RTM 173

Regionalni Tjednik

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 173 | 25. prosinca 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

OBAVIJEST Sljedeći broj 7Plus Regionalnog tjednika izlazi 31. prosinca 2019. kao dvobroj.

Prvi sljedeći broj potom izlazi 15. siječnja 2020.

DANI POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA U SV. MARTINU NA MURI

Digitalizacijom i zajedničkom strategijom do veće “Neka vam Bog u produktivnosti u poljoprivredi dušu ulije radost” BOŽIĆNA PORUKA VARAŽDINSKOG BISKUPA

Str. 2. i 3.

Str. 4.

HUMANITARNI KONCERT

Za pomoć obitelji Colarić prikupljene 32.000 kuna Str. 24.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

U ČAKOVCU NAPADNUTA TROJICA MLADIĆA

AKTUALNO

Proteklog vikenda u Čakovcu je došlo do novog fizičkog napada. U subotu, 21. prosinca, oko 2.30 u Čakovcu u Ulici Katarine Zrinski nepoznati počinitelj je nasrnuo na trojicu mladića s područja Međimurja. Napadnuta su dvojica 18-godišnjaka i 19-godišnjaka.

- Zbog zadobivenih ozljeda 19-godišnjak je prevezen u Županijsku bolnicu, gdje je utvrđeno da je zadobio tešku

tjelesnu ozljedu te je zadržan na liječenju. Naknadno je liječničku pomoć zatražio i 18-godišnjak - objašnjava međimurska policija. Sličan napad dogodio se 29. studenoga, u Pribislavcu, u Ulici dr. Ante Starčevića. Tada su dvojica mladića napali dostavljača hrane.

Kada je dostavljač izašao iz vozila jedan počinitelj je zaprijetio nožem, dok je drugi iz vozila uzeo dostavljenu hranu.

SVETI MARTIN NA MURI BIO JE DOMAĆIN KONFERENCIJE DANI POLJOPR

Digitalizacijom i zajedničkom do veće produktivnosti i ko

- Radimo na sveobuhvatnoj analizi i planiranju odnosno izradi sveobuhvatne strategije poljoprivrede koja će u konačnici poslužiti i kao podloga za programira

2027. U izradi strateških dokumenata sudjelovali su vanjski i domaći stručnjaci koji imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne politike Europsk PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Sveti Martin na Muri bio je domaćin dvodnevne konferencije Dani poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koja je održana 19. i 20. prosinca u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Svjetske banke.

Dolazak više od 650 sudionika na sjever Hrvatske ne treba čuditi, budući da upravo ova regija posljednjih godina ostvaruje velike investicije u poljoprivredi, planski gospodari obradivim površinama te veliku pažnju polaže u brendi-

VAŽNOST KONFERENCIJE U Sveti Martin na Muri stigli su premijer Andrej Plenković, ministri Marija Vučković, Darko Horvat i Marko Pavić te regionalni direktor Svjetske banke za održivi razvoj Steven Schonberger

U Svetom Martinu na Muri okupilo se više od 650 sudionika iz cijele Hrvatske ranje i popularizaciju izvornih sorti poput međimurskoga kalampera, varaždinskoga zelja ili pak mesa zagorskoga purana.

Strateški ciljevi

Naglasak konferencije bio je na, osim digitalizaciji poljoprivrede i ribarstva, strateškoj viziji razvoja hrvatske poljoprivrede te procesu izrade sveobuhvatne strategije koja je u tijeku, a predstavljen je i nacrt Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora Republike Hrvatske, o čemu se raspravljalo na panelu pod nazivom „Strategija poljoprivrede i potencijalni učinak na gospodarski razvoj Hrvatske“.

- Aktivno, intenzivno i predano radimo na sveobuhvatnoj analizi i planiranju, odnosno izradi sveobuhvatne strategije poljoprivrede koja će u konačnici poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021.-2027. U izradi strateških dokumenata sudjelovali su vanjski i domaći stručnjaci koji

U okviru konferencije potpisani su novi ugovori z kojima će se povećati konkurentnost domaćih pr imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne politike Europske unije, ali i one izvan EU te naši poljoprivrednici i ribari. Sada u suradnji sa Svjetskom bankom završavamo nacrt strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, a početkom sljedeće godine akcijske planove za provedbu ovih strateških dokumenata, sve u svrhu ostvarenja tri definirana strateška cilja - povećanja produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje, jačanja konkurentnost poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sustava i obnove ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru - istaknula je tom prigodom ministrica poljopri-

vrede Marija Vučković.

O važnosti okupljanja u Svetom Martinu na Muri govori i činjenica da je na Danima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sudjelovao najviši vrh hrvatske Vlade predvođen

Poljoprivrednici su pozvani da se uključe u izradu Nacionalne poljoprivredne strategije premijerom Andrejom Plenkovićem, a osim ministrice Vučković stigli su ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, mi-

Aktualno

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

3

NAČELNIK NEDELIŠĆA DARKO DANIA NAKON 23 GODINE NAPUSTIO SDP Načelnik Općine Nedelišće Darko Dania priopćio je da napušta SDP, stranku u kojoj je proveo 23 godine.

- Vjerovao sam i još uvijek vjerujem u načela socijaldemokracije, političku vjerodostojnost, jasne političke ciljeve i korektno političko natjecanje. Uz pomoć SDP-a sam stekao mnoga poznanstva i prijateljstva te se zajedno s kolegama borio za rejting stranke na svim dosadašnjim izborima. Na

to sam ponosan, na tome sam zahvalan – objavio je u priopćenju načelnik Dania.

O razlozima svoje odluke je napisao: - Sav svoj trud i angažman te osobno i političko iskustvo stavljao sam na raspolaganje stranci, njezinom jasnom programu, politici i liderstvu. Danas, nažalost, te karakteristike više ne prepoznajem i vidim da su čelnici lokalnih jedinica samouprave prepušteni sami sebi u praktično svim

procesima kreiranja platformi za jačanje stranačkih vrijednosti na lokalnoj razini.

Politička potpora koju smo prije dobivali iz središnjice stranke, izostaje već neko vrijeme. Za to ne krivim vodstvo stranke niti sadašnju političku situaciju. Jednostavno su se vremena promijenila, kao i očigledni nacionalni prioriteti - napisao je Dania, koji nastavlja biti općinski načelnik, ali kao nezavisni političar.

RIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

m strategijom onkurentnosti

anje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021. -

ke unije – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

5

posto iznosi rast poljoprivredne proizvodnje ostvaren u Republici Hrvatskoj u 2018. godini u odnosu na 2017., što je posljedica rekordnih ulaganja u ovaj sektor i industriju proizvodnje hrane

14

za realizaciju milijunskih projekata u poljoprivredi, roizvođača na domaćem i stranim tržištima nistar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić te regionalni direktor Svjetske banke za održivi razvoj za Europu i središnju Aziju Steven Schonberger.

Novi ugovori

- Ova je Vlada postigla mnogo u svome mandatu u resoru poljoprivrede. Isplaćen je najveći iznos sredstava za poljoprivrednike i investicije u proizvodnju hrane u povijesti Hrvatske, ostvaren je rast poljoprivredne proizvodnje za pet posto u 2018. godini u odnosu na 2017., izvoz poljoprivrednih proizvoda narastao je za čak 17 posto… U porastu je i broj poljoprivrednika te postotak mladih poljoprivrednika i to brže nego što je to

slučaj u EU, a Hrvatska ujedno ima i najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom od svih zemalja EU-a. Pozivam na sudjelovanje poljoprivrednike, ribare i šumare u izradi strategije poljoprivrede kako bismo zajednički iskoristili poljoprivredni potencijal koji imamo za gospodarski razvitak Hrvatske – istaknuo je premijer Plenković.

U okviru događanja ministrica Vučković i ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić uručile su ugovore vrijedne 309 milijuna kuna za projekte ulaganja u navodnjavanje. Ujedno je potpisano 29 novih ugovora iz mjera 4 i 8, ukupne vrijednosti od 75 milijuna kuna.

posto iznosi rast izvoza poljoprivrednih proizvoda, a Hrvatska posljednjih godina bilježi i porast broja poljoprivrednika, posebno mladih poljoprivrednika, kao i površina pod ekološkom proizvodnjom

309

milijuna kuna vrijednost je ugovora za projekte ulaganja u navodnjavanje, koje su na konferenciji potpisale ministrica Marija Vučković i ravnateljica Agencije za plaćanja Matilda Copić

PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Međimurje želi Zorana Milanovića Milanović je u Međimurju dobio 45,75 posto glasova. Slijede ga Grabar-Kitarović sa 17,30 posto i Škoro s 15,46 posto.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

U nedjelju, 22. prosinca, održan je prvi krug predsjedničkih izbora. Svoju građansku dužnost realiziralo je 51,20 posto glasača u Hrvatskoj i inozemstvu, a nakon obrade biračkih mjesta pobjeda je pripala Zoranu Milanoviću s 29,55 posto glasova. S njima će u drugi krug aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, za koju je glasalo 26,65 posto glasača, dok je Miroslav Škoro zauzeo treće mjesto s 24,45 posto glasova.

Drugi krug izbora će se održati 5. siječnja.

Izlaznost

U Međimurskoj županiji Zoran Milanović je ostvario „jednoglasnu“ pobjedu, odnosno u sva tri grada i 22 općine kandidat SDP-a i čitavog niza drugih stranaka odnio je uvjerljive pobjede ispred svojih protukandidata.

Na razini Međimurske županije za Milanovića je glasalo 45,75 posto glasača.

Slijede ga Grabar-Kitarović sa 17,30 i Škoro s 15,46.

Gledaju li se rezultati po gradovima, Milanović uživa najveću naklonost Čakovča na jer mu je

Predsjednički kandidat Zoran Milanović je skupio najviše glasova u sva tri međimurska grada i 22 općine

49,47 posto njih dalo svoj glas. Zanimljivo je da je u Čakovcu Škoro skupio više glasova (13,55) od Grabar-Kitarović (13,09).

Najmanje glasova Milanović je dobio u Prelogu (39,17), dok je aktualna predsjednica najviše glasova prikupila u Murskom Središću (23,07).

Najveća izlaznost u gradovima ostvarena je u Prelogu, gdje je glasalo 54,77 posto građana, dok je tek nešto manja zabilježena u Čakovcu (54,21).

I dok je Milanović odnio pobjedu u sve 22 međimurske općine, puno neizvjesnije je bilo u borbi za drugo mjesto. U dvoboju Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore, aktualna je predsjednica bila bolja u 13 općina, dok je Škoro bio bolji u Donjem Vidovcu, Nedelišću, Pribislavcu, Selnici, Strahonincu, Svetoj Mariji, Svetom Jurju na Bregu, Šenkovcu i Vratišincu.

Strahoninec

Najveću naklonost Milanoviću pokazali su birači u Vratišincu (50,36) i Nedelišću (50,34), a najmanju u Dekanovcu (32,87). Kolinda Grabar-Kitarović je najviše glasova prikupila u Dekanovcu (30,38), ali je zato u Strahonincu dobila skromnih 11,17 posto. Miroslav Škoro je pak u Donjem Vidovcu dobio 21,75 posto, dok je najlošiji rezultat ostvario u Domašincu s 13,01 posto glasova.

Najveća izlaznost po općinama bila je u Strahonincu gdje je na biračka mjesta izašlo visokih 56,22 posto mještana, dok je najmanji odaziv bio u Orehovici gdje je glasalo 39,20 glasača.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

GRAD MURSKO SREDIŠĆE OSIGURAO BOŽIĆNICE ZA UMIROVLJENIKE Grad Mursko Središće je i ove godine osigurao jednokratnu novčanu pomoć za umirovljenike sa svoga područja u obliku poklon bonova povodom božićno-novogodišnjih blagdana. Gradonačelnik Dražen Srpak uručio je predsjedniku Podružnice umirovljenika Mursko Središće Stjepanu Smolaku i tajniku Antunu Mezgi bonove koji će biti podijeljeni

umirovljenicima.

Pravo na božićnicu ostvarili su svi umirovljenici kojima je zbroj mirovina manji od 2500 kuna. Oni s mirovinama do 1500 kuna imaju pravo na bon u vrijednosti od 200 kuna. Umirovljenici s prihodima do 2000 kuna dobit će bon od 150 kuna, dok oni koji ostvaruju mjesečni prihod do 2500 kuna imaju pravo na bon u vrijed-

nosti od 100 kuna. Bonovi se mogu iskoristiti u trgovini KTC u Murskom Središću. Za tu namjenu Grad M. Središće je iz svoga Proračuna osigurao ukupni iznos od 51.000 kuna.

Gradonačelnik Srpak zahvalio se članovima Podružnice umirovljenika Mursko Središće na uloženom trudu tijekom godine te na kvalitetnoj suradnji.

BOŽIĆNA PORUKA VARAŽDINSKOG BISKUPA BOŽE RADOŠA:

“Neka vam Bog u dušu ulije radost, i to onu koja ne prolazi!”

Novi varaždinski biskup poručuje da su radost i Božić riječi koje se ljube. Božić za sve ima pečat najradosnijeg blagdana.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

monsinjor Radoš i dodaje da oštro proročko oko proroka Izaije probija stoljeća i vidi narod koji je (do sada) u tmini hodio (sada) svjetlost vidje veliku.

Novi varaždinski biskup monsinjor Bože Radoš iznio je svoju prvu božićnu poruku.

Simbol U njoj ističe da nas okićeni – Tama je simbol kaosa, gradovi, trgovi, ulice, crkve i smrti, ropstva, odnosa u kokuće podsjećaju da je Božić jem vlada zlo, dok je svjetlo pred vratima. Na svakom simbol stvaranja, slobode, koraku osjeća se svečana reda, novoga poretka. Svjeatmosfera, a tiha pjesma do- tlo od Svjetla, po kojem je sve stvoreno, spustilo se šašća prerasta u glasnu, među svoja stvor ado s nu pje smu koja dovikuje da renja; smrt se je nebo kod Bepovlači, rađa se dijete – tlehema čudNeka vas i vaše Sv j e t lo – no zasjalo. obitelji pohodi Bog koje u tami D vora n i svojim svjetlom, rasvijetli svijetli i neba, antama ga đeli, nose svaku tamu života da ne obuzisvima na biste živjeli kao sinovi zemlji poma. Nastaruku mira; je novi red, svjetla.” rodio se Bog i nov i porečovjek, nebo i dak u kojem zemlja združuju se posljednji, oni istiu radosti – jer Sin nam snuti na rub društva, je darovan. pastiri, hode prvi u procesiji – Betlehemsko dijete ima čestitara, prvi imaju radost radosnu poruku za svakoga. da ih slava Gospodnja obasja.

Kuca na naša vrata, želi ući i Božićno svjetlo dolazi radi boraviti s nama. Dijete, kao i naše tame, ne da nas osudi, svako rođeno iz ljubavi, nije nego da tamu prosvijetli. U tek prolaznik kroz kuću; dubini našega bića čekamo jednom kad se useli, više se onoga koji će nas uzeti za ne odvaja, ostaje znak života ruku, čvrsto priljubiti uza i postaje izvor radosti. Ne sebe i reći: „Ne boj se, svjetlo nosi samo dobre želje, nosi sam tvoga života, noć te neće neprolazne darove neba, progutati. Ljubav je jača od ono sâmo dar je neba – ističe zla. Moje rođenje je rađanje

blagdan pomirenja neba i zemlje.

Radost

novoga života u tebi. Želim započeti na periferiji tvoga života, s tamne točke tvoga života, od onoga što te plaši, što narušava mir i ljudsko dostojanstvo“ – dodaje varaždinski biskup.

Poručuje da su radost i Božić riječi koje se ljube. Božić za sve ima pečat najradosnijeg blagdana.

– Radost o kojoj je riječ

Božja je radost – Božji dar.

Bog, kojemu pjeva nebo, uključuje u melodiju ljudski zbor. Anđelima se pridružuju i pastiri u radosnoj pjesmi.

Istinska radost uvijek je deficitarna.

Bog svojim utjelovljenjem postaje izvor radosti, ne usputne, koja je slika sitnoga zadovoljstva, već radosti novoga početka, novoga života.

Božić diskretno skida zastor s očiju da se vidi unutarnja nit povezanosti koja veže Boga i radost. Izvor uvijek daje, a ne oduzima. Bog, izvor radosti, uvijek daje, a ne oduzima radost. Sve što je radost života – ona koja traje – Božje je djelo. Tako se naivno bojimo da nam Bog može umanjiti, oduzeti radost – poručuje Radoš i dodaje da je Božić

– U dubokoj tišini, dok je mir vladao na svoj zemlji, sišla je Božja Riječ. Dogodilo se pomirenje Boga i čovjeka, neba i zemlje. Simbolično, kraljevstva neba i zemlje razmijenila su ono najdragocjenije i uspostavili pomirenje.

Kraljevstvo neba dalo je svoga Sina da bude građanin zemlje.

Redovita praksa u prošlosti kod zemaljskih kraljevstava, kada su odlučili uspostaviti čvrsti mir, međusobno su se ženili. Udajom ili ženidbom izmijenili bi svoje najdraže, kćeri i sinove, i tako stvarali rodbinski odnos – savez u krvnoj vezi. Zemlja je i Božja domovina. Bog nam daruje svoga Sina kao pomirnicu. Želim da svatko na svoj način otvori vrata i pripremi kolijevku za Boga koji u liku djeteta dolazi k nama. Neka vas i vaše obitelji pohodi Bog svojim svjetlom, rasvijetli svaku tamu života da biste živjeli kao sinovi svjetla. Neka vam u dušu ulije radost, i to onu koja ne prolazi, nego se širi na svakoga tko vam je drag. Neka vas podari mirom i sigurnošću da je Bog s nama i prati nas i u žalosti i radosti i daje smisao našem životu.

Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina! – zaključuje biskup Radoš božićnu poruku.

PROJEKT „SNAŽNO ZAŽELI I OSTVARI!“ U OPĆINI DONJI KRALJEVEC

Svečana podjela uvjerenja gerontodomaćicama U petak, 6. prosinca, u prostorijama Općine Donji Kraljevec svečano su dodijeljena uvjerenja o osposobljenosti za gerontodomaćice ženama koje su educirane putem projekta „Snažno zaželi i ostvari!“ Sve prisutne pozdravio je načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat i koordinatorica projektnih aktivnosti Katica Blagus.

Tom je prilikom načelnik Horvat s ravnateljem Pučkog otvorenog učilišta Čakovec,

Marijem Zamudom, podijelio uv jerenja i čestitao polaznicama edukac ije n a uspjehu.

O v a j projekt provodi se putem programa „Zaželi! – program zapošljavanja žena“ koji je u stopostotnom iznosu financiran iz Europskoga socijal-

nog fonda.

Program „Zaželi! – program zapošljavanja žena“ u skladu je s europskim i nacionaln i m preporukama o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena.

Putem projekta na području Općine Donji Kraljevec

zaposleno je sedam žena koje rade na poslovima potpore, podrške i brige za 40-ak starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju.

Sa ma edu kacija osposobljavanja trajala je dva mjeseca, a provodila se na Pučkom otvorenom učilištu u Čakovcu, čiji je ravnatelj Zamuda predstavio program osposobljavanja, te istaknuo da se radi o verificiranom programu koji se upisuje u e-radnu knjižicu.

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

Oglas

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

LAG „MURA-DRAVA“ U DONJEM VIDOVCU ODRŽAO 21. SJEDNICU SKUPŠTINE Lokalna akcijska grupa „Mura-Drava“ je u utorak, 17. prosinca, održala 21. sjednicu Skupštine. Sjednica je održana u Hotelu Golf u Donjem Vidovcu, a vodio ju je predsjednik LAG-a Mario Moharić.

Na sjednici su donesene Izmjene i dopune Financijskoga plana za 2019. godinu, usvojeni su Program rada, Financijski plan i Plan nabave za 2020. godinu, a usvojena je i Izmjena priručnika o radu LAG-a „Mu-

ra-Drava“ za provedbu lokalnih razvojnih strategija i odabir projekata.

Usvojena je i 2. izmjena Lokalne razvojne strategije LAG-a „Mura-Drava“ za razdoblje od 2014. do 2020. godine, kao i plan njezine provedbe. Izmjena strategije rađena je da bi njezina provedba bila što učinkovitija i da bi bila što prilagođenija potrebama na terenu.

Kao i u 2019. godini, LAG će poseban na-

GRAD PRELOG

Bez naplate parkiranja Odlukom gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka izvan snage je stavljen Pravilnik o javnim parkiralištima na području Grada. Dosad je prvi sat parkiranja bio besplatan te je ovom odlukom ukinuta naplata parkiranja.

Dopisom Gradskoga komunalnog poduzeća Pre-kom od 27. studenog također se predlaže ukidanje naplate zbog činjenice jer se ta dje-

latnost pokazala financijski neodrživom.

- Vidjet ćemo što će nam donijeti budućnost i hoće li se kroz određeno vrijeme ponovno pokazati potreba za naplatom. Ukoliko se odlučimo na takav korak, svakako ćemo prvo vidjeti kakve su financijske projekcije, dobre i loše strane ponovne uspostave naplate parkiranja – rekao je gradonačelnik Kolarek.

glasak u idućoj godini staviti na provedbu podmjera 19.2. i 19.3. iz Programa ruralnog razvoja.

LAG, također, planira nastaviti s aktivnostima informiranja i educiranja svojih članova, organizacijom studijskih putovanja i sudjelovanjem na sajmovima i manifestacijama, kao i s prijavom projekata na natječaje na državnoj i EU razini. Nakon sjednice uslijedilo je neformalno druženje članova.

GRADSKO VIJEĆE MURSKOG SREDIŠĆA

Potvrđen proračun u visini od gotovo 49,2 milijuna kuna Vijećnici su čestitali gradonačelniku Draženu Srpaku na odlasku u saborske klupe PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

U multimedijalnoj dvorani Centra za kulturu „Rudar“ u srijedu, 18. prosinca, održana je 17. sjednica Gradskoga vijeća Murskog Središća.

Prikupljanje otpada

ČAKOVEC

Otvoren nadvožnjak u Kalničkoj ulici Od prošle subote, 21. prosinca, nadvožnjak u Kalničkoj ulici ponovo je otvoren za promet. Vožnja će do daljnjega biti moguća samo jednim trakom, uz privremenu prometnu regulaciju i to samo za osobna vozila.

Teretna vozila će se i dalje morati koristiti obilaznim pravcima.

Djelomičnim otvaranjem ovog važnog prometnog objekta za Čakovec i Međimurje barem će se dijelom

smanjiti prometne gužve koje su se proteklih tjedana stvarale u centru grada, tim više što se ovih dana očekuje pojačan promet zbog nadolazećih blagdana.

Prve dvije faze radova financiraju se iz gradskog Proračuna, a stoje gotovo pet milijuna kuna. U tijeku je i treća faza čija je vrijednost 4,7 milijuna kuna, a njeno financiranje, kao i u slučaju četvrte faze, preuzele su Hrvatske ceste.

PRELOG

Jednokratna pomoć Odlukom gradonačelnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka i ove su godine uoči predstojećih blagdana, podijeljene jednokratne novčane pomoći najpotrebitijima s područja Preloga. Ovom se odlukom pomoć dodjeljuje umirovljenicima čija mirovina ne prelazi iznos minimalne mirovine, osobama starijima od 70 godina bez redovitih prihoda,

osobama koje primaju pomoć za uzdržavanje, nezaposlenim osobama, jednočlanim domaćinstvima, osobama s invaliditetom te mnogočlanim obiteljima slabijeg materijalnog statusa. Iznosi koji se dodjeljuju su 150, 250 i 600 kuna. Na ovaj je način ove godine ukupno podijeljeno 173 jednokratnih novčanih pomoći u ukupnom iznosu od 38.250 kuna.

Prva točka Dnevnog reda bila je III. izmjena i dopuna Odluke o Proračunu Grada Mursko Središće, koji sada iznosi 49.168.000 kuna, što je smanjenje za 14.032.000 kuna.

- Do smanjenja je došlo zato što ove godine nisu bili raspisani natječaji za prijavu projekata obnove zgrade stare pošte, Majura u Hlapičini i kompostane – rečeno je usluge prikupljanja kotijekom sjednice, a munalnog otpada navedena Odlusvrstani u kateka prihvaćena goriju kućanPrvotni proračun je većinom stva, moraglasova. ju plaćati je smanjen jer ove Izmjena jednaku godine nisu bili Odluke minimalo načinu nu cijenu raspisani natječaji pružanja javne usza prijavu nekoliko javnih luge koja usluga priza područje projekata grada iznokupljanja miješanog kosi 41,95 kuna s uključenim munalnog otPDV-om, bez obzira pada i biorazgradivna broj članova kućannog komunalnog otpada na području Murskog Središća, stva, a ne kao dosad, u skladu donesena je zbog usklađivanja s brojem članova kućanstva. s izmjenama Uredbe o gospo- Ostali korisnici javne usluge darenju komunalnim otpadom koji nisu svrstani u kategoriju koju je donijela Vlada Republi- kućanstvo, dakle, gospodarke Hrvatske. Vladina Uredba stvenici i drugi, moraju plaćati propisuje da svi korisnici javne jedinstvenu minimalnu cijenu

javne usluge koja je određena unutar sedam potkategorija.

Na Dnevnom redu bile su i točke vezane uz civilnu zaštitu: analiza stanja, smjernice za organizaciju, Plan razvoja sustava te odluke o II. izmjenama i dopunama procjene rizika od velikih nesreća, koje su prihvaćene jednoglasno. Gradsko vijeće također je jednoglasno donijelo ažurirani Plan zaštite od požara.

Zahvala DVD-ovima

- Sva tri dobrovoljna vatrogasna društva na području Murskog Središća su dobro opremljena i želim se zahvaliti vrijednim članovima DVD-ova što nas čuvaju i štite u svim situacijama – istaknuo je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.

Predsjednik Gradskoga vijeća Zvonko Vrtarić i klub oporbenih vijećnika čestitali su gradonačelniku Srpaku na funkciji saborskoga zastupnika te mu poželjeli puno uspjeha u daljnjem radu.

- Hvala vam na čestitkama!

Svoj odlazak u Sabor doživljavam kao priznanje svim građanima Murskoga Središća i okolice.

Kada bih trebao birati između dužnosti gradonačelnika i saborskoga zastupnika, izabrao bih mjesto gradonačelnika Murskoga Središća. No, budući da se radi o dvije spojive dužnosti, mjesto saborskog zastupnika vidim kao časnu dužnost i alat da još više i snažnije pomognem Gradu, okolnim općinama i Međimurju – zaključio je gradonačelnik Srpak.

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Mladen Zemljić novi je predsjednik Pod predsjedanjem predsjednika Ivana Senčara, u srijedu, 11. prosinca, održana je 100. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji, savjetodavnoga tijela kojem je cilj promicanje gospodarskih i socijalnih prava radnika i poslodavaca, a temelji se na tripartitnoj suradnji sindikata, poslodavaca i Međimurske županije.

Prijedlog Proračuna Međimurske županije za 2020. godinu s projekcijama Proraču-

na za 2021. i 2022. godinu bio je glavna točka Dnevnog reda radnog dijela sjednice, na kojoj je ujedno izabrano i novo vodstvo. Kako se predsjednik birao iz redova sindikalnih udruga, novi predsjednik je Mladen Zemljić. Predstavnik Međimurske županije i dopredsjednik GSV-a ostaje zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, a dosadašnji predsjednik Ivan Senčar drugi je dopredsjednik u ime Hrvatske udruge poslodavaca.

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

PODIJELJENI POKLON BONOVI NAJPOTREBITIJIMA

ŽIVOT

Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana, Općina Goričan i ove je godine pripremila prigodne darove za mještane u potrebi.

Općinski načelnik Mario Moharić s predsjednikom Vijeća Stjepanom Ribarićem, u petak, 20. prosinca, podijelio je poklon bonove rekavši kako se

nada da je barem malo uspio ovaj Božić i Novu godinu uljepšati svim obiteljima, kao što su i oni njemu svojim osmjesima i zahvalnošću na primljenim darovima.

Načelnik Moharić ujedno je svima čestitao Božić i zaželio sve najbolje u novoj 2020. godini.

SVEČANA SJEDNICA POVODOM 40 GODINA ŠAHOVSKOGA KLUBA MURSKO SREDIŠĆE

Stjepan Novak: “Poanta ove plemenite igre je i prijateljski rivalitet!”

Zahvalnice su uručene prijateljima iz drugih klubova s područja Međimurja, tvrtkama koje podržavaju Klub, kao i članovima. Prigodnim riječima prisutnima su se obratili Zdravko Janči iz ŠK-a Strahoninec te saborski zastupnik Dražen Srpak, gradonačelnik Murskoga Središća.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Šahovski klub Mursko Središće ove je godine navršio puna četiri desetljeća te je tim povodom u subotu, 14. prosinca, u prostorima Pansiona Ilonka u Murskome Središću održana svečana sjednica Kluba. Sjednicu su vodili predsjednik Kluba Stjepan Novak, inače bivši predsjednik Međimurskoga šahovskog saveza, te tajnik Kluba Zvonimir Petanjek. Osvrnuli su se na utemeljenje i povijest Kluba te aktualnosti, a podijelile su se i nagrade, odnosno zahvalnice zaslužnima.

– Kad je Klub osnovan 1979. godine, za prvoga predsjednika izabran je dr. veterine Ljudevit Lovrak. Potpredsjednik je bio učitelj Miroslav Palaš, tajnik sam bio ja, dok je funkciju blagajnika obnašao Ivan Šimunić. Izmjenjivali smo se na čelu Kluba, a nakon što nas je 1991. napustio Miroslav Palaš, postao sam predsjednikom. Šahovski savez Međimurja osnovan je 15. rujna iste godine. Prvi predsjednik Saveza bio je Mašan Sredanović. Među predsjednicima s jednogodišnjim mandatima bili smo Ljudevit Lovrak i ja, a zatim sam od 1992. do 2012. godine ja obnašao tu funkciju.

Među osnivačima Saveza bili su ŠD Međimurje, ŠK Mursko Središće, ŠK Kuršanec, ŠK Kotoriba, ŠK Mala Subotica te ŠK Goričan. ŠK Zanatlija natjecao se u II. ligi, a svi

ostali u Međimurskoj ligi na području tadašnje Općine Čakovec. Sami smo vodili cijelo natjecanje: ja sam, primjerice, vodio registraciju svih igrača. Cijelo vrijeme se igrao i Kup, u kojem su uz klubove nastupile i ekipe poduzeća iz Međimurja. Jedno vrijeme u Međimurju je djelovalo 18 klubova. Ekipe su brojile po 12 igrača s kadetima i juniorima, a igrale su i žene – prisjetio se Stjepan Novak.

Nešto ili ništa

Dodaje da se Klub nakon osamostaljenja Hrvatske aktivno uključio u Hrvatski šahovski savez.

– Svašta smo prošli, igrali smo u III. l i g i, p a malo u IV., p a opet u III. nakon čega smo č a k b i l i osvojili pr vo mjesto 2012. i ušli u kvalifikacije za II. ligu… Kao šlag na torti, baš ove godine nastupili smo na Europskom ekipnom veteranskom prvenstvu u Malom Lošinju. Godine koje su prošle bile su ispunjene prijateljstvom, ali i prijateljskim

rivalstvom, dobrim i manje dobrim mečevima, dolascima i, nažalost, odlascima. Sudjelovali smo na nebrojenim turnirima, osvajali nešto ili ništa, no uvijek se obnavljalo staro ili stvaralo neko novo prijateljstvo. Tako je bilo svih 40 godina, a ja se nadam da će oni koji dolaze napraviti ovakvo druženje i nakon iduća četiri desetljeća! – poručio je Novak. Uime Šahovskoga kluba Strahoninec te ostalih prijateljskih klubova okupljenima je riječ-dvije o važnosti suradnje uputio i Zdravko Janči.

Zahvalnice su uručene prijateljima iz drugih klubova s područja Međimurja: Damiru Srpaku (ŠK M iklavec), Zdravk u Jančiju i Tihomiru Ž e leznjaku (ŠK Strahon i ne c), Vladimiru Lovrenčiću (ŠK Međimurje Čakovec), Stjepanu Zadravcu i Josipu Kermanu (ŠK Goran Lopatinec), Franji Kovačiću (ŠK Gornji Mihaljevec), Branku Resmanu i Davidu Horvatu (ŠK Stridon Štrigova), Josipu Vadlju i Renatu Bergovcu (ŠK

Goričan) te Franji Jančikiću (ŠK Sloboda Mihovljan). Osim toga, zahvaljeno je i tvrtkama koje podržavaju Klub – Čakovečkim mlinovima, Panexu, Tegri, Sobočan-interijerima, Motelu Ilonka u čijim je prostorijama svečanost i održana, te Međimurje-plinu.

Značajan trag

Svečanost je prisustvom uveličao i saborski zastupnik te gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak, čiju bezuvjetnu podršku Klub uživa.

– Brojni članovi Šahovskoga kluba Mursko Središće ostavili su značajan trag u društvenom životu našega grada. Šah je izrazito plemenita igra intelekta i znanja te možda uživa i premalu popularnost s obzirom na svoju ljepotu.

Idućih 40 godina također će brzo proći, a preduvjet je da se Klub održi. Grad će vam nastaviti pomagati koliko god bude mogao, kao što je to činio i dosad. Uime Grada čestitam vam ovu lijepu obljetnicu i nadolazeće blagdane! – rekao je Srpak.

Nakon podjele priznanja zaslužnim pojedincima odigran je meč reprezentacije M. Središća protiv reprezentacije Međimurja. Zatim je odigran brzopotezni turnir u sedam kola. Prvo mjesto osvojio je Saša Vidović iz Strahoninca.

Ukupno su najuvjerljiviji bili šahisti iz Goričana predvođeni Stjepanom Vadljom - Pavao Lovrenčak, Ivan Marđetko te Ivica Mihoci.

Život

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

9

PRIJE 90 GODINA VARAŽDINSKA INDUSTRIJA SVILE POČELA PUT PREMA VRHU TEKSTILNE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ (II. DIO)

Prvi dioničari 1929. u Svilanu uložili današnjih milijun dolara Popis osnivača Dioničkog društva jasno ukazuje na to da investitori nisu trebali sumnjati u uspjeh pregovora s Gradom Varaždinom. Osim toga, utvrđeno je da će “dionička glavnica društva” iznositi 1.000.000 dinara, a dijeli se na 2000 dionica nominalne vrijednosti od 500 dinara po dionici.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Varaždinska industrija svile d.d. je pravi primjer tekstilne tvrtke čija organiziranost, razvitak i poslovanje nesumnjivo mogu dobro poslužiti i razumijevanju ukupnog razvoja dioničarstva u Hrvatskoj i Kraljevini Jugoslaviji, koja je tridesetih godina prošlog stoljeća glavinjala u pokušaju provođenja zakonske stabilizacije jugoslavenskog dinara.

Brzo do dozvola

Investitori ovog projekta, koji je, podsjećamo, pokrenut 20. srpnja 1929. godine sastankom potencijalnih investitora i predstavnika Grada Varaždina, ne čekajući rezultate dodatnih pregovora s Gradom, početkom kolovoza poduzimaju prve konkretne korake u njegovoj realizaciji. Već 1. kolovoza osnovano je dioničko društvo „Varaždinska industrija svile d. d. u Varaždinu“ (dalje: VIS), a osnivači Društva su: „Plazzeriano Viktor gradski načelnik u Varaždinu, Moses Hinko trgovac, posjednik i gradski podnačelnik u Varaždinu, Novaković Stjepan gradski vijećnik i posjednik u Varaždinu, Morandini Valent graditelj i posjednik u Varaždinu, Buchwald Ernest posjednik u Varaždinu, Buchwald

Gradnja tvornice za 50 tkalačkih stanova izazvala velik interes u zemlji i inozemstvu Izgled tvornice s izgrađenim objektima na početku rada 1930. godine

Investitori uz podršku Grada promptno riješili sve administrativne prepreke Ljudevit veletrgovac iz Züricha, Levi Matija veletrgovac iz Novogsada i dr. Kamaras Koloman odvjetnik iz Novogsada“.

– Popis osnivača Dioničkog društva jasno ukazuje na to da nije trebalo sumnjati u uspjeh pregovora s Gradom Varaždinom. Osim toga, utvrđeno je da će „dionička glavnica društva“ iznositi 1.000.000 dinara, a dijeli se na 2000 dionica nominalne vrijednosti od 500 dinara po dionici. Kao rok za upis dionica određen je 20. kolovoza 1929., a konstituirajuća Glavna skupština zakazana je za 29. rujna u prostorijama Hrvatske sveopće kreditne banke – podružnice u Varaždinu. Utemeljitelji Društva zadržali su za sebe pravo imenovanja prvog Ravnateljstva na tri godine te Nadzornog odbora na godinu dana – ističe prof. Damir Hrelja u rukopisu monografije o VIS-u, čiji će osnivači samo četiri dana kasnije, 5. kolovoza, donijeti i iscrpna „Pravila Varaždinske industrije svile d.d. u Varaždinu“.

Pravila sadrže 41 članak i utvrđuju način poslovanja tvrtke, sjedište, osnivački kapital, djelovanje i rad Glavne skupštine, potom sastav, mandat, rad i odgovornost njezina Ravnateljstva (čini ga od 5 do 15 članova, pri čemu dvije trećine moraju biti državljani Kraljevine SHS). Ona

Položajni nacrt i tlocrt tvornice iz kolovoza 1929. godine (Zbirka Državnog arhiva u Varaždinu) Ime, prebivalište i zanimanje potpisatelja

Broj potpisanih komada

Ukupan uplaćeni nominalni iznos

Plazzeriano Viktor, gradonačelnik u Varaždinu

200

100.000

Moses Hinko, podnačelnik, trgovac i posjednik u Varaždinu

300

150.000

Novaković Stjepan, gradski vijećnik i posjednik u Varaždinu

200

100.000

Morandini Valent, graditelj i posjednik u Varaždinu

200

100.000

Buchwald Ernest, posjednik u Varaždinu

200

100.000

Buchwald Ljudevit, veletrgovac iz Züricha

300

150.000

Levi Matija, veletrgovac iz Novog Sada

300

150.000

Kamaras dr. Koloman, odvjetnik iz Novog Sada

300

150.000

opisuju i sastav, pravila djelovanja Nadzornog odbora, usvajanje bilance, raspored dobiti i druge odredbe važne za poslovanje Društva, koje je 6. kolovoza 1929. godine predalo projekte za gradnju tvornice koje je izradio Valent Morandini.

– Već 12. rujna, dakle i prije negoli je Gradsko zastupstvo prihvatilo dodatne zahtjeve investitora, koji su se ticali i zemljišta potrebnog za izgradnju tvornice, varaždinsko Gradsko poglavarstvo izdaje Građevnu dozvolu Varaždinskoj

Poziv na I. redovitu skupštinu (Narodne novine 114/1931.)

industriji svile u osnivanju. Prema izdanoj Dozvoli tvornički dio zgrade je dimenzija 58,45 x 22,90 metara, a točno su definirane i dimenzije svakog pojedinog prostora unutar zgrade. Dimenzije tkaonice su 46 x 22 metra. Nadogradnjom manjeg dijela prizemlja tvorničke zgrade na kat dobiven je i stambeni prostor, koji se sastojao od četiri sobe, kuhinje, sanitarnog prostora i jedne sobe za potrebe Uprave tvornice. Određeno je da se „…s obzirom na opsežnost i kompliciranost gradnje… imade

Automobil Chrysler Deluxe Eight, kakav je VIS kupio 1934. godine

gradnja podvrći stalnom službenom nadzoru na teret tvornice“.

Od tehničkih podataka navedenih u Građevnoj dozvoli posebno je zanimljiv onaj da će 64 tkalačka razboja pokretati 68 električnih motora ukupne snage od „22 konjskih sila“, a motori će biti direktno spojeni na razboje, tako da neće biti nikakve transmisije. Za predviđenih 100 radnika predviđeno je uređenje jedne garderobe, dviju praonica i šest toaleta – navodi Hrelja između ostaloga o Građevnoj dozvoli, koja je izdana na rok od godine dana.

Samo tjedan dana kasnije, rješenjem Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu odobrena su pravila Društva, a 29. rujna 1929.

godine održana je osnivačka Glavna skupština Varaždinske industrije svile d.d. Na njoj je, u najkraćim crtama, potvrđena visina „dioničke glavnice“ tj. osnivačkoga kapitala, koji iznosi milijun dinara, a podijeljen je na spomenutih 2000 dionica u vrijednosti od po 500 dinara.

Velika investicija

Riječ je o velikom novcu, kojem bi kao današnji ekvivalent za glavnicu mogao odgovarati iznos od oko milijun dolara! Naime, iz rukopisa monografije doznajemo da je VIS 1934. godine za poslovne potrebe kupio automobil Chrysler Deluxe Eight, koji je 1931. stajao 1475 dolara ili tadašnjih 74.635 dinara. Iz toga

proizlazi da je glavnica iznosila oko 20.000 dolara, za što se moglo kupiti 14 takvih automobila, od kojih bi svaki danas na tržištu stajao oko 70.000 eura. Stoga ne čudi da su investitori nastojali promptno rješavati sve administrativne prepreke koje su prethodile gradnji tvornice. Štoviše, osnivanje „Varaždinske industrije svile d.d.“ naišlo je na zanimanje i izvan grada Varaždina, kako kod poduzetnika koji ispituju mogućnosti da se uključe u projektiranje i izgradnju tvornice, tako i kod službenih državnih upravnih tijela poput Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.

– Komora se 31. listopada 1929. obraća varaždinskom Gradskom poglavarstvu i traži podatke o novoj tvornici. U dopisu se navodi da je Komora iz novina saznala da se u Varaždinu gradi tkaonica svile te da je financiraju „nekoji švicarski kapitalisti“. Komora stoga traži podatke o osnivačima i nazivu tvrtke, broju strojeva koji će raditi i planiranoj godišnjoj proizvodnji. Gradsko poglavarstvo joj 18. studenoga dostavlja tražene podatke, u kojima navodi da je osnovano društvo „Varaždinska industrija svile d.d.“ sa sjedištem u Varaždinu, a osnivači su: Madarasz Mirko, tvorničar iz Beča, Oblath Julijo, tvorničar iz Beča, Buchwald Ljudevit, tvorničar iz Züricha, Friedländer Mijo, inženjer iz Maribora, Patkai Jakov, ravnatelj mlina iz Čakovca, Preund Matija, industrijalac iz Zagreba, Ausch Miroslav, industrijalac iz Maribora, Morandini Valent, arhitekt iz Varaždina, Moses Hinko, veletrgovac iz Varaždina, Plazzeriano Viktor, inženjer iz Varaždina, i Novaković Stjepan, činovnik iz Varaždina. U izvješću se navodi i da se gradi tvornica za 50 tkalačkih stanova te da će biti zaposleno 150 radnika. Tvornica će proizvoditi raznovrsnu svilenu robu, materijale za ženske haljine i kravate – ističe Hrelja.

I dodaje: – Zanimljivost predstavlja činjenica da se samo tri mjeseca nakon osnivanja Dioničkog društva među osnivačima više ne navode Ernest Buchwald, Matija Levi i dr. Koloman Kamaras, koji se prema Potpisnom arku nalaze među dioničarima utemeljiteljima, a pojavljuju se imena ljudi o kojima prije tri mjeseca nije bilo spomena. To su Mirko Madarasz, Julijo Oblath, Mihajlo Friedländer, Jakov Patkai, Matija Preund i Miroslav Ausch. Svi oni, osim posljednje dvojice, pojavljuju se kao dioničari i na prvoj Glavnoj skupštini Društva, održanoj u svibnju 1931. godine. Možemo samo pretpostaviti da su vrlo brzo nakon osnivačke skupštine kupili ukupno 800 dionica od trojice dioničara utemeljitelja koji se više ne spominju – stoji u rukopisu monografije koja detaljno opisuje i sve faze izgradnje novoga varaždinskoga industrijskoga kompleksa, koji je put od ideje do tvornice svile prošao za svega devet mjeseci. Kako je to sve bilo moguće i u uvjetima rastuće gospodarske depresije, pročitajte u idućem nastavku.

10 Život

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

PREDSTAVE I DAROVI ZA MALIŠANE U PEKLENICI I SELNICI U Društvenom domu u Peklenici su učenici Područne škole i mališani iz Dječjeg vrtića „Maslačak“ pripremili veselu božićnu priredbu s dočekom Djeda Mraza. Puno igre, smijeha, igrokaza i plesa uz samo jednu želju: „Sretan Božić i Nova godina svima koliko vas ima!“ Najuzbudljiviji trenutak bio je dolazak Djeda Mraza i njegovih vilenjaka s punom vrećom

darova.

U školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Selnica je pak održana dječja predstava „Nevidljivi zec“ u izvedbi Dječjega gradskog kazališta Čakovec.

Tom je prigodom mališanima podijeljeno i 180 prigodnih poklona povodom nadolazećih božićno-novogodišnjih blagdana.

HUMANITARNI BOŽIĆNI SAJAM NA ODSJEKU U ČAKOVCU

“Studenti su i ove godine pokazali da brinu za druge i drukčije!”

Budući učitelji i odgojitelji koji studiraju u na Učiteljskom fakultetu Odsjeku u Čakovcu prikupljena će novčana sredstva od Božićnoga sajma i humanitarnog koncerta darovati čakovečkom Dnevnom boravku „Dr. Antun Bogdan“.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Humanitarna udruga „Učitelji za djecu“ i ove je godine na Odsjeku u Čakovcu Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirala Božićni sajam na kojem su se prikupljala novčana sredstva za Dnevni boravak „Dr. Antun Bogdan“ u Čakovcu.

„Što više ovakvih akcija!“

U srijedu, 18. prosinca, u dvorani na Odsjeku u Čakovcu okupili su se brojni budući učitelji i odgojitelji, uz profesore i vodstvo Fakulteta predvođeno dekanom prof. dr. sc. Sinišom Opićem i prodekanicom za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Fakulteta, u Čakovcu, prof. dr. sc. Blaženkom FilipanŽignić.

Nakon Božićnoga sajma na čakovečkom je Fakultetu organiziran i humanitarni koncert, na što je posebno ponosna predsjednica Udruge „Učitelji za djecu“ Ines Horvat, koja s kolegicom Anom Radmanić Udrugu osnovanu 2012. godine vodi od ove godine.

- Sav prikupljen novac darovat ćemo Dnevnom boravku „Dr. Antun Bogdan“ u Čakovcu kako bi se uredile njihove senzorne sobe, ali i kupili didaktički materijali. Nakon Sajma organiziran je humanitarni koncert, ove godine po prvi puta, a sviraju nam grupa Dobre vibracije i KUD Kotoriba. Imamo mnogo štandova s različitim

sadržajima, kolačima, tombo- djeca osmjehuju i da su sretna – objasnila je predsjednica lom, pićem, nastupa mnogo Udruge Ines Horvat iz izvođača koji pjevaju i varaždinske općine plešu, kao i djevojBreznički Hum, čica iz Caritasa, Božićni sajam studentica čeodnosno dnevnog boravka. t vrte godine organizirala je Mi smo buUčiteljskoga Humanitarna studija. dući učitelji Sretna i zai odgojitelji, udruga „Učitelji bavimo se djedovoljna što za djecu“ s t udent i ve ć com i trebamo go d i n a m a ororganizirati što više ovakvih akcija ganiziraju ovakav te biti što kreativniji. sajam bila je i prodeIsplati se kad vidite da se kanica Blaženka Filipan-Žignić.

Istaknula je da se humana nota studenata svake godine proširuje, pa su tako prošle godine sav prikupljeni prihod darovali za potrebe Pedijatrijskog odjela Županijske bolnice Čakovec, dok su ove godine odabrali ustanovu koja brine o djeci s teškoćama u razvoju.

- Studenti su ove godine pokazali da još idu korak dalje i da brinu za druge i drukčije.

Ne samo da svake godine sami organiziraju božićnu priredbu, uz malu pomoć profesora, već su organizirali i koncert na

kojem se druže kao pravi mladi ljudi. Ne moramo se bojati za naše mlade, oni doista žive onako kako mladež mora živjeti u ovim vremenima. Sretni smo i zadovoljni zbog toga kao profesori koji smo, ako mogu tako reći, doprinijeli tome i tako ih odgojili – istaknula je prodekanica.

Veselja, pjesme i plesa te dobrog raspoloženja nije nedostajalo te su studenti uživali u organizaciji i provođenju ove humanitarne akcije.

- Učiteljski fakultet danas je

lučonoša dobrih ideja i svjetonazora dobročinstva koje širimo. Naši su studenti aktivni ne samo u humanitarnim, već i u cijelom nizu sportskih, umjetničkih i znanstvenih aktivnosti te projekata i zapravo su oni naše najveće blago. Ova nacija može doista mirno spavati kad ovi pametni mladi ljudi preuzmu ono najvažnije što društvo ima, a to su odgoj i obrazovanje.

Samo im trebamo dati priliku i svima će biti puno bolje – zaključio je tom prilikom dekan Siniša Opić.

Zdravlje

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

11

ZDRAVLJE NA ZGRADI VRTIĆA “PIRGO”

Ministarstvo zdravstva u Kuršancu postavilo defibrilator Preživljavanje iznenadnog zastoja srca Ministarstvo zdravstva želi povećati edukacijom o prepoznavanju znakova srčanog zastoja i pravilnom pružanju prve pomoći uz uporabu AVD-a PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Obilježen Međunarodni dan migranata Članovi Gradskoga društva Crvenoga križa Čakovec obilježili su Međunarodni dan migranata koji se u svijetu obilježava 18. prosinca. Tako je ovaj dan GDCK Čakovec u srijedu obilježilo održavanjem radionice za sedmi razred I.

osnovne škole Čakovec, na kojoj su školarci učili su o migracijama te pravima azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. Sudionici radionice migrantima su napisali i pozitivne poruke ohrabrenja i podrške.

Izložba rukotvorina u Domu za starije i nemoćne U Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu otvorena je Božićna izložba ručnih radova.

Tradicija je to kojom korisnici Doma potvrđuju da godine nisu prepreka kreativnosti, ali i da im je predbožićno vrijeme najveća inspiracija u radu.

Unikatne radove razgledao je župan Međimurske županije Matija Posavec te korisnicima zaželio puno ljubavi, zdravlja i sretnih trenutaka u najljepše doba godine, dok je pročelnica

Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić-Grlač izrazila zadovoljstvo što su radne terapije korisnika uspješne, a rukotvorine iz godine u godinu sve ljepše i preciznije izrađene.

Dom za starije i nemoćne osobe u Čakovcu trenutno je u procesu energetske obnove te će njegovi korisnici i djelatnici već iduće godine boraviti u kvalitetnijem i ugodnijem okruženju.

Edukacijom i postavljanjem automatskih vanjskih def ibri latora na jav n i m površinama Ministarstvo zdravstva nastoji povećati preživljavanje iznenadnog zastoja srca, a jedan takav uređaj postavljen je u romskom naselju Kuršanec, na zgradi Vrtića Pirgo.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva prim. Željko Plazonić, dr. med, savjetnica ministra zdravstva Tihomira Ivanda, dr. med. dent., te ravnateljica Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., posjetili su romsko naselje Kuršanec uz pročelnicu Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb

Edukacije mještana provodit će osposobljeni edukatori Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Međimurske županije Sonju Tošić-Grlač, pročelnika Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca Davida Vugrinca, predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Čakovca Josipa Petrovića, ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimiru Križaj-Grabant te voditeljicu Dječjeg vrtića Pirgo Marijanu Sabo.

pr vu pomoć uz uporabu AVD-a. Uređaj omogućava

Uređaj omogućava da se u slučaju iznenadnog zastoja srca pomogne i prije dolaska Hitne medicinske službe

Suradnja

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević istaknula je da suradnja Zavoda i romskog naselja u Kuršancu traje nekoliko godina te da su djelatnici Zavoda već provodili edukaciju mještana o postupcima održavanja života.

- U svemu tome pratili su nas Ministarstvo zdravstva i saborski zastupnik Veljko Kajtazi. U cijeloj Hrvatskoj smo putem radionica na

prijedlog romske zajednice obuhvatili romska naselja.

Ovdje su nam uvjeti bili najbolji te smo naišli na odličnu suradnju – rekla je Grba-Bujević te naglasila vrijednost uređaja, budući da situacija zastoja srca ne dozvoljava

odgađanje vremena.

Edukacije mještana provodit će osposobljeni edukatori Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije koji će polaznike naučiti kako prepoznati znakove srčanog zastoja i pravilno pružiti

da se u slučaju iznenadnog zastoja srca pomogne i prije dolaska hitne medicinske službe, a pomoć mogu pružiti i laici bez medicinskog znanja te tako spasiti život u sudbonosnim minutama do dolaska hitne medicinske pomoći.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

PLIVAČI OŠ ŠENKOVEC IDU NA DRŽAVNO!

ŠKOLSTVO

Na Gradskim bazenima „Marija Ružić“ u Čakovcu 9. prosinca održano je Županijsko natjecanje u plivanju.

Učenici i učenice Osnovne škole „Petar Zrinski“ Šenkovec pokazali su se najboljima te su osvojili prvo mjesto u muškoj i ženskoj kategoriji. Ekipu plivačica činile su: Marta Horvat, Lana Polanec, Nola Horvat, Zoja Pintarić, Gloria Požgaj, Meri

Furdi, Nola Filo, Ida Mujezinović i Manda Jeđut. Ekipu plivača činili su: Roko Radek, Luka Bračko, Matej Bračko, Sven Furdi, Andro Suvajac, Erik Dobranić, Lovro Krištofić, Oleg Jeđut i David Dokleja. Ovim su uspjehom ostvarili pravo sudjelovanja na Državnom natjecanju koje će se održati u siječnju 2020. godine u Rijeci.

U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA MATEMATIČKOG DRUŠTVA

Učenici u međimurskim školama otkrivali zabavnu stranu matematike Večer matematike u škole je, osim učenika i učitelja, privukla roditelje, bake i djedove te ostale zainteresirane. Cilj je bio razviti pozitivan stav prema toj grani prirodnih znanosti.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Osnovne i srednje škole diljem Međimurske županije i ove su godine obilježile Večer matematike, koja se u cijeloj Hrvatskoj obilježava u organizaciji Hrvatskog matematičkog društva, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

Pozitivan stav

U I. osnovnoj školi Čakovec ukupno je sudjelovalo 150 zainteresiranih učitelja, učenika i njihovih roditelja koji su otkrivali zabavnu stranu matematike. Aktivno su se uključili učenici razredne nastave s učiteljicama Snježanom Drabić, Danijelom Topličanec, Aleksandrom Sašek Strbad, Jasminkom Štefić i Tanjom Žganec te učenici petog razreda s učiteljicom Karlom Mikac i sedmoga s učiteljicama Silvijom Martišek i Tanjom Debelec.

Naučili su da su matematički problemi svuda oko nas te

da ih često i nesvjesno rješavamo, što doprinosi razvoju pozitivnog stava prema toj grani prirodnih znanosti.

Učiteljica Karla Mikac organizirala je dvije radionice: „Matematički alias“ i „Matematički lanac“, a učenici su rješavali i križaljku, dok su učiteljice Silvija Martišek, Višnja Matotek i Tanja Debelec za sedmaše pripremile radionice na temu „Prometni sustav – nekad i sad“, kojom im je približena veza između geografije, povijesti i matematike.

Iz I. OŠ Čakovec ističu da su organiziranjem Večeri matematike htjeli popularizirati matematičku znanost, pridonijeti razvijanju pozitivnih stavova učenika prema matematici te pokazati svim sudionicima koliko je matematika lijepa i zabavna.

Večernji sati u Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba bili su također jako veseli i zaigrani. Održan je skup interaktivnih radionica matematičkoga karaktera na kojima su, uz učenike, sudjelovali i

roditelji, bake, djedovi, braća radionica s ciljem izgradnje pozitivnoga stava učenika i sestre…

- Svrha ovakvoga druženja prema matematici.

Na radionicama je sudjeloje otkrivanje zabavne strane matematike, koja slovi kao valo 36 učenika pod vodstvom zahtjevan školski predmet. profesorica matematike Irene Družili smo se, računali, bo- Mavrin, Željke Matoše i Barjili, bacali kockice, bare Vnuk. Sudionici kartali i puno su bili raspoređeni s e sm ija l i . u tri radionice: Uglavnom, šifriranje, tanuživali gram i šiva- Družili smo se, smo – nje. računali, bojili, bacali ističu iz - Dok su OŠ Konek i učekockice, kartali i puno toriba. nici međuse smijali – navode iz Z a sobno slali šifrirane bavno OŠ Kotoriba poruke, druje bilo i u Osnovnoj gi su razvijali škol i Sveta g e o m e t r i j s ko Ma rija. Učemišljenje preslanici su pod vodgivanjem dijelova tanstvom učiteljice matematike grama i pokušavali složiti Ivane Lukše Peranec proveli zadane im oblike, dok su ugodno poslijepodne igrajući treći prema pripremljenim razne matematičke igre te predlošcima na papiru šivali uživajući u „matemagičnom“ razne geometrijske oblike. svijetu.

S obzirom na ovogodišnje Gospodarska škola Čako- pozitivne dojmove, iduće vec ove se godine prvi put godine očekujemo još veći uključila u obilježavanje Ve- broj sudionika – poručuju iz čeri matematike i to skupom Gospodarske škole Čakovec.

Školstvo

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

13

SVEČANU SJEDNICU FOI-ja U VARAŽDINU UVELIČALI SU BROJNI VISOKI UZVANICI

U varaždinskom HNK-u svečano je obilježen Dan Fakulteta organizacije i informatike Dan Fakulteta čestitali su izaslanik predsjednika Vlade i saborski zastupnik Anđelko Stričak, ministrica Blaženka Divjak, rektor Damir Boras U Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu u srijedu, 18. prosinca, održana je svečana sjednica povodom Dana Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanom sjednicom Fakultet je obilježio 57. obljetnicu postojanja i 45. obljetnicu osnivanja, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

Danas je FOI jedna od izuzetno značajnih visokoobrazovnih institucija u sastavu najvećeg i najboljeg hrvatskog sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu.

ZAPOSLENJE Godišnje FOI završi 500 studenata, čak 83 % studenata FOI-ja na informatičkim studijima dobije zaposlenje već na zadnjoj godini studija, a ostali tri do šest mjeseci nakon završetka studija. Plaće u IT-u kreću se od 8.000 do 16.000 kuna.

Podrška Fakultetu

Svečana sjednica Fakultetskog vijeća započela je pozdravnim govorom dekanice izv. prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep i drugih visokih uzvanika. Podršku Fakultetu dali su i visoki uzvanici na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i brojni predstavnici hrvatskih sveučilišta i fakulteta, institucija i agencija koje svoj rad usmjeravaju na visoko obrazovanje te tvrtki i ustanova s kojima FOI surađuje na međunarodnim projektima i znanstvenim konferencijama, kao i putem obavljanja stručne studentske prakse. Uvodno su se obratili i Dan Fakulteta čestitali izaslanik predsjednika Vlade RH i zastupnik u Hrvatskom saboru Anđelko Stričak, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, župan Varaždinske županije Radimir Čačić i zamjenik gradonačelnika Varaždina Zlatan Avar. Svečana sjednica bila je prilika da se dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc.

Nina Begičević Ređep osvrne na sve što je FOI postigao tijekom prošle akademske godine.

Pritom je posebno naglasila da

Studenti FOI-ja velika su snaga i pokretač razvoja IT tržišta u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe je riječ o vodećoj visokoobrazovnoj instituciji koja se smjestila među pet vodećih u regiji u obrazovanju i istraživanju u informatici te organizaciji i poslovanju, prepoznatljivoj po inovativnom pristupu učenju i poučavanju, razvoju kompetencija digitalnog doba te projektnoj i međunarodnoj suradnji.

– FOI godišnje završava 500 studenata i oni su velika snaga i pokretač razvoja IT tržišta u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Ponosni smo na naš način učenja i poučavanja, imamo izrazito jaku suradnju s poslodavcima, promoviramo projektni način rada, učenje utemeljeno na radu, stručnu praksu i rješavanje problema

PONOS FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Nagrade dekanice te brojna priznanja Na svečanoj sjednici dekanica Fakulteta dodijelila je i Nagrade dekanice i priznanja studentima te priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju. Nagrađeni su studenti za izniman uspjeh tijekom studiranja, ali i za uspjeh na temelju ostvarenog prosjeka ocjena. To su: Erik Đuranec, Dino Hrašćanec, Aldin Alagić, Lucija Vrbanić, Tihana Grbac, Lucija Trojko, Nino Orešković, Ivica Bermanec, Lidija Zorić, Antonio Petek, Dino Kliček, Mateo Krcić, Anamarija Jelaković, Kristina Ivatović, Dora Trogrlić, Filip Novački, Tadija Malić, Karla Češković, Ivan Solić, Monika Tenšić, Matija Topličanec, Dora Ćurković, Valentina Kolačko, Katarina Ban, Stjepan Rakarec, Anamarija Grkavac, Lorena Pikl, Lea Treska, Kristina Taradi, Petra Štefić, Damjan Baričević, Tajana Šokec, Karlo Strahija, Maja Benkus,

iz prakse. Jedan od velikih prioriteta Fakulteta je internacionalizacija. FOI ostvaruje jaku međunarodnu suradnju, kao i dolaznu te odlaznu mobilnost. Studenti koji dolaze studirati na FOI su većinom iz Francuske i naših partnerskih inženjerskih institucija ESIEA i EPITECH. Jako puno studenata s naših partnerskih institucija dolazi studirati kod nas semestar ili dva. To je sve dokaz naše kvalitete – istaknu-

Marko Črepinko, Krešimir Ćurić, Luka Garić, Igor Košmerl i Miro Krištofić. Ove godine iznimno je dodijeljena i Nagrada ARBONE, strateškog partnera FOI-ja, za izvrsnost tijekom studiranja i sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, koju je primio Ivan Oršolić. Svake godine FOI dodjeljuje i povelju Prijatelj FOI-ja, koja se dodjeljuje suradnicima Fakulteta koji svojim nesebičnim angažmanom i suradnjom pomažu u međunarodnoj afirmaciji Fakulteta, kao i u njegovu razvoju kao istraživačke institucije. Povelju je primila Susan Loubet, direktorica Ureda za međunarodnu suradnju partnerskog Fakulteta ESIEA, Visoke inženjerske škole iz Francuske. Među nastavnicima, Nagradu dekanice primile su izv. prof. dr. sc. Katarina Tomičić-Pupek za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom

la je dekanica te dodala da se iz mjeseca u mjesec u Varaždinu otvaraju IT podružnice, a glavni razlog tomu su upravo studenti iz FOI-ja.

– Ne samo studenti informatičkih smjerova nego i studija Ekonomika poduzetništva.

Ono što mi pružamo našim studentima je mogućnost uključivanja u konkretne projektne aktivnosti koje zadaju poslodavci u suradnji s našim nastavnicima, te rad u

radu te dr. sc. Petra Žugec za uspješnu mladu znanstvenicu, dok je Nagrada dekanice za životno djelo dodijeljena prof. dr. sc. Ruži Brčić i prof. dr. sc. Vesni Dušak. Nagradu dekanice za predan rad primio je djelatnik FOI-ja Miodrag Levačić, a za izuzetno zalaganje Dario Grd. Posebno priznanje dekanica FOI-ja uručila je izv. prof. dr. sc. Zlatku Erjavcu za istaknutu znanstvenu publikaciju u 2018. godini. Dobitnik Zahvalnice za uspješnu poslovnu suradnju je Nenad Milijaš, ravnatelj Studentskog centra Varaždin.

Studentima su po prvi puta nagrade uručivali i predstavnici tvrtki s kojima FOI ima dugogodišnju uspješnu suradnju, a to su: APIS IT, Computer Systems, DignetSoftware, ecx.io, Hrvatski Telekom, Infinum, Perpetuum Mobile, Poslovna inteligencija, SedamIT, Arbona.

14 laboratorija Fakulteta koji djeluju u strateškim područjima Fakulteta poput umjetne inteligencije, IoT, analitike velikih podataka, edukacijskih tehnologija, informacijskih sustava, poduzetništva i dr. Kao rezultat rada naših studenata i Laboratorija za umjetnu inteligenciju nastala je i popularna B.A.R.I.C.A., agentica koja pomaže našim studentima u pronalasku dvorana, informacija o nastavnicima i dr.

FOI ima obveznu praksu na diplomskom studiju te 500 sporazuma o suradnji s IT tvrtkama koje se uključuju u nastavu, organizaciju prakse, organiziraju natjecanja za naše studente te ulažu u našu infrastrukturu - navodi dekanica FOI-ja. Angažirani su i u provođenju EU projekata, pa su tako trenutno na FOI-ju aktivna 24 projekta, vrijedna više od 25 milijuna eura. FOI sudjeluje na čak

dva kompetitivna istraživačka projekta Horizon 2020, te 22 druga međunarodna i nacionalna projekta, poput Erasmus+, COST, ESF, ERDF te INTERREG projekata. FOI zajedno s IT tvrtkama SEDAM IT i INFODOM-om sudjeluje i na dva IRI (istraživanje, razvoj i inovacije) projekta.

– Izgradnja Informatičkog kampusa zasigurno je goruće pitanje za FOI. Nažalost, kada se planirala izgradnja iz EU fondova u razdoblju 2014. – 2020., u planu nije bilo visokog obrazovanja. Sada jest u planu, posebno s naglaskom na STEM studije. Dakle, ako ne prije, Kampus će biti 2021. godine – izjavila je ministrica Divjak, čestitavši studentima i zaposlenicima Dan Fakulteta. Čestitkama se pridružio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, koji je naglasio da je FOI jako važna komponenta Sveučilišta u Zagrebu.

– FOI je fakultet koji je na području informatike i ekonomije jedan od izvrsnih fakulteta i ima izvrsnu perspektivu, kao i mladu ekipu s izvrsnom dekanicom, i siguran sam da će i dalje biti uspješan te da će se Sveučilište i dalje potruditi da i prostorno pomogne razvoju Fakulteta – rekao je rektor Boras. Dodajmo da je svečanost uveličao nastup Akademskoga pjevačkog zbora djelatnika i studenata FOI-ja pod ravnanjem maestre Janje Knapić, prof.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

KULTURNI OBZOR

KONCERT SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRT-a Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije održat će u ponedjeljak, 30. prosinca, s početkom u 20 sati, u Centru za kulturu Čakovec Novogodišnji koncert.

Pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića te solista, sopranistice Valentine Fijačko Kobić i tenora Domagoja Dorotića, izvest će djela Vatroslava Lisinskog, Josipa Hatzea, Ivana pl. Zajca, Johanna Straussa mlađeg, Franza

Lehára te Franza von Suppéa.

Simfonijski orkestar HRT-a utemeljen je samo tri godine nakon pokretanja Radiostanice Zagreb, 1929. godine. Iz skromnog sastava tog radijskog orkestra izrastao je u današnji Simfonijski orkestar HRT-a, koji se profilirao u jedno od ključnih izvođačkih tijela u Hrvatskoj. Ulaznica za ovaj koncert iznosi 100 kuna.

Piše: LEA ŠPRAJC ve.izpera@gmail.com

O BOŽIĆNOM DARIVANJU Božićno i novogodišnje vrijeme obilježeno je praksama međusobnog darivanja. Mnogima će upravo darivanje biti prva asocijacija pri spomenu riječi Božić. U jednom od ključnih djela moderne etnologije, eseju „O daru“, francuski antropolog Marcel Mauss piše da razmjena darova povezuje ljude te stvara uzajamne obveze. U suvremenom je konzumerističkom kontekstu božićno darivanje zadobilo izrazito negativne konotacije. Medijski napisi ovih dana izvještavaju o „prosinačkoj histeriji“ i „blagdanskom ludilu“.

spravljeni, praf kak biškup. Imel je palicu i debelu knjigu. Pital nas je alj znamo moljiti, morale smo se saka križati i moljiti. Rekel je, koja ne bu znala moljiti, on vu tu debelu knjigu zapiše.“

Mali Isus i Santa Claus

U 16. su se stoljeću protestanti oborili na štovanje svetaca, što se odrazilo i na kult sv. Nikole. Kao protutežu Nikoli, u ulozi darovatelja uvode lik Malog Isusa i ta je tradicija doprla do naših sredina.

Sjećam se da je moja baka običavala govoriti o „malom Isuseku“ koji daruje djecu. Čini mi se da nam je ona time nastojala skrenuti Podrijetlo pažnju s pomodnih likova sa zapabožićnog darivanja Neki autori smatraju da običaj da, pričem ponajprije mislim na međusobnog daSanta Clausa, bucmastog i sirivanja u zimsko doba u europskoj jedog čovječuljka civilizaciji potječe u crvenom, koji od rimskih Saturje početkom 19. st u američkoj nalija, svečanosti svjetovnoj ikonou čast bogu Saturnu. U razdoblju od grafiji zamijenio 17. do 23. prosinca lik sv. Nikole. priređivale su se Svetog je Nikolu, gozbe i pijanke i kao i američkog međusobno se daSanta Clausa, piše hrvatska etrivalo, uglavnom voštanim svijećanologinja Dunja Rihtman- Auguma i glinenim fiMerry old Santa Claus guricama. O vezi štin, suvremena (Thomas Nast) rimskih Saturnalipotrošačka civija i nekih domaćih lizacija iskori(šibenskih) običaja stila kao simbol uoči Božića u 15. je stoljeću pisao zimskih prodaja i rasprodaja. Šibenčanin Juraj Šižgorić.

Sveti Nikola

Darivanje je sastavni dio brojnih hrvatskih tradicijskih običaja božićnog i novogodišnjeg ciklusa.

U tom je kontekstu darivanje redovito vezano uz određeni lik.

Najpoznatiji je svakako sv. Nikola, čija su dobročinstva zabilježena u brojnim legendama. U tradicijskim se običajima Nikola javlja kao lik koji „dobroj“ djeci donosi darove pa se njegovo darivanje tumači kao odgojna mjera. Dobrota djeteta često se ovjeravala poznavanjem određenih kršćanskih praksi, što potvrđuje kazivanje koje je zabilježio Stjepan Hranjec (Kotoriba, 1989): „Nikola je bil jako lepo

Darivanje nežive okoline

U tradicijskoj kulturi čovjek uoči Božića ne daruje samo drugog čovjeka, već i životinje („blago“), poljoprivredna dobra, gospodarske objekte i drugu neživu okolinu. U Međimurju je, primjerice, zabilježena praksa darivanja vode.

Mlade su djevojke u zdenac bacale jabuku, kruh, žito, vino ili koje drugo božićno jelo, uz riječi „Zdenec koplenec, ja tebi dara, ti meni para. Ja vidim dodna, za zamoš sam godna!“ (Cirkovljan) Darivanje vode svrstava se u red imitativnih postupaka kojima čovjek nastoji da mu priroda, u godini koja slijedi, uzvrati blagonaklono.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” - na međimurskom to znači “sad”.

PROTEKLE SUBOTE U MURSKOM SREDIŠĆU

Dominik Padarić i gosti oduševili na koncertu Na koncertu su nastupili i Patrik Zamuda, Marinko Hodić, Martin Zamuda, Nikola Mikulić, svetomartinske folklorašice te Gabriela Hrženjak

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Student Kraljevske glazbene akademije u Ujedinjenome Kraljevstvu Dominik Padarić u subotu, 21. prosinca, drugi put je održao koncert u Gradu rudara na poziv gradonačelnika najsjevernijega hrvatskoga grada Dražena Srpaka. Prvi je koncert u Centru za kulturu Rudar održao lani, a u proteklih je 18 mjeseci imao prilike raditi s eminentnim glazbenicima, pedagozima i dirigentima.

Sudjelovao je, također, na raznim seminarima i masterclassovima BBC televizije, Londonskoga simfonijskog orkestra, Kraljevske opere u Londonu, Škotske opere i na različitim radionicama profesora s američkoga Yalea te Glazbene akademije u Beču. Operno pjevanje izučava u klasi britanskoga baritona Quentina Haynesa, prof. Dvorana Centra za kulturu Rudar bila je ispunjena do zadnjeg mjesta. Brojne ljubitelje glazbe Dominik je oduševio izvedbama u duhu Božića, kao što su skladbe “O, Tannenbaum”, “Pada snijeg”, “Veselje ti navješćujem”...

Ponos Međimurja

Gradonačelnik Murskoga Središća zahvalio je i čestitao Dominiku na prekrasnome koncertu te mu poželio puno uspjeha u daljnjem studira-

nju. Dodao je da je vrlo ponosan što je toliko talentirani mladi glazbenik porijeklom upravo s našega područja te da vjeruje da će Padarić sličan koncert održati u CZK Rudar i sljedeće godine.

– Kad čovjek nešto radi sa srcem, i želi to dati drugome čovjeku, to se, mislim, itekako prepoznaje i cijeni.

Bez obzira na pogreške u pokušajima za ostvarivanjem takvih ciljeva, rijetki ostaju ravnodušni. Ljudi me često zaustavljaju na ulici i ispituju od nadolazećim koncertima ili nastupima. To mi je znak da ono što radim nije besmisleno, već da sve u životu ima nekakvu svrhu. Kao što bi rekao Mali Princ: „Čovjek samo srcem dobro vidi. Ono bitno očima je nevidljivo!“ – u prošlogodišnjem je intervjuu za Regionalni otkrio Padarić. Gošća Padarićeva koncerta bila je Gabriela Hrženjak, mlada Viničanka koja je operno pjevanje studirala na Akademiji u Ljubljani, dok trenutno na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studira u klasi profesorice Lidije Horvat-Dunjko.

Na koncertu su nastupili i student glasovira na Sveučilištu glazbe i izvedbenih umjetnosti u Grazu Patrik Zamuda, Marinko Hodić, Martin Zamuda, Nikola Mikulić te svetomartinske folklorašice. Posjetitelji su se kućama vratili obogaćeni za prekrasno glazbeno iskustvo.

Gradonačelnik Murskog Središća Srpak zahvalio je i čestitao Dominiku na prekrasnom koncertu te mu poželio puno uspjeha u daljnjem studiranju

Kulturni obzor

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

15

GLUMAC I KANTAUTOR IGOR BAKSA ISTOVREMENO OBJAVIO PET ALBUMA Nagrađivani kazališni glumac i glazbenik Igor Baksa protekloga je Crnoga petka objavio čak pet albuma istovremeno.

Sam je snimio i producirao sav materijal, a na albumima ugošćuje desetak glazbenika. Dosad je bio autor u usponu u jednoj od vodećih diskografskih kuća u Hrvatskoj, a zašto je odlučio prekinuti suradnju s

diskografima objašnjava kratko: – Nije mi se više dalo svirati kako drugi dirigiraju!

Albumi “Rokenrol Star”, “Tata Slikovnica”, “Neverbalno kazalište”, “8a” i “Marš iz moga parka ako ne znaš sanjati”, najavljeni su putem kompilacije Baksina prva tri samizdata neobičnog imena, “Kak se leptiri jebeju”, koju je uredio Matija Habijanec, poznat i kao

Marshmallow Notebooks.

Pjesme su snimane u Baksinu studiju Mala kućna produkcija, njeguju lo-fi estetiku snimaka, no aranžmanima, melodijama i tekstovima nimalo ne zaostaju za snimkama profesionalnih studija. Baksina glazba proteže se od akustičnog folka, bluesa i popa do instrumentala za kazalište i pjesama za djecu. Likovna autorica dječjeg

albuma Igorova je sedmogodišnja kći Tara Ivančica, dok su za ostale omote zaslužni mladi slikar “dječjeg realizma” Mihael Rašperger i grafički urednik Darko Križnik. U glazbenim albumima Igora Bakse zasigurno će uživati mnogi, a nekolicina pjesama božićne tematike, poput “Pahuljo mekana” i “Božić boli me”, bit će idealne i za ovo blagdansko razdoblje.

ČAKOVEČKA ZRINSKA GARDA PRIMILA NOVE ČLANOVE

U Muzeju Međimurja prisegnuo jedan gardist i 23 civila Događaj su uveličali glazbenici Gabriela Hrženjak i Nikola Grabar, a svečanost je moderirao tajnik Zrinske garde Čakovec Bojan Kocijan. Činu prijma novih članova prisustvovali su i gosti iz susjedne Mađarske.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U utorak, 17. prosinca, u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec održana je godišnja svečanost prisege novih gardista i članova Zrinske garde Čakovec. Najsvečanijem trenutku Zrinske garde prisustvovali su brojni ugledni građani iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske i susjednih zemalja.

Za gardista povijesne postrojbe svečano je prisegnuo Leon Gudlin iz Pribislavca. Tekst prisege čitao je predsjednik Zrinske garde Đuro Bel, a svečani čin predaje sablje novom gardistu pripao je nadzapovjedniku i članu Predsjedništva Alojziju Šestanu. Obred je obavljen pred počasnim predsjednikom Alojzijem Sobočancem, dopredsjednicima Josipom Zorčecom i Mihaelom Štebihom, predsjednikom Skupštine Draženom Berkopićem te zapovjednikom Davorom Bratkovićem.

Civilni članovi

Simboličnim obredom pranja ruku i polaganja dlanova nad plamen svijeća između prekriženih sablji dvaju dozapovjednika u redove časne zajednice primljena su 23

civilna člana: akademik Josip Madić, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec, načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, direktor mesne industrije Vajda Alen Kajmović, župnik Župe Svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri vlč. Ivan Herceg, mons.

Leonard Logožar, policijski kapelan PU Međimurske vlč.

Vjekoslav Vidaček, Krunoslav Mikulan, Miljenko Bakač, Ivo Loborec, Ivica Mikulić, Miroslav Novak, Ivan Cerovec,

Ivan Gradečak, Slavko Šoltić, je nazvao posebnim darom, Stanislav Zadravec, dodavši da ne bi bili Judit Zagorecovdje da ne baCsuka, Stipo štine iste vriVelić, Biserjednosti koje Po završetku se mogu ka Kozol i svečanosti iščitati Zvonimir u oproMagaš. predstavnici Zrinske Novim je štajnom garde Čakovec položili članovipismu Petra ma značsu vijenac i svijeće Zrinskog ke uručipodno spomenika supruzi la kuma Ani KataZrinske „Oproštaj“ garde Čakorini. vec Bernarda – U MeđiCecelja. murju se najviše Gradonačelnik Vuhvalimo i ponosimo kovara Ivan Penava izrazio je vrijednošću naših ljudi, a naš zahvalnost i čast zbog pristu- zadatak je čuvati međimurpanja u članstvo Udruge, što ske vrijednosti i identitet.

Pred nama je 400. godišnjica rođenja Nikole Zrinskog Čakovečkog i taj ćemo događaj obilježavati tijekom čitave 2020. godine. Iduće godine obilježavamo i 1600. godišnjicu smrti svetoga Jeronima koji je rođen u Štrigovi. Bogati smo vrijednostima koje moramo čuvati od zaborava, a svi vi u tome dajete svoj doprinos na čemu vam zahvaljujem – poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Navik on živi...

– Iznimna mi je čast što sam među uglednim ljudima koji su postali promicatelji stvarne, kulturne i junačke baštine Zrinskih pod geslom „Navik

on živi ki zgine pošteno!” – poručio je akademik Josip Madić.

Događaj su uveličali glazbenici Gabriela Hrženjak i Nikola Grabar, a svečanost je moderirao tajnik Zrinske garde Čakovec Bojan Kocijan. Činu prijma novih članova prisustvovali su i gosti iz susjedne Mađarske, dogradonačelnik grada Sigeta Zoltan Varga, kao i predstavnici prijateljskih povijesnih postrojbi iz Sigeta i Murakeresztura. Po završetku svečanosti predstavnici Zrinske garde Čakovec sa županom Matijom Posavcem te gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom položili su vijenac i svijeće podno spomenika „Oproštaj“.

NAKON 11 GODINA OPET IZLAZI MULTIDISCIPLINARNO IZDANJE MATICE HRVATSKE

Nakon stanke od 11 godina, u Čakovcu je opet pokrenut multidisciplinarni znanstveni časopis “Hrvatski sjever”.

U časopisu se objavljuju izvorni znanstveni i stručni radovi, kao i eseji. Promocija njegova 53. izdanja održana je u prostorima čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.

Predstavili su ga glavni urednik Krunoslav Mikulan, uređivački savjetnik Đuro Blažeka te članovi uredništva Ivan Pranjić i Vladimir Huzjan.

– Časopis je pokrenuo pro-

fesor Zvonimir Bartolić, koji je projekt započeo 1996. godine. Kad je preminuo, nitko nije imao toliko energije da se nastavi s radom časopisa.

U Čakovcu već godinama ne postoji časopis te razine, a itekako nam je potreban! - rekao je glavni urednik Mikulan.

Novo izdanje Hrvatskog sjevera objavljeno je u 300 primjeraka.

Može se besplatno dobiti u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu (Park R. Kropeka 2).

FOTO: ROBERTA RADOVIĆ

Novo izdanje znanstvenog časopisa “Hrvatski sjever”

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

Denis Peričić

URSULINKE.HR

Najveće praško čudo Putovi navijek idu još dalje Niz vrtna vrata s noge na nogu, Pa u daljine gdje cesta ih šalje.

A ja ću ih slijediti sve dokle mogu, Korakom teškim od dola do brijega, Dok me još veći put ne spriječi,

Stoga je, u gradu koji zovu i Kruna Svijeta, na glavi kipića zlatna kruna, a dok jednom ručicom blagoslivlja, u drugoj mu je globus cruciger, kraljevska jabuka, spoj globusa i križa, znak vlasti nad gradom i svijetom, insignija Salvatora Mundi, Spasitelja svijeta.

Kleknuli su pred time malim kipićem Gospodara gospodarā, Alfe i Omege, Kralja kraljeva, i oni koji su se apostolski obraćali gradu i svijetu: 1924. okrunio ga je papa Pio XI., a 2009. papa Benedikt XVI. postavio mu je novu krunu i novu opravicu od hermelina.

Na raskrižju staza i časnih stega.

A kamo onda? To ne mogu reći.1 Prag, Grad Čudā, ma koliko puta posjećen, nikada shvaćen, nikada dokraja istražen, nedokučiv, neiscrpan i neiscrpiv, upravo kao i njegova čuda, velika i ponajveća… No – gle čuda! – evo i jednoga maloga, najmanjega, a opet možda i najvećeg čuda: Pražské Jezulátko!

Kažu da je kipić nekoć bio u vlasništvu svete Terezije Avilske. Kao da se, stojeći pred Praškim Malim Isusom, i mi čudesno budimo iz anemije, mrtvila i ukočenosti u koje smo zapali ne Tereziji Avilskoj nalik, u njezinu slučaju zbog potpune predanosti redovništvu, nego zbog naše potpune prezasićenosti ovozemaljskim, i kao da osjećamo tračak, možda tek zrnce i one boli i onoga zadovoljstva što ih je karmelićanska svetica u agoniji i ekstazi istodobno osjetila kad joj je anđeo s nebesa ognjenom zlatnom strijelom probio srce.

Gratiosus Jesulus Pragensis, Santo Niño Jesús de Praga, Bambino di Praga, Menino Deus, Holy Infant Jesus of Prague – Praški Mali Isus!

Blijede pred tim razmišljanjima, blijede pred time malim kipićem sva čuda čudesnoga Zlatnoga Grada!

U gradu Kafke i Faustā – ne samo Fausta Vrančića, jer ima, naime, u Pragu i kuća onoga doktora Fausta, s rupom na stropu kroz koju je, prema legendi, pristizao prizvani Mefistofeles – istinski je osvježavajuća duhovna hrana naići na nešto posve nekafkijansko, posve nefaustovsko!

Replika iz varaždinskoga uršulinskog samostana

SEAN GOGGINS

Tako bijaše i 1639. godine, kad je švedska armada došla na prag Praga. Pražani se utekoše drvenom Djetešcu, prikazu malog Boga, Božića, moleći ga da ih spasi pred velikom, lijepom, ali i strašnom vojskom

Da, trebalo je opet poći i doći u Prag, Grad Čudā, ali svrha putovanja nikada nije samo da se iskorači iz zavičaja, da se steknu nove spoznaje i iskustva, nego i da se putovanjem opiše puni krug, da se dogodi neko novo, malo unutarnje čudo, čudo duše. Nove praške spoznaje i nadahnjujuća iskustva zatvaraju puni krug tek povratkom s puta, nazad

FOTOBANKA ČTK, RENÉ FLUGER

Pomalo skriven iza crvenog tramvaja koji vozi na liniji Malostranská – Bílá Hora, na broju 9 Karmelitske ulice, u Kostelu Panny Marie Vítězné a svatého Antonína Paduánského, karmelićanskoj crkvi Naše Gospe od Pobjede i svetog Antuna Padovanskog, još od ranoga 17. stoljeća (a izrađen možda i znatno prije) nalazi se ni pola metra visok, no prelijepo izrađen i obojen drveni kip Malog Isusa u dražesnoj opravici. Ondje gdje je Malá Strana, među Pražanima zvana Menší Město pražské, male oprave Malog Isusa – kajkavci bismo rekli slično Česima: Jezušeka – su se mijenjale i mijenjaju se, ali kip Djetešca Bezgrešne Djevice Marije nepogrešivo do dana današnjeg simbolizira onu bezvremenu preobraženu noć u Betlehemu kad zemaljska pojava pravog Isusa raskida koprene povijesti te svijetleći u tami kao nada ljudskog roda pobjeđuje noć i raskrinkava moć prolaznih vladara.

pod zastavama. Šveđani se iznenada povukoše, a Praški Mali Isus otad se štuje kao čudotvoran.

Kipić u crvenoj odori i s bivšom krunom, koja je sada u muzejskoj riznici

Unutrašnjost praške crkve Naše Gospe od Pobjede i sv. Antuna Padovanskog

1 Uvodni dio pjesme J. R. R. Tolkiena The Road Goes Ever On iz Gospodara prstenova i Hobita (ondje je verzija s množinom: Roads), ovdje u prepjevu Nevena Antičevića: J. R. R. Tolkien, Gospodar prstenova, preveo Zlatko Crnković, prepjev stihova Neven Antičević, Algoritam, Zagreb, 2002., osmo izdanje, str. I, 48, I, 93, III, 291.

Duplerica

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

Zamjenik načelnice Općine Lobor Josip Horvat i Denis Peričić BALOU46/ WIKIPEDIA

JUAN DE VOJNÍKOV

Povodom božićnih blagdana, u ovom broju objavljujemo tekst “Najveće praško čudo” varaždinskoga književnika Denisa Peričića, za koji je autor u listopadu prošle godine dobio jednu od četiriju ravnopravnih prvih nagrada za najbolji hrvatski književni putopis u okviru 12. Dana Franje Horvata Kiša, koji se tradicionalno održavaju u Loboru, rodnomu mjestu antologijskog putopisca po kojemu je manifestacija nazvana. Manifestaciju svake godine prati i Natječaj za najbolji hrvatski književni putopis, koji raspisuju Kajkavsko spravišče iz Zagreba, Udruga “Franjo Horvat Kiš” iz Lobora i Općina Lobor. O nagradama je odlučivalo Ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i pjesnik Darko Raškaj. Zajedno s ostalim nagrađenim putopisima, “Najveće praško čudo” bit će objavljeno u časopisu “Kaj”, a ovdje ga donosimo premijerno – zbog božićne tematike, povezanosti s Varaždinom i potvrđene književne kvalitete. (Uredništvo)

u Varaždin, i upravo tu, možda i zbog čudotvornih moći kipića, shvaćamo puni smisao Praškoga Malog Isusa, jer ga nalazimo i ovdje, doma: u varaždinskom uršulinskom samostanu!

Kada su sestre uršulinke 1703. došle iz Bratislave, donijele su u Varaždin još jednu figuru Djetešca, svojevrsnu repliku Praškoga Malog Isusa, izrađenu od voska. Uskoro će se smrt, tako živopisno prikazana na praškom astrološkom satu, obrušiti i na Hrvatsku i na Varaždin, u obliku jednoga drugog jahača apokalipse: kuge.

Građani su se zavjetovali da će, zaobiđe li kuga grad, izgraditi kapelicu svetog Roka, a redovnice su se zavjetovale svomu Praškomu Malom Isusu da će, ako će djeca u konviktu biti pošteđena crne smrti, svakoga 25. dana u mjesecu obavljati procesije s čudotvornim kipom po školskim hodnicima i moliti krunicu Djeteta Isusa.

Crkva Naše Gospe od Pobjede i sv. Antuna Padovanskog u Pragu

Praški Mali Isus u zelenoj odori i sa sadašnjom krunom

Molitve su bile uslišene, kuga nije znatno pustošila Varaždinom, a zavjeti su ispunjeni. Varaždinske uršulinke sve otad, od 1712. godine, svakoga 25. dana u mjesecu u zavjetnoj procesiji sa svojim Praškim Malim Isusom obilaze samostanske hodnike, a Varaždinci su 1715. na južnom ulazu u grad podigli zavjetnu kapelicu sv. Roka.

A mi se prisjećamo – uviđamo, spoznajemo – da smo prilikom boravka u Pragu odsjeli na prilazu Zlatnom Gradu, na Olšanské náměstí u Žižkovu, u pristupačnom obiteljskom hotelu tik uz tamošnju crkvu svetog Roka, dovršenu 1682. također u vidu ispunjenja zavjeta potaknutoga pojavom kuge.

Put je završen, puni krug zaokružen, a iskustvo spoznajom osvrhovljeno: taj mali kip nije samo najveće praško nego možda i najveće varaždinsko čudo!

Varaždin oko 1688. godine, neposredno prije dolaska uršulinki u grad

Kraj ulaznih vrata našeg stana otad lijep je suvenir: jedan sasvim maleni Pražské Jezulátko.

17

18 Sport

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

OLIMPIJAC FILIP UDE: „BORIT ĆU SE ZA TOKIO!“

SPORT

Filip Ude ponovno je u punom trenažnom pogonu. Srebrni gimnastički olimpijac odlično se oporavio nakon operacije koljena i poprilično zagrizao s pripremama za novu sezonu.

- Iako su me mnogi otpisali kada su čuli za ozljedu, puno njih me poslalo u mirovinu, ali nisam se dao. Znao sam da ću se vratiti još jači - poručio je pun samopouzdanja hrvatski reprezentativac.

Da se nije ozlijedio, mogao je nastupiti na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Stuttgartu. - Siguran sam da bih se s višebojem kvalificirao u Tokio, ali ne želim ga više raditi. Konj s hvataljkama mi je najbolja sprava, s njom mogu još nekoliko godina biti u svjetskom vrhu i plasirati se na Igre u Tokiju na preostala tri turnira Svjetskoga kupa, u Melbourneu, Bakuu i Dohi - zaključio je Ude.

4. PLIVAČKI MEMORIJAL „ANTO DRAGIĆ“

Čakovčani kod kuće doplivali do 54 medalje Publici se predstavilo 40 članova Čakovečkoga plivačkoga kluba, a natjecanje su okončali s čak 20 zlatnih, 18 srebrnih i 16 brončanih u pojedinačnoj konkurenciji

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

U subotu, 21. prosinca, Čakovečki plivački klub organizirao je tradicionalno međunarodno plivačko natjecanje 4. Memorijal „Anto Dragić“, odnosno „21. Božićni miting“. Natjecanje je održano na Gradskim bazenima „Marija Ružić“ u Čakovcu, a okupilo je 280 plivača i plivačica iz 15 klubova iz Hrvatske i Slovenije. Čakovečki plivački klub predstavljalo je 40 natjecatelja, a natjecanje je svečano otvorio čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

U prvome dijelu se plivalo šest pojedinačnih disciplina,

PLIVANJE

Srebrni Kovačević U Splitu u organizaciji Plivačkoga kluba Mornar održano je Prvenstvo Hrvatske u plivanju na kojem je nastupio David Kovačević, plivač GPK-a Međimurje, pod vodstvom trenera Antonija Turka. Na natjecanju je sudjelovalo 413 plivača iz 35 klubova, a David je osvojio srebro u kategoriji

mlađih juniora u disciplini 50 metara prsno.

Odlazak na Prvenstvu Hrvatske opravdao je sjajnim rezultatima u još četiri discipline. Osvojio je 5. mjesto u disciplini 100 metara prsno, 10. mjesto na 200 metara prsno, 16. mjesto na 50 metara slobodno i 25. mjesto na 400 m mješovito.

Štafeta u sastavu Marta Horvat, Ema Medved, Sven Furdi i Matija Tropša osvojila je zlato a u drugom pet pojedinačnih i štafeta 4x50 metara mješovito.

Natjecatelji su bili podijeljeni u tri kategorije prema uzrastu.

Najbrža tri plivača u svakoj kategoriji i disciplini su nagrađena medaljama, a tri najbrže štafete su osvojile pehar.

Najbolji plivač i plivačica iz svake kategorije, prema zbroju

dva najvrednija rezultata, su nagrađeni poklon bonom. Na natjecanju je isplivano i deset novih rekorda mitinga. Čakovečki plivački klub su predstavljali: Martina Golub, Oleg Jeđut, Viktor Dodlek, Šime Urem, Timon Mrazović,

Tomo Tonković, Ema Medved, Anja Tušek, Dora Horvat, Jana Slaviček, Marta Horvat, Vida Kolarić, Jessica Elena Novak, Lucija Trupković, Meri Furdi, Sara Puklavec, Asija Trstenjak, Lana Pintarić, Bella Posavec, Franka Radek,

Freda – Marie Hurley, Maja Cmrečnjak, Tena Hor vat, Tessa Zuber Polak, Korina Posavec, Fran Kovačec, Sven Furdi, Borna Bičak, Matija Tropša, Roko Radek, Isa Pečur, Mario Beliga, Emil Goričanec, Gabriel Mučić, Mihael Tonković, Teo Faić, Andro Rapaić, Bruno Novak, David Kolarić i Lovro Krčmar. Plivači su nastupili pod vodstvom trenera Sare Čuke, Antonija Šanteka i Gorana Kolarića.

Pred domaćim navijačima mladi čakovečki plivači dohvatili su čak 54 pojedinačne medalje, od čega 20 zlatnih, 18 srebrnih i 16 brončanih, kao zlato u štafeti 4x50 metara mješovito u sastavu: Marta Horvat, Ema Medved, Sven Furdi i Matija Tropša.

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

Oglasi

19

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

SKUPŠTINA LAG-a “MEĐIMURSKI DOLI I BREGI” U dvorani MESAP-a u Nedelišću u utorak, 17. prosinca, održana je 17. sjednica Skupštine LAG-a „Međimurski doli i bregi“. Na Skupštini su članovi Lokalne akcijske grupe usvojili izmjene i dopune financijskoga plana za 2019. godinu, plan rada i financijski plan za 2020. godinu, kao i niz drugih akata.

- U 2020. godini će se provoditi zacrtane projektne aktivnosti, sukladno odobrenim

MEĐIMURSKA PRIRODA

Završni račun 2019.

Piše: mr. sc. Siniša Golub,

ravnatelj “Međimurske prirode” Godina 2019. bila je najburnija od svih godina rada Javne ustanove “Međimurska priroda”, ponajprije zbog EU projekta “Med dvemi vodami”, koji je Proračun Ustanove dignuo na dosad najveću razinu. O tom projektu ćemo opširnije pisati u nekom od sljedećih brojeva ovog lista.

No, i redovne aktivnosti stručne i nadzorne službe bile su impresivno velike, pa smo ih

Promjene su teške, ali počinju od pojedinca.

Najbolje ih je provesti odmah, u ovo vrijeme novogodišnjih odluka! pobrojali na našim web stranicama (www.medjimurskapriroda.info).

Nedovoljna svijest

Završni račun za 2019. godinu radit ćemo u veljači sljedeće godine, kao i svi drugi proračunski korisnici. U ovom kratkom osvrtu želimo tek istaknuti činjenicu da aktivnosti iz godine u godinu rapidno rastu iz množine razloga.

Jedan od najvećih razloga je i dalje nedovoljno razvijena ekološka svijest pojedinaca, zbog kojih gotovo svakodnevno odrađujemo neplanirane intervencije. Tih neplaniranih intervencija imamo već toliko da ih u našem radu planiramo, znajući da će nas svakodnevno

U SKLADU S PRIRODOM

nazvati netko tko je uočio nekoga u prekršajnoj raboti na štetu prirode.

Istina, opća ekološka svijest je na puno većoj razini negoli je bila prije dva ili tri desetljeća. Istovremeno, i ekološki pritisci su veći zbog povećane urbanizacije prostora, ogromnih količina plastike u prostoru, još uvijek postojećih ilegalnih odlagališta otpada itd. Po tome 2019. godina nije puno bolja od nekoliko prethodnih, ponavljamo, jer su ljudski pritisci na neposredni okoliš i prirodu sve veći. Potrebno je samo malo promišljanja i akcije svakog pojedinca da stvari budu značajno bolje. Tome služi i ova kolumna: da svakoga tjedna podsjetimo da je zaštita priroda posao svakog pojedinca. Ne radi se tu samo o ugroženim biljkama i životinjama, nego i o resursima o kojima ovisi naša civilizacija. Čisti zrak ne dolazi iz tvornice, nego iz šume. Pitka voda ne dolazi iz oblaka, nego iz podzemlja.

Hranu ne proizvode trgovački lanci, nego zemlja koja ima zdravi kapacitet i vitalnost da urodi plodom.

Shvaćate što želimo reći.

Samo malo akcije u pravom smjeru, i za koje desetljeće institucionalna zaštita prirode više ne bi bila potrebna. No, postoji i suprotni scenarij: ako izostane akcija pojedinca u pravom smjearu, možda za koje desetljeće više neće postojati ni Zemlja kakvu poznajemo danas. Promjene su teške, ali počinju od pojedinca. Najbolje ih je provesti odmah, u ovo vrijeme novogodišnjih odluka i dobrih želja koje upućujemo našoj djeci i unucima. Živjeli!

aktivnostima i budžetima te prijavljivati na nove raspoložive natječaje. LAG „Međimurski doli i bregi“ će navedene planirane aktivnosti provoditi prema raspoloživim kapacitetima i financijskim sredstvima, a osobiti vezano uz projekte u provedbi – istaknula je predsjednica Sanja Krištofić.

Nakon završetka radnoga dijela Skupštine, druženje članova LAG-a nastavilo se na prigodnom domjenku.

UČENICI SEDAM MEĐIMURSKIH OSNOVNIH ŠKO

Naučili kako čuvati b

Udruga Biovrt je u sklopu navedenoga edukacijskog programa kreirala dva edukativna v napraviti hotele za korisne kukce?“ Edukativne videe su, uz prikazivanje

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

menkama možemo hraniti ptice i zašto nikako ne smijemo hraniti ptice kruhom i

Voditeljica edukacija Silvija Kolar-Fodor u svakoj je školi objasnila kojim sjemenkama možemo hraniti ptice i zašto nikako ne smijemo hraniti ptice kruhom i rižom

Udruga Biovrt provodi projekt „Zajedno gradimo održivu budućnost“ u sklopu kojega se održavaju brojne volonterske i edukativne aktivnosti u međimurskim osnovnim školama. Tako su u sklopu edukacijskog programa tijekom studenog i prosinca održali edukacije o čuvanju bioraznolikosti u čak sedam osnovnih škola – PŠ Novo Selo Rok, OŠ Gornji Mihaljevec, PŠ Dunjkovec, PŠ Železna Gora, PŠ Zebanec, OŠ Prelog i II. OŠ Čakovec.

Čuvari prirode

Udruga Biovrt je u sklopu navedenog edukacijskog programa kreirala dva edukativna videa: prvi na temu „Što je to bioraznolikost“, a drugi na temu „Kako napraviti hotele za korisne kukce?“ Edukativne videe su, uz prikazivanje u školama, objavili i na YouTube kanalu Udruge te su oni dostupni za korištenje svim zainteresiranim školama u provođenju sličnih edukacija. U tijeku je i likovni natječaj za učenike međimurskih škola, u sklopu kojeg će napraviti edukativni plakat na temu „Kako postati mali čuvar prirode?”, koji će Udruga distribuirati svim osnovnim školama diljem

RH. Osim gledanja edukativnih videa i rasprave o spomenutim temama, učenici su učili i o važnosti ptica u biosusta-

vu te na koji način im svi mi možemo pomoći u opstanku. Voditeljica edukacija Silvija Kolar-Fodor u svakoj je školi objasnila kojim sje-

rižom te pokazala učenicima kako napraviti hranilicu za ptice od plastične boce i triju drvenih kuhača. Svaka je spomenuta škola od Udruge Biovrt uz hranilicu za ptice dobila i dvije vrećice sjemenki suncokreta za hranjenje ptica tijekom zime.

Da bi dodatno potaknula sve učenike na aktivni doprinos očuvanju bioraznolikosti, Udruga Biovrt je svima poklonila i po paketić sjemenja uresnice (Cosmos bipinnatus).

Učenici su dobili zadatak posijati ovo cvijeće iduće proljeće, kako bi cvjetne gredice pomogle u opstanku pčelama i ostalim korisnim kukcima.

Voće i povrće iz dućana? Ne hvala, jedem sezonsko, organs Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” www.biovrt.com Ostala sam zatečena prošli tjedan u jednom trgovačkom lancu na odjelu voća i povrća pred šarenilom na policama.

Nema čega nema od voća i povrća kojemu prosinac zasigurno nije ni blizu sezone - domaće(!) rajčice se crvene, krastavci, paprike u svim mogućim bojama... Iz Hrvatske, Turske, Španjolske... Sve što poželite, sve je to dostupno u prosincu i to po sasvim prihvatljivoj cijeni. A okus? A ekološki otisak

te hrane? Uzgojeno bez sunca, često i bez zemlje, u većini slučajeva u Španjolskoj u regiji gdje se prostiru hektari plastenika u kojima većinom rade potplaćeni ilegalci iz Afrike - da, to je pozadina većine povrća koja se plasira iz Španjolske po većini supermarketa u Europi.

Ruku na srce, pa i kod domaće robe - forsira se uzgoj nečega čemu jednostavno nije sezona, pa mogu te rajčice biti crvene i sjajne, njihov okus nema veze s okusom prave domaće sezonske rajčice.

Nedavno sam gledala intervju u kojem je iznesena činjenica da je većina hrane uzgojena u ovakvim oblicima za dućane izgubila većinu vitamina i mi-

nerala, ljudi jedu “prazno” voće i povrće. Da - vaš jezik zna!

I znate koliko ste razočarani okusom ovakvog voća i povrća iz dućana, ako ste imali priliku isprobati pravo, organsko voće i povrće. Često se znam šaliti

da kupovna rajčica zimi ima okus po - kuhanom kartonu. Jer ima! I nema potrebe za rajčicom zimi, jer ona, uzgojena ljeti na suncu, sadrži puno likopena, antioksidansa koji nam treba ljeti i koji pomaže koži da se

brani od prejakih UV zraka. Da, rajčica prirodno dozrijeva ljeti, i da, prirodno nam i treba ljeti!

Sva ova ponuda zimi nastala je radi čiste ljudske obijesti i činjenice da se eto - može kupiti čega nema na vrtu. U to vrijeme se postiže veća cijena, pa naravno da će i tržište iskoristiti tu mogućnost za zaradu. Svi smo mi ili dijelom toga, ili kao ja – nismo. Za mene nema šanse da u prosincu kupujem rajčice, paprike i krastavce u supermarketima, jedem samo sezonsko i lokalno. Bogatstvo sezonskoga povrća prepunog vitamina na mom stolu su: radič, kupus (svježi i kiseli), rukola, kelj, cikla, repa i povrtnica, češnjak - najbolji prirodni antibiotik, uz

Zeleni kutak

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

21

LAKŠI PRIJAVAK I PREGLED NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA

OLA U EDUKACIJSKOM PROGRAMU

podataka o napuštenim i izgubljenim životinjama, a objavom tih podataka na jednom središnjem mjestu moguće je lakše i brže udomljavanje životinja, ali i brži pronalazak izgubljenih životinja jer se sve prijavljene izgubljene životinje upisuju u ovu jedinstvenu bazu podataka.

U okviru nadogradnji postojećeg informacijskog sustava Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, dorađen je Upisnik

kućnih ljubimaca novim JIC modulom.

Postoji i kartica svih izgubljenih životinja, a podatke o njima upisuju veterinarske organizacije ili ambulante privatne prakse koje su ovlaštene za vođenje Upisnika. Sva skloništa za životinje dostavila su podatke o osobama koje će unositi podatke u JIC te su im dostavljene upute za rad u navedenom modulu, a održana je i dodatna edukacija.

JAVNA TRIBINA O ZAŠTITI OKOLIŠA

bioraznolikost!

FOTO: GORAN ŠAFAREK

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede izradila je Jedinstveni informacijski centar (JIC), bazu podataka u kojoj se nalaze podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama smještenima u skloništima za životinja na području Hrvatske.

Bazi podataka se može pristupiti na internetskoj adresi: https://jic.mps.hr te se omogućava pregled zakonom propisanih

videa: prvi na temu „Što je to bioraznolikost“, a drugi na temu „Kako e u školama, objavili i na YouTube kanalu Udruge.

“Ne ostavljaj tragove na međimurskim rijekama!”

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

– Veselimo se daljnjim aktivnostima u međimurskim školama.

Na proljeće ćemo otvoriti javni poziv za uključivanje još pet međimurskih osnovnih škola u naš edukativni program, pa se veselimo novim suradnjama! – kažu iz Udruge.

sko i lokalno! domaći jabučni ocat i bućino ulje. U ledenici smrznuti mladi grah, mahune, bobičasto voće, te spremljena zimnica, sos od rajčice i ajvar te razni umaci od paprika i rajčica. Sve što nije s mog vrta, uzgojeno je i napravljeno u radijusu od 15 kilometara.

Što nam treba

Priroda oko nas nudi nam u svako godišnje doba upravo ono što nam najviše treba. Takva hrana nudi najviše vitamina, nutrijenata i antioksidansa, a time i najzdraviji izbor i za vaše tijelo – ali i okoliš. Razmislite o tome kad se sljedeći put zateknete pred šarenilom u trgovačkom lancu.

O projektu

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2021. i provodi ga Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok

te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Program financijski podržavaju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Više o projektu možete saznati na mrežnim stranicama Udruge Biovrt na www.biovrt.com.

„‘Leave no trace’ na međimurskim rijekama!“ naziv je tribine održane u Scheierovoj zgradi u Čakovcu. Domaćin i organizator tribine bila je „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode, a provedena je u okviru projekta „Partneri za prirodu“ financiranoga putem Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.

Tribina je okupila dvadesetak sudionika, uključujući predstavnike i predstavnice Međimurske županije, Državnog inspektorata RH, Općine Donja Dubrava, Turističke zajednice Međimurske županije, Hrvatskih voda, Hrvatske gorske službe za spašavanje, Zaštitarsko-ekološke udru-

ge Senjar, tvrtke Accredo te partnera na projektu: Zelene akcije, Javne ustanove „Zeleni prsten“ Zagrebačke županije i „Međimurske prirode“. „Leave no trace!“ ili „Ne ostavljaj tragove!“ koncept je zaštite prirode koji se primjenjuje na sve aktivnosti koje uključuju provođenje slobodnog vremena u prirodi, ali i šire.

- Ideja je jednostavna: mjesta koja obilazite ostavite u stanju jednakom ili boljem nego što ste ih zatekli. Za to su potrebni znanje, etika i dobre odluke – rečeno je na tribini.

Ova tribina jedan je od koraka k primjeni navedenog koncepta na rijekama Muri i Dravi koje se sve više koriste u turističke i rekreativne svrhe.

- Prilikom toga postoji velika opasnost od uznemiravanja strogo zaštićenih i ugroženih

ptica sprudova (kulik sljepčić, mala prutka i dr.) te uništavanja njihovih gnijezda, mladih pa i samih staništa. Stoga se javila potreba za usmjeravanje navedenih aktivnosti uz zajednički dijalog – također je istaknuto.

Uvodno predavanje održala je stručna voditeljica „Međimurske prirode“ Mihaela Mesarić, a zatim su predstavnici HGSS-a Miodrag Novosel i Nikola Želimorski prisutne upoznali sa svim uvjetima koje je potrebno zadovoljiti da bi plovidba bila sigurna i legalna.

Uslijedila je rasprava čiji je cilj bio identificirati pitanja, probleme, iskustva, prednosti, nedostatke i potrebe vezane uz organiziranje i provođenje komercijalnih i nekomercijalnih spustova na međimurskim rijekama. (Sara Janković/MP/rp)

USPJEH PLANINARSKOG DRUŠTVA BUNDEK IZ MURSKOG SREDIŠĆA

Najbolja planinarska udruga u 2019.!

Planinarsko društvo Bundek iz Murskoga Središća najbolja je planinarska udruga u 2019. godini. Naime, svake godine Izvršni odbor Hrvatskoga planinarskog saveza (HPS) dodjeljuje godišnje nagrade udrugama, akcijama i pojedincima koji su se istaknuli svojim rezultatima u tekućoj godini.

Izvršni odbor HPS-a na trećoj sjednici održanoj 18. studenoga odlučio je dodijeliti 13 nagrada najboljima u 2019. godini, među kojima je i PD Bundek. Nagrade i prigodni darovi uručeni su na svečanoj Novogodišnjoj sjednici HPS-a 16. prosinca u Zagrebu.

Planinarsko društvo sa sjevera Hrvatske ističe se organizacijom Vincekova pohoda i Međimurskog traila, brigom o Međimurskom planinarskom putu, brojnim društvenim izletima i turama u Hrvatskoj i inozemstvu, intenzivnim radom s mladima i osobama s invaliditetom, suradnjom s brojnim društvima iz Hrvatske i Slovenije, a započelo je i s gradnjom planinarske kuće, ističu iz HPS-a.

Rad Društva prepoznatljiv je u cijelom Međimurju, a i mnogo šire. Za svoj su rad članovi Društva primili već više priznanja HPS-a u raznim kategorijama, ali nikad dosad za cjelokupan rad u kategoriji najboljeg društva.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

MONOGRAFIJA ZA 20 GODINA PZ-a “JOSIP VRHOVSKI”

VIDOKRUG

Prije 20 godina na inicijativu mještanina Franje Varge u Nedelišću je osnovan Pjevački zbor “Josip Vrhovski”, ponosni nositelj imena poznatoga pedagoga i skladatelja rođenog u Črečanu.

Povodom toga je jubileja izdana monografija “Dvadeset godina Pjevačkoga zbora ‘Josip Vrhovski’ Nedelišće”, zajedničko djelo

Franje Preložnjaka i Aleksandre Ličanin. Svečana promocija monografije održana je u Slakovcu prošlog mjeseca.

– Poziv da za monografiju pišem o dva desetljeća djelovanja Zbora „Josip Vrhovski“ u meni je istovremeno pobudio osjećaj počašćenosti, ali i strahopoštovanja. Zahvalna sam na suradnji

i čestitam Zboru ovako lijepu obljetnicu, punu važnih glazbenih i pjevačkih priča – istaknula je među ostalim Aleksandra Ličanin na promociji monografije. Prisutnima su se obratili umjetnički voditelj Zbora profesor Branimir Magdalenić i predsjednica zbora Ivanka Novak. Veliku podršku u nasta-

janju monografije pružili su im Općina Nedelišće i Međimurska županija pa su tako promociju monografije osobno pratili i načelnik Općine Darko Dania te pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak.

Odazvali su se i brojni podupiratelji, bivši i sadašnji članovi te gosti.

MEĐUNARODNO NATJECANJE U STANDARDNIM I LATINOAMERIČKIM PLESOVIMA

Više od 200 plesačica i plesača oduševilo publiku

U subotu, 14. prosinca, u dvorani Graditeljske škole Čakovec zaplesali su plesači i plesačice iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije.

Organizator je Plesni klub D&D pod vodstvom Davora Marčetića i Branke Bartol.

PIŠE: MARTINA LONČAR - PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U subotu, 14. prosinca, u dvorani Graditeljske škole Čakovec održano je Međunarodno natjecanje u standardnim i latinoameričkim plesovima.

Organizator je Plesni klub D&D pod vodstvom Davora Marčetića i Branke Bartol, licenciranih voditelja plesa i profesionalnog plesnog para koji i danas aktivno rade na plesnim projektima, edukacijama i nastupima, dok je suorganizator Hrvatski sportski plesni savez.

Petero sportskih sudaca ocjenjivalo je ritam, stav tijela, linije, držanje, ravnotežu, glazbenu interpretaciju, prezentaciju, akciju stopala, gibanje po plesnom podiju i opći dojam Natjecanje je okupilo više od 200 plesačica i plesača svih dobnih skupina iz svih krajeva Hrvatske te Slovenije i Mađarske. Brojni ljubitelji plesa uživali su u cjelodnevnom plesnom programu koji se sastoji od najboljeg što Hrvatski sportski plesni savez može ponuditi.

Populariziranje plesa

- Radi se o cjelodnevnom događanju na koji dolaze plesači i plesačice iz cijele Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Posebnost događaja je u tome što se plesači međusobno druže, izmjenjuju iskustva, postižu određene rezultate, skupljaju bodove i motiviraju se za daljnji rad i napredak – rekli su organizatori.

Sukladno pravilima Međunarodne sportsko-plesne federacije (WDSF), natjecatelji

Cilj nam je svake godine organizirati natjecanje putem kojeg ćemo popularizirati ples kao sport te kao kvalitetan i zdrav način života!“, poručuju organizatori

su bili razvrstani u nekoliko starosnih kategorija: mlađi osnovci, osnovci, mlađa mladež, mladež, starija mladež, odrasli i veterani, a natjecali su se u sedam kvalitativnih razreda, raspoređenih po kombinacijama plesova (engleski i bečki valcer, quickstep, slowfox, tango, samba, cha-cha-cha, jive, rumba i paso doble). Žiri je činilo petero sportskih sudaca koji su ocjenjivali ritam, stav tijela, linije, držanje, ravnotežu, glazbenu interpretaciju, prezentaciju, akciju stopala, gibanje po plesnom podiju i opći dojam kojeg sportski plesni par ostavlja.

– Ponosni smo što su se našem natjecanju pridružili i plesači iz susjednih zemalja, ovog puta iz Slovenije i Mađarske. Cilj nam je svake godine organizirati takvo natjecanje putem kojeg ćemo popularizirati ples kao sport te kao kvalitetan i zdrav način života – poručili su organizatori.

Vidokrug

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

23

U DONJOJ DUBRAVI ODRŽANA RADIONICA IZRADE CVIJEĆA OD KREP-PAPIRA U nedjelju, 15. prosinca, dvadesetak je mještana Donje Dubrave sudjelovalo na radionici izrade cvijeća od krep-papira.

- Ovu danas već gotovo zaboravljenu vještinu učili smo jedni od drugih: stariji sudionici radionice su pokazivali mlađima kako se izrađuju latice, oblikuju cvijet, listovi i peteljka. Bio je to pravi primjer prijenosa znanja sa starijih na mlađe generacije!

– rekli su sudionici.

Radionica se odvijala prigodno uz nadolazeći Božić

jer su se cvjetovi od krep-papira izrađivali povodom božićno-novogodišnjih blagdana, ali i svadbe i drugih veselica. Takvi cvjetovi su bili zamjena za pravo, živo cvijeće kojega nije bilo tijekom cijele godine. Ova naizgled nezahtjevna vještina zaštićena je kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske.

Radionica je održana u prostorima KUD-a „Seljačka sloga“ u Domu kulture Zalan u organizaciji KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Dubrava te Odbora za kulturu, sport i udruge.

TRADICIJA UKRAŠAVANJA U PREDBOŽIĆNO VRIJEME

Kinč od ruganog papera ukrašavao je i unosio boje u svaki dom Osim materijala, za izradu cvjetova bila je potrebna i određena vještina te se u selu znalo koje žene izrađuju najljepše predmete. Za uslugu se izrađivačici davala rakija, brašno, jaja ili bi se pomoglo kod sezonskih radova.

JANJA KOVAČ

Piše: Janja Kovač,

kustosica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec Ukrašavanje kuća u predbožićno vrijeme nije suvremena pojava. Za kićenje se koristilo zelenilo i ručno izrađeni ukrasi od krep-papira. Najčešće su to bili cvjetovi, a nazivali su ih kinč.

Životna snaga

Zelenilo predstavlja život, snagu, rast, energiju koja je prijeko potrebna u zimsko doba. Vjerovalo se da životna snaga koju ima to zelenilo može prijeći na vanjsku prirodu i osigurati dolazak proljeća i blagostanja.

U vrlo malenim i tamnim seoskim kućama šareni cvjetovi bili su gotovo jedini ukras u predbožićno vrijeme. Odatle i ime za ovakve ukrase: naziv „kinč“ dolazi od mađarske riječi „kincs“, u značenju „blago“ ili „vrijednost“. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj riječ je poprimila i značenje „blago, ures, nakit, ljepota“. Primjena ove riječi je široka i danas: kinče se kuća i bor, svatovi, ali i ograde (ljese) kao, na primjer, povodom proljetnoga Jurjeva. Ovu riječ ne treba miješati s riječju „kič“ koja označava nešto pretjerano, neukusno, niske ili nikakve umjetničke vrijednosti.

Kinč i kinčenje

„Kinčili“ su se kako vanjski dijelovi kuće i gospodarskih zgrada, tako i sama kuća. Za

kićenje se koristilo sve što se trenutno moglo naći u prirodi. Unutrašnjost kuće se ukrašavala tako da se zelenilo (grane) pričvrstilo za grede krovne konstrukcije (prosnice) ili složilo u kut prostorije pored raspela i slika svetaca. Grane crnogorice, božikovine ili bršljana ukrašavaju se jabukama, orasima i lješnjacima omotanima u ukrasne papire preostale od čokolade ili bombona, medenjacima, bombonima salonima te trakama (girlandama) i cvijećem od krep-papira. Izrada cvjetova od krep-papira danas je zaštićena kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske pod nazivom

„Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč“ na području sjeverozapadne Hrvatske.

se morao kupiti. Kad se ne bi imalo novca kupiti kreppapir, koristio bi se običan ili novinski papir. Najčešće sve ove vrste papira nisu nazivale posebnim Rugani paper n a z i v i m a, ve ć Koliko se to samo „paper“. god činilo baU nekim menalnim, paIzrada cvjetova đimurskim pir nije bio od krep-papira selima kouobičajen ristio se u me đ idanas je zaštićena naziv „rumurskim kao nematerijalno gani paper“ seoskim za krep-padomaćindobro Republike pir. stvima.

Hrvatske Ljudi su slabo znali Majstorice čitati i pisati te Osim materijaim papir nije bio la, za izradu cvjetova potreban. Za izradu cvje- bila je potrebna i određena tova od krep-papira papir vještina te se u selu znalo

koje žene izrađuju najljepše predmete. Od njih su se ukrasi i naručivali. Materijal je svaka žena sama donosila.

Za uslugu se izrađivačici davala rakija, brašno, jaja ili bi se pomoglo kod sezonskih radova. Novcem se nije plaćalo jer ga jednostavno nije bilo. Prema sposobnostima izrađivačice i dostupnosti materijala mogli su se izrađivati cvjetovi svih oblika, boja i veličina. Ukrasi su bili šareni, a boje nisu imale posebno značenje.

Cvjetovi i parte

Najstarija tehniku izrade cvjetova je uz pomoć „droteka“ (komada metalne žice).

Presavinuti papir se umeće u „drotek“ te se njime pritiska, odnosno povlači prema dolje, kako bi se oblikovalo udubljenje. Potom se papir savija ukrug da bi se dobio oblik cvijeta.

Cvjetovi koji imaju latice izrađuju se na dva načina.

Od krep-papira se oblikuje

svaka latica zasebno ili se jedna traka papira presavije nekoliko puta te se na jednoj strani papir polukružno obreže. Zatim se papir rastvori i u koncentričnim krugovima skuplja oblikujući cvijet.

Partica se izrađuje od plavih, roznih ili bijelih cvjetova koji se nižu jedni za drugima. Stavljale su se na raspela u kutovima prostorije. Gotovo je svaki dom imao kut u kojem je stajalo raspelo i slike svetaca, najčešće Presvetoga srca Marijina i Isusova. U etnološkoj ga se literaturi naziva „svetim kutom“.

Ova je vještina živa i danas te se i dalje prenosi usmenom predajom i učenjem od starijih s generacije na generaciju. Uz ovaj maleni uvid u međimursku prošlost, ali i sadašnjost, djelatnici Muzeja Međimurja Čakovec žele svima ugodne i sretne blagdane te uspješnu 2020. godinu!

24 Puls grada

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

MAČKOVEC: HUMANITARNI KONCERT ZA POMOĆ OBITELJI ČIJI JE DOM STRADAO U POŽARU

U atmosferi ispunjenoj nevjerojatnom energijom za obitelj Colarić prikupljene 32.000 kuna!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U ponedjeljak, 16. prosinca, u Društvenome domu Mačkovec održan je humanitarni koncert za obitelj Colarić iz Novoga Sela Rok. Naime, obiteljski dom Colarićevih u nedavnom je požaru ozbiljno stradao, pri čemu je nastala šteta od više stotina tisuća kuna. Inicijatori ove prekrasne akcije bili su vatrogasci Stjepan Herman i Darko Kolarić. Društveni dom bio je ispunjen do zadnjeg mjesta, a prikupljene su ukupno oko 32.000 kuna za pomoć s obnovom. Neki od okupljenih su događaj okarakterizirali jednom od najljepših akcija kojima su ikad prisustvovali: – U zraku se moglo osjetiti suosjećanje i želju za pružanjem pomoći! – kaže jedna od izvođačica, koja je također dala svoj doprinos.

U donacije su se uključili i Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID) te Kulturno-umjetničko društ vo Mačkovec.

Predivnom gestom MURID se odrekao sredstava (3500 kuna) koja su prikupili na nedjeljnom humanitarnom koncertu, dok je KUD donirao 500 kuna.

Na koncertu su nastupili Marija Küpper Jambrošić, TS Kumovi, Nenad Kumrić Charlie, TS Žice, Kovačević Brothers (Abel, Jošua i Maasej), Filip Horvat, Gabriela Hrženjak & Nikola Grabar, Etno duo Goga i Željko, Darko Golubić, Danijel Vidović, Andrea i Goran Šafarić, Filip Hozjak i TS Krijesnice Vinica.

– Bilo je jako dirljivo--- Do suza! To je najmanje što možemo dati - sebe! U teškim trenucima podrška je potrebna svima. Lijepo je kad svi jednako dišemo i kad su nam srca puna. Vjerujem da će svatko na svoj način pomoći radom na obnovi! – koncert je komentirala Marija Jambrošić.

Program je vodio Miljenko Ovčar. Organizatori i obitelj Colarić zahvaljuju posjetiteljima na pokazanoj solidarnosti i svima žele sretne blagdane!

FOTO: TERCA ART

U donacije su se uključili i MURID te KUD Mačkovec. Predivnom gestom MURID se odrekao sredstava (3500 kuna) koja su prikupili na nedjeljnom humanitarnom koncertu, dok je KUD donirao 500 kuna.

AUTOsti

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

25

VW ID. SPACE VIZZION DEFINIRA POTPUNO NOV SEGMENT VOZILA VW ID. SPACE VIZZION pogled je u budućnost proizvodnje vozila za Europu i Sjevernu Ameriku. Kao i svi modeli ID. vozila, novi ID. SPACE VIZZION bit će potpuno električan. Njegov dizajn i oblik utjelovljuju svjež nastup. Jedna posebno markantna značajka je prednji dio vozila s otvorima za protok zraka, čime se postiže koeficijent

otpora zraka od 0,24. ID. SPACE VIZZION objedinjuje kvalitete aerodinamike modela Gran Turismo s prostranom unutrašnjošću SUV vozila, čime definira potpuno nov segment. Model ID. SPACE VIZZION pruža konkretan pogled na verziju serijske proizvodnje, koja će biti predstavljena krajem 2021. godine.

PREDSTAVLJAMO: LAND ROVER DEFENDER

VREMEPLOV

25. prosinca 1985.

David Turner i Tim Pickhard su na Božić stigli u škotsko mjesto John o’ Groats, najsjeverniju točku Velike Britanije. Četiri dana ranije krenuli su iz Land’s Enda, najjužnije točke Britanije, u električnom automobilu Freight Rover Leyland Sherpa pokretanim Lucasovim elektromotorom. S jednim punjenjem baterije prešli su 1407 kilometara. Bilo je to najdulje putovanje automobilom koji energiju dobiva iz baterije.

Prodaja po županijama 1. 1. - 30. 11. 2019. županija

količina

udio, %

22095

37,50%

1

Zagrebačka i Zagreb

2

Istarska

4337

7,36%

3

Splitskodalmatinska

4328

7,35%

4

Primorskogoranska

4086

6,94%

5

Požeškoslavonska

3880

6,59%

6

Šibenskokninska

3368

5,72%

7

Bjelovarskobilogorska

3282

5,57%

8

Osječkobaranjska

2443

4,15%

9

Međimurska

2067

3,51%

10

Zadarska

2017

3,42%

11

Karlovačka

1851

3,14%

12

Varaždinska

1237

2,10%

13

Dubrovačkoneretvanska

1102

1,87%

14

Krapinskozagorska

633

1,07%

15

Sisačkomoslavačka

16

ostale

UKUPNO

629

1,07%

1561

2,65%

58916

100%

Za 21. stoljeće

U Zagrebu je predstavljen novi Land Rover Defender. Moćniji i robusniji nego ikad, a opet sofisticiran i tehnološki napredan, Defender će na hrvatske ceste doći u travnju, ali već se može naručiti.

PRIPREMILI: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: LAND ROVER

Na konferenciji za novinare održanoj u Jaguar Land Rover salonu na zagrebačkom Jankomiru predstavljena je nova generacija Land Rover Defendera, modela koji je kultni status stekao tijekom 70 godina postojanja. U Land Roveru ističu da je ovo pravi Defender za 21. stoljeće, nikad čvršći, nikad izdržljiviji i, naravno, nikad bolji.

U prilog tomu ide 1,2 milijuna prijeđenih kilometara tijekom razvoja i više od 45.000 raznih testova. U

ponudi su izvedbe 90 i 110, s tim da na tržište prvo dolazi Defender 110, i to u travnju. Do kolovoza/rujna treba pričekati na kraću izvedbu 90.

Motorizaciju čine 4-cilindrični dizelski motori sa sekvencijalnom twin turbo tehnologijom snage 200 i 240 KS te benzinski s četiri cilindra i 300 te 6-cilindrični s 400 KS. Ponuda motora će se širiti na mild hibrid i plug-in hibrid. Defender PHEV dolazi u listopadu 2020.

Svi modeli imaju automatski mjenjač i pogon na sve kotače. Razne su mogućnosti odabira, od ovjesa, broja sjedala (5, 5+2 ili 6), opreme (Defender, S, SE, HSE, Defender X

i First Edition) do voznih postavki, kotača veličine 18-22 cola, dodatne opreme i mogućnosti personalizacije (Explorer, Adventure, Country, Urban). Defenderove off road mogućnosti su ogromne, ali to se od njega i očekuje. Može prelaziti vodenu prepreku duboku 900 mm, vući 3500 kg, nositi 900 kg i na krov staviti 300 kg.

Plan prodaje u Hrvatskoj za 2020. godinu je 15 komada. Cijene se kreću od 525.175 kuna za dizelski Defender 90 do 611.570 za benzinski 110. Defender se već može odabrati, personalizirati i naručiti u Jaguar Land Rover salonima.

Izvor: Promocija Plus

30.

rođendan proslavio je Lexus uz 10 milijuna prodanih vozila, od čega je čak 1,6 milijuna hibridnih modela. Brend je prekrasnim događajem proslavio ulazak u četvrto desetljeće uz retrospektivnu izložbu fotografija, prezentaciju origami vještina te japanske zalogaje i sake. Među brojnim uzvanicima bili su i veleposlanica Japana u Hrvatskoj, Njezina Ekscelencija Misako Kaji, te predsjednik Toyote Adria Kensuke Tsuchiya.

Novi Ford Kuga dobio 5 Euro NCAP zvjezdica Potpuno novi SUV Ford Kuga dobio je najvišu moguću ocjenu od 5 zvjezdica na testiranju sigurnosti neovisne organizacije za ispitivanje sudara Euro NCAP. Kuga je dobila 92 % za sigurnost odraslih putnika i maksimalne bodove za bočne udarce.

Kugina struktura je izrađena od čelika visoke čvrstoće u cijeloj karoseriji, a dizajneri su koristili inteligentna rješenja za bolju zaštitu od udara, uključujući ultrasnažne 3-D valjane čelične cijevi ugrađene u svaki A-stup i duž linije krova.

26 Oglasi

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

Oglasi

27

28 Mali oglasi

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

www.bestrent.hr

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem ili mijenjam za auto. Mob.: 098/1743-718. ozn.

588c PRODAJE SE oranica k.č.1287, livada krči, 1301 m², k.č.1442, livada krči, 1273 m², Biškupec, k.č. 10200/5,2441 m², Brezje, mob.: 098/9391277 ozn.5a

VOZILA

ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

ADAPTIRAMO KOMPLETNO – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija…

Mob.: 098/911-7151 ozn.3807

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-

POZNANSTVA

232 ozn.446c

PRIJEVOZ šljunka, sipine,

GRAĐEVINSKA FIRMA traži zidare i tesare sa iskustvom. Rad na području Rijeke. Stan, hrana i prijevoz osigurani. Plaća

Mob.: 098 744 980

www.atlas-babic.hr

KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.1476

TRAŽE se osobe za rad u ugostiteljstvu, dnevni tip lokala. Iznad prosječna plaća. Caffe bar Baseball bar, Varaždin. Mob.: 091/301-2088 ozn.859c

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ODČEPLJIVANJE svih

HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice. Uvjeti odlični.

Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

Imate problema s KRALJEŽNICOM?

USLUGE

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.3963

POSAO

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

vrsta odvodnih cijevi stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

KREDITI

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min ozn.166c MUŠKARAC traži ženu za povremene susrete, sms

Mob.: 098/284-922 ozn.

na mob.: 092/385-5736

205C

ozn.214b

NAJPOVOLJNIJI PRI-

STARIJI umirovljeni, situ-

JEVOZ šljunka, sipine,

irani samac traži odgova-

zemlje za vrt, pilanska

rajuću žensku osobu za

drva. Uređenje dvorišta,

ozbiljno druženje. Kon-

iskopi i navozi, https://

takt broj: 098/267-365

www.facebook.com/vin-

ozn.5704

cic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

OSTALO KOŽNA SJEDEĆA gar-

VOLIO bi upoznati žensku osobu do 55 g. Ako si sama kao i ja, javi se.

Mob.: 095/511-4837 ozn.5768

nitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera, caffe aparat i mlinac, ulazna vrata, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c RA Ž KUPUJEM. Za sve detalje nazvati na

uredna. Mob.: 098/998-

mob.: 091/505-2265 ili

6926 ozn.821c

091/352-0051 ozn.3a

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

NAJAM I PRODAJA

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

MALI OGLASI

već od !

30 kuna!!

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Zahvale i sjećanja

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

VLADIMIR LOVREK

29

SJEĆANJE

28. 12. 2018. – 28. 12. 2019.

Ostat ćeš u mislima, sjećanju i dragim uspomenama zauvijek.

Supruga Marija, sinovi Henrik i Igor, Fanika i Snježana, unuci Sara, Abel i Hana

RUDOLF VRANIČAR 30. 12. 2016. – 30. 12. 2019.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

KRISTINI SAČIĆ Tvoja Vana

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN LEVATIĆ 27. 12. 2012. – 27. 12. 2019.

Prolaze dani i godine, a Ti si zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: Biserka, Danijel, Tamara i Tia

SJEĆANJE na

BRANKA POSPIŠA

POSLJEDNJI POZDRAV našoj kćeri

KRISTINI SAČIĆ rođ. DABIŽLEVIĆ 20. 6. 1977. – 15. 12. 2019.

Ovo nije zbogom, samo doviđenja.

Tvoji mama i tata

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj sestri i teti

22. 12. 2018. – 22. 12. 2019.

KRISTINI SAČIĆ

Beskrajno nam fališ.

Vječno u našim srcima.

Tvoji: Iva, Mateja, Janja, Mario, Igor, Anja, Martin, Iva i Tin

Karolina, Iva Lorena i Davor

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

S RAZNIH STRANA

UPALJENA ČETVRTA ADVENTSKA SVIJEĆA Četvrta adventska svijeća upaljena je pred zadnju nedjelju došašća na adventskom vijencu ispred crkve svetog Nikole biskupa u Čakovcu u okviru programa “Adventa u gradu Zrinskih”.

Upalila ju je zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman. Posljednja svijeća simbol je ljubavi te je znak radosne vijesti dolaska Božića, a Župa svetog Nikole biskupa posvetila ju je djedovima

i bakama, svim umirovljenicima i pripadnicima starije životne dobi.

Riječi molitve i blagoslova uputio je fra Željko Železnjak, gvardijan i župnik Župe svetog Nikole biskupa u Čakovcu.

Pritom je istaknuo važnost prisutnosti osoba starije životne dobi u obiteljima.

Naglasio je i njihovu vrijednost, iskustvo, kao i ljubav koju svakodnevno pružaju.

- velikaške obitelji (V.)

V Banfiju išče i denes stoji dvorec familije tega imena...

U sastavu Općine Štrigova danas je i malo mjesto Banfi (do 1981. poznato i pod nazivom “Banfje”) s 260-ak stanovnika. U mjestu se nalazi dvorac Banfi, koji je gospodar Lendave dao sagraditi oko 1373. godine!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Obitelj Bánffy de Lendwa, poznata i pod hrvatskom verzijom prezimena Banić ili Banfić, bila je hrvatsko-ugarska plemićka obitelj. Radi se o ogranku njemačkog plemićkog roda Hahót.

Podrijetlom su iz Tiringije, odakle su potkraj 12. stoljeća doselili u Zaladsku županiju u Ugarskoj pod vodstvom grofa Haholda I. Kralj Ladislav IV. 1278. godine darovao je Stjepanu I. (banu cijele Slavonije) Lendavu i druge posjede u Zaladskoj, Šomodskoj i Križevačkoj županiji. Od toga vremena obitelj nosi pridjevak “de Lendwa”.

Banovi i župani

Stjepanov sin Nikola I. također je bio slavonski ban, a istu su funkciju obnašali i njegovi sinovi: Stjepan II. te Ivan I. od 1380. do 1385. godine. Obojica su bili i župani Zagorja, a Ivan I. bio je i mačvanski ban. Andrija Bánffy bio je podban. Nakon smrti bana Ivana Ernušta postao je hrvatsko-slavonskim banom. Ratovao je protiv Turaka, bez posebno zapaženog

uspjeha. Nikola V. dobio je u posjed 1481. grad Stupčanicu, a njegov sin Ivan IV. Viroviticu s vlastelinstvom i čast nasljednoga župana Virovitičke županije.

Već 1527. izgubio je Viroviticu, jer je pristao uz Ivana Zapolju, no u posjed obitelji vratio ju je

njegov sin Stjepan V. Unatoč svemu, uspjeh je bio kratkotrajan jer su Viroviticu već 1552. godine osvojili Turci. Obitelj Bánffy izumrla je u Hrvatskoj smrću Nikole VIII. godine 1627.

U sastavu Općine Štrigova danas je i malo mjesto Banfi

(do 1981. poznato i pod nazivom “Banfje”) sa 260-ak stanovnika.

U mjestu se, na brijegu iznad Štrigove, nalazi dvorac Banfi, koji je grof Bánffy, gospodar Lendave, dao sagraditi oko 1373. godine.

Ljubavno gnijezdo

Dvorac je jednokatna građevina s nizovima prozora i

otvorenim prolazom u obliku luka ispod zapadnoga krila, gdje je ulaz na kat i u podrum. Današnji izgled dobio je najvjerojatnije u 18. stoljeću, budući da ima elemente kasnobaroknog stila. Donedavno je bio u lošem, zapuštenom stanju, ali je prije nekoliko godina obnovljen. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se poljoprivredna zemlji-

šta, većinom vinogradi i voćnjaci. Tijekom stoljeća građevina je promijenila više vlasnika pa su tako osim grofa Bánffyja njime gospodarili i Feštetići, čakovečka obitelj Franetović te današnji vlasnici, obitelj Žižek. Dvorac je osobito poznat kao poprište srednjovjekovne ljubavne afere hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina i kćeri grofa Bánffyja.

IZLOŽENA DJELA PONAJBOLJIH MEĐIMURSKIH FOTOGRAFA S HUMANITARNIM PRIZVUKOM

Godišnjom izložbom Fotokluba do sredstava za Gabrijela Protekle srijede, 18. prosinca, otvorena je godišnja izložba fotografija članova čakovečkoga Fotokluba. U dvorani Scheierove zgrade svoje fotografije izlaže čak 37 autora, što je rekordan broj.

– Na godišnjoj zajedničkoj izložbi članova Fotokluba predstavljaju se tri teme: čovjek, priroda i arhitektura, te se putem tih radova prezentira godišnji rad članstva. Radove za izložbu svake godine odabire netko od poznatih hrvatskih fotografa tko nije iz našega Kluba. Ove godine izbornik

te autor postava izložbe je Krešimir Pletikosa, majstor fotograf iz Zagreba – rekao je Davorin Mance, predsjednik Fotokluba Čakovec.

Veliko srce

Izložba ove godine ima i humanitarnu notu, budući da se Fotoklub uključio u akciju skupljanja sredstava za obitelj četverogodišnjega Gabrijela Hercigonje Puljića iz Preloga koji boluje od akutne limfoblastične leukemije. Naime, fotografije članova ušle su u aukciju koja je trajala do Božića.

Izložbu možete pogledati do Stare godine (utorka, 31. prosinca)

Na Facebooku je objavljen album s fotografijama članova Fotokluba za koje su korisnici te društvene mreže mogli licitirati. Sredstva su uplaćivana na račun Udruge oboljelih od leukemije i limfoma. Gabrijelova obitelj nema dovoljno financijskih sredstava da bi svakodnevno mogla provoditi dane s njim u bolnici u Zagrebu. I vi se možete direktno uključiti u akciju pomoći Gabrijelu.

Ukoliko želite uplatiti sredstva za malenoga Priločanca, to učinite putem IBAN-a HR5123400091116005263

(primatelj: Udruga oboljelih od leukemije i limfoma, SWIFT: PBZGHR2X), pri čemu je poziv na broj 02 171219, a svrha uplate “Za Gabrijela”.

Budući projekti

Izbornik izložbe Pletikosa zahvalio je vodstvu Fotokluba na povjerenju, gostoprimstvu i veselome društvu.

Svim je članovima Fotokluba poželio puno uspjeha u budućim projektima.

Izložbu možete pogledati do Stare godine, 31. prosinca.

S raznih strana

25. prosinca 2019., br. 173 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – JOŠ NEMA PRAVE ZIME U utorak se nastavlja većinom suho i djelomično sunčano, a temperatura zraka bi mogla narasti do 10 Celzijevih stupnjeva. Badnja noć prohladna uz temperaturu u plusu, ali bez pahulja. Eventualno je ponegdje moguće malo slabe kišice. Ni ove godine nećemo imati bijeli Božić. Ujutro slab mraz i mjestimična magla, a tijekom dana sunčana razdoblja uz temperaturu između 8 i 11°C. Zapuhat će umjeren sjeverozapadni vjetar, a kasno popodne ili navečer uz više oblaka nije isključen ponegdje kraći pljusak. Na blagdan sv. Stjepana bi se trebalo nastaviti uglavnom suho i mirno vrijeme. Danju djelomično sunčano pa će temperatura i dalje biti sasvim ugodna s obzirom na datum. U petak ćemo imati nešto više oblaka. Ujutro je moguća magla, danju puno oblaka, a te slabe oborine (ako ih uopće bude) bit će sporadične i količinski skoro zanemarive krajem dana ili u subotu. Radilo bi se o vrlo malo kiše, a lako je moguće da i sasvim izostane. Jutro prohladno

uz moguć mraz, a danju između 5 i 9 Celzijevih stupnjeva. Za vikend postoji mogućnost za maglu i niske oblake koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Popodne su moguća i sunčana razdoblja. Jutra u laganom minusu, a dnevna temperatura će ovisiti o količini sunca. Slično bi mogao početi i sljedeći tjedan. Sve u svemu, i dalje neko blago vrijeme bez prave zime. Još je teško nešto reći o dočeku Nove godine, o tome više u sljedećim danima. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 23.12.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Pred vama je još jedan dobar tjedan i očekujte pokretanje novih poslova. Stižu i nove poslovne ponude, a sve to u kombinaciji s vašom zaista velikom energijom ima izgleda za dobar posao. Naravno, poslove koje niste završili na vrijeme ipak ćete morati dokončati. Ljubav – javljaju se nove simpatije koje bi mogle prerasti u nešto ozbiljno. Sve ovo odnosi se prvenstveno na pripadnike znaka koji su slobodni, no i oni u vezi na pravom su putu da svoj odnos učine boljim. Zdravlje – osjetljivi ste na vremenske promjene.

RAK

(23. 8. - 22. 9.)

Poslovna događanja su vas iznenadila, kako brzinom, tako i količinom posla, pa ste se malo izgubili. Nemojte zaboravljati dogovore i potrudite se da ne kasnite s poslom. Sve ovo neće utjecati na dobre prilike koje su na vidiku. Neke će zaista biti primamljive i vrijedi o njima razmisliti. Ljubav – ako ne želite od maloga napraviti velik problem, porazgovarajte s partnerom. Barem ga jednom poslušajte kad vam nešto govori. Slobodni će imati više prilika, ali treba znati odabrati pravu.

Zdravlje – prilično dobro.

U ovom tjednu netko će vam ponuditi novu poslovnu suradnju. Sve izgleda jako primamljivo i dobro ćete razmisliti trebate li prihvatite ili ne. Budući da veće duže vrijeme niste zadovoljni sadašnjim stanjem, možda je došlo vrijeme za promjene. Novac vam brzo i lako prolazi kroz prste, no i to će se promijeniti. Ljubav – konačno biste mogli riješiti neke probleme koji vas već dugo muče. Posvetite se više partneru, izađite zajedno i dobro se provedite. Slobodni ne mogu pronaći pravi način za kontakt s osobom koja im se sviđa. Zdravlje – dobro.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Vaša je energija neiscrpna i stalno pronalazite nove poslovne mogućnosti.

Mogli biste napraviti reorganizaciju posla i započeti važne pregovore. Ipak, pripazite što radite, koncentracija vam baš neće biti dobra, pa ćete biti skloni nepromišljenim reakcijama. Zato sve ozbiljne pregovore odložite na neko vrijeme. Ljubav – važno vam je da se vi dobro osjećate, no pokušajte se uskladiti s partnerom. Slobodnima se nudi puno novih mogućnosti, ali ništa ozbiljno. Zdravlje – treba vam odmor.

Vama je u poslu baš sve dobro, nude vam se novi poslovi, novi ljudi dolaze s prijedlozima, pa su mogući jako dobri poslovi, a i pokretanje novih velikih projekata. No sve će to malo pokvariti iznenadni događaji, pa će poslovi na neko vrijeme zastati. Prihvatite to kako malo odlaganje jer ništa se strašno neće dogoditi.

Ljubav – ne događa se ništa novo u vašem partnerskom odnosu, ali preokret je moguć i očekujte ga. Slobodnima u život ulazi osoba koja je zauzeta i veliki su izgledi za tajnu vezu.

Zdravlje – izađite i bavite se nekim sportom.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

www.regionalni.com

DJEVICA

LAV

VAGA

Ovog tjedna na poslu dolazi do promjena.

Stvari se pokreću i bit će posla preko glave. Pokušat ćete iskoristiti svaku priliku za pozitivan pomak u karijeri.

Ipak, nećete biti potpuno zadovoljni jer na neke stvari ne možete utjecati. Treba samo malo vremena i strpljenja. Ljubav – neke se priče u vašem odnosu stalno ponavljaju i možda je došlo vrijeme da odlučite i sve to završite jednim otvorenim razgovorom. Slobodni se teško odlučuju na novu vezu, nitko im nije dovoljno zanimljiv. Zdravlje – pad imuniteta.

Kod vas je sve podređeno završavanju nekih zaostalih poslova. U isto vrijeme javljaju se novi poslovni partneri, a i oni stari stalno su prisutni. Možda vas neki novi prijedlozi dovedu u iskušenje, pa nećete znati kako reagirati. Savjet je da pustite da se sve malo slegne, pa onda odlučite. Ljubav – baš se i ne razumijete najbolje s partnerom, a bilo bi dobro da upravo ovo vrijeme iskoristite i riješite sve nejasnoće. Samci bi mogli krenuti u novu ljubavnu priču i jednom za svagda ostaviti prošlost iza sebe. Zdravlje – pad imuniteta.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Na poslu će se pojaviti nove prilike, ali i nove osobe, koje će vam ponuditi poslovnu suradnju. To bi moglo značiti i puno bolju financijsku situaciju za vas. I sami već duže vrijeme naslućujete da se nešto mijenja, ali polagano. No bez brige, sve će doći na svoje, nemojte biti nestrpljivi. Ljubav – vaša veza prolazi kroz manju krizu i neke vas stvari smetaju, no za vaše dobro, pokušajte smireno reagirati i sve će se srediti. Slobodni su jako privlačni drugom spolu i prilika će biti zaista puno. Zdravlje – dobro.

(21. 5. - 20. 6.)

Vas definitivno očekuju velike poslovne promjene. Konačno ćete izaći iz jednoga začaranoga kruga. U ovom tjednu pred vama su nove poslovne ponude, što će donijeti promjenu kako u vašem poslovnom životu, tako i na privatnom planu. Možda u početku nećete baš u sve vjerovati, ali kako će vrijeme odmicati, osjećat ćete se sve bolje. Ljubav – sad zbilja možete svoju partnersku vezu pretvoriti u više nego zadovoljavajuću. Slobodni se još oporavljaju od prošlog neuspjeha i teško se odlučuju na nešto novo. Zdravlje – prehlade i mogući problemi s grlom.

(21. 6. - 22. 7.)

Poslovna situacija vam nije loša, čak se vidi i lagani napredak, ali ipak malo pripazite na neka događanja. Osobito se posvetite dokumentaciji, naročito ako u ovom periodu planirate neke nove poslove. Sve dobro proučite i odvagnite da ne bi došlo do propusta koji će vam poslije biti problem. Ljubav – u vama je stalno prisutno nezadovoljstvo, koje se itekako osjeća u vašem odnosu s partnerom. Slobodnima je stalno u mislima osoba iz prošlosti, no uskoro stiže nešto novo i situacija će se promijeniti.

Zdravlje – bolje nego do sada.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

(19. 2. - 20. 3.)

U ovom tjednu mogli biste započeti jednu novu poslovnu akciju. Vjerojatno ćete započeti nešto od čega ste skoro odustali. Osim toga, pomoć vam stiže i preko poslovnih veza. Ipak, može doći do manjeg zastoja, no to je tek privremeno.

Ljubav – budući da i vi i partner želite stabilnu vezu, manje rasprave neće imati težih posljedica. Slobodni će se puno kretati i družiti, pa nije isključeno da će naići na nekoga tko će im se svidjeti.

Zdravlje – više fizičke aktivnosti.

Već duže vrijeme čekate vijesti koje su značajne za vašu karijeru i ovog tjedna mogli biste ih i dočekati. Napredak vam sigurno predstoji, a moguće su i ponude za prelazak na novo radno mjesto. Mogući su i novi poslovni projekti. Ljubav – i dalje imate dosta problema s partnerom.

Došlo je vrijeme da to raščistite, no nemojte tražiti nemoguće. Slobodni bi trebali više izlaziti i družiti se i na taj način si dati priliku za nova poznanstva.

Zdravlje – viroze i prehlade.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

ROĐENI: Djevojčice: Nikolina Levačić, Lucija Baranašić, Antonela Marković, Greta Lacković, Selma Ignac, Ena Jurinić, Enea Tuksar Dječaci: Leon Barić, Gabriel Kolgjeraj, Vid Marđetko, Borna Hrastov, Relja Rođak, Luka Daniel Kovačević, Vid Sinković, Adrian Križnjak, Adam Kozar, Franko Oršoš, Matija Hrustek

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

UMRLI: Marija Tratnjak r. Blašković, Katarina Bartolić r. Bartolić, Josip Jepure, Štefanija Flojhar r. Branda, Ana Moharić r. Barat, Stanislav Jambrović, Ana Srnec r. Topolnjak, Katarina Kolarić r. Ladić, Ignac Naranđa, Marija Mikec r. Madić, Ladislav Pokos, Josip Matotek, Vinko Mardešić, Štefanija Kovač r. Srpak, Marija-Eva Horvat r. Holetić, Rozalija Štenglin r. Plaftak

VJENČANI:

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI (Augusta Šenoe 12 - Gradska tržnica Varaždin): Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Madlen Glavina i Marijano Kolak

Ksenija Kramar i Martin Novak

FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

Lucija Bratjanščak i Nikola Lovrek

Biserka Zadravec i Dragutin Šoltić

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2019., br. 173

„PLESNA ČAROLIJA“ MAŽORETKINJA NEDELIŠĆA Mažoretkinje Nedelišća najavljuju 5. božićno-novogodišnji program „Plesna čarolija Mažoretkinja Nedelišća“ koji će se održati u petak, 27. prosinca, s početkom u 18 sati u dvorani Osnovne škole Nedelišće. U programu će sudjelovati više od 130 mažoretkinja: od najmlađeg mažoret vrtića, dječjeg

sastava, mlađih kadetkinja, starijih kadetkinja pa do starijih sastava juniorki i seniorki. Kao gosti u programu će sudjelovati i Puhački orkestar Općine Nedelišće te Godba na pihala Središča ob Dravi, a mažoretkinje su s trenericama i ovaj put pripremile posebne koreografije iznenađenja.

PRIKAZ ŽIVIH JASLICA Udruga Dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske iz Donje Dubrave i ove godine u toj međimurskoj općini organizira prikaz živih jaslica, čime na lijep način svojim sumještanima žele čestitati nadolazeće blagdane.

U štalici, koju su ispred crkve izradili veterani, svetu obitelj će utjeloviti školska djeca, a pastire članovi UDVDR-a koji će čuvati magarce, ovce, koze, tele i ostale životinje s farme mještanina Franje Lisjaka.

Prikaz živih jaslica bit će dostupan za razgledavanje na Badnjak u večernjim satima te na Božić od 14 do 15 sati.

U programu će sudjelovati više od 130 mažoretkinja svih uzrasta

PZ “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI”, ŽTO “STJEPAN BUJAN TIPIĆ” I ŽVS KUU “VESELI MEĐIMURCI”

Predstavili se na Božićnom koncertu u Prelogu Oduševivši prisutne, nakon službenog dijela programa za bis je ponovljena skladba po kojoj je događanje i dobilo ime “Zdravo budi, mladi Kralju” - budući da je na tu stvar publika osobito dobro reagirala PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: STUDIO VIPRO

U nedjelju, 22. prosinca, u Župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu održano je središnje događanje “Adventa u Prelogu” - Božićni koncert. Predstavili su se Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski”, Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipić” te Ženska vokalna skupina KUU “Veseli Međimurci”. Kao posebna gošća

nastupila je sopranistica iz Nedelišća, sjajna Tamara Korunek. Program pod nazivom “Zdravo budi, mladi Kralju” činili su razni božićni napjevi, domaći i strani.

Svečana atmosfera

Tako su “Vesele Međimurke” same i uz pratnju Orkestra izvele “Dobar večer, dobri ljudi”, “Kad je Marija sinka rodila”, “Zvan Betlema”, “Divica Marija”, “Vse ptičice lepo poje”, “Poslušajte svi

sada!”, “Pastiri diž’te se”, “Na saoniku”, dok je Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” izveo

Kao posebna gošća nastupila je sopranistica iz Nedelišća, sjajna Tamara Korunek “Tri kralja jahahu” (a cappella), te “Kling Glöckhen”, “Divnih

zvona zvuk”, “Iznad naših poljana”, “It came upon the midnight clear”, “Jingle Bells”, “Zdravo budi, mladi Kralju” i božićnu himnu “Narodi nam se”, pri čemu su se na posljednje dvije pjesme Zboru i Orkestru pridružile i “Vesele Međimurke”. Oduševivši prisutne, nakon službenoga dijela programa za bis je ponovljena skladba po kojoj je događanje i dobilo ime - “Zdravo budi, mladi Kralju” - budući da je na tu stvar publika osobito dobro

BOŽIĆNI POHOD BISKUPA BOŽE RADOŠA

Susret s biskupom u Dnevnom boravku djece „Dr. Antun Bogdan“ U Dnevnom boravku djece „Dr. Antun Bogdan“ Caritasa Varaždinske biskupije u Čakovcu 20. prosinca organiziran je tradicionalni susret korisnika, roditelja i prijatelja ustanove.Tim je povodom varaždinski biskup mons.

Bože Radoš predvodio misno slavlje u zajedništvu s fra Željkom Železnjakom, gvardijanom Župe svetog Nikole biskupa iz Čakovca te drugim svećenicima iz Međimurske županije.

- Svetom misom zahvalili smo Bogu, ali kad zahvaljujemo Bogu, zahvaljujemo svima vama koji darujete dio sebe za one

koji su Bogu najbliži. To su ova djeca, njihove obitelji, to je zajednica koja živi i traži podršku, pomoć, razumijevanje i traži da u djeci vidimo ono što Bog vidi, a to je dostojanstvo. Nastojite i dalje biti onaj izvor ljubavi koji se ovdje čuva te neprimjetno i tajanstveno širi dalje - istaknuo je mons. Bože Radoš.

Protekla godina bila je vrlo aktivna za Dnevni boravak, čija je voditeljica Kristina Novaković izrazila veliku radost što se tradicionalni susret održao i ove godine.

reagirala.

O izvođačima

Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski “ dosad je osvojio brojne nagrade struke, a Zbor od početka 2005. godine uspješno vodi profesorica Senka Bašek-Šamec kao dirigentica i umjetnička voditeljica. Županijski tamburaški orkestar „Stjepan Bujan Stipić“ osnovan je u Čakovcu u listopadu 1997. Na brojnim smotrama i natjecanjima osvaja

visoke nagrade. Orkestar od 2017. do danas uspješno vodi profesor Tomislav Cvrtila. Ženska vokalna skupina KUU „Veseli Međimurci“ djeluje od 2009. godine u sklopu Kulturno-umjetničke udruge “Veseli Međimurci” Čakovec.

“Vesele Međimurke”, kako ih mnogi nazivaju, upečatljivim nastupima na smotrama i natjecanjima postale su prepoznatljive na folklornoj sceni.

Voditeljica skupine je profesorica Lana Cvrtila.

KARIKATURA crta: Željko Pilipović