolega kojega smo zvali Detec nije donio presavijeni i zalijepljen papirić s mojim imenom na jednoj strani te simbolom „K2“ na drugoj („Katarina Kolonić“).

To su bili sramežljivi počeci naše veze! – dodaje Vranko.

Od toga je vremena počeo sam dolaziti u Goričan i odstajati kod obitelji Šercer, koja se bavila pekarskim zanatom. Zadnji dio kuće bio je adaptiran za pekarsku proizvodnju te su tamo dečki spavali, razgovarali po cijele noći i usput pomagali kod pripreme i pečenja kruha i peciva.

Borba za opstanak

– Sve četiri godine u Rudarsko-tehničkoj školi živio sam i hranio se u Đačkome domu nasuprot škole. Moje su financijske mogućnosti bile izrazito skromne te sam često prodavao prehrambene bono-

ve da bih kupio povratnu kartu za vlak do Donjega Kraljevca, novu žicu na gitari ili dvije-tri cigarete… To su bila takva vremena, no vjerovali smo da je sve moguće ako si uporan i ako sanjaš o boljem sutra! Iako sam bio veoma neiskusan i mlad, stvarnost me nije zabrinjavala: uvijek sam pronašao izlaz iz teške situacije. Posla je bilo na varaždinskim ulicama: pokucaš na vrata ispred kojih su bili istovareni ugalj ili velika hrpa drva, srama nije bilo… „Dobar dan, mogu li vam pospremiti ugljen?“ ili „Dobar dan, mogu li vam nacijepati drva i pospremiti u podrum ili šupu?“ Nikada nije bilo govora o cijeni ili cjenkanja! „Koliko dadnete, bit ću zahvalan!“ Najteže je bilo kad bi te odbili…

Tako se gledalo na to: sad ili nikad, sve ili ništa! To je bila neka vrst borbe za opstanak na ulici. Bilo je dobrih ljudi koji su me nudili i juhom, grahom, komadićem kruha ili s par šnita salame, a ni oni nisu hrane imali u izobilju… I danas sam im zahvalan na ljudskosti!

Tako se tih dana formirao karakter mladića koji vjeruje u budućnost. „Kad sanjaš, sanjaj otvorenih očiju!“ To je bio moto naših mladenačkih godina. Još i danas se sjećamo jedne kućice na putu u donje Međimurje: imala je posađen red cvijeća do

ceste, bila uredna i skromna, ali za moje je pojmove bila savršen dom za buduću obitelj s barem četvero djece, kako sam ja zamišljao budućnost.

Kako to ostvariti tada nije bilo važno, ali mogu iskreno reći da za taj „superoptimističan“ san nismo mogli ni zamisliti da će biti ostvaren samo pet godina nakon vjenčanja, i to u dalekoj Australiji…

Vjenčanje i prekretnice

Kao što je 1964. bila velikom prekretnicom u mome životu, tako je 1969. bila po mnogočemu značajna za Katarinu, što se mature, zaposlenja u Zagrebu te pripreme za naše vjenčanje tiče. Cijela je situacija bila prilično neizvjesna, budući da sam ja bio na odsluženju vojnog roka u Somboru i Skopju, a nije bilo garancije da ću dobiti tjedan dana dopusta za svadbu. Nakon što sam odslužio vojni rok, 1970. našli smo podstanarsku sobicu u Zagrebu, na Rudešu kod Trešnjevke. Par mjeseci nakon što se te godine rodila kći Tatjana, selimo se u podrumski stan nekoliko kuća dalje te tu ostajemo sve do odlaska u Švicarsku 1971. Više puta smo pokušavali dobiti obiteljsku dozvolu za rad u Švicarskoj, no na kraju smo se preselili u Weiler kod Feldkircha u gornjoj

Austriji (pokrajina Voralberg blizu granice s Lihtenštajnom i Švicarskom).

U susjednoj Austriji nije bilo problema: Katarina je dobila posao u struci kao građevinska tehničarka, a ja sam se zaposlio u manjoj privatnoj radionici za izradu metalnog uredskog namještaja. Živjeli smo kod dvoje starijih ljudi u potkrovlju. U lokalnom tisku primijetio sam oglas australske vlade da bračnim parovima sa srednjom stručnom spremom nude besplatno useljavanje u Australiju, uključujući i troškove. Nakon svih formalnosti u australskom Veleposlanstvu u Beču, s kćerkicom Tatjanom krenuli smo na nezamislivo dalek put… I stvorili novi život u novoj zemlji! – prisjeća se naš sugovornik.

Spomendan proteklih dana

U subotu, 16. studenoga, došao je i dan proslave bračnoga života sretnog para: u Kavani „Stari krov“ u Donjem Kraljevcu Ljubo i Kata, kako ih obitelj i prijatelji odmila zovu, uz prekrasne zvuke žica Tamburaškoga sastava Doremu dostojno su obilježili obljetnicu, vrijednu pažnje i poštovanja, od pola stoljeća.

Uz svesrdnu podršku šogora Momčila Radmanovića, Davida Dolenca iz TS-a Doremu i prijatelja, ostvaren je za obitelj Vranko značajan spomendan na mlade dane i životni put.

Slavlju su prisustvovali Ljubina i Katina unuka, bliža i daljnja rodbina te dragi prijatelji, dok su njihove tri kćeri, sedmero unučadi i zetovi, iako u Australiji, bili s njima u duhu, dodaje Vranko, i zaključuje: – Pri kraju životne priče ne možeš izbjeći da se ne upitaš: je li doista sve toliko brzo prošlo, jesmo li ostvarili barem dio životnih zamisli? Mislim da nam pogled unatrag samo potvrđuje da je ovaj život nezamislivo kratak, dok se čini nezamislivo dugačkim kad ga proživljavaš…

I nakon 45 godina života u glavnom gradu Australije, svake druge godine dolazimo u posjet lepom našem Međimurju i dragim nam ljudima!

8

Život

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

NOVI VARAŽDINSKI BISKUP BOŽE RAD

“U Varaždinskoj biskupiji nem

– Zaista sam ovdje osjetio jednu lijepu atmosferu. Varaždin je lijep grad. Oko kaže da se može lijepo u njemu živjeti. Ali dojam daju i ljudi. Doš PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Božu Radoša, novoga varaždinskog biskupa, papa Franjo imenovao je 1. kolovoza, a u nedjelju, 24. studenoga, održano je njegovo ređenje. To je prvo, pa stoga i povijesno biskupsko ređenje u varaždinskoj katedrali. Prije ređenja monsinjor Radoš našao je vremena i spremno odgovorio na nekoliko pitanja. U intervju je ispričao kako je primio svoje imenovanje, kako doživljava novu zadaću, o slici Crkve u Hrvatskoj i njezinoj ulozi, o većem iseljavanju Hrvata u inozemstvo, a osvrnuo se i na stanje u Varaždinskoj biskupiji.

Gdje ste doznali da vas je Papa imenovao varaždinskim biskupom? Kakvi su vas osjećaji preplavili?

Kad sam doznao za vijest, moram reći da sam bio jako uznemiren. Gotovo da sam osjetio i doživio stres, pomalo i paniku. Zašto? Kako? Je li to definitivno? Nikada nisam bio u tim kombinacijama – barem sam tako razmišljao.

Idem u nepoznato. Hvala Bogu da sam se zatekao pred crkvom svetog Petra u Okovima. Nisam se tamo

Novoga varaždinskog biskupa papa Franjo imenovao je 1. kolovoza dugo zadržavao, nego sam odmah ušao u crkvu zajedno sa svojom rodbinom koja je tada slučajno bila kod mene.

Na koljenima sam molio Gospodina da to bude san nakon kojeg ću se probuditi, iskreno govoreći. No, malo-pomalo, na koljenima sam došao k sebi i znam da Gospodin uvijek poziva one koji nisu spremni da ih On sprema.

Oduševljenje

Kakve su bile reakcije prijatelja? Spomenuli ste i rodbinu – vjerojatno im niste odmah istog trena rekli?

Ne, morao sam se jako čuvati da ništa ne primijete.

Reakcija prijatelja, kad je bilo objavljeno, bila je jedno oduševljenje, radost koju ja tada nisam mogao dijeliti s njima.

Bila je tu podrška od prijatelja koji me poznaju i koji imaju bolje mišljenje o meni nego što ja imam o sebi. Zato sam se malo i bojao. Moji najbliži, kad su čuli, i kad smo se mi čuli, htjeli su osjetiti kako ja to doživljavam. Znam da me dobro poznaju i da nisam stremio tomu. Hrabrili su me govoreći da će sve biti u redu.

Kako osobno doživljavate ulogu, zadaću i poziv biskupa?

Rođen u brojnoj obitelji Bože Radoš rođen je u Crvenicama, mjestu u duvanjskom kraju, između Tomislavgrada i Posušja, u brojnoj obitelji. Njegovi roditelji Ivan i Matija imali su osmero djece. Troje najstarijih doživjelo je svega godinu, godinu i pol dana. Živjeli su u kući zajedno s bakom i djedom te stricem i njegovom obitelji, u kojoj je također bilo petero djece.

– Najljepša iskustva nosim iz te kuće, kuće koja je uvijek odisala radošću i

Još uvijek slažem mozaik poziva jednog biskupa, ali uvijek me vodi to da je to poziv od Boga, da me Crkva prepoznala, pozvala i postavila za pastira. Dakle, postavljen sam u Crkvi i za Crkvu. To je svećenička služba u punini. Prva biskupova zadaća je da naviješta svima Riječ Božju. To je zadaća apostola: „Idite po svem svijetu i naviještajte evanđelje.“ To je zadaća biskupa, da okuplja na euharistiju. Gdje je biskup, ondje je i Crkva.

Biskup je otac koji se očinski brine za sve, a prvi koji su mu na srcu su svećenici, koji su prva karika do Božjeg naroda. Ako biskup izgubi tu kariku, tada gubi i dodir

životom. Bilo je tu i svađa i svega onoga čega ima u kući gdje je puno djece, ali nadasve bilo je reda i mira. Otac je radio u Njemačkoj, a stric je bio kod kuće. Ta kuća je bila i kuća molitve.

Zaista neću pretjerati ako kažem da sam imao svete djeda i baku. Isto tako, i naši roditelji su bili pobožni ljudi koji su nam prenijeli ono što je najvažnije: dar i žar vjere. Svake večeri smo se okupljali na molitvi. Bog je bio kompas

našeg života, ono što je bilo najdublje u našem životu – govori Radoš.

Njegova obitelj 1973. godine preselila se u Kuševac pored Đakova i ondje su se rodile njegove prve želje da postane svećenik.

Ondje je završio osnovnu školu, pošao u sjemenište na Šalatu, a nakon dvije godine se vratio u Đakovo, gdje je završio teologiju te je zaređen za svećenika 1990. godine.

s onima kojima je poslan. ne treba tražiti da ima bolji Biskupova je služba da bdije, imidž u medijima nego što čuva, sluša i osjeća bilo ga ima u stvarnosti. naroda i da, prije Vjerujem da bi svega, moli da Crkvu treBog bude onaj ba lo proKad sam doznao da koji će intermatrati sam imenovan iznutra, venirati, po iznositi njemu i l i biskupom, moram reći da vijesti po nekom sam bio jako uznemiren. k a k o drugom, Crkva ali uvijek u Gotovo da sam osjetio i doživljakorist Boždoživio stres, pomalo jeg naroda. va sebe, i paniku.”

Koji je vaš a slušati i dojam o slici kako drugi Crk ve u menas doživdijima? ljavaju. Vjerujem Ne mogu govoriti o komda je važnosti i vrijednost pletnoj slici Crkve u mediji- crkvenih medija, koji prate ma jer za to ni nemam dobar Crkvu iznutra, da objektivno pregled, ali mislim da Crkva prikažu stvarnost. U Crkvi

je uvijek bilo i uvijek će biti dobroga i onoga što nije dobro. Bit će dobrog sjemenja, žita, a bit će i kukolja.

Ni jedno ni drugo ne treba staviti na stranu. Kukolj valja odstraniti, izdvojiti, kritizirati, a ono što je dobro treba staviti pred ljude kako bi to moglo još više rasti.

Crkvi nije potrebno nikakvo retuširanje. Sve dobro što se događa treba staviti na pladanj, na stol. Mediji su važni i za naviještanje Evanđelja, da prenose Radosnu vijest na svoj način, na svim razinama. Vjerujem da bi trebala biti dobra ravnoteža između kritike i pozitivnih stvarnosti. Dopustiti da nas drugi kritiziraju, ali stvarati

takvo ozračje u Crkvi da ne može proći nezapaženo dobro koje Crkva čini. Vjerujem da to dobro koje čini može biti i sjeme za novo dobro koje može doći u različitim segmentima crkvenoga, ali i društvenog života.

Društvo i Crkva

Kako gledate na društvenu situaciju u Hrvatskoj?

Mi smo mlada država i mlada demokracija. Puno toga još treba graditi, izgraditi, i vjerujem da je postupnost put koji moramo slijediti. Lako je porušiti, to je jednostavno, ali graditi je jako teško. Svi bismo htjeli živjeti u jednom uređenom društ vu gdje svatko ima svoje pravo, gdje sve institucije imaju oko za one koji su najslabiji. No, to je put. Postupni put. Možda ima puno senzacionalnoga, oštrih protivljenja. Protivnik nije neprijatelj. Ako se suočimo s protivnikom, argumentirano možemo pročistiti i svoje stavove. Možemo pročistiti i sebe. Vjerujem da je potrebno respektirati drugoga, drugačijega, i kao takvoga ga i cijeniti, poštovati i voljeti.

Društvo se postupno gradi.

Ne bih govorio o sadašnjemu našem društ v u. Ima puno različitosti, ima puno sukobljavanja koja, kada bi se malo reducirala, vjerujem da bi to svima davalo bolju

Život

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

9

DOŠ OTVORENO O MNOGIM TEMAMA:

ma požara koji se treba gasiti”

šao sam u kuću u kojoj me primio biskup Josip, tako jednostavno, s radošću dao mi je most da mogu ući u kuću kao u svoju kuću – govori Radoš

SVEČANOST U VARAŽDINSKOJ KATEDRALI

Mnoštvo vjernika i crkvenih uzvanika na povijesnom ređenju Novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš za biskupa je svečano zaređen tijekom svetoga misnog slavlja u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju, 24. studenoga.

Samoj svetoj misi prethodio je molitvenomeditativni pretprogram koji su pripremili bogoslovi Nadbiskupijskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu zajedno sa svojim duhovnikom i prefektom vlč. Ivicom Cujzekom, svećenikom Varaždinske biskupije.

Biskupsko ređenje mons. Bože Radoša okupilo je u varaždinskoj katedrali brojne crkvene uzvanike. Među njima je bilo četrdesetak biskupa te više od dvije stotine drugih svećenika i redovnika. Uz glavnog zareditelja, zagrebačkog nadbiskupa metropolita kardinala Josipa Bozanića, te suzareditelje apostolskog administratora Varaždinske biskupije mons. Josipa Mrzljaka kao biskupa domaćina i đakovačko-osječkog nadbiskupa mons. Đuru Hranića kao nadbiskupa iz nadbiskupije mons. Bože Radoša, svečanoj su euharistiji koncelebrirali brojni nadbiskupi, biskupi te svećenici i redovnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Nakon što je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić znakom križa započeo svečano misno slavlje tijekom kojeg će biti zaređen novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš, pozdravnu riječ svim uzvanicima i vjernom puku u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo uputio je prethodnik mons. Radoša, drugi varaždinski biskup, sada apostolski administrator Varaždinske biskupije mons.

Josip Mrzljak.

Nakon propovijedi kardinala nastavljen je obred ređenja najprije s obećanjem biskupskog izabranika. Tijekom molitve litanija Svih svetih mons. Bože Radoš je bio prostrijet na tlu, u znak potpunog predavanja Bogu, dok je molitvu prošnje svečanim pjevanjem predvodio vlč. Marko Domiter. Slijedio je čin polaganja ruku i molitve ređenja. Ruke je na ređenikovu glavu najprije položio glavni

klimu za život i više volje za uspjeh, za napredovanje, za blagostanje. Često se Crkvi prigovara u medijima, u javnome mnijenju, da se ponekad bavi i politikom. Gdje je granica? Koliko se zapravo Crkva smije baviti politikom?

Crkva se ne bi trebala baviti politikom, ali bi se uvijek trebala baviti čovjekom. A čovjek je i političko biće, živi u društvu. Crkva je pozvana da se uključi i djeluje u svemu onome što je na dobro čovjeka. Ona ima svoj program. Ima program Evanđelja. Evanđelje je njezin program. Kada su u pitanju Crkva i država, svatko ima svoje područje djelovanja koje valja respektirati i nitko nikomu ne ograničava prostor govoreći: „To je samo vaš prostor.“ Iz perspektive državne vlasti svaki govor Crk ve o nekim temama života, škole, djece… doživljava se kao politika. A to zaista nije politika. To je

Možemo služiti radosno Gospodinu samo ako smo blizu Njega, ako osjećamo da je On radost našeg života.”

zareditelj, kardinal Josip Bozanić, a nakon njega i svi ostali biskupi u koncelebraciji.

Pozdravne riječi i čestitke novom biskupu mons. Boži Radošu uputili su mons. Želimir Puljić, vlč. Marko Rac i obitelj Malbašić. Potom je novozaređeni biskup u pratnji obojice biskupa zareditelja, mons. Josipa Mrzljaka i mons. Đure Hranića, prošao ispunjenom varaždinskom katedralom i svima udijelio

svoj blagoslov.

Na kraju se svima okupljenima prigodnim riječima zahvale, prvi put kao biskup, obratio i mons. Bože Radoš. Novi je varaždinski biskup zahvalio najprije dragom Bogu, zatim papi Franji, zarediteljima, biskupima, svim svećenicima, vjernicima i svojoj mnogobrojnoj obitelji i rodbini koja se okupila u varaždinskoj katedrali. (it)

briga za čovjeka. Društvo treba čuti Crkvu, mišljenje Crkve, ono što proizlazi iz Evanđelja. Hoće li po tome postupiti ili ne, to je druga stvar. Ali vjerujem da se stav, mišljenje Crkve mora čuti.

Da se mišljenje ljudi koji su vjernici treba čuti. Oni su dio društva. Oni ne mogu ne biti dio društva. Oni zaista jesu dio društva. Crkvu ne vode političke ideje. Crkvu vodi Evanđelje, koje ne može Crkva mijenjati. Ono nam je zadano i uvjereni smo da je to najveće dobro za čovjeka.

Dolazite nam iz Slavonije, o kojoj posljednjih mjeseci, pa i godina, često slušamo kako je opustošena iseljavanjem. I u Varaždinskoj biskupiju primjećuju se ti trendovi u nekim područjima. Kako gledate na tu stvarnost?

Gledam prije svega s tugom, žalošću. Kad netko odlazi u drugi svijet, za njega je to trauma, može biti i izazov, ali sa svime onime što se susretne u svijetu, koji je za njega po prilici nepoznat, je rana koja ostaje, rana koja teško može zacijeliti. A ostaje i rana na biću našeg naroda. Kad iseli život iz jednog mjesta, iz jednoga grada, ostaje rana koja ne znam kako može zacijeliti.

Teško je promatrati ovakvo stanje. Pred nas stavlja imperativ da svatko na svom području mora učiniti sve, baš sve. Da ljudi nađu posao, miran život, da stvaramo dobru klimu gdje ljudi mogu

živjeti, odgajati svoju djecu, gdje ono što je dobro biva vrednovano, a ono što nije dobro biva označeno i da se borimo protiv toga. Ovaj trend je takav da nas plaši da ne znamo kako će se zaustaviti, kamo će voditi, ali uvijek imamo nadu. Imamo nadu da će oni koji ostaju pronaći dobar život, a da će oni koji su otišli imati ponekad i hrabrosti vratiti se.

Varaždinska biskupija

Koliko ste uspjeli upoznati situaciju u Varaždinskoj biskupiji?

Biskupiju sam djelomično upoznao, neka mjesta sam i posjetio, neke svećenike susreo, ali ne mogu reći da sam dobio pravu sliku. Mogu govoriti o dojmovima. Moram biti fin pa kazati da su dojmovi izvrsni, to kaže mudrost, to kaže finoća. Ali ne zbog toga. Zaista sam ovdje osjetio jednu lijepu atmosferu. Varaždin je lijep grad.

Oko kaže da se može lijepo u njemu živjeti. Ali dojam daju i ljudi. Došao sam u kuću u kojoj me primio biskup Josip, tako jednostavno, s radošću dao mi je most da mogu ući u kuću kao u svoju kuću.

Jednako sam tako to doživio kod svećenika. I za mene je to velika odgovornost. Ako me tako lijepo primaju, moram biti dobar, puno bolji nego što jesam. Mogu reći da su mi dojmovi doista vrlo, vrlo pozitivni.

Jeste li možda već prepoznali neke konkretne, glavne potrebe vjernika na području Biskupije, zacijelo i iz razgovora s biskupom Josipom?

Mogu reći da dolazim u jednu lijepo uređenu biskupiju. Nema požara koji se treba gasiti, ono što dolazi može se gledati s distance, polako, vidjeti koji su to koraci koji se trebaju činiti. Ne treba srljati, treba ići korak po korak. O prvim potezima još je rano govoriti, oni će doći sami od sebe. Što biste poručili vjernicima kojima ste poslani i darovani u Varaždinskoj biskupiji?

Poručio bih ono što sam stavio u svoje geslo kao poruku svom životu: „Radosno služiti Gospodinu.“ Možemo služiti radosno Gospodinu samo ako smo blizu Njega, ako osjećamo da je On radost našeg života. Radosno služiti Gospodinu znači radosno služiti i braći. Ptica mora imati dva krila koja su u ravnoteži. Ako služimo samo Bogu i zanemarimo službu ljudima, znak je da nismo razumjeli i nismo radosno služili Gospodinu. Potrebna je ta kršćanska ravnoteža.

Dakle, to bih htio poručiti svima: da radosno služe Gospodinu, da radosno služe braći i da kao kršćani mogu na svoj način “letjeti“ – živjeti slobodno i u miru.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

TEČAJ IZRADE SADRENE UDLAGE U BOLNICI

ZDRAVLJE

U subotu, 23. studenoga, održan je tečaj izrade sadrene udlage u organizaciji Županijske bolnice Čakovec i Društva medicinskih tehničara gipsera HUMS-a. Stručno-znanstveni skup bio je namijenjen svim medicinskim sestrama i tehničarima koji izrađuju i postavljaju sadrene udlage te svim ostalim zdravstvenim djelatnicima uključenim u skrb i zdravstvenu njegu

pacijenta sa sadrenom udlagom.

Tečaj se kontinuirano provodi od ove godine te je nakon Našica i Splita organiziran i u ŽB Čakovec. Cilj je primjena znanja i standardizacija u području izrade i postavljanja sadrene udlage na nacionalnom nivou.

Na tečaju su sudjelovali eminentni stručnjaci – mentori i predavači iz Hrvatske i Slovenije.

PROBLEM DANAŠNJICE

Dan borbe protiv nasilja nad ženama Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca je u subotu, 23. studenoga, organiziralo prigodno obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja na ženama koji se u svijetu obilježava 25. studenoga. Na štandu postavljenom u prijepodnevnim satima članovi Povjerenstva su u suradnji s kolegama iz Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije, Udruge Zora, Centra za socijalnu skrb Čakovec – Obiteljski centar, Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije te Sigurne kuće građanima dijelili promotivne letke te narukvice s porukama o velikom problemu današnjice.

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca Franciska Četković istaknula je da se

broj zabilježenih slučajeva nasilja prema ženama, nasilja u obitelji te prema djeci i starijim osobama bitno ne razlikuje od hrvatskog prosjeka. Statistika prati dvije vrste podataka – prekršajna i kaznena djela vezana uz nasilje, a posebno zabrinjava činjenica da se posljednjih godina bilježi sve veća brutalizacija nasilja na temu čega se trenutno rade analize i pronalaze uzroci takvog ponašanja. Povjerenstva su složna u mišljenju da kazne za počinitelje nasilja još uvijek nisu dovoljno visoke, nasilnici su skloni čestom ponavljanju prekršaja ili kaznenih djela, pa se uvelike radi na prevenciji. Isto tako, velik broj slučajeva nasilja nad ženama i drugih oblika nasilja još se uvijek ne prijavljuje.

MOBITEL Mobitel je dio naše svakodnevice. Bez njega više ne možemo. Statistike kažu da samo u jednome danu pogledamo sadržaj mobitela oko 150 puta te da oko 20 puta nazovemo, pošaljemo poruku ili komentiramo nešto. Desi se da bračni par ode proslaviti godišnjicu braka u poseban restoran i onda umjesto da pričaju — svatko gleda svoj mobitel, ‘priča’ tamo s nekim prijateljima, ‘lajka’ (sviđati se) tuđe posebne događaje, komentira nečije posebne objave na mobitelu, iako se i sami nalaze usred vlastite posebne ‘objave’. Žele biti povezani sa svim svojim ‘prijateljima’ te se boje da nešto ne propuste. S druge pak strane propuštaju radost trenutka koji oni žive upravo sada, zanemaruju svog bračnog druga, svog najboljeg prijatelja. Možda se pitate, kako je to moguće. Možda ćete reći da se takvo što vama ne može desiti... Pa ipak, mnogi ljudi žive vlastite živote na isti ili sličan način. Bivaju usredotočeni na svakodnevicu, razmišlja se što će se jesti i piti, radi se pa se spava, tu i tamo dođe neki blagdan pa se onda mora proslaviti da se pohvali prijateljima, ponekad se čak ode i u crkvu — jer je red ići u

ODRŽANA KONFERENCIJA „PRO HEALTH FOR ROMA“

Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi za romsko stanovništvo Nizom aktivnosti u sklopu projekta pokušat će se osvijestiti romsku populaciju o pravovaljanoj zdravstvenoj skrbi i poboljšati joj pristup zdravstvenim uslugama PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva crkvu. A pravi smisao živote je tu — Isus Krist. Biblija kaže da smo stvoreni po Njemu i za Njega. Isus je došao da ti i ja danas možemo imati život u punini.

Pričate li s Isusom u molitvi?

Pijete li s njim kavicu? Kad ste zadnji put objedovali s Isusom? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Upravo je iz tiska izašao novi broj časopisa Obiteljski list, koji možete dobiti besplatno i bez ikakve obveze. Časopis govori o praktičnom novozavjetnom kršćanstvu. Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f

U petak, 22. studenoga, u prostorijama Međimurske županije održana je početna konferencija projekta „PRO Health for Roma“ koji okuplja čak osam provoditelja, među kojima je i Grad Čakovec. Cilj projekta je poboljšati pristup romskog stanovništva zdravstvenim uslugama, u ciljanim područjima Međimurske županije i Sremske Mitrovice.

Romsko stanovništvo smatra se jednim od najugroženizdravstvenim sustajih u Europi, a jedan od glavnih čimvima, doživljaben i ka koji vaju diskriOsobe romske ut je č e n a minaciju i kvalitetu nedostaju nacionalnosti često života i im konnisu registrirane u osnažikretna zna nja vanje sustavima obveznog o preromske zdravstvenog popuv e n lacije t iv n i m osiguranja i nemaju u š i roj mjerapristup zdravstvenim zajednima, kao i njihovim ci je otesustavima osnovnim žan pristup pravima na zdravst venoj zdravstvenu skrb. skrbi. Na temelju dostupnih istraživanja za Hrvatsku i Srbiju, osobe Regionalni planovi romske nacionalnosti često Nizom aktivnosti u sklopu nisu registrirane u sustavi- ovog projekta pokušat će se ma obveznog zdravstvenog osvijestiti romsku populaciju osiguranja, nemaju pristup o pravovaljanoj zdravstvenoj

se uskladile s Okvirom Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma.

Na području Čakovca kontinuirano se ulaže jedino u romsko naselje Kuršanec Lug

skrbi, a samim time i produžiti njihov životni vijek koji je u prosjeku za 10 godina kraći od ostataka stanovništva u Europi. Tako će se angažirati suradnici, odnosno posrednici između zdravstvenih ustanova i romskog stanovništva, planirana je i obuka zdravstvenih radnika radi lakšeg svakodnevnog rada s pacijentima pripadnicima romske zajednice, osnivanje terenskih timova, kao i izrada studije izvedivosti za besplatne usluge prijevoza te izrada mjera akcijskog plana koje se odnose na zdravstveno uključivanje Roma.

Sve mjere bit će uključene u regionalne akcijske planove za Međimursku županiju i Sremsku Mitrovicu kako bi

Na početnoj konferenciji među govornicima bio je i zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović koji je naglasio da se samo u jedno romsko naselje na području Grada, naselje Kuršanec Lug, kontinuirano ulaže te se radi na njegovom razvoju. Podržao je projekt „PRO Health For Roma“ te najavio da će i Grad Čakovec svojim uključivanjem u njegovu provedbu, pridonijeti poboljšanju kvalitete života te zdravstvene skrbi Roma sa svog područja. Uz Grad Čakovec i Međimursku županiju, partneri projekta koji će trajati godinu dana, su Liječnici svijeta, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Crveni križ Srbije, Crveni križ Sremska Mitrovica, Regionalna razvojna agencija Srem d.o.o. te Centar za ekonomsko unapređenje Roma.

Zdravlje

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

11

ČLANOVI DOSTI-ja VRTLARILI, SKUPLJALI PLODOVE I ZASADILI POVRĆE Članovi Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije u okviru projekta „Vrt za bolje sutra“ uspješno su organizirali i proveli radionice iz ciklusa „Škola vrtlarenja“.

Sudionici radionica su putem tema „Berba i spremanje plodova“, „Nastajanje i skupljanje sjemena“ i „Priprema vrta za zimu“ upoznali i isprobali razne tehnike pripremanja vrta za zimu.

Sakupljali su plodove i zasadili povrće koje će rasti tijekom zime, a naučili su i kako prikupiti sjeme koje će se u budućnosti ponovno iskoristiti za sadnju.

Osim toga, sudionici radionica odradili su i volontersku akciju pomaganja oko raznih drugih aktivnosti u vrtu.

Predavačica je bila Bernarda Orehovec, provoditeljica projektnih aktivnosti, u čijem su vrtu i plastenicima

radionice odrađene. Eko-biodinamičko imanje Bernarde Orehovec, OPG „Bernardin vrt“, nositelj je svjetskoga Demeter certifikata i putem svog rada promovira načela biodinamičkog gospodarenja antropozofa dr. Rudolfa Steinera.

Projekt „Vrt za bolje sutra“ financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

EUROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA, 18. STUDENOGA

U prekomjernoj upotrebi antibiotici mogu biti opasniji od bolesti Najteža nuspojava prekomjernoga korištenja antibiotika je razvijanje mikroorganizama otpornih na više ili gotovo sve raspoložive antibiotike. Od infekcija uzrokovanih višestruko otpornim bakterijama u Europi svake godine umire oko 33.000 ljudi.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

S ciljem podizanja svjesnosti građana o nužnosti racionalne upotrebe antibiotika, 18. studenoga proglašen je Europskim danom svjesnosti o antibioticima koji se obilježava već 12. godinu. Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine taj je tjedan proglasila Svjetskim tjednom svjesnosti o antibioticima. Slične kampanje u tom se tjednu provode u zemljama diljem svijeta, a dobra je Iako ne djeluju vijest da je pet država na viruse, u zemljama u Europi s neracionalnom dosad uspjelo potrošnjom antibiotika značajno tipično u zimskim smanjiti potrošmjesecima počinje nju antirasti i potrošnja biotika.

java, od kojih je pojava m i k roorganizama otpornih na više ili gotovo sve antibiotika raspoložiLiječenje ve antibioAntibiotici tike jedna od najtežih. su lijekovi koji se koriste za liječenje infekcija i Samoinicijativno liječenje koji spašavaju ljudske živote, antibioticima bez savjeno prekomjerno korištenje ta liječnika, kao i pritisci dovodi do učestalih nuspo- pacijenata na liječnike za

gotovo tri četvrtine takvih infekcija, povezano je sa zdravstvenom skrbi.

Potrošnja antibiotika u svim područjima života, ne

U pet europskih zemalja pomoću raznih kampanja potrošnja je značajno smanjena

propisivanjem antibiotika, značajni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje antibiotika.

Mnoga dostignuća moderne medicine, kao što su intenzivna kemoterapija te invazivni dijagnostički i terapijski zahvati, počivaju na djelotvornosti antibiotika i mogućnosti kontroliranja bakterijskih infekcija. Nažalost, zbog prekomjerne i često nepotrebne upotrebe antibiotika dolazi do razvoja otpornosti, primjerice, E.

coli kao najčešćeg uzročnika izvanbolničkih urinarnih infekcija i K. pneumoniae, otporne na karbapeneme, osobito moćne antibiotike koji predstavljaju posljednju liniju obrane.

Opasnost

Svake godine u Europi umire otprilike 33.000 ljudi od infekcija uzrokovanih višestruko otpornim bakterijama, što je otprilike kao da se svaki treći dan sruši jedan zrakoplov. Većina, odnosno

samo u humanoj medicini, već i u veterini i poljoprivredi utječe na nastanak i širenje rezistentnih sojeva. Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike glavni su javnozdravst veni problem, veći i od problema infekcija uzrokovanih virusima gripe, HIV-a i tuberkuloze zajedno.

Edukacija

U Međimurju više od 90 posto antibiotika se troši u izvanbolničkoj sredini, odnosno propisuju ih liječnici primarne zdravstvene zaštite. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, najveća potrošnja u zemljama s neracional-

nom potrošnjom bilježi se u zimskim mjesecima kada se češće javljaju infekcije gornjih dišnih putova, najčešće uzrokovane virusima. U Hrvatskoj se također bilježi ovaj indikator prekomjerne upotrebe antibiotika. Velike razlike u njihovoj upotrebi među različitim zemljama ukazuju na potrebu preispitivanja indikacija za njihovu primjenu u mnogim zemljama i bolnicama.

Načini borbe protiv otpornosti bakterija na antibiotike uključuju edukaciju o mjerama sprečavanja i kontrole infekcija, higijenu ruku, redovito cijepljenje, obuku svih članova zdravstvene zajednice, poboljšano pružanje informacija bolesnicima i njihovim članovima obitelji, praćenje infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi na lokalnoj i nacionalnoj razini te (kao jedna od najvažnijih stvari) osmišljavanje programa upravljanja uporabom antimikrobnih lijekova.

Razvoj svijesti i racionalni pristup kod primjene antibiotika neophodni su za dobrobit ljudi, napredak medicine te očuvanje svih njezinih postignuća.

DRUGI PROSVJED UDRUGA OBITELJI DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I OSOBA S INVALIDITETOM

Traže regulaciju radnog odnosa uz povećanje mjesečne plaće Udruge koje okupljaju obitelji djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom organizirale su početkom listopada prosvjed s ciljem osiguravanja različitih prava roditelja njegovatelja.

Na prosvjedu su roditelji opisivali svoja iskustva i poteškoće s kojima su suočeni.

U Republici Hrvatskoj je pravo na status roditelja njegovatelja regulirano Zakonom o socijalnoj skrbi kao jedno od prava u sustavu socijalne skrbi.

Propisani zakon utvrđuje naknadu roditelju njegovatelju u neto iznosu od 2.500 kuna koja se nije mijenjala posljednjih 20 godina.

Roditelji djece s teškoćama u razvoju predlažu donošenje novog zakona koji bi određivao prava roditelja njegovatelja, pravo na naknadu i to povećanu,

zasnivanje radnog odnosa temeljem ugovora o radu te ostala prava sukladno Zakonu o radu, kao što je pravo na bolovanje i godišnji odmor. Prijedlog

Prosvjed će se održati 4. prosinca ispred Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je da status roditelja njegovatelja može dobiti i osoba koja nije u srodstvu s djetetom s teškoćama u razvoju. Ako je njegovatelj roditelj ili član uže obitelji,

traže da on u slučaju smrti njegovane osobe ima pravo na šest mjeseci plaćenog dopusta tijekom kojega će se integrirati u društvo i steći vještine potrebne za vraćanje na tržište rada.

Budući da se zahtjevi roditelja njegovatelja nakon prosvjeda održanog 4. listopada ne rješavaju, roditelji će ponoviti prosvjed ispred Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 4. prosinca.

Iz Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije pozivaju zainteresirane roditelje koji su suočeni s istim problemom da se jave u Udrugu do 29. studenoga da bi se organizirao zajednički odlazak na najavljeni prosvjed. Informacije su dostupne pozivom na broj telefona 040/390-070.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

UČENICI OBNOVILI NAMJEŠTAJ 40 ELLI IZOŠ OŠKURŠANEC AGFSA

ŠKOLSTVO

U Osnovnoj školi Kuršanec učenici i učiteljica Tehničke kulture Renata Martinec u veljači ove godine pokrenuli su projekt za više razrede škole pod nazivom „Obnovimo namještaj naše škole!“ U provođenje projekta, u koji se uključilo 30 učenika šestih razreda, uloženo je više od 50 sati rada, kako u okviru nastave, tako i tijekom ljetnih praznika.

Naoružani kreativnim idejama, vrijedni

su učenici obnovili školske stolice koje su na restauraciju čekale 15-ak godina.

Pred učenicima viših razreda, učiteljima i ravnateljicom OŠ Kuršanec Marijom

Tepalović, uspješne rezultate prezentirali su nositelji projekta - učenici Lana Janković, Antonija Foder, Josipa Foder, Marko Tomašić, Marijana Ignac, Rebeca Bertovich, Sara Đorđević, Sebestijan Panić, Lana Kalanjoš, Magdalena Oršuš, Nikola Ignac i Marijana Oršuš.

Za školske stolice, namijenjene prvim razredima OŠ Kuršanec, odabrali su vedar, šaren dizajn!

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Obilježili Dan origamija

DRUGO KOLO HRVATSKOG OTVORENOG NATJECANJA U INFORMATICI

Učenici osvojili čak pet prvih mjesta U okviru eTwinning projekta „STEAM Days“, učenici Tehničke škole Čakovec obilježili su u ponedjeljak, 11 . s t u d e noga, Dan origamija. Sa svojim mentoricama Sanjom Loparić i Sandrom Vidović raznobojnim papirima udahnuli su dušu i uvidjeli da iz šarenog papira u vrlo kratkom vremenu mogu

nastati prava umjetnička djela.

- Origami je odlična aktivnost za rješavanje stresa, poboljšanje koncentracije i smanjivanje hiperak tivnosti. Poboljšava, također, razumijevanje geometrijskih koncepata, formula i razumijevanje razlomaka te se često koristi u nastavi matematike – navode iz Škole.

Mentori učenicima su Dejan Drabić, mag. inf. i Miljenko Blažeka, prof.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje (TICM) polaznici Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije, ujed- Zahtjevnost no čla nov i zadataka je iznimna udruga Mladi inte je nedvojbeno ovo Rjefo r m at ijedno od najtežih, čari Strašavali su se honinca ali i najpriznatijih, zadaci (MIS) i informatičkih proMeđimurskog inblemnatjecanja – ističu iz formatičkog s k o g MIS-a. kluba Čakovec t ip a , š t o (MIK), sudjeloznači da su natjecatelji vali su 16. studenoga morali osmisliti što na 2. kolu Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici kvalitetniji algoritam, koji su programirali u jednom od (HONI).

Natjecanje je trajalo tri sata, programskih jezika, Python a natjecatelji, osnovnoškolci i ili C++.

- Iznimno zahtjevni zadaci srednjoškolci, morali su riješiti sedam zadataka. Zadaci su mladim natjecateljima su stupnjevani po težini, a rangi- izazov koji ne propuštaju. Štoranje se u konačnici provodilo više, s nestrpljenjem iščekuju po razredima. svako novo kolo. Zahtjevnost

zadataka je iznimna te je nedvojbeno ovo jedno od najtežih, ali i najpriznatijih, informatičkih natjecanja – ističu iz MIS-a.

Rezultati

U konkurenciji četvrtih razreda, prvo mjesto osvojili su Leo Lipić (OŠ Draškovec) i Ivano Lukačević (II. OŠ Čakovec).

U konkurenciji petih razreda Leo Dolenec (OŠ Draškovec) osvojio je prvo mjesto, Mirna Drabić (OŠ Strahoninec) i Saša Ovčarić (I. OŠ Čakovec) drugo mjesto, a Dorian Panić (POU Varaždin) osmo mjesto.

Sedmaši su postigli ove rezultate: Antun Kralj (VI. OŠ

Varaždin) treće mjesto, a Dino Kukolja (POU Varaždin), Marko Hrenić (OŠ Novi Marof), Dominik Vugrinec (III. OŠ Čakovec) i Vito Weiser (IV. OŠ Varaždin) šesto mjesto.

Jakovu Biškupu (OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec) pripalo je četvrto mjesto, a Jani Furdi (OŠ Podturen) osmo mjesto u konkurenciji osmih razreda.

Sjajan je bio i Martin Josip Kocijan (Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec), koji je u konkurenciji četvrtih razreda srednjih škola osvojio drugo mjesto.

Mentori učenicima su Dejan Drabić, mag. inf. i Miljenko Blažeka, prof.

OSNOVNA ŠKOLA TOMAŠA GORIČANCA MALA SUBOTICA

Erasmus+ projekt: tjedan dana provele u Španjolskoj Učenice Ana Horvat, Julia Magdalena Ciglar, Karla Sabol i Hana Jankulija i učiteljice Manuela Stričak i Marija Jelenić iz Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica otišle su od 11. do 17. studenoga na razmjenu u grad Sanlúcar de Barrameda u Španjolskoj u okviru Erasmus+ projekta „Tragovima kulturne baštine“.

Ovo je četvrta mobilnost učenika i učitelja u ovom projektu, a zemlje partneri su Italija, Cipar, Španjolska, Francuska i Rumunjska.

U pet dana učenici i učitelji iz svih zemalja posjetili su tamošnju školu i sudjelovali na radionicama ukrašavanja lepeza i karaokama, posjetili gradsku vijećnicu i prisustvovali svečanom prijmu kod gradonačelnika.

- Najviše veselja izazvala je radionica flamenka nakon koje su svi gosti prisustvovali pravom plesnom šou. Prekrasan izlet u Sevilju obilježio je zadnji radni dan. Isto vrijedi i za posjet kraljevskom dvorcu Alcazar i najvećoj gotičkoj katedrali na svijetu. Na završnoj svečanosti podijeljeni su certifikati za sudjelovanju svim sudionicima - ističe učiteljica Manuela Stričak.

Ujedno dodaje da su nova prijateljstva i iskustva s putovanja neprocjenjiva za učenike i učitelje te velika motivacija za daljnje projekte.

Preostale su još dvije mobilnosti, u Francusku i Cipar, uz aktivnosti koje se svakog mjeseca provode u skladu s programom.

Radionica flamenka izazvala je najviše veselja

Školstvo

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

13

25ZBOG BAKAO „ŠKOLSKIM ZVONOM PROTIV NASILJA U OBITELJI“ U III. OŠ ČAKOVEC Učitelji i stručni suradnici III. osnovne škole Čakovec sudjelovali su u edukaciji razvoja kompetencija i vještina za učinkovito postupanje vezano uz nasilje u obitelji.

Naime, projekt pod nazivom „Školskim zvonom protiv nasilja u obitelji“ provodi se u organizaciji Društva socijalnih radnika Međimurja, a njegova je svrha obrazovanje i osposobljavanje učitelja i

stručnih suradnika te jačanje suradnje između Centra za socijalnu skrb i škola, u svrhu prevencije i sprečavanja obiteljskog nasilja.

Edukacija je organizirana u dva dijela, 30. listopada i 5. studenoga, a pripremile su ju i vodile djelatnice Centra za socijalnu skrb Renata Sever, Maja Toplek Kamenar i Kristina Klobučarić te ravnateljica Centra Alenka Bilić.

Tijekom edukacije razgovaralo se općenito o nasilju u obitelji te vršnjačkom nasilju, ali i o tome kako prepoznati nasilje, nasilnika ili žrtvu nasija. Voditeljice su također objasnile kakav bi stav trebao zauzeti učitelj ili stručni suradnik u školi prema obiteljskom ili vršnjačkom nasilju te osobi koja od njega zatraži pomoć zbog nekog oblika nasilja. Raspravljalo se kakva su zakonska prava i odgovornosti osoba

izloženih nasilju, ali i o postupanju učitelja i stručnih suradnika koji takve oblike ponašanja prijavljuju Centru za socijalnu skrb. Cilj projekta i ovih edukacija je razvijanje partnerskog odnosa između škola kao odgojno – obrazovnih institucija i Centra za socijalnu skrb kako bi se suradnjom i zajedničkim radom povećala učinkovitost prevencije te suzbijanja vršnjačkog i obiteljskog nasilja.

SVEČANOST POVODOM 20 GODINA AKCIJE „GRADOVI I OPĆINE – PRIJATELJI DJECE“

„Budi sretna priča jednog medvjedića“ Naj-akcija 2019.

MURID-ov projekt „Budi sretna priča jednog medvjedića“ proglašen je jednom od triju naj-akcija u Hrvatskoj, dok su zahvale dodijeljene Mariji Hegeduš-Jungvirth i Gordani Šoltić Siladi POHVALA GRADU MURSKO SREDIŠĆE

„Zabavno ljeto – igraj i nauči“ Svečanosti u Zagrebu prisustvovala je i predsjednica Društva „Naša djeca“ iz Murskog Središća Ivana Maltarić, koja je primila pohvalu Gradu Mursko Središće za uspješno provedenu naj-akciju „Zabavno ljeto – igraj i nauči“.

Riječ je o Društvu koje provodi programe i aktivnosti za djecu iz područja

Mursko Središće u njihovom slobodnom vremenu radi poboljšanja kvalitete života djece predškolske dobi i školske djece na području grada. Osnovano je na inicijativu gradonačelnika Dražena Srpaka 2017. godine.

Status „Grad -prijatelj djece“ Grad rudara stekao je u studenome 2018. godine.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici u utorak, 19. studenoga, dan prije nego što je 1989. godine donesena Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, okupili su se sudionici akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece”, kako bi na savjetovanju podijelili iskustva u provedbi projekata.

Zahvale

Naime, na Svečanosti povo-

Grad Čakovec status Grada – prijatelja djece stekao je 2005. godine, među prvima u Hrvatskoj dom 30. rođendana Konvencije o pravima djeteta i 20. obljetnice provedbe akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece”, pojedincima koji su svojim radom doprinijeli kvaliteti provedbe ove akcije na nacionalnoj razini dodijeljene su zahvale.

Iz Čakovca, zahvale su uručene predstavnicama Koordi-

nacijskog odbora akcije “Grad Čakovec – prijatelj djece”, prim. mr. sc. Mariji Hegeduš-Jungvirth, koja je ujedno i članica Središnjega koordinacijskog odbora Akcije, te Gordani Šoltić Siladi, predsjednici Društva “Naša djeca” Čakovec i Koordinacijskog odbora akcije “Grad Čakovec – prijatelj djece”.

Gradovi i općine svake godine izabiru po jedan projekt koji proglašavaju Naj-akcijom, a ove je godine čakovečki Koordinacijski odbor za Naj-akciju odabrao projekt „Budi sretna priča jednog medvjedića“, koji je

provela Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID).

Središnji koordinacijski odbor iz Zagreba ovu je čakovečku Naj-akciju, uz projekte iz Novske i Opatije, proglasio jednom od tri najoriginalnije Naj-akcije u ovoj godini pa je Gradu Čakovcu dodijeljeno i posebno priznanje za Naj, najakciju 2019.

MURID-ov projekt na svečanosti su predstavile dječja gradonačelnica Čakovca Dorja Vincek i vijećnica Dječjeg vijeća Čakovca Mirta Sabo, uz pomoć

ERASMUS+ PROJEKT VEZAN UZ TURIZAM, ENOGASTRONOMIJU I KULTURU

izvršne direktorice MURID-a Silvije Pucko i voditeljice Dječjeg vijeća Katarine Pahek Čajić.

Grad Čakovec na savjetovanju je predstavljala i dr. Narcisa Slugan, članica čakovečkoga Koordinacijskog odbora zaslužna za provedbu zdravstvenih programa poput „Alkohol nije cool“ i „Cuga je tuga“ namijenjenih mladima i djeci.

Dodajmo da je tijekom svečanosti prikazan film redatelja Marija Kovača „Dvadeset godina zajedno do gradova i općina – prijatelja djece“, koji je sniman i u gradu Zrinskih.

Učenici Gospodarske škole Čakovec na Siciliji Učenici Gospodarske škole u Čakovcu Nensi Huzjak, Lana Herman, Mia Šafarić, Matej Novak, Renato Čajkulić i David Ujlaki, u pratnji nastavnika Elvisa Novaka i Vedrane Močnik te tajnice Željke Posavec Mičić, sredinom listopada ove godine sudjelovali su u projektnim aktivnostima u gradu Milazzu na Siciliji, u okviru Erasmus+ projekta TEC („Tourism, Enogastronomy and Culture“).

Iz škole ističu da su se tijekom boravka u Milazzu hrvatski predstavnici družili s učenicima partnerskih škola, svojim vršnjacima iz Italije i Grčke.

S obzirom na to da je tema projekta

vezana uz turizam, enogastronomiju i kulturu, program koji su osmislili domaćini obuhvatio je mnogo izleta i različitih aktivnosti, stoga su svi su-

dionici mobilnosti posjetili jedan od najpoznatijih turističkih gradova na Siciliji – Taorminu, vulkanske otoke Vulcano i Lipari, nacionalni park

Gole dell’Alcantara, gradove Tinderi, Barcellonu i Falcone te mnoge druge znamenitosti među kojima se ističu antička kazališta, parkovi prirode, Stari grad u Milazzu i drugo.

- Putovanje u Italiju bila je prilika da se upoznaju kultura i običaji domaćina, njihov način života, da se uvježba i usavrši komunikacija na engleskom jeziku te da se steknu i nova prijateljstva. Da je uistinu riječ o pravim prijateljstvima, najbolje govore živa komunikacija među članovima partnerskih timova na društvenim mrežama te iščekivanje idućeg susreta u Ateni krajem ožujka iduće godine – poručuju iz Škole.

14 Kulturni obzor

KULTURNI OBZOR

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

ZBORNIK O SJEVERU NAKON VELIKOG RATA Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad Varaždin i Muzej Međimurja Čakovec pozivaju vas na predstavljanje zbornika radova “Varaždin i sjeverna Hrvatska u desetljeću nakon Velikog rata”, koji je tiskao Zavod za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu.

Zbornik će predstaviti upravitelj Zavoda dr. sc. Vladimir Huzjan.

Uz predstavljanje, održat će se i prigodno predavanje “Oslobođenje Međimurja 1918. u sjećanju hrvatskih domobrana” profesora Janka Kalšana. Predstavljanje Zbornika bit će održano u srijedu, 4. prosinca, s početkom u 18 sati, u Muzejskoinformativnom centru Muzeja Međimurja u Starom gradu Zrinskih u Čakovcu na adresi Trg Republike 5.

Piše: JANJA KOVAČ

magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com

VELES – BOG PODZEMLJA Ovo nije samo slavensko vjerovanje. U indijskim svetim tekstovima Vedama sačuvana je priča o „zmiji dubina“, što je naziv za božanstvo koje obitava u vodi. Hetiti koji su živjeli na području današnje centralne Turske ostavilo nam je isto tako zapis o „bradatoj zmiji Bog podzemlja, vode i (koju je njen protivnik) unutra na vuni zavezao“, a na drugom mjestoke Slaveni su stu „to dolazi u vjerovali grad Hatuša da svijetom zmija opleteupravljaju na” (doslovce: dva jednako“ovunjena”).

Oba ova zapravna boga.

Prvi od njih pisa odnose se je Veles kojeg na pošast koja su zamišljase nadvija nad hetitsku držali kao zmaja ili zmiju. vu, ali je njen Istraživači su protivnik svlautvrdili da je dava. zmaj zapravo Da se radi o mužjak zmije. istoj slici, ukaKao mužjaka, zuje ruska riječ ljudi su ga za- Pokladna maska Lafra iz Turčišća „volna“ koja je do danas mišljali većeg, iz fundusa Muzeja Međimurja zadržala strašnijeg, ra- Čakovec dva značetobornijeg od ženskog parnjaka. Velesovo ime nja: „val, talas“ i „vuna“. dolazi iz indoeuropskog korijena *wel u značenju “pašnjak”, “livaOstaci Velesa danas da”, “zemlja mrtvih”.

Malobrojni su spomeni VeleTaj zmaj ili zmija prebiva u sovog imena u južnoslavenskim podzemlju (jednako kao i zmaj izvorima, a oni koji jesu zabiPozoj). Ono je smješteno ispod lježeni uvijek se nalaze u nizini, stabla svijeta, “arbora mundi”, u uz vodu. Koliko mi je poznato njegovu korijenju, koje je okruže- u Međimurju takvih toponima no vodom. Stoga je Veles ujedno i uopće nema. Predaja o zmaju gospodar voda te je voda njegovo Pozoju najizravniji je odjek ovog najjače oružje. (Sjećate li se da vjerovanja.

No, ako se vratimo na bradatu zmaj iz Jurja na Bregu može izazvati poplavu? Sad je jasno zmiju i vunu možda ipak imamo još jedan trag Velesa u Međimuri zašto!) ju. Pokladne maske lafre iz TurčiPraindoeuropsko šća izrađene su od drva, obojane jarkim bojama i imaju na sebi vjerovanje Slavenima je Veles bio bog životinjske rogove. Na starijim podzemlja u koje su smještali i primjercima primjećujemo još jezemlju mrtvih. Ona je ujedno i dan detalj – na sebi imaju vunene vodeno područje te se ta simboli- dijelove. Zašto baš vunu, a ne npr. ka prenosi na sve vodene površine. perje? Može li to biti ostatak preRijeke, potoci, kanali, močvare daje o nekom zlobnom biću koje bili su opasna mjesta te nas ne je povezano s vunom, a ljudi ga mora čuditi da su baš tamo ljudi se boje jednako kao boga Velesa? smjestilo svijet mrtvih.

To vam ostavljam u razmišljanje.

U prošlom tekstu pisala sam o živoj predaji o zmaju Pozoju koja postoji u Međimurju. Ova predaja nije slučajna; njeni izvori sežu u pretkršćansko vrijeme u koje su Slaveni, čiji smo mi svi danas potomci, štovali neke druge bogove.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” - na međimurskom to znači “sad”.

PREDSTAVLJENO NOVO, 28. IZDANJE TISKOVINE KOJA NJEGUJE KAJKAVŠTINU

U Čakovcu predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2020.

Hrvatski kajkavski kolendar za 2020. godinu zbir je raznovrsnih tema, od povijesnih i društvenih do gospodarskih i prirodoslovnih. Glavna tema broja je Nikola Zrinski Čakovečki.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Čak 84 autora predala su 117 tekstova na više od 450 stranica koje čine Hrvatski kajkavski kolendar za 2020. godinu, 28. izdanje tiskovine koja njeguje međimurski i kajkavski identitet, običaje i jezik.

Ovogodišnje izdanje Kolendara predstavili su predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica,

Predstavljanje Kolendara glazbenim programom obogatio je bend Genadešus glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić, tajnik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Tomo Blažeka i glavna urednica Anita Novak, a samom predstavljanju, uz brojne predstavnike kulturnog i društvenog života Međimurja, prisustvovali su župan Međimurske županije Matija Posavec i zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović.

– Kolendar je čuvar sjećanja na važne povijesne događaje, ljude, krajeve te na stare običaje kojima prijeti zaborav.

Upoznaje nas s mnogim događajima, donosi zanimljive tekstove i okuplja najbolje od Međimurja i sjeverozapadne Hrvatske – istaknula je glavna urednica izdanja Anita Novak.

Raznovrsne teme

Hrvatski kajkavski kolendar za 2020. godinu zbir je razno-

vrsnih tema, od povijesnih i društvenih do gospodarskih i prirodoslovnih. Glavna tema broja je Nikola VII. Zrinski Čakovečki, a stručni tekstovi o hrvatskom velikanu upoznaju nas s najvažnijim događanjima u povijesti cijele velikaške obitelji Zrinski. Završni dio kalendara čine literarni radovi na standardnom i kajkavskom jeziku te obuhvaća tekstove učenika osnovnih i srednjih škola koji su izabrani na natječaju koji provodi Ogranak

Matice hrvatske u Čakovcu.

– Kultura, običaji i povijest najznačajniji su dio našeg identiteta koji je istinsko bogatstvo Međimurja, a o tom bogatstvu moramo s pažnjom skrbiti i njegovati ga. Moramo ostaviti trag skrbeći o bogatoj povijesti i prenositi je budućim generacijama, a to najbolje činimo pisanom riječi. Obilježili smo 355 godina od smrti Nikole Zrinskoga Čakovečkog, 380 godina otkako je proglašen banom, 360 godina od dolaska franjevaca u Međimurje, a u 2020. godini nas čeka obilježavanje 400. obljetnice njegova rođenja – poručio je župan Matija Posavec te dodao da je novo izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara odličan uvod u obilježavanje tog značajnoga jubileja. Predstavljanje Kolendara obogatio je bend Genadešus.

Kulturni obzor

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

15

FKKI I KUD KATRUŽE SURAĐIVALI NA SPOTOVIMA MEĐIMURSKIH POPEVKI Dugogodišnja suradnja Foto-kino kluba Ivanovec i Kulturno-umjetničkoga društva Katruže iz Ivanovca nastavljena je sredinom listopada snimanjem videospotova izvornih međimurskih popijevki i prigodnih narodnih nošnji na poznatim međimurskim lokacijama. Tako su se na obostrano zadovoljstvo snimili videospotovi koji tematski govore o izvornoj međimurskoj narodnoj popijevki. Tijekom snimanja spotova mnogi slučajni prolaznici zadivljeno su zastali i

promatrali izvorne narodne nošnje i spontano zapjevali. Sveopće oduševljenje međimurskom narodnom pjesmom i izvornom tradicijom „natjeralo je“ sve koji su sudjelovali u snimanju spotova da zajedno zapjevaju narodne stihove.

Uradci su snimljeni po sljedećim dobro poznatim popevkama: “Sedela sam za mašinom, šila sam”, “Deca, moja deca”, “Da bi se zrušile te legradske gore”, “Na Ivanje v Vanovci proščenje”, “Kovač majster” i drugima.

NAJSTARIJA KULTURNA UDRUGA S PODRUČJA ČAKOVCA SLAVI 70 GODINA

Središnje slavlje velikog rođendana KUU „Veseli Međimurci“ 30. studenoga Na svečanosti će biti predstavljen dokumentarni film o „Veselim Međimurcima“ koji će obuhvatiti sve sfere povijesti i djelovanja Udruge!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

– Međimurje je kraj koji u sebi krije bogatu tradicijsku kulturu, a glavna osnovica kulturno-umjetničkog amaterizma u današnje vrijeme marljivo je njegovanje folklorne glazbene i plesne baštine.

Počeci kulturno-umjetničkog amaterskog djelovanja datiraju u tridesete godine prošloga stoljeća s aktivnostima ogranaKotur objašnjava ka „Seljačda se tajna ke sloge”, a najveći dugovječnosti je procvat ansambla krije u folk lorni a m at e r i bezuvjetnoj potpori zam dožisviju članova v io u ra zdoblju nakon Drugoga svjetskog rata.

Kulturno-umjetnička udruga „Veseli Međimurci“ Čakovec sa 70-godišnjom tradicijom djelovanja svakako zauzima značajno mjesto u međimurskom amaterizmu na različitim područjima kulturno-umjetničkoga djelovanja, a zajedničkim kreativnim idejama, željom za napretkom, progresivnim NADOLAZEĆI NASTUPI razmišljanjem i entuzijaz30. studenoga – središnja proslava 70. obljetnice od mom svojih članova korača osnutka KUU „Veseli Međimurci“ prema daljnjem napretku i 7. prosinca – godišnji koncert Ženske vokalne skupine uspješnom djelovanju u bu– 10 godina sekcije – Scheierova zgrada, 19 sati dućnosti – piše Jelena Tyran, 13. prosinca – tradicionalni božićni koncert – ŽVS i članica KUU „Veseli MeŽTO „Stjepan Bujan Stipić“, Lendava đimurci“ i autorica izložbe 19. prosinca – Božićni koncert amaterskih udruga s „Kroz 70 godina“, kojom je područja Grada Čakovca – CZK, 20 sati nedavno započelo veliko obi21. prosinca - tradicionalni božićni koncert – ŽVS i lježavanje velikoga jubileja te ŽTO „Stjepan Bujan Stipić“, Vincjet, južno Gradišće Udruge. Aktivnosti slavlja 22. prosinca – ŽVS, ŽTO „Stjepan Bujan Stipić“ & sedam desetljeća postojanja Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ – Prelog zapravo traju cijele godine, no 29. prosinca – ŽVS, ŽTO „Stjepan Bujan Stipić“ & kulminacija je organizirana Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ – crkva sv. Antuna za njezin zadnji dio.

Padovanskog, Čakovec Jug

Bogato obilježavanje

Centra lna proslava 70. obljetnice Udruge održat će se u subotu, 30. studenoga u čakovečkome Centru za kulturu s početkom u 19 sati.

Kako kaže predsjednik KUU „Veseli Međimurci“ Nikola Kotur, neće se raditi o klasičnom slavlju toga tipa: – Naravno, na središnjoj proslavi predstavit ćemo i

kulturno-umjetnički program, no glavni dio predstavljat će prikazivanje dokumentarnoga filma o Udruzi u trajanju od tridesetak minuta.

U uvodnome dijelu predstavit će se Ženska vokalna skupina, koja također slavi jubilej - desetljeće od osnutka. Potom će, nakon govora, biti prikazan

dokumentarac, nakon čega će naš član Neven Kolarić na cimbalu pratiti Jelenu Tyran koja će otpjevati popijevku „Pučpuljika pučpuduje“.

Kratko će se prezentirati i Folklorna sekcija.

Kotur objašnjava da se tajna dugovječnosti ansambla krije u bezuvjetnoj potpori sviju

Unutar Udruge osim Folklorne sekcije djeluju i Dramska sekcija, Ženska vokalna skupina te Sekcija za očuvanje narodnih i fašničkih običaja članova.

– Atmosfera je unuta r Udruge prekrasna upravo stoga što se podržavamo kao jedna velika obitelj. Osobno volim razne suradnje s drugim udrugama i društvima te mislim da je želja za surađivanjem jedna od najvažnijih odlika amaterizma. Često, primjerice, nastupamo s Županijskim tamburaškim orkestrom „Stjepan Bujan Stipić“ te s KUD-om Žiškovec – kaže.

Unutar Udruge osim Folklorne sekcije, koju vodi Nikola Kotur, djeluju i Dramska sekcija (voditelj Miljenko Zelenbaba), već spomenuta Ženska vokalna skupina, koju vodi Lana Cvrtila, te Sekcija za očuvanje narodnih i fašničkih običaja (voditeljica Silvana Milly). Potonja se Sekcija brine o više od 2000 komada dijelova narodnih nošnji koje su u fundusu Udruge. Iznimno aktivni članovi sudjeluju na brojnim smotrama, poput nedavne 12. Smotre narodnih običaja u Kotoribi, gdje

su predstavili običaje vezane uz Badnjak, ili uzvratnoga gostovanja u bugarskom Blagoevgradu, u kojem su prezentirali međimursku i hrvatsku tradiciju. Od 2002. godine i sami su organizatori važne Smotre koreografiranog folklora „Med Murom i Dravom“. Predsjednik ove nagrađivane Udruge dodaje da će i ubuduće nastojati biti što aktivniji i kvalitetno čuvati hrvatsku narodnu baštinu te poziva da ih podržite u tome prisustvom na nekima od brojnih nastupa!

O povijesti društva

KUU „Veseli Međimurci“ osnovana je pod okriljem MTČ-a 1949. godine kao folklorna sekcija pod vodstvom Matije Grabrovića, a prvi članovi bili su radnici tvornice i nekoliko članova izvana. U početku su se nastupi organizirali uglavnom u sklopu poduzeća. U prvih deset godina djelovanja polako su se zaredali nastupi na priredbama i manifestacijama diljem Međimurja i šire, a u šezdesetim godinama sve su brojniji nastupi i u inozemstvu. Folklorna skupina u sljedećim godinama sve više prihvaća članove izvan poduzeća, iako i dalje djeluje unutar MTČ-a, te otvara svoja vrata mladeži iz Čakovca, ali i okolnih mjesta.

I me fol k lor ne sk upi ne 1968. godine promijenilo se u Kulturno-umjetničko društvo „Veseli Međimurci“.

Samostalno djelovanje društva započinje 1978. godine, kada se izdvajaju iz MTČ-a, a 1980. službeno je registrirano kao Omladinsko kulturnoumjetničko društvo „Veseli Međimurci“.

Go d i ne 19 92 . d r u š t vo ponovno mijenja ime i djeluje pod nazivom Kulturno-umjetničko društvo Međimurje te zajednički okuplja članove OKUD-a „Veseli Međimurci“, RKUD-a MTČ i KUD-a Građevinar. Starom se imenu vraća nedugo prije obilježavanja 50. godišnjice djelovanja i otada neprekidno djeluje kao Kulturno-umjetnička udruga „Veseli Međimurci“.

Matija Grabrović Matek osoba je čije je ime duboko urezano u međimurski folklor jer upravo je on bio osnivač i dugogodišnji voditelj folklorne skupine u „Međimurskoj trikotaži“ koja kasnije prerasta u „Vesele Međimurce“.

Rođen 1933. godine u Lendavi, djetinjstvo je proveo u selidbama zbog oca koji je bio vojno lice, no najveći dio života proboravio je u Čakovcu, gdje je završio tadašnju Učiteljsku školu. Kao prosvjetni djelatnik najprije je radio u Osnovnoj školi u Nedelišću, a kao likovni pedagog u II. osnovnoj školi u Čakovcu.

Osim uz „Vesele Međimurce“, doživotno je bio povezan sa „Seljačkom slogom“ u Nedelišću, ali i s drugim folklornim društvima diljem Međimurja, čiji je voditelj i koreograf bio.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

U DONJOJ DUBRAVI DRUGU GODINU ZAREDOM OR

Prisjetili se najpo izvorne međim

Prisutnima su se obratile predsjednica KUD-a “Seljačka sloga” Štefica Kivač te Mirjana Hržić uime Za tak velje”) s albuma “Teta Liza i Tonček”. Najrevnija čuvarica međimurske popevke, Teta Liza, preminula je u Prelogu 12. kolovoza 2017. MeđimurU subotu, 16. studenoga, u ska popevka, tradicijski napjev Donjoj Dubravi u organizaciji Međimurja, prošle je godine KUD-a “Seljačka sloga” Donja upisana na UNESCO-ov ReDubrava na Sportskom prezentativni popis neparku Krbulja odrmaterijalne baštine čov ječa n st va. žan je 2. MemoOdlučeno je r ija l “ D e c a , Karijera Tete to na sjednici moja deca” U N ESCO u čast Tete Lize umnogome ova MeLize. Teta je obogatila Liza – Eliđuvladina odbora za zabeta Tomeđimursku i nemateriplek – rohrvatsku kulturnu đena je 16. ja l nu k u lstudenoga turnu koja se baštinu!

1924. Njezin održala u Port glas zadnjih je Louisu, u Repunekoliko desetljeća blici Mauricijusu. bio sinonimom za međiPopevka je upisana u mursku popevku. Karijera Tete Registar kulturnih dobara RH Lize umnogome je obogatila 2013. godine. Na inicijativu međimursku i hrvatsku kul- nositelja, stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu turnu baštinu. kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, 2016. goDva Porina Rođena je u Donjoj Dubravi, dine započelo se s pripremama najistočnijoj međimurskoj op- za izradu nominacije za upis na ćini. Nije bila glazbeno obrazo- Reprezentativni popis nematevana, no to ne umanjuje njezin rijalne baštine čovječanstva. značaj unutar korpusa hrvatske glazbe. Do šire je publike doprla Izrazili poštovanje sredinom devedesetih, kad je Prisutnima su se obratile u Hrvatskoj popularan postao predsjednica KUD-a “Seljačka pojam “etno”, kojim su obu- sloga” Štefica Kivač te Mirjana hvaćene narodne pjesme svih Hržić uime Zajednice hrvatkrajeva. Službenu biografiju skih kulturno-umjetničkih Elizabete Toplek za njezin je udruga Međimurske županije. osamdeseti rođendan objavio Program je vodila Janja Kovač trenutni ravnatelj Javne usta- iz Donje Dubrave, inače kustonove “Međimurska priroda”, Si- sica Muzeja Međimurja. Meniša Golub. Radi se o biografiji morijalu je prisustvovao i zatvrdog uveza, s fotografijama mjenik međimurskoga župana iz njezine privatne arhive. De- Josip Grivec, dok ga je otvorio setljećima je radila u Osnovnoj načelnik Općine Donja Dubraškoli Donja Dubrava, u kojoj je i va Marijan Varga. Nastupali su dobila nadimak Teta Liza, kao Lea Šprajc, Martin Srpak, Lidija školska kuharica te je s te po- Bajuk, Mia Perenc, Ria Mikulan zicije i otišla u mirovinu. Prije i Štefan Štirinić, Vilim Čituš, devet godina, 2010., osvojila Ivan Brljak, Zvonimir Dravec, je čak dva Porina: za najbolju Josip Sanjković-Mitrica, Ana folklornu skladbu (“Lepo nam Zerec i Josip Iveković, Ethno je vu jeseni”) i najbolju izvedbu Garden te tamburaši KUD-a folklorne glazbe (“Meni mama “Seljačka sloga”.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: SILVIO BENČ

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

RGANIZIRAN MEMORIJAL U SPOMEN NA TETU LIZU

oznatije čuvarice murske popevke

ajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije. Program je vodila Janja Kovač.

Duplerica

17

18 Sport

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

ISTOK RODEŠ ZAUZEO ODLIČNO 14. MJESTO U LEVIJU! Varaždinski skijaš Istok Rodeš nastupio je u nedjelju, 23. studenoga, na slalomskoj utrci Svjetskoga kupa u finskom Leviju i osvojio 14. mjesto.

U prvoj vožnji vodio je Francuz Clement Noel, koji je stazu u Leviju prošao za 54.55 sekundi, a najbliži pratitelji bili su mu Britanac Dave Ryding (54.94) i Švicarac Ramon Zenhaeusern

SPORT

(55.21).

Istok Rodeš startao je kao 19. i u prvoj vožnji zauzeo 12. mjesto. U drugoj vožnji Istok je stazu prošao za 53.73 sekunde i na kraju zauzeo 14. mjesto. Za pobjednikom Henrikom Kristoffersenom zaostao je 1.17 sekundi. Drugi je bio Francuz Clement Noel, dok je treći bio Švicarac Daniel Yule. (it)

4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

Bednja jesenski prvak

VARTEKS ĆE PREZIMITI NA ČETVRTOME MJESTU 3. HNL SJEVER:

Odigranom utakmicom između Ivančice i Bednje, koja je bila odgođena zbog vremenskih uvjeta, u subotu je završila polusezona za nogometaše u 4. HNL Čakovec – Varaždin.

Bila je to vrlo žustra utakmica koja je završila 1:1.

Beletinčani su poveli rano, u 8. minuti preko Hrvoja Rabuzina, dok je bod Ivančanima donio Tomislav Jagić golom u 71. minuti.

Sudac je podijelio čak devet žutih i dva crvena kartona.

U 86. minuti kod Bednje je pocrvenio Mihael Đurin zbog grubog starta, a u istoj minuti i Leon Gregur zbog žestokog odguravanja igrača Bednje.

Bednja je tako jesenski prvak s 33 osvojena boda. Šest bodova manje od Beletinčana imaju Ivančica i Dinamo iz Palovca. Sve u svemu, na proljeće nas očekuje vrlo zanimljiva borba za prvaka.

„To je naš maksimum s obzirom na uvjete u kojima trenutno radimo“ Podravina je na pretposljednjemu mjestu Lige, sa samo bodom više od zadnjega Graničara, i druge polusezone čeka je grčevita borba za ostanak PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Na stadionu Sloboda u subotu, 23. studenoga, odigran je susjedski derbi u 14. kolu 3. HNL Sjever između domaćeg Varteksa i Rudara iz Murskog Središća.

Prvi dio završio je bez golova, a već u petoj minuti nastavka Bumbari su poveli. Strijelac je bio Tihomir Šoštarić, najbolji strijelac Varteksa ove sezone. Gosti su stigli do boda pogotkom u 85. minuti. Loptu u vlastitu mrežu poslao je stoper Varteksa David Sušac.

– Susret je odigran na

vrlo teškom terenu. Gosti iz trener Varteksa.

Drugi predstavnik iz VaMurskog Središća pokazali su se kao izuzetno čvrsta raždinske županije, Poekipa koja pretendravina, stigao je do remija protiv d i r a n a pr v i h Graničara. šest mjesta. U prvom dijelu Cilj Bumbara na Bila je to prapokazali su va golijada početku sezone više od nas. koja je zaBili su površi la 5:5. bio je biti među Za Ludbredu z e t n iji, prvih šest ekipa opasniji, no žane su zanisu uspjeli bijali Nikola 3. HNL Sjever poentirati. U Valjak, Sinidrugom dijelu ša Fajt, Niko smo mi pokazali Havelka, Siniša više, zabili vodeći Vađunec i Leonardo pogodak i imali priliku za Žuti. drugi, no na kraju smo si Do uvjerljive pobjede stisami postigli pogodak – gao je Polet iz Sv. Martina rekao je Želimir Orehovec, na Muri protiv Papuka sa

6:2.

Prvi dio sezone tako je završio i nogometaši u 3. HNL Sjever idu na odmor. Vodeća je Mladost iz Ždralova s

Vodeća je Mladost iz Ždralova s 35 osvojenih bodova, dok drugoplasirani Polet ima samo bod manje 35 osvojenih bodova, dok drugoplasirani Polet ima samo bod manje. Varteks drži četvrto mjesto s 24 boda, a isti broj bodova ima

i petoplasirani Radnik.

– Zadovoljni smo. To je naš maksimum s obzirom na uvjete koje imamo. Posljednjih mjesec dana nismo trenirali dovoljno baš zbog uvjeta. Vodeća Mladost i drugoplasirani Polet znatno više ulažu i imaju kvalitetnije uvjete, no na proljeće se nadamo da ćemo poboljšati uvjete, što će nam biti vjetar u leđa da etabliramo što više mladih igrača – zaključio je Orehovec.

Dodajmo da je Podravina na pretposljednjemu mjestu Lige, sa samo bodom više od zadnjeg Graničara, i druge polusezone čeka je grčevita borba za ostanak.

PRVA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Minimalni poraz Varaždinaca kod Gorice Nogometaši Varaždina u sklopu 16. kola 1. HNL poraženi su kod Gorice s minimalnih 1:0.

Nakon reprezentativne stanke Varaždinci nisu uspjeli stići do bodova. Trener Luka Bonačić izveo je sastav: Nevistić – Tkalčić, Stolnik, Adžić, Miličević – Jessie, Roca – Kolarić, Senić, Glavina – Benko.

U prvom dijelu igrala se šahovska partija bez pravih prilika. Varaždinci su dobro stajali u bloku, ne dopustivši Gorici da ih ozbiljnije ugrozi.

Ipak, u drugom poluvremenu

varaždinska obrana je popustila. Igrala se 58. minuta i gol je

Varaždinski nogometaši u subotu, 30. studenoga, na stadionu Varteksa u 15 sati ugošćuju Osijek zabio Cheriff Ndiaye na asistenciju Kristijana Lovrića. Mogli su

Varaždinci do izjednačenja u 70. minuti. Opasno je tukao Ivan Posavec, koji je ušao u drugom dijelu, no njegov udarac otišao je tik uz vratnicu.

Goričani su bili i blizu drugoga gola. U 77. minuti Lovrić je pronašao Zwolinskog, koji je tukao iz prve, a varaždinski vratar Ivan Nevistić je odlično obranio. Varaždinci će tako bodove pokušati tražiti u sljedećem kolu protiv Osijeka. Susret se igra u subotu, 30. studenoga, na stadionu Varteksa u 15 sati. (it)

Sport

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

19

NOGOMETAŠICE MEĐIMURJA LEPOGLAVI ZABILE 19 „BLATNJAVIH“ GOLOVA Po iznimno teškom i blatnjavom terenu, nogometašice Nogometne škole Međimurje-Čakovec odradile su gostovanje u Lepoglavi. Unatoč lošem travnjaku, čakovečke nogometašice prezentirale su sjajnu igru te su se kući vratile s maksimalnih šest bodova.

Prve su na teren izašle pionirke koje su

slavile s 8:0. U visokoj pobjedi tri pogotka je postigla Ema Čurin, a dva je dodala Kaja Županić. Po jednom su se među strijelce upisale Tara Tkalčec i Anja Horvat, dok je jednom vlastitu mrežu zatresla domaća igračica Katarina Briški.

Još uvjerljivije su bile čakovečke kadetkinje, koje su svoje vršnjakinje iz Lepoglave

pobijedile s 11:0. Najučinkovitije su bile Helena Damjanović i Marija Šantek s po tri gola. S obzirom da su priliku za nastup dobile sve igračice, poduža je lista onih koje su se uspjele upisati među strijelce. Naime, po jedan pogodak postigle su Katja Sedmak, Emily Bister, Sandra Presečki, Nina Varga i Morena Mikulić.

Unatoč lošem travnjaku, čakovečke nogometašice kući su se vratile s maksimalnih šest bodova

DRŽAVNO PRVENSTVO U KARATEU

Globusu sedam medalja, zlata za Emu i Nikolu Osim dva zlata, u Međimurje je stiglo i pet bronci, koje su osvojili Leona Gulija, Lovro Farkaš, Josip Slukić, Sara Novak i Kristian Topličanec

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Rijeka je bila domaćin Prvenstva Hrvatske u karateu za mlađe uzrasne kategorije: kadete, juniore i mlađe seniore. Pravi podvig na državnoj završnici napravili su članovi Globusa iz Čakovca/Male Subotice. Na dvodnevnom nacionalnom prvenstvu od devet natjecatelja čak njih sedam osvojilo je meda-

Osvajači medalja iz Rijeke uskoro putuju u slovenske Brežice na Balkansko prvenstvo

lje, a Globus je među kadetima bio uvjerljivo najbolji.

Međimurci su uzeli dva zlata zahvaljujući Emi Marčec i Nikoli Topličancu, dok su brončane medalje osvojili Leona Gulija, Lovro Farkaš, Josip Slukić, Sara Novak i Kristian Topličanec. Na prvenstvu su još nastupili Ana Filipović i Timo Vlahek.

Treneri Mladen Vizinger i Dejan Slukić bili su izuzetno zadovoljni onime što su njihovi karatisti ostvarili u Rijeci.

- Od svih sedam kategorija u kojima smo nastupali, u svakoj smo osvojili po jednu medalju.

Najviše, naravno vrijede zlata Nikole Topličanca i Eme Mar-

čec, ali i ostali su bili sjajni.

Moglo je čak biti i bolje, ali u nekim situacijama nismo imali naklonost sudaca pa smo ostali bez veće žetve medalja. No, i ovako smo nadmašili prošlogodišnji plasman, a bili smo bolji

i od konkurencije - izjavio je trener Slukić.

Ovaj uspjeh samo je potvrda dugogodišnjeg kvalitetnog rada s mlađim kategorijama u Globusu i opravdanja titule rasadnika talenata. Osvajači

medalja neće dugo uživati u svojim lovorikama jer su osvajanjem postolja osigurali plasman na Balkansko prvenstvo koje će za tri tjedna biti održano u Brežicama. Odmah nakon toga Globus putuje na turnir Svjetske lige u Veneciju. Zgusnuti raspored svoju kulminaciju imat će početkom sljedeće godine kada je na rasporedu Grand Prix Croatia, uz Prvenstvo Hrvatske drugi kvalifikacijski turnir za plasman na Europsko prvenstvo kojemu će u veljači biti domaćin Budimpešta.

- Radimo naporno tijekom cijele sezone, pripremamo se za velika natjecanja i na njima dokazujemo koliko možemo zaključio je trener Slukić.

Uz natjecatelje u Rijeci je odličan posao napravio i Tomislav Magdalenić koji je još jednom kao sudac bio na visini zadatka.

NOGOMET

Centrometal jesenski prvak Unatoč porazu 3:0 u posljednjem kolu prvog dijela sezona, nogometaši Centrometala na prvenstveni odmor odlaze kao jesenski prvaci.

Centrometal je vodeći s 33 boda, tri više od Dubravčana koji je lideru nanio poraz u 15. kolu. Dva gola za momčad iz Donje Dubrave je postigao David Kranclbinder, dok je jedan dodao Neven Andrlon.

Trećeplasirani Polet je u Pribislavcu odigrao 2:2 protiv momčadi Bratstva. Domaćini su u dva navrata vodili golovima Miše Palfija i Mihaela

Ladića, a oba puta njihovu je prednost golovima poništio Nenad Radiković. Na četvrtom mjesto nalazi se kotoripski Graničar koji je na ovogodišnjem oproštaju od nogometnih terena kod kuće s 2:0 svladao Hodošan.

Golove su postigli Ivan Vrkić i Vilim Kos. Začelje tablice sa svega osam bodova drži Kraljevčan 38. Spartak je skupio 13 bodova, a Galeb 15. Sigurnu zonu tek na proljeće još moraju izboriti Sloga, Podturen, Trnovec i Naprijed.

ODBOJKA

Slavlje Međimuraca Zbog zauzetosti dvorane ATON-a u Nedelišću, odbojkaši Međimurje Centrometala utakmicu 7. kola Superlige odradili su na „gostovanju“ u dvorani ETŠ-a u Čakovcu. No, to ih nije omelo da bez većih problema upišu novu prvenstvenu pobjedu. Slavili su protiv momčadi Zadra rezultatom 3:0 (25:16, 25:15, 27:25).

I dok su prva dva seta lako

otišla na stranu domaćina, gosti tek u trećem uspijevaju ozbiljnije priprijetiti. Imao je Centrometal čak četiri vezane meč lopte (24:20), ali Zadar uspijeva izjednačiti.

Gosti su spasili i petu meč loptu, ali šestu više nisu mogli.

U sljedećem kolu Centrometal gostuje u Slavonskom Brodu kod momčadi Marsonije.

U NEDELIŠĆU VIŠEBOJSKO I EKIPNO PRVENSTVO HRVATSKE TE ZAVRŠNICA KUPA U GIMNASTICI

Domaćini osvajali pojedinačne i ekipne medalje Dvorana NGC-a ATON u Nedelišću bila je proteklog vikenda domaćin 28. Prvenstva Hrvatske u višeboju te 19. završnice Kupa Hrvatske u B i 16. završnice Kupa Hrvatske u C programu za mušku i žensku sportsku gimnastiku. Natjecanje je okupilo više od 500 natjecatelja. Nakon odrađenih nastupa u Gimnastičkom klubu “Marijan Zadravec Macan” imaju razloga za zadovoljstvo.

Međimurski gimnastičari imaju najbolju višebojsku ekipu u Hrvatskoj u konkuren-

ciji mlađih kadeta. Jan Fišter, Erik Kovačić, Andro Crnčec, Timon Crnčec i Luka Novak ukupnom ocjenom od 335.532 bili su bolji od pratitelja iz Karlovca i Šibenika.

Ekipnom treba pridodati i pojedinačni uspjehe Jana Fištera koji je bio zlatni, a Erik Kovačić brončani višebojac.

Drugog dana sličan podvig ponovili su Dominik Vidović, Noel Novak, Erik Trajbar i Dario Radek koji su najbolji višebojci C programa završnice Kupa. Još uvjerljiviji su bili

u pojedinačnom višeboju gdje je Vidović uzeo zlato, Novak srebro, a Trajbar je završio kao 11. te Radek kao 12. Dodajmo da je kod juniorki u C programu Lorena Radek bila solidna 12.

Sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec Macan”, Mario Vukoja nije krio zadovoljstvo.

- Imamo nasljednike Filipa Udea i Tijane Tkalčec. Na seniorska vrata već je ozbiljno zakucao Marko Sambolec, a ovi nastupi daju nam razlo-

ga za vjerovati da ćemo i u sljedećim desetljećima imati vrhunsku gimnastiku u Međimurju - rekao je Vukoja.

Predsjed n i k Hr vatskog gimnastičkog saveza Stevo Tkalčec je pak istaknuo da su ovo državno prvenstvo i završnica kupa organizirani poput Svjetskog kupa, što uključuje paralelno odrađivanje natjecanja na dvije sprave za djevojke i mladiće, pohvalivši pritom GK “Marijan Zadravec Macan” koji je sve odradio na visokoj razini.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

SAZNAJTE KAKO NAJLAKŠE DONIRATI HRANU Nastojeći unaprijediti sustav doniranja hrane, smanjiti otpad od hrane i očuvati okoliš, Ministarstvo poljoprivrede izdalo je „Vodič o doniranju hrane“ koji sadrži smjernice za postupanje i primjere iz prakse vezane uz propise o hrani, doniranju hrane te porezne olakšice.

- S obzirom na broj potrebitih građana s jedne strane te velikih količina viškova hrane s druge, koji ne nalaze put do kraj-

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Grabežljivci u prirodi Piše: Ivana Rojko,

Ivana Rojko, mag. educ. biol. stručna suradnica Jastreb, škanjac, vidra, štuka, šišmiš, pauk, zmija, vuk...

Navedene životinje bilo da su male ili velike, s dlakom, ljuskama ili dlačicama; svi su oni grabežljivci. Grabežljivci ne moraju biti veliki poput tigra ili lava da bi bili važna karika u prirodi. Čak i najmanji grabežljivci poput pauka igraju veliku ulogu u regulaciji broja kukaca u prirodi.

Pričamo li o zaštićenim vrstama, gotovo sve vrste grabežljivaca su stavljene na popis zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Čudno, zar ne? Ipak bi grabežljivci trebali biti strašne, krvoločne i nenadmašno najjače životinje u prirodi... Iako nam se neki grabežljivci čine zastrašujućima, oni su zapravo pravi sanitarci u prirodi. Gotovo uvijek love životinje koje je najlakše uloviti, a to su ranjene, stare ili bolesne životinje. Na taj način ne samo da drže populaciju glodavaca, preživača, kukaca i drugog plijena na broju, već ih i jačaju njihove populacije jer smanjuju širenje raznih bolesti.

Stvar predodžbe?

Nikako nas ne mora brinuti da će grabežljivci na našem području pojesti sve zečeve, trčke, prepelice i fazane.

Brojnost grabežljivaca ovisi o tome koliko plijena im je na raspolaganju. Ukoliko nema dovoljno hrane, neće moći uzdignuti svoje mlade, a na kraju je moguće da i sami uginu od gladi ili iscrpljenosti.

Logično, zar ne? Dakle, ukoliko ima dovoljno grabežljivaca

U SKLADU S PRIRODOM

na našem području, možemo jasno zaključiti da je i ostatak živog svijeta u dobrom stanju.

No, kad ste zadnji put vidjeli orla štekavca ili vuka na našem području? Mogli bi reći da vuka ili čaglja ne treba na našem području jer su ulogu uklanjanja preživača i glodavaca preuzeli ljudi, tj. lovci.

Iako ljudi smanjuju njihovu brojnost, ipak to ne radimo na

Uklonimo li iz prirode grabljivicu poput škanjca, ne smijemo se iznenaditi povećanjem brojnosti njezina plijena! način da iz prirode uklonimo ranjene, bolesne i stare životinje kako bismo osnažili krdo.

Nedavno su čuvari prirode dobili dojavu o prostrijeljenom škanjcu koji je zakonom zaštićen (očito s razlogom!)

Uklonimo li iz prirode neku pticu grabljivicu poput škanjca, ne smijemo se iznenaditi povećanim plijena kojim se on hrani, a to su miševi i štakori. Samim time povećava se mogućnost pojave mišje groznice koja utječe i na nas ljude.

Dakle, mislimo li da su ptice grabljivice i ostali grabežljivci štetočine koje valja ukloniti, moramo biti svjesni i činjenice da, iako su ljudi danas često fizički i psihički daleko od prirode, ona još uvijek u velikoj mjeri utječe na nas i naše zdravlje. Najbitnije je ukloniti krivu predodžbu o grabežljivcima kao štetočinama.

njih korisnika, aktivnosti Ministarstva usmjerene su na sudioništvo u stvaranju nacionalne politike sprečavanja nastajanja otpada od hrane te unapređenja sustava doniranja hrane. Doniranjem viškova hrane koja je još uvijek sigurna i prikladna za konzumaciju sprečavamo da ta hrana postane otpad, što je važno i kao ekološka mjera u očuvanju i zaštiti okoliša – poručuju iz Ministarstva.

NEDELIŠĆE JE BILO DOMAĆIN 13. IZDANJA

Promocija zdrave h poljoprivrednih p

Suorganizator sajma bila je Udruga pčelara Međimurske županije Agacija, koja je dodijelila uzoraka meda, čak 19 je nagrađeno zlat PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Proteklog vikenda u Nedelišću je održano 13. izdanje sajamske priredbe „MESAP jesen 2019“, koje je okupilo više od stotinu gospodarstvenika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i udruga s bogatom ponudom roba i usluga iz sektora poljoprivrede, ekologije, zdrave prehrane, obnovljivih izvora energije i pčelarstva.

- Upravo je ovako veliki broj izlagača dokaz popularnosti i važnosti našega sajma. Put do ovakvih rezultata nije bio lagan, ali od samih smo početaka bili spremni na veliki rad i odricanje da bismo danas imali priredbu koja svima služi na ponos – rekao je direktor MESAP-a Vitomir Kirić.

- „MESAP jesen” jedna je u nizu manifestacija kojima se podržava zdrava prehrana i lokalni poljoprivredni proizvođači. Međimurje ima doista kvalitetne proizvode i važno je proizvođačima dati mogućnost da pronalaze nova tržišta, ne samo u Međimurju već i van granica naše župani-

je i države – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec. Otvorenju su prisustvovali i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec te načelnik Općine Nedelišće Darko Dania.

Suorganizator sajma bila je Udruga pčelara Međimurske županije Agacija koja je dodijelila priznanja s 13. međimurskog ocjenjivanja meda.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristigla su 62 uzorka meda koji su izloženi na sajmu, od kojih su 19 nagrađeni zlatnom plaketom.

U subotu je održano natjecanje „Medeni kolač“, ocjenjivanje najboljeg kolača od meda te je najboljim proglašen kolač Udruge Brest iz Podbresta, a održano je i natjecanje u jedenju čili papričica, dok je nedjelja bila rezervirana za natjecanje u jedenju ljutih hamburgera.

Pored izložbenog dijela sajma, tijekom dva dana manifestacije održane su edukativne radionice i predavanja, a svojim nastupima program su dodatno obogatili Pjevački zbor “Josip Vrhovski“ Nedelišće, KUU „Zvon“ Mala Subotica i KUU Šandrovec.

Kakva poljoprivreda nam treba za budućno

Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” www.biovrt.com Poljoprivreda danas, način na koji uzgajamo hranu i hranimo svjetsku populaciju, razarajuća je za naš planet. Poljoprivreda je jedan od najvećih zagađivača planeta, truje i tlo i okoliš i ljude.

Uzrokuje brojne probleme: gubitak bioraznolikosti, osiromašenje tla i sve manje nutrijenata u hrani, eroziju, salinitet, pretvaranje tla u pustinje, jedan je od glavnih uzročnika globalnoga zagrijavanja...

Sve glavne tehnike kon-

vencionalne poljoprivrede, poput oranja, primjene mineralnih gnojiva i kemijske „zaštite“ razorne su za tlo, za bioraznolikost, za okoliš i za naše zdravlje. Čovječanstvo doslovno pili granu na kojoj sjedi ovakvim načinom uzgoja hrane. Naime, oranje djeluje razarajuće na tlo, uništava cijeli sustav života u gornjem dijelu tla i sposobnost tla da stvara i izmjenjuje hranjiva, ogoljelo tlo je izloženo ispiranju kiše i otpuhivanju vjetrom pa tako gubimo na tone obradivog zemljišta godišnje zbog erozije. Tla su sve jalovija, kiselija, a upotrebom mineralnih gno-

jiva sagorjeli smo dragocjeni humus u njima.

Ostaci pesticida u okolišu povezani su s brojnim bolestima kod ljudi, a posebno su opasni za razvoj djece. Direktno su povezani sa smanjenjem populacije korisnih kukaca, pogotovo pčela. Tla su sve zbijenija, a to možete vrlo lako primijetiti ako pogledate polja – voda stoji na površini oranica. To je zato što je uništena struktura tla pa ono više nema sposobnost filtriranja i pohranjivanja viška vode, nego se ispire zajedno s hranjivima i tako dodatno osiromašuje tlo, ili ostaje na zemlji i onemogućuje radove i normalni

rast biljaka. Taj problem ne postoji s organskim tehnikama! Primjenom kemikalija desetkovan je zdravi mikrobiom tla – dragocjeni mikroskopski svijet bakterija, gljiva i ostalih organizama, zahvaljujući kojima biljke dobivaju dovoljno hranjiva pa povrće koje danas možemo kupiti u dućanima ima čak i do 90 posto manje vitamina i minerala.

Mark Shepard, pionir regenerativne poljoprivrede rekao je: “Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda

baš lijepo, zar ne? Ako uništite ono što proizvodi kisik koji dišete i čisti vašu vodu, ako vjetar odnese tlo, ako uništimo i druge dobrobiti koji dolaze s našim ekosustavom, stvaramo pustinje!”

Poljoprivreda je problem, no ona može biti i rješenje.

Možemo uzgajati hranu tako da čuvamo bioraznolikost, da obogaćujemo tlo, podržavamo život u njemu, uzgajamo povrće s puno nutrijenata, radimo manje i imamo manje troškove – i nahranimo svijet. Radi se o regenerativnim metodama poljoprivrede. Ne radi se tu samo o metodama za male vrtove, nego o metodama

Zeleni kutak

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

21

PREDAVANJE I RAZMJENA SJEMENJA UDRUGE BIOVRT 7. PROSINCA Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” u subotu, 7. prosinca, organizira predavanje Silvije Kolar-Fodor „Regenerativna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti” i razmjenu domaćega sjemenja. Događaj će se održati u dvorani Scheier u centru grada Čakovca. Predavanje se održava u terminu od 10-11 sati, a razmjena sjemenja od 11-12:30.

Iz Udruge pozivaju sve zainteresirane da se pridruže događanju, nauče više o tehnikama poljoprivrede koje čuvaju okoliš za buduće generacije i koje

A SAJMA „MESAP JESEN 2019“

mogu preokrenuti negativne klimatske promjene, razmijene iskustva s vrtlarima koji primjenjuju regenerativne tehnike te da razmijene sjeme za iduću vrtlarsku sezonu. Na predavanju ćete moći saznati kako poljoprivreda, osim što je uzrok uništenja bioraznolikosti, zagađenja okoliša i jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena, može biti i najbolje rješenje za uzgoj dobre zdrave hrane, očuvanja okoliša i bioraznolikosti te zaustaviti nepovoljne klimatske promjene. Svaka sudionica i sudionik pre-

davanja dobiva na poklon sjeme cvijeća iz biovrta.

Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja možete doći i donacijom. Silvija Kolar-Fodor predsjednica je Udruge Biovrt, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com. Surađuje s brojnim medijima; zaljubljenica je u Prirodu, a biovrtlarenjem se bavi od 2006. Udruga Biovrt kreira zajednicu za očuvanje biološke raznolikosti i prirode za buduće generacije.

PRVI HRVATSKI DANI BIODINAMIKE

hrane i lokalnih proizvođača

a priznanja s 13. međimurskog ocjenjivanja meda. Od 62-ju pristiglih tnom plaketom.

Rasprava stručnjaka o razvoju eko-bio agrikulture PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

IZLAGAČI Na ovogodišnjem 13. izdanju sajamske priredbe okupilo se stotinjak izlagača

ost?

koje su primjenjive za velike površine i masovni uzgoj hrane i koje se već primjenjuju diljem planeta.

Stoga vas pozivam na moje predavanje „Regenerativna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti“ u subotu, 7. prosinca. Na predavanju ću vas upoznati s brojnim poljoprivrednim regenerativnim praksama koje su rješenje za klimatske promjene i koje se zbog svog učinka na ljude, okoliš i klimu mogu smatrati poljoprivredom budućnosti.

Nakon predavanja održati će se i razmjena sjemenja pa ponesite sjeme za razmjenu!

Centar dr. Rudolfa Steinera pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske organizira 1. Hrvatske dane biodinamike i stručnu konferenciju pod nazivom „Razvoj eko-bio agrikulture; edukacija – komunikacija – inovacija“.

Ovaj događaj po prvi puta u Hrvatskoj okuplja stručnjake iz zemlje i inozemstva koji se bave pitanjima utjecaja klimatskih promjena na budući razvoj, održivog gospodarenja, brendiranjem, marketingom i pozicioniranjem na tržištu, kao i proizvodnjom prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću, u kontekstu biodinamičke poljoprivredne proizvodnje.

Teme rasprave panelista vezane su uz globalne ciljeve UN-a. U skladu sa svjetskim ekološkim trendovima i struč-

nim specijalizacijama panelista, raspravljat će se o utjecaju klimatskih promjena na razvoj ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje, praćenju i kontroli kvalitete biodinamičke proizvodnje i prerade, pozicioniranju i bren-

noga u Čakovcu u Scheierovoj zgradi od 12 sati, 29. studenoga u Donjem Kraljevcu u Centru dr. Rudolfa Steinera od 10 sati te 6. i 7. prosinca u Zagrebu na Agronomskom fakultetu od 10 sati.

Sudionici konferencije bit će dr. sc. Srgjan Kerim, predsjednik 62. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, prof. dr. sc. Dragan Primorac, liječnik i znanstvenik, dr. sc. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ Andrija Štampar, dr. sc. Maja Kolar, DEMETER International, Danijel Koletić, osnivač Apriori World komunikacija, prof. dr. sc. Ivica Kisić iz Agronomskog fakulteta, mr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr.

Rudolfa Steinera, te predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Ulaz na sva predavanja, radionice i koncerte je besplatan.

Više informacija o događaju dostupno je na službenoj stranici Centra dr. Rudolfa Steinera.

Hrvatski dani biodinamike održavat će se u Čakovcu, Donjem Kraljevcu i Zagrebu diranju biodinamičkih proizvoda, prednostima konzumacije hrane proizvedene po ekološkim načelima te sustavu edukacije proizvođača i organizaciji mreže mentora za potporu hrvatskim poljoprivrednicima.

Hrvatski dani biodinamike trajat će četiri dana: 28. stude-

PREDAVANJA U ŠTRIGOVI, SELNICI I SVETOM JURJU NA BREGU

Važno je ukloniti azbest iz krovova i fasada Udruga „Moj otok“ poziva mještane općina Štrigova, Selnica i Sveti Juraj na Bregu na predavanje o projektu zamjene azbestnih krovova i fasada.

Riječ je o predavanju u okviru akcije „Moja Hrvatska bez azbesta!“ koju je ova Udruga pokrenula još 2012. godine na otoku Krku, a do kraja 2018. godine održano je 127 prezentacija diljem Hrvatske, ali i Crne Gore.

- Posljedica azbestnih krovova i fasada je obolijevanje od karcinoma pluća. Udruživanjem smanjujemo cijenu nabave i rada, pridonosimo očuvanju prirode i zdravlja te stvaramo ljepši ugođaj. Stoga upućujemo poziv svim vlasnicima, odnosno

korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest da prijave količinu azbesta. Obrazac za prijavu moći će preuzeti na predavanju ili u općinskim pisarnicama, sve s ciljem zajedničkog djelovanja u rješavanju azbestnog otpada – poručuju iz Udruge.

Predavanje u Štrigovi održat će se u ponedjeljak, 2. prosinca, od 16 sati u dvorani iznad pošte. Istoga dana, ali od 18:30 o istom će problemi moći slušati i mještani Općine Selnica, a predavanje će se održati u Domu kulture.

Općina Sveti Juraj na Bregu domaćin je predavanja u četvrtak, 5. prosinca, od 17 sati u Domu mladeži u Lopatincu.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

I OREHOVČANI SE SJETILI ŽRTVE VUKOVARA

VIDOKRUG

I ove godine Općina Orehovica pridružila se akciji „I u mom gradu Vukovar svijetli“. Dostojanstveno i u tišini, u ponedjeljak, 18. studenog, zapaljene su svijeće.

Predstavnici Općine Orehovica, općinskih udruga i brojni mještani, okupili su se pred starom zgradom Osnovne škole Oreho-

vica te zapalili svijeću u spomen na tragediju grada koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

Kasnije je u Župnoj crkvi u Orehovici služena sveta misa za sve nestale i poginule u Domovinskom ratu. Misu je predvodio župnik Damir Slamek.

Brojni mještani okupili su se pred starom zgradom Osnovne škole Orehovica

ODRŽAN KONCERT “ANDRAŠEC U INTERPRETACIJI HRVATSKOGA JUGA”

HPD “Bijaćka vila” oduševio izvedbama međimurskih pjesama! Četvrti koncert projekta “Furjonova zviezda“, koji je započeo 2016. godine, realiziran je suradnjom Općine Dekanovec i Instituta “Ars musica“ pod pokroviteljstvom Ministarstva RH i Međimurske županije

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: SILVIO BENČ

U subotu, 9. studenoga, u Župnoj crkvi sv. Nikole biskupa Čakovec, Hrvatsko pjevačko društvo “Bijaćka vila“ – Kaštela održalo je koncert “Andrašec u interpretaciji Hrvatskoga juga“.

To je 4. koncert projekta “Furjonova zviezda“ koji je započeo 2016. godine. Realiziran je suradnjom Općine Dekanovec i Instituta “Ars musica“ pod pokroviteljstvom Ministarstva RH i Međimurske županije.

– Cilj projekta je sačuvati kulturnu baštinu međimurskog kraja putem suvremenih obrada tradicijskih tekstova i napjeva kantora Florijana Andrašca (1888. – 1962.) Za koncerte projekta angažiraju se skladatelji i zborovi koji nisu iz Međimurja, kako bi imali prilike bolje upoznati međimursku popijevku, uvrstiti

HPD “Bijaćka vila“ je u sklopu cjelovečernjega koncerta premijerno izvela skladbu “Lepšega imena gdo bi zreči mogel“ u obradi Vlade Sunke nove skladbe inspirirane međimurskim melodijama u svoj repertoar te prezentirati međimursko naslijeđe u drugim mjestima – kaže predsjednik Udruge i autor projekta Nikola Sebastian Jambrošić.

Protiv zaborava!

HPD “Bijaćka vila“ – Kaštela je u sklopu cjelovečernjega koncerta premijerno izvela skladbu “Lepšega imena gdo bi zreči mogel“. Tekst i glazbu je napisao sam kantor Andrašec, a obradu poznati hrvatski skladatelj i dirigent Vlado Sunko. Koncert se odvijao pod dirigentskom palicom Andre Čale. Jambrošić objašnjava da

je projekt prvenstveno namijenjen domeni zborske glazbe. Zamisao je Andrašecove napjeve oplemeniti zvukom zbora u skladu s idejama suvremenih skladatelja: – Skladatelji su još za Andrašecova života znali tako postupati, samo što mu najčešće nisu pridali zasluge autora teksta i melodije. Njegovo ime nije zaboravljeno: zahvaljujući naporima koje su uložili Dekanovčani, njihov načelnik Ivan Hajdarović i ostali e nt u z ij a s t i , ono je postaCilj projekta je lo prep o sačuvati kulturnu znat ljivo u Međibaštinu međimurskog murju, a kraja putem pola ko i u Hrsuvremenih obrada vatskoj. tradicijskih tekstova Osobno mnogo i napjeva kantora radim u Florijana području zborskog Andrašca pjevanja, kao voditelj i kao pjevač, pa je na neki način bilo prirodno da projekt bude usmjeren ka zborskom pjevanju. Razmišljajući kako najbolje pridonijeti razvoju „brenda Andrašec“, jer ipak su “legende” o njemu i njegova ostavština utjecali na moj profesionalni put, zaključio sam da bi u projekt primarno trebalo uključiti skladatelje i izvođače koji nisu iz Međimurja: mislim da svaki skladatelj prije pisanja neke skladbe ili obrade, da bi ona bila u duhu kraja, mora upoznati Međimurje, međimursku popevku, kulturu i život. To mora i dirigent da bi dosljedno mogao interpretirati skladbu. Skladatelji tako obogaćuju svoj izražajni jezik elementima međimurske kulture, koje tada mogu koristiti u drugim skladbama. Budući da je moje radno mjesto povezano sa Zagrebom i ostalim većim gradovima Hrvatske, ovaj način djelovanja omogućuje mi rad izvan Međimurja, pri čemu sam svejedno povezan sa svojim rodnim mjestom! – dodaje Nikola.

Ne treba napominjati da su izvedbe izazvale oduševljenje među publikom.

Vidokrug

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

23

U DONJOJ DUBRAVI ZANIMLJIVA TRIBINA O NOVOM ZRINU I NIKOLI VII. U petak, 15. studenoga, u prostorima Informativnog centra u Donjoj Dubravi održana je znanstvena tribina povodom 355. obljetnice pada utvrde Novi Zrin i 355. obljetnice smrti Nikole VII. Zrinskog.

Prvo je predavanje održao dr. sc. Gabor Hausner koji je govorio o višestoljetnoj potrazi za točnom lokacijom utvrde Novi Zrin. Zajedno s timom suradnika uspjeli su otkriti točnu lokaciju te provoditi arheološka istraživanja. Dr. sc. Jozsef

Padanyi govorio je o rezultatima tih arheoloških istraživanja uz pomoć karata kojima su se služili u otkrivanju točnih lokacija i samih predmeta koje su pronašli. Posjetiteljima je tako bilo prezentirano nekoliko topovskih kugli, olovnih puščanih metaka i ostatak kugle ispucane iz mužara.

O zapisima koje su o Novom Zrinu ostavili protivnici, osmanska vojska, govorio je dr. sc. Anđelko Vlašić. Osmanski putopisac Evlija Čelebi prisustvovao je kraju opsade i zajedno s vojskom ušao

u porušenu utvrdu te ostavio izuzetno zanimljive zapise o tome.

Tribini je prisustvovalo pedesetak slušatelja, među kojima su bili i učenici Osnovne škole Donja Dubrava pod vodstvom profesorice povijesti Renate Heric. Do sredine siječnja 2020. godine u Informativnom centru moći će se razgledati maketa utvrde Novi Zrin i predmeti pronađeni tijekom arheoloških istraživanja. Za razgled predmeta potrebno je javiti se Općini radi dogovora.

PRIGODNA SVEČANOST U GORNJEM KURŠANCU I ČAKOVCU

Obilježena 355. godišnjica smrti Nikole Zrinskoga Čakovečkog

- Nikola Zrinski Čakovečki ostavio je velik trag u Međimurju i naša je obveza da baštinimo njegov lik i djelo - rekao je župan Matija Posavec dodavši da je 2020. godina važna jer će biti obilježena i 400. godišnjica rođenja ovoga velikana.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Prigodnom svečanošću u Gornjem Kuršancu i Čakovcu, u srijedu, 20. studenog, obilježena je 355. godišnjica smrti Nikole Zrinskoga Čakovečkog, hrvatskog bana, vojskovođe i pjesnika koji je tragično poginuo u Kuršanečkom lugu 18. studenog 1664. godine.

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća održano je kod spomenika Nikoli Zrinskom Čakovečkom u Gornjem Kuršancu, gdje su se prigodnim govorima obratili gradonačelnik Grada Murskog Središća i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Srpak, državni tajnik u Ministarstvu obrane i izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Zdravko Jakop i zamjenik načelnika Općine Nedelišće Željko Kacun, koji su istaknuli važnost Nikole Zrinskoga Čakovečkog za međimursku, hrvatsku i europsku povijest.

- Nikola Zrinski Čakovečki cjelokupnim svojim životom i djelovanjem zadužio je naraštaje hrvatskog i mađarskog naroda.

Njegova žrtva nije bila uzaludna, već je tijekom minulih stoljeća svijetlila brojnim hrvatskim naraštajima kao nadahnuće, kao putokaz u borbi za nacionalne interese i kao dokaz da su žrtve temeljni kamen novih uspona i pobjeda -

Nikola Zrinski Čakovečki cjelokupnim svojim životom i djelovanjem zadužio je buduće naraštaje!“

naglasio je pročelnik Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol Čakovec, Ivica Zanjko.

Obilježavanju su prisustvovali pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu i izaslanica ministrice kulture Vesna PascuttiniJuraga, župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivcem, zamjenik predsjednika Skupštine Međimurske županije Franjo Makovec, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vi-

dović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Prelog Đuro Ujlaki, pročelnik UO za gospodarstvo financije Grada Preloga Željko Poredoš, načelnik Općine Nedelišće Darko Dania, načelnik Općine Selnica Ervin Vičević, izaslanstvo Zrinske garde Čakovec predvođeno predsjednikom Đurom Belom, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ivan Pranjić, ravnatelj Policijske uprave međimurske Ivan Sokač, članovi Vijeća Mjesnog odbora Gornji Kuršanec te

predstavnici braniteljskih udruga. Vijenac su položili i zamjenik gradonačelnika Szigetvára Zoltán Varga te voditelj Zrinyi kadeta iz Murakeresztura Laslo Papoci.

- Nikola Zrinski Čakovečki ostavio je velik trag u Međimurju i naša je obveza da baštinimo njegov lik i djelo.

Ove godine obilježavamo 355. obljetnicu njegove smrti, ali i 360 godina osnivanja franjevačkog reda u Međimurju, za što je najzaslužniji upravo naš velikan - rekao je župan Posavec, dodavši da je

2020. godina važna jer će biti obilježena i 400. godišnjica rođenja Nikole Zrinskog Čakovečkog, što je još jedna prilika da se njegova ostavština prepozna te dostojno očuva i obilježi.

Zrinska garda Čakovec izvela je počasni pozdrav ispaljivanjem plotuna, a izvedbom skladbi „Vuprem oči“ i „Živjela Hrvatska!“ obilježavanje je glazbenim nastupom obogatio Zbor „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice održano je

IVICA ZANJKO, PROČELNIK DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“ misno slavlje koje je predvodio župnik Ivan Munđar u koncelebraciji s gvardijanom Željkom Železnjakom i paterom Stankom Belobrajdićem.

Obilježavanje je završeno polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika Nikoli Zrinskom Čakovečkom na Trgu Republike u Čakovcu.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

TOYOTA PREDSTAVLJA NAJBOLJE IZ RAV4 SERIJE - RAV4 PLUG-IN HYBRID Toyota otvara važno novo poglavlje u povijesti RAV4 svjetskom premijerom novog RAV4 Plug-in Hybrid koji ima svjetsku premijeru na Sajmu automobila u Los Angelesu. Ova prva plug-in hibridna električna verzija RAV4 kruna je više od 20 godina rada kompanije Toyota, na području razvoja tehnologiji i proizvodnje hibridnih pogonskih sklopova. Toyota tako korisnicima predstavlja

vozilo koje teži tome da bude snažnije i efikasnije od bilo kojeg drugog vozila u svojoj klasi, posebice u emisiji plinova i potrošnji goriva. Snaga je 306 KS, a do 100 km/h ubrza za samo 6.2 sekunde. RAV4 Plug-in Hybrid će također imati mogućnost prelaska više od 60 kilometara u čistom EV načinu.

Nov Fo do i sl

VREMEPLOV

1. prosinca 1913. je Ford Motor Company uveo pokretnu traku za proizvodnju automobila. Takvom je modernizacijom Ford kompletirao automobil za 2,5 minute. To je ujedno Fordu omogućilo mogućnost brže prodaje automobila od bilo kojeg drugog konkurenta.

70

godina postojanja marke Abarth proslavljeno je imenovanjem ulice „via Carlo Abarth” u Torinu. Carlo Abarth i glavni grad regije Pijemont time ovjekovječuju svoju vezu koja datira iz 1949 godine. Abarth je obožavatelje, vjerne pobornike filozofije osnivača marke, priredio posebno iznenađenje: svjetsku premijeru ograničenog izdanja Abarth 695 70° Anniversario s novim prilagodljivim spojlerom.

Prodaja po top modelima 1.1.-31.10.2019. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia 2991

5,39%

2

Renault Clio

2146

3,87%

3

Volkswagen Golf

2056

3,71%

4

Suzuki Vitara

1604

2,89%

5

Renault Captur 1468

2,65%

6

Dacia Duster

1439

2,60%

7

Opel Astra

1386

2,50%

8

Opel Corsa

1330

2,40%

9

Citroën C3

1316

2,37%

10 Dacia Sandero 1223

2,21%

11 Fiat 500

1141

2,06%

12

Volkswagen Polo

1091

1,97%

13

Volkswagen T-Roc

1033

1,86%

Opel Cross14 land X

1024

1,85%

Volkswagen Tiguan

1003

1,81%

15

16 ostali

33190

59,87%

UKUPNO

55441

100%

Izvor: Promocija Plus

POSVE NOVI I POTPUNO ELEKTRIČNI SUV - F

Prvi put nakon 55 godina Ford širi Mustangovu obitelj i dovodi je u električno doba s novim Mustangom M nastao inspiriran istim idealima kao i najprodavaniji sportski PRIPREMIO: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: FORD

Ford Mustang predstavlja slobodu, napredak, brze performanse i dašak bunta. Novi je Mustang spreman preispitati te ideje za moćnu električnu budućnost, sve zahtjevnije potrebe kupaca i napredne nadogradnje koje konstantno poboljšavaju vozilo.

Ford je u procesu razvoja Mustanga Mach-E u potpunosti bio usredotočen na potrebe i želje kupaca. Rezultat je uglađen i prelijep SUV, koji nudi živahnu vožnju i upravljivost, uz najsuvremeniju tehnologiju povezivosti koja Mustang Mach-E čini još boljim protekom vremena. Kad stigne na tržište krajem 2020., Mustang Mach-E bit će dostupan sa standardnim baterijama i opcijskim baterijama produljenog raspona, uz pogon na stražnje kotače ili s pogonom na sve kotače. Opremljen s baterijom većeg kapaciteta i stražnjim pogonom, Mustang Mach-E ima ciljani doseg do 600 km u skladu s WLTP ciklusom mjerenja. Uz bateriju većeg kapaciteta i pogonom na sve kotače Mustang Mach-E

će razvijati 337 KS i 565 Nm okretnog momenta. Ford će također ponuditi i posebnu izvedbu - Mustang Mach-E GT koji će od 0-100 km/h ubrzavati za manje od 5 sekundi, a nudit će 465 KS i 830 Nm okretnog momenta.

Mustang Mach-E nudi tri jedinstvena načina vožnje - Bešumno, Angažirano i Razuzdano - svaki od njih nudi fino podešenu dinamiku vožnje upakiranu s izrazitim osjetilnim iskustvom. Značajke uključuju prilagođeni odziv vozila poput sportskijeg upravljanja, ambijentalno osvjetljenje, zvukove podešene za autentičan električni doživljaj i dinamične animacije koje su vezane za ponašanje u vožnji.

Nova generacija Fordova komunikacijskog i zabavnog sustava SYNC® po prvi put će biti ugrađena u Mustang Mach-E. Uglađeno i moderno sučelje koristi umjetnu inteligenciju za brzo učenje želja vozača i s vremenom sustav postaje još bolji zahvaljujući ažuriranju. Nova generacija SYNC-ova 15,5-inčnog zaslona i jednostavnog sučelja odriče se kompliciranih izbornika što olakšava pristup značajkama dodirom kao i ge-

AUTOsti

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

RANGE ROVER EVOQUE JE NAJBOLJI ŽENSKI SUV

HONDA I MARQUEZ NA TRONU

Novi Range Rover Evoque izabran je od strane žirija žena za ženski SUV godine (Women’s World Car of the Year Awards). Nagrada je uručena u na međunarodnom sajmu automobila u Dubaiju. Luksuzni gradski SUV dizajniran je da postavi nove standarde profinjenosti, održivosti i sposobnosti za sve terene. Ženski svjetski automobil godine jedinstven je u cijelom svijetu. To je jedina nagrada za koju glas daju isključivo žene.

Marc Marquez je pobijedio u utrci MotoGP Svjetskog prvenstva za Veliku nagradu Tajlanda i time osigurao svoj šesti naslov svjetskog prvaka u “kraljevskoj klasi” četiri utrke prije kraja sezone.

Za 26-godišnjeg Španjolca ovo je bila osma titula prvaka svijeta, a 53. u karijeri. Marquez je osvojio prvenstvo klase MotoGP 2013. godine s Hondinim tvorničkim timom. Od tada je prvak MotoGP-a u 2014., 2016. i 2017. Honda i Marquez ispisuju povijest, nedodirljivih svjetskih prvaka.

va vizija kultnog orda Mustanga onosi snagu, stil lobodu za nove generacije

FORD MUSTANG MACH-E

Mach-E, posve novim i potpuno električnim SUV modelom koji je coupe na svijetu. stama povlačenja i štipanja, što će svim korisnicima pametnih telefona biti ugodno koristiti.

Sustav uvodi i bežičnu kompatibilnost s Apple CarPlay, Android Auto i AppLink aplikacijama s pametnih telefona i mobilnih uređaja.

Koristeći novu Fordovu arhitekturu za električna vozila koja bateriju stavlja u podvozje, Fordovi inženjeri i dizajneri uspjeli su stvoriti vozilo koje nije samo istinski Mustang, već i povećava prostor u SUV vozilu za pet putnika i prtljagu.

Mustang Mach-E je odmah prepoznatljiv kao Mustang, zahvaljujući elementima poput dugog, moćnog poklopca motora, dizajna stražnjih vrata, agresivnih prednjih svjetala i stražnjih svjetala u tri reda koja su zaštitni znak Mustanga. Mudri dizajn i konstrukcija donose iznenađujuću prostranost na stražnjim sjedalima i prtljažniku. Mustang Mach-E pod poklopcem motora skriva još jedno iznenađenje: veliki prostor za odlaganje stvari.

Dodatnih 100 litara prostora za odlaganje dovoljno je da u njega spremite putnu torbu. Budući da prtljažni prostor ima odvod, prikladan je za pohranu mokre ili blatne odjeće, planinarskih čizama

ili opreme za plažu nakon avanture. Kako bi doista iskoristili dodatni prostor koji mu elektrifikacija pruža, Fordovi dizajneri intenzivno su surađivali s kupcima u svrhu njihovih želja za iskorištavanje prostora u kabini. Dizajniran u proporcijama SUV-a Mustang Mach-E može udobno u svoju kabinu smjestiti pet odraslih osoba, ostavljajući puno prostora za prijatelje, djecu i prtljagu. Osim prednjeg prtljažnika, stražnji prtljažnik nudi 402 litre korisnog prostora. S oborenim stražnjim sjedalima Mustang Mach-E nudi 1.420 litara prostora - više nego dovoljno mjesta za prtljagu, opremu za kampiranje ili bilo što drugo što se možda želite prevoziti.

Punjenje

Mustang Mach-E bit će dostupan sa standardnom litijionskom baterijom kapaciteta 75,7 kWh i baterijom s većim kapacitetom od 98,8 kWh s kojim ima ciljani domet do 600 km u opciji sa stražnjim pogonom. Kako vlasnici električnih vozila obavljaju 80 posto svoga punjenja kod kuće, Ford nudi rješenje uz Ford Connected Wallbox, isporučujući do pet puta veću snagu punjenja na

tipičnoj kućnoj utičnici - što znači da kupci mogu dodati procijenjeni prosječni raspon od 62 km po satu punjenja, temeljeno na konfiguraciji pogonskog sklopa s produženim dometom. Fordov kabel za kućno punjenje, koji se isporučuje s vozilom, može dodati procijenjeni prosječni raspon od 14 km po satu punjenja koristeći tipičnu europsku utičnicu. U suradnji s NewMotion-om i korištenjem povezivanja koje isporučuje ugrađeni modem FordPass Connect, aplikacija FordPass kupcima će pružiti pristup najvećoj i brzo rastućoj europskoj mreži s više od 125.000 javnih postaja za punjenje u 21 državi.

Kupci će moći na jednostavan način koristiti punionice na mnogim tržištima, pokrećući i plaćajući usluge s jednog računa za pojednostavljeno vlasničko iskustvo. Procjenjuje se da se standardni Mustang Mach-E puni od 10 do 80 posto u približno 38 minuta dok se puni na istosmjernoj postaji za brzo punjenje. Ford je također osnivač i dionik u konzorciju IONITY, koji ima za cilj izgraditi 400 stanica za punjenje velike snage na ključnim europskim lokacijama do kraja 2020. godine.

25

GOODYEAR ULTRAGRIP

Goodyear obogatio svoju ponudu zimskih guma Goodyear predstavlja cjelovitu nadogradnju asortimana svojih višestruko nagrađivanih zimskih guma UltraGrip.

Novu seriju guma namijenjenih za vrlo izdržljive i gradske automobile te gospodarska vozila karakterizira još učinkovitije kočenje i još bolje prianjanje, čime te gume vozačima osiguravaju vrhunsku zimsku izdržljivost.

Goodyear je prije predstojeće zime dodatno upotpunio svoju ponudu zimskih guma iz obitelji UltraGrip. Upotrebom naprednih tehnologija gume UltraGrip Performance+, UltraGrip 9+ i UltraGrip Cargo osiguravaju povećanu izdržljivost i u teškim zimskim uvjetima.

Zahvaljujući dvjema ključnim tehnologijama, guma UltraGrip Performance+ za automobile visokih performansi odlikuje se povećanom izdržljivošću na mokroj i suhoj površini te u zimskim uvjetima.

Tehnologija Traction Protect uključuje posve novu smolu koja poboljšava sposobnost prilagodbe gume podlozi, čime se sile kočenja učinkovitije pretvaraju u prianjanje. Poto-

nje na snijegu i ledu dodatno poboljšava i tehnologija Winter Grip, koja novom mješavinom omogućuje gumi veću elastičnost na niskim temperaturama.

Tehnologijom Winter Grip ponosi se i guma UltraGrip 9+, koja vozačima manjih gradskih automobila u teškim zimskim prilikama osigurava izvrsno prianjanje. Guma istodobno omogućuje i brojne prijeđene kilometre jer je od pukotina i kidanja komadića na gruboj podlozi štiti tehnologija Mileage Plus.

Brojna poboljšanja iskusila je i guma UltraGrip Cargo, koja

svojim usavršenim dezenom gaznog sloja i poboljšanom gumenom mješavinom vozačima lakih teretnih vozila omogućuje iznimnu kočnu izdržljivost na snijegu. Osiguravanjem brojnih prijeđenih kilometara guma doprinosi i smanjenju troškova vlasništva.

Gume UltraGrip 9+ i UltraGrip Cargo dostupne su u svim dimenzijama, a gumu UltraGrip Performance+ Goodyear će postupno uvoditi na tržište.

Više od polovice dimenzija već je na raspolaganju, a preostale dimenzije bit će u potpunosti dostupne do kraja lipnja 2020.

TEHNOLOGIJA BLAGOG HIBRIDA

Ford započeo proizvodnju crossovera Puma Proizvodnja inovativnog i elektrificiranog novog Fordovog modela Puma započela je u vrhunskom Fordovom proizvodnom pogonu u rumunjskoj Craiovi, 8. listopada 2019.

Fordov novi kompaktni crossover inspiriran SUV vozilima u ponudi je uz naprednu Fordovu EcoBoost Hybrid 48-voltnu elektrificiranu pogonsku tehnologiju, tako da je Puma postala prvo hibridno vozilo koje se proizvodi u Rumunjskoj.

Ford je dodatno zaposlio 1.700 ljudi i uložio 200 milijuna eura u proizvodni pogon u Craiovi za proizvodnju modela koji kombinira tehnologiju blagog hibrida (mild-hybrid) za bolju učinkovitost u potrošnji goriva, beskompromisnu prostranost prtljažnika koja je

najbolja u klasi i zavodljivi stil. Ukupno je Ford u moderni proizvodni pogon u Craiovi uložio 1,5 milijardi eura od 2008. godine.

Nova Puma je jedan od osam elektrificiranih modela koje će Ford uvesti na europsko tržište ove godine.

Ranije ove godine Ford je objavio da će svako novo putničko vozilo imati elektrificiranu verziju blagi hibrid, full hibrid, plug-in hibrid ili električno vozilo - i tako ponuditi jednu od najopsežnijih proizvodnih aut omo b i lsk i h opcija za europske kupce. Ford očekuje da će elektrificirani pogonski agregati činiti više od polovice pogonskih jedinica u putničkim vozilima do kraja 2022. godine.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

prirodno sušene, vrhunske kvalitete. Mob.: 091/1508300 ozn.5274

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem ili mijenjam za auto. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

PRODAJEM U Ludbregu – vinograd, klijet, građevinska dozvola za kuću, šumu.

Cijena 2.800,00 €. Mob.: 091/582-3905 ozn.5260

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C

HITNO se traži žena nepušač za čuvanje i pomoć oko dvanaest godišnjeg dječaka u Varaždinu. Mob. za informacije iza 14 sati: 098/348-238

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice. Uvjeti odlični. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju, mob.: 095/828-6459 ozn.5196

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c TAPECIRANJE KROVIŠTA, stranica automobila, auto presvlake, auto tepisi, skajevi, eko koža, štofovi. Mob.: 091/912-9880 ozn.3861 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

USLUGE

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Tretman pulsnom magnetoterapijom

KREDITI

www.bestrent.hr

HITNO se traži žena za kućanske poslove 8 sati dnevno u Varaždinu, isključivo nepušač, na dugi period, mobitel za informacije iza 14 sati: 098/907-6123 ozn.5323

Imate problema s KRALJEŽNICOM?

PRODAJEM SVINJE, tel.: 042/657-043 ozn.5299

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

POSAO

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

ANTIKVARIJAT otkupljuje stare satove, sablje, ordene, nalivpera, namještaj, stare razglednice i druge starine. Mob.:095/3003081 ozn.812c SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd.81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4829 PRODAJEMO KRMAČU, upitati: 042/683-719 ozn.5279 PRODAJEM SVINJE za klanje, hranjene domaćom hranom, sijeno i otavu u kockastim balama, te slamu u rolo balama, koštice golice – ručno vađene,

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost.

Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/987-0078. ozn.589c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c TRAŽIM ženu za masažu, mob.: 092/389-5167 SMS ozn.214b

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Mob.: 098 744 980 PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

Poštovani slušatelji hvala Vam na

53 godine vjernosti 1966. – 2019.

RADIO LUDBREG d.o.o. www.radio-ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

Oglasi

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

e sta Š

ovića

n Iva

lica

Prijamni ured Varaždin

cin ak aS ć i ljev

u

uk aK

u Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Kuk

rad a Pre Petr

noe

Gaja Ljudevita

g sko

c Sak vića ulje

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

ARONIJA ARONIJA

super ljekovito voće

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

27

28 Oglas

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

Zahvale i sjećanja

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

29

ZAHVALA povodom prerane i tragične smrti našeg dragog i voljenog sina, brata, ujaka, šogora, bratića, nećaka i kumića

ALENA TODIĆA

koji je preminuo 14. 11. 2019. godine u 29. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u ovako bolnim i teškim trenucima i svima koji su pomogli na bilo koji način, izrazili sućut i riječ podrške i svima koji su ga ispratili na posljednji počinak.

Ožalošćeni: majka Jasminka, otac Milan, brat Marko, sestra Andrea i Renato i nećak Gabrijel

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, djedu i pradjedu

MARTINU SLIVARU

preminulom 13. 11. 2019. u 79. godini života.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si naša koja nas prati i vječno živi u nama.

Od sveg Ti srca fala.

Ožalošćeni: kći Mirjana, zet Tomo, unuci i praunuci

SJEĆANJE na voljenu

BISERKU ŠENKIŠ

25. 11. 2015. – 25. 11. 2019.

Svaki put kad sjetimo se Tebe srce ponovno zazebe, otkucaji kazaljke u noćne sate ne mogu da nam vrijeme vrate.

Ni snovi nedaju nam mira, tuga i tada dušu dira, a pred jutro kiša suza se sprema, jer Tebe kraj nas nema.

I gorak je osjećaj samoće, sja sunce, oko nas hladnoća, jer ne možemo i nikad nećemo moći, preko toliko tuge i boli proći.

Suprug Zdravo, djeca Marko i Dušanka, unuke Ivona i Marta, zet Josip

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda, pradjeda i brata

FRANJE ŠANTAVCA

preminulog 21. 11. 2019. u 81 godini života, nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo Općini Trnovec Bartolovečki, vijećnicima Općinskog vijeća OO HDZ-a Općine Trnovec Bartolovečki, ŽO HDZ-a Varaždinske županije, DVD-u Šemovec, VMO Šemovec, Arsenalu Ivezić, MOD-DIZ obući, Grafičaru Ludbreg. Ujedno se zahvaljujemo vlč.

Petru Golubu na molitvama i riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sin Zlatko, kći Božica, zet Stjepan, snaha Snježana, unuci Alen, Ivan, Željko i Petra, Tea, cijana, Darija, Nikola i praunuke Magdalena i Katrin te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

FRANJO TRTINJAK

26. 11. 2018. – 26. 11. 2019.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji najmiliji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

S RAZNIH STRANA

MLADE TWIRLERICE U GORIČAN DONIJELE DRŽAVNO ZLATO U Splitu je 23. studenoga održano 19.

Državno prvenstvo Hrvatske u sportskoj disciplini twirling. Između 12 gradova iz cijele Hrvatske s više od 200 natjecatelja bio je i Twirling klub Goričan. Najmlađe međimurske twirlerice prvi su put sudjelovale na državnom prvenstvu u twirlingu i osvojile zlato u najmlađoj skupini.

- Biti najbolji pokazatelj je kako se trud i zalaganje zaista isplate. Djevojčice su na natjecanju imale veliku podršku roditelja, kao i njihovog trenera Bernarda Barača, koji su ih glasno bodrili i sigurni smo, dali im vjetar u leđa i uvelike doprinijeli ovome sjajnome rezultatu. Čestitamo! – ističu iz Općine Goričan.

Najmlađe članice Twirling kluba Goričan prvi su put sudjelovale na tom natjecanju u Splitu

- velikaške obitelji u Međimurju (II.)

Prslafska škola, čakoska bolnica, Sv. Helena... negda su bili jihovi!

Nakon Prvoga svjetskog rata, na temelju Zakona o agrarnoj reformi veći dio međimurskih posjeda razdijeljen je seljacima, a preostale posjede prodao je Eugen 1923. Dioničkom društvu Slavonija u Zagrebu...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Obitelj Feštetić ili Festetić (mađarski Festetics) bila je hrvatska velikaška obitelj najvjerojatnije porijeklom iz Turopolja, o čemu, doduše, nema sačuvanih dokumenata. Imala je članove ili rasprostranjene ogranke u više zemalja u okviru nekadašnje Habsburške monarhije (Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj) te izvan nje (Njemačkoj, Italiji, Argentini, Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj).

Početak loze?

Začetnikom loze smatra se Petar Feštetić, koji je rođen u drugoj polovici 15. stoljeća (oko 1480.) te je imao posjede na području Turopolja, jugoistočno od Zagreba.

Njegovo ime spominje se u jednom protokolu (zapisniku) iz sredine 16. stoljeća, gdje se navodi njegovo ime kao “Petrus Ferztheschych”. U istom dokumentu spominje se da dolazi iz naselja Roženica, koje je danas administrativno u sastavu općine Pokupsko. O njegovu rođenju nigdje nije naveden datum ili barem godina, ali se iz podataka u spo-

menutom protokolu može zaključiti da je rođen u vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina (između 1458.-1490.), jer je podrobno opisao neke događaje koji su se zbili u vrijeme obitelji Korvin, čiji je posljednji izdanak, nezakoniti Matijin sin Ivaniš Korvin, umro 12. listopada 1504. godine.

Kupovina Međimurja

Juraj ili Đuro Feštetić živio je od 1754. do 1819. U Keszthelyju je osnovao Poljodjelski odgojni zavod Georgikon (djeluje do 1841.), trogodišnji veterinarski tečaj i gimnaziju u tamošnjem franjevačkom samostanu.

Od grofova Althannâ 1791. je kupio gotovo cijelo Međimurje. Taj je posjed uz ostale u Ugarskoj naslijedio njegov sin Ladislav (1786.–1846.), koji je posjed Svetu Helenu (kod današnjega Šenkovca) kupio 1832. od obitelji Knežević.

Zet Erdődyja

M e đ i mu r j e j e o d L adislava naslijedio sin Juraj (1815.–1883.), oženjen groficom Eugenijom Erdődy (1826.–1894.), potpukovnik austrijske vojske, veliki župan županije Zala, kraljevski

Dioničko društvo Slavonija, kojem je Eugen Feštetić prodao posjede i šume, isto je ono Društvo koje je zaslužno za notornu sječu Murščaka i legendarnog Adama

komornik i član magnatske kuće Ugarsko-hrvatskoga sabora. Bio je član ugarskoga Kraljevskog ministarskog vijeća (od 1868.) i ministar Vijeća na dvoru u Beču. Uz njegovu potporu osnovano je 1855. dioničko društvo koje je preuredilo središnju zgradu dvora u Čakovcu u tvornicu šećera; djelovala je 1858.–70. bez većeg uspjeha. Na njegovu je majuru između Čakovca i Šenkovca sredinom 19. st. sagrađena zgrada s pseudogotičkim elementima, koja je 1919. pripala čakovečkoj općini te je u njoj osnovana preteča današnje Bolnice, a u istom stilu sagrađen je i novi dvor obitelji u Pribislavcu, kamo su se preselili 1855.

Alegorija borbe

Kada se 1855. preuređivao dvor u Čakovcu, dao je prenijeti na platno prizor s baroknog bareljefa, alegoriju borbe Ugarske i Hrvatske za ustav u doba Karla VI. (slika se nalazi u Muzeju Međimurja, a bareljef je uništen).

U njegovo vrijeme sagrađena je kapela sv. Florijana u Pribislavcu sa slikom sveca, koju je dao naslikati on ili njegov sin Eugen, nasljednik Međimurja. Nakon I. svjetskog rata, na temelju Zakona o agrarnoj reformi veći dio međimurskih posjeda razdijeljen je seljacima, a preostale posjede prodao je Eugen 1923.

Dioničkom društvu Slavonija u Zagrebu.

MEĐIMURSKI FESTIVAL „LJUBO KUNTARIĆ“ U ČETVRTAK, 28. STUDENOGA

Na MEF-u novih 18 pjesama: što kažu izvođači?

Ovogodišnje 17. izdanje Međimurskoga festivala “Ljubo Kuntarić” donosi na glazbeno tržište prekrasnih 18 pjesama posvećenih Međimurju.

Festival otvara Etno duo Goga & Željko. Gordana Lach o nastupu kaže: – Budući da smo Željko (Grahovec) i ja kajkavci, naše stvaralaštvo je usmjereno na promociju tradicionalne, no i autorske glazbe na kajkavskom. Sretni smo što na sjeveru Lijepe Naše postoji festival čija je razvojna težnja usmjerena upravo na predstavljanje novih pjesama na kajkavskom. Za ponovni nastup na MEF-u priprema-

li smo se s izuzetnim poštovanje te svojim autorskim pristupom prijavili pjesmu koja diše upravo u duhu toga Festivala. Kao dvostruki osvajači Grand Prixa Festivala “Ljubo Kuntarić” za najbolji etno izričaj, naša očekivanja nisu ni manja, ni veća od bilo kojeg izvođača. Sretno svima!

Na ovogodišnjem MEF-u prvi put će nastupiti Saša Štefić-Sale.

– Predstavit ću se skladbom u duhu tamburaškog popa koju potpisuje Antonija Šola. Svim ljudima dobre volje želim da se lijepo provedu i zabave na Festivalu! – kaže.

Goran i Andrea Šafarić su dobro

poznata lica Festivala.

– Pjesma “Baš svaki put” nastala je u suradnji s dva draga prijatelja.

Umjetnički direktor 17. izdanja Međimurskog festivala je Čakovčanin Darko Golubić Za tekst i glazbu velikim je dijelom zaslužan Tihomir Kožina, dok sam ja autor aranžmana. Za

produkciju je zaslužan priznati producent Drago SmokrovićSmok va. Nadamo se lijepom nastupu te da će publika dobro prihvatiti našu novu pjesmu! – kaže Goran Šafarić.

Manifestaciju će obogatiti i selnički načelnik Ervin Vičević, kojem pozornica nije strana: – Pjesma “Božek, poglej me” poklon je prijatelja Krunoslava Bedija. Tematski prikazuje rastanak sina i roditelja. U središtu je pjesme bol odlaska. Specifični izraz i refren pjesmi daju tužni, ali smireni ugođaj. Pisana je originalnim kajkavskim međimurskim izričajem. Međimurski

festival „Ljubo Kuntarić” vraća se u Čakovec, čime vraća stari sjaj tradicijske međimurske pjesme.

Svima želim još puno kvalitetnih festivala!

Jedna od autorica brojnih prekrasnih tekstova kojima će se izvođači je i poznata međimurska spisateljica Petrana Sabolek: – Moju kajkavsku pjesmu „Senja življenja“, koju je uglazbio prof.

Damir Rodiger, ponudili smo Ani Pahur, mladoj studentici iz Koprivnice. Prof. Rodiger i ja smo dugogodišnji tandem iza kojeg stoji više od 40 pjesama. Sretna sam što će i moj tekst doprinijeti afirmaciji Festivala!

S raznih strana

27. studenoga 2019., br. 169 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - IDUĆEG TJEDNA ZAHLADNJENJE prvim pokazateljima u sljedećem tjednu konačno ćemo dobiti temperaturu primjereniju dobu godine. U nedjelju, 1. prosinca, ujedno i klimatološki počinje zima. Početak sljedećeg tjedna izgleda dosta hladniji uz kišu, a u gorju je prema kraju dana moguć i snijeg. Po nekim projekcijama snijega možda bude čak i u nižem području! Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 25.11.)

GAGE SKIDMORE

Utorak bi trebao proći bez kiše uz mnoštvo oblaka, sivila i magle. Jutarnja temperatura oko 5, a dnevna do 9 ili 10 Celzijevih stupnjeva. Izgleda da će u srijedu prijepodne biti većinom suho i mirno vrijeme. Danju su moguća i kraća sunčana razdoblja, a poslijepodne i navečer bi mogla početi kiša. Blago će zatopliti.

U četvrtak se nastavlja blago južno vrijeme, ali je uz više oblaka moguće ponegdje i malo kiše. Jutarnja temperatura zraka bit će između 4 i 7, a najviša dnevna između 10 i 12°C. U noći na petak i u petak ujutro vjerojatno će nas prijeći još jedan kratkotrajni kišni val. I dalje očekujemo ugodne temperature za kraj mjeseca koji je ime dobio po hladnoći. U noći na subotu možda opet padne malo kiše. Subota bi se mogla provući uglavnom suho. Nedjelja bi nam trebala donijeti naoblačenje s kišom i padom temperature, a po

IZVOĐAČI IZ ŽUPANIJA KAJKAVSKOGA GOVORNOG PODRUČJA

“Kajkavijada” okupila oko 300 veselih sudionika Dugovječnost održavanja manifestacije dokaz je njezine kvalitete i originalnosti U Varaždinskim Toplicama je 16. i 17. studenoga održano već 27. izdanje tradicionalne manifestacije „Kajkavijada“.

Ovo popularno događanje okuplja djecu od najranije dobi do navršenih 18 godina s ciljem očuvanja kajkavskoga govora i kulturne baštine.

Dvodnevno događanje rezervirano je za nastupe mališana vrtićke dobi, učenike nižih i viših razreda osnovnih škola te srednjoškolce.

Kajkavci

www.regionalni.com ROĐENI: Djevojčice:

– Djeca se predstavljaju raznovrsnim programima koje su uz pomoć svojih voditelja uvježbali tijekom godine. I ovog puta mogli smo uživati u izvrsnim recitacijama, recitalima, dramskim i scenskim igrama, pjesmama, plesu, folklornim koreografijama, prikazima dječjih igara i raznim drugim ostvarenjima na kajkavštini – rekla je Smirna Turkalj, predsjednica Društva „Naša djeca“

mjesto okupljanja, dvorana Hotela Minerva, se obnavlja, pa smo program preselili u prostor kinodvorane „Ljubelj“, u kojoj smo bili ograničeni kapacitetom.

Stoga smo zamolili sve sudionike da dođu s manjim brojem djece kako bismo osigurali dovoljno komfora za izvođače i posjetitelje.

No, manji broj sudionika ne znači i slabiju kvalitetu programa. Štoviše, i ove smo godine oduševljeni kvalitetom i raznovrsnošću izvedbi djece i mladih na kajkavštini – poručila je Turkalj.

Dugovječnost održavanja „Kajkavijade“ dokaz je njezine kvalitete, originalnosti i odlične prihvaćenosti od strane brojnih sudionika.

Ove godine kao posebni gosti manifestacije stigli su članovi Udruge invalida rada Grada Zagreba, koji su iz publike pratili cijeli program.

Varaždinske Toplice. „Kajkavijada“ okuplja izvođače iz županija kajkavskoga govornog područja, pa su osim

djece i mladih iz Varaždinske županije na okupljanje u Varaždinske Toplice stigli izvođači iz Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničkokriževačke, Zagrebačke, Karlovačke i Primorsko-goranske županije. I dok je prijašnjih godina glavnom pozornicom znalo proći i više od 1000 izvođača, ove se godine iz opravdanih razloga okupilo njih 300-tinjak.

– Naime, naše uobičajeno

Eva Pergar, Nina Knezić, Nikol Županec, Katja Hrušoci, Minea Đuran, Hera Malović Dječaci:

Simon Krušelj, Teo Lesar, Fran Požgaj, Jakov Flac, Vito Šantek, Erik Punčec, Siniša Ignac, Dorijan Bogdan, Dominik Bogdan, Bruno Habuš, Ivano Pongrac, Niko Kovačić, Lovro Kolar

UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com

UMRLI: Rajko Pintarić, Marija Grozdek r. Horvat, Branko Punčec, Vladimir Piknjač, Mirko Mišić, Agata Turk, Viktor Peras, Franjo Šarić, Franjo Horvat, Dragica Hranjec r. Balog

VJENČANI: Božica Ignac i Nenad Miletić Simona Novak i Ivan Trojnar Tea Šupljika i Miroslav Stančec Ivana Jakopović i Alen Špirk Monika Čurin i Antun-Stjepan Golubić Nikolina Kozjak i Branimir Krištofić

IMPRESSUM

Maja Radek i Mario Novak Adrijana Lepen i Manuel Posavec Nada Bacinger i Marijan Mažić Monika Tuksar i Antonio Hamer Martina Kren i Igor Bilić

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI (Augusta Šenoe 12 - Gradska tržnica Varaždin): Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 27. studenoga 2019., br. 169

KALINKE I LAURA ČURIN ZLATNI U SOFIJI! Dobre vijesti dolaze nam iz Udruge ruskoga govornog područja u Međimurju, Kalinke!

Naime, članovi i članice Udruge iz Bugarske dovoze glavne nagrade Balkanskoga festivala ruske pjesme. Ansambl Kalinka od 150 ansambala iz zemalja Balkanskoga poluotoka osvojio je prvo mjesto (Grand

Prix) kao najbolji zbor u svim kategorijama! Mlada solistica Laura Čurin osvojila je pak zlatnu medalju u kategoriji mladih solista (11 – 15 godina).

Balkanski festival ruske pjesme bio je organiziran u Sofiji, glavnom gradu Bugarske. Na Balkanskom festivalu prvi put su pobijedili 2015. godine.

TV ŠOU U PRELOGU U srijedu, 4. prosinca, Grad Prelog će ugostiti popularni televizijski šou “Lijepom našom”.

Osim poznatih domaćih međimurskih imena i niza kulturnoumjetničkih društava, nastupit će i eminentna lica hrvatske estrade te glazbene scene općenito. Snimanje će se održati u sportskoj dvorani OŠ Prelog. Ulaznice za snimanje ovoga spektakla možete nabaviti svakoga dana u TZ Grada Preloga (Glavna 35) ili u Trattoriji Rossa u Prelogu po cijeni od 40 kuna. Dva dana ranije, 2. prosinca od 16 sati, održat će se i snimanje novogodišnje emisije, za koje je ulaz slobodan.

PETA DOBROTVORNA MANIFESTACIJA “RODITELJI I DJECA ZA MURID”

MURID-ov koncert napunio CZK MURID pruža stručnu podršku djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima te senzibilizira i educira javnost na specifične potrebe obitelji i djece s razvojnim te socijalnim rizicima na području Hrvatske i regije PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: K.B. STUDIOS

U srijedu, 20. studenoga, u čakovečkome Centru za kulturu održan je dobrotvorni koncert za Međimursku udrugu za ranu intervenciju u djetinjstvu.

Pod nazivom “Roditelji i djeca za MURID”, koncert je okupio izvođače i publiku dobre volje.

Okupljene su tako zabavljali Zodiac Band, Tragovi, Mejaši, Ivan Ivanković, Tarapana Band, OSDS, Ljubavnici, Dina Leško, Međimurski Vrući Kaj i Bosutski Bećari. Osim brojnih građana, rad MURID-a podupire i Međimurska županija, a međimurski župan Matija Posavec i pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja

Tošić-Grlač rado su se odazvali koncertu. MURID pruža stručnu podršku djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima te senzibilizira i educira javnost na specifične potrebe obitelji i

djece s razvojnim te socijalnim terapija. rizicima na području Hrvatske i regije. Više od dvije stotine Trud i nagrade djece tijekom godine prolazi Svojim znanjima i vještinauslugu savjetovanja, dok je 150 ma, ali i osmijehom te pozitivdjece uključeno u tjedne usluge nom energijom, MURID-ov

POSJET HRVATSKOM SABORU

„Djeca su uputila jasnu poruku da žele da se i njihov glas čuje!“ Povodom obilježavanja 30 godina od donošenja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djece, na sjednici saborskih zastupnika i djece sudjelovale su i dječja gradonačelnica grada Čakovca Dorja Vincek i dječja vijećnica Mirta Sabo, obje učenice III. osnovne škole Čakovec. U posjet Hrvatskom saboru u Zagrebu pratila ih je voditeljica Dječjeg vijeća Katarina Pahek Čajić.

Sjednica je organizirana s ciljem promicanja sudjelovanja djece i mladih

u donošenju odluka koje utječu na njihove živote, a tema je bila ostvarivanje dječjih prava u Hrvatskoj.

- Djeca su uputila jasnu poruku da žele da se i njihov glas čuje i njihova mišljenja uvaže. Posebno su istaknuli da donositelji odluka trebaju u europske, nacionalne i lokalne političke dijaloge uključiti djecu i mlade ljude, jer su oni važni pokretači promjena te trebaju sudjelovati kao partneri za ostvarivanje uključivoga društva – ističu iz Grada Čakovca.

stručni tim čini svakodnevicu brojne djece i roditelja lakšom, a važnosti podrške i usluga koje pružaju najviše su svjesni roditelji djece uključenih u proces. Uložen trud vidljiv je

KARIKATURA

u rezultatima koje postižu, ali i prepoznat brojnim nagradama te se mogu pohvaliti nagradom za najuspješniji lokalni projekt u Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2016. godine za projekt „Agenti 0-7“. Ovoga tjedna u njihove ruke stigla je i nagrada za akciju „Budi sretna priča jednog medvjedića“ koja je proglašena Naj-naj akcijom 2019. na državnoj razini, odnosno jedna je od triju najakcija u Hrvatskoj. Direktorica MURID-a Silvija Pucko zahvalila je svima koji su na bilo koji način doprinijeli dobrobiti djece i stvaranju sustava rane intervencije u Međimurju, a posebice na potpori izvođačima, podržavateljima i svima koji nesebično pomažu, odnosno zajednici koja se brine!

crta: Željko Pilipović