RTM 192

KUD MIHOVLJAN

Studentice osvajaju glagoljicom i kulinarstvom Str. 8.

“Čuvamo narodnu baštinu svoga kraja!”

FOTO: IVAN GRAHOVEC

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE

Regionalni Str. 15.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 192 | 6. svibnja 2020. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

POVEĆANJE BROJA KONJA AUTOHTONE PASMINE: SPAS FOTO: DAVORIN MANCE

MEĐIMURSKOG LJEPOTANA (P)OSTAJE (NE)MOGUĆA MISIJA!

MURSKO SREDIŠĆE

Ubrzani razvitak u samo tri godine Str. 4.

Kakva sudbina čeka ugroženu pasminu međimurskoga konja?

Str. 2. i 3.

INDUSTRIJSKA PLATFORMA

Dobili više od 3,5 milijuna kuna za razvoj Str. 16. i 17.

DAN ŽUPANIJE

Zalaganjem i solidarnošću za bolje društvo Str. 9.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

FINA: GRAĐANI DUGUJU 16,57 MILIJARDI KUNA

AKTUALNO

Prema podacima koje je obradila Financijska agencija (Fina) do 31. ožujka, 238.135 građana na račun dospjelih neizvršenih osnova duguje 16,57 milijardi kuna. Krajem ožujka 2019. godine evidentirano je 261.025 građana s neizvršenim osnovama, a dug je iznosio 17,12 milijardi kuna. Najviše dužnika (48.865) s dugom od 4,7 milijardi kuna nalazi se u Gradu Zagrebu. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je građana

koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Sisačko-moslavačkoj (6,74 posto) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (6,28 posto). U Međimurskoj županiji evidentirana su 6192 građana s ukupnim dugovanjem od 331 milijuna kuna. Prema broju građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika u gradovima izdvajaju se Dugo Selo s 8,10 posto, Sisak s 8,02 posto i Čakovec sa 7,76 posto.

KAKVA SUDBINA ČEKA UGROŽENU PASMINU MEĐIM

Povećanje broja konja autohtone međimurskog ljepotana (p)ostaje (n Suzy starija, Sana, Rička, Zeka, Samba, Sunja, Senka i Suzy mlađa osam je kobila koje već gotovo četiri i pol godine svoju adresu imaju na Ergeli međimurskoga konja u Žabniku. Riječ je o kobilama autohtone pasmine međimurskoga konja.

Kobile su se na pašnjaku u Žabniku našle zahvaljujući dobroj volji djelatnika „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije, koji su vrlo ambiciozno i s mnogo dobre volje jednim udarcem željeli riješiti dva problema – vratiti stari sjaj naplavnom pašnjaku uz rijeku Muru i osigurati opstanak međimurskoga konja.

Naime, putem projekta „Tri rijeke=Jedan cilj“ koji se provodio 2014.-2015. godine, čiji je primarni cilj bila revitalizacija staništa, u konkretnom slučaju poplavnog tradicijskog pašnjaka uz rijeku Muru u Općini Sveti Martin na Muri, iz zemaljskog uzgoja (od privatnih vlasnika) nabavljeno je osam ženskih grla međimurskoga konja.

Kako na pašnjaku mora postojati ispaša, budući da se broj grla stoke lokalnog stanovništva gotovo može izbrojati na prste ruku, „Međimurska priroda“ dosjetila se sjajnog rješenja.

Na pašnjak su doveli međimurskog konja koji savršeno ispunjava svoju namjenu u obnavljanju i održavanju osam hektara pašnjaka žabničko-vrhovljanske gmajne.

Sve se to odigravalo u trenutku kada je Udruga uzgajivača međimurskog konja (UUMK) sve više postajala pasivni promatrač u aktivnostima oko očuvanja ove ugrožene pasmine. Osipano članstvo, promjene u vodstvu Udruge te neznanje i nemogućnost provođenja EU projekata bili su jasni

U potrazi za pastuhom Ženke međimurskoga konja dovedene su na Ergelu u Žabniku da ispašom održavaju pašnjak u ekološki poželjnom stanju. Ta zadaća je savršeno ispunjena.

Eventualna dodatna vrijednost projekta bila je da se reprodukcijom poveća broj grla ove autohtone pasmine. Kada je sve bilo spremno da se prve kobile prepuste, uspostavilo se da u Međimurju ne postoji pastuh, barem ne prikladan za parenje s osam kobila, jer bi došlo do križanja u srodstvu.

Uslijedila je potraga u susjednim zemljama. Djelatnici „Međimurske prirode“ su (uz pomoć onih kojima je istinski stalo do očuvanja konja) u Mađarskoj pronašli prikladnog pastuha, a nakon višemjesečnog rješavanja papirologije i osiguranja, kopitare s ove gmajne zadesila je bolest leptospiroza, koja je onemogućila bilo kakav transport životinja preko granica s ciljem reprodukcije. I tako, malo-pomalo, zbog objektivnih prepreka do danas nema podmlatka.

DAVORIN MANCE

znaci da se spas međimurskih ljepotana mora voditi pod institucionalnim okriljem.

Idilično okruženje i uvjeti na Ergeli u Žabniku bili su i više nego čvrsti temelji da se stvari napokon pomaknu s mrtve točke. No, umjesto konkretne pomoći, stizala su uglavnom samo obećanja. I tako već više od četiri godine.

Pogrešno je smatrati da će međimurski čuvari prirode (sami) riješiti problem očuvanja međimurskoga konja i dovesti do povećanja broja grla u Međimurju. Razlog je jednostavan. To nije njihova primarna zadaća. „Međimurska priroda“ je ustanova koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja na prostoru Međimurske županije s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Oni nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja, odnosno monitoringa stanja očuvanosti prirode.

Zavičajne pasmine odavno već nisu dijelom Zakona o zaštiti prirode.

Za ovoliko delikatan posao kao što je očuvanje jedne ugrožene životinjske vrste potrebni su stručno znanje i specifične vještine te nadasve volja i strast.

Toga na području Međimurske županije, po svemu sudeći, nema. Samo za posao hranjenja konja i održavanja Ergele, „Međimurska priroda“ je jedva pronašla odgovarajuću osobu! Spas međimurskog konja odavno je prestao biti posao za entuzijaste, volontere, amatere…

Iako je sredinom 2018. godine donesena odluka o osnivanju i imenovanju članova Savjeta za očuvanje i zaštitu međimurskih zavičajnih pasmina domaćih

DAVORIN MANCE

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

DAVORIN MANCE

Pogrešno je smatrati da će međimurski čuvari prirode (sami) riješiti problem očuvanja međimurskoga konja i dovesti do povećanj Zakona o zaštiti prirode. Za ovoliko delikatan posao kao što je očuvanje jedne ugrožene životinjske vrste potrebni su stručno znanj Međimurske županije, po svemu sudeći, nema.

Aktualno

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

3

POSLJEDICE TUČNJAVE U PIŠKOROVCU: NEKOLIKO KAZNENIH PRIJAVA U ponedjeljak, 20. travnja, na ulici u Piškorovcu došlo je do fizičkog obračuna u kojem je sudjelovalo više osoba. Oko 19 i 30 najprije su se sukobili 31-godišnjak i 19-godišnjak. Tom prilikom je mlađi muškarac hladnim oružjem zadao ubodnu ranu starijem muškarcu i pritom ga teško ozlijedio. Nakon opisanog događaja došlo je do fizičkog obračuna između više mještana u kojem su lakše ozlijeđeni 53-godišnjak i

32-godišnjak. Tijekom ovog sukoba oštećena je i unutrašnjost kuće (razbijena vrata i stakla na prozorima), vlasništvo 53-godišnjaka. Sve ozlijeđene osobe zadržane su u bolnici na liječenju. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 19-godišnjak s područja Općine Mala Subotica počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju na štetu 31-godišnjaka. U srijedu, 22. travnja osumnjičeni 19-godišnjak uz kaznenu

prijavu predan je pritvorskom nadzorniku PUM-a. Nakon saslušanja sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatio je prijedlog nadležnog državnog odvjetnika i odredio mu istražni zatvor. Ujedno, provedenim istraživanjem osnovano se sumnja da su sedmorica muškaraca u dobi od 20 do 34 godina (s područja općina Mala Subotica i Domašinec te s područja Općine Cestica u Varaždinskoj županiji), počinili kazneno djelo

nasilničkog ponašanja na štetu 53-godišnjaka i maloljetnika te kazneno djelo oštećenja tuđe stvari na štetu 53-godišnjaka. Nadalje, utvrđeno je da je 39-godišnjak s područja Općine Mala Subotica, počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari, sve na štetu 53-godišnjaka. Protiv svih osumnjičenika podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

MURSKOGA KONJA?

e pasmine: spas ne)moguća misija!

DAVORIN MANCE

ja broja grla u Međimurju. Zavičajne pasmine odavno već nisu dio je i specifične vještine te nadasve volja i strast. A toga na području

PO ZADNJIM PODACIMA

Ustupanje proaktivnim uzgajivačima U studenom 2020. godine prestaje obaveza držanja svih osam grla na pašnjaku između Žabnika i Vrhovljana.

Kako se u protekle četiri godine pašnjaku vratio negdašnji izgled, pa više nije potrebno toliko grla za njegovo prirodno održavanje, najmanje tri od osam grla bit će vraćena u zemaljski uzgoj, odnosno pod jasnim uvjetima predane na njegu privatnim uzgajivačima konja u Međimurju.

Ovim putem pozivaju se uzorni i proaktivni uzgajivači međimurskoga konja da se za daljnju suradnju obrate Javnoj ustanovi „Međimurska priroda“. životinja, nikakav konkretni potez nije napravljen. Tek u srpnju 2109. godine je Josip Grivec, zamjenik župana i predsjednik Savjeta, na kolegiju načelnika i gradonačelnika zamolio da se prihvati model jednokratnog izdvajanja od tri kune po glavi stanovnika iz gradskih i općinskih proračuna. Neki su se odazvali, neki nisu.

Nije tajna da se iz još uvijek aktivne Udruge uzgajivača međimurskoga konja na adrese brojnih ministarstava i agencija šalju poruke, mole za pomoć, traže donacije. Iako bi svi trebali imati jedan, isti cilj, očito je da ne pušu svi u isti rog. Očuvanje ove autohtone pasmine postalo je političko pitanje, a u takvoj situaciji glavnu riječ treba preuzeti Međi-

murska županija. Hoće li se problem riješiti putem Ergele, postojeće Udruge, nekog novog udruženja ili pojedinačnih uzgajivača, manje je važno svima onima koji istinski žele očuvati međimurskoga konja.

Osam kobila međimurskoga konja se već četiri i pol godine nalazi na pašnjaku u Žabniku A vremena je sve manje.

Naime, obveza zadržavanja rezultata iz EU projekta „Tri rijeke=Jedan cilj“ završava u mjesecu studenom ove

godine, točnije, pet godina nakon okončanja projekta i prihvaćanja svih izvješća.

Od 2015. do danas, kobile na pašnjaku uz Muru financira Međimurska županija, transparentno putem svoga Proračuna uz „Međimursku prirodu“. Što će se nakon studenoga dogoditi s kobilama s početka ove priče? „Sigurno neće završiti u klaonici!“, poručuju iz „Međimurske prirode“.

Nažalost, velika većina grla iz privatnog uzgoja jest, do te mjere da u Međimurju ne postoji pastuh međimurskoga konja koji bi genetski bio prikladan za parenje s osam kobila koje su u javnom vlasništvu. Zato na gmajni između Žabnika i Vrhovljana svih ovih godina nije ni bilo podmlatka.

Još samo jedna oboljela osoba!

U Međimurju u trenutku zaključenja ovoga broja (ponedjeljak, 4. svibnja) već tri tjedna nema novozaraženih osoba koronavirusom

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

COVID-19 virusom.

– Pretposljednja osoba oboljela virusom je ozdravila tako da je u Međimurju još Na konferenciji u subotu, samo jedna oboljela osoba 2. svibnja, objavljeno je da u koja je vrlo dobrog općeg staMeđimurju u tom trenutku nja, ali prema rezultatu poveć 18. dan zaredom novljenog testiranja još nije zabilježena uvijek je pozitivna. novooboljela Sač uv a l i smo osoba s korozdravst veTijekom ovoga n i s u s t a v, navirusom. a s ada se U sk ladu tjedna Stožer civilne nastojimo s podazaštite će dati u spješno cima sa nositi s s t r a n ic e upute o ponovnom izazovom koronaviradu dječjih vrtića i da virus ne rus.hr te uđe u dot renutno osnovnih škola dostupnim move za stapodacima rije i nemoćne Stožera civilne te da maksimalzaštite Međimurno zaštitimo više od 2000 korisnika i zaposke županije, u trenutku zaključenja ovoga broja slenika tridesetak domova (ponedjeljak, 4. svibnja) u u Međimurju – rekao je na Međimurju još uvijek nema konferenciji župan MŽ Manovozaraženih osoba, što tija Posavec. znači da nijedan novi slučaj nije zabilježen u tri tjedna.

Režim rada Ukupno je obavljeno više od Načelnik Stožera civilne 480 testiranja. Broj testiranja zaštite MŽ Josip Grivec obapovećan je zbog sigurnosti, vijestio je javnost da je upua dodatno se testiraju zapo- ćena inicijativa nacionalnom slenici domova za starije i Stožeru da osobe koje odlaze nemoćne osobe te štićenici u stranu zemlju (Mađarska, koji, prema procjeni liječni- Slovenija, Austrija) po robu ka, imaju simptome koji upu- ili radi obavljanja prije doćuju na mogućnost zaraze govorenog posla ne moraju

prilikom dolaska u Hrvatsku otići u samoizolaciju koja predstavlja veliki teret za poslodavce i zaposlenike. Dodao je da stožeri svakodnevno moraju provoditi kontrole i pisati izvješća nacionalnom Stožeru o utvrđenim nepravilnostima vezanima za pridržavanje mjera. Ravnatelj ŽB Čakovec dr. Tomislav Novinščak pojasnio je da se od ponedjeljka olakšava režim rada zdravstvenih ustanova.

– Trijažni šatori na ulasku u zdravstvene ustanove ostaju do daljnjega, kao i prenamjena prostornih i ljudskih kapaciteta za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od COVID-a 19. Cilj je u prvih nekoliko tjedana obaviti dvije trećine zakazanih dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka.

Važno je naglasiti da će svi prilikom ulaska u prostor Bolnice imati obvezu nošenja zaštitnih maski! – objasnio je Novinščak. Pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač dodala je da je tijekom proteklog tjedna proveden nadzor svih socijalnih ustanova u Međimurju.

Tijekom ovoga tjedna Stožer civilne zaštite će dati upute o ponovnom radu dječjih vrtića i osnovnih škola.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

U VATRENOM OKRŠAJU OZLIJEĐENI MLADIĆ I ODLIKOVANI PUKOVNIK HV-a!

U subotu, 2. svibnja, nešto poslije 19 sati u Vulariji ispred vikend kuće u Dravskoj ulici u vlasništvu 63-godišnjaka verbalno su se sukobila trojica muškaraca. Tijekom sukoba došlo je i do pucnjave iz vatrenog oružja u kojoj je teško ozlijeđen 63-godišnjak s područja Općine Gornji Kneginec, dok je 28-godišnjak s područja Općine Orehovica zadobio teške ozljede opasne po život. Vozilom hitne pomoći ozlijeđeni su prevezeni

u čakovečku Bolnicu, gdje su zadržani na liječenju.

– Na mjestu događaja nadležna županijska državna odvjetnica u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave međimurske i službenicima Kriminalističke vojne policije provela je očevid. Dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 61-godišnjak s područja Grada Varaždina počinio kazneno djelo pokušaja

ubojstva na štetu 28-godišnjaka. Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

Kriminalističko istraživanje okolnosti zadobivanja ozljeda 63-godišnjaka se nastavlja.

Nadležno državno odvjetništvo u cilju utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja naložilo je provođenje određenih vještačenja, kao i druge potrebne izvidne i dokazne radnje – javila je danas PU međimurska. Vatrenom okr-

šaju prethodila je svađa oko nedavne krađe kosilice i solarnih akumulatora iz vikendice u vlasništvu 63-godišnjaka iz Turčina, trećeg sudionika u incidentu, koji je pogođen u ruku, a radi se, kako doznaje vecernji.hr, o odlikovanom pukovniku HV-a Ratimiru Benčiću, dobitniku nagrade “Ponos Hrvatske” 2008. godine, kad je kao liječnik spašavao živote ranjenima u bombaškom napadu na indijsko veleposlanstvo u Afganistanu.

UBRZANI RAZVITAK NA PODRUČJU GRADA MURSKOGA SREDIŠĆA

U samo tri godine iz III. u V. skupinu razvijenosti!

Prošla je godina u najsjevernijem hrvatskome gradu „frcala“ aktivnošću. Donosimo pregled onoga što se događalo te planova za ovu godinu, koje ipak valja razmatrati „sa zrnom soli“ zbog trenutne epidemiološke situacije.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Grad Mursko Središće ubrzano se razvija. Radi se o mjestu koje se trudi ispunjavati sve uvjete za kvalitetan život građana, biti otvoreno prema investitorima te razvijati društvenu i komunalnu infrastrukturu.

U zadnjih su pet godina osobito ostvareni brojni projekti.

Mursko Središće nalazi se na petome mjestu po uspješnosti povlačenja sredstava europskih fondova iz programa ruralnog razvoja ako se promatraju iznosi potpora po stanovniku. Grad je u roku od triju godina prešao iz III. u V. skupinu razvijenosti, što je hvalevrijedan rezultat, iako to onemogućava javljanje na neke od poziva ili pak je iznos sufinanciranja projekata manji.

Uređenje infrastrukture

– Među najvećim investicijama je uređenje komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Brezje. Riječ je o zahvatu za koji je Grad osigurao iznos od oko 7,5 milijuna kuna iz gradskoga Proračuna, fondova EU te od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Iz istih izvora financirana je i izgradnja nove zgrade Dječjeg vrtića vrijedna 9,5 milijuna kuna.

Godinama je Mursko Središće bilo bez primjerenog prostora za održavanje kulturnih događaja. Ministarstvo kulture je prepoznalo taj problem te je dodijelilo sredstva u iznosu od 3,3 milijuna kuna, čemu su pridodana sredstva iz gradskoga Proračuna u iznosu od sedam milijuna kuna i Međimurske županije u iznosu od 200.000 kuna da bi se u potpunosti obnovio, rekonstruirao i opremio Centar za kulturu „Rudar“ – kažu u Gradu. Dodaju da se sredstvima u iznosu od pet milijuna kuna uredilo odlagalište smeća Hrastinka, dok su za uređenje šetnice uz Muru bila osigurana sredstva od četiri milijuna kuna.

– Područje našega Grada dijelom je i dvaju lokalnih projekata: jedan uključuje izgradnju mreže širokopojasnog interneta za ci-

GRADONAČELNIK GRADA MURSKO SREDIŠĆE DRAŽEN SRPAK NA 83.

SJEDNICI STRUČNOG KOLEGIJA DONIO JE DVADESET ZAKLJUČAKA: 1. Od 1. svibnja smanjene su plaće službenika i namještenika u Upravi Grada za 10 posto. Upućen je i prijedlog smanjenja svih ostalih naknada koje se isplaćuju iz Proračuna za 10 posto.

MO Sitnice dogovori volontiranje roditelja čija djeca pohađaju Vrtić u svrhu pratnje kod autobusnog prijevoza djece u vrtić i iz vrtića.

Preporuča se da jedan roditelj bude dežuran tjedan dana.

2. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom virusa COVID-19 preporučuje se UV-u Dječjeg vrtića „Maslačak“ da donese odluku da se za period obustave rada isplati plaća u visini od 75 posto, a nakon prestanka obustave rada da se plaća umanji za 10 posto te se time izbjegne poskupljenje Dječjeg vrtića, budući da se i u gradskom Proračunu očekuju smanjeni prihodi.

7. Daje se suglasnost Stjepanu i Mirjani Stojko, Josipa Šajnovića 1, Mursko Središće, za korištenje četiriju javnih parkirališnih mjesta u vlasništvu Grada za potrebe Restorana „Schloss“ sa smještajnim kapacitetima.

3. Obavještava se javnost da do 15. svibnja na blagajni CZK-a „Rudar“ mogu podnositi zahtjeve za oslobođenje plaćanja od komunalne naknade, odvoza kućnog smeća, oslobođenje plaćanja komunalne naknade s obzirom na novonastalu situaciju. Zahtjevi će se zaprimati: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 12 sati te utorkom i četvrtkom od 13 do 17 sati. Valja se pridržavati propisani epidemioloških mjera.

4. Obavještava se javnost da je s radom započela blagajna za naplatu komunalne naknade i ostalih davanja koja se zbog pandemije organizira u holu CZK-a „Rudar“, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Radno vrijeme blagajne: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 13 do 17 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 12 sati.

5. Svim udrugama koje su putem Javnog poziva za sufinanciranje programa/projekata/manifestacija u 2020. godini ostvarile pravo na financijsku potporu isplatiti će se 20 posto odobrenih financijskih sredstava, a nastavak isplata ovisi od daljnjih mogućih aktivnosti i punjenja Proračuna Grada Murskoga Središća.

6. Budući da više nema romskog pomagača u DV „Maslačak“ zaposlenog putem javnih radova, a ni najave javnih radova, zadužuju se ravnateljica Vrtića i voditeljica Odsjeka za opće društvene djelatnosti, turizam, europske integracije i protokol da s

8. Obavještavaju se studenti i svi oni koji budu obrađivali završne ili diplomske radove iz društvenog, kulturnog, sportskog, gospodarskog i inog života vezanog uz područje Grada da će se u 2021. godini moći prijaviti na natječaj Grada, a Povjerenstvo će izabrati najbolji rad te autora nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 4.500 kuna.

9. Zadužuje se voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da za potrebe završetka zida urni na groblju u Murskom Središću raspiše pozivni natječaj, a Odsjek za financiranje, proračun, društvene djelatnosti i socijalnu skrb da u Proračunu za 2020. godinu osigura financiranje natječaja.

10. Zadužuje se pročelnik JUO da pokrene aktivnosti oko monitoringa odlagališta otpada „Hrastinka“.

11. Zadužuje se voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da s MO Štrukovec dogovori ulaganje u društveni dom u iznosu od 25.000 kuna.

12. Zadužuje se voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da s MO Križovec dogovori ulaganje u Društveni dom u iznosu od 15.000 kuna.

13. Zadužuju se zamjenik gradonačelnika i voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da se pokrene aktivnost

oko završetka obnove pila u naselju Peklenica.

14. Zadužuje se voditeljica Odsjeka za opće društvene djelatnosti, turizam, europske integracije i protokol i komunalno redarstvo da stupi u kontakt sa ZZJZ MŽ i Bioinstitutom u svezi dezinsekcije – tretiranja larvi i adulta komaraca na području Grada.

15. Zadužuje se komunalno redarstvo da s MO Sitnice organizira čišćenje naselja od smeća putem rada za opće dobro.

16. Zadužuju se pročelnik JUO i voditelj Odsjeka za financiranje, proračun, društvene djelatnosti i socijalnu skrb za raspisivanje javnog poziva za sufinanciranje poduzetničkih kredita po programima HBOR-a s ciljem promicanja poduzetništva mladih, žena i početnika te investicija privatnog sektora.

17. Zadužuje se pročelnik JUO i voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za pokretanje postupka javne nabave za obnovu nerazvrstanih cesta iza završetka radova na Aglomeraciji u pojedinim ulicama.

18. Zadužuje se komunalno redarstvo da s KP-om Murs-ekom d.o.o. dogovori uređivanje, tj. košnju javnih površina koje se spajaju s privatnim površinama (između nogostupa i privatne kuće) u onim domaćinstvima na području Grada u kojima trenutno nema nikoga zbog nemogućnosti dolaska iz inozemstva. Košnju će izvršiti Murs-ekom bez naplate.

19. Pozivaju se građani koji su u nemogućnosti održavati površine zbog nemogućnosti dolaska iz inozemstva da se jave KP-u Murs-ekom d.o.o. koje im prema važećem cjeniku može izvršiti uslugu košnje ili uređivanja posjeda. KP Murs-ekom d.o.o. može se kontaktirati na broj telefona: 040/543-314.

20. Zadužuje se ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice da do kraja godine provede postupak digitalizacije Knjižnice.

jelo gornje Međimurje u iznosu od 63,5 milijuna kuna, dok Međimurske vode provode projekt Aglomeracije vrijedan više od 253 milijuna kuna. Prvi spomenuti projekt (PRŠI - Plan razvoja širokopojasne infrastrukture) provodi se na području Grada te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova. Odabrani prijavitelj na ograničeni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU je Hrvatski telekom d.d. Obveza Grada Murskoga Središća kao nositelja projekta je potpisivanje Sporazuma o partnerstvu s Hrvatskim telekomom.

U prvoj polovici 2020. godine priprema se dokumentacija za postupak provođenja nabave, a do kraja godine očekuje se konačno odobrenje projekta i potpisivanje Ugovora. Projektiranje i izgradnja NGA mreže trajat će 36 mjeseci, dok je konačni rok za završetak radova 1. rujan 2023. godine. U sklopu projekta „WiFi4EU“ uvedene su nove pristupne točke za besplatni bežični Internet na području Grada. Što se tiče Aglomeracije, radovi se provode i priprema se dokumentacija za javnu nabavu za izvođenje radova za saniranje cesta koje su pod upravljanjem Grada Murskog Središća, a ceste će se sanirati nakon završetka Aglomeracije.

U naselju Peklenica nastavit će se radovi na sanaciji i uređenju pila kod Društvenoga doma.

Na spremištu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Križovec završeni su radovi. Na zgradi stare pošte i apoteke, s obzirom na dotrajalost vanjske fasade, nastavit će se radovi koji uključuju sanaciju i bojanje pročelja.

Cesta u Ulici Slatine ove godine bit će završena, asfaltirana i opremljena svom komunalnom infrastrukturom – objašnjavaju u Gradu.

Priroda i društvo

Aplicirani su ili su u postupku prijave infrastrukturni projekti i projekti od društvenog značaja, dodaje gradonačelnik Murskoga Središća, saborski zastupnik Dražen Srpak.

– Riječ je o građenju zida

urni na groblju u Murskom Središću i gledališta s pratećim sadržajima na stadionu Nogometnoga kluba Rudar. Treba spomenuti i projekt nabave dvaju novih vozila za odvoz smeća u vrijednosti od dvaju milijuna kuna. Druga faza

Aplicirani su ili su u postupku prijave infrastrukturni projekti i projekti od društvenog značaja

programa zapošljavanja žena na poslovima gerontodomaćica je prošla administrativnu provjeru te mu slijedi procjena kvalitete kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Grad je prijavio i projekte obnove pročelja i limarije na kapeli sv. Ane u Hlapičini te projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom. On podrazumijeva izgradnju lifta u zgradi stare škole, koju će se obnoviti te će se urediti prostorije za novu gradsku Upravu. Kraju su privedeni radovi na izgradnji pješačko-biciklističkih staza Peklenica-Križovec te u Hlapičini.

Kupljeno je zemljište za izgradnju kompostane u Murskom Središću, izrađena je projektna dokumentacija i prijavljen je projekt njezine izgradnje.

Ministarstvo prometa, veza i infrastrukture je temeljem prijave lani dodijelilo Gradu bespovratna financijska sredstava u iznosu od 40.000 kuna za uređenje skele „Fusek“ u M. Središću te skele u Križovcu. I dalje će se raditi na rekonstrukciji te uređenju društvenih domova na području Grada. Energetski je obnovljena zgrada DVD-a u Murskom Središću. Rekonstruirana je grobna kuća na groblju Peklenica-Križovec. Izgrađen je ribički dom koji bi mogao biti otvoren za Dane Grada, ako sve bude po planu, a modernizirana je i javna rasvjeta – navodi Srpak. Nažalost, zbog trenutne situacije s epidemijom koronavirusa postoji mogućnost da projekti koji su prijavljeni neće moći financirati nadležna tijela, obavještavaju iz Grada.

Oglasi

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a

Zbog sezonskog povećanja proizvodnje tražimo djelatnike za rad na:

MONTAŽI SUNCOBRANSKIH KONSTRUKCIJA STALNI RADNI ODNOS VIŠE IZVRŠITELJA Radno iskustvo i stručna sprema nisu uvjetovani.

Kontakt: 091 352 00 81 kristinaborscak@vis-cro.com Zaključno s 15. 5. 2020.

Cjelokupna ponuda artikala ne mora se nalaziti u svim prodavaonicama. Cijene su izražene u kunama i sadrže PDV. U cijenu nije uključen dekorativni materijal. Ponuda vrijedi do isteka zaliha, a najkasnije do 2. 5. 2020. Kod cijena i tehničkih podataka pridržavamo se prava i mogućnosti tiskarskih pogrešaka. Fotografije ne moraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda. Dostava kupljene robe se naplaćuje prema istaknutome cjeniku na prodajnom mjestu.

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

NA PODRUČJU CIJELOGA PRELOGA NOVA LED RASVJETA U okviru programa za primjenu mjera energetske učinkovitosti i ekologije, na sustavima javne rasvjete Grada Preloga, postojeće svjetiljke u cijelosti su zamijenjene novim LED svjetiljkama, i to po svim naseljima.

Sveukupno je, u razdoblju od studenog 2016. godine do ožujka 2020. godine zamijenjeno, odnosno novoizvedeno ukupno 1250 rasvjetnih tijela, izuzev Ulice dr. Ive Kečkeša, gdje je LED rasvjeta postavljena 2012. godine.

Dobavljač svih rasvjetnih tijela bila je tvrtka Zaslon

d.o.o. iz Zagreba, putem najma rasvjetnih tijela od tvrtke Grenke Hrvatska d.o.o. - Grenke Franchise Zagreb.

Ovaj će se veliki projekt financirati iz dijela uštede na potrošnji te putem održavanja javne rasvjete u razdoblju od četiri godine, ističu iz Grada. Radove na zamjeni i izvedbi nove LED rasvjete obavile su tvrtke D.G. Commerce iz Preloga te manji dio MAGIC-CO iz Ludbrega. U ovaj je projekt uloženo 3.697.047,16 kuna.

TRŽNICA.HR

Domaći proizvodi na jednome mjestu Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je sve poljoprivredne proizvođače da se pridruže nacionalnoj internet tržnici – Tržnica.hr. Riječ je online platformi Ministarstva poljoprivrede koja na jednom mjestu i iz udobnosti vlastitog doma omogućava kupoprodaju domaćih proizvoda s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva iz cijele Hrvatske. Putem ove platforme kupci imaju jedin-

stveni pregled proizvoda koji su dostupni na tržištu, koje odlikuju domaća proizvodnja te provjerena kvaliteta. Pritom sami biraju što će kupiti i kako će im proizvodi biti dostavljeni, a narudžbe plaćaju pouzećem.

Već u prva dva dana rada ove platforme, prijavilo se gotovo 550 proizvođača iz cijele Hrvatske, a među njima i veliki broj OPG-ova iz Međimurske i Varaždinske županije.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 23-godišnjak s područja Grada Čakovca počinio kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se da je u subotu, 25. travnja, u večernjim satima u Čakovcu iz stalka za bicikle u Zrinsko-frankopanskoj ulici ukrao zaključani ženski bicikl. Prema izjavi 50-godišnje vlasnice materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Ukradeni bicikl policijski službenici PP Čakovec oduzeli su od osumnjičenika te ga vratili vlasnici. Protiv 23-godišnjaka podnijet će se posebno izvješće.

ZASTUPNIK DRAŽEN SRPAK U SABORU O RO

„Integracija ovisi o što ran u predškolski odgoj i

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja stipendira sve redovite učenike srednjih škola, pripadn na visokoškolskim institucijama s 10.000 kuna – rekao je PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak sudjelovao je na 16. sjednici Hrvatskog sabora u raspravi o provođenju Zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u državnom Proračunu za potrebe nacionalnih manjina.

Napredak

MALA SUBOTICA

Ograde na dječjim igralištima Dječja igrališta diljem Hrvatske već više od mjesec dana zjape prazna, uslijed pandemije koronavirusa. Naznaka o njihovu otvorenju još nema, stoga mnogi pojedinci ili udruge koriste ovu priliku kako bi popravili ili dodatno osigurali dječja igrala.

Jedno od sigurnijih dječjih igrališta odsad je i ono

u Maloj Subotici, i to zahvaljujući članovima Eko udruge „Sveti Rok Benkovec“, koji su postavili letvice na ograde na dječjim igralištima u Benkovcu i Ulici braće Radića.

- Time su znatno uljepšali okoliš te djeci omogućili sigurnije igranje u budućnosti – ističu iz Općine Mala Subotica.

ENERGETSKA OBNOVA

Projekti u Međimurju I dok je natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća, za čiju je obnovu Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja osiguralo dodatna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu, trenutno odgođen, projekti energetske obnove javnih zgrada odvijaju se po planu.

Popis županija s najviše provedenih projekata energetske obnove javnih zgrada predvodi

Osječko-baranjska županija (98 projekata), a slijedi Bjelovarskobilogorska sa 72 projekta. Međimurska županija realizirala je 28 projekata, čija je ukupna vrijednost 139,4 milijuna kuna, od čega je 77,6 milijuna dobiveno bespovratno.

U okviru programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za energetsku obnovu javnih zgrada namijenjeno je 311 milijuna eura.

Istaknuto je pritom da je pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje na materinjem jeziku i pismu zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a ono se ostvaruje putem tri osnovna modela.

Osim osnovnih modela postoje i posebni oblici nastave poput ljetne i zimske škole te programa za uključivanje učenika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

- U pedagoškoj god i n i 2018./2019. 79 dječjih vrtića provodilo je program javnih potreba za djecu pripadnike nacionalnih manjina, u koji je bilo uključeno 2506 djece. Primjer dobre prakse je Dječji vrtić „Maslačak“ iz Murskog Središća. Integrirano je 35 djece romske

nacionalne manjine u četiri odgojno-obrazovne skupine u redoviti 10-erosatni program.

Troškove snose Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Grad Mursko Središće, a osiguran je i besplatni prijevoz.

U školskoj godini 2018./2019. osnovnoškolskim odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u svim modelima obrazovanja obuhvaćeno je ukupno 7013 učenika, dok je srednjoškolskim obrazovanjem obuhvaćeno 1459 učenika – izvijestio je Dražen Srpak.

Rečeno je da je tijekom 2018. godine postignut daljnji napredak na području obrazo-

Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ dobio je 4,4 milijuna kuna za svoj rad vanja, uključivanjem djece i učenika romske nacionalne manjine na svim razinama

obrazovnog sustava, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2020.

- Za provođenje Strategije u 2018. godini u državnom Proračunu su osigurana 32,4 milijuna kuna. Za djecu romske nacionalne manjine osigurava se uključivanje u programe predškolskog odgoja da bi se premostio jaz između socijalno-ekonomske situacije u kojoj djeca te manjine žive, jer je za uspješnost njihovog obrazovanja izuzetno važno što ranije uključivanje u pro-

IZ GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA MŽ UZ 28. TRAVNJA, NACIONALNI DAN

“Uz suradnju je moguće smanjiti

Nacionalni dan zaštite na radu u RH obilježava se 28. travnja. Međunarodna organizacija taj datum obilježava kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od 2003. godine, a Svjetski sindikalni pokret kao Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike te tako odaje počast svim žrtvama nesreća na radu i preminulima uslijed profesionalnih bolesti. Navedeni datum odabran je kao spomen na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u SAD-u.

– GSV u Međimurju prigodnom sjednicom godinama

obilježava taj dan zbog važnosti prava radnika na sigurno i zdravo radno mjesto. Ova godina je specifična po pandemiji

COVID-a 19. Posljedice utjecaja virusa na globalni svijet rada bit će dalekosežne, što će dovesti do nezaposlenosti

velikog broja ljudi i do siromaštva te je potrebno donijeti mjere koje će to stanje ublažiti.

Valja provoditi edukaciju rad-

Aktualno

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

PRE-KOMU 1,82 MILIJUNA ZA NOVE KAMIONE Projekt Gradskoga komunalnog poduzeća Pre-kom iz Preloga za nabavu dva nova komunalna vozila prošao je administrativnu i kvalitativnu kontrolu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vrijednost komunalnih vozila je 1,82 milijuna kuna, a bit će kupljena u okviru projekta „Opremanje i modernizacije Kompostane Prelog“.

- Ono čime se posebno možemo pohvaliti jest činjenica da

7

NOVA KLIMATIZACIJA

je sve projekte samostalno izradio naš projektni tim - istakao je Siniša Radiković, direktor Gradskoga komunalnog poduzeća Pre-kom.

Pre-kom usluge gospodarenja otpadom pruža na podruju Grada Preloga i općina Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen.

Zbog učestalih problema s grijanjem i hlađenjem prostorija, pogotovo u ljetnim mjesecima, prilikom većih okupljanja mještana, u Domu kulture u Podbrestu i Društvenom domu u Vulariji, Općina Orehovica odlučila se na ugradnju sustava za hlađenje, ventilaciju i rekuperaciju prostora. Početkom ožujka raspisan je postupak jednostavne nabave za ugradnju klima uređaja u Domu kulture u Podbrestu, a ugovorena vrijednost robe i radova iznosi nešto više od 170.000 kuna. Pokrenut je i postupak jednostavne nabave za Društveni dom u Vulariji. Općina Orehovica ponude je zaprimala do 30. travnja, a procijenjena vrijednost nabave je 93.000 kuna.

OMSKOJ NACIONALNOJ MANJINI:

nijem uključivanjem i obrazovanje!“

nike romske nacionalne manjine iznosom od 5000 kuna godišnje, a one e Srpak tijekom saborske rasprave. grame predškolskog odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stipendira sve redovite učenike srednjih škola, pripadnike romske nacionalne manjine iznosom od 5000 kuna godišnje, a one na visokoškolskim institucijama s 10.000 kuna – dodao je Srpak.

zabilježen i na uključivanju romske nacionalne manjine u kulturni i društveni život – rekao je Srpak, dodavši da je krovna organizacija Roma, Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, ostvarila financijsku potporu u iznosu većem od 4,4 milijuna kuna.

Srpa k je za saborskom govornicom rekao i da kod međimurskih Roma postoji ”Kali Sara” Da su mjere Vlade Repu- problem materinjeg jezika.

Naime, međimurski blike Hrvatske dobro Romi govore arusmjerene, smatra Srpak, dokazuh a i č n i m r uje i činjenica munjsk im, U prosincu 2018. o z a mjetbajaškim jezikom nom padu godine evidentiran („limba evidentije pad od 15,81 d Bajaš“) ranih nekoji nije zaposleposto nezaposlenih kodifinih osoba Roma u odnosu na romske ciran, a nacionalne kodificiran 2017. godinu manjine. jezik svih - U prosinRoma, odnocu 2018. godine sno romani chib, evidentiran je pad ne razumiju. nezaposlenih osoba od 15,81 - Imamo tako situaciju u posto u odnosu na prosinac kojoj djeca romske nacionalne 2017. godine. Visok porast manjine u Međimurju nemaod čak 18,98 posto bilježi se ju mogućnost organizacije i u okviru korištenja mjera nastave na svojem jeziku, a za poticanje zapošljavanja. hrvatski jezik mnogi ne razuVidljivi su pomaci i u područ- miju dobro – rekao je Srpak.

Gradonačelnik Murskoga ju kvalitete te dostupnosti zdravstvene zaštite za pri- Središća nije propustio pripadnike romske nacionalne liku da odgovori saborskom manjine. Jednaki je napredak zastupniku i predstavniku

manjina Veljku Kajtaziju na njegove brojne istupe posljednjih tjedana.

Pojedinačni ispadi

- Točno je da u Međimurju živi veliki broj romske nacionalne manjine. Netočno je pak da se ne ulaže u tu zajednicu.

Samo u romskom naselju u sastavu Grada Murskoga Središća uložena su dva milijuna eura iz programa IPA te je naselje u potpunosti uređeno. Boravak romske djece u gradskom vrtiću sufinancira se s 300.000 kuna godišnje uz niz drugih obveza koje se sufinanciraju iz gradskoga Proračuna. Na razini županije je to zasigurno višemilijunski iznos. Zdravstvena skrb je jednako dostupna svima. Unatoč tome ima puno problema koje čine pojedinci, naglašavam pojedinci. Posljednji slučaj se odvio kad su vatrogasci koji su izašli na teren nakon dojave o požaru, gađani kamenjem, vjerojatno za nagradu što su došli. Drago mi je što je i zastupnik Kajtazi osudio takvo ponašanje. Integracija romske nacionalne manjine je nasušna potreba i svi koji smo dionici političkog života dužni smo raditi na njoj bez iskorištavanja tih problema u političke svrhe – zaključio je Srpak.

N ZAŠTITE NA RADU U REPUBLICI HRVATSKOJ, PORUČUJU:

ti broj ozljeda na radu!” nika o primjerenoj zaštiti na

GSV u Međimurju prigodnom sjednicom godinama obilježava taj dan zbog važnosti prava radnika na sigurno i zdravo radno mjesto radu, a ona mora početi već od

srednjoškolskog obrazovanja.

Zaštita na radu trebala bi se uvrstiti u redovni srednjoškolski proces, osobito u onim školama u kojima se školuju kadrovi za zanimanja u metalnoj, drvnoj, građevinskoj i sličnim industrijama gdje je opasnost od ozljeda veća. U zadnjih nekoliko godina postignuti su značajni pomaci u zaštiti na radu u RH, no svjedoci smo da se zbog nepažnje radnika, nedostatka adekvatne zaštitne opreme ili drugih uzroka u zadnje vrijeme događa i veći broj ozljeda na radu, od kojih

neke i sa smrtnim ishodom.

Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika. Poslodavac je dužan zaštiti radnika adekvatnom opremom i educirati ga o korištenju opreme. Ako radnik ne koristi opremu adekvatno, valja primijeniti sankcije. Uz suradnju državnih tijela, poslodavaca i radnika moguće je smanjiti broj ozljeda na radu!

– poručuju iz GSV-a MŽ te upućuju apel svim radnicima i poslodavcima da učine sve kako bi se stvorili primjereni radni uvjeti i zaštita na radu.

OPĆINA OREHOVICA

Radovi na vodovodu i u zoni Podbrest Vodovodna mreža u zoni Križopotje ukupne je duljine 1084 metara PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

predviđena vrijednost projekta iznosi 452.000 kuna.

Vodovodna mreža u zoni Križopotje ukupne je duljine U Orehovici je u srijedu, 1084 metra.

U Gospodarskoj zoni Pod15. travnja, održan koordinacijski sastanak radi dogo- brest su pak završeni radovi na izgradnji I. faze vora o početku radoprometnice koja va na izgradnji povezuje vo do vo d ne županijsku mreže u Vrijednost i lokalnu zoni Kriradova na vodovodnoj cestu. žopotje.

U prNa s amreži iznosi 452.000 voj fazi sta n ku kuna, od kojih je radov a su suizgradjelovaAgencija za plaćanje u đen je li predpoljoprivredi osigurala d io cestavnici ste koji se Općine 413.000 sastoji od O re hov iprometnice ca, Međidužine 828 memurskih voda i tara te uzdužnih Hidrotehnike, kao i parkirališta s lijeve i desne zakupci susjednih poljopristrane prometnice. Novoizvrednih zemljišta.

Radovi na proširenju vo- građena parkirališta stvorila dovodne mreže za već ranije su potreban parkirni prostor planiranih 80-ak gradilišta uz groblje u Podbrestu. Riječ su u tijeku, a na istom po- je p ukupno 78 parkirališnih dručju izvodit će se i pli- mjesta od čega su četiri za novod te ostala komunalna osobe sa smanjenom poinfrastruktura, odnosno kretljivošću.

Radovi na izgradnji ceste cesta i trafostanica. Projekt je sufinanciran od stra- započeli su krajem kolovone Agencije za plaćanje u za 2019. godine, a ukupna poljoprivredi, ribarstvu i vrijednost investicije je 1,78 ruralnom razvoju u iznosu milijuna kuna.

Projekt je sufinanciran od 413.000 kuna, dok će preostale troškove podmi- od strane Ministarstva reriti Općina Orehovica iz gionalnog razvoja i fondova svoga Proračuna. Ukupni Europske unije u iznosu

od 500.000 kuna, dok je preostali dio podmiren iz općinskog Proračuna.

Ulaganje u komunalnu infrastrukturu u Gospodarskoj zoni Podbrest preduvjet je za gospodarski razvoj Općine Orehovica. U 2020. godini predviđen je nastavak radova na izgradnji ceste i uspostavi javne rasvjete u Zoni. Procijenjena vrijednost projekta je veća od 6,3 milijuna kuna, a prijavljen je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te se traži sufinanciranje u iznosu od milijun kuna.

- S obzirom na nastalu situaciju s koronavirusom nadamo se da Ministarstvo neće odustati od sufinanciranja projekta, pogotovo od ovakvih koji su od značaja za gospodarski razvoj. Da bi se uspješno dovršio projekt izgradnje spojne ceste u izdvojenom području Gospodarske zone Podbrest, potrebno je ishoditi dodatna sredstva, stoga je u planu prijaviti spomenuti projekt na još neki od raspisanih natječaja, a posebno se nadamo da će Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisati natječaj za Mjeru 7.2.2. – poručuju iz Općine Orehovica.

8

Život

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

PODIJELJENI PAKETI ZA POMOĆ BRANITELJIMA Koordinacija udruga iz Domovinskog rata Međimurske županije javlja da su na inicijativu Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Međimurske županije povodom uskrsnih blagdana i pandemije COVID-a 19 za hrvatske branitelje slabijeg imovinskoga stanja osigurani prigodni paketi prehrambenih proizvoda. Podijeljena su 24 komada uskršnjih košarica koje su osigurali Međimurska županija, Moto klub Veterani Croatia i Udruga hrvatskih branitelja liječenih

ŽIVOT

od PTSP-a. Preostalih 39 paketa je osiguralo Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec.

USPJEH STUDENTICA MEĐIMURSKOG VELEUČILIŠTA U ČAKOVCU

Danijela, Ivana i Ela osvajaju glagoljicom, a Tena kulinarstvom Danijela Grgek, Ivana Husajina i Ela Trstenjak ostvarile su treće mjesto na 2. Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije osmislivši računalnu igru „Quatro“, a Tena Kovačić prvo mjesto u kulinarskom show-u HRT-a „Kuhan i pečen“ PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Studentice specijalističkog diplomskog stručnoga studija Menadžment turizma i sporta, Danijela Grgek, Ivana Husajina i Ela Trstenjak ostvarile su treće mjesto na 2. Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Izvannastavne aktivnosti

Proglašenje najboljih timova održano je u subotu, 25. travnja, na virtualnoj ceremoniji koju je predvodio

Računalna igra „Quatro“ osmišljena je po uzoru na igru „Država, grad, selo“ prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije nacionalno je i međunarodno natjecanje organizirano za srednjoškolce i studente

iz Hrvatske i inozemstva.

Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je „OSvajanje glagoljicom“ što znači da su natjecatelji morali ponuditi rješenje putem jednog ili više sektora kreativne industrije koji odgovara na pitanje „Kako OSvajati glagoljicom u novom mileniju?“, objašnjavaju iz MEV-a.

Cilj natjecanja bio je potaknuti na sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima za razvoj vještina, kritičko razmišljanje, kreativnost i unaprjeđivanje stečenih znanja. Danijela, Ivana i Ela predložile su svoje kreativno idejno rješenje, u kategoriji natjecanja „Kreativni planet“, u obliku računalne igre

„Quatro“.

Igru su osmislile po uzoru na igru „Država, grad, selo“, a moguće ju je igrati i korištenjem VR naočala i čitača pokreta koji daju dodatan doživljaj stvarnosti. Igra je namijenjena osobama koje vole zabavu, isprobavati nove stvari, pustolovima, osobama željnima novih

znanja i usavršavanja novih vještina, kao i digitalno osviještenim osobama.

Sudjelovanje studentica na natjecanju podržali su njihovi mentori dr. sc. Andrijana Kos Kavran, v. pred. i Daniel Herman, stručni suradnik.

- Vrijeme izolacije puno nam je pomoglo da kvalitetno radimo na zadatku zbog

viška slobodnog vremena. Ja sam osobno naučila raditi i koristiti programe koje prije nisam te raditi sa alatima za koje nisam ni čula. Ključna stvar u rješavanju zadatka je definitivno timski rad s osobama koje te poslovno nadopunjuju – rekla je studentica Ela, na koju se nadovezala studentica Ivana. - Preporučujemo ostalim studentima uključivanje u natjecanja jer će rezultirati njihovim osobnim zadovoljstvom, samopouzdanjem i poticanjem kreativnosti – rekla je Ela Trstenjak.

Osim izvrsnih rezultata primijenjenog znanja studenata MEV-a, oni se ističu i u natjecanjima izvan Veleučilišta. Naime, Tena Kovačić, studentica preddiplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta, je u veljači ove godine osvojila prvo mjesto u kulinarskom šouu HRT-a „Kuhan i pečen“.

Na šou se spontano prijavila iz znatiželje, a otkrila je da nije uopće pomišljala na pobjedu.

– Sudjelovanje je bilo odlično iskustvo. Puno sam toga naučila, prije svega o samoj sebi, nekim svojim sposobnostima i karakternim crtama za koje nisam znala da ih imam – objasnila je Kovačić.

Život

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

9

UNICEF S PARTNERIMA OSIGURAO TABLETE I ZA MEĐIMURSKE UČENIKE Pandemija koronavirusa školske je aktivnosti preselila u online okruženje, a novonastala situacija poseban je izazov za obitelji s djecom koja nemaju informatičku opremu i pristup internetu za pohađanje škole na daljinu.

Stoga je UNICEF, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i partnerima, osigurao nabavu tableta i SIM kartica za ranjive skupine djece kako bi podržao njihovo školovanje u okolnostima pandemije koronavirusa.

Ukupno je osigurano 100 tableta u vrijednosti od 120.000 kuna za djecu romske nacionalne manjine koja nemaju opremu za sudjelovanje u nastavi na daljinu, a među njima su i učenici iz Međimurske županije.

Podijeljeno je također i 500 SIM kartica s 22 GB internetskog prometa mjesečno za djecu koja nemaju pristup internetu iz 52 škole diljem Hrvatske za cijelo vrijeme trajanja nastave na daljinu.

- U okolnostima izolacije zbog pandemije koronavirusa djeca iz ranjivih skupina izložena su povećanom riziku da ne usvoje školsko gradivo i da ga nikad više ne nadoknade, što može imati dugoročne posljedice na njihovo obrazovanje. Iznimno je važno da kao društvo, i u kriznim vremenima, posebnu pažnju pridajemo osiguravanju jednakih prilika za svako dijete – izjavila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

UZ DAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, 30. TRAVNJA:

“Suradnja i solidarnost ključni za suočavanje s izazovima!”

Uz snimku na kojoj su učenici Gimnazije Josipa Slavenskog, članovi benda Poetikon, izveli poznatu narodnu pjesmu “Protuletje se otpira”, županijski čelnici poželjeli su žiteljima sve najbolje!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Protekloga četvrtka, 30. travnja, kratkim live obraćanjem predsjednika Skupštine Međimurske županije Mladena Novaka te međimurskoga župana Matije Posavca, ali i skromno kod spomenika poginulim braniteljima i spomenika „Oproštaj“ unutar zidina Staroga grada u Čakovcu, obilježen je Dan Međimurske županije te Spomendan Zrinskih i Frankopana. Prije 349 godina u Bečkom Novom Mestu smaknuti su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, dvojica hrvatskih velikana koji su dali svoje živote boreći se za samostalnost Hrvatske i prava hrvatskog naroda.

Kako je naglasio Novak, važan povijesni datum za Međimurce dočekao se u posebnim okolnostima koja ne dopuštaju velika okupljanja i uobičajena slavlja.

Upravo u tome, dodao je, krije se prilika da razmislimo što međimursko zajedništvo znači i kakve nam gospodarske, kulturne i kreativne perspektive otvara.

Vlastite snage

– U danima novih izazova, suradnja i solidarnost u oslanjanju na vlastite snage bit će

murske županije uz vjeru da ćemo zajedničkim radom, zalaganjem i solidarnošću nastaviti graditi bolje društvo i siguran život za sve nas, stanovnike Međimurske županije! – poručio je u svojoj čestitiki.

Držite se mjera!

“Pandemija koja je zaprijetila cijelom svijetu i njegovim civilizacijskim vrijednostima još je jednom pokazala presudnu vrijednost općeg dobra.”

– Mladen Novak presudni u brzom i učinkovitom rješavanju problema s kojima nemamo iskustava. Vjerujem da ćemo ih, kao i uvijek dosad, prihvatiti kao nove razvojne prilike i prići im uvažavajući znanstvene spoznaje i stručna znanja, s disciplinom i odgovornošću kakvu smo pokazali i u

sprječavanju širenja pandemije u granicama našeg Međimurja.

Ovih dana najviše smo okrenuti svome domu, najbližima, njihovoj sigurnosti i dobrobiti, zabrinuti za egzistenciju svojih obitelji i za način života koji nije samo zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, nego i odraz

našeg identiteta i moralnih vrijednosti koje nas određuju.

Upravo se njih ni u kojoj situaciji ne odričemo: bit će nam osnovni kriterij donošenja niza odluka koje su pred nama i kojima ćemo svakom stanovniku Međimurske županije pomoći da što lakše svlada poteškoće i

ugroze s kojima se sada susreće: da sačuva svoje radno mjesto, stabilnu egzistenciju, sigurnost obitelji, obrazovanje i razvoj svoje djece i zdravlje, svoje i cijele zajednice. Pandemija koja je zaprijetila cijelom svijetu i njegovim civilizacijskim vrijednostima još je jednom pokazala presudnu vrijednost općeg dobra, razvoja društvenih institucija i solidarnosti u kriznim situacijama. Nama u Međimurju potvrdila je da smo, ulažući u zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje i logistiku realno i dobro postavili prioritete.

Resursi koje smo zajedničkim snagama i odricanjima mnogih generacija izgradili danas nam jamče stabilnost, sigurnost i uspješno prevladavanje teškoća koje su pred nama. S tim vam mislima čestitam Dan Međi-

Na Novaka se nadovezao i župan Posavec koji se osvrnuo na projekte koji su dosad ostvareni ili koji se još uvijek realiziraju unatoč pandemiji, kao i na planove. Apelirao je da se i nadalje svi pridržavaju mjera koje donose nacionalni i županijski stožeri. Rekao je da su upornost, marljivost i odlučnost odlike koje su nam potrebnije nego ikad, zahvalivši zdravstvenim djelatnicima, policijskim službenicima, vatrogascima, volonterima, stožerima, članovima Crvenoga križa i drugima koji neumorno rade da bi sačuvali naše živote.

Na prigodnom videouratku su prikazani spomenuti projekti.

Uz snimku na kojoj su učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, članovi školskoga benda Poetikon, otpjevali i odsvirali poznatu međimursku narodnu pjesmu “Protuletje se otpira”, županijski čelnici poželjeli su Međimurkama i Međimurcima sve najbolje uz Dan Međimurske županije.

DONESENE MJERE ZA UBLAŽAVANJE ŠTETNIH POSLJEDICA VIRUSNE PANDEMIJE

U Maloj Subotici protiv katastrofe nizom stavki

Općinsko vijeće Općine Mala Subotica je na prijedlog općinskog načelnika Valentina Škvorca donijelo sljedeće

mjere za ublažavanje štetnih posljedica izazvanih pandemijom virusa COVID-19 za fizičke i pravne osobe s pod-

ručja Općine Mala Subotica: 1. Oslobađaju se obveze plaćanja rate komunalne naknade za jedan kvartal 2020. godine SVE fizičke osobe.

2. Oslobađaju se obveze plaćanja rate komunalne naknade za jedan kvartal sve pravne osobe kojima je zabranjen rad odlukom Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Ostalim pravnim osobama umanjuje se iznos komunalne naknade za jedan kvartal za 2020. godinu za 30%.

3. Oslobađaju se obveznici poreza na potrošnju plaćanja istog u cijelosti i to od dana

stupanja na snagu Odluke Stožera civilne zaštite i trajat će naredna tri mjeseca

Za vrijeme trajanja zabrane rada Dječjeg vrtića “Potočnica” Mala Subotica roditelji nisu dužni plaćati troškove vrtića nakon proglašenja prestanka kriznih mjera.

4. Na 10 0.0 0 0 kuna se

povećava alokacija sredstava za Program ulaganja u poduzetništvo, koji se planira objaviti u trećem kvartalu 2020. godine.

5. Oslobađaju se obveze plaćanja zakupnine poslovni subjekti iz djelatnosti zdravstva koji imaju u zakupu poslovne prostore u vlasništvu Općine Mala Subotica.

6. Za vrijeme trajanja zabrane rada Dječjeg vrtića “Potočnica” Mala Subotica roditelji nisu dužni plaćati troškove vrtića. Trošak isplate plaća i režijskih troškova preuzima Općina Mala Subotica.

7. Održavanje svih općinskih manifestacija kojima je organizator Općina Mala Subotica ili mjesni odbori se obustavljaju do daljnjega.

8. Ulaganja u udruge predviđena Proračunom za 2020. godinu se smanjuju prema broju mjeseci trajanja epidemije.

I druge općine bore se za smanjenje štetnih posljedica pandemije virusa, no svaka to radi u skladu s procjenom čelništva. Vidjet ćemo hoće li hvalevrijedne inicijative slične ovoj slijediti i druge međimurske jedinice lokalne samouprave.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

MEDICINSKA POMAGALA DOSTUPNA PUTEM E-DOZNAKE!

ZDRAVLJE

Ortopedska i druga pomagala serijskog načina proizvodnje koja propisuje izabrani liječnik, ako to listama pomagala nije drukčije utvrđeno, odsad može propisati elektroničkim putem, putem e-doznake.

Potvrde za dugi bijeli štap za slijepe, sat za slijepe, uređaje za neograničeno skeniranje razine glukoze u međustaničnoj tekućini s odgovarajućim senzorom ili trakice za mjerenje razine šećera

u krvi za slijepe dijabetičare mogu se ostvariti putem e-doznake.

E-doznaku se može naručiti telefonom kod svog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Kada liječnik odobri e-doznaku, sve što trebate napraviti jest telefonom ili e-mailom dostaviti svoj matični broj sa zdravstvene iskaznice ili OIB i pomagala će stići na kućnu adresu.

E-doznaku se može naručiti telefonom kod liječnika opće prakse FOTO: HZJZ

HITNA MEDICINSKA SLUŽBA

Nacionalni dan i 8. godišnjica osnutka Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se 30. travnja, a 17. travnja Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije obilježava osmu godišnjicu osnutka. Proteklih godina na Nacionalni dan hitne medicinske službe djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije u svim trima međimurskim gradovima informirali su građane o radu Zavoda i educirali ih kako pomoći ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi.

- S obzirom na to da zbog epidemije virusa COVID-19 ove godine ne možemo organizirati edukacije s građanima, pozivamo sve građane da prate našu web i Facebook stranicu te pogledaju materijale koje

smo za njih pripremili – poručuju iz ZHM-a Međimurske županije, dodajući da je povodom obilježavanja ovoga dana snimljen video vezan uz novonastalu epidemiološku situaciju.

Zavod za hitnu medicinu MŽ ovim putem čestita svim „hitnjacima“ diljem Republike Hrvatske Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Osim toga, s obzirom na izvanrednu situaciju i nemogućnost održavanja „Dana otvorenih vrata“, osma godišnjica osnutka Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije ove je godine obilježena prezentacijskim materijalom o uspješnosti rada koji je priložen na stranicama Zavoda MŽ.

GLASNIK

Isus na nekoliko mjesta u Bibliji jasno govori da će dopustiti razne znakove prije svršetka svijeta. Kroz povijest ti znakovi su za neke bili kuga u srednjem vijeku, katastrofalni potresi, Prvi ili Drugi svjetski rat, za neke su to bile strahote u Domovinskom ratu, za neke je to bio poguban tsunami prije nekoliko godina. Ti znakovi i strahote za mnoge su zaista bili kraj njihova svijeta, a za druge, za one koji su preživjeli, upozorenje da se obrate i vrate Bogu te da svoju djecu i bližnje pouče Božjem nauku i istinskim vrijednostima u životu. Nedavno sam čuo zanimljivu pričaju nepoznatog autora: „Ja sam Glasnik! Da vas zaustavim, da vas opametim, da vam probudim savjest, da vam skrenem pažnju! Požari vas nisu zaustavili, poplave vas nisu zaustavile, potresi vas nisu zaustavili, ratovi vas nisu zaustavili! Živjeli ste brzo, natjecali ste se u svemu!

U novcu, u poslu, u veličini kuća, dubini džepa, ljepoti, modi, oholosti, a srca su vam se polako ledila! Cijenili ste stečeno umjesto onoga koji vam daje životni dah da stječete. Zaboravili ste kako zvuči cvrkut ptica, zaboravili ste na zvuk žubora rijeke, na svoje najmilije, na bogatstvo obitelji i zajedništva s Bogom. Ništa vas nije moglo zaustaviti! Čujete li sada kako tišina progovara? Čujete li cvrkut ptica na pustim ulicama gradova? Čujete li u tišini doma po-

Mladen Dominić Kristova Crkva trebu za ljubavlju vaših najmilijih?

Nemojte se bojati, ja vam nisam neprijatelj, ja sam samo Glasnik. Tu sam da vas upozorim, da prebrzo živite, da čeznete za krivim vrijednostima. Obratite se od vlastite sebičnosti! Okrenite se živome Bogu. Tada će nijema tišina ove bolesti prijeći u veseli žamor zajedničkog života s našim bližnjima.”

Prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Pročitajte u Bibliji kako nam valja živjeti. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća).

Nazovite nas na 042 311 202.

PREPORUKE PROJEKTNOG TIMA “ŽIVJETI ZDRAVO”

Kako organizirati rad od kuće?

Neki uz rad od kuće cjelodnevno brinu o djeci, starijim članovima obitelji i kroničnim bolesnicima, zbog čega mogu imati poteškoća u koncentraciji i biti manje produktivni

Uslijed epidemije koronavirusa i izvanrednih preventivnih mjera, naš se život značajno mijenja, a to uključuje i nove uvjete rada – rad od kuće.

Nekima će ovaj oblik rada biti novo iskustvo. To iskustvo za neke može biti ugodno, a za neke stresno i iscrpljujuće. Treba imati na umu kako neki uz rad od kuće cjelodnevno brinu o djeci uslijed obustave rada vrtića i škola, o starijim članovima obitelji i kroničnim bolesnicima, zbog čega mogu imati poteškoća u koncentraciji i biti manje produktivni. Osim toga, ova situacija kod nekih može izazvati emocionalne teškoće, intenzivan strah i zabrinutost, što također može utjecati na produktivnost. Važno je da i poslodavci budu svjesni da ova situacija nije uobičajena, već da je za neke njihove djelatnike izuzetno teška i stresna te tome prilagode svoje zahtjeve i budu fleksibilniji.

Svatko tko radi od kuće treba izabrati načine koji njemu i njegovoj situaciji nabolje pomažu da i dalje bude produktivan, očuva mentalno zdravlje i osjećaj da pridonosi obitelji i zajednici.

Mjesto, vrijeme i plan

Kako bi rad od kuće bio što uspješniji, vrijede neka univerzalna pravila kao što je dobra organizacija, stoga u nastavku pročitajte nekoliko savjeta projektnog tima „Živjeti zdravo“.

Kako biste si osigurali uspješan i produktivan rad od kuće, potrebno je pronaći svoj djelić doma koji bi vama mogao poslužiti kao radni prostor koji će biti funkcionalan, praktičan te

u kojemu možete neometano društvenih mreža, obiteljskih raditi. Boravak i sjedenje u interakcija i slično. Napravite radnom kutku šalje poruku dobar raspored rada i jasno istavašem mozgu da je vrijeme knite kad ste zauzeti s poslom da se usmjerite na obavljanje te niste u mogućnosti obavljati zadataka. druge zadatke. Ugasite Poželjno je pritelevizor i izbjegapremiti se kao da vajte ili ograničiidete na posao, te broj posjeta Produktivnost odnosno zadrd r u št ven im i postignuća u mrežama te žati jutarnje t a ko sm ar it u a le jer ovim situacijama će to pomonjite broj potrebno distrakcija ć i s t vor it i i povećajte pre do d ž b u je drugačije p r o d u k t i vkao da radite procjenjivati u uredu. Nanost.

Treba imati na dalje, planiranje umu da svatko od pridonosi osjećaju nas ima različite potrekontrole, stoga jasno odredite vrijeme za posao koje be, a tome treba prilagoditi i rad ćete prilagoditi i svojim obi- od kuće. Ako i ne izvršite sve teljskim obavezama te napišite zadatke s popisa ili vaš raspored popis zadataka i plan njihovog ne ide prema planu, nemojte izvršavanja. Kako biste pritom biti strogi prema sebi. Ako je ostali fokusirani, važno je raditi potrebno, usporite te prilagoredovite pauze. Poželjno je tada dite plan svojim potrebama i obaviti kratku 10-minutnu mogućnostima. Produktivnost vježbu jer je tjelesna aktivnost i postignuća u ovim situacijama važna za očuvanje tjelesnog i potrebno je drugačije procjementalnog zdravlja, a pomaže njivati. Sjetite se: ako danas ne i da se lakše koncentriramo uspijete, sutra možete ponovno na radne zadatke. Osim toga, pokušati. Ovakav način razmito je dobra zamjena za nefor- šljanja je uvažavajući i njegujući malne razgovore s kolegama te nas potiče da se lakše nosimo u uredu kada se odmičemo od s izazovima. digitalnih uređaja. Ipak, dobro je ostati u kontaktu s kolegaŠto s djecom? ma putem chata i ostalog jer Mnogi roditelji uz rad od si tako možemo međusobno kuće moraju cjelodnevno bripružiti podršku, smanjiti osje- nuti i o djeci, pri čemu treba ćaj izolacije te poticati zdrave imati na umu da je ova situacija nova i također stresna za djecu suradničke odnose. jer se i njihova svakodnevica mijenja. Obratite pažnju na Distrakcije Kako bi što uspješnije orga- njihove emocionalne potrebe nizirali rad od kuće, važno je – vaša djeca će možda trebasmanjiti broj distrakcija poput ti dodatnu ljubav, podršku i telefonskih poziva, televizije, pažnju. Dijeljenje i razgovor o

emocijama u krugu cijele obitelji može osnažiti i vas i djecu.

Kako bi lakše organizirali privatne i poslovne obveze, važno je da se kao obitelj dobro organizirate, a da pritom posao ne remeti vaše obiteljske aktivnosti, ali i obrnuto. Na razumljiv i dobno prihvatljiv način pokušajte objasniti djeci što uključuje rad od kuće. Pokušajte organizirati posao tako da radite onda kada djeca spavaju, igraju se ili obavljaju školske zadatke, a raspored aktivnosti

I poslodavci moraju biti svjesni da je situacija rada od kuće za neke djelatnike izuzetno teška i stresna dogovorite s njima kako bi i oni stvorili rutinu.

Imajte na umu da rad od kuće s djecom, koliko god težak i stresan bio, čini našu obitelj i nas te druge ljude sigurnim.

Ovo je prilika da u novoj situaciji saznate kako se vi i vaša obitelj nosite s novim izazovom i kako na to reagirate te da naučite nešto novo o sebi.

Ako vam je teško, teško se koncentrirate, osjećate se bespomoćno i beznadno, povlačite se, imate napadaje bijesa ili vas preplavljuju tjeskoba i strahovi te imate teškoća u svakodnevnom funkcioniranju, možete se javiti stručnjacima za mentalno zdravlje koji pomažu razgovorom.

Zdravlje

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

11

USPOSTAVLJENA PLATFORMA ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA LJUDI KOJI KORISTE DROGU Kako bi se suočilo s dosad neviđenim izazovima koji proizlaze iz pandemije virusa COVID-19, Vijeće Europe i njezini različiti entiteti poduzimaju zajedničke radnje kako bi podržali države članice u njihovim naporima u ublažavanju posljedica ove krize.

Tajništvo Pompidou Groupe je uz potporu predsjedništva i u suradnji s Direktoratom za ljudska prava Vijeća Europe razvilo alat za podršku vladama i stručnjacima sa svr-

hom zaštite zdravlja ljudi koji konzumiraju drogu i smanjenja rizika od širenja virusa među rizičnim skupinama. Kao dio važeće strategije komunikacije i društvenih medija Pompidou Grupe uspostavljena je online platforma pod nazivom „Spasite živote - zaštitite ljude“ za razmjenu iskustava u rješavanju praktičnih izazova proizašlih iz pandemije virusa COVID-19.

Navedena platforma služit će kao alat za

donositelje odluka i praktičare koji nudi online primjere iz prakse usmjerene na ublažavanje štetnih učinaka koronakrize te povezanih ograničenja za ljude koji koriste drogu, kao i osobe koje su u kontaktu s njima.

Online platforma službeno je pokrenuta 20. travnja i funkcionirat će na šest radnih jezika – francuskom, engleskom, ruskom, talijanskom, španjolskom i njemačkom.

UDRUGA RODA OBRATILA SE MINISTRU ZDRAVSTVA I PEDIJATRIJSKIM DRUŠTVIMA:

“Odvajanje djeteta od roditelja tijekom hospitalizacije ugrožava djetetovo zdravlje!”

Roda se pismom obraća zbog niza pristiglih pritužbi o zabrani boravka roditelja u hrvatskim bolnicama uz hospitaliziranu malodobnu djecu te o zabrani posjeta roditelja, uz napomenu da se u velikom broju slučajeva radi o djeci staroj svega nekoliko tjedana ili mjeseci

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Udruga „Roditelji u akciji“ – Roda pismom se obratila ministru zdravstva Viliju Berošu i stručnim pedijatrijskim društvima, skrenuvši pažnju

Svako dijete na bolničkom liječenju ima pravo uz sebe imati roditelja u pratnji na problematiku odvajanja djece od roditelja tijekom bolničkog liječenja. Obratili su im se zbog niza pristiglih pritužbi o zabrani boravka roditelja u hrvatskim bolnicama uz hospitaliziranu malodobnu djecu te o zabrani posjeta roditelja hospitaliziranoj djeci, uz napomenu da se u velikom broju slučajeva radi o djeci staroj svega nekoliko tjedana ili mjeseci, kao i da se pritužbe odnose jednako na djecu koja su dojena, kao i onu koja nisu.

Nedopustivo

Iz Udruge ističu da se ovdje ne radi samo o odvajanju isključivo dojene djece od majki, prekidu dojenja, ili o nemogućnosti roditelja da vidi

Prisustvo roditelja uz dijete dokazano smanjuje trajanje hospitalizacije i ubrzava oporavak dijete rođeno prije termina ili majke da boravi u bolnici uz dijete rođeno prije termina, nego o pravu svakog djeteta da na bolničkom liječenju uz sebe ima roditelja u pratnji.

Nedopustivo je da djeca koja

su bolesna i njihovo stanje zahtijeva bolničko liječenje budu sama u bolnici u 21. stoljeću, upozoravaju iz Rode.

- Pratimo zadnjih dana najave postupnoga smanjenja zaštitnih epidemioloških mjera

i ovim putem apeliramo da se takve prakse odvajanja djece koje su uvedene u svrhu zaštite od zaraze odmah ukinu, s obzirom na činjenicu da njihovo uvođenje nije ni bilo temeljeno na znanstvenim dokazima – apeliraju iz Udruge.

Dodaju da su u potpunosti svjesni zahtjevne javnozdravstvene situacije u kojoj se našlo cijelo društvo, ali da ovakve krizne situacije ne bi smjele biti izgovor ili poticaj za onemogućavanje praksi temeljenih na znanstvenim dokazima kojima se, među ostalim, i olakšava rad zdravstvenim djelatnicima.

- Naime, prakse odvajanja djeteta od roditelja tijekom hospitalizacije, uz djetetovu osnovnu dijagnozu zbog koje je hospitalizirano, traumatiziraju dijete, kompromitiraju

kod djeteta nesigurnost, strah i bol. Ulaskom djeteta u nepoznato bolničko okruženje koje i u normalnih okolnostima za dijete može predstavljati neprijateljsko okruženje, a pogotovo u okolnostima pandemije, kada zdravstveno osoblje nosi zaštitne maske, odijela i rukavice, kod djeteta se može razviti akutna reakcija na stres, čak i posttraumatOdvajanje ski poremećaj, majke i djeteta kao što su pokazale prepomože uzrokovati ruke Europnjegov imui prestanak nološki sustav ske udruge za te ugrožavaju hospitaliziranu dojenja njegovo zdravlje djecu. Zbog toga i dobrobit. Uz to, djetetova trauma prisustvo roditelja uz može imati teške i dudijete dokazano smanjuje tragoročne posljedice – ističu.

Osim toga, navode da odjanje hospitalizacije i ubrzava oporavak, stoga je omogućava- vajanje majke i djeteta može nje boravka roditelja uz dijete uzrokovati i prestanak dojenja, i važna epidemiološka mjera u što ima dugoročne zdravstvene ovim trenucima – napominju posljedice za dijete i majku. u pismu, dajući primjer drugih Dojenje ima potencijal skratiti europskih zemalja koje nisu djetetov boravak u bolnici.

- Pozivamo vas zato da što uvele takve prakse. prije djelujete svojim autoriDugoročne tetom i putem svojih stručnih organizacija da bi se na bolničposljedice - Odvajanje od roditelja usli- kim odjelima diljem Hrvatske jed bolničkog liječenja u bilo odmah omogućio boravak kojoj dobi za dijete predstavlja roditelja uz hospitalizirano šok i strah koji ostavlja poslje- dijete, i u svrhu dobrobiti djedice za cijeli život. Djetetovo ce, ali i cijeloga zdravstvenoga zdravstveno stanje zbog kojega sustava – poručuju iz Udruge je bilo hospitalizirano izaziva Roda.

DAN BEZ DIZALA – PANEUROPSKA INICIJATIVA U SKLOPU NOWWEMOVE KAMPANJE

Koristili stepenice za vježbe snage i izdržljivosti Dan bez dizala, 29. travnja, je paneuropska inicijativa koju je u sklopu NowWeMOVE kampanje 2015. godine pokrenula Međunarodna organizacija za sport i kulturu iz Kopenhagena (International Sports and Culture Association - ISCA). Ovom se inicijativom želi potaknuti ljude da iskoriste svaku priliku za tjelesnu aktivnost te da hodaju stepenicama umjesto da koriste dizala ili pokretne stepenice, odnosno da na stepenicama odrade vježbe snage i izdržljivosti.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije je od

samoga početka uključen u obilježavanje Dana bez dizala, pa tu tradiciju želi nastaviti i dalje.

U vrijeme globalne pandemije, kada još uvijek svoja vrata nisu otvorili svi trgovački centri i poslovne zgrade te postoje upute o pridržavanju fizičke distance uz poziv da ostanemo doma, Dan bez dizala obilježen je na malo drugačiji način.

Umjesto organiziranja događaja u poslovnim zgradama i javnim ustanovama, iz ZZJZ-a Međimurske županije pozvali su građane da podijele svoje ideje kako

iskoristiti stepenice da bi zadovoljili potrebu za redovitom tjelesnom aktivnosti.

Ideje za korištenje stepenica podijeljene su na Facebook profilima putem slika ili videa, koristeći hashtag slogane kampanje #UseTheStairs i #NoElevatorsDay. Tjelesna aktivnost je čudotvorni lijek – ima pozitivan učinak na više od 20 različitih kroničnih bolesti i stanja, uključujući koronarnu srčanu bolest, moždani udar, tip 2 šećerne bolesti, karcinome, debljinu, mentalne probleme, probleme mišićno-koštanog sustava i mnoge druge.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

MLADA VARAŽDINKA STUDENTICA JE DRUGE GO

Aleksandra-Saša Božov proširio je moje znan

Iako prije početka studija nije imala jasno definirana očekivanja, Aleksandra-Saša Božović vrlo je zadovoljna dosadašnjim tijek omogućili su mi da neprestano razvijam svoj matematički talent i potencijal – otkrila je mlada Varaždinka, kao i to da di Iznimka je treći trimestar, u kojemu su broj ili trajanje kolegija smanjeni jer se pripremamo za završne ispite. U prvoj godini Veliki uspjesi na brojnim smo svi imali iste predmete, no srednjoškolskim natjecanjima u drugoj smo imali i obvezne i olimpijadama iz matematike, i izborne predmete, dok su mnogo rada i vremena odvo- u trećoj i četvrtoj godini svi jenog za učenje te hrabrost da predmeti izborni. Ispitni sustav slijedi svoj san doveli su mladu na Oxfordu razlikuje se od Varaždinku i bivšu učenicu većine sveučilišta u Hrvatskoj Prve gimnazije Varaždin Alek- jer polažemo sve ispite na kraju sandru-Sašu Božović do studija godine u trećem trimestru, no na prestižnom britanskom naš koledž nam na početku svakog trimestra postavlja Sveučilištu u Oxfordu.

U srpnju ove godine navršit probne ispite, koji ne utječu na će 21 godinu, smjer koji pohađa završnu ocjenu, nego im je cilj na ovom svjetski poznatom ispitati naše znanje i potaknuti sveučilištu je matematika, nas na kontinuirano učenje tia zvanje koje će steći nakon jekom praznika. Postoje mnogi četverogodišnjeg studija je Ma- običaji i konvencije vezane za ster of Mathematics. Iskustva ispite, tako da moramo nositi iz Oxforda prenijela je i čita- svečanu odjeću zvanu sub fusc, te se tradicionalno nosi karanteljima Regionalnog tjednika.

Studentica ste druge fil za svaki ispit, bijeli godine Sveučilišta za prvi, ružičasti u O x fordu. za srednje Kakvi su vaši i crveni za Nakon završetka dojmov i o posljednji. školovanja htjela bih se Sve u č i l iProšloštu? go d i šnji baviti istraživanjem u I a k o ispiti su matematici ili nekoj drugoj prije poprošli vrlo dočetka stuprirodnoj znanosti.” dija nisam bro te imala jasno sam ih ALEKSANDRA-SAŠA def i n i r a n a zav rši la s BOŽOVIĆ očekivanja, odličjem, to vrlo sam zadojest najboljom mogućom klasifivoljna dosadašnjim tijekom studija i znanjem kacijom, sa sveukupnim koje sam stekla. Intelektualno rezultatom 76 od 100 bodova. zahtjevan studij i poticajna akaGdje ste smješteni i jeste li demska zajednica omogućili su korisnica stipendije? Koliko mi da neprestano razvijam svoj okvirno iznose mjesečni trošmatematički talent i potencijal. kovi studiranja?

Tijekom ove dvije godine poTijekom prošle dvije godine većala sam svoje matematičko stanovala sam u smještaju u znanje više nego ikad prije i na- vlasništvu koledža, prve godine učila kako rigorozno dokazati u sobi na kampusu koledža, a činjenice koje sam dotad znala druge godine u stambenom pomoću temeljnih principa te kompleksu u vlasništvu koledža stekla osnove za razumijevanje nazvanom Jowett Walk, u čast ključnih pojmova i metoda u ravnatelja koledža, sveučilišsuvremenoj matematici. Bu- nog reformatora i prevoditelja dući da sam prvi put živjela Platonovih djela Benjamina samostalno u inozemstvu, ste- Jowetta. Školarina za jednu kla sam mnoge korisne vještine godinu iznosi 9250 funti, a za samostalni život. Živeći u godišnji životni troškovi su gradu s bogatom poviješću i podjednako visoki. Posudila kulturnom baštinom, u razno- sam studentski zajam od Vlade likoj i multikulturalnoj sredini Ujedinjenoga Kraljevstva radi punoj talentiranih mladih ljudi, plaćanja troškova školarine, a sklopila sam poznanstva i ste- životne troškove podmirujem kla iskustva koja će mi uvijek pomoću vlastitih sredstava te ostati u sjećanju te se upoznala stipendija Reuben Foundation s mnogim novim idejama i i Zaklade Adris.

Kako je, iz vašega kuta, biti proširila svoje znanje i pogled Varaždinka na Sveučilištu u na svijet.

Možete li nam pobliže opi- Oxfordu? Čime je sve ispusati kako je organiziran studij njen vaš dan? na Sveučilištu u Oxfordu?

Zbog velikog broja međunaAkademska godina na Sve- rodnih studenata, Sveučilište učilištu sastoji se od tri tri- u Oxfordu vrlo je raznolika i mestra, od kojih svaki traje multikulturalna sredina. Na dva mjeseca, a u prosječnom primjer, matematiku ili intrimestru imam pet kolegija. formatiku studira velik broj PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

studenata iz Rumunjske i istočne Azije. Tako sam sklopila poznanstva i prijateljstva sa studentima porijeklom iz Njemačke, Rumunjske, Sirije, SADa i Singapura te s njima rado dijelim svoja iskustva i ideje.

Također sam članica nedavno osnovanoga Oxfordskoga hrvatskog društva, te sam na

- Školarina za jednu godinu iznosi 9250 funti, a godišnji životni troškovi su podjednako visoki - otkriva studentica Oxforda koncertu talijanske i hrvatske barokne glazbe srela nekoliko Hrvata koji žive u Oxfordu. U mom danu mnogo vremena zauzimaju predavanja, tutorijali i rješavanje zadaća, te da bih naučila više o matematici, njezinoj povijesti i primjenama, često pohađam izborna predavanja na Matematičkom institutu.

Također, ponekad posjećujem

predavanja Oxfordskoga filozofskog društva i druga kulturna događanja, poput koncerata klasične glazbe ili umjetničkih izložbi. U slobodno vrijeme volim čitati te često razgledavam prostranu i dobro opremljenu knjižaru Blackwell u blizini moga koledža kako bih pronašla koju zanimljivu knjigu.

Koliko će još trajati vaše obrazovanje na Oxfordu?

Planirate li se nakon završetka studija vratiti u Varaždin?

Preddiplomski studij matematike traje četiri godine, od

kojih je posljednja neobvezna, te je potrebno imati dovoljno dobar rezultat na ispitima u prethodne dvije godine da je se upiše. Još nemam točno određene planove za život nakon studija, no razmišljam o daljnjem poslijediplomskom studiju, ili ponovno na Sveučilištu u Oxfordu, ili na nekom drugom sveučilištu u Europi.

Nakon završetka školovanja htjela bih se baviti istraživanjem u matematici ili nekoj drugoj prirodnoj znanosti. Završeni studij na prestižnom sveučilištu

te znanje engleskog i njemačkog jezika otvorit će mi mnogo prilika za rad u inozemstvu. Što se tiče povratka u Hrvatsku, htjela bih naglasiti da je u današnjem globaliziranom i povezanom svijetu sve važnija međunarodna suradnja između znanstvenika, te je moguće i iz inozemstva dati doprinos razvoju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj.

Kakvi su profesori Sveučilišta u Oxfordu i kako izgleda njihov način rada?

Mnogi od naših profesora vrhunski su stručnjaci u svo-

Školstvo

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

13

ODINE PRESTIŽNOGA BRITANSKOG SVEUČILIŠTA

vić: “Studij na Oxfordu nje i pogled na svijet!”

kom studija te znanjem koje je stekla na Sveučilištu u Oxfordu. – Intelektualno zahtjevan studij i poticajna akademska zajednica io profesora na Sveučilištu predaje na tradicionalni način, a dio njih više komunicira sa studentima te ima duhovitiji stil.

Instrukcije srednjoškolcima S obzirom na to da je epidemiološka situacija učenike fizički udaljila od škola, pomoć pri rješavanu matematičkih zadataka besplatno je ponudila i Aleksandra-Saša Božović.

- Htjela sam dati doprinos tom procesu prilagodbe pomoću svojih znanja i vještina. Sustav nastave putem interneta je nov i nepoznat većini učenika, pa je normalno da će na početku biti poteškoća.

Budući da nije moguće pohađati instrukcije licem u lice te da si ih mnogi roditelji zbog gospodarskih promjena više ne mogu priuštiti, smatrala sam da bi besplatne instrukcije putem interneta za učenike srednje škole mogle pomoći mnogima.

Davanje instrukcija je također korisno iskustvo za mene jer tako učim kako objašnjavati matematičke pojmove i metode te razvijam vještine potrebne za razne projekte, stažiranja i poslove. Dosad se

jim područjima istraživanja, poput profesora Bena Greena i Frances Kirwan, koji su članovi Kraljevskog društva (Royal Society) te su odlikovani prestižnim nagradama iz matematike. Predavanja se odvijaju u prijepodnevnim satima na Matematičkom institutu te traju jedan sat. Profesori se razlikuju po svojim načinima predavanja, tako da neki predaju na tradicionalni način, dok drugi više komuniciraju sa studentima te imaju duhovitiji stil. Jedna od glavnih osobitosti

načina predavanja na Sveučilištu u Oxfordu je sustav razreda

“Studij u inozemstvu često je vrlo zahtjevan s intelektualne, emocionalne i financijske strane” i tutorijala. U razredu sudjeluju tutor i svi studenti koji slušaju

određeni predmet, to jest grupa od pet do deset studenata, te tutor ili doktorand prolazi kroz zadaću od prošlog tjedna ili ponavlja ključne definicije i teoreme sa studentima, dok se tutorijali odvijaju u manjim grupama, do tri studenta, te na njima ponekad prolazimo kroz ispitne zadatke ili naprednije teme iz matematike. Tutori na mom koledžu vrlo su pristupačni, tako da, na primjer, ne traže da ih oslovljavamo titulom, a moja osobna tutorica dr. Vicky Neale svakog tjedna poziva

studente na šetnju kroz parkove u Oxfordu. Svi moji tutori predaju zanimljivo te sam od njih mnogo naučila. Što nedostaje hrvatskim fakultetima, odnosno srednjim školama, iz vašeg iskustva na Oxfordu? Gdje vidite poboljšanja?

Budući da sam odmah nakon završene srednje škole započela studij na Oxfordu, nemam iskustva s hrvatskim sveučilišnim sustavom, pa ne mogu dati informirano mišljenje. U srednjoj sam školi također uvijek imala dobre ocjene te sam rijetko kada imala problema s gradivom, tako da mi je teže dati komentar o metodama poučavanja. Smatram da su u suvremenom svijetu, u kojem je preko interneta dostupno obilje informacija, često upitne kvalitete, te znanost i tehnologija napreduju sve brže, potrebne promjene u metodama i ciljevima obrazovanja. Iako je dobra činjenična podloga neophodna, u nastavi bi naglasak trebao biti manje na memoriranju podataka i definicija, a više na stjecanju vještina samostalnog učenja, to jest razumijevanja, vrednovanja i uspoređivanja stručnih izvora.

Te vještine nisu korisne samo na sveučilištu i radnome mjestu nego i u svakodnevnom životu, a primjer nam daje pandemija COVID-a 19, tijekom koje dezinformacije i pseudoznanost mogu imati kobne posljedice.

Međutim, ne bih se složila s mišljenjem onih koji smatraju da bi trebalo zanemariti društvene i humanističke predmete u korist prirodnih znanosti.

Meni je osobno drago što sam imala široko srednjoškolsko obrazovanje, koje je obuhvaćalo predmete poput povijesti, sociologije, likovne i glazbene umjetnosti, filozofije te književnosti u sklopu hrvatskog jezika,

odazvalo desetak učenika, najčešće radi pomoći s određenim zadacima ili pripremama za ispit. Prije sam bila pomagala rodbini ili prijateljima pri učenju matematike ili fizike, no nikada nisam davala profesionalne instrukcije, tako da sada tek vježbam tehnike poučavanja. Moja je metoda ne davati gotova rješenja zadataka, nego potaknuti učenika da razmišlja i postupno ga voditi kroz zadatak, tako da uspjeh instrukcija velikim dijelom ovisi o trudu učenika. Kod mnogih učenika primjećujem da su bili naučeni koristiti matematičke formule na krut i mehanički način, pa ih pokušavam navesti da razviju veću lakoću manipulacije izrazima i formulama, povezuju različita područja matematike i ostalih prirodoznanstvenih predmeta te sebi pojednostave zadatke pomoću raznih korisnih „trikova“ i prečaca - ističe studentica.

jer sam razvila interes za mnoga od tih područja te mi stečeno znanje omogućuje da raspravljam i razmjenjujem ideje sa studentima iz različitih predmeta na mom koledžu, zbog čega me je jedan student povijesti iz šale nazvao „pošast Humanističkog odjela“. Ti su predmeti važni jer, barem u teoriji, pripremaju učenike da razumiju društvene, političke i ekonomske sustave u kojima sudjeluju te kritiziraju negativne pojave, aktivno sudjeluju u javnom i političkom životu, formiraju svoje stavove

Želja joj je nastaviti poslijediplomski studij ponovno na Sveučilištu u Oxfordu ili nekom drugom sveučilištu u Europi i brane ih argumentima, doprinose očuvanju i obogaćivanju hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine, spoznaju sami sebe i izgrađuju svoj karakter te duboko razmišljaju o temeljnim i općeljudskim životnim pitanjima.

Biste li preporučili mladima da, ako im se za to ukaže prilika, odu na studij u inozemstvo i slijede vaš put?

Kao prvo bih rekla da ne mogu dati savjet koji vrijedi u svim okolnostima jer studij u inozemstvu ima i prednosti i nedostatke. Studij u inozemstvu može biti prilika za stjecanje kvalitetnijeg obrazovanja, širenje vidika preko upoznavanja drugačijih kultura i načina života te veće osamostaljenje.

Međutim, studij u inozemstvu je često vrlo zahtjevan s intelektualne, emocionalne i financijske strane. Ja sam tijekom srednjoškolskog obrazovanja imala priliku dobiti uvid u to kako izgleda studij na Sveučilištu u Oxfordu i samostalni život u Ujedinjenom Kraljevstvu putem matematičkog programa PROMYS Europe 2017. godine, te su me moja iskustva ondje i predavanje o upisu na Oxford i Cambridge potaknuli da se prijavim. Preporučila bih studentima koji imaju novaca i vremena te su zainteresirani za studij u inozemstvu da sudjeluju u ljetnoj školi ili međunarodnoj razmjeni učenika kako bi mogli bolje donijeti tako važnu odluku.

Je li trenutna epidemiološka situacija utjecala na vaš studij?

Zbog mjera socijalnog distanciranja koje su na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu, sva nastava na mom sveučilištu u ovom trimestru provodi se putem interneta. Tako su snimke predavanja objavljene na internetu te se tutorijali odvijaju pomoću videokonferencija. Organizacija ispita bila je kompliciraniji problem jer studenti potječu iz mnogo različitih zemalja i sredina, te bi svaka od predloženih mogućnosti donosila znatne nedostatke za znatan broj studenata. Zato su studenti izražavali svoja mišljenja putem predstavničkih tijela i otvorenih pisama Sveučilištu. Što se tiče ispita iz matematike, ispiti u prvoj godini bili su otkazani jer ne utječu na konačnu ocjenu, ispiti u drugoj godini su odgođeni na sljedeću godinu, a studenti u trećoj i četvrtoj godini, koji završavaju svoj studij te su im potrebne ocjene za daljnji studij ili zapošljavanje, polagat će ispite putem interneta.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

KULTURNI OBZOR

ŠTO PLES ZNAČI UČENICIMA UŠ “M. MAGDALENIĆ”?

U svijetu se 29. travnja obilježava Međunarodni dan plesa. Povodom toga dana učenici i učitelji Odjela klasičnog baleta Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” Čakovec odlučili su s javnošću putem videa podijeliti što za njih znači ples.

– Posebnu poruku poslala nam je i solistica zagrebačkog HNK Anamarija Marković. Njoj se od srca zahvalju-

jemo na ovako divnim riječima, a mi obećajemo da nikada nećemo prestati

plesati, jer za nas nema života bez plesa! – poručuju.

– Video su osmislile plesačice klasičnog baleta Ivana Brez Murk i Mateja Božić u suradnji s baletnim korepetitorima Marijanom Hunjak i Darkom Golubićem te malim baletnim plesačima – kažu iz Umjetničke škole.

Možete ga pogledati na našem portalu u rubrici “Foto i video”.

KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA

magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com

KROZ „KNEJU“ „Nebeska jabuka dotakne lisnato krilo stoljetne šume, znajući da je u svježini zelenila počinak najslađi i utočište najsigurnije!“ Svojim osebujnim glazbenim izričajem, kao i brojnim inicijativama zaštite tradicijskih dobara, potaknutim sustavnim dugogodišnjim terenskim istraživanjima, Lidija Bajuk ostavila je neizbrisiv trag na kulturnom tlu Hrvatske. Autorica i dalje neumorno i predano radi, pomičući granice svojih spoznaja u dubine slavenske prošlosti, a ujedno i senzibilizirajući mlađe generacije za bavljenje tradicijom.

Nedavno mi je u ruke dopala Lidijina knjiga „Kneja“ iz 1999., osvojivši me na prvu svojim neobičnim naslovom i pitoresknim ilustracijama Krešimira Zimonića.

Autoričino je literarno stvaralaštvo, čini mi se, javnosti manje poznato od njezina glazbenog opusa, stoga sam odlučila, dakako i na vlastito zadovoljstvo, proniknuti u svijet „Kneje“ i doznati čega sve u njoj ima.

Riječ „kneja“ iz naslova staroslavenski je arhaizam koji označava staru gustu bjelogoričnu šumu na podvodnom tlu.

Upravo takva je šuma jedan od ključnih toposa u pripovijesti o djevojci Janici i mladom Vančeku, odbjeglom adoptivnom sinu starog dravskog vodenjaka, koji raznim seoskim peripetijama i fantastičnim silama usprkos nastoje aktualizirati svoju ljubav. Imaginarijem šume iz davnine „Kneja“ Lidije Bajuk srodna je „Šumi Striborovoj“ Ivane Brlić Mažuranić. Na prvi pogled pripovijest funkcionira kao tipična bajka, poštujući arhetipske kontrastivne obrasce dobra i zla, neimaštine i bogatstva, ahistorijsku (mitsku) perspektivu i tipične geste poput one starog vodenjaka koji je posvojio sina Vančeka našavši ga „kak malo dete v korpici“.

Simboliku i odgovarajući kontekst na kojima autorica

temelji svoju bajkovitu pripovijest, otkriva drugi dio knjige, „Tumač važnijih pojmova“.

Radi se o gusto ispisanom pojmovniku etnografskih, mitoloških i kulturno-povijesnih obavijesti koje čitatelju pomažu u razumijevanju simbolike pojedinih elemenata fabule.

Uz Tumač postaje jasno da je „Kneja“ zapravo bajkovita pripovijest koja prati „hod kroz godinu“ zelenoga Jurja, praslavenskog božanstva vegetacije, kako ga je prvi i n t e r p r e t i ra o renomirani hrvatski etnolog Vitomir Belaj.

Mat r ic a praslavenskog mita može se uočiti već u rasporedu poglavlja. Pripovijest započinje „Proljećem“, baš kao što je i drevnim Slavenima godina započinjala u proljeće, proslavom Velike ili Velje noći u kojoj se rodio božanski junak plodnosti i vegetacije. Velesov je svijet mrtvih, tzv. Vyrej ili Viraj, postupkom lokalizacije transponiran u vodeno carstvo međimurske Drave, a kozmički se sukob ostvaruje između Vančeka i njegova adoptivnog oca, starog okorjelog vodenjaka. Mitski scenarij Jurjeva, odnosno Vančekova vegetacijskog hoda, ovdje je u nedostatku prostora tek načet, a nastavak uzbudljivog traganja za simbolikom slavenskih davnina utkanom u krošnje misteriozne „Kneje“ prepuštam vama.

Vrijednost „Kneje“ osim na sadržajnoj i idejnoj razini, ostvarena je i na razini jezika.

Pripovjedni dijelovi pisani su standardnim jezikom, dok likovi, podjednako ljudski i vilinski, u dijalozima progovaraju međimurskim dijalektom, i to vjerojatno inačicom koja je autorici iskustveno najbliža.

Autoričin je jezični izričaj pomno biran, obogaćen brojnim arhaizmima, pa i neologizmima, a posebnu mu umilnost i dragost daju kraće međimurske usmenoknjiževne forme koje autorica vješto interpolira u osnovni tekst.

Način rada preloške Knjižnice Ustanova radi od ponedjeljka, 4. svibnja. Iz prostora su uklonjene igračke, stolice i računala tako da prostorne mogućnosti zadovoljavaju održavanje razmaka.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Od ponedjeljka, 4. svibnja, s radom je započela Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. U nastavku možete pročitati sve o načinu rada Knjižnice i čitaonice u novonastalim uvjetima.

Prostor Knjižnice

Iz prostora Knjižnice uklonjene su igračke, stolice i računala. Prostor je raspoređen tako da omogućuje

Ulaz u Knjižnicu je dopušten isključivo za posudbu građe slobodno kretanje i fizički Knjižnica radi ponedjeljkom i utorkom u popodnevnoj, a od srijede do petka u jutarnjoj smjeni razmak među strankama i Prije dolaska na posao pravila o higijeni. Na ulazu djelatnicama. Na podu su djelatnice mjere tjelesnu u zgradu i Knjižnicu nalaze postavljene oznake o nužnoj temperaturu. Knjižnica nudi se dispenzeri za sanitaciju udaljenosti među korisnicimogućnost posudbe i po- ruku. ma. Građa za povrat odlaže Prije rukovanja građom, vrata građe. Ostale usluge se u kolica u hodniku zgrade. nisu dostupne do daljnjega korisnici obavezno moraju Kolica se nalaze na ulazu (računala, igračke, čitaoni- dezinficirati ruke. Korisnična vidljivom mjestu te su ca, manifestacije, edukacije ki sanitarni čvorovi nisu u dostupna svim korisnicima itd.). Korisnike se potiče na upotrebi. Provodi se učestala bez ulaza u prostor knjižnice. korištenje kataloga i pro- dezinfekcija kvaka, telefona, Nakon toga, građa se odlaže duživanje građe putem te- tipkovnica i radnih površina u karantenu u studijskoj lefona, e-maila i Facebook te općenito prostora Knjižčitaonici. Građa se odlaže u nice. Organizirano je postranice Knjižnice. kartonske kutije te se datira. sebno odlaganje iskorištene Nakon isteka karantene od zaštitne opreme.

72 sata, vanjske korice se Korisnici i higijena dezinficiraju 70%Ulaz u Knjižnicu je doputnim etilnim algućena zaštitna šten isključivo za posudbu Radno vrijeme koholom te se oprema (ru- građe. Korisnici koji samo Knjižnica će u periodu Nakon isteka građa vraća kavice, ma- vraćaju građu i ne posuđuju od 4. svibnja do daljnjega, u posudbu ske, viziri) novu odlažu je u kolica na ovisno o epidemiološkoj karantene od 72 i na polii u g r a - ulazu u zgradu i ne ulaze u situaciji, za korisnike raditi sata, vanjske korice ce. Djeđena je Knjižnicu. Duže zadržavanje prema sljedećem rasporedu: l at n ice zaštitna u Knjižnici je zabranjeno.

Ponedjeljak i utorak 13.30 se dezinficiraju rade u pregra- Korisnici koji posuđuju gra- - 19.00 70%-tnim etilnim jednoj da koja đu mogu samostalno birati Srijeda, četvrtak i petak smjeni naslove s polica.

S obzirom f i z i č k i 9.30 - 15.00 alkoholom te se građa po nao d v a j a na kvadraturu, istovremeKorisnici se informiraju vraća u posudbu i vedenom d j e l a t - no u zgradi, uz djelatnike, o svim pravilima putem rasporedu. n i k e o d mogu boraviti 2 korisnika. plakata istaknutih na ulana police Prostorne kor i s n i k a . Korisnici među sobom i zu u Knjižnicu te unutar mogućnoNeprekidno djelatnicima moraju održa- prostora. Informacije se sti zadovoljavaju su im na raspo- vati minimalni razmak od objavljuju na službenim web održavanje razmaka te laganju dezinfekcijska 2 metra. stranicama Knjižnice i Grasu radne jedinice odvojene sredstva (gelovi, tekući deNa vidljivim mjestima da Preloga te na društvenim na propisanu udaljenost od 2 zinficijensi, sprejevi, vlažne istaknute su upute i prepo- mrežama u okviru stranica i metra. Djelatnicama je omo- maramice). ruke za pridržavanje općih grupa KIČ Prelog.

STUDIO VIPRO

Piše: JANJA KOVAČ

Kulturni obzor

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

15

NAVRŠILE SE 132 GODINE OD ROĐENJA KANTORA FLORIJANA ANDRAŠCA bio samo župni kantor te skladatelj i pisac, već i skupljač narodnih pjesama. U svome mjestu osnovao je zbor, seljake učio svirati po notama te je o vlastitu trošku kupio instrumente za limenu glazbu. Bio je i poštar te suosnivač lokalnoga dobrovoljnog vatrogasnog društva. Sam je izradio crteže “Jandraškin Ivek”, budući da se bavio i kiparstvom te slikanjem. Sam je izradio glavni oltar dekanovske crkve. Autor i

libretist opere “Dorica pleše”, Krsto Odak te Đuro Vilović, nisu spomenuli Andraščev doprinos te ideje u vezi s operom. Spor oko autorstva dobio je na sudu, no ni ranije se nije previše bunio, niti pak materijalno okoristio. Pisao je i svirao, volio sajmove, proštenja i kleti... Bio je optimističnih pogleda i pjevao o lijepim stvarima koje su ga okruživale - prirodi, Muri, poljima, ljubavi...

Cijeli je život posvetio svome Dekanovcu.

FOTO: IVAN GRAHOVEC

U utorak, 28. travnja, navršile su se 132 godine od rođenja ezermeštera Florijana Andrašca. Rođen je u Dekanovcu: izučio je bačvarski zanat i završio gospodarsku školu nakon čega je regrutiran. Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu u kojem je teško ranjen. Primijetivši Andraščev potencijal, etnomuzikolog Vinko Žganec poslao ga je u Celje u orguljašku školu, gdje je usput učio i klesarstvo te rezbariju. Nije

KUD MIHOVLJAN IZNIMNO AKTIVAN DOMA TE U INOZEMSTVU

Dr. sc. Predrag Kočila: “Čuvamo i promoviramo narodnu baštinu svoga kraja!”

Društvo je posjetilo Mohač, Pečuh, Ohrid, Šentjur, Barcelonu, Rimini, Krakov, Tavankut i brojna druga mjesta. Neke su nastupe morali otkazati, no nadaju se da će ih uspjeti naknadno realizirati!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Ku l t u r n o -u m j e t n i č ko društvo Mihovljan jedno je od najaktivnijih na području Međimurske županije. Prošle se godine navršilo dvadeset godina od početka njegova djelovanja. Velika većina starijih članova priključila se Društvu pri samom osnutku, no udruga se povremeno i pomlađivala pa tako u njoj djeluju folkloraši s različitim plesno-pjevačkim iskustvom.

– Osim iznimno aktivne Folklorne sekcije, u Društvu djeluje i Tamburaški orkestar. Ove nas je godine, nažalost, osim epidemije pogodila još jedna tragedija: krajevima Hrvatske, već i u preminula je naša draga fol- inozemstvu. Bili smo tako, primjerice, u klorna voditeljimakedonskom ca Sanja BacinPrerano Ohridu, kod ger. Vodstvo crk ve s veje preuzeo preminula Hrvoje tog Vlaha Sanja Bacinger u Hor vat, u Dubrovdok tamniku, na svijetu folklora poziv poburašima odgojila je stotine „ u p r a včasnoga konzula u lja“ Luka zaljubljenika u poljskom To p o l tradicijsku baštinu K r a ko v u , njak. Dječu talijanskoja sekcija Međimurja t renut no j e me Riminiju… neaktivna, buNastupili smo i u Barceloni, gdje su dući da nema dovoljno zainteresirane mladeži. nam se pridružili međimurTijekom zadnjih nekoliko ski župan te predsjednik Tugodina često nastupamo ne rističke zajednice Međimursamo u Međimurju i drugim ske županije, kao i kod naših

velikih prijatelja u Šentjuru u Sloveniji, s kojima se rado međusobno posjećujemo – nabraja predsjednik Kulturno-umjetničkoga društva dr. sc. Predrag Kočila. Dodaje da održavaju veze s hrvatskim nacionalnim manjinama u inozemstvu.

Širitelji međimurštine

– Prošle smo godine nastupali u Tavankutu kod tamošnjih Bunjevaca, a oni su nam sada za Uskrs trebali uzvratiti posjet, što nije realizirano zbog poznate situacije, no dogovoreno je da će grupa članova Hrvatskoga kulturnoga prosvjetnoga društva „Matija Gubec“ doći

na tradicionalnu priredbu „Jesen u Mihovljanu“ u studenom. U lipnju je planiran nastup kod Hrvata u Sopro-

Društvo monografiju planira izdati za 25. obljetnicu nu u Mađarskoj, u kojoj smo predlani posjetili i mađarski Mohač. Žao nam je što su zbog korone propali nastupi u Beču koji se trebao održati u ožujku te Parizu koji se za Dan Europe trebao organizirati 9. svibnja. Za potonji smo od Ministarstva vanjskih

poslova uspjeli dobiti čak 60.000 kuna, što se ne događa često. Nadamo se da ćemo to ipak naknadno realizirati.

Kao pravi domaćini uvijek u goste pozovemo folklorne skupine kod kojih smo gostovali. Tako je lani kod nas bila folklorna skupina iz Krakova – ističe Kočila.

U ožujku je, na Međunarodni dan žena, KUD organizirao zadnju ovogodišnju manifestaciju koju su uveličali Florijan Djerdji na gitari, Josip Brdar na cimbalu, TO KUD-a Mihovljan, Klapa Palma te Big band Čakovec.

Nakon toga nisu se više mogli sastati.

– Nismo mogli održavati probe, ali naša komunikacija

nije prestala – ostali smo u stalnome kontaktu putem interneta. Društvo inače broji četrdeset aktivnih članova, a glavni ciljevi su nam očuvanje tradicijske i narodne kulture Međimurja, kao i širenje te promocija narodne baštine kraja iz kojega dolazimo i cijele Republike Hrvatske.

Financiramo se proračunskim sredstvima Mjesnog odbora Mihovljan i Gradske zajednice kulture, ali smo i vrlo uspješni u povlačenju sredstava iz projekata Ministarstva kulture, Minstarstva vanjskih poslova te Županije – zaključuje predsjednik Društva. Dodaje da monografiju planiraju izdati za 25. obljetnicu Društva.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

INVESTITORI IZ TVRTKE FIL ROUGE CAPI

Mladi Varaždinci za razvo Worcon dobili više od 3,5

Uz postojeću B2B platformu i industrijski portal, u tijeku je razvoj umjetne inteligencije za vrlo precizni izračun cijene proizvoda te poslovnice u Njemačkoj i Italiji. Dotad će iza sebe

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladi Varaždinci iz tvrtke Work Connect, koji su prije otprilike dvije godine pokrenuli industrijsku B2B (Business to business) platformu pod imenom Worcon, velikim koracima nastavljaju svoj put prema uspjehu u svijetu industrije. Kao što smo već pisali u jednom od prethodnih brojeva, prva ideja platforme bila je spajanje svih proizvođača i kupaca u svijetu iz područja industrije metala, plastike, drva, gume i ostalog.

Worcon doista u ulozi posrednika omogućuje brži, efikasniji i jeftiniji način poslovanja od uobičajenog jer u vrlo kratkom roku kupac može pronaći odgovarajućeg proizvođača i dogovoriti traženi posao.

U međuvremenu je pokrenut i industrijski Worcon portal, na kojem se, između ostaloga, svakodnevno mogu pročitati vijesti o najnovijim trendovima i dostignućima svjetske industrije. U

Razvojem umjetne inteligencije za precizan izračun cijene proizvoda smanjit će se obveze tehnologa i ubrzati industrija kombinaciji s platformom, to je jedini industrijski portal u regiji koji funkcionira na takav način.

– Osim toga, svaka dva mjeseca izdajemo digitalni časopis u PDF formatu na 50-ak stranica o tome što se događalo u posljednja dva mjeseca – rekao je osnivač tvrtke i vlasnik Worcona Tin Keškić (24).

Razvoj platforme

Danas Varaždinci surađuju s tvrtkama iz 37 zemalja i broje devet zaposlenih, od čega ih je šestero u Varaždinu u Tehnološkom parku, a trojica rade u uredu u Zagrebu.

S obzirom na velik potencijal ideja, fokus su usmjerili na dodatni razvoj i nadogradnju platforme, pa će se tim još širiti.

– Zaposlili smo tri programera, a uskoro ćemo ih zaposliti još četvero. Radimo na razvoju sustava putem kojeg će tvrtke, koje se bave CNC obradom i druge moći voditi svoje poslovanje. Uz to, radimo na razvoju umjetne inteligencije za izračun cijene proizvoda – navodi Keškić.

Dobre ideje prepoznali su i investitori iz tvrtke Fil Rouge Capital, od kojih su od rujna 2019. do danas u dva navrata dobili ukupno više od 3,5 mili-

s drugim troškovima. Jako je zanimljivo, primjerice, kad imate neke kalupe za brizganje plastike koji su veliki i jako skupi, i tu tvrtke često promaše s cijenom. Mi odmah možemo pronaći i tvrtku koja će to raditi – objašnjava mladi poduzetnik i dodaje da će se na taj način smanjiti obveze tehnologa koji izračunavaju cijene te ubrzati industrija.

Kada dovedemo razvoj platforme do željene razine, slijede akvizicija novih klijenata, jačanje brenda te da nakon tri godine budemo ekipa od 25 do 40 ljudi.”

“Definitivno preporučamo mladima da bez straha krenu u startupove te da se obrate FRC-u za investicije!“

TIN KEŠKIĆ

juna kuna investicija. Dobar je to vjetar u leđa za ostvarivanje planova, koje je u tijeku, a jedan od njih je upravo razvoj umjetne inteligencije za koju Varaždinci trenutno rade testiranja.

– Veliki problem koji se javlja u industriji je dati ponudu nekoj tvrtki za pojedini komad. Ta ponuda se najčešće daje prema iskustvu tehnologa i prijašnjim projektima. Naša umjetna inteligencija (Project management system) omogućit će sljedeće: svoj 2D ili 3D nacrt moći ćete ubaciti u naš sustav, koji će pre-

Danas Varaždinci surađuju s tvrtkama iz 37 zemalja i broje devet zaposlenih, od čega ih je šestero u Varaždinu u Tehnološkom parku, a trojica rade u uredu u Zagrebu poznati karakteristike nacrta, odabrati zemlju svijeta u kojoj želite da se proizvede i naš softver će moći, uz odstupanja od +/– 5 %, dokazano moći izračunati koliko vas taj komad može stajati. To će raditi na temelju literature i prijašnjih modela koje je naučio. Prema iskustvu će znati točno koliko košta struja u Hrvatskoj, na kojem stroju se radi, koja je potrošnja alata, koliko pozicija i vremena treba i sve ostalo kombinirano

Riječ je o inovaciji na svjetskoj razini u okvirima industrije koja će biti realizirana do kraja godine, a do sredine iduće godine bit će razvijena na vrlo visokoj razini.

Društvena mreža

Drugi veliki projekt u okviru nadogradnje platforme je razvoj društvene mreže namijenjene inženjerima elektrotehnike i strojarstva, ali i studentima te tvrtkama.

– U iduće dvije godine planiramo u platformu ugraditi društvenu mrežu na kojoj će se, osim objava, komentiranja i komunikacije, nalaziti i stručna literatura, strojarski priručnici, tablice, kalkulatori, savjeti, video tutoriali s lekcijama i ostali korisni materijali. Dakle, bit će to stručna društvena mreža.

Ideja je i da kada na jednom projektu radi više osoba, podatke čuvate kod nas na platformi, bez upotrebe USB-a, mailova i slično, radi lakše komunikacije – govori Tin i dodaje: – Cilj je B2B, časopis, umjetnu inteligenciju i društvenu mrežu završiti tijekom dvije godine.

Worcon će tada biti svojevrstan industrijski hub, odnosno centralno mjesto povezivanja na kojem će raditi inženjeri strojarstva i elektrotehnike, studenti, profesori, hobisti, ali, s druge strane, i tvrtke koje rade u toj branši. Ondje će biti i cijeli centar za zapošljavanje gdje tvrtke mogu tražiti zaposlenike i obrnuto. Spoj svega toga je konačni cilj, a pritom gledamo da sučelje i sve ostalo bude jednostavno za korištenje.

Planovi i ulaganja

Za sklapanje ugovora i prezentiranje tvrtke i svog rada najbolje mjesto su sajmovi, pa su oni svakako dio ulaganja i planova.

– Obilazimo najveće indu-

Duplerica

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

17

ITAL PREPOZNALI SU VELIK POTENCIJAL

oj industrijske platforme 5 milijuna kuna investicija!

društvene mreže s brojnim stručnim sadržajima vezanima uz industriju. Osim u Varaždinu, otvoren je ured u Zagrebu, a u planu su i e imati izlaganje na 15 najjačih sajmova u svijetu. strijske sajmove u Europi: u Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Belgiji, Švicarskoj, Italiji… imamo svoje štandove i prezentiramo svoju tvrtku. Trebali smo ići i ove godine, ali zbog epidemiološke situacije sve je odgođeno, pa su nam propali neki ugovori – navodi Keškić.

I dok velik dio poslodavaca u ovo vrijeme pandemije stagnira ili dijeli otkaze, Tin će ove godine uložiti u još nekoliko zaposlenika, a osim ureda u Varaždinu i Zagrebu, u planu je i otvaranje ureda izvan Hrvatske.

– Iduće godine otvaramo ured u Njemačkoj. Cilj nam je 2022. godinu početi s Njemačkom i Italijom, barem još dva ureda

S dosadašnjim investicijama imaju dovoljno sredstava za razvoj proizvoda sljedećih nekoliko godina, a već sada postoje naznake investitora za novu investiciju i daljni razvoj

FRC – investicije su produkt rada i upornosti Fil Rouge Capital je privatni visokorizični investicijski fond sa sjedištem u Hrvatskoj koji ulaže u startupove, a potiče ga Europska unija. Sredstva Fonda usmjerena su na poduzeća u ranoj fazi, odnosno na poduzeća s idejom, zatim s djelomično razvijenim proizvodom te ona s gotovim proizvodom.

Iako nije uspio iz prvog pokušaja, Tin Keškić je jedan od rijetkih koji su dobili tako veliku svotu novaca, a uspio je zahvaljujući upornosti i radu.

– U Rijeci na jednom natjecanju osvojio sam prvo mjesto za najbolji startup.

Investitori su me ondje zamijetili, počeli smo razgovarati i prijavio sam se na njihov natječaj. Lani smo dobili prvu investiciju, a

ove godine i drugu – rekao je Keškić.

Istaknuo je da je najbitnije kakav je tim oko startupa posložen jer investitori paze na to koliko je poduzeće spremno za realizaciju projekta.

– Mi smo upali u “top 24” od 500 startupova koji su dobili prvu investiciju i sada smo među rijetkima od njih koji se mogu pohvaliti da su dobili i drugu.

Iznimno je važno paziti kako se raspolaže novcem. Fil Rouge Capital istovremeno vodi brigu o tvrtki u koju ulaže te preporučuju, surađuju… To su ljudi koji imaju ogromno znanje i mnogo poznanstava. Definitivno preporučamo mladima da bez straha krenu u startupove te da se obrate FRC-u za investicije – poručio je Varaždinac.

da imamo ondje, to su nam najjača tržišta. Dotad ćemo iza sebe imati izlaganje na 15 najjačih sajmova u svijetu. Kada dovedemo razvoj platforme do željene razine, slijede akvizicija novih klijenata, jačanje brenda te da nakon tri godine budemo ekipa od 25 do 40 ljudi – ističe Varaždinac. Što se tiče dobivenih investicija, Tin naglašava važnost racionalnog raspolaganja novcem.

– Treba biti štedljiv i jako oprezan jer novac brzo nestane.

Imamo puno ulaganja – programeri, oprema, sajmovi i drugo – ali pažljivi smo i znamo točno do kojeg mjeseca imamo sredstva i što moramo napraviti dotad – govori.

Projekt koji je Tin Keškić pokrenuo vrlo je zanimljiv iz jednostavnog razloga: takvo nešto – još ne postoji.

– Investitori vjeruju da smo na tragu nečega velikog. Utrkujemo se sami sa sobom jer uopće ne znamo razvija li takvo što paralelno možda već i netko drugi.

Sad idemo „glavom unutra“, imamo investiciju, dobru priču iza sebe i to guramo. S ovom investicijom imamo dovoljno sredstava za razvoj proizvoda sljedećih nekoliko godina, a već sada postoje naznake investitora za novu investiciju i daljnji razvoj (Serija A) – zaključio je Keškić.

18 Sport

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

BJELICA NA AUKCIJI ZA PALČIĆE KUPIO VUGRINČEV DRES

SPORT

U tijeku je humanitarna akcija “Vratimo Palčiće u Petrovu”, koja je pokrenuta preko Facebooka.

Cilj joj je prikupiti nešto više od 4 milijuna kuna za inkubatore, respiratore i monitore kako bi bebe imale odgovarajuću skrb u Petrovoj bolnici.

Facebook grupa “Vratimo Palčiće u Petrovu” od kreiranja broji više od 22.000 članova, koji na dražbu stavljaju svoje sportske suvenire, uglavnom dresove poznatih nogometaša, a pobjednici licitacija sredstva uplaćuju na račun

Udruge “Palčići”.

Bivši trener Dinama prije nekoliko dana stavio je na aukciju svoju trenirku kad je bio trener Austrije iz Beča, a sada je i sam odlučio biti uključen u licitaciju.

Bjelica je ponudio najveći iznos na aukciji za dres varaždinskog nogometaša Davora Vugrinca kad je igrao za talijanski Lecce. Isti dres na aukciju je stavio Varaždinac Dražen Štimac. Bjelica je Vugrinčev dres dobio za 1050 kuna. (it)

INES DOMJAN I SUZANA FURJAN, STOŽERNE RUKOMETAŠICE KOKE

Izvan terena nerazdvojne, a zajedno mogu igrati i zatvorenih očiju Varaždinke (25) iduće godine proslavit će 18 godina zajedničkog igranja, a u planu je da jedna drugoj budu vjenčane kume PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Upravni odbor Hrvatskoga rukometnog saveza poništio je natjecanje u svim ligama i Kupu u sezoni 2019./2020. u nadležnosti i organizaciji HRSa. Svi klubovi zadržavaju u idućoj sezoni 2020./2021. status u onoj ligi kojoj su pripadali na početku sezone 2019./2020., što znači da nema ispadanja iz liga ni plasmana u viši rang natjecanja.

Za europska natjecanja, kao i sudjelovanje u SEHA Gazprom ligi u sezoni 2020./2021. prijavit će se klubovi koji su taj status stekli na završetku sezone 2018./2019.

Žal

Tako je završila sezona i za varaždinske rukometašice, koje su u posljednjih pet sezona uvijek bile između trećeg i petog mjesta u najvišem rangu hrvatskoga ženskog rukometa.

– Svima je žao što je natjecanje moralo tako završiti, ali zdravlje svih nas je na prvome mjestu. Realno, mogla se i sezo-

Suzana je u rukomet krenula kao 8-godišnjakinja, dok se Ines priključila godinu dana kasnije na priznati te proglasiti prvak s obzirom na to da su prve četiri ekipe isto rangirane kao i prošle sezone. Ali eto, nadamo se da će sve ovo brzo proći i da ćemo u novu sezonu ući još jače i bolje – poručila je Suzana Furjan, rukometašica Koke.

Ona i njezina prijateljica Ines Domjan već su godinama stožerne igračice varaždinske ekipe.

Naime, Suzana je u rukomet krenula kao 8-godišnjakinja, dok se Ines priključila godinu dana kasnije.

– Iduće godine slavimo 18 godina otkako igramo zajedno – smije se Suzana, vanjska igračica Koke, koja zatvorenih očiju može pronaći kružnu na-

Ines je prvostupnica fizioterapije i na stručnom je usavršavanju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, dok je Suzana tajnica ŽRK Koka Specijalnoj bolnici za medicinpadačicu Domjan na crti.

– O, da! Suza i ja se znamo u sku rehabilitaciju Varaždinske srž. Ona mi može asistirati i da Toplice. joj na oči stave povez – dodala – Kroz sport je došlo puno je Domjan. ozljeda, pa je nekako fizioteObje igračice u seniorkama rapija bila najlogičniji izbor Koke debitirale su sa samo – objasnila je Ines, povremena 15 godina, a sa 16 i 17 godina seniorska reprezentativka, koja dobivale su ozbiljniju minutažu. je imala i inozemnih rukomet– Najviše moramo zahvaliti nih ponuda. Za njezine usluge treneru Vladimiru Vujoviću, interesirali su se klubovi iz koji nas je vrlo mlade gurnuo Danske, Rumunjske i Njemačke. u vatru. Davao nam je prilike i puno je Zajedništvo s nama radio – Kad sam individualno imala 18 goObje igračice u – ističe Dodina, trebala seniorkama Koke sam prijeći mjan. u PodravNekad debitirale su sa samo su t a ko ku, ali 15 godina, a sa 16 i Furjan i nismo se Domjan na k r aju 17 godina dobivale su bile najdogovoriozbiljniju mlađe u li. Kasnije sen iorskoj sa m i ma la minutažu ek ipi Koke. i inozemnih To je nosilo sa ponuda, no jedsobom i mnoge obnostavno se nisam za to odlučila. Nisam ževeze. Morale su paziti što će reći starijim i iskusnijim ljela tako mlada otići u inozemsuigračicama. stvo, a i fakultetske obveze su – Morale smo im sve pripre- bile na prvome mjestu – objamiti za trening. Danas smo mi snila je Ines. najiskusnije i vrlo smo blage Inače, Suzana i Ines nerazprema mlađim igračicama – dvojne su izvan terena, pa je u rekla je Suzana, koja je ujedno planu je da jedna drugoj budu i tajnica Ženskoga rukometnog vjenčane kume. kluba Koka.

– Trener Canjuga nas zove Ines je, s druge strane, pr- kumice, pa je i to u planu, da vostupnica fizioterapije i na jedna drugoj budemo kume – stručnom je usavršavanju u zaključile su.

Sport

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

19

SAŠA NOVAK (20), KAPETANICA ŽENSKE EKIPE OK VARAŽDIN KITRO:

“Radimo ozbiljno i profesionalno” Kao djevojčica trenirala je badminton i atletiku, no ubrzo je krenula samo na odbojku i zaljubila se u taj loptački sport Odbojkašice Varaždin Kitroa od iduće sezone igrat će u drugom rangu hrvatske ženske odbojke (1. hrvatska odbojkaška liga). Plasman u viši rang izborile su osvajanjem 1. B hrvatske odbojkaške lige Sjever.

Kvaliteta

Glavna vedeta varaždinskih odbojkašica u pohodu na naslov bila je Saša Novak, kapetanica, koja igra na poziciji korektora.

– Znale smo da imamo kvalitetu za osvajanje naslova. Odlično smo ušle u sezonu, nizale pobjedu za pobjedom i na kraju zasluženo stigle do titule – govori Saša, koja je u varaždinski klub stigla prije tri godine iz međimurskog Centrometala.

Ona je kao djevojčica trenirala badminton i atletiku, no ubrzo je krenula samo na odbojku i zaljubila se u taj sport.

– Jedno vrijeme paralelno sam trenirala atletiku, odnosno disciplinu skok u vis, i odbojku, no odlučila sam se primarno za odbojku. Ipak je ljepše baviti se ekipnim sportom. Kod ekipnog spor-

ta možeš se osloniti na svoje suigračice, a ujedno je on i prilika za sklapanje novih prijateljstava – objasnila je kapetanica varaždinskih odbojkašica.

– Na terenu sam produžena ruka trenera. Iako imam samo 20 godina, jedna sam od najiskusnijih na terenu i usmjeravam svoje suigračice.

Također, trudim se mlađima usaditi ljubav prema sportu

profesionalno. Otkad sam stigla iz Centrometala, jako sam napredovala kao igračica. Tu mi je najviše svojim savjetima pomogao trener Ivica Đolonga, na čiji sam i poziv stigla u Varaždin.

Klub je odlično posložen i

Studentica je druge godine Fakulteta organizacije i informatike, smjer Ekonomika poduzetništva

Kao 17-godišnjakinja iz međimurskog Centrometala stigla je u varaždinski klub i biti im primjer da sport i obrazovanje idu zajedno, te da nikako ne odustaju od odbojke nauštrb obrazovanja – rekla je Novak, inače studentica druge godine Fakulteta organizacije i informatike, smjer Ekonomika poduzetništva.

– Predavanja imam ujutro, treninzi su navečer. Sve se može stići, samo morate dobro organizirati svoje

vrijeme – jasna je Saša, kojoj je uzor Samanta Fabris, kapetanica hrvatske ženske odbojkaške reprezentacije.

– Trenutno ne razmišljam o velikoj odbojkaškoj karije-

ri, no pruži li mi se prilika za nešto više, objeručke ću je zgrabiti. Imala sam nekih ponuda iz 2. slovenske odbojkaške lige, no fokusirana sam isključivo na

Varaždin Kitro – dodala je 20-godišnjakinja, koja je vrlo zadovoljna stanjem u varaždinskom odbojkaškom klubu.

– Radimo vrlo ozbiljno i

sve se više cura uključuje u odbojku, pa za budućnost ne treba strahovati – rekla je djevojka iz Nedelišća.

Iduće sezone Varaždinke će nastupati u 1. hrvatskoj odbojkaškoj ligi, a ambicije su biti u sredini ljestvice.

– Samo mukotrpnim radom mogu se ostvariti rezultati. Moramo se dobro pripremiti za novu sezonu u višem rangu i uz nekoliko pojačanja vjerujem da možemo završiti u sredini ljestvice – zaključila je Međimurka.

ISTOK RODEŠ U VARAŽDINU SE PRIPREMA ZA NOVU SEZONU:

“Lako je biti prvi i slikati se, no šampion se postaje kad je teško” – Jedino si ja postavljam ciljeve, a to je da idućih godina budem u samom slalomskom vrhu. Hoće li to biti prije ili kasnije, manje je važno – ističe varaždinski skijaš

neće ostaviti tako dubok financijski gubitak u skijanju kao u nekim drugim sportovima – rekao je Rodeš, koji je uvjeren da će iduće sezone biti još bolji.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Sredinom ožujka zbog pandemije kornavirusa u svijetu nekoliko utrka prije kraja prekinuta je sezona u Svjetskom skijaškom kupu. Varaždinac Istok Rodeš osvojio je 36 bodova

Bez limita

Rodeš trenutno radi na agilnosti, snazi, brzini i eksplozivnosti

u Svjetskom kupu te je u poretku slalomaša zauzeo 40. mjesto, dok je u ukupnom poretku 111. skijaš svijeta.

Nezadovoljan

– Nisam zadovoljan rezultatski sezonom. Skijanje je stvarno bilo dobro u nekim periodima.

Možda smo u jednom trenutku promašili s nekim sitnicama.

Napravili smo neke sitne greške u koracima, a to sam shvatio tek u ožujku, kad sam se odmorio.

Krajem prosinca možda nismo trebali tako žestoko trenirati. U utrku Snježne kraljice početkom

siječnja nisam ušao umoran, ali nisam bio ni svjež. Kasnije sam imao problema s leđima, pa sam se razbolio i rezultat je takav kakav je – objašnjava Rodeš, koji ističe da iz prošle sezone može izvući pouke za dalje.

koji je kod kuće u Jalkovcu. I da lje trenira kod kuće i priprema se za iduću sezonu.

– Kod kuće od spr av a imam manjeviše sve. Trčati mogu, a s obzirom na to da sam ranije započeo s kondicijskim pripremama, siguran sam da ću napraviti kondicijski iskorak – istaknuo

Istok je prošle sezone osvojio 36 bodova u Svjetskom kupu te je u poretku slalomaša zauzeo 40. mjesto, dok je u ukupnom poretku 111. skijaš svijeta

– Sezona nije bila loša, ali nije bila ni dobra. Mogu dosta naučiti iz pogrešaka i biti još bolji. Sigurno sam skijao dvije klase bolje nego u sezoni 2018./2019. – dodao je Rodeš,

je Rodeš, kojem jednom tjednom kondicijski trener Marino Bašić šalje program treninga.

Radi tako i na agilnosti, snazi, brzini i eksplozivnosti.

– Vjerujemo da ćemo za koji tjedan Filip Zubčić i ja na Jadran, gdje ćemo nastaviti s kondicijskim pripremama – istaknuo je Varaždinac.

S klasičnim skijaškim treninzima Rodeš će započeti u lipnju, no kako će se na skijaški svijet odraziti koronakriza?

– Teško je trenutno reći kako će se kriza odraziti na skijanje.

Produžujemo neke sponzorske ugovore, no u skijanju se ne okreću ogromne svote novaca, pa vjerujem da koronakriza

– Prošle sezone sam bio uvjeren da mogu napraviti rezultatski iskorak. Pokazivao sam na treninzima da mogu, no nisu se poklopile neke ključne sitnice. Vjerujem da mogu biti bolji. Lako se može dogoditi da pobijedim u slalomskoj vožnji Svjetskog kupa ili budem među tri najbolja. Nemam limita na treninzima, a ne osjećam ni pritisak okoline. Jedino si ja postavljam ciljeve, a to je da idućih godina budem u samom slalomskom vrhu. Hoće li to biti prije ili kasnije, manje je važno – dodaje varaždinski skijaš, kojeg, izgleda, ništa ne može omesti u tom cilju.

– Ako nisi spreman na teške trenutke u sportu, nemoj se njime ni baviti. Svi znaju biti prvi i slikati se, no šampion se postaje kroz teške situacije.

Od sedme godine sam na tom putu i bez plana B – zaključio je Varaždinac.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

EKOLOŠKA PROIZVODNJA

MEĐIMURSKA PRIRODA

Jesu li šišmiši krivci za COVID-19?

Piše: Ivana Rojko,

stručna suradnica u Javnoj ustanovi “Međimurska priroda” Od same pojave novoga koronavirusa nagađa se otkud se taj virus stvorio i otkuda je zapravo došao. Zar je moguće da je takva pandemija nastala samo iz prirode? Iako znanstvenici već godinama upozoravaju na

Mnoge vrste šišmiša prilagodile su se urbanom okolišu te žive u vrtovima, parkovima, tavanima, ispod mostova i ne čine ni najmanju prijetnju ljudima i njihovom zdravlju mogućnost pojave pandemije zbog neodgovornog ponašanja prema prirodi i bioraznolikosti, poduzeli su se tek mali pomaci prema sprječavanju gubitka prirodnih vrijednosti.

Važni za zdravlje!

Nažalost, kao glavne krivce za COVID-19 uglavnom se navode šišmiši i u posljednje vrijeme su na vrlo lošem glasu. Nekako kao da su ljudi zaboravili da šišmiši imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu, te da je njihovo očuvanje važno i za našu poljoprivredu, šumarstvo, ali i za naše zdravlje. Potaknuti uznemirujućim informacijama iz niza država, vezanih uz ubijanje šišmiša,

U SKLADU S PRIRODOM

stiglo je važno priopćenje triju tajništva međunarodnih sporazuma: Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS) te Sporazuma o zaštiti afričkoeuroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA). U priopćenju stoji da šišmiši ne prenose COVID-19 te da se bolest prenosi jedino s čovjeka na čovjeka.

Još uvijek nema čvrstih dokaza da su upravo šišmiši prenijeli zarazu direktno na ljude. Znanstvena istraživanja ukazuju da su šišmiši bili uključeni u lanac zaraze, ali da je najvjerojatnije u pitanju bila neka druga životinja. Na svijetu živi oko 1400 vrsta šišmiša kojei su od iznimne važnosti za ravnotežu u prirodi, a i ljudima pružaju ogromnu korist jer služe kao oprašivači, rasprostranjuju sjemenke i služe kao kontrola štetočina.

Uništena staništa

Mnoge vrste šišmiša prilagodile su se urbanom okolišu te žive u vrtovima, parkovima, tavanima, ispod mostova i ne čine ni najmanju prijetnju ljudima i njihovom zdravlju. Mnogim vrstama staništa su uništena širenjem ljudske populacije. Danas kao i mnoge druge vrste trebaju našu pomoć kako bi opstale i kako bi od njih imali koristi koje se mjere u milijardama dolara godišnje. Podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj sve vrste šišmiša zaštićene zakonom i da su jedna od najugroženijih skupina životinja. U Hrvatskoj ne živi nijedna vrsta šišmiša kod koje je zabilježen koronavirus koji prelazi na druge životinje ili ljude.

čega 40.660 hektara pod ekološkom proizvodnjom. U 2018. godini eko proizvodnja se obavljala na 103.166 hektara, a ukupno se obrađivalo 1,49 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.

Najveća površina od 50.281 hektar otpada na oranice i vrtove. Travnjaci zauzimaju 39.575 hektara, a trajni nasadi 13.310 hektara.

SPORNO RJEŠENJE ZA ISKAPANJE OKO 460.00

Unatoč protivljenju Eu nastavlja se devastirati

- Drava je višestruko zaštićeno područje zbog čega je iznimno važno procijeniti mogući utj Branka Španiček iz WWF A PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

- Drava je podnijela svoju žrtvu i smatramo da je više ne smijemo devastirati. Zajedno s Murom i Dunavom čini UNESCO-ov Prekograničnog rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“, što je jedinstveni primjer u svijetu jer se proteže kroz čak pet država.

I zbog toga Dravu mora očuvati – poručuju brojni aktivisti i udruge koja Podaci i se bave zaargumenti iz štitom prirode. elaborata ni na koji Njihove način ne opravdavaju poruke posebno su zahvat, složni su u bile glasne te okoliša i stavu brojni posljednjih energetike je godina kada još 26. ožujka aktivisti se najavljiva2020. godine izdalo rješela mogućnost gradnje još dvije hinje Hrvatskim vodama droelektrane na Dravi, Molve za iskapanje oko 460.000 kub1 i 2. Od projekta se, kako sada nih metara sedimenta iz Drave stvari stoje, ipak odustalo, ali kod Općine Petrijevci u blizini očito ne i od daljnje eksplo- Osijeka, s ciljem „smanjenja atacije prirodnih resursa iz rizika od poplava“ bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš dravskog korita.

Naime, Ministarstvo zašti- i utjecaja na ekološku mrežu.

FOTO: GORAN ŠAFAREK

ZELENI KUTAK

Ekološka poljoprivredna proizvodnja je u Hrvatskoj doživjela veliki procvat u nekoliko posljednjih godina. Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 2013. godine bilo je prijavljeno 1608 ekoloških proizvođača, a ta je brojka 2018. godine narasla na 4374.

U Hrvatskoj se 2013. godine obrađivalo 1,57 milijuna hektara zemlje, od

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana rijeke Mure, u prošlome broju Regionalnog tjednika na 21. stranici objavljen je članak pod nazivom “Ljubav prema Muri u doba korone”, s pogrešnim imenom autora. Naime, članak je napisala Ivana Rojko iz “Međimurske prirode”. Ovim putem ispričavamo se autorici i čitateljima na nenamjernoj pogrešci.

- Samo par dana kasnije, točnije 30. ožujka, Hrvatske vode već su podugovorile i izvođača radova te pribavile potrebne dozvole i suglasnosti za početak radova, a sve u jeku pandemije, kada su, zbog zaštite zdravlja ljudi, gospodarske aktivnosti ograničene samo na one najnužnije – poručuju iz organizacije WWF Adria.

Iako su organizacije civilnog društva, WWF Adria i Zeleni

Osijek, poslale primjedbe i komentare na elaborat zaštite prirode koji Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koristi kao glavni argument za izdavanje rješenja, oni su u potpunosti odbačeni.

- Naime, kao što je u komentarima navedeno, podaci i argumenti iz elaborata ni na koji način ne opravdavaju potrebu za uklanjanjem viška nanosa, niti se podaci o postojanju

Ledeni sveci i vrt: Mamericije, Pankracije, Se Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Zanimljivo je kako puno stvari iz pučke predaje ima veze s vrtlarenjem i kako su doista svake godine aktualne i primjenjive.

Tako i datumi iz katoličkog kalendara od 11.-15 svibnja. nazvani “ledenim ili zamrznutim svecima”, svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza.

Pojava mraza

Radi se o sljedećim datumima: Sveti Mamericije – 11. svibnja Sveti Pankracije – 12. svibnja

Sveti Servacije – 13. svibnja Sveti Bonifacije – 14. svibnja Sveta Sofija – 15. svibnja

Ovu pojavu pomno pratim zadnjih 15 godina i gotovo svake godine oko 10. svibnja padne temperatura, a često zapušu i hladni vjetrovi. Ova pojava događa se već stotinama godina kako se prati i bilježi, zato se u pučkoj predaji ovi datumi iz katoličkog kalendara nazivaju ledenim (međimurski:

“zmržjenim”) svecima. Vele da je vrijeme stabilno tek nakon blagdana sv. Sofije - ali i tu treba biti oprezan! Zadnji mraz je prema promatranjima u našim krajevima moguć čak sve do 19. svibnja! Stoga su mnogi svoje radove u vrtu uvijek planirali prema ovim datumima. Mahunarke i tikve su se sijale tako da niknu tek nakon ovih datuma, dakle najranije oko sedam dana prije “ledenih svetaca”. Čekalo se je i sa sadnjom presadnica rajčica i paprika na otvoreno, jer su one jako osjetljive na mraz. Tako s većinom kultura osjetljivih na mraz radim i ja.

Da je ovo itekako moguće uvjerila sam se i sama 18. svibnja 2012. godine, kad je kod

mene u Međimurju bio mraz.

Baš te godine bilo je tako lijepo dugo toplo razdoblje krajem travnja i početkom svibnja da me mama nagovorila da presadim sve presadnice rajčica u prvoj polovici svibnja na otvoreno. Nakon mraza nastale su jako velike štete na krumpiru, kukuruzu, rajčicama i paprikama - svi su opet sadili rajčice i paprike, tako da se više niti nije moglo nabaviti nove presadnice za sadnju. Mahunarke i tikvice sam ponovo sijala. Često je prekrasno i toplo vrijeme i u travnju i početkom svibnja, pa mnogi u to vrijeme sve posiju i posade u svoje vrtove. No, ne zaboravite na moguće zahlađenje, kad vam mnoge biljčice

tako mogu biti uništene. Ne mora nužno biti mraz, i jako hladni vjetrovi koji su također česta pojava u to doba godine često su pogubni za grah, tikve, krastavce, rajčice, paprike...

Oportunistička sjetva

Kako ipak ono što se prije posadi rodi ranije, na vrtu imam prvu “oportunističku” sjetvu i onu pravu kasnije. Krajem travnja ili početkom svibnja posijem prve mahune, krastavce i tikvice, te posadim nekoliko presadnica paprike i rajčice na otvoreno - dakle manje količine.

Ako bude dobro vrijeme, prije će roditi. Ako bude mraza i hladnog vjetra, neće mi biti teško ako manje količine budu

Zeleni kutak

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

21

FOTO NATJEČAJ: TEMATIZIRANJE PROBLEMA PLASTIČNOG OTPADA FOTO: MZOE

Partnerstvo o plastičnom otpadu koje je osnovano u svibnju 2019. godine na posljednjoj Konferenciji stranaka Baselske konvencije raspisalo je foto natječaj kojim se traži fotografiju koja na najbolji način tematizira problem plastičnog otpada te potiče na promišljanje o mogućim rješenjima, dosadašnjem napretku, kao i izazovima i mogućnostima za daljnje djelovanje.

Pobjedničke fotografije bit će izložene na

00 KUBNIH METARA SEDIMENTA

sljedećoj trostrukoj konferenciji stranaka Stockholmske, Baselske i Rotterdamske konvencije koja će se održati u Ženevi u srpnju 2021. godine.

Sve pristigle fotografije ocjenjivat će međunarodno povjerenstvo uključujući i fotografkinju National Geographica, Saru Hylton.

Fotografima je na natječaju dostupno šest kategorija. Prema pravilima, moguće je

poslati samo jednu fotografiju po kategoriji, a zainteresirani se mogu prijaviti na najviše tri kategorije.

Inače, svrha Partnerstva je potaknuti poslovni sektor, vlade, akademsku zajednicu te civilno društvo na poboljšanje i promociju okolišu prihvatljivog gospodarenja plastičnim otpadom na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i prevenirati i smanjiti nastajanje takvog otpada.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

uropske komisije, ti tok rijeke Drave FOTO: TIBOR MIKUŠKA

jecaj zahvata na sve ciljane vrste, staništa i ciljeve očuvanja - rekla je Adrije

viška nanosa temelje na stručno i znanstveno utemeljenim činjenicama – dodaju iz WWF Adrije.

Snižavanje razine podzemnih voda ima izravan utjecaj na lokalno stanovništvo Činjenica je da zbog uzvodnih hidroelektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, koje zaustavljaju 80 posto vučenog nanosa, postoji manjak sedimenta zbog kojeg se Drava čitavom svojom dužinom

ervacije...

uništene. Drugu, pravu sjetvu i sadnju presadnica radim, dakle, kad sam sigurna da će nadalje vrijeme biti bez mraza i hladnog vjetra. Tako glavninu tikvica, krastavaca i mahunarki sijem tek nakon 5. svibnja, a često čak i polovicom svibnja. Rajčice, paprike i patlidžane presađujem na otvoreno sredinom svibnja.

I bez brige - sve na vrijeme rodi. Naime, dok jednom prođu hladnoće i zemlja se zagrije, sve bolje i brže raste.

Poučena prijašnjim iskustvima, ali i mudrošću naših baka i djedova, doista, vrijeme je prevrtljivo u ovo doba godine i na ovaj način imam najmanje štete u vrtu.

ukopava u svoje korito. Kako se rijeka sve više ukapa u svoje korito dolazi do snižavanja razine podzemnih voda, što ima izravan utjecaj na lokalno stanovništvo koje živi uz i od rijeke. Posljedice su snižavanje razine vode i presušivanje bunara, sušenje šuma, dodatno isušivanje poljoprivrednih površina i smanjenje uroda.

- Podsjećamo kako je Drava višestruko zaštićeno područje - kao Regionalni park Mura-Drava, UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav i kao dio ekološke mreže NATURA 2000, zbog čega je iznimno važno procijeniti mogući utje-

caj zahvata na sve ciljane vrste, staništa i ciljeve očuvanja.

Ujedno se u blizini nalazi Park prirode Kopački rit na čiji ekosustav ovaj zahvat može imati negativni utjecaj. Unatoč tome, elaborat, a posljedično i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, to ne uzimaju u obzir - rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Hrvatske vode su također i nositelj projekta „Drava Life“, vrijednog 4,5 milijuna eura, čija je glavna aktivnost obnova rijeke Drave i smanjenje posljedica regulacija, hidroelektrana i iskapanja sedimenta. A upravo se iskapanje sedimenta provodi na području provedbe projekt.

- Ponavljamo da je odobreni zahvat iskapanja pijeska iz Drave u suprotnosti s tri EU direktive: Direktivom o staništima, Direktivom o pticama i Direktivom o vodama, zbog čijih je neprovođenja Europska komisija već slala službene pritužbe. Stoga očekujemo hitno zaustavljanje aktivnosti iskapanja te poštivanje dogovora s Europskom komisijom da se u bliskoj budućnosti ne bi doveli do sličnih situacija - zaključila je Španiček.

Sanacija ilegalnih odlagališta otpada PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Grad Mursko Središće je u zadnje tri godine utrošio više od 50.000 kuna za sanaciju divljih odlagališta otpada. Jedno takvo je ovih dana sanirano na makadamskom putu uz naselje Sitnice.

- Posljednjih godina često smo svjedoci ilegalnog odlaganja smeća, a Grad Mursko Središće izuzetno je senzibiliziran po tom pitanju te se takve lokacija uvijek čiste, što izaziva prilično velike troškove. Nevjerojatno je da unatoč organiziranom odvozu otpada, mogućnosti odvoza otpada na reciklažno dvorište te organiziranom odvozu glomaznog otpada nekoliko puta godišnje građani i dalje smeće bacaju u prirodu – poručuju iz Grada Murskog Središća.

S obzirom da je posljednji slu-

čaj ponovo bio vezan za lokaciju uz romsko naselje Sitnice, gradonačelnik Dražen Srpak dao je nalog komunalnom redarstvu i Mjesnom odboru Sitnice da vode pojačanu kontrolu i spriječe paljevine, ali i da putem rada za opće dobro pripadnika romske nacionalne manjine u potpunosti očisti naselje.

Komunalni redar i predsjednik Mjesnog odbora Sitnice stoga će pojačano provoditi kontrolu radi sprečavanja zagađivanja prirode i sprečavanja

trovanja stanovnika otrovnim plinovima. Komunalno redarstvo dužno je izdati opomene, kazne, pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak prema drugim tijelima, poput prijava policiji, prekršajnom sudu, Državnom odvjetništvu ili inspekciji zaštite okoliša.

- Nažalost, to nije jedina lokacija na kojoj se odbacuje smeće, već su na čitavom području Murskog Središća evidentirana ilegalna odlagališta smeća – zaključuju iz gradske Uprave.

U SKLOPU MJERE POMOĆI MALIM MLJEKARAMA I GDCK ČAKOVEC DIJELIO PROIZVODE POTREBITIMA

Dosad je otkupljeno i donirano 80 tona mliječnih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s otkupom i doniranjem mliječnih proizvoda temeljem Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom virusa COVID-19. Do danas su mjeru koristile tri mljekare koje otkupljuju mlijeko od oko 400 proizvođača mlijeka, a potrebitima je podijeljeno oko 80 tona mliječnih proizvoda. Proizvodi su podijeljeni na 54 registrirana posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi, među kojima su Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec i Varaždinska biskupija.

- Ukupna vrijednost ove izvan-

redne mjere pomoći malim mljekarima je 2,5 milijuna kuna, ali ima i višestruki učinak. Na ovaj način pomaže se malim mljekarama u prodaji nastalih viškova kako bi iste mogle kontinuirano nastaviti s proizvodnjom, proizvođači mlijeka nastavljaju plasirati proizvedeno mlijeko u mljekare, a visokokvalitetnu domaću hranu dobivaju oni kojima je najpotrebnija – naglasila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Prihvatljivi korisnici mjere su male mljekare koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje. Mjera će se primjenjivati sve dok ne prestanu izvanredne okolnosti uzrokovane epidemijom koje direktno utječu na probleme u poslovanju malih mljekara.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

POSTANI HRVATSKI MLADI DELEGAT PRI UN-u Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je javni poziv za prijavu kandidata za izbor hrvatskog mladog delegata pri organizaciji Ujedinjenih naroda, s ciljem uključivanja aktivnih i perspektivnih mladih građana Republike Hrvatske u rad Opće skupštine UN-a.

- Traže se dva delegata, jedan aktivan delegat i jedan zamjenik, na razdoblje od dvije godine, koji će svojim idejama i

VIDOKRUG

jedinstvenim vizijama predstavljati interese mladih svoje države te uz suradnju s delegatima drugih zemalja sudjelovati u donošenju odluka i političkih rješenja o pitanjima značajnima za mlade – poručuju iz Ministarstva.

Rok za prijave je 60 dana od dana objave poziva na internetskoj stranici Ministarstva, gdje se može pronaći i više informacija.

UZ MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA I BLAGDAN SV. JOSIPA RADNIKA

I Prvi maj je ovo leto bil - na najgi!

Nakon industrijske revolucije i naglog rasta kapitalizma došlo je do velikog iskorištavanja radnika koje je obilježilo 19. stoljeće.

Radnici su dobivali niske nadnice, a radili su i po 12 do čak 18 sati dnevno u iznimno teškim uvjetima...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, dok je osmero radnika osuđeno na smrt. Nakon industrijske revolucije i naglog rasta kapitalizma došlo je do velikog iskorištavanja radnika koje je obilježilo 19. stoljeće. Radnici su dobivali niske nadnice, a radili su i po 12 do čak 18 sati dnevno u

U mnogim zemljama sjeverne hemisfere održavaju se (ili su se održavali) folklorni festivali koji uključuju podizanje “majske motke” koja se kod nas zove “majga” ili “najga” iznimno teškim uvjetima. Sve je to iscrpljivalo ljude koji su u zemljama razvijenoga kapitalizma poput Ujedinjenoga Kraljevstva te SAD-a zahtijevali dostojnije uvjete rada i života uz pomoć štrajkova. U Chicagu je tako toga povijesnog 1. svibnja prosvjedovalo oko 40.000 radnika. Njihovi su se zahtjevi simbolički mogli izraziti pomoću tri osmice: tražili su 8 sati rada, 8 sati odmora te 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem pri čemu je ubijeno šest, a ranjeno pedesetak prosvjednika. Mnogi su uhićeni, a vođe štrajka završili su na sudu. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Na kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede. Već iduće godine spomenuti je datum izabran za međunarodni dan opće solidarnosti prema radništvu.

U moderno doba praznik je popularan za razna druženja, putovanja, produžene vikende, roštiljanja i slično, kao jedan od prvih neradnih

U Prelogu smo ove godine uspjeli pronaći jednu majgu, odnosno najgu!

dana u toplije doba godine.

Ove godine, nažalost, zbog situacije s koronavirusom masovna druženja nisu bila moguća, no razdoblje oko Prvoga svibnja obilježio je početak relaksacija mjera donesenih u svrhu sprečavanja širenja epidemije. Istoga dana slavi se i blagdan svetoga Josipa Radnika, čiji je blagdan 1955. godine uveo papa Pio

XII. Iste godine kad je Druga internacionala proglasila Dan rada papa Leon XIII. izdao je encikliku o svetome Josipu.

U njoj je radnike i sve ljude skromnih životnih uvjeta uputio na sv. Josipa kao uzor i primjer za nasljedovanje.

Prvomajski običaji

Rijetko je selo u Međimurju koje nema Prvomajske ulice.

Tradicionalna podjela graha povodom Praznika rada. FOTO: Siniša Sović

S obzirom na važnost ovog radničkog praznika u bivšem sustavu, ta činjenica ne iznenađuje; no, jeste li znali da je slavlje vezano uz prvi svibnja još mnogo, mnogo starije?

U mnogim zemljama sjeverne hemisfere održavaju se (ili su se održavali) folklorni festivali koji uključuju podizanje “majske motke” koja se kod nas zove “majga” ili “najga”. Često se, kao dio obreda, pleše oko majge (koju se u Engleskoj, primjerice, naziva “maypole”) u čast proljeću, prirodi ili nekom od božanstava proljeća ili plodnosti.

Naravno, ovi običaji danas opstaju samo u tragovima budući da su mnoge potisnuli kasniji kršćanski obredi i vjerovanja.

U slučaju Međimurja, mještani tragaju za najvišim relativno tankim stablom (poput johe, međimurskog naziva “ jalsa”) koje mogu pronaći; tom se drvetu obreže vrh te ga se ukrašava raznim trakama, vrpcama i sličnim

dekoracijama. Često se i dva takva drveta vežu te se između njih stavlja nekakav natpis. U dvadesetom stoljeću

U Chicagu je 1. svibnja 1886. godine prosvjedovalo oko 40.000 radnika! svadbe su se često održavale u svibnju, pa se počelo takve majge koristiti na ulazu u dvorište u kojem se održavala svadba. Natpis između majgi u tom bi slučaju slao poruku: “Dobro došli, dragi gosti!”

Osim spomenutog značenje, riječ “najga” može se koristiti i za granicu. Ova je upotreba vjerojatno mlađa, a o njoj nam svjedoči međimurska fraza “na najgi sam”, što se koristi kad je netko u labilnom stanju – pod utje-

cajem alkohola, ako pati od mučnine ili vrtoglavice i slično. Jedna teorija kaže da je ova fraza nastala kod starijeg značenja riječi – nije teško, naime, zamisliti da je netko od slavljenika pod utjecajem vina došao na ideju popeti se na najgu, što sigurno nije slavno završilo…

Druga teorija kaže da je majga predstavljala granicu između neba i zemlje; zato se tražilo visoko drvo, kako bi bilo što bliže nebu, a ukrasi su trebali udobrovoljiti božanstvo. Kasnije se najgom počelo označavati i prirodne granice, pa bi onaj tko je “na najgi” doslovno na granici i malo nedostaje da prevagne na jednu stranu…

U svakom slučaju, i Praznik rada i staro prvomajsko slavlje lijep su dio tradicije koji nam omogućavaju da malo predahnemo od zauzetih radnih dana. Pripazite, doduše, da za proslave “odmora od rada” ne pretjerate i ne ostanete “na najgi”…

Oglasi

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

23

DOMAĆU PROIZVODNJU VISOKOKVALITETNE ZAŠTITNE ODJEĆE PREPOZNAJU I STRANI KUPCI

Profoteks nastavlja tradiciju varaždinskih tekstilaca Veliki je izazov raditi u tekstilnoj branši u kojoj se zahvaljujući napretku tehnologije i sve većim ulaganjima u istraživanja, svakim danom otkrivaju novi materijali koji su sve kvalitetniji i otporniji

Ove će godine varaždinska tekstilna tvrtka Profoteks d.o.o., u vlasništvu Marija Harjačeka, s uposlenih 34 radnika proizvesti čak 120 tisuća različitih odjevnih predmeta i ostvariti značajan prihod na domaćem i inozemnom tržištu.

Funkcionalni dizajn

Riječ je o jednoj od malobrojnih hrvatskih tvrtki koje su svoju proizvodnju gotovo u potpunosti podredile proizvodnji iznimno zahtjevnog programa zaštitne odjeće. Podsjećamo, riječ je o tekstilnoj branši u kojoj se zahvaljujući napretku tehnologije i sve većim ulaganjima u istraživanja, svakim danom otkrivaju novi materijali koji su sve kvalitetniji i otporniji.

- Jedino takvi materijali pružaju mogućnost osiguravanja izvođenja radnih operacija među kojima su i one visokog rizika. Ponosni smo na činjenicu da je naša tvrtka s

vremenom ostvarila značajan ističe Mario Harjaček. iskorak u proizvodnji zaštitZaštitna odjeća ne smije ne odjeće koja pruža visoku nepovoljno utjecati na zdravlje korisnika, stoga trerazinu zaštite svim korisnicima, uz ba biti izrađena ispunjavanje o d d o k a z azahtjeva klino kemijski Proizvode zaštitni prikladnih jenata koji materijala se odnose program za koji su otna njezin medicinsko osoblje, dizajn. porni na Treba haba nje, lovce i ribolovce, znat i da visoke šumarsku i vrtlarsku naši finaltempeni proizvorature, djelatnost djelov a nje di – jakne, različitih kekaputi, majice, hlače, prslum ijsk i h sre dci, prekrivači ili pak stava i mehanička pregače… – osiguravaju oštećenja. maksimalnu udobnost koja se - S obzirom na to da je naša prilagođava i uz sve nabrojano primarna djelatnost šivanje zadovoljava iznimno stroge namjenske zaštitne odjeće, zakonske norme i propise – za iznimno zahtjevne klijente

i čitav niz privatnih tvrtki, oslanjamo se na repromaterijal koji je uglavnom iz uvoza. Suradnjom sa svjetski priznatim proizvođačima i distributerima njihovih tkanina te neprekidnim terenskim provjerama njihovih proizvoda, ostvarujemo da sirovinski sastav odjeće jamči visoku razinu zaštite i njezino lako održavanje – pojasnio je Harjaček.

Dodajmo da je Profoteks tijekom godina razvio proizvodne programe koji obuhvaćaju grupe proizvoda prilagođene za obavljanje različitih vrsta poslova kao što su radni i zaštitni program za medicinsko osoblje, za lovce i ribolovce, šumarsku i vrtlarsku djelatnost sa zaštitom od ozljeđivanja koja prijete pri korištenju motornih pila te ostalih namjenskih alata. Također, u asortimanu ove tvrtke klijenti mogu naći zaštitnu odjeću visoke vidljivosti, onu koja štiti radnike u elektro industriji i u segmentu fizičke zaštite.

Zaššte srce i krvne žile

prirodnim proizvodima iz ribe, cjelovitih žitarica, voća i povrća te spriječite kronične bolesti!

OMEGA 3 PLUS Uz EPH i DPH sadržava svih 8 dobrih masnoća iz lososa, tune, inčuna i sardela za zdravlje i zašštu srca, mozga i živčanog sustava, regulira krvni tlak i otkucaje srca, povećava dobri kolesterol u krvi, snižava krvni tlak, opušta krvne žile; pomoć kod bolova i natečenih zglobova, kossju, osteoartriisa, reumatoidnog i psorijaačnog artriisa. Smanjuje masnoće u krvi te brzinu nastanka ateroskleroočnih plakova.

WHEAT GERM OIL E VITAMIN Snažan annoksidans, ššš srčani mišić, smanjuje začepljenje krvnih žila, poboljšava mikrocirkulaciju te pomoć je kod hladnih ruku i noga, za bolje pamćenje.

MAGNESIUM COMPLEX Smanjuje rizik od srčanog udara, stabilizira srčani ritam, proov grčenja mišića u nogama. Pridonosi normalnoj funkciji živčanog sustava te normalnoj sintezi bjelančevina. Magnezij pridonosi normalnom metabolizmu stvaranja energije te smanjenju umora i iscrpljenoss. Neophodan je, zajedno s kalcijem i vitaminom D, za održanje kossju.

GARIC ALLIUM COMPLEX Annbakerijski, anngljivični, annvirusni, annupalni; regulator tlaka te smanjuje trigliceride u krvi.

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

MAŽORETKINJE KOTORIBE NASTAVILE TRENIRATI – NA DALJINU! Kao i gotovo svim ostalim udrugama, sezona Mažoretkinja Kotoribe također je u fazi mirovanja. Mjere za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa natjerale su mažoretkinje na odgodu svih natjecanja, nastupa, zajedničkih druženja i drugih mažoret aktivnosti.

No, da bi članice Mažoretkinja Kotoribe ostale u dobroj formi, pobrinule su se trenerice Marta i Monika, koje su osmislile

treninge na daljinu.

- Naši treninzi idu dalje! Da bi sve naše članice ostale i dalje motivirane te spremne za iduću plesnu sezonu, ali i zadržale plesni i natjecateljski duh, pobrinule su se

naše trenerice Marta i Monika. Trenerice su uvele treninge na daljinu pa svakog tjedna šalju plesne materijale svojim članicama i njihovim roditeljima. Želja je da one najmlađe ne zaborave naučeno, a one

nešto starije da se podsjete već uvježbanih mažoret pokreta. U zadanom vremenskom razdoblju članice su dužne izvježbati zadane elemente te poslati trenericama kućni trening – objašnjavaju kotoripske mažoretkinje.

- Kako nam cure vježbaju i kako izgledaju njihovi kućni treninzi objavit ćemo na našoj službenoj stranici pa nas nastavite pratiti! – poručuju trenerice Marta i Monika.

INTERVJU S PLESNOM UMJETNICOM NIKOLINOM MEKOVEC

“Za mene je ples potreba, zajedničko stvaranje, igra i mnogo rada!”

- Kada ovo prođe, prvo što ću učiniti je otići u našu dvoranu, pustiti si glazbu skladatelja Arva Pärta i osjetiti da sam se ponovo vratila Životu – kaže osnivačica Studija suvremenoga plesa Teuta te koreografkinja i plesna pedagoginja Budući da se 29. travnja obilježava Međunarodni dan plesa, ovaj tjedan započinjemo u duhu plesa i pokreta.

Iako nećemo plesati u zgradi Scheier, duh plesa nam putem razgovora donosi osnivačica Studija suvremenoga plesa Teuta, koreografkinja i plesna pedagoginja Nikolina Mekovec.

Zadnji performans u zgradi Scheier s Nikolininim plesačima vidjeli smo krajem prošle godine, a nadamo se da će se Galerija plesa moći ponoviti i ove godine. Razgovor s Ni-

Ove dane iskoristila je za čitanje knjiga, gledanje online predstava i sadržaja suvremenog plesa te za druženje s obitelji kolinom Mekovec vodila je Valentina Nedeljko.

Pozdrav Nikolina, možeš li nam reći nešto o sebi i svojem umjetničkom radu?

Pozdrav, ja sam koreografkinja i plesna pedagoginja Studija suvremenoga plesa Teuta koji već više od 25 godina njeguje suvremeni plesni izričaj. Studio, koji je na lokaciji Doma amatera Čakovec, trenutno okuplja oko 70-ak djece i mladih.

Svojim prepoznatljivim plesnim jezikom (tako barem dobivamo komentare svojih plesnih kolega), plesom i pokretom iz naše male „tvornice“ proizlaze plesni komadi koje izvode plesači od 4 do 20 i više godina. Dobitnici smo mnogo nagrada i priznanja za svoje stvaralaštvo, pa nam je tako i Grad Čakovec dodijelio Javno priznanje i Godišnju nagradu za djelovanje na području kulture i umjetnosti 2015. godine.

Koji je tvoj zadnji angažman koji si imala prije COVID-19 krize?

Baš smo bili u završavanju nove predstave „Lepo je če Pozojček spi“ u kojoj smo uz ples

Međunarodni dan plesa obilježava se 29. travnja uprizorili čakovečku legendu o Pozoju. Trebali smo je izvesti u Centru za kulturu Čakovec, no njegova vrata su se morala zatvoriti upravo zbog mjera uslijed COVID-19 krize. Tako da naš Pozojček i dalje čeka svoju premijernu izvedbu.

Mnogo toga smo pripremali.

Trebali smo ići u Italiju na natjecanje, u Poreč i Zagreb.

Pripremili smo svoje nove koreografske radove, ali eto, nije se ostvarilo. Od svih planova i projekata početkom ožujka,

uspjeli smo nastupiti na Požeškom plesokazu.

Kako se osjećaš u ovoj situaciji kada ne možeš održavati treninge u svojem studiju?

Za mene je ples potreba, predanost, izražavanje, davanje, odricanje, zajedničko stvaranje, igra i mnogo, mnogo rada.

Ples ponekad može biti smisao, možda i želja, ali mislim da je za mene postao potreba. Zato mi i teško pada ovo vrijeme u kojem se trenutno nalazimo ne plešem sa svojim plesačima

i ne stvaramo zajedno. Ali, proći će.

Planiraš li plesne projekte za ovu godinu?

Trenutno izmjenjujem poruke sa svojim plesačima te, kao i svi, čekamo bolje dane. Radim na predstavi za otvorenje Zrinski ART festivala 2020. u rujnu (ona bi trebala biti prvi, veći i jako važan nastup nakon ovog izbivanja) u kojem će plesati čak 45 plesača. Tome se izrazito radujem. Plesni performansi koje smo izvodili na prijašnjim

imam doma te vježbati jogu i pilates.

Nedavno sam pogledala online predstavu „Ciganin, ali najljepši“. Preporučam vam da odvojite vrijeme te je pogledate, vrijedi svake minute.

Preporučam i balet „Gospoda Glembajevi“ i općenito balet online. Predivno i moćno.

Gledam redovito sadržaje suvremenog plesa, a pogledam tu i tamo i neki fini recept sirove hrane. No, najviše provodim dane sa svojim kćerima Enom i Tijom, suprugom Predragom te redovito posjećujem mamu.

Imaš li možda neku poruku za sve one koji čitaju ovaj intervju?

Možda će ljudi sada, kada smo život posložili s novim rasporedima, uvidjeti koliko Zrinski ART festivalima bili je važna svaka knjiga, glazba, su nešto drukčije i posebno za pjesma, predstava i film te nas. Jako sam zahvalna što i koliko nam kultura čini žiovdje, u našoj okolini možemo vot bogatijim i ljepšim. Ove imati mogućnosti za takve dane koji su pred nama treba izvedbe. prihvatiti i ne dopustiti da U pla ner 2 02 0. odu neispunjeni. Ako godine stav i la ništa drugo, mosam i projekt žemo se odmo„Galerija pleriti od sebe i Možda će ljudi od drugih, sa“ koji smo sada uvidjeti od pretjeu zgradi Scheier ranog razkoliko nam kultura započeli u mišljanja i čini život bogatijim prosincu od očeki2019. Ovaj vanja. i ljepšim!” projekt bio Što planiNIKOLINA MEKOVEC je jako dobro raš napraviti posjećen i priprvo kada ova kriza prođe? hvaćen od odrasle Kada ovo prođe, i publike dječje dobi, a prvo što ću učiniti je otići u posebno je u njemu zanimljivo što smo ples predstavili na našu dvoranu, pustiti si glazbu drugačiji način, u drugačijem skladatelja Arva Pärta i osjeprostoru i tako ga dodatno titi da sam se ponovo vratila približili publici. Životu.

Kojim aktivnostima ispuPlesni tjedan nastavit će se njavaš svoje dane socijalne u četvrtak u 17 sati sa Scheier Facebook livestreamom na distance?

Ove dane socijalne distance javnom razgovoru s profena početku sam koristila za sionalnim plesačicama i kopospremanje plesnih kostima. reograf kinjama Koraljkom Volim čitati pa upravo čitam Begović i Nastasjom Štefanić knjigu „Slobodna duša“ Micha- te video umjetnikom Matijom ela A. Singera, a sigurno ću Kraljem. Oni su autori drušzaviriti i u knjigu „Krava koja je tveno-kulturnog i umjetničkog plakala“ Ajahna Brahma. programa „Prostor ni ja“, čije Ne izlazim baš mnogo iz radionice počinju ove subote. kuće, već samo ponekad odem (Intervju izradila: Platforma u dućan. Ne idem u šetnje, jer za Društveni centar Čakovec, me rastuže prazne gradske Nove prakse - sudioničko ulice. Volim otići u saunu koju upravljanje zgradom Scheier)

Vidokrug

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

25

PRISJEĆANJE NA PLESNE POBJEDE U MAĐARSKOJ

Krajem veljače Feelovci odnijeli tri zlata!

– Početkom travnja trebali smo otputovati u Beograd, odraditi jedno od najdivnijih natjecanja i objaviti rezultate zajedno s ovima.

Nedostaju mi moji Feelovci, ali nadoknadit ćemo sve, samo da smo svi zdravi! – rekla je Romana Ratkaj Zadnji vikend veljače članovi Univerzalnoga plesnog studija „Feel“ obilježili su trima pobjedama u susjednoj Mađarskoj. Tim iz Varaždinskih Toplica s koreografijom „Feel DJ“ u show dance stilu, u konkurenciji domaćina, donio je zlato, s najvećim osmijehom na licu svake plesačice. Juniorke poznatog tima „Feel The Best“ u open stilu također su ubrale zlato i ponosno podigle hrvatsku zastav u. Muški tim pod nazivom „Feel The Groove“ pod vodstvom Davora Raića ne samo da je oduševio suce i zaslužio zlato već je u mi-

Feel DJ

Feel DJ - prvo mjesto

Pobjede su ostvarila dva ženska i jedan muški tim

Feel The Groove - break girl Maura

Feel The Groove - prvo mjesto

nutama zabave na plesnom podiju još jednom dokazao koliko su naporni treninzi rezultat kvalitetnih plesnih i break elemenata.

– Već na tom natjecanju u Mađarskoj osjetili su se počeci svega što nas je snašlo, neki timovi iz drugih zemalja nisu se ni pojavili na startu. Početkom travnja trebali smo otputovati u Beograd, odraditi jedno od najdivnijih natjecanja i objaviti rezultate zajedno s ovima. Nedostaju mi moji Feelovci, ali nadoknadit ćemo sve, samo da smo svi zdravi! – rekla je vlasnica UPS Feela, licencirana voditeljica plesnih tehnika i WADF sutkinja Romana Ratkaj, koja i ovih dana neumorno radi na sekvencama i projektima za svoje timove, koje im šalje putem interneta kako bi svi ostali pozitivnoga plesnog duha.

Feel The Best - prvo mjesto

Feel The Best

Online treninzi za sve timove

Ovih dana treneri Univerzalnoga plesnog studija „Feel“ svojim timovima šalju sekvence koje kod kuće spajaju u nastavak koreografije koju su radili u dvorani.

– Zadovoljna sam marljivim radom mojih Feelovaca i jedva čekam kad će mi svi biti na okupu, kad sve otplešu u zadanim formacijama, odrade sve promjene i kad sve začine osmijehom – nestrpljivo je izjavila Romana Ratkaj, glavni „krivac“ za sjajnu organizaciju treninga u novonastalim uvjetima.

Romana Ratkaj, licencirana voditeljica plesnih tehnika i WADF sutkinja

26 Autostil

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

OPEL VIVARO-E: DOSTAVA BEZ ŠTETNIH EMISIJA Opel Vivaro-e prvo je potpuno električno komercijalno vozilo nekoga njemačkog proizvođača. Dostupan u tri različite dužine i brojnim karoserijskim izvedbama, novi baterijsko-električni Vivaro-e omogućava dostave s nula štetnih emisija. Nosivost od 1275 kg Vivara-e usporediva je onoj klasičnog Vivara Cargo. Ovaj e-kombi jedino je električno komercijalno vozilo koje se postprodajno može opremiti kukom za vuču prikolica do maksimalno 1000 kg. Kupci Vivara-e mogu

birati između dvije veličine litij-ionskog paketa baterija, ovisno o svojim potrebama: onaj od 75kWh omogućuje doseg do 330 km, dok je onima s manje intenzivnim dnevnim potrebama korištenja na raspolaganju paket baterija od 50kWh i dosegom od 230 km.

Knjiga narudžbi bit će otvorena ovog ljeta, s prvim isporučenim vozilima tijekom ove godine. Vivaro-e proizvodi se u istoj tvornici i na istoj proizvodnoj traci kao i varijante pokretane dizelskim motorima.

TEST: NISSAN QASHQAI 1.7 DCI 150 CVT X-TRONIC 4WD TEKNA

VREMEPLOV

11. svibnja 1947.

je Ferrari imao svoj prvi neovisni nastup, na utrci voženoj u Piacenzi.

Model s kojim je nastupio bio je Tipo 125, a pokretao ga je revolucionarni V12 motor. Ferrari je 1947. proizveo i prodao tri primjerka Tipa 125. Na utrci u Piacenzi na poklopcu motora prvi put se pojavio logo s propetim konjićem, u čast vojnoga zračnog asa Enrica Baracce iz Prvoga svjetskog rata. Ferrrari je dodao žutu pozadinu u čast svoga rodnoga grada Modene.

Prodaja Međimurska županija 1.1.-31.3.2020.

proizvođač 1 Volkswagen 2 Kia 3 Škoda 4 Suzuki 5 Renault 6 Hyundai 7 Toyota 8 BMW 9 Nissan 10 Citroën 11 Peugeot 12 Mercedes 13 Dacia 14 Opel 15 Mazda 16 ostali UKUPNO

15

količina udio, % 48 21,82% 42 19,09% 28 12,73% 21 9,55% 11 5,00% 11 5,00% 9 4,09% 8 3,64% 8 3,64% 6 2,73% 5 2,27% 4 1,82% 3 1,36% 3 1,36% 2 0,91% 11 5,00% 220 100% Izvor: Promocija Plus

milijuna premašena je brojka u prodaji hibridnih vozila koje je prodala Toyota od predstavljanja legendarnog Priusa 1997. godine. U Europi je prodaja HEV-ova (hibridnih električnih vozila) premašila brojku od 2,8 milijuna, zahvaljujući širokoj paleti od čak 19 različitih HEV modela marki Toyota i Lexus, što je u 2019. godini predstavljalo 52 % ukupne Toyotine prodaje. Paleta dostupnih hibridnih električnih vozila Toyota i Lexus na globalnoj razini sada je dosegnula 44. Toyota je značajno pridonijela zaštiti okoliša jer je njezina hibridna električna tehnologija do danas smanjila emisiju CO2 za više od 120 milijuna tona u cijelom svijetu u usporedbi s prodajom ekvivalentnih benzinskih vozila. Toyotina hibridna tehnologija omogućava vozačima da više od 50 % svojih gradskih vožnji obave bez ikakve emisije, nudeći povoljniji način za poboljšanje kvalitete zraka u gradskim središtima.

Ponuda za fanove

Nissan Qashqai je od 2007. opće mjesto u segmentu C-SUV i vrlo realno ostvariv san mnogih kupaca u potrazi za svestranim obiteljskim automobilom. Za testni primjerak se ne čeka u redu i namijenjen je najvećim zaljubljenicima u model, spremnima izdvojiti i više od 300.000 kuna.

PRIPREMILI: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: DUBRAVKO KULEŠ

Qashqai je najuspješniji Nissanov model na europskom tržištu i još se sjećamo dugih lista čekanja sa samih početaka njegove karijere. I nakon skoro desetljeća i pol Qashqai je i dalje u samom vrhu, mada mu je broj konkurenata znatno veći, a posao teži. Prošla godina je u Hrvatskoj za Nissanov kompaktni SUV bila bolja nego 2018. Prodano je 977 Qashqaija s udjelom od 1,55 %, što je 188 komada više, uz porast udjela za 0,24 %.

Pogledamo li aktualni cjenik, vidimo da je ponuda Qashqaija iznimno bogata, s ponuđene čak 32 različite opcije. To je, kao i povoljne cijene benzinskih motora, svakako dobar mamac za kupce. Testni primjerak je najopremljeniji i najskuplji, s cijenom skoro dvostruko većom nego kod ulaznoga benzinskog modela.

Razlog je u najbogatijem paketu opreme, pogonu na sve kotače, bezstupanjskom X-Tronic mjenjaču i 1,7-litrenom dCi motoru.

Upravo je motor bio najzanimljiviji dio testiranoga Qashqaija jer se radi o novosti u ponudi uvedenoj bez velike pompe, nekako na mala vrata.

Zanimanje pobuđuje kako se 1,7-litreni dCi snalazi u kombinaciji s CVT mjenjačem i pogonom na sve kotače. S ovime mo-

torom je istisnut stari 1,6 dCi sa 130 KS, pa se sad Qashqai opet može pohvaliti sa 150 KS, što mu i treba za ravnopravnu borbu s dizelskom, prije svega nejapanskom konkurencijom. Manje zahtjevni kupci, ili možda bolje reći prosječni kupci Qashqaija, zadovoljit će se dobro poznatim 1,5-litrenim dCi sa 115 KS. Naravno, ne treba isključiti vrlo zanimljiv 1,3-litreni DIG-T benzinac, koji bi vjerojatno bio osobni izbor i subjektivna preporuka. Dakle, 1,7 dCi ima 150 KS i 340 Nm, po 20 više KS i Nm od 1,6 dCi. Jamči to bolje performanse, ali i zadovoljavanje strožih ekoloških normi, što je i bio primarni razlog promjene. U vožnji je motor dovoljno miran i ugodan, pri višim okretajima nešto manje tih, uz nekako metalan prizvuk.

Količina “konja” i njutnmetara

Iz fotelje do nove Toyote

Prodajna akcija “Iz fotelje do nove Toyote” kreirana je da zadovolji zahtjeve kupaca u trenutnim okolnostima. Toyotina ponuda koncentrirana je na pružanje akcijske cijene te mogućnost isporuke odmah, i to na željenu adresu, pritom poštujući zahtjeve za beskontaktnom kupovinom. Najpovoljnije vozilo u ponudi je raspoloživo od 77.500 kuna, a popust iznosi do 41.300 kuna. Ponuda vrijedi do rasprodaje lagera te je aktualna u svim ovlaštenim Toyota prodajnim centrima. Zainteresirani putem web-stranice mogu od službe prodaje ili preko obrasca zatražiti ponudu, nakon čega je moguće vozilo rezervirati i kupiti te dogovoriti dostavu registriranog vozila na kućnu adresu kupca.

ostavlja dobar i uvjerljiv dojam unatoč masi praznog vozila od 1665 kg, CVT mjenjaču i pogonu na sve kotače. Uz 1,7 dCi može se birati prednji pogon s ručnim, 4x4 s ručnim ili 4x4 s CVT mjenjačem. Što se tiče najveće brzine, testirana opcija je najbrža, sa 193 km/h, ali to je samo 1 km/h brže od drugih dviju mogućnosti. Danak se plaća pri ubrzanju do 100 km/h jer je 4x4 X-Tronic skoro dvije sekunde sporiji. U velikoj većini slučajeva ne volimo CVT mjenjače, ali X-Tronic funkcionira vrlo dobro. Nema onoga toliko iritantnog razvlačenja stupnjeva i bespotrebnog zadržavanja visokih okretaja.

Vožnja teče glatko, a prema želji, za potpuno iskorištavanje snage motora može se koristiti ručni način izmjena stupnjeva.

Najbolji rezultat oko potrošnje koji nam je pokazao eko mo-

nitoring je bio 7,6 l/100 km. U gradu potrošnja ide i preko 9 litara, dok je prosjek normalne vožnje 8,2 l/100 km. Cijelo vrijeme testa vozili smo s pogonom na prednje kotače. Lijevo od upravljača je mali, neugledni prekidač kojim se može birati vrsta pogona, od prednjega, automatskog 4x4, pri čemu elektronika sama raspoređuje potrebne količine momenta, do LOCK opcije za blokadu prijenosnog omjera na složenijim podlogama. Uvjereni smo da će vrlo mali broj vlasnika Qashqaija koristiti ovu opciju, pogotovo u Tekna izvedbi s vrlo lijepim 19-colnim naplatcima.

Kad smo već kod opreme, Tekna je najviša razina i nudi dosta toga uključujući električno podesivo vozačevo sjedalo, grijanje prednjih sjedala te sva sjedala u kombinaciji

kože i tkanine. Tu su i ogroman panoramski stakleni krov, multimedija, navigacija… I sigurnosna oprema je kompletna, samo je testni auto bio dodatno opremljen ProPilot sustavom (+8000 kuna), koji uključuje Intelligent Cruise Control (adaptivni tempomat), Intelligent Lane Intervention (zadržavanje vozila u voznoj traci), Traffic Jam (automatsko zaustavljanje i pokretanje vozila u gužvi), uz paket Safety Shield Tekna s Inteligent Park Assist sustavom prepoznavanja bočnog nailaska vozila otraga, sustav prepoznavanja umora vozača i sustav za nadzor mrtvoga kuta. Pohvale zaslužuje ProPilot sustav jer nije kompliciran za podešavanje, a funkcionalan je, ugodan, intuitivan i ulijeva sigurnost.

Vozeći Qashqai, postaje jasno zašto ga kupci vole. Želite li tražiti dlaku u jajetu, može se zamjeriti neatraktivnim mjeračima sa zastarjelom grafikom.

Rekli smo da je ovo najskuplja opcija. Odustanete li od CVT mjenjača, već ste uštedjeli 27.000 kuna, a biranjem osnovnog paketa Visia bez CVT-a ušteda je 80.000 kuna. Već smo spomenuli da je najjeftiniji benzinski Qashqai skoro upola jeftiniji od testnog. Cijena viša od 300.000 kuna s doplatom za ProPilot ide u premium sfere i s tim iznosom se već može gledati BMW ili Audi no, to nije prepreka za Qashqai. Tko baš želi, može. Komu je puno, ima još 31 ponuđenu opciju.

Oglasi

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

POTRAŽITE

svoj primjerak Regionalnog tjednika

na nekoliko lokacija

u vašoj blizini!

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

ulica Uska

Prijamni ured Varaždin

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

na Iva

u

k Ku

ovića

Gaja

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.

Kuk

rad a Pre Petr

g sko

n kci Sa a ć i ljev

e

Ljudevita

eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

c Sak vića e j l u

27

28 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO! VOZILA PRODAJE SE oranica k.č.1287, livada krči, 1301 m², k.č.1442, livada krči, 1273 m², Biškupec, mob.: 098/939-1277 ozn.5a PRODAJEM u Ludbregu vinograd i klijet sa građevinskom dozvolom za kuću. Cijena 2.800,00 €, mob.: 091/5823905 ozn.1573 PRODAJEM u Ludbregu vinograd, klet sa građevinskom dozvolom za kuću i šumu.

Cijena 2.800,00 €, mob.: 091/582-3905

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.686 VW POLO 1,0 2000. godište.

Auto vrijedi pogledat. Registriran do 11. 6. 2020. Cijena 5.500,00 kn. Mob.: 091/5387282 ozn.249b EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c PRODAJE se traktor IMT 539 s kabinom, registriran, 34.500,00 kn, mob.: 098/184-7112 ozn.383c

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

PRODAJE se Tomo Vinković TV – 826, 1998. g. registriran, 290 r/h, 44.500,00 kn, mob.: 098/184-7112 ozn.383c

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr

POSAO

GRAĐEVINSKA FIRMA traži ZIDARE, TESARE I POMOĆNE GR AĐEVINSKE R ADNIKE sa iskustvom. Rad na području Rijeke. Stan, hrana i prijevoz osigurani. Plaća uredna. Informacije na: 098/998-6926 ozn.821c

TRAŽIMO soboslikare i fasadere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c LIMARA GRAĐEVINSKOG sa iskustvom, samostalnog, B. kat., tražim. Rad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Mob.: 098/172-9903 ozn.500c

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

6kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

GRATI

Mob.: 098 744 980

www.bestrent.hr

superljekovito voće

5+1S

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

ARONIJA • • • • • • • • • •

Imate problema s KRALJEŽNICOM?

NAJAM I PRODAJA

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c TRAŽI se automehaničar i autolakirer (može i umirovljenik), mob.: 098/267-062 ozn.383c HITNO TRAŽIMO šivačice zbog povećanja proizvodnje, mob.: 095/914-4166 ozn.1585

USLUGE ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c SELIDBE - PRIJEVOZI – odvozimo stari namještaj, čistimo podrume, tavane, kuće, stanove. Rušimo škeglje, stabla,

vadimo stupove u goricama.

Radimo najteže fizičke poslove. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c SOBOSLIKARSKI RADOVE izvodimo, obnova stolarije i bojanje fasada, mob.: 099/4010-300 ozn.352c

KREDITI

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i

krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a

POZNANSTVA TRAŽIM ženu do 45 g. za malo tipkanja… pa šta bude.

SMS – mob.: 092/395-2935

ozn.214b VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c SITUIRAN MUŠKARAC 53 g, traži ženu do 40 g. za druženje. Diskrecija zajamčena. Mob.: 092/362-6532 ozn.4219

Zahvale i sjećanja

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE na voljenog tatu i djeda

STJEPANA HORVATA iz Strahoninca 5. 5. 2019. – 5. 5. 2020.

Prošla je godina, duga, teška i preteška.

S ljubavlju ćemo Te se spominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi.

Počivao u miru Božjem!

Tvoji: sin Kristina, unuci Karlo i Leonardo

ZAHVALA povodom smrti drage mame, punice, bake, prabake i sestre

DRAGICE TUĐAN

ZAHVALA povodom smrti drage bake i sestre

preminule 26. travnja 2020. u 87. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji te svećeniku Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju drage naše pokojnice. Posebno veliko hvala osoblju Doma Mea Vita Trnovec i svim njezinim prijateljima iz Doma. Hvala i g. Branku.

Počivala u miru Božjem Kći Jadranka i zet Marijan *****

ZADNJE ZBOGOM voljenoj baki

DRAGICI

Tvoju dobrotu, Tvoje riječi i djela uvijek ćemo pamtiti i čuvati, u srcima kao uspomenu na Tebe.

Unuci: Natalija s Elvisom, Željka, Filip s Petrom *****

VELIKO HVALA dragoj prabaki

ANGJELKE ŠPIRANEC

Tvoji praunuci: Luka, Lara, Lujo i mala Tessa

preminule 11. 4. 2020. u 81. godini života.

Volimo Te!

U teškim trenucima zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i znancima na ispraćaju i toplim riječima suosjećanja naše drage pokojnice.

*****

Zahvaljujemo velečasnom Josipu Hadroviću na toplim riječima utjehe. *****

DRAGOJ BAKI

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj sestri

DRAGICI TUĐAN

Veliko hvala za sve.

Hvala ti na Tvojoj dobroti.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i molitvama.

Unuka Vlatka s obitelji

Sestra Milica s obitelji

30 S raznih strana

S RAZNIH STRANA

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

JAVNA PRIZNANJA OPĆINE MALA SUBOTICA

Povjerenstvo za javna priznanja Općine Mala Subotica objavilo je Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih

priznanja Općine Mala Subotica za 2020. godinu, što znači da sve fizičke i pravne osobe te upravna tijela Općine Mala Subotica mogu predložiti željene kandidate za dodjelu tih priznanja. Riječ je o javnoj pohvali za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Općine, a naročito za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, obrazovanja, kulture, tjelesne kulture, zaštite i unapređivanje

prirodnog okoliša, zdravstva, socijalne skrbi te drugih javnih djelatnosti.

Javna priznanja koja se mogu predlagati jesu: proglašenje Počasnim građaninom/ građankom Općine Mala Subotica, Plaketa Općine Mala Subotica „Grb Općine Mala Subotica“, Pečat Općine Mala Subotica te Zahvalnica Općine Mala Subotica.

Detaljnije informacije mogu se dobiti na općinskim stranicama.

- kabelar

Nosite peneze v kobilaru, buksi, kesi ili jih mortik mečete vu vanjkuš?

Drugi čest izraz koji se koristi za novčanik je i „buksa“, što je i žargonski termin za zatvorsku ćeliju. Zanimljivo je da isti pojam upotrebljavaju i Šokci te drugi stanovnici krajeva istočne Hrvatske i zapadne Srbije.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Jedan od predmeta koje upotrebljavamo svaki dan svakako je i novčanik, za koji u kajkavskim krajevima postoje razni nazivi. Među najraširenijima je “kabelar” ili “kobilar”. Zanimljivo je da u Slavoniji, Srijemu, Vojvodini, Baranji i okolnim krajevima postoji term in „ b u đ e l a r “, s kojim kobilar U dijelovima v j e ro j at no dijeli zasrednjeg Međimurja jedničko “vrećica” može biti i p or ijek lo.

Buđelar ili “mošjica”, odnosno „bućular“ je “mala mošnja”.. talijanskoga Ljudi i peporijekla. Talinezi Drugi čest janski „pugilare“ izraz koji se koristi dolazi od latinskog za novčanik je i „buksa“, izraza „pugillaris“, što znači „koji je veličine šake“. U što je i žargonski termin za kajkavskim je krajevima vjero- zatvorsku ćeliju. Zanimljivo jatno došlo do pojave narodne je da isti pojam upotrebljavaju etimologije u kojoj se riječ i Šokci te drugi stanovnici dovela u vezu s materijalom krajeva istočne Hrvatske i od kojega su se često pravili zapadne Srbije. Radi se o riječi novčanici: kobilje kože. Tako koju su kod nas ostavili Nijemje „pugillaris“ možda postao ci. Glagol „bugsieren“ dolazi „kabelar“. od nizozemskog „boegseren“,

što je, opet, posuđeno od portugalskog „puxar“ – „vući“, a odnosi se na vuču brodova do dokova luke. Kolokvijalno znači „staviti nešto na mjesto pohrane ili stajanja“. Tako je buksa kao ćelija zatvor za ljude, dok je kao novčanik „zatvor za novac“! Osim ovoga, u upotrebi je još barem jedan germanizam: „šlajpek“ ili „šrajbtok“, od njemačkoga „Schreibbuch“ – „notes“.

Deni robu v mošjicu!

Još jedan termin koji se koristi u kontekstu pohrane

“Kesa” je k nama došla uz pomoć Turaka, koji su je preuzeli od Perzijanaca novca je „kesa“, što može služiti i kao naziv za novčanik,

ali i za vrećicu, u kakvima su se nekad držali kovani novac ili sitne potrepštine. Radi se o turcizmu („kese“) koji je perzijskoga porijekla (od perzijske riječi „kīse“). Drugi naziv za vrećicu koji se koristi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i šire, jest „mošnja“ ili „mošja“. Dok pojam u standardu označava skrotum, odnosno dio muškoga spolovila u kojem se nalaze sjemenici, u kajkavskom je zadržao svoje

općenito značenje koje dolazi od praslavenskoga „mošьna“, odnosno praindoeuropskoga *mak-s-in-eh.

Neki od navedenih izraza koriste se samo u pojedinim kajkavskim krajevima, dok drugi variraju od obitelji do obitelji. Unatoč svemu, prva je briga svakome kako skupiti novac, dok je pohrana obično sekundarna, osim možda ako se pare čuvaju u vanjkušu, to jest, jastuku...

MEĐIMURSKI POLICAJCI ZAHVALILI MJEŠTANIMA KOTORIBE I DONJE DUBRAVE

Naši junaci spriječili provalnike u krađama U Kotoribi, kod zgrade Povremene policijske ispostave Kotoriba, načelnik Policijske postaje Prelog Zdravko Kolarić, kontakt policajac Davor Igrec i vođa sektora Dražen Zadravec na prigodan način zahvalili su trojici građana koji su hrabrim i savjesnim reakcijama spriječili provalnike u dovršenju kaznenih djela teških krađa.

Naime, kako je već ranije izvijestila PU međimurska, dvojica hrabrih mladića iz Kotoribe u utorak, 21. travnja, nešto poslije ponoći, spriječili su provalnike u njihovom naumu. Provalili su u trgovinu mješovitom robom u Murskoj ulici u Kotoribi, ali su ih trojica junaka preduhitrili i odvažnom reakcijom spriječili da ukradu razna

alkoholna pića i cigarete te ih zadržali do dolaska policijske ophodnje. Ovaj hrabri čin se isplatio jer su lopovi uhvaćeni na djelu i zaradili kaznene prijave, ističe PU međimurska.

No, nije to jedini slučaj odvažne reakcije građana. U Donjoj Dubravi, u ponedjeljak, 27. travnja, u jutarnjim satima hrabri susjed je spriječio počinitelja u dovršenju provale u obiteljsku kuću. Provalnik je nakon njegove pravovremene reakcije pobjegao, pri čemu nije uspio ništa ukrasti.

Prilikom susreta, policijski službenici građanima su prigodnim riječima zahvalili na pravovremenim i odvažnim reakcijama koje su doprinijele sprečavanju najčešćih kaznenih djela,

te im u znak zahvalnosti uručili prigodne darove. Građani su im zahvalili na lijepoj gesti i naglasili da bi, bez previše razmišljanja, ponovo reagirali na isti način.

- U okviru prevencije kriminaliteta, prvenstveno imovinskih delikata koji se odnose na krađe i provale, dobrosusjedski odnosi vrlo su važni i mogu uvelike doprinijeti sprečavanju kaznenih djela i hvatanju njihovih počinitelja. Upravo radi toga vrlo rado ističemo svaki primjer dobre i odvažne reakcije građana i zahvaljujemo im na tome te i druge potičemo da ne zatvaraju oči pred onime što se događa u susjedstvu - naglasio je načelnik Kolarić.

S raznih strana

6. svibnja 2020., br. 192 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PREMA VIKENDU SVE TOPLIJE

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

U utorak oblačnije i svježije uz veliku vjerojatnost za kišu ili kakav kraći pljusak.

Jugozapadni vjetar će okrenuti na sjeveroistočni pa će i temperatura zraka postupno pasti. Ujutro od 8 do 12, sredinom dana 15 do 18°C, a zatim osvježenje. Dodajmo da kiše neće biti ni puno ni svugdje. U srijedu suho i djelomično sunčano. Još će biti umjerenog sjevernog vjetra pa ostaje malo hladnije. Jutarnja temperatura od 5 do 8, a najviša dnevna između 15 i 17 Celzijevih stupnjeva. Zdrav, ali pomalo svjež dan. Za četvrtak vrijeme izgleda ugodno toplo i pretežno sunčano. Jutro još uvijek svježe

uz minimalnu temperaturu od 2 do 6, ali trebalo bi proći bez mraza. Čini se da nam i petak donosi suho vrijeme s puno sunca i topline. Vjetar slab do umjeren jugozapadni pa će i to pridonijeti porastu temperature.

Jutarnje vrijednosti očekujemo od 6 do 10, a najviše dnevne oko 24 Celzijeva stupnja.

Općenito su prve naznake za vikend relativno dobre, osobito za subotu kad bi bilo suho i djelomično sunčano. Dodatno će zatopliti pa bi dnevni maksimalac mogao narasti do 25 ili 26°C uz južinu. Slično i u nedjelju, ali potkraj dana nije isključeno malo kiše. Ostalo bi toplo uz južinu. Ponedjeljak izgleda

promjenjivije uz veću mogućnost za kišu ili pljuskove, a vjerojatno će i opet osvježiti. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 4.5.)

Nazovi napaljene

TJEDNI HOROSKOP

Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

BIK

OVAN

U ovom poslovnom razdoblju neće biti nekih velikih događaja jer sve što ste započeli dalje se odvija rutinski.

Naravno, promjene su uvijek moguće, čak bi vam i dobro došle, pa bi vam se pružila mogućnost da dodatno zaradite. Ipak, nastojite izbjeći svaki mogući rizik. U ljubavi ništa novo, veza vam je zasad stabilna i ne bi trebalo biti nekih većih problema. Slobodni su u vrlo povoljnom razdoblju jer im sa svih strana dolaze primamljivi prijedlozi za druženje. Zdravlje vam je odlično.

Na poslovnom planu sigurno dolazi do velikih promjena i napokon bi vam se mogle ostvariti davne želje. Ipak, u poslovnim razgovorima nemojte žuriti, malo se suzdržite i ne donosite odluke preko noći. Financijska situacija vam se malo popravila, no daleko je to još do dobroga. Što se partnerskog odnosa tiče, on vam je vrlo dobar. Slobodnima je na vidiku nova ljubavna priča.

Zdravlje vam je dobro, no pripazite na prehranu.

RAK

Dobra poslovna faza je pred vama i samo morate marljivo raditi, pa rezultati neće izostati, a mogle bi vas iznenaditi i nove poslovne ponude. Možda je došlo vrijeme da započnete vlastiti posao. Prije ipak sve dobro provjerite, da ne biste poslije žalili. Što se ljubavi tiče, partner traži od vas da se odlučite kako ćete nastaviti. Slobodni će se možda odlučiti za brak, no bilo bi ipak dobro da prije zrelo razmisle. Zdravlje vam je dobro!

VAGA

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

Vaše poslovno okruženje je dobro, poslovi dobro napreduju, a i vi ste zadovoljni. Zasad nemojte ništa mijenjati jer pravo vrijeme tek dolazi. Pred vama je jedno zaista dobro poslovno razdoblje. Male probleme mogle bi vam stvoriti financije, no to neće dugo trajati. Odnos s partnerom je dobar, nema nekih većih problema, pa ovo vrijeme pokušajte provesti što ljepše.

Zdravlje vam je dobro, no nervoza je stalno prisutna.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Pojavljuju vam se novi poslovi, novi partneri i još puno toga na što se trebate pripremiti. Sva sreća da ste na to navikli, pa ćete sve to izdržati i napraviti zaista dobar posao. Financije vam povremeno zadaju probleme, no to nikada nije dugotrajno. U svakom slučaju, novi posao bi vam trebao donijeti poboljšanje. Vaš odnos s partnerom nije najbolji, no ni to nije ništa novo. Zdravlje vam nije loše.

U poslu vas očekuju neke promjene, ali i puno novog posla. Neke stvari koje ste dugo čekali počet će se konačno rješavati. Radit ćete na novim programima i poslovnim projektima, pa izgleda da je pred vama zaista uspješno poslovno razdoblje. S financijama također ne biste trebali imati problema. Što se ljubavi tiče, zasad je mirno, pa pokušajte što bolje iskoristiti ovo vrijeme. Slobodni i dalje nisu sigurni što žele. Zdravlje vam je dobro.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Novi poslovi su na vidiku i bit će vam ponuđeno nešto o čemu ćete vrlo ozbiljno razmišljati. Položaj bi vam bio puno bolji, a i financijske prilike bi se značajno popravile. Neki od vas odlučit će se za novi posao, i to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, no dobro razmislite jer povratka više neće biti.

U ljubavi je stanje mirno i to je ono što sada trebate. Slobodni maštaju o nekome, a na tome će i ostati. Zdravlje vam je dobro.

Na poslu se spremaju nova zanimljiva događanja. Uza sve to, konačni rezultati bit će dobri, a naročito vam je dobro aspektirana suradnja s inozemnim partnerima. Financijska situacija vam je dobra, a mogla bi se još i popraviti. Što se ljubavi tiče, pred vama je vrijeme boljeg razumijevanja s partnerom, pa će to vašu vezu učvrstiti. Slobodni stalno misle na nekoga iz prošlosti. Zdravlje dobro, no moguće su prehlade.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Na poslu vam se spremaju novosti koje vas neće baš razveseliti, pa se pokušajte izboriti za svoje planove i nemojte čekati. Obratite pozornost na sve što se oko vas događa jer ćete se tako zaštititi od neugodnosti. Financijska situacija vam nije loša, a vjerojatno će se i poboljšati. Ljubav vam nije na prvome mjestu i to bi moglo dovesti do rasprava s partnerom. Slobodni će ipak biti bolje sreće, a nazire se i nova ljubav. Zdravlje vam je zasad stabilno.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Konačno i vama dolazi vrijeme poslovnih promjena. Dosad je sve išlo uhodanim tempom, no sad se sve mijenja. Nove informacije će se pojavljivati svakodnevno i morate dobro paziti što ćete odabrati. Ljubav vam zasad ne stvara glavobolju, a nemate baš ni puno vremena baviti se partnerom. Slobodni će brzopleto uletjeti u novu vezu, a još brže bi mogli iz nje izaći. Zdravlje vam zasad ne stvara probleme.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

Vama ja krajnje vrijeme da u svoj posao unesete reda,da ne izgubite najbolje poslove. Odnosi na poslu nisu dobri a tako je teško raditi.Finacijske prilike vam isto nisu najbolje pa bi i tu trebali dobro razmisliti na što i kako trošite novac.Budući da ste zbog svega jako nervozni to se odražava i na vaš partnerski odnos ,pa dolazi do mučnih situacija.Ipak sve to neće više dugo trajati,ali izvucite iz svega pouku.

Zdravlje vam je dobro.

(19. 2. - 20. 3.)

Posla imate puno, no vama to ne smeta, a i želite sve započeto što prije dovesti do kraja kako biste se mogli posvetiti novim planovima. Ono što slijedi vjerojatno će se vrlo povoljno odraziti na vaše financijske prilike, pa ozbiljno razmotrite sve mogućnosti. Odnos s partnerom je dobar i pun razumijevanja, pa ga nemojte ničime pokvariti. Slobodni su u potrazi za novom ljubavi, ali želje su jedno, a realnost drugo. Zdravlje nije loše, ali pripazite se u prometu.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE TEL.: 098/680 909

ROĐENI: Djevojčice: Gabriela Tessa Špoljarić, Lea Kalanjoš, Lena Horvat, Marla Dobošić, Zoa Košak, Divna Mbida Mengue Dječaci: Edi Mikulić, Viktor Fundak, Dario Palnec, Andro Mlinarić, Niko Krizman, David Herman, Dominik Musić

VJENČANI: Jelena Krleža i Branko Blažinčić Emina Ferenc i Renato Ivković

UMRLI: Ivan Hertarić, August Varga, Marija Lesjak r. Trupković, Jelena Takač r. Kovačić, Đuro Smolek, Franjo Oršoš, Magdalena Horvat, Mihael Vugrinec, Marija Kocijan r. Blagović, Elizabeta Posavec r. Panić, Josip Buhanec, Ćiril Žvorc, Josip Bistrović, Marijan Čepelja

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Mob. 091/357-0113

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci.

Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 091/357 0113.

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 6. svibnja 2020., br. 192

NA OPG-u KARMEN I MARKA TOMIŠE SVE VIŠE PRINOVA DUGOUHIH LJEPOTANA

Na ranču s pet zvjezdica uživa 23-oje magaradi Ljudi su u velikoj zabludi kada smatraju da su magarci tvrdoglavi. Naime, glasni su jedino kada traže hranu, i tu im svakako treba čestitati na upornosti, jer ona je uvijek nagrađena i poslasticama poput jabuka ili mrkvi. Barem je tako na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Infinity.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Supružnici Karmen i Marko Tomiša iz Zamlače u samo dvije godine uspjeli su svoj hobi – uzgoj magaraca – pretvoriti u ozbiljan posao proizvodnje mlijeka, te ga intenzivno razvijaju.

Počeli su skromno, s tri dugouha ljepotana, zbog zdravstvenih problema u obitelji.

Domaće blago

– Brzo smo se jako zbližili s ovim umiljatim životinjama te im danas na pašnjacima i u stajama na oko 12.000 metara četvornih pružamo vrhunski komfor. Osigurana im je svakodnevna ispaša, a najviše jedu sijeno, travu i zob. Iskustva izmjenjujemo, između ostalih, s jednom talijanskom tvrtkom koja u uzgoju ima više od 700 magaraca – ističe Marko Tomiša, od kojeg doznajemo da je riječ o iznimno plahim i pitomim životinjama koje se odazivaju ako ih pozovete imenom.

Ljudi su, tvrde naši domaćini, u velikoj zabludi kada smatraju da su magarci tvrdoglavi. Naime, glasni su jedino kada traže

koje svakog dana popije oko 120 litara vode.

Ljeti im vlasnici moraju osigurati i dodatne količine tekućine.

S njima nikad nije dosadno jer magarci su uredne životinje, koje se međusobno timare „od riti prema glavi“, kažu kroza smijeh naši domaćini.

– Iako oko njih nema previše posla, toliko ih volimo da smo

Na imanju magarci imaju vremena za uživanciju do mile volje “jer drugi rade za njih”! im spremni posvetiti pažnju po cijeli dan. Na nekakav odlazak na more ni ne pomišljamo jer nam je nezamislivo buđenje bez njihova jutarnjeg njakanja.

Pravi je gušt nahraniti ih i usput podragati. Prave su maze koje vam višestruko vraćaju svu tu pažnju – ustvrdila je Karmen, koja ima otvoren obrt za prevođenje sa slovenskog, španjolskog i engleskog jezika.

Ovi supružnici u braku su

KARIKATURA

UZ OBVEZNO PRIDRŽAVANJE PRAVILA

FOTO: MARIO GOLENKO

Muzej Međimurja Čakovec ponovno otvorio vrata Od ponedjeljka, 27. travnja, stalni postav Muzeja Međimurja Čakovec ponovno je otvorio vrata za javnost za pojedinačne posjete uz preporučene epidemiološke mjere zaštite od koronavirusa.

Tako je broj posjetitelja koji istovremeno mogu boraviti u prostoru ograničen na maksimalno njih 15. Posjetitelji mogu biti u stalnim postavima pojedinačno i distancirani, nikako zajedno.

Osigurane su zaštitne maske i fizička distanca od najmanje dva metra za osoblje koje dolazi u kontakt s posjetiteljima. Organiziran je dvosmjenski rad u ljetnom radnom vremenu koje traje od 7 do 18 sati, od 1. travnja do 1. listopada. Subotom je Muzej otvoren od 10 do 14 sati.

Kontinuirano se provodi i dezinfekcija površina,

hranu, i tu im svakako treba čestitati na upornosti, jer ona je uvijek nagrađena i poslasticama poput jabuka ili mrkvi.

Barem je tako na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Infinity.

– Na naš ranč najviše magaraca stiglo je iz Knina, Zadra, Istre, Bjelovara… i bez problema su se aklimatizirali. Zimsko razdoblje najčešće provode u štali, a sami nagonski traže zaklon od vjetra i kiše. Ljudima su ove životinje zanimljive i često nas posjećuju s djecom. Nismo kupovali samare i nema šanse da naše magarce prisiljavamo na ikakav fizički rad – govori Tomiša.

Na njega se nadovezala supruga, rekavši da njihovi ljubimci na imanju imaju i prostora i vremena za uživanciju do mile volje „jer drugi rade za njih“!

– O njihovu zdravlju brine se i najbolji veterinar iz Cestice, a 23-oje ove magaradi kondiciju održava igrajući se velikom loptom, prevrtanjem kocki, pa čak i potezanjem užeta pod našim nadzorom – veli Karmen Tomiša o razigranom stadu magaraca iz Zamlače,

a uvedeno je i dnevno mjerenje temperature djelatnika prije dolaska na posao. Ne organiziraju se grupni obilasci Muzeja za više od pet osoba od jednom, a do daljnjega nema otvorenja izložbi, radionica, konferencija i predavanja.

nekoliko mjeseci i zajedničkim snagama ustraju u nakani da povećaju broj jedinki u stadu. Štoviše, uskoro kreću i u proizvodnju krema, šampona, losiona i drugih proizvoda od magarećeg mlijeka.

– Sve je to još u fazi testiranja i moći ćemo proizvoditi ograničene količine. Naime, ovisno o laktaciji, pri mužnji jedne magarice može se dnevno dobiti od dva decilitra do najviše pola litre mlijeka. Ono se može čuvati zamrznuto do dvije godine a da ne izgubi svoju vrijednost, ali to ne prakticiramo. Najvažnije nam je da kupci mlijeko dobe što prije i kada ga imamo dovoljno, dostavljamo ga na kućni prag od Zagreba do priobalja. Ponekad mušterije moraju i pričekati jer našoj obitelji to nije primarni posao – zaključio je Marko Tomiša.

Dodajmo da je magareće mlijeko izvrsno za jačanje imuniteta, sadrži puno vitamina C i tvari koje iznimno pogoduju ublažavanju problema kod kožnih bolesti i dišnih organa. Čisto je, bez previše mikroorganizama i konzumira se bez ikakvoga prethodnog pasteriziranja ili prokuhavanja.

crta: Željko Pilipović