RTM 60

Regionalni međimurska županija

Plus

15.000 primjeraka

Tjednik

Besplatan primjerak

ISSN 2459-6612

Broj 60 II 25. listopada 2017. II www.regionalni.com

IZVOZ KRALJICE VOĆA Najbolja je ona jabuka koju bi i crvić volio u slast izgristi

EGZODUS

Međimursku županiju lani napustilo 8 puta više stanovnika nego 2012. godine Str. 2. i 3.

CVJEČARI ZADOVOLJNI

Građani uoči Sisveta za cvijeće i lampaše spremni izdvojiti više od 700 kuna

U džepove voćara slit će se do četiri milijuna eura

Str. 8.

Str. 4. i 5. Želite li primjerak 7Plus Regionalnog tjednika za Međimursku županiju i/ ili za Varaždinsku županiju na kućnu adresu, cijena troška poštarine iznosi 3 kn po broju. Više informacija na telefon: 042/290-774

str. 24.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Sufinanciranja poljoprivrednih premija osiguranja za usjeve i životinje U sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine korisnici mogu ostvariti potporu za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka od proizvodnih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim atmosferskim prilikama, životinjskim i biljnim bolestima, najezdom nametnika i ekološkim incidentom.

Prihvatljivi korisnici su aktivni

poljoprivrednici, odnosno fizičke ili pravne osobe, odnosno grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika. Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju važeću premiju osiguranja koja pokriva gubitke proizvodnje veće od 30 posto, a intenzitet potpore je 65 posto vrijednosti premije osiguranja, a najviše 75 tisuća eura godišnje po korisniku. Rok za podnošenje zahtjeva je do 31. siječnja 2018. godine.

EGZODUS Zadnjih 5 godina broj iseljenih iz Varaždinske županije se udeseterostručio, a Međimursku je lani napus

Porazno: Na FOI-ju diplomiralo 77 s a njih 48 istog trena otišlo raditi u i

– Bivši dekan FOI-ja prof. dr. sc. Vjeran Strahonja smatra da je sramota da u našem društvu o akademski obrazovanim stručnjacima nitko ne brine i boljih uvjeta rada, ali i zbog avanturizma – istaknuo je bivši dekan na nedavno održanoj tribini za mlade u Varaždinu.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Iz Varaždinske i Međimurske županije od početka 2012. do kraja 2016. godine u inozemstvo je iselilo 4484 stanovnika.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, među njima je najviše mladih – radno sposobnih ljudi, u dobi od 20 do 39 godina.

tijekom skupa, na kojem je nekoliko stručnjaka iz različitih branši pokušalo dati odgovor na pitanja o obrazovanju, zaposlenju te budućnosti mladih u Varaždinu i Hrvatskoj.

Da ona nije nimalo blistava svatko se lako može uvjeriti u novomarofskom prigradskom naselju Možđenec. Naime, u njemu skoro da nema dana da netko ne spakira kofere i bolju budućnost ode tražiti u

Osuđeni na odlazak

Nažalost, u razdoblju od Isprva su u samo pet godina broj iseljenih iz Varaždinske županije se inozemstvo odlazili udeseterostručio, a Međimur- muškarci, a sada za sku županiju je lani napustilo osam puta više stanovnika nego sobom povlače cijele 2012. godine. Štoviše, brojke o obitelji ukupnoj migraciji stanovništva u dvjema najsjevernijim hrvatskim županijama su još veće, jer inozemstvu. Isprva su odlazili njima treba pridodati i osobe muškarci, a sada za sobom pokoje se sele između županija. vlače i ostatak obitelji.

– Prvo je na rad u Njemačku Takvih je lani u Međimurju bilo više od 500, dok je varaždinski otišla naša kći. Bez problema je pronašla smještaj, stalan posao kraj napustilo 798 ljudi.

Međutim, Branka Šaško, v. u ugostiteljstvu te još dodatno d. predstojnice varaždinskoga zarađuje novac obavljajući poRegionalnog ureda Zavoda za slove spremačice. Nakon nje otišao je i moj suprug, a ja zapošljavanje, na nedavtrenutno na ubrzanom no održanoj tritečaju učim strani bini za mlade jezik. Pridru“Ja ostajem, žit ću im se a ti?“ upoza mjesec ili zorila je Broj nezaposlenih dva i ne nada premjeravamo cizan pada cijele godine i se vraćati b r o j potrebe proizvođača u H r v a ton i h sku idućih koji su za radnicima je 10 god i na ot išl i u – pov jerila e m i g r anemoguće nam je gospociju zbog zadovoljiti đa Jasna, dodavši zaposlenja, da u Možđencu više većih plaća ili skoro da i nema radno boljih uvjeta rada sposobnih muškaraca. nije poznat.

– Broj nezaposlenih strašno pada cijele godine i potrebe ”Odljev mozgova” proizvođača za radnom snagom To ne čudi jer su iz toga kraja je nemoguće zadovoljiti. Na u Njemačku, Austriju, Sloveniju kraju prošlog mjeseca u eviden- i druge zemlje otišli čak i vitalni ciji smo imali 1093 nezaposlene umirovljenici kojima je dojadiosobe mlađe od 30 godina lo čekanje da Vlada napokon života. Mladi jako fluktuiraju, nešto konkretno poduzme s u prosjeku ostaju na Zavodu tri ciljem smanjenja stope rizika mjeseca, odlaze i opet se vra- od siromaštva (prema zadnjem ćaju. Činjenica je da u inozem- izvješću pučke pravobranitestvo odlazi velik broj radnika ljice Lore Vidović, 19,5 posto hrvatskih tvrtki, ali podaci o osoba u riziku je od siromaštva, tome nisu relevantni. Nemaju a 9,3 posto živi u kućanstvima ih HZZ ni Ministarstvo unutar- koja si ne mogu priuštiti adenjih poslova – izjavila je Šaško kvatno grijanje u najhladnijim

ALARM

mjesecima).

Njih i njihovu djecu u ruralnim i gradskim sredinama ne mogu zadržati nove ceste, škole, vrtići ili vatrogasni domovi ako ne mogu pristojno živjeti od svojih mirovina i plaća. Potonje su jedva dovoljne za preživljavanje zaposlenih u kožarskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i dijelu metaloprerađivačke industrije.

– Od ovakve niskoakumulativne industrije se ne može živjeti. Situacija je takva da na sjeveru Hrvatske radimo najviše i najbolje, a imamo najmanje plaće. Ne očekujem da će se u kratkom roku nešto spektakularno dogoditi, jer ni školstvo nije prilagođeno potrebama gospodarstva. Poslodavci moraju podići plaće do maksimuma da im ne otiđu kvalitetni radnici – upozorio je Dragutin Gložinić, predsjednik

petogodišnja statistika migracija Godina

Hrvatska

Varaždinska županija

Međimurska županija

2012.

12.877

115

95

2013.

15.262

290

174

2014.

20.858

511

380

2015.

29.651

800

342

2016.

36.436

1021

756

Županijske komore Varaždin, koji se na spomenutoj tribini za mlade osvrnuo i na probleme s demografijom.

Tako je nagovijestio da će u Hrvatskoj do 2061. godine dominirati ljudi stariji od 60 godina. Po njemu, vladajući

trebaju što prije poduzeti mjere da se to spriječi. Okupljenima se obratio i bivši dekan Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, napomenuvši da brojni bivši studenti odlaze u inozemstvo.

– Sjećam se da je jedne aka-

demske godine od 77 diplomiranih studenta čak njih 48 te iste godine otišlo raditi izvan Hrvatske! Sramota je da u našem društvu o njima nitko ne brine i ne zna zašto mladi odlaze van – smatra Strahonja.

Navodi da su glavni razlog

Aktualno

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Pod blokadom 8171 stanovnik Međimurske županije, svaki deseti Čakovčanin ima blokirani račun Velik broj građana i dalje ima blokirane račune. Otkriva to najnovija statistika koju je objavila hrvatska Financijska agencija (FINA). Naime, prema obrađenim podacima, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, s 31. kolovozom u blokadi je bilo 320.165 stanovnika Hrvatske s ukupnim dugom od 42,26 milijardi kuna. Krajem 2016. godine u blokadi je bilo više stanovnika,

327.176 građana, ali je ukupno zaduženje bilo manje te je iznosilo 41,16 milijardi kuna.

U Međimurskoj županiji blokiran je 8171 stanovnik s ukupnim dugom od oko 1,42 milijarde kuna.

S udjelom od 7,18 posto blokiranih građana u ukupnom broju stanovnika, Međimurska županija smjestila se na deveto mjesto.

Najveći udio blokiranih imaju Ko-

stilo 8 puta više stanovnika nego 2012.

privničko-križevačka (9,45 posto) i Sisačko-moslavačka županija (9,22 posto).

Na rang-listi gradova s najvećim brojem blokiranih građana Čakovec zauzima visoko treće mjesto, s obzirom na to da svaki deseti Čakovčanin ima blokiran račun. Od 27.104 građana Čakovca, njih 2.753 (10,16 posto) zbog neizvršavanja plaćanja ima blokadu bankovnih

računa. Teža situacija jedino je u Križevcima, gdje je blokirano 11,32 posto stanovnika, te u Sisku, gdje je pod blokadom 10,86 posto građana.

Susjedna Varaždinska županija ima više blokiranih stanovnika, njih 11.644, ali s manjim ukupnim dugom, koji iznosi 1,39 milijardi kuna. Blokirano je 3549 Varaždinaca, što iznosi 7,56 posto od ukupnog broja stanovnika grada. (rp)

ISKUSTVA Europa je za stanovnike Varaždinske i Međimurske županije obećana zemlja

studenata, inozemstvo

ZAŠTO SMO OTIŠLI?

i ne zna zašto mladi odlaze van. – Mladi odlaze zbog

• Bolja plaća i uvjeti rada

4484 stanovnika svih uzrasta iz Varaždinske i Međimurske županije iselilo je u inozemstvo od početka 2012. do kraja 2016. godine

1298

stanovnika svih uzrasta iz Varaždinske i Međimurske županije lani je odlučilo spakirati kofere i odseliti u druge županije odlaska mladih u inozemstvo uvjeti rada.

– U Hrvatskoj ljudi imaju male plaće, prijete im ovrhe i sputavaju razni dugovi.

Drugi razlog je avanturizam i zov “obećanih“ zemalja poput

U Možđencu kod Novog Marofa više skoro da i nema radno sposobnih muškaraca SAD-a. Treći je pomodarstvo.

Naime, kada ljudi vide da su im rođaci i poznanici vani, ne žele biti gubitnici i ostati u Hrvatskoj. I četvrti, meni osobno najgori razlog je “alergija“, odnosno mediji koji, pišući o

problemima u društvu, navode ljude da napuštaju Hrvatsku.

No, ne pišu o tome koliko ih se vraća kući – rekao je Strahonja i dodao da bi trebalo provjeriti službene podatke o ukupnoj migraciji stanovništva u dvjema sjevernim županijama.

Negativni saldo

Riječ je o razlici između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo.

Nažalost, saldo je negativan, odnosno Međimursku županiju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine napustilo 717 stanovnika više nego što ih se doselilo, dok je Varaždinsku županiju napustilo 834 stanovnika više od broja onih koji su u nju doseljeni.

• Financijska stabilnost • Plaćeni prekovremeni sati rada • Beneficije (npr. pravo na dječji doplatak)

Hrvatsku svake godine napušta sve više ljudi: samo u prošloj godini iz Varaždinske i Međimurske županije iselilo se 1777 osoba

“Bio sam rob i potplaćen, a sada mjesečno zaradim tri stare plaće” – Vani se radi puno i nema izmotavanja, ali kada znaš da ćeš za svoj rad i svaki dodatni sat biti pošteno plaćen, nije problem zapeti i odraditi prekovremene – ispričao je 41-ogodišnji Varaždinac Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

– Novac je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih sam odlučio otići van, ali ne ključan – navodi 41-ogodišnji I. H. iz Varaždina, koji već šest mjeseci kruh zarađuje na gradilištima europskih zemalja.

Iako je odluka o odlasku iz Hrvatske bila teška zbog supruge i devetogodišnje djevojčice, na odlazak ga je natjerao bivši poslodavac.

Nitko te ne cijeni

– Radio sam godinama u toj tvrtki, kako se kaže “i svetke i petke”, i nikad se nisam žalio ili odbio odraditi posao. No, kad me poslodavac bez opravdanog razloga odlučio preseliti na drugo radno mjesto, koje je slabije plaćeno, nisam se s time mogao pomiriti i to je zapravo bio ključan trenutak kada sam rekao sam sebi: “Dosta je bilo, idem van” – rekao je naš sugovornik.

Zaposlio se kao monter u jednoj hrvatskoj tvrtki koja radi po Europi, i nije požalio.

– Radi se puno i nema izmotavanja, ali kada znaš da ćeš za svoj rad i svaki dodatni sat biti pošteno plaćen, nije problem zapeti i odraditi prekovremene. Osim toga, ne smije se zanemariti ni zarada. Sada mjesečno zarađujem tri svoje nekadašnje plaće.

Više ne moram razmišljati kako

preživjeti od prvog do prvog u mjesecu, gledati svaku kunu i u trgovinama razmišljati hoću li, primjerice, kupiti paštetu koju volim, a koja je skuplja, ili onu koja je na akciji. Iako mi jako teško pada odvojenost od obitelji i stvarno bih volio biti im bliže, drži me to što sada uspješno pokrivamo sve naše financijske obveze i još si možemo nešto priuštiti – rekao je 41-ogodišnjak iz Varaždina.

Priliku da osigura “Ne mogu reći da bolje financijske ovdje nisam imao za su dva prilike za sata vožnje i svoju obidobru plaću, ali svakog pettelj nedavželim živjeti, a ne ka vraćat ću no je dobio i se kući i pre37-ogodišnji preživljavati.” ko vikenda biti S. R. iz Čakovsa svojom obitelji ca, koji za nekoliko – ispričao je 37-ogodana odlazi raditi u Austriju. Otac dvoje djece koji dišnjak.

Nada se da će s novim, većim s obitelji trenutno živi u Varaždinu odlučio je otići raditi u prihodima bolje živjeti.

– Početna plaća mi je 1460 inozemstvo iako je za hrvatske prilike, navodi, imao dobru eura za 168 sati rada. Tvrtka u plaću. – Ukazala mi se prilika kojoj radim radnicima isplaćuje da se zaposlim u Austriji, u jed- 13. i 14. plaću, za Božić i u lipnju, noj tvrtki nedaleko Graza, kao a imat ću pravo i na dječji doplavarioc. Ne mogu reći da ovdje tak, čiji je minimalni iznos 180 nisam imao dobru plaću, no eura po djetetu. Radit ću i preodlučio sam otići kako bih čim kovremeno, tako da računam da prije riješio kredite i općenito će mi mjesečni prihodi biti oko priuštio bolji život svojoj obitelji. 2500 eura. Kad izuzmem trošPrihvatio sam posao i zato što je kove stanovanja i put, računam u Austriji: od Varaždina do Gra- da će mi ostati oko 2000 eura

ODLUKA

– izračunao je 37-ogodišnjak koji već ima iskustva s radom u inozemstvu. Sedam godina radio je Italiji i dvije u Njemačkoj. Sada je radnu dozvolu za Austriju dobio bez problema.

– Iako prednost pri zapošljavanja imaju Austrijanci, dobio sam posao jer puno toga znam raditi i imam niz završenih tečajeva i međunarodno priznatih certifikata. Osim toga, rođen sam u Njemačkoj i govorim njemački jezik, što mi je bio dodatni plus kod dobivanja radne dozvole – ispričao je.

Austrija i Njemačka

Upravo je Austrija stanovnicima sjevera, ali i cijele Hrvatske, obećana zemlja. Prema zadnje objavljenim podacima o migracijama stanovništva Republike Hrvatske u 2016., koje je Državni zavod za statistiku objavio još u srpnju, Njemačka je najprivlačnija: samo u prošloj godini u nju se odselilo 20.343 Hrvata, najviše od ukupnog broja ljudi koji su napustili Hrvatsku. Na drugom je mjestu Austrija, u koju je prošle godine otišlo 2134 Hrvata, a slijedi Irska, u koju je otišlo 1915 ljudi. Broj onih koji su zadnjih godina krenuli trbuhom za kruhom u inozemstvo sve je veći. Najviše odlaze osobe u dobi od 25 do 50 godina. Samo u prošloj godini Varaždinsku i Međimursku županiju napustilo je 1777 ljudi.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Međimurska županija dodjeljuje stipendije djeci branitelja i studentske kredite Kako bi im olakšala studentske dane, Međimurska županija objavila je dva natječaja vezana uz dodjelu studentskih kredita i kredita za školarine te za dodjelu učeničkih stipendija djeci hrvatskih branitelja za školsku godinu 2017./2018. Učeničke stipendije djeci hrvatskih branitelja dodijelit će se studentima koji će zadovoljiti propisane uvjete

na temelju određenih kriterija.

Predviđen iznos za nadolazeću školsku godinu je 3000 kuna, koji će se isplaćivati u određenim vremenskim razdobljima. Obrazac i sva potrebna dokumentacija predaju se u Upravni odjel za društvene djelatnosti do 20. studenoga, a rezultati natječaja bit će dostavljeni do 18. prosinca. Župan Međimurske župa-

PRELOG Dan kuhara u Srednjoj školi

Učenici saznali sve o zdravoj prehrani Povodom obilježavanja Svjetskog dana kuhara u Srednjoj školi Prelog održan je niz tematskih radionica u okviru školskog projekta „Korak po korak do zdravlja“. Ove su godine kuhari svoj dan prigodno obilježili u više od stotinu zemlja, među kojima je i Hrvatska. U preloškoj školi je predavanje “Važnost tjelesne aktivnosti kod teenagera” održao fizijatar Ahmed Masri, a nutri-

cionistkinja Sandra Zugan u sklopu svojeg izlaganja govorila je o važnosti zdrave prehrane, koja je povezana s prevencijom zaštite bolesti srca. Matko Bukovec i kuhar Dario Lide iz Humanitarne udruge “Renato – Kuhari bez granica” predvodili su kuharsku radionicu zdrave prehrane. Radionice i predavanja posjetio je i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

KONGRES Okupljanje muzealaca u Vukovaru

Sudionici učili iz iskustva Čakovčana U Vukovaru je u organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva održan 4. Kongres muzealaca Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem. Na Kongresu su sudjelovale i predstavnice Muzeja Međimurja Čakovec, ravnateljica Maša Hrustek Sobočan te kustosice Ana Šestak i Janja Kovač. U sklopu službenog dijela programa Kongresa ravnateljica Hrustek Sobočan održala je izlaganje o projektu „pHisCulture u međumuzejskoj i međudržavnoj suradnji Muzeja Međimurja Čakovec (HR) i Pomurskog muzeja Murska Sobota (SLO)“, s naglaskom na osmišljavanje, prijavu, provedbu i izvještavanje na tom zahtjevnom projektu finan-

ciranom od strane Europske unije. Posljednjeg je radnog dana Kongresa ravnateljica i moderirala sekciju prijepodnevnog programa skupa. Kustosica Šestak predstavila je edukativne programe koje Muzej Međimurja kroz cijelu godinu nudi zainteresiranima, a ponajviše obrazovnim ustanovama svih uzrasta. Kustosica Kovač u izlaganju „Donacije ostavština kao temelj za muzejske zbirke“ predstavila je četiri primjera donacija MMČ-u (Josipa Štolcera Slavenskog, Matije Grabrovića, Ljube Kuntarića i Jože Horvata) kao način pridobivanja građe za muzej i njezine kasnije obrade, registracije i prezentacije javnosti. (mm/rp)

nije Matija Posavec raspisao je i natječaj vezan uz pravo na dodjelu kredita građanima koji imaju prebivalište na području Međimurske županije, kontinuirano najmanje dvije godine prije. Prijave sa svom potrebnom dokumentacijom podnose se UO-u za društvene djelatnosti Međimurske županije zaključno s 20. studenime. Odluku o dodje-

li kredita donosi Povjerenstvo za dodjelu učeničkih i studentskih kredita Međimurske županije, dok će dionici biti obaviješteni o rezultatima natječaja najkasnije do 18. prosinca.

Više informacija o samim natječajima, kao i obrasci potrebni za prijavu mogu se pronaći na internetskim stranicama Međimurske županije.

SVJETSKI DAN JABUKA Udruga voćara Općine Sveti Martin na M

„Najbolja i najzdravi je ona koju bi i crvić

Međimurski uzgajivači jabuka ove godine ostvaruju iznimne rezultate plasmanom više tisuća tona j godina nije plod slučajnosti već kontinuiranog širenja nasada, osuvremenjivanja tehnologije proizvodnj Piše: robert peharda rpeharda@regionalni.com

Od 2003. godine u Općini Sveti Martin na Muri održava se izložba starinskih sorti jabuka. Izložbu povodom Svjetskog dana jabuka organizira Udruga vinogradara, voćara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Dobri rezultati

završilo je na tržištima Srednje Europe, što je rezultat koji se nije dogodio posljednjih stotinu godinu. Voćari će zahvaljujući tome ove godine ostvariti promet od 3 do 4 milijuna eura. Ovakvi rezultati nikako nisu slučajni, već su posljedica kontinuiranog ulaganja u nove nasade i tehnologiju uzgoja.

Modernizacija

– Modernizacija voćarstva – Važna je simbolika obilje- na području Međimurja zapožavanja Svjetskog dana jabuka, čela je sredinom 70-ih godina posebno u Međimurskoj žu- prošlog stoljeća. To je vrijeme paniji, s obzirom na iznimno kada se pojedina obiteljska velik broj voćara koji se bave gospodarstva odlučuju na speuzgojem upravo jabuka. Veseli cijalizaciju u voćarskoj proišto se svake godine na izložbu odazove velik broj uzgajivača i izlagača jer na taj način po- Učenici 2. b razreda sjetitelji mogu vidjeti cijelo bogatstvo svijeta jabuka. Mo- OŠ Sveti Martin ram se zahvaliti i učenicima 2. na Muri izveli su b razreda OŠ Sveti Martin na Muri – istaknuo je Mladen Do- prigodni program branić, predsjednik Udruge.

A upravo su spomenuti uče- zvodnji, a jabuka se nametnula nici drugog razreda posebno kao vodeća voćarska kultura. razveselili okupljene na otva- Plantažni nasadi se šire, uvode ranju izložbe svojom prigod- se najmodernije tehnologije nom dramsko-recitatorskom uzgoja, voćke se zaštićuju izvedbom. Naime, osnovci mrežom, a svaki nasad ima su na vrlo zabavan način uveden sustav navodnjaprezentirali rezultate vanja – istaknuo svojeg istraživaje Milorad nja o jabukama, Šubić iz Sakoje je ukljuvjetodavne čivalo interslužbe.

Posjetitelji su mogli vjue, ankete, Kako prezentacije riječ kušati i jabučni sok ju, crteže i o izložbi istisnut na tradicionalni s t a r i n pjesmice.

– Jabuka je skih sorti način, starom jesenska krajabuka, drvenom prešom ljica, kraljica posjetitelji voća, najbolja i su na štannajzdravija voćka. dovima mogli Napravili smo anketu u razg ledati njihov školi i najviše učenika je od- ovogodišnji urod. Kanada, govorilo da su im najukusnije krivopeteljka, bobovec, muslatko-kisele jabuke. A samo šancika, reneta, mašanka… jedan učenik je odgovorio da samo je dio starih sorti koje su mu od jabuka ipak draže se u Međimurju, ali i u ostalim banane. Jabuke su iznimno dijelovima sjeverozapadne ljekovite i bogate vitaminima, Hrvatske uzgajaju već genetako da postoji i poslovica koja racijama. kaže: „Jedna jabuka na dan – Kako bi se postigli zadotjera doktora iz kuće van“ – voljavajući poslovni rezultati, otkrili su nam učenici. modernizacija voćarske proiMeđimurski voćari mogu zvodnje je neophodna. No, to biti zadovoljni ovogodišnjim nikako ne znači da se moramo poslovnim rezultatima. Na- odreći tradicije, a starinske ime, više tisuća tona međi- sorte koje se uzgajaju u Međimurskih jabuka najviše klase murju predstavljaju upravu tu

DEGUSTACIJA

Aktualno

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Vajdi 22,7 milijuna bespovratnih kuna za modernizaciju proizvodnje Čakovečka Mesna industrija Vajda i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisali su ugovor o bespovratnoj dodjeli nešto više od 22,7 milijuna kuna. Vajda će dobiveni novac uložiti u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava.

Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 50 milijuna kuna.

– Dodijeljena sredstva značajan su doprinos realizaciji ukupnog projekta tehnološke modernizacije. Naglasak na sektor svježeg mesa, od primarne klaoničke obrade do finalizacije, dio je poslovne politike koja će omogućiti maksimalno korištenje domaće sirovine – naglasio je direktor Vajde Vladimir Mesarić. (rp)

5

U Zagrebu se od 3. do 5. studenoga obilježava Svjetski dan romskog jezika. Središnje obilježavanje bit će u petak, 3. studenoga, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s početkom u 9.30 sati, kad će prisustvovati brojni uvaženi gosti. Održat će se i međunarodni skup na temu „Romski jezik i kultura u emigraciji krajem 20. stoljeća“. Svjetski dan romskog jezika zaključit će se prigodnim programom, koncertom Jazz orkestra HRT-a i projekcijom dokumentarnog filma povodom deset godina rada Saveza Roma ˝KALI SARA˝, koji započinje u 18 sati. Završni program obilježavanja održat će se u Muzeju suvremene umjetnosti uz besplatni ulaz za sve posjetitelje. (rp)

Muri domaćin je izložbe starinskih sorti jabuka MURSKO SREDIŠĆE Grad i općine žele Murs-ekom

ija kraljica voća ć volio zagristi“

jabuka na tržišta Srednje Europe. Rezultat koji nije zabilježen više od stotinu je i nadaleko prepoznate kvalitete jabuka međimurskih voćara

700

hektara voćnjaka pod nasadima jabuka nalazi se ovog trenutka u Međimurskog županiji, od čega čak 500 hektara otpada na obiteljska gospodarstva

SORTE Starinske sorte i dalje su zastupljene na međimurskim voćnjacima, a među najpopularnije spadaju kanada, bobovec, mušancika, reneta i mašanka tradiciju. Možda te starinske sorte ne izgledaju savršeno, ali mogu reći da zdravu jabuku voli zagristi i crvić, bez obzira na to kako ona izgleda – našalio se međimurski dožupan Josip Grivec na ot vorenju izložbe.

Turistički vlak potom je posjetitelje odvezao u voćnjak Udruge, u kojem je zasađeno 12 starinskih sorti jabuka, odnosno, stotinjak voćki. Pro-

U voćnjaku Udruge zasađeno je 12 starinskih sorti, odnosno stotinjak voćki gram je nastavljen na OPG-u Dobranić, gdje je prezentirano prešanje jabuka starinskom prešom, a okupljeni su mogli uživati u svježem soku od jabuka, jabučnim kolačima, domaćem vinu i drugim ukusnim delicijama.

Zainteresirani za kupnju komunalnog poduzeća – Prije mjesec dana Grad je dobio pismo namjere od privatnog komunalnog poduzeća Murs-ekom o prodaji spomenutog poduzeća te je Grad iskazao zanimanje o realizaciji te kupoprodaji – rekao je D. Srpak.

Piše: robert peharda rpeharda@regionalni.com

Čist i uredan okoliš s naglaskom na svakodnevno uređenje životnog prostora visoko je listi prioriteta svim jedinicama lokalne samouprave. Upravo na tom segmentu javnog djelovanja posebno su angažirani u Gradu Mursko Središće, pa su tako posljednjih godina uloženi veliki napori u sanaciju odlagališta smeća Hrastinka.

Kako bi svojim građanima osigurali daljnje unapređenje sustavne brige za okoliš, a samim time i očuvanja zdrave prirode te zdravlja građana Murskog Središća i prigradskih naselja, započet je razvoj vlastitoga komunalnog poduzeća.

– Komunalno poduzeće vodilo bi brigu o cijeloj paleti aktivnosti. Pritom mislimo

na odvoz smeća, uređivanje zelenih i javnih površina, brige o grobljima, dimnjačarskoj i zimskoj službi te manjim komunalnim zahvatima. Do sada su provedeni svi pravno-tehnički poslovi oko registracije poduzeća,

Gradovi i općine realizacijom kupoprodaje dobili bi povoljnije uvjete poslovanja kupljena je mehanizacija te se u Hlapičini uređuje prostor na kojem je sjedište komunalnog poduzeća Murkom. Prije mjesec dana Grad je dobio pismo namjere od privatnog komunalnog poduzeća Murs-ekom o prodaji spomenutog poduzeća te je

Grad iskazao zanimanje o realizaciji te kupoprodaji. To je puno brži put za uspostavu punog sustava brige o očuvanju okoliša kroz organizirani sustav – informirao je gradonačelnik Dražen Srpak.

U srijedu, 18. listopada, u gradskoj upravi održan je sastanak na temu kupnje komunalne tvrtke Murs-ekom.

Na sastanku su osim gradonačelnika Srpaka sudjelovali i načelnici okolnih općina.

Glavna tema bila je kupnja Murs-ekoma i mogući ulazak u vlasničku strukturu.

– Sve općine su zainteresirane za kupnju komunalne tvrtke. Glavni naglasak zašto bi Grad Mursko Središće kupio komunalno poduzeće bio je na odvozu smeća, povoljnijim i boljim uvjetima poslovanja. Grad i općine tako više ne bi morali raspisivati koncesiju – zaključio je Srpak.

POLICIJA SAVJETUJE Zaštitite bicikle od učestalih krađa

Koristite čelični lokot s bravom Zbog učestalih krađa bicikla na području Međimurske i Varaždinske županije, policija je navela nekoliko savjeta kako ih najbolja zaštititi. Bicikli se zaključavaju zaštitnim lancem, a najbolje rješenje su spiralne ili čelične sajle s bravom. Treba izbjegavati jeftine lance i lokote s četveroznamenkastim šiframa. Bicikli se

„parkiraju“ na osvijetljenom mjestu, gdje je veća prisutnost građana, na prostor koji ima v ideo nadzor…

Pritom bicikl osigurajte na adekvatan način, zaključajte ga tako da obuhvatite njegovu ramu kao i kotač.

Na biciklu ne ostavljajte torbice, košare ili vrećice u kojima su dokumenti, novac i druge vrijednosti.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Crni tjedan: u prometnoj nesreći poginuo 24-ogodišnjak iz Preloga, 87-ogodišnjaka pregazio traktor Dvije teške nesreće sa smrtno stradalim osobama dogodile su se proteklog tjedna. U srijedu, 18. listopada, oko 14.30 sati u polju zvanom „Jamine“ u blizini Ferketinca, prilikom oranja njive 87-ogodišnji muškarac pao je s traktora koji ga je potom pregazio. Od zadobivenih ozljeda muškarac je preminuo na licu mjesta.

U teškoj prometnoj nesreći u

Svetom Križu kod crkve poginuo je 24-ogodišnjak iz Preloga, dok su četiri osobe ozlijeđene.

Nesreća se dogodila u subotu ujutro, oko 5 sati, kada je vozač osobnog automobila udario u zid gospodarskog objekta, nakon čega se nekoliko puta prevrnuo.

Smrtno stradali mladić sjedio je na stražnjem sjedištu. S teškim ozljedama u Županijsku bolnicu

Čakovec zaprimljeni su vozač i još jedan putnik. Iz policije javljaju da je 30-ogodišnji vozač bio pod utjecajem alkohola od 1,32 promila.

Još jedna nesvakidašnja nesreća dogodila se proteklog utorka oko 16.30 sati u poljskom predjelu zvanom „Jacine“ u blizini Podbresta. Tamo je zbog prestanka rada motora došlo do prisilnog

slijetanja mikrolakog zrakoplova, odnosno motornog zmaja. U zrakoplovu su se nalazili 52-ogodišnji vozač i 24-ogodišnji putnik, obojica s područja Krapinskozagorske županije. Obojica su prevezeni u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da su teško ozlijeđeni. Zrakoplov je poletio iz Zlatar Bistrice, a konačno odredište trebao mu je biti Prelog. (rp)

MURA – DRAVA Članovi Lokalne akcijske grupe aktivni na inozemnim radionicama

SVETA MARIJA

Dokumentarac o čipkaricama Snimanjem čipkarskih aktivnosti u Svetoj Mariji nastavljen je rad na dokumentiranju nematerijalne baštine Međimurja. Ovim snimanjem završen je terenski dio predviđenih projektnih aktivnosti za 2017. godinu. Snimljeni materijali koristit će se za potrebe izložbe „Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja“, čije će se otvorenje održati 1. prosinca.

(MM)

PRELOG

Panonski ljetopis U četvrtak u 19 sati u preloškome Muzeju „Croata insulanus“ održat će se promocija 24. izdanja „Panonskoga ljetopisa“ za tekuću godinu. Novo izdanje donosi više od 600 stranica zanimljivog sadržaja, a u fokusu je 500. obljetnica reformacije. U knjizi se spominju i znamenite osobe poput patera Raimunda Temela i Đure Frankovića, hrvatskoga književnika, etnografa, povjesničara i publicista.

ULAGANJE

Projekt od 65 milijuna kuna Potpisivanjem ugovora u Županijskoj bolnici Čakovec krenula je provedba projektnih aktivnosti vezanih uz rekonstrukciju Odjela kirurgije I. Radi se o pet ugovora ukupne vrijednosti više od 2,5 milijuna kuna. Ovo je tek dio ulaganja u međimursko zdravstvo nakon što je odobren maksimalni iznos iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 50 milijuna, dok je Županija dodala još 15 milijuna kuna. Novcem će se rekonstruirati i opremiti prostor Bolnice kako bi se poboljšali učinkovitost i pristup Dnevnoj bolnici te Kirurgiji.

Na iskustvima susjednih zemalja obogaćuju kontinentalni turizam Važan korak u razvoju turističke ponude temeljene na lokalnim proizvodima učinjen je dogovorom oko otvaranja izložbeno-prodajnog prostora lokalnih proizvođača u hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

PUTOVANJA

Lokalna akcijska grupa (LAG) „Mura – Drava“ osnovana je 15. listopada 2012. godine od strane Grada Preloga, donjomeđimurskih općina Orehovice, Goričana, Donjega Kraljevca, Svete Marije, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave i Kotoribe te Koprivničkokriževačke županije i Općine Legrad. Osnovni cilj LAG-a je održivi razvoj cjelokupnog područja, koji se postiže provedbom lokalne razvojne strategije, a koja je temeljena na specifičnostima određenoga ruralnog područja.

Cilj studijskih putovanja je da kroz tuđa iskustva naučimo nešto novo, što možemo preslikati na svoje područje i pomoći članovima da razviju vlastite djelatnosti

Prodajni prostor

LAG tijekom cijele godine provodi razne aktivnosti u sklopu kojih informira i educira svoje članice kroz održavanje sastanaka i manifestacija, dogovarajući suradnje i studijska putovanja. Jedno takvo putovanje organizirano je u austrijski Oststeiermark (Istočnu Štajersku) i slovensko Pomurje.

– Cilj putovanja bio je da kroz razgledavanje brojnih OPG-ova, kulturnih znamenitosti i kućnih radinosti upoznamo naše članove s potencijalima i mogućnostima koje nudi kontinentalni turizam, kako bi i oni u budućnosti lakše razvili svoje djelatnosti

Članovi LAG-a na konferenciji koja je održana na Plitvičkim jezerima

na poljoprivrednim gospodarstvima te tako obogatili ukupnu turističku ponudu – ističu u LAG-u.

A vrlo važan korak u razvoju turističke ponude temeljene na lokalnim proizvodima dogodio se krajem rujna u hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu.

Tamo je održan sastanak lokalnih proizvođača, voditelja hotela Kralj i predstavnika LAG-a, a dogovoreni su detalji vezani uz otvaranje izložbenoprodajnog prostora lokalnih proizvoda u sklopu kompleksa hotela.

– Još jedno zanimljivo putovanje organizirano je u mađarski Siófok, gdje je u sklopu

LAG je sudjelovao i na radionici u mađarskom Siófoku u sklopu projekta „AgriShort“ projekta „AgriShort“ održana radionica čiji je cilj bio informiranje malih proizvođača

o kratkim lancima opskrbe.

Tema je bila vrlo zanimljiva s obzirom na to da i sama razvojna strategija LAG-a obuhvaća mjeru koja uključuje uspostavljanje kratkih lanaca opskrbe, pa su se naši članovi mogli iz prve ruke uvjeriti kako takav način distribucije funkcionira u praksi – dodaju.

Koordinacija

Mario Moharić, predsjednik LAG-a, sudjelovao je i na konferenciji pod nazivom „Izazovi i perspektive održivog razvoja turizma Hrvatske“,

koja je održana na Plitvičkim jezerima.

– Na konferenciji se raspravljalo o važnosti razvoja kontinentalnog turizma po modelu održivog razvoja, što je i jedan od temeljnih ciljeva razvojne strategije našeg LAG-a. Nedavno smo sudjelovali i na koordinaciji LAGova sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske. Jedna od aktualnih tema bila je skora mogućnost LAG-ova da raspisuju natječaje iz područja programa ruralnog razvoja – zaključio je predsjednik Moharić.

MURSKO SREDIŠĆE Na sjednici stručnoga kolegija zatraženo rješavanje problema u Sitnicama

Fekalije neće ispuštati u oborinski sustav

Traži se novo rješenje za osnivanje gradskog radija

Na 14. sjednici stručnoga kolegija gradonačelnika Murskog Središća, članovi kolegija informirani su da je zaprimljen odgovor Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) vezan uz mogućnost osnivanja radija na području Murskog Središća.

– U odgovoru stoji da prema bazi podataka radiofrekvencijskog spektra za frekvencijsko područje radija trenutno ne postoji slobodna međunarodno usklađena frekvencija za područje Grada Murskog Središća, pa smo stoga iskazali

potrebu za rješenjem frekvencije za radio – izvijestio je gradonačelnik Dražen Srpak.

Isto tako naloženo je Mje-

HAKOM je potvrdio da ne postoje slobodne frekvencije za gradski radio snom odboru Sitnice da žurno utvrdi koji su mještani spojeni na šahtove oborinske odvodnje s fekalnom kanalizacijom.

Nakon utvrđivanja takvih domaćinstava, Odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove mora spriječiti daljnje izlijevanje fekalnog otpada u sustav oborinske odvodnje.

Nije to jedino komunalno pitanje kojim su se bavili na kolegiju gradonačelnika.

Naime, od Odsjeka za komunal zatraženo je da ponovno kontaktira inspekciju Zaštite okoliša zbog višegodišnjeg odlaganja elektronskog otpada u Ulici Rade Končara u Murskom Središću. (rp)

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

TRAŽITE LI POSAO ????

POSTANITE ČLAN NAŠEG USPJEŠNOG TIMA! TRAŽIMO RADNIKE NA SLJEDEĆIM RADNIM MJESTIMA: - RADNIK / RADNICA U PROIZVODNJI - RADNIK / RADNICA U ODJELU PLANIRANJA PROIZVODNJE - RADNIK / RADNICA U ODRŽAVANJU STROJEVA - RADNIK / RADNICA U ODJELU KONTROLE KVALITETE - SMJENOVOĐA / VODITELJ (ICA) SEGMENTA - VODITELJ / VODITELJICA LOGISTIKE U PROIZVODNJI - VODITELJ / VODITELJICA ODJELA ODRŽAVANJA

NUDIMO : - STRUČNU OBUKU I STRUČNO USAVRŠAVANJE - MOGUĆNOST NAPREDOVANJA U KARIJERI - RAD U IZAZOVNOM OKRUŽENJU U KOJEM MOŽETE POKAZATI VAŠE SPOSOBNOSTI - RAD U MEÐUNARODNOM OKRUŽENJU - STIMULATIVNA PRIMANJA - MOGUĆNOST ORGANIZIRANOG PRIJEVOZA SVOJU MOLBU, MOLIMO VAS DA POŠALJETE NA: office.hr@wollsdorf.com ZA SVE DODATNE INFORMACIJE OBRATITE SE NA: Wollsdorf Components d.o.o.

Dr. F. Tuđmana 17, Poduzetnička zona Jalžabet Tel 042 632 500 e-mail: office.hr@wollsdorf.com www.wollsdorf.com

Oglasi

7

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

SVI SVETI Raznolika ponuda cvijeća, aranžmana i svijeća uoči velikoga kršćanskog blagdana

Maštoviti aranžmani već od 80 kuna, a buketi rezanog cvijeća nude se i po 15 – Najpopularniji su i dalje aranžmani od živog cvijeća. Ljudima je praktičnije doći u cvjećaru i naručiti prema vlastitim željama. Oni neodlučni uvijek mogu nešto odabrati iz naše slobodne ponude, koja je uistinu vrlo bogata – kaže Borut Petek iz cvjećare Margareta iz Murskog Središća.

Piše: robert peharda rpeharda@regionalni.com

Približavanjem blagdana Svih svetih sve je užurbanije pred cvjećarama i klupicama na gradskim tržnicama. Aranžmani od živog i umjetnog cvijeća, kreacije od sušenog cvijeća, multiflore, rezano cvijeće… svatko traži najljepše rješenje za ukrašavanje posljednjeg počivališta svojih najmilijih.

Pripreme

– Multif lore su iznimno popularne posljednjih godina.

Pripreme za uzgoj počinju već početkom lipnja i traju sve do sredine srpnja, kako bi puni cvat postigle upravo pred sam blagdan. Zadovoljni smo ovogodišnjom prodajom. Ljudi vole živo cvijeće, a multiflore su im uvijek dragi izbor – otkriva nam Vesna Novak s čakovečke tržnice, koja na svojem OPG-u u Novom Selu Rok ima uzgoj cvijeća.

Iako se sve više ljudi odlučuje za gotove aranžmane, ima i onih koji kupnjom rezanog cvijeća sami ukrašavaju košarice i vijence.

– Prodaje se rezano cvijeća, ali daleko manje nego što je bio slučaj nekih prijašnjih godina.

Na rezano cvijeće se više odlučuju stariji ljudi. Tamo gdje jedan grob uređuje više ljudi praktičnije im je zajednički uzeti jedan gotov aranžman.

Gleda se i cijena, jer buketići rezanog cvijeća mogu se kupiti već po 15 kuna, a pojedinačne

U odabiru svijeća i lampiona, osim cijene, kupcima je bitno i koliko će dugo gorjeti grane cvijeća i po pet kuna, dok će se teško pronaći aranžman za manje od 100 kuna – rekla nam je Natalija Kovačić, koja već više od 20 godina na svojem OPG-u u Domašincu uzgaja cvijeće.

Bogata ponuda

Veliku ponudu aranžmana uoči blagdana pripremila je i cvjećarnica Margareta iz Mur-

skog Središća.

– Trendovi su uvijek približno isti. Najpopularniji su i dalje aranžmani od živog cvijeća.

Rijetko tko se još kod kuće odlučuje na samostalnu izradu aranžmana. Praktičnije im je doći u cvjećaru i naručiti prema vlastitim željama. Oni neodlučni uvijek mogu nešto odabrati iz naše slobodne ponude, koja je uistinu vrlo bogata. Cijene se kreću već od 80 kuna pa naviše, ovisno o veličini i vrsti cvijeća kojom se aranžman ukrašava – kaže Borut Petek iz cvjećare Margareta.

Osim za cvijećem, vlada velika potražnja i za svijećama te lampionima. I ovdje je ponuda šarolika, no, nije cijena jedini kriterij prilikom odabira.

– Važno je i koliko dugo svijeća gori. Neke su cijenom prihvatljivije, ali se odmah na prvi pogled vidi da neće biti dugog vijeka. Ponuda je bogata, kako na tržnici tako i u trgovačkim lancima – komentirao nam je Marijan Novak iz Čakovca, koji je zalihe lampiona za blagdana Svih svetih osigurao na jednoj od klupica na čakovečkoj tržnici.

Što kažu građani?

Imam mnogo pokojnih rođaka na čijim grobovima tijekom godine ostavljam cvijeće i upaljene lampaše. Stoga ću ove godine za Sve svete potrošiti skromnih 500 kuna.”

Za uređenje posljednjih počivališta naših najmilijih već godinama izdvajamo oko 400 kuna.

Polovicu tog iznosa potrošimo za cvijeće i još oko 200 kuna za kupnju lampaša.”

Ove godine kod cvjećara sam kupila pet velikih posuda s krizantemama.

Uoči Svih svetih moja obitelj uvijek potroši oko 700 kuna za lampaše, svijeće i cvijeće.”

KATARINA ZVONAREK, Prelog

ANA LAMAZAN, Čakovec

IVAN HANŽEK, Selnica

Ne trošim previše, približno 50 kuna. Naime, moji i suprugovi roditelji uređuju grobove, pa su oni na sebe preuzeli i kupovinu cvijeća, odnosno aranžmana uoči blagdana Svih svetih.”

Ne pretjerujemo.

Cijela obitelj uzme jedan aranžman. Smatramo da nema potrebe za jedan dan previše trošiti, već se treba redovito sjetiti onih koji nisu s nama te im zapaliti svijeću.”

U obzir dolazi samo živo cvijeće, i to ono iz vlastitog uzgoja. Cijele godine uređujem vrt prepun cvijeća, koji potom iskoristim za uređenje grobova.

Kupujemo jedino svijeće.”

VEDRANA RADMANIĆ,

IVANKA ČURIN, Jurovčak

Mursko Središće / Petrišovec

Donja Dubrava

ANA BARBARIĆ,

Život

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

9

I TOGA IMA Kruno Miklošić od 2012. godine sve teže podnosi buku iz susjedove automehaničarske radionice

Zbog čudnih zvukova i velike buke u Trnovcu pozvao Inspekciju i policiju - Uvjeren sam da neobične zvukove moj susjed proizvodi uz pomoć mikrofona, zvučnika i pojačala. Kada sam ga pitao zašto mi to radi, ustvrdio je da ničega nema. Okrenuo se i otišao, a meni nije preostalo drugo nego da u pomoć pozovem policiju i Sanitarnu inspekciju - rekao je Miklošić. preostalo drugo nego da lani u pomoć pozovem Sanitarnu inspekciju – veli Miklošić, koji Buka iz automehaničarske se ponadao “mirnijem životu“.

No, u srpnju 2016. stigao je radionice i, u najmanju ruku čudni zvukovi koji dopiru pre- odgovor na njegovu prijavu u ko susjedovog plota već pet kojoj, između ostaloga, piše da godina neizdrživo smetaju su sva mjerenja pokazala da Krunu Miklošića iz Radničke nema buke na vanjskoj fasadi automehaničarske radionice te ulice u Trnovcu. da su njezina vrata kod nadzora bila zatvorena.

Nema spokoja – Inspekcija je time završila – Iritacija je ogromna, kao da tenkovi prolaze pored moje svoj posao, ali vrata radionice obiteljske kuće – tvrdi naš su- su itekako otvorena kada u govornik, koji nikako ne uspije- njoj rade. Nisam se žalio na va izgladiti nesuglasice sa svo- to inspekcijsko rješenje da si jim “dinamičnijim“ susjedom ne stvaram dodatne troškove.

Međutim, bučni susjedi Božidarom Moravcem. su me isprovocirali – Čim su počeli da ih prijavim Inproblemi opomespektoratu rada, nuo sam prvog a l i i nji hov i susjeda da mi službenici tismeta buka Zbog buke će izvida iz radionice najvjerojatnije morati jekom nisu utvrdili u kojoj majkupiti čepiće za uši povrede prostori montipisa podraju kotače, te hodati s njima po ručja izzaštite pokreću komdvorištu i kući na radu – ističe presore, turiraju Miklošić, koji je motore i drugo. U proživio ranjavanje i kući živim sa suprubrojne traume u Domovingom, a djeca mi povremeno iz Austrije dolaze na vikend. skom ratu.

Nažalost, ni oni tu ne nalaze spokoj – tuži se Miklošić.

Nesuglasice Dodao je da povremeno iz Povjerio nam je kako je nekonjegova susjedstva dopiru čud- liko puta posumnjao da uzneni zvukovi za koje sumnja da miravanja s kojima je suočen nastaju uz pomoć posebne imaju obilježja narušavanja tehničke opreme. javnog reda i mira.

– Uvjeren sam da ih proizvo– Tri puta sam pozvao inde uz pomoć mikrofona, zvuč- terventnu policiju. Dva puta nika i pojačala. Kada sam susje- su došli, i susjedi bi se uvijek da pitao zašto mi to i kako radi, nakon toga stišali. Policijskim ustvrdio je da ničega nema. službenicima sam predao zaOkrenuo se i otišao, a meni nije bilježene tonske snimke i još

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

KRAJNOST

Dosad je zvao Sanitarnu inspekciju, Inspektorat rada i interventnu policiju

uvijek čekam hoće li išta poduzeti protiv njih. Nažalost, službenici temeljne policije PU varaždinske poručili su mi

“Iritacija je ogromna, kao da tenkovi prolaze pored moje obiteljske kuće…“ neka ih ne zovem zbog buke, već samo u slučaju konflikta, ili ako me netko napadne – rekao je Miklošić, dodavši da će zbog buke najvjerojatnije morati

“Nema tu namjernog stvaranja buke” Božidaru Moravcu, vlasniku automehaničarske radionice, nejasno je zašto ga susjed proziva za ikakvo namjerno stvaranje buke. – Miklošić se do prije nekoliko godina družio s nama i zajedno smo kartali ispod sjenice. No, sada sumnja da ga se maltretira zvučnicima. Njih nema, niti se zbog brojnih obveza moja obitelj stigne time baviti – rekao je Moravec.

Dodao je da su u njegovoj radionici inspektori zaista ispitivali buku. – Ljudi me pitaju što se to događa, jer u Trnovcu normalno radi 5-6 automehaničara. Otvoreni smo od 8 do 16 sati i samo iznimno produžavamo rad.

Mehanika je bučna samo ako se skida neki dio učvršćen vijcima – pojasnio je Božidar Moravec.

kupiti čepiće za uši i hodati s njima po dvorištu i kući!

Na naše pitanje postoje li svjedoci kojima isto tako smeta buka iz automehaničarske radionice, odgovorio je niječno.

– Drugi susjedi se dosad nisu žalili i kažu da im buka kompresora ne smeta jer smatraju da taj stroj mora tako zvučati.

Sjećam se da moja majka nije željela susjedu potpisati suglasnost za otvaranje radionice.

No, ja sam popustio i rekao mu neka radi, ne pomišljajući da će mi jednog dana buka biti toliko nepodnošljiva – zaključio je Miklošić.

KOTORIBA Sportskim susretima Podružnica umirovljenika i njihovi gosti obilježila Dan starijih osoba

Domaćini ukupni pobjednici nakon šest disciplina Podružnica umirovljenika Kotoribe obilježila je svoj dan prigodnim sportskim susretima na koje su u goste pozvali podružnice umirovljenika iz Domašinca, Donjeg Kraljevca, Svete Marije i Donje Dubrave.

Oko 130 sudionika pozdravili su Vladimir Vugrinčić, predsjednik Podružnice te Stanko Vugrinčić, predsjednik Općinskog vijeća Kotoribe.

U sportskim nadmetanjima

snage je odmjerilo 93 sudionika. Žene su se natjecale u pikadu, bacanju kolutova i visećoj kuglani, a muškarci u visećoj i staznoj kuglani te streljaštvu.

U ukupnom poretku pobjedu su odnijeli domaći natjecatelji ispred Domašinca, dok su treće mjesto zauzeli umirovljenici iz Donje Dubrave. Podružnica umirovljenika Kotoribe broji 370 članova, najbrojnija je mjesna udruga.

10

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

školstvo www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Kako se zaštititi u slučaju požara, potresa i zaleđenog jezera?

U OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica za učenike 1. a i 1. b razreda održana je edukacija u području zaštite i spašavanja.

Ferid Kašmo iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured Čakovec je učenicima prikazao kratke filmove u kojima su bile prikazane različite situacije ponašanja u slučaju požara, poplava, potresa i zaleđenog jezera, a učenici su imali priliku doznati što učiniti kako bi se zaštitili od nesreće. Također, na ovoj

edukaciji učenici su i ponovili telefonske brojeve: 194 za Hitnu pomoć, 193 za vatrogasce, 192 za policiju te 112 – jedinstveni broj za žurne službe. Na kraju predavanja učenici su dobili knjižicu “Enigmatika” s temama i pojmovima koje su čuli na predavanju. Uz to dobili su i CD “Pripremi se danas za sigurnije sutra”. Nakon predavanja vatrogasci Miro i Matija s učenicima su ponovili važne postupke u slučaju nesreća.

ERASMUS + Učenici I. OŠ Čakovec zajedno s ravnateljem škole i učiteljima boravili u Rumunjskoj

Učili od kolega, pješačili Karpatima i razgledavali zemlju grofa Drakule U sklopu projekta Erasmus + Ecological literacy učenici iz I. OŠ Čakovec i nastavnici imali su priliku upoznati načine rada u školi domaćina, a sudjelovali su i u nastavi. Posjetili su dvorac Clay Castle Fairies Valley, rudnik soli Turda i etno selo Astra Museum te planinarili.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Učenici I. OŠ Čakovec Vito Jambrošić, Lara Mikulić, Lara Toponjak i Ines Lesjak u pratnji ravnatelja Siniše Stričaka, učitelja Branka Vujnovića i koordinatorice projekta Ivane Ružić od 8. do 14. listopada bili na kratkoročnoj razmjeni učenika u sklopu projekta Erasmus+ Ecological literacy u Rumunjskoj, u gradu Sibiuu, koji se nalazi u Transilvaniji, zemlji grofa Drakule. Grad Sibiu 2007. ponio je titulu Europske prijestolnice kulture.

Rudnik, etno selo…

Uz međimurske učenike na razmjeni su bili i učenici iz Portugala, Turske, Litve i Cipra koji sudjeluju u projektu.

Goste su dočekali ravnatelj škole domaćina Liceul teoretic “Constantin noica Mihai Oredan” i koordinatorica projekta Gabriela Jugar.

Svi sudionici mobilnosti upoznali su partnersku školu te načine rada i učenja, a aktivno su sudjelovali na različitim radionicama povezanima uz razvoj ekološke pismenosti. Učenici, sudionici u projektu, sudjelovali su i u nastavi sa svojim domaćinima.

U bogatom kulturnom pro-

gramu koji su pripremili učitelji i učenici iz škole domaćina, gosti iz pet zemalja upoznali su tradiciju i kulturu ove transilvanijske regije.

Tako su svi zajedno posjetili dvorac u potpunosti izgrađen od prirodnih materijala – Clay Castle Fairies Valley, Brukenthal Palace – u obližnjem gradu Avrigu, u kojem su upoznali prošlost ove regije s naglaskom na stil života i odijevanje, kao i grad Alba Iulia, rudnik soli Turda

Uz međimurske učenike na razmjeni su bili i učenici iz Portugala, Turske, Litve i Cipra koji sudjeluju u projektu i etno selo Astra Museum.

– Posebno nas je oduševilo planinarenje Karpatima, gdje smo svi zajedno pješačili pastirskim stazama i pašnjacima na 1200 metara nadmorske visine, upoznajući biljni i životinjski svijet, prirodne ljepote i prekrasne pejzaže. Planinarenje smo završili prigodnim pastirskim ručkom uz pastirsku kolibu – oduševljeni su u I. OŠ Čakovec.

Školstvo

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Svjetski dan kravata u OŠ Donja Dubrava

11

Preložani velikog srca U Srednjoj školi Prelog završena je humanitarna akcija “Kilogram hrane za Socijalni dućan”. Namjera ove humanitarne akcije bila je prikupiti što više namirnica za Socijalni dućan u Čakovcu, a učenici su se u nju rado uključili. Prikupljanje hrane organizirale su profesorice Dragica Koštarić, Valentina Pirc Mezga i Snježana Janković.

– Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji te svojom dobrotom i darivanjem potpomogli rad socijalnog dućana – poručile su organizatorice.

Učenici i djelatnici OŠ Donja Dubrava u školu su u srijedu, na Svjetski dan kravate, došli – u kravatama. Premda je kravata izvorno hrvatski proizvod, njezin se dan ne obilježava samo kod nas već i u cijelom svijetu. Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali ima i snažno simboličko značenje. Svojom lepršavošću s jedne strane i čvorom s druge strane kravata veže slobodu i odgovornost te potiče da u komunikaciji budemo više svjesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, svoje slobode, ali i svojih odgovornosti.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE Učenici OŠ Kuršanec u čakovečkoj Knjižnici

Druženje s književnicom Majom Brajko-Livaković Rebeka, Lana i Marko iz 5. a s knjižničarkom Jasminom Balog obišli su sve odjele čakovečke knjižnice te se oduševili velikim brojem knjiga. Upoznali su i književnicu Brajko-Livaković.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Od 15. listopada od 15. studenoga obilježava se Mjesec hrvatske knjige. U OŠ Kuršanec Mjesec hrvatske knjige započeo je na najbolji mogući način: posjetom Knjižnici i čitaonici “Nikola Zrinski” Čakovec i sudjelovanjem na književnom susretu s Majom Brajko-Livaković.

DAN ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE

Kruh i peciva zamirisali međimurskim školama

U brojnim osnovnim i srednjim školama Međimurske županije obilježeni su Dani zahvalnosti za plodove zemlje.

Učenici OŠ Orehovica Dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježili su prigodnim programom koji je održan u predvorju škole. Program su izveli polaznici Dramske grupe i Kreativne radionice. Župnik Damir Slamek predvodio je zajedničku molitvu, a nakon toga blagoslovio pekarske proizvode i jesenske plodove koje su učenici donijeli. U pripremi kolača i peciva sudjelovale su vrijedne mame, bake i drugi članovi obitelji učenika. – Velika vam hvala! – poručuju iz OŠ Orehovica.

Dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježen je i u OŠ Donja Dubrava, OŠ Hodošan, OŠ Ivanovec, OŠ Donji Kraljevec, Graditeljskoj školi Čakovec i brojnim drugim školama kojima su se širili mirisi peciva i krušnih proizvoda, koji su se nakon blagoslova brzo pojeli.

OŠ Orehovica

Učenici oduševljeni

U Knjižnici su bili Rebeka Matkun, Lana Novak i Marko Tomašić, učenici iz 5. a razreda OŠ Kuršanec, u pratnji školske knjižničarke Jasmine Balog.

Učenici su razgledali knjižnicu i obišli sve njezine odjele (Opći odjel, Dječji odjel, Studijski odjel i igraonicu).

Najduže su se zadržali na Dječjem odjelu, gdje su prolistali nekoliko knjiga te se iznenadili bogatim knjižničnim fondom.

Na književnom susretu upoznali su spisateljicu Maju Brajko-Livaković, koja im je predstavila svoje knjige, među kojima su “Finka Fi”, “Stakleni dvorac”, “Zatočenici alge” i “Milijunaš” te im objasnila kako su nastale.

“Međimurski bregi” , rad Tare Kos, učenice sedmog razreda OŠ Gornji Mihaljevec, čija je mentorica bila Lidija Novak Levatić, pohvaljen je na likovno-literarnomu natječaju prve Male ilirske škole “Ivan Krizmanić” u Mariji Bistrici. Učenici su na natječaj slali radove s motivom Gajeve slovarice, dok je tema literarnog natječaja bio akrostih po uzoru na akrostihe iliraca i ostalih hrvatskih pjesnika pod motom “Prestanimo svaki na svojoj struni brenkati, složimo liru u jedno soglasje…” preuzetim iz proglasa Ljudevita Gaja u “Danici” iz 1835.

U Ilirskoj školi sudjelovale su još Larisa Zeman, Nina Novak, Maja Gregorinčić i Anamarija Knezić.

OŠ Donja Dubrava

Srednja škola Prelog u Mjesecu hrvatske knjige U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji je posvećen enciklopedistici, učenici Srednje škole Prelog moći će sudjelovati u brojnim zanimljivim aktivnostima. Nakon odlaska učenika u Knjižnicu Grada Preloga, učenici će se ovog tjedna upoznati s projektom Knjižnice i čitaonice “Nikola Zrinski” Čakovec koji se zove “Googlanje za mudrice”. Do kraja

Mjeseca hrvatske knjige učenici će moći sudjelovati i u brojnim drugim zanimljivim sadržajima, među kojima su društvena igra “Sve od A do Ž na jednom mjestu”, a održat će se i rasprava na temu “Kome pored Googlea trebaju enciklopedije?” Učenici će posjetiti i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu te sajam Interliber u Zagrebu.

III. OŠ Čakovec

OŠ OREHOVICA Održana školska razina natjecanja u čitanju naglas

Ida i Sara najbolje čitale naglas, pa idu dalje I ove godine učenici OŠ Orehovica uključili su se u natjecanje u čitanju naglas, koje već petu godinu zaredom organiziraju Narodna knjižnica i čitaonica “Vlado Gotovac” Sisak i Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Osmero natjecatelja

Natjecanje se provodi na tri razine: školskoj, županijskoj i nacionalnoj. Školska razina natjecanja za OŠ Orehovica održana je u srijedu u školskoj knjižnici.

Na natjecanju je sudjelovalo petero učenika u mlađoj kategoriji (učenici 3., 4. i 5. razreda) i troje učenika u starijoj kategoriji (učenici 6., 7. i 8. razreda.)

Učenici su imali zadatak u pet minuta predstaviti knjigu koju su odabrali i izražajno pročitati ulomak iz knjige koji im se najviše svidio.

Prema postignutom broju bodova na županijsku razinu natjecanja u mlađoj kategoriji plasirala se Ida Hlapčić, učenica 5. a razreda, a u starijoj kategoriji Sara Vrbanec, učenica 7. b razreda.

OŠ Donji Kraljevec

Graditeljska škola Čakovec

12

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

zdravlje www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu, neizlječivoj bolesti Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) obilježava 25. listopada Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu (MDS).

Sindrom sačinjava skupina tumora koštane srži uz povećani rizik progresije bolesti u akutnu mijeloičnu leukemiju.

Za ovu bolest ne postoji lijek.

Liječenje se uglavnom svodi na smanjenje ili prevenciju komplikacija bolesti.

U nekim se slučajevima liječi transplantacijom koštane srži, što može pomoći u produljivanju životnog vijeka bolesnika.

To je rijetka bolest koja se najčešće javlja kod starijih ljudi, no od nje mogu oboljeti i mlađe

osobe.

Svjetski dan svjesnosti o MDS-u počeo se u svijetu obilježavati prije pet godina.

Varaždinska podružnica Udruge na taj dan organizira informativni štand na Franjevačkom trgu u vremenu od 10 do 12 sati.

– Uzrok za nastajanje MDSa većinom nije poznat. Kod

manjeg broja oboljelih moguće je da je MDS povezan s jakom izloženošću kemikalijama te bolest može nastati i kao posljedica liječenja malignih neoplazmi citostaticima ili zračenjem ionizirajućim zrakama – ističe predsjednik Hrvatske udruge leukemije i limfomi Dražen Vincek.

bolest S TISUĆU LICA U Varaždinskim Toplicama održan X. Hrvatski simpozij oboljelih od multiple skleroze

“Svi imamo pravo na liječenje, pa tako i oboljeli od multiple” Na jubilarnom Simpoziju oboljelih od multiple skleroze sudjelovalo je više od 250 članova društava multiple skleroze iz cijele Hrvatske, a glavna tema je bila (ne)dostupnost lijekova u prvoj fazi liječenja, čim se bolest dijagnosticira Piše: MAJA GRBIĆ ALIMANOVIĆ

U Varaždinskim Toplicama od 13. do 15. listopada održan je X. Hrvatski simpozij oboljelih od multiple skleroze u organizaciji Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.

U kongresnoj dvorani hotela Minerva okupilo se više od 250 članova društava multiple skleroze iz cijele Hrvatske, izvijestili su organizatori, ističući kako je jubilarni, deseti simpozij održan na temu „Multipla skleroza, bolest s tisuću lica – razmjenom informacija do zdravlja“.

Kvaliteta života

Skup je održan pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a njezin izaslanik bio je Damir Poljak, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Varaždin.

– Multipla skleroza je bolest koja ima tisuću lica, svako lice treba otkriti i s njim živjeti. Kvaliteta života oboljelih narušena je na fizičkom, psihičkom i socijalnom polju.

Potrebno je prepoznati i postići ravnotežu u funkcioniranju pojedinca i njegove obitelji da bi kvaliteta života bila što bolja – rekao je Poljak. Predsjednica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske Branka

38 godina i okupljaju više od 2800 članova. Savez društava njeguje kvalitetnu suradnju sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama i hotelom Minerva, koji je prilagođen potrebama oboljelih od multiple skleroze.

Lukić naglasila je da se ništa značajno nije promijenilo u dostupnosti lijekova. Pritom je naglasila da je proteklo već godinu dana od simpozija na kojem su istaknuli da osobe s multiplom sklerozom nemaju ravnomjerno dostupne tretmane liječenja i rehabilitacije u odnosu na ostale skupine

Suradnja s udrugama

– Specijalna bolnica s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ima ugovoreno deset kreveta za pacijente koji boluju od multiple skleroze. Bolnica ima puno iskustva u liječenju te vrste bolesti i surađuje s udrugama koje djeluju na području preventive i liječenja – rekao je ravnatelj Specijalne bolnice Damir Mihalić, naglasivši da je ponovni dolazak Saveza društava multiple skleroze u Varaždinske Toplice prilika da se i jedna i druga strana upoznaju s novostima na tom području te da zajedno učine pozitivan iskorak u odnosu prema bolesnicima. Na otvorenju X. Hrvatskog simpozija oboljelih od multiple skleroze u Varaždinskim Toplicama bile su i saborske zastupnice Ljubica Lukačić i Ines Strenja Linić, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević te zamjenik gradonačelnice Varaždinskih Toplica Ivica Čičak.

Društva multiple skleroze u Hrvatskoj okupljaju više od 2800 članova osoba s invaliditetom. Na to su upozorili i kroz kampanju „Je li liječenje MS-a i dalje lutrija?“ povodom Nacionalnog dana multiple skleroze, koji je obilježen 26. rujna, ali je sve ostalo kao i prije.

– Naša je glavna poruka da se lijekovi uvrste u početnu fazu liječenja, a ne kad već bude kasno. Na samom početku, čim se dijagnosticira multipla skleroza, treba primijeniti lijekove. Kampanja je krenula i idemo prema tome da se zakon mora mijenjati, jer diskriminacije u liječenju ne smije biti. Svi imamo pravo na liječenje, pa tako i oboljeli od multiple skleroze – poručila je Lukić. Društva multiple skleroze u Hrvatskoj djeluju

Na skupu su predavanja i prezentacije imali i gosti iz inozemstva

ZAPOŠLJAVANJE U Zagrebu organiziran 22. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom, a glavna je tema bila zapošljavanje

Društveno poduzeće Naš izvor istaknuto kao primjer U Zagrebu je 16. i 17. listopada održan 22. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom. Simpozij su organizirali Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Grad Zagreb.

Tema simpozija bila je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom – obrazovanje, zapošljavanje i položaj osoba s invaliditetom. U ime Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije u radu simpozija sudjelovala je

predsjednica Društva Miljenka Radović. Prezentacije su izlagali i predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, zatim predstavnici Zavoda za vještačenje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak te gosti iz inozemstva, kao što su bili predstavnici Mađarskog saveza osoba s invaliditetom i Europskog foruma za osobe s invaliditetom. U rad simpozija uključila se i Miljenka Rado-

vić s iscrpnim izlaganjem na temu „Zapošljavanje osoba s invaliditetom i društveno poduzetništvo”. U sklopu izlaganja govorila je o zakonskoj regulativi koja se odnosi na zapošljavanje osoba s invaliditetom i predstavila društveno poduzeće Naš izvor. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije jedini je osnivač društvenog poduzeća koje djeluje od 2014. godine.

Osnovna djelatnost poduzeća je izrada kožne galanterije.

– Prilikom donošenja odluke o osnivanju društvenog podu-

zeća osnovni cilj nam je bilo zapošljavanje osoba s invaliditetom. Dugoročni cilj je stvaranje mogućnosti za dodatne prihode udruge koja je osnivač poduzeća, a ti bi se prihodi iskoristili za širenje mreže socijalnih usluga za naše članove. Vođeno je računa o tome da poduzeće zadovoljava i dodatnu, ekološku komponentu, jer su proizvodi koje izrađujemo od ostataka kože. Proizvodimo privjeske za ključeve, ženske i muške novčanike, etuije za mobitele te ženske i muške torbe – istaknula je Radović.

Zdravlje

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

13

Članovi Udruge slijepih Međimurske županije već drugu godinu imaju uslugu pratiteljice Putem trogodišnjeg programa “Pokret” Udruga slijepih Međimurske županije zapošljava jednu pratiteljicu, osobu koja vidi. U tijeku je druga provedbena godina programa te u Udruzi ističu vrijednost ove socijalne usluge za svoje članove. Projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Vi-

deća pratiteljica članovima Udruge pruža pomoć u aktivnostima u kući i izvan nje. Na taj način olakšava njihovim obiteljima skrb za svoga slijepog člana, a sve to u konačnici doprinosi samostalnosti slijepih osoba u svakodnevnom životu i ispunjavanju raznih obveza.

– Kroz individualni pristup videće pratiteljice članovi naše udruge

bolje se uključuju u društveni i kulturni život zajednice. Korisnici najviše traže uslugu prijevoza i pratnje k liječniku, zatim pomoć u kupovini, pratnju u obilasku raznih institucija ili prilikom sudjelovanja u vjerskim događanjima i privatnim posjetama, ali i prijevoz te pratnju na razna kulturna i sportska događanja.

rezultati Izvučeni dobitnici nagrada u projektu “Biciklom ili pješke na posao” ADAPTACIJA Opća bolnica Varaždin

Stiže nova oprema U Općoj bolnici Varaždin nedavno su adaptirane polikliničke ambulante Odjela za otorinolaringologiju, izvijestili su iz Bolnice.

Rav natelj Nenad Kudelić ističe da su razlozi za adaptaciju dvojaki. Jedan je osiguravanje adekvatnog prostora za Odjel ORL-a, a drugi skori dolazak nove opreme u varaždinsku bolnicu.

– Trajno rješenje bit će izgradnja Dnevne bolnice odnosno jednodnevne kirurgije, gdje očekujemo da će se odrađivati i dobar dio otorinolaringologije. No, do toga se pojavila potreba rješavanja pitanja poliklinike. Naime, nabavljamo novi 128-slojni CT uređaj koji stiže za 60 dana, a uskoro očekujemo Nagrađeni sudionici projekta dobili su vrijedne nagrade bicikl, biciklističku kacigu i pedometar

Deset godina Savjetovališta za prevenciju suvišnih kila Debljina predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova suvremenog svijeta s obzirom na to da je poprimila epidemijske razmjere i izaziva brojne zdravstvene komplikacije nosi velike direktne i indirektne troškove. Stoga je u sklopu programa “Zdrave županije” Zavod za javno zdravstvo još 2007. godine u Zavodu Međimurske županije nedav- započelo djelovati Savjetovalino je obilježio desetu obljetni- šte za prevenciju prekomjerne cu rada Savjetovališta za pre- tjelesne težine i debljine namivenciju i tretman prekomjerne jenjeno odraslim osobama, a koje kontinuirano radi sve tjelesne težine i debljine. Svedo danas – ističu čani program održan u Zavodu. Budući je 18. listopada u da se tjelesna zgradi Scheier aktivnost, u Č a ko v c u . uz pravilnu Vo d it eljic a U kategoriji biciklista preh ra nu, S av je t ov asmatra lišta Renanagrađeni su neizostavta Kutnjak Nevenka Markač, n i m č i mKiš govorila je o desetoDragutin Cvija i Lidija benikom u prevenciji i godišnjem Posavec tretmanu kroiskustvu rada ničnih bolesti, Savjetovališta, a među kojima je i psihologinja Berta pretilost, Zavod pokreće Bacinger Klobučarić o radu grupe za podršku i grupe i brojne inicijative s ciljem promicanja redovite tjelesne nordijskog hodanja. aktivnosti. Jedna od tih inicijativa je projekt “Pješke ili Svjetski izazov – Debljina danas predstavlja biciklom na posao”, koji je jedan od vodećih javnozdrav- već desetu godinu zaredom stvenih problema i izazova proveden u rujnu.

Svečani program obilježasuvremenog svijeta s obzirom na to da je poprimila epide- vanja jubileja Savjetovališta mijske razmjere, izaziva broj- ujedno je bila prilika da se ne zdravstvene komplikacije i objave rezultati i podjele namože dovesti do prijevremene grade ovogodišnjim sudiosmrtnosti. Također smanjuje nicima natjecanja “Pješke ili kvalitetu života oboljelih i do- biciklom na posao”.

Piše: MAJA GRBIĆ ALIMANOVIĆ maja@regionalni.com

nagrade

Ove godine 91 sudionik Natjecanje namijenjeno svim građanima pod nazivom “Pješke ili biciklom na posao” Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije provodi već deset godina u suradnji s brojnim lokalnim partnerima.

Glavni cilj je povećati broj aktivnih osoba na području transporta. Nakon što su natjecatelji mjerili vrijeme provedeno u aktivnom kretanju i svoje rezultate poslali u Zavod, izvučeni su dobitnici vrijednih nagrada, a njihova je dodjela

upriličena povodom obilježavanja 10. obljetnice djelovanja Savjetovališta za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine u Scheierici. U projektu je ove godine sudjelovao 91 sudionik, od čega je bilo 33 muškarca i 58 žena. Među njima bilo je 77 biciklista (29 muškaraca i 48 žena), koji su prošli 10.367,13 km, i 14 pješaka (4 muškarca i 10 žena), koji su prošli 946,35 km. To znači da su svi sudionici tijekom akcije ukupno prošli 11.313,48 km.

i završetak postupka javne nabave za nabavku uređaja za magnetsku rezonancu pa će i on uskoro stići. Logično je bilo da sve po pitanju radiologije objedinimo i formiramo na jednome mjestu – rekao je ravnatelj Kudelić.

Poliklinički dio ORL-a i nadalje se nalazi u podrumskom dijelu zgrade Kirurgije, zauzimajući i prenamijenjeni prostor nekadašnje knjižnice i ambulante za anesteziologiju.

Reformacija Ove se godine, diljem svijeta te u mnogim mjestima u Hrvatskoj, obilježava 500 godina od početka reformacije. Reformacija nije samo važna za Crkve reformacijske baštine, već za kulturu, povijest i ekonomiju Europe i svijeta uopće. U svom ushitu reformatori šire svoje ideje koristeći tiskarski stroj, koji je izumljen samo nekoliko godina prije početka reformacije. Tiskaju se brojne knjige, a najvažnija među njima je Biblija na narodnim jezicima. Biblija tako biva srž reformacije! Također, reformatori počinju opismenjivati nepismeno stanovništvo tadašnje Europe pa tiskaju početnice i abecedarijie. Konačno je i običan puk mogao čitati i živjeti Božju riječ. Tako ljudi postaju svjesni svoje vrijednosti jer su u Bibliji mogli pročitati da Bog ljubi čovjeka i milostivo oprašta grijehe — ako se pokaju. Sloboda misli i duha poprima jednu sasvim novu dimenziju! Pismen čovjek utječe na vlastitu ekonomiju, na društvo pa tako i na vlast. U reformaciji se naziru prvi počeci demokracije kakvu danas poznajemo diljem svijeta. Ne manje važno je da su i naši hrvatski reformatori imali veliki doprinos i utjecaj na hrvatsko društvo. Pa ipak, o reformaciji se kod nas jako malo govori. Na primjer, u našim gimnazijama pouka o reformaciji svedena je na svega pola stranice udžbenika — par sličica, nekoliko rečenica o Lutheru te informacija da reformacija nije ostavila prevelik trag u našim kraljevima. Čak i hrvatska enciklopedija samo ovlaš spominje reformaciju u Hrvatskoj. Ono što je možda najvažnije za kulturu i povijest hrvatskog naroda je da smo već 1562. godine imali i tiskali Novi zavjet na hrvatskom jeziku — među prvim narodima u tadašnjoj Europi. Negdje u isto vrijeme i Slovenci dobivaju Novi zavjet pod vodstvom Primoža Trubara. Kad se prevodi jedno tako veliko književno djelo nedvojbeno je da je došlo do standardizacije ondašnjeg slovenskog jezika. Zbog toga Trubar postaje ocem slovenskog jezika te se danas u Sloveniji Dan reformacije slavi kao neradni dan. Zanimljivo je da mi znamo više o Primožu Trubaru,

Mladen Dominić Kristova Crkva nego o našim prevoditeljima.

Stipan Konzul i Antun Dalmatin preveli su Novi zavjet na hrvatski jezik. Radili su zajedno s Primožem Trubarom u Biblijskom zavodu u Urahu. Hrvatskom izdanju uvelike je pomagao varaždinski ban Ivan Ungnad. Nadalje, veliki reformator Matija Vlačić Ilirik, smatra se jednim od najvećih reformatora u Europi, nastavlja Lutherovo djelo. On je zaslužan da refomacija nije zatrta.

Vlačić je bio jedan od najplodnijih reformatorskih pisaca onoga vremena. Veliki opus njegovih djela čuva se u Nacionaloj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koji je još uvijek uvelike neistražen. Danas mnogi svjetski teolozi proučavaju djelo Matije Vlačić Ilirika. Zašto se u Hrvatskoj o tome ne govori? Zašto naša djeca ne uče o tome u školi? Zašto se takovo blago ne istražuje i ne cijeni? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Pozivam Vas da dođete 27. listopada na SVEČANOST povodom 500. godišnjice refomacije gjde ćemo, uz bogat glazbeni program, govoriti o vrijednostima reformacije. Svaki posjetitelj dobit će prigodan poklon.

SVEČANOST Refomacija 500 Kristova Crkva Vilka Novaka 48f, Varaždin U 18 sati

14

Kulturni obzor

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Digitalni printovi i art knjige petero grafičara u čakovečkome Muzeju U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u srijedu, 25. listopada, održat će se izložba pet hrvatskih i slovenskih grafičara – Nevenke Arbanas, Igora Konjušaka, Mie Vučić, Jožice Medele i Janka Orača. Oni će izložiti radove u dubokom i visokom tisku, digitalne printove i art knjige-objekte. Izložbu simboličnog naslova „5G“ otvorit će

dr. Ines Vodopivec. Ova ugledna slovenska kulturna djelatnica voditeljica je knjižničnog i informacijskog sustava slovenskih sveučilišta, a dugi niz godina radi kao istraživačica na međunarodnim i nacionalnim projektima digitalnih humanističkih i kulturnih dobara. Svečano otvorenje izložbe zakazano je za 18 sati, a ostaje otvorena do 5. studenoga.

130 Sudionici okrunus.

NJEZIN KUT GLEDANJA U Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec putopisno je predavanje održala Riana Petanjek

Država po država, vjetar u kosi i zvuk motora recept su za sjajnu avanturu Riana Petanjek sama je motorom krenula na putovanje. U dva tjedna obišla je cijelu cestu Route 66 u Sjedinjenim Američkim Državama, koja, iako danas službeno ne postoji, privlači ljude željne avanture Piše: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

na sva putovanja krenula sama.

Predavanje je počela pričom o američkoj Route 66, koja je, Knjižnica „Nikola Zrinski“ iako danas više službeno ne Čakovec ugostila je u utorak, 17. postoji, jedna od najpoznatijih listopada, mladu zaljubljenicu u svjetskih autocesta i magnet za putovanja i autoricu putopisne privlačenje avanturista. Route knjige „Slane banane“ Rianu 66 prolazi kroz osam saveznih država, a počinje u gradu Petanjek.

Chicagu. Otkriva kako Odjevena u crnu ju je, nakon što se bajkersku kožnu maknula iz vejaknu i s raspulebnog Chicaštenom plaga, koji krase vom kosom Riana Petanjek hrabra neboderi, do– s izglečekala „jedna dom kao da je djevojka koja je druga Ameje upravo sama na motoru rika“. sišla sa svog motora Har– Stekla prešla američku ley-Davidson, sam dojam koji Route 66 okupljenima u se može usporeKnjižnici ispričala diti s našom starom je presjek putovanja po magistralom. Oko mene SAD-u, a dotakla se i putovanja su se našli zatvoreni restorani, po Aziji i dijelovima Europe. a gradovi na koje usput naiđeš samo su olupine, tzv. „gradovi duhova“, koje su mladi napuAvanturistica Riana Petanjek diplomirana stili – rekla je Riana, kojoj je je inženjerka dizajna i magi- trebalo dva tjedna da obiđe rutu strica novinarstva, koja je pu- koja povezuje zapadnu i istočnu topisnu knjigu „Slane banane“ obalu SAD-a. objavila nakon što se vratila Dojmio je se i gradić Red Oak s vožnje po američkoj cesti u saveznoj državi Teksas, sa Route 66. svega dvadesetak stanovnika.

– Sva moja putovanja dokaz Izgradio ga je čovjek koji je su da se sve može kad se krene. svoje bogatstvo potrošio na sve Isto tako, svijet nije ono što mi najvažnije znamenitosti Route mislimo, nego postoji puno 66 koje je okupio na jednome više, a da bismo to shvatili treba mjestu. Iako se u Teksasu nije samo otvoriti vrata i otići – usudila probati sendvič od najrekla je Riana Petanjek, koja je manje dva kilograma – pravu

BAJKERICA

Dubai je grad koji je nastao preko noći.

Nudi dobre plaće, a najbolje se voditi izrekom ‘Sve je dobro kad se ne zamjeriš domaćinu.’”

Kuala Lumpur je grad s jako istaknutim različitostima. Spoj je budizma i hinduizma, s mnogo hramova.”

U Kambodži su ljudi vrlo siromašni, a u sjećanju mi je ostao jedan pijani vozač koji nije mogao upravljati tuk-tukom, pa sam ja vozila.”

Na Tajlandu sam se vozila u autu s kokošima, a Bangkok je grad koji se nikad ne gasi. Ugrizao me i majmun, pa sam morala primati cjepiva. Indija je istovremeno grozna, super i intenzivna.” atrakciju grada – posjetila je groblje Cadillac vozila, jedno od najpopularnijih mjesta rute.

– Put me dalje odveo u Arizonu, koja mi je najljepša zemlja u cijeloj Americi. Oduševio me nacionalni park Grand Canyon, a ostat će mi u sjećanju jer sam tamo shvatila zašto su svi, prije nego sam krenula na taj put, govorili da ne idem sama.

Prostranstva su tolika da satima nitko nije prošao u mom smjeru, ni jedan automobil ili motor. Tako da, ako padnete

ili ostanete bez benzina, nitko vam u tom trenutku ne može pomoći – objasnila je.

Putovanje je završila u Los Angelesu, za koji kaže da je najskuplji grad na svijetu.

– Rezerviran je za IT industriju, a svi koji rade u tom sektoru toliko su podigli standard da je „običnim“ ljudima nedostižan – dodaje Riana Petanjek.

Ove je zime čekaju putovanja s Hrvatskim klubom putnika, a i velika joj je želja posjetiti Južnu Ameriku.

Kulturni obzor

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

15

Kulturno-turistička suradnja između Čakovca i mađarskoga grada Szigetvara Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, kustosice Branka Marciuš i Ana Šestak, voditelj marketinga Muzeja Zlatko Bacinger, zamjenica međimurskog župana Sandra Herman, čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač i direktor Turističke zajednice Međimurske zajednice Rudi Grula sastali su se u prostorijama Muzeja Međimurja Čakovec

s izaslanstvom mađarskoga grada Szigetvara, koje je predvodio gradonačelnik dr. Peter Vass.

Teme njihovih susreta bile su unapređenje kulturno-turističke suradnje i preispitivanje mogućnosti dinamičnijega korištenja europskih fondova u cilju realizacije kulturnih projekata dvaju gradova i muzeja.

Ravnateljica MMČ-a Maša Hru-

stek Sobočan izdvojila je nekoliko projekata na kojima radi Muzej a koji bi imali više šansi proći kao međunarodni projekti ako bi se i Grad Čakovec i Grad Szigetvar javili na europske natječaje.

Zamjenica župana Sandra Herman i gradonačelnik Stjepan Kovač podržali su suradnju dvaju gradova i muzeja te obećali pomoć Županije i Grada Čakovca.

SVEČANO Dječje gradsko kazalište Čakovec u Centru za kulturu proslavilo je 20. obljetnicu

Najmlađi poklonici glume i plesa godinama uveseljavaju Čakovčane Dječje gradsko kazalište Čakovec osnovano je 1997. godine i okuplja mlade glumce od osam do osamnaest godina. Dosad je kroz Kazalište prošlo oko 150 djece, a trenutno ansambl ima 16 članova. U 20 godina rada Kazalište je upriličilo 52 premijerna naslova dječjih predstava.

Piše: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Najmlađi poklonici glume već dugi niz godina mogu svoj talent iskazati u Dječjem gradskom kazalištu Čakovec, koje je u nedjelju, 22. listopada, u Centru za kulturu proslavilo 20. obljetnicu.

Povodom obljetnice, nekadašnji članovi Dječjega gradskoga kazališta, a sada profesionalni glumci Andro Damiš i Matko Buvač s kolegama studentima izveli su lutkarsku predstavu „Petrica Kerempuh – tajni agent“.

Značajni događaj

Proslava 20. rođendana Dječjega gradskoga kazališta bila je povod da osnivač i voditelj Dejan Buvač ispriča nešto više o samim počecima Kazališta, najznačajnijim trenucima koji su ga obilježili i o izazovima koji tek slijede.

Dječje gradsko kazalište

Najizvođenija predstava Kazališta je „Vuk i sedam kozlića“, dosad već rađena s tri različite postave glumaca osnovano je 1997. godine. Na prvu audiciju prijavili su se učenici svih triju čakovečkih osnovnih škola, koji su se čakovečkoj publici predstavili s predstavom „Carev paž“ Josipa Palade.

– To je tada bio veliki događaj za sve, jer je to kazalište bilo prvo dječje kazalište u Čakovcu u kojem su djeca radila predstave za djecu, a tako je i danas – rekao je Dejan Buvač.

Dosad je kroz Kazalište, koje okuplja djecu od osam do osamnaest godina, prošlo oko 150 djece, a njihov ansambl trenutno broji 16 članova.

Na repertoaru su isključivo predstave za djecu, a do danas su upriličena čak 52 premijerna naslova, čiji su autori uglavnom domaći pisci poput Vere Zimunić, Vinka Lisjaka, Petrane Sabolek, Vesne Pa-

Voditelj Dječjega gradskoga kazališta Čakovec Dejan Buvač (na slici prvi lijevo) sudjelovao je u proslavi

run, Mile Železnjak, Željka grad Płońsk. – U predstavaFunde i ostalih. Od stranih ma dominiraju razigranost, autora najčešće se izvode pjesma, veselje i dobra gluma klasici braće Grimm, Hansa malih glumaca – navodi vodiChristiana Andresena i Carla telj Buvač, a za to je zaslužna Collodija, ali i oni naslovi koji Dragica Jagec, kostimografsu u tom trenutku popularni kinja koja od prvog dana rada poput „Pčelice Maje“ Kazališta izrađuje koili „Štrumpfova“. stime za dječje Trenutno je predstave, kao s novom glui Ladislav mačkom Varga i DaProfesionalni glumci ekipom mir Rodiu izradi ger, dvojac Andro Damiš i Matko predstava zaslužan Buvač s kolegama „ Pat u lja k za glazbu. traži sreću“, Ivan Levasu izveli „Petricu a n aji z vo čić i ŠtefaKerempuh – tajni đenija prednija Gomzi agent“ stava Kazališta brinu se o sceje „Vuk i sedam nografiji, a desna kozlića“, dosad već raruka voditelja i osniđena s tri različite postave vača Kazališta je Dijana Kirić, glumaca. koja pomaže u radu s djecom.

Iako su prvotno samo djeca iz Čakovca dolazila u Kazalište, Vesele predstave – Većinu predstava odigrali to se ubrzo promijenilo. smo u Centru za kulturu – Djeca danas dolaze iz Čakovec, gdje održavamo okolnih mjesta, tako da intesve naše probe. Predstave se res stalno postoji. U Čakovcu uglavnom igraju unutar naše djeluje i Kazališna družina županije, a gotovo da i nema “Pinklec”, a da postoji još mjesta gdje nismo gostovali družina, vjerujem da bi i one – rekao je voditelj Buvač i do- bile popunjene – navodi Budao da su, osim Međimurske vač. Ne voli uspoređivanje s županije, obišli i gradove Beli profesionalnim kazalištima, Manastir, Županju, Kopriv- za koje je svjestan da rade nicu i Đurđevac, ali i poljski kvalitetnije dječje predstave.

DaR

– Mi smo se odlučili za igranje u kazalištu, pa ako iz te igre nastane predstava – to je dobro. Uvijek se vodimo time da djeca budu zadovoljna i da predstavu pokažemo njihovim roditeljima i prijateljima, a ako i drugi žele vidjeti, dobrodošli su – rekao je Buvač. Osim što je voditelj i osnivač Dječjega gradskog kazališta, vodi i Kazališnu družinu „Štolcer“ u Čakovcu i Kulturno umjetničku udrugu

Većina predstava odigrana je u Centru za kulturu Čakovec, gdje se i održavaju sve probe “Seljačka sloga“ iz Nedelišća.

Ponosan je i na činjenicu da je ovo Kazalište jedinstveno u Hrvatskoj po tome što je iz jedne generacije proizašlo čak troje profesionalnih glumaca.

A kako bi se taj trend nastavio, voditelj Buvač poziva djecu da se nakon zimskih praznika uključe u rad Dječjega gradskoga kazališta, koje će se truditi i dalje obrazovati i nasmijavati mališane i vjernu publiku.

16

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

OD IGLE DO LOKOMOTIVE Svake srijede na sajmenom prostoru brojni posjetitelji m

“Čakovečki sajam srijedom se ne dok su naši susjedi iz Slovenije i M

– Posljednje dvije-tri godine jako je velik broj kupaca iz Slovenije. Izgleda da smo mi njima postali isto ono što je nama bila Mađarska prije nekoliko godina. Proizv dovoljno slobodnog prostora koji bi se lako mogao urediti – rekao nam je Vladimir Šupljika iz Donjega Kraljevca, koji na čakovečkom sajmu prodaje cvijeće već dva Piše: Robert Peharda Foto: Andreja Krobot

Tradicija sajmovanja na sjeveru Hrvatske duga je nekoliko stoljeća. Još u srednjem vijeku sajmovi su bili mjesto trgovine, trampe, zabave i ostalih oblika društvenih događanja.

Iako su se kroz stoljeća održavanja sajmovi mijenjali, njihova osnova, duša sajmovanja, ostala je ista. I dan-danas ljudi rado odlaze na sajmišta kako bi pronašli željenu robu, cjenkali se s trgovcima i uživali u vrevi između gusto zbijenih štandova.

Bolji od Varaždina

Središnje sajmeno zbivanje u Međimurju je čakovečki sajam srijedom. Sajmište smješteno u Industrijskoj zoni „Istok“ proteže se na 20 tisuća četvornih metara, a svoje posjetitelje svakog tjedna privlači uistinu šarolikom ponudom prodava-

Tko nije, još stigne pripremiti ajvar, jer paprike i patlidžana ne nedostaje u ponudi ča i izlagača iz cijele sjeverozapadne Hrvatske.

– Ne propuštamo čakovečki sajam srijedom. Svaki tjedan smo ovdje, osim u hladnim zimskim mjesecima. Imamo vlastiti OPG s uzgojem širokog asortimana povrća. Trenutni hit je varaždinsko zelje! Znaju ljudi da je to najbolje zelje za kiseljenje, a sada je pravo vrijeme za njegovu pripremu.

Treba se na vrijeme pobrinuti kako biste tijekom zime mogli uživati u sarmi – otkrila nam

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Duplerica

17

mogu uživati u raznovrsnoj ponudi poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda

e propušta, baš kao ni cjenkanje, Mađarske sve češći posjetitelji”

vodi koje kupuju kod nas su upola jeftiniji nego u Sloveniji. Problem predstavlja premalo parkiralište, pa se stalno stvaraju gužve. To bi trebalo riješiti. Postoji desetljeća. je Đurđica Cmuk iz Jurketinca se lako mogao urediti. Među pokraj Varaždina, koja čako- kupcima cvijeća našla se Mavečkom sajmu daje prednost rija Novak iz Lopatinca. Tople jesenske dane iskoristit će za ispred varaždinskoga.

– Varaždincima su posljed- još jednu sadnju maćuhica. njih godina trgovački lanci postali draži od biškupečkog Ponuda peradi sajma. Tek oni stariji, više iz – Cvijeće je prekrasno. Nanavike nego radi potrebe, još kon što dostigne puni cvat, dolaze na sajam – zaključila je cvjetiće osušim te od njih poljoprivrednica Cmuk. izrađujem slike. Na taj način Razne vrste žitarica, šećerna kratim dane. Obvezno kupurepa, luk i češnjak, feferoni, jem na sajmu. Ne samo cvijeće nezaobilazni krumpir… dio su već i ostale potrepštine za bogate poljoprivredne ponude. kuću. Ovdje na sajmu znate Još nisu zakasnili ni oni od koga kupujete i koji žele pripremiti kakve je proiajvar za zimu, s zvod kvalitete obzirom na to – otkrila je da ne nedoMarija Nostaje ponude vak.

Ovih je dana glavni hit cr vene rog I dok na sajmu varaždinsko paprike i paje većina zelje, koje je zbog tlidžana. Tu t rgovaca su, naravno, s koji m a svoje iznimne kvalitete i neretvanske smo raznajpogodnije za mandarine. govarali kiseljenje Svoje mjesto na zadovoljna sajmu zauzeli su i posjećenošću cvjećari. Među njima je i prodajom, Nenad i Vladimir Šupljika iz Donjega Novak iz Čakovca više sreće Kraljevca, koji na čakoveč- ima na varaždinskom sajmu. kom sajmu prodaje već dva – Prodajem kokoši, a zbog desetljeća. učestalih krađa peradi u Me– Posljednje dvije-tri godi- đimurju jako je pala prodaja. ne jako je velik broj kupaca Ljudi koji su jednom ili dva iz Slovenije. Izgleda da smo puta ostali bez kokoši više ih mi njima postali isto ono što ne žele kupovati. U Varaždinu je nama bila Mađarska prije nije takav slučaj, pa je tamo nekoliko godina. Proizvodi i prodaja puno bolja. Prije koje kupuju kod nas su upola desetak godina čakovečki je jeftiniji nego u Sloveniji. Evo, sajam bio uvjerljivo najbolji na sada su aktualne maćuhice, ovom području, ali se unatrag koje ovdje na sajmu možete nekoliko godina to, barem što kupiti po tri kune, a u Slove- se mene tiče, bitno promijenilo niji su po pet, čak i šest kuna – zaključio je Nenad Novak.

– prokomentirao je Šupljika, Iako se već bližilo podne, guistaknuvši i jedan veliki pro- žva na čakovečkom sajmištu blem sajmišnog prostora. nije se smanjivala. Posjeti– Parkiralište je premalo, teljima je zasigurno na ruku stalno se stvaraju gužve. To bi išlo toplo jesensko vrijeme, pa trebalo riješiti. Postoji dovolj- su i trgovci mogli zadovoljno no slobodnog prostora koji bi trljati ruke.

POPULARNOST

18

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Novi poraz Varteksa, remi Međimurja kod kuće

sport

Nogometaši Varteksa odigrali su utakmicu 10. kola 3. HNL Istok kod Slavonije u Požegi, gdje su na kraju ostali i bodovi. Domaćin je slavio s 3:1. Poveli su Požežani u 20. minuti preko Ivana Smojivira, a četiri minute kasnije Bruno Boban povisio je na 2:0. U 32. minuti bumbari su ostali s desetoricom na terenu. Pocrvenio je Goran Spasić, koji je prvo u 31. minuti

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

4. LIGA VŽ-ČK

zaradio žuti karton zbog “laktarenja”, da bi minutu kasnije zbog prigovora sucu zaradio i drugi. U 68. minuti Bruno Podobnik povisio je na 3:0, dok je počasni gol Varteksa zabio Yuki Takatoku u 85. minuti. Nogometaši Međimurja odigrali pak bez pogodaka s Vukovarom 1991. U sljedećem kolu bumbari igraju susjedski derbi s Međimurjem. (it)

NAPETO U dinamičnom susretu Vinkovčani slavili u šesnaestini finala Hrvatskoga kupa

U kiši promašaja nogometaši Varaždina ispali od Cibalije - Varaždinci su me pozitivno iznenadili. Izdvojio bih Jerteca, koji je odigrao fantastičnu utakmicu - rekao je trener Mladen Bartolović Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Tri boda za Nedelišće Kompletirano je 10. kolo Četvrte lige Varaždin – Čakovec, a od predstavnika iz Varaždinske županije do slavlja su stigli samo Novi Marof i Bednja. Novomarofčani su u županijskom derbiju pobijedili Plitvicu iz Gojanca 4:2. Za nogometaše Novog Marofa zabijali su Tomislav Harmicar, Mislav Sakač, Nikola Šafarić i Igor Beštek, dok su se za Gojančane u strijelce upisali Luka Tomašić i Krunoslav Buhin.

Beletinčani su na domaćem terenu bili bolji od Rudara 3:1. Dva gola za domaće zabio je Filip Holi, da bi jednog dodao Marko Lučić. U preostalim utakmicama, Jalžabet je s 4:1 poražen od Pušćina, Nedeljanec s 3:1 od Međimurca, Zelengaj s 4:1 od Poleta u Sv. Martinu na Muri, dok je Podravina kod Dinama u Domašincu doživjela poraz rezultatom 2:0. Sloboda iz Slakovca bila je bolja od čakovečke Sloge, dok je u derbiju kola Nedelišće pobijedilo Mladost Komet iz Preloga 4:2. (it)

– Srce mi je puno iako smo ispali. Ovih tri tisuće ljudi koji su došla na stadion samo su potvrda koliko Varaždincima fali nogomet. Ne znam i ne razumijem zašto se mi Varaždinci svađamo i idemo jedni protiv drugih.

Ne znam zašto je netko protiv Branka Ivankovića, najboljeg varaždinskog trenera, protiv Vugrinca, Šafarića, Mrmića.

Mi nismo protiv nikoga, želimo i borimo se za jedan klub u Prvoj ligi. Ne napadamo nikoga, šutimo, trošimo svoje novce, svoje prijatelje. Iz ovog kluba nikad nije izašlo ništa negativno, nikome ne prijetimo, nikog ne vrijeđamo. Ljudi, urazumite se, idemo sjesti, dogovoriti se i idemo vratiti nogomet u Prvu ligu – rekao je Dalić nakon susreta šesnaestine finala Hrvatskoga nogometnoga kupa na gradskom stadionu u Varaždinu između istoimenog domaćina i prvoligaša Cibalije.

Mnogo promašaja Bila je to utakmica u kojoj su se Varaždinci napromašivali. Dobro su pritisnuli goste, no izostala je realizacija, pa se na odmor otišlo rezultatom 0:0. Napadački su nastavili i u drugom dijelu, ali lopta nije išla u gol. Kako

Iznenađujući poraz od fenjera Nogometaši Varaždina doživjeli su iznenađujući poraz kod fenjera Kustošije. Domaća momčad slavila je s minimalnih 1:0.

Jedini pogodak na utakmici zabio je Tomislav Hanžek u 28. minuti. Za zagrebački sastav gotovo cijelu utakmicu odigrao je bivši igrač Varaždina Ivan Posavec, koji je izašao u 90. minuti iz igre. Nakon poraza u 13. kolu, Varaždinci i dalje drže petu poziciju Lige, a u sljedećem kolu dočekuju Hrvatski dragovoljac, pretposljednju momčad Lige.

Dejan Glavica bio je vrlo raspoložen protiv svoga bivšega kluba i predstavljao je pravu opasnost

to obično biva, kad ne zabiješ – primiš pogodak. U 64. minuti Marko Mladić se ubacio po desnoj strani i pronašao Marka Dabru, koji je loptu poslao u mrežu. Samo četiri minute kasnije gosti su postigli i drugi pogodak. Nakon ubacivanja iz kuta vrataru Nevistiću ispala je lopta.

Odbitak je „pokupio“ Špiro Perčić, koji je rutinerski poentirao za povećanje vodstva.

U 81. minuti Josip Golubar je smanjio nakon asistencije

Darija Jerteca. Nakon smanjenja vodstva, varaždinski

Za Cibaliju su zabijali Dabro i Perčić, dok je za Varaždince zabio Golubar nogometaši mogli su i izjednačiti. U 90. minuti Erić se našao oči u oči sa Šubarićem, no gostujući vratar odlično

je obranio. Vinkovčani su se tako plasirali u osminu finala.

– Bitan je bio samo prolaz.

Znali smo da su Varaždinci dobra ekipa i to su pokazali.

Bilo je puno prilika s jedne i druge strane. Uspjeli smo ih primiriti s dva brza pogotka.

Nogometaši Varaždina su me pozitivno iznenadili. Izdvojio bih Jerteca, koji je odigrao fantastičnu utakmice – rekao je trener Cibalije Mladen Bartolović, koji je s Jertecom dijelio svlačionicu u Hajduku.

Varaždinski trener Mario Kovačević bio je zadovoljan igrom, no ne i realizacijom.

– Prvo poluvrijeme, umjesto da vodimo dva-tri razlike, završilo je 0:0. I nakon što smo primili dva zgoditka, tražili smo gol i uspjeli. Imali smo prilike za izjednačenje, no lopta nije htjela u gol. Nevjerojatno je da se ne zabije gol u nekim situacijama ili ne odigra dobar zadnji pas. Ovako moramo nastaviti i dalje – zaključio je Kovačević.

PLIVANJE Čak 28 članova varaždinskoga kluba Barok nastupilo na zagrebačkome mitingu Vidra

Leoni Juriši srebro, a Petri Švetak i Niku Balenti bronce Mladi plivači Baroka nastupili su u subotu, 21. listopada, na međunarodnome mitingu “Vidra” u Zagrebu. U jakoj konkurenciji od ukupno 366 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine natjecalo se 28 plivačica i plivača Baroka u pet kategorija. Najistaknutiji članovi bili su Leona Juriša s osvojenim srebrom na 100 m leđno i 4. mjestom na 100 m leptir u E kategoriji, Petra Švetak s broncom na 100 m prsno u D kategoriji te Niko Balenta s broncom u istoj disciplini. Treba istaknuti i Niku Dobovičnik, Anamariju Zavrtnik, Lovru Pintarića, Luku

Štumbergera i Filipa Kukeca, koji su bili nadomak medalja. Nika je doplivala do 4. mjesta na 100 m mješovito i 100 m slobodno, dok je Anamarija bila 5. u istim disciplinama u D kategoriji. Lovro je zauzeo 4. mjesto na 100 m leptir u B kategoriji, a Luka je, također, na 100 leptir bio 4. u D kategoriji, dok je u utrci na 100 m prsno zauzeo 5. mjesto.

Još jedno 4. mjesto zauzeo je Filip Kukec – na 100 m prsno u E kategoriji. Sljedeći nastup varaždinske plivače i plivačice očekuje na Kupu Grada Koprivnice 4. studenoga. (it)

Sport

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Kaja Sabol osvojila tri medalje i norme za Državno Najbolja varaždinska plivačica Kaja Sabol, članica Čakovečkoga plivačkoga kluba, odlično je startala u novu plivačku sezonu. Od ove godine juniorka, u “svojim” je leđnim disciplinama osvojila čak tri medalje na međunarodnom Grand prix mitingu “Jadran” u Splitu uz sudjelovanje 247 plivača iz 26 klubova. U utrci na

200 metara osvojila je srebro s vremenom 2.20,36, dok je brončane medalje osvojila u utrkama na 50 metara (30,56) i 100 metara leđno (1.05,17). Cilj je ostvaren – norme za nastup na Državnom prvenstvu, znatno poboljšanje rezultata i samopouzdanje u nastojanju za ulazak u juniorsku reprezentaciju.

19

Pobjeda ŽRK Zrinski U 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi za žene ŽRK Zrinski pobijedio je u 5. kolu RK Petaon Vranjic 29:18 (17:10).

U pobjedi su sudjelovale sljedeće igračice: Kozjak, Gavrić 7, Lukić 3, Polak, Senčar, Pajić 1, Balić 1, Žvorc, Resman 1, Grubišič 4, Car 2, Vukojević 9, Šestak 1, Laptoš, Androić. Kod gošći najefikasnije su bile Boko 6 i Mijć sa po 4 gola.

BADMINTON Odličan nastup mlađih juniora i kadeta BK Međimurje na 4. Saveznom turniru Hrvatskoga kupa

Ukupno četiri medalje za Međimurje, a ukupni pobjednik je Borna Vadlja Borna Vadlja osvojio je zlato u pojedinačnoj konkurenciji te broncu u paru s Barbarom Janičić te tako postao najtrofejniji klupski igrač.

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U dvorani II. OŠ Čakovec u organizaciji BK Međimurje Čakovec održan je 4. Savezni turnir za mlađe kadete U13 i mlađe juniore U17 te kadete U15 Hrvatskoga kupa 2017.

Kadeti

Na turniru mlađih kadeta nastupilo je 34 mlađih kadeta i 24 mlađih juniora iz 10 klubova, a među njima i mnogobrojna mlađa kadetska ekipa BK Međimurje pod vodstvom trenera Tomislava Grubića i trenerice Emilije Talan, kao i mlađa juniorska ekipa pod vodstvom trenera Danijela Zadravca.

Voditelj natjecanja bio je Danijel Zadravec, a suci Lucija Zadravec, Jelena Novak i Filip Mikolaj. Vrhovni sudac bio je Darko Ivan Vidaković iz Velike Gorice.

U konkurenciji mlađih kadeta pobjedu je ostvario Roko Pipunić (PZ), pobijedivši u finalu Filipa Bajzeka (Novska) s 2:1. Poredak članova BK Međimurje: 11. Josip Đeri, 12. Vito Blažić, 13. Vito Peti, 14. Marin Lakić i 16. Matej Martinjak.

U konkurenciji mlađih kadetkinja pobjedu je ostvarila Jelena Buchberger (VG), pobijedivši u finalu Luciju Mežnarić (Novska) s 2:0. Poredak članova BK Međimurje: 14.

Iva Bratuša, 15. Vanja Novak, 16. Lucija Kacun, 17. Jana Turk i 18. Nela Novak.

U konkurenciji mješovitih parova mlađih kadeta pobjedu je ostvario par Roko Pipunić / Jelena Buchberger (PZ/VG). Poredak članova BK Međimurje: 8. Vito Blažić / Jana Turk, 10. Vito Peti / Vanja Novak, 11. Marin Lakić / Iva Bratuša, 12. Josip Đeri / Lucija Kacun i 13. Matej Martinjak / Nela Novak.

BK Međimurje: 5. Luka Črep / Luna Šaban.

Na turniru kadeta nastupila su 32 igrača iz osam klubova, a među njima i kadetska ekipa BK Međimurje pod vodstvom trenera Tomislava Grubića i trenerice Emilije Talan.

U konkurenciji kadeta U15 pobjedu je ostvario Ivan Gotesman (ZM), pobijedivši u finalu Luku Črepa, BK Me-

Juniori

U konkurenciji mlađih juniora pobjedu je ostvario Borna Vadlja, BK Međimurje, pobijedivši u finalu Josipa Meglića (ZM) s 2:0 (21:18, 21:19) i tom pobjedom osiguravši naslov ukupnog pobjednika Hrvatskoga kupa za 2017. godinu. Poredak ostalih članova BK Međimurje: 8. Jan Nikola Dvanajščak, 9. Luka Črep, 11. Filip Knežević i 12.

Marin Filo.

U konkurenciji mlađih juniorki pobjedu je ostvarila Inga Sadaić (ZM).

U konkurenciji mješovitih parova mlađih juniora pobjedu je ostvario par Josip Meglić / Inga Sadaić (ZM). Treće mjesto i brončanu medalju osvojio je Borna Vadlja, BK Međimurje, u paru s Dubrovčankom Barbarom Janičić, pobijedivši u finalu par Vito Buchberger / Ira Misir (VG) s 2:1. Poredak ostalih članova

Članovi Badminton kluba Međimruje bili su vrlo uspješni na 4. Saveznom turniru Hrvatskog kupa

Medalje su ponovo pripale najboljima a među njima su uvijek bili i članovi BK Međimurje

Luka Črep osvojio je srebrnu medalju u konkurenciji kadeta pojedinačno i zlato u paru s Zagrepčankom Lunom Šaban đimurje, s 2:0 (22:20, 21:17).

Poredak ostalih članova BK Međimurje: 13. Ivan Grubić, 15. Dino Blažić i 16. Lovro Kovačić.

U konkurenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Luna Šaban (MZ).

U konkurenciji mješovitih parova kadeta pobjedu je ostvario Luka Črep, BK Međimurje, sa Zagrepčankom Lunom Šaban (MČ/MZ), pobijedivši u finalu par Ivan Gotesman / Sunčica Sertić (ZM) s 2:1 (19:21, 21:18, 22:20).

Poredak ostalih članova BK Međimurje: 12. Ivan Grubić / Noa Selmani (MČ/AE).

ODBOJKA U 3. kolu Superlige OK Mladost Ribola Kaštela - OKM Centrometal 3:0 (25:18,25:21,25:23)

OKM Centrometal još ne zna za pobjedu u Superligi Odbojkaši OKM Centrometala ovog su vikenda bili na jednom od najtežih gostovanja u sezoni, i to kod aktualnog prvaka OK Mladost Marina Kaštela.

Međimurci su dobro otvorili utakmicu i poveli s 10:6, a na tehničkom odmoru imali su prednost 12:9. Dobri su bili servis i prijem te su dobro parirali favoritu. Zadnje vodstvo su imali kod 15:14.

No, domaći osvajaju šest uzastopnih bodova i ulaze sigurno u završnicu.

Smanjili su Međimurci na 21:18, ali tad ponovno slijedi serija domaćih za konačnih 25:18.

Drugi set se igralo rezultatski poravnato do 5:5, a tada domaćini blokom stječu prednost od četiri boda. Tu prednost održavaju do kraja seta i

konačnog rezultata 25:21.

U trećem setu Centrometal opet vodi na početku, i to s dva boda, a zadnja prednost bila je pri 8:6. Domaći to prekreću u 10:15. Tad se podiže igra Međimuraca, koji dolaze na samo jedan bod zaostatka, 14:15. Uspijevaju zatim i izjednačiti rezultat na 17:17 te se ušlo u neizvjesnu završnicu, ali domaći igrači ne dozvoljavaju iznenađenja i pobjeđuju s 25:23.

Bila je to solidna predstava međimurskog sastava, u kojem su najbolji opet bili Bogdanović sa 16 i Vincek s 13 osvojenih bodova. Kod domaćih najbolji su bili Amerikanac Norman i povratnik iz inozemstva Šestan.

U sljedećem kolu Superlige na ras-

poredu je susjedski derbi u Nedelišću.

U subotu, 28. listopada, od 18 u Atonu igraju Centrometal i Kitro Varaždin.

20

Kultura stanovanja

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

PRIRODNE I LIJEPE Infracrvene grijaće ploče idealne su za oblikovanje prostora u svakom domu

Ove zime ugrijte svoj dom slikama Osim uštede energije, zahvaljujući infracrvenim valovima koje emitiraju ploče ovakva vrsta grijanja ukućanima pruža osjećaj prisutnosti Sunčeve topline. Ploče ne samo da su tanje od zaslona televizora već su i moderne, učinkovite, štedljive te ekološke.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Infracrvene grijaće ploče idealne su za oblikovanje prostora u svakom domu, a najbolje vrijeme za početak njihova korištenja je u ranu jesen, kada noći postaju svježije i vlažnije

Izvana – dizajn

Osim uštede energije, zahvaljujući infracrvenim valovima koje emitiraju ploče ovakva vrsta grijanja ukućanima pruža osjećaj prisutnosti Sunčeve topline. S osebujnim infracrvenim panelima austrijskog proizvođača D4H mogli su se upoznati i znatiželjnici na ovogodišnjoj Ambienti. Riječ je o pločama debljine dva centimetra koje teže od 1,2 do najviše 2 kilograma. One ne samo da Dolaze u dvije su tanje od standardne zaslona televizora već bijeloj boji dimenzije,u bijeloj su i moderili s apliboji ili s apliciranom ne, učinkoviciranom te, štedljive te sli kom slikom koju kupac ekološke. Cijena koju kupac sam odabire im je povoljna i sam odabire. vrlo lako se po sisteInfracrvene grijamu “uradi sam“ montiraju će ploče štede svojim na bilo koji zid. Dolaze u dvije vlasnicima vrijeme i novac. standardne dimenzije, 80 x Naime, dolaze u paketu koji 60 i i 40 x 60 centimetara, u sadrži sve potrebno za njihovo

PO IZBORU

postavljanje na zid (osim bušilice za montažu i utičnice za priključak!). Uz njih proizvođač isporučuje zidnu konzolu, tiple, vijke, svrdla, praktičnu libelu, metar, olovku, pa čak i blok za bilješke. Tu su još daljinski upravljač, termostat s punjačom i integrirana bežična elektronika. Uštede pri korištenju panela mogu se jednostavno

izračunati. Za grijanje stana ili kuće godišnje potrošimo više od 1000 eura, što mnogima predstavlja velik zalogaj. No, izaberete li ovaj inovativni sustav grijanja, proizvođači tvrde da s njime možete uštedjeti 40 posto ukupnoga godišnjeg proračuna za grijanje. U početnoj fazi zagrijavanja potrošnja električne energije je 500 W,

a nakon toga se smanjuje za 20 posto iako toplinsko zračenje ostaje na istoj razini.

Na taj način pri konstantnom radu uštedi se petina potrebne energije za grijanje. Posebnost ovakvoga grijanja je i u tome što se zagrijavaju predmeti i tijela u prostoru, dok se kod klasičnoga (plin, klimauređaji, peći…) grije zrak koji cirkulira stvarajući

prašinu i vlagu s neravnomjerno raspoređenom temperaturom.

Upotrebom infracrvenih ploča štitite prirodu jer one ne stvaraju CO₂, a koriste se u svim stambenim objektima, poslovnim prostorima, garažama i skladištima. Upotreba panela je sigurna i protupožarno zaštićena, o čemu svjedoče svi nužni europski certifikati.

!

E N E J I C P TO

SVE ZA KUĆU DOM I VRT

45.99 KN

-24%

79,90

34,90

BAUWELT BOJA

AKCIJA! MRAMOR TUCANIK

KN

KN

disperzivna bijela boja za unutarnje zidove,pakiranje 15 litara, 21720001

mat - bijeli, 4-8 mm ili 8-12 mm 62650002

4.99 KN

-20%

3,99

KN

AKCIJA! LAMPION

dimenzije 8x8x14 cm 92210299

-12%

339.90 KN

299,

90

BAUWELT VARAŽDIN Optujska 171, 42000 Varaždin Tel.: +385 42 310 050 Fax: + 385 42 310 056 info@bauwelt.hr Radno vrijeme: 08:00 – 21:00 sat (PON – SUB)

KN

AKCIJA! EMAJLIRANI KOTAO duboki, 60 l,

+

42730119

55 cm

849,90 KN

-18%

699,90

599,90

AKCIJA! PEĆ NA KRUTO GORIVO

TOP CIJENA! + GRATIS MJEŠALICA ZA UMIVAONIK! KUPAONSKI BLOK

KN

22,

90

KN

FLEECE DEKA

dimenzije:130x160 cm, razne boje, 24320091

Ekonomik Lux, boja antracit, snaga grijanja 5-7 KW, težina 37 kg, dimenzije 330x360x930 mm, dimovodna cijev ø120 mm, 67330026

KN

Maja 55, ogledalo + keramički umivaonik + ormarić, širina 55 cm, 70100006

339.90 KN

-12%

299,90 KN

AKCIJA! KOTLENKA 53 cm, 42730114

Kultura stanovanja

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Lim-mont d.o.o. tvrtka za proizvodnju limenih proizvoda, trgovinu i usluge

VRBANOVEC

21

B.Radića 8

www.lim-mont.hr

42232 Donji Martijanec HRVATSKA (CROATIA)

info@lim-mont.hr

Tel: +385 (0)42 405 140 Fax: +385 (0)42 405 144

VLASTITA PROIZVODNJA Više od

40 godina sa Vama!

Profilirani limovi PUR, VUNENI i EPS Paneli

CERTIFICIRANI HRVATSKI PROIZVODI

ENERGETSKI UČINKOVITA RIJEŠENJA

Ventilacijski sustavi!

DIMNJACI

Elementi za distribuciju i razvod zraka!

- INOX - bakar - aluminato - aluminij - obojeni materijali - plastika, PPS -

Limeni krovni KONTEJNERI

pokrovi

TRANSPACK

i fasadni limovi Limopor EPS STIROPOR

KONTEJNERSKA NASELJA

• UREDSKI • STAMBENI • SANITARNI • GRAĐEVINSKI • KOMBINIRANI • MONTAŽNO-DEMONTAŽNI OBJEKAT •

- usluga CNC rezanja

GARAŽE, DRVARNICE, VIŠENAMJENSKI OBJEKTI

Vinogradarski stupovi Namijenjeni su za vinograde, voćnjake i druge zemljane površine gdje je potrebno vinovu lozu odnosno stabljiku pričvrstiti žicom i zaštititi je od nepovoljnog položaja ili oštećenja. Također, koriste se kod gradnje ograda.

Građevinska limarija

OKRUGLI ILI ČETVRTASTI SISTEM - žljebovi - kuke - opšavi - uvale - vodokotlići - izljevna koljena - cijevi - labuđi vratovi - forkufi - ukrasni zavšeci - etaže - snjegobrani -

- sa preklopom, ili bez VLASTITA PROIZVODNJA

OSTALI PROIZVODNI PROGRAM: B - Gibljive cijevi C - Ventilacija

D - Profili za pregradne zidove i spuštene stropove

F - Građevinska limarija G - Perforirani limovi H - Perforirani nosači kabela i zaštitne SAPA cijevi

J - Limovi svih vrsta i dimenzija K - Izolacije cijevovoda L - Vinogradarski stupovi M - Limopor EPS Stiropor

22

Auto moto

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

test Suzuki Ignis 1,2 4WD GLX

Praktičan i svestran

SUV najmanjeg segmenta isprobali smo u privlačnoj varijanti s pogonom na sve kotače i najbogatijim paketom opreme.

Tekst i foto: Dalibor Flajpan

Najbrže rastući segment u posljednjem desetljeću na tržištu je SUV. Sama je ponuda SUV vozila znatno proširena, pa se pojavljuje i niz dodatnih podsegmenata unutar SUV-ova.

Suzuki je svoj prvi model Ignis (lat. vatra) predstavio još 2000. godine, kada je taj model spadao u segment malih MPV vozila. Već tada se isticao prostranošću i praktičnošću. Ovaj aktualni, novi model Ignisa premijerno je prikazan ujesen 2016. godine, kao drugi model iz Suzukijevog plana “Suzuki next 100” predstavljenoga javnosti 2015. godine. Ignis je i drugi model (nakon Balena) napravljen na novoj platformi predstavljenoj spomenutim planom.

Kutijasti dizajn neće privući poglede onih kojima je dizajn na prvome mjestu, ali upravo taj izgled već na prvi pogled otkriva vrlo mnogo: kotači su izmješteni u same kuteve karoserije što rezultira vrlo prostranom put-

Iako je spremnik goriva obujma samo 30 litara, pažljivijim načinom vožnje može se spremnikom prevaliti i više od 500 km ničkom kabinom Ignisa čija je ukupna dužina 3,7 m. Poseban dizajnerski detalj su reljefne udubine na ‘C’ nosaču, koje, osim specifičnog detalja, imaju i retro-zadaću s podsjećanjem na detalj modela Cervo’s (SC100 Whizzkid, 1978.).

Već spominjanjem vanjskog izgleda dali smo do znanja da se radi o prostranoj unutrašnjosti za model s 3,7 m ukupne dužine. Mjesta ima i za više putnike koji neće imati problema s prostorom za glavu (ukupna visina 1,595 m), a ni za koljena, zahvaljujući pomičnim stražnjim sjedalima. Svaka pohvala konstruktorima za ovo praktično rješenje kojime se dva neovisna stražnja sjedala mogu uzdužno pomicati i pojedinačno preklapati.

Iz navedenog aje jasno da je Ignis namijenjen prijevozu do četiri osobe. Prtljažnik, zahvaljujući pomičnim stražnjim sjedalima, ima praktičan, varijabilan obujam od 204 do 1.086 litara. Pri spominjanju obujma spomenimo da je spremnik za gorivo obujma 30 litara na ovoj verziji s pogonom na sve kotače (dok je na 2WD verziji 35 litara).

Unutrašnjost je dizajnirana mo-

Auto Centar Baumgartner Braće Graner 2, Čakovec 040/328 007 prodaja@ac-baumgartner.hr

Tehnički podaci:

Suzuki Ignis 1,2 4WD GLX obujam snaga moment mjenjač masa prosječna potrošnja CO2 obujam prtljažnika spremnik goriva dimenzije (d x š x v) najveća brzina ubrzanje 0-100 km/h gume cijena

1.242 ccm 90 KS pri 6.000 o/min 120 Nm 4.400 o/min ručni, 5 870 kg 5,9 / 4,5 / 5,0 l/100 km 114 g/km 204 – 1.086 l 30 l 3.700 x 1.690 x 1.595 mm 165 km/h 11,9 s 175/60 R16 114.267 kn

Komfor Mjesta ima i za više putnike koji neće imati problema s prostorom za glavu (ukupna visina 1,595 m), a ni za koljena zahvaljujući pomičnim stražnjim sjedalima.

d e rno i dopadljivo te u privlačnoj kombinaciji boja. Središnje mjesto zauzima velik središnji infotainment sustav za audio postavke, spajanje sa smartphoneima, navigacija... uz jednu zamjerku. Zaslon osjetljiv na dodir na prvi pogled izgleda veliko, ali pri njegovu paljenju shvatite da se radi o masivnom okviru, a sam zaslon je manji od onoga na prvi pogled. U svakom slučaju zaslon je jasan praktičan i dovoljno velik sa svim potrebnim funkcijama, koje su lako i brzo dostupne.

Pohvalu zaslužuju dovoljno veliki i jasno postavljeni prekidači klimauređaja i ostalih funkcija u ovom bogato opremljenom Ignisu. Za pohvalu je i instrumentna ploča s jasno postavljenim i čitkim svim parametrima potrebnima u vožnji.

Pogonski je agregat 1,25 litreni četverocilindrični, koji razvija 90 KS, što je sasvim solidna motorizacija za ovaj Ignis male mase od samo 870 kg. Ekološka je norma ovog vozila Euro 6, s emisijom CO2 od samo 114 g CO2/km.

Iako je spremnik goriva obujma samo 30 litara, pažljivijim načinom vožnje može se spremnikom prevaliti i više od 500 km, što je odličan rezultat za automobil s 4x4 pogonskim sustavom. Da se radi o vozilu sposobnom za vožnju izvan uređenih prometnica dokaz je i dovoljna udaljenost karoserije od tla (18 cm) da se ne ošteti podvozje vozila.

Testirani je primjerak bio vrlo bogato opremljen, najbogatijim GLX paketom opreme u ponudi.

Između ostaloga samo ćemo izdvojiti navigacijski sustav, grijanje prednjih sjedala, automatski klimauređaj, sustav pokretanja vozila bez ključa, LED glavna svjetla...

Ovako opremljen Suzuki Ignis sa svime navedenime, pogonom na sve kotače i najbogatijim paketom opreme, do registracije ima cijenu od 114.267 kn do registracije, s uključenom metalik bojom. Kupac eventualno može još samo nadoplatiti dvobojnu kombinaciju boja karoserije. Doista odlična cijena za ovakav SUV ‘A’ segmenta, ali i u skladu s cjenovnom politikom Suzukija, koji daje iznimno mnogo za cijenu u cjelokupnoj svojoj paleti modela.

Oglasi

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

23

Opel Crossland X u Varaždinu

Svi ljubitelji Opela, oni koji će to tek postati i ostali zainteresirani imali su prilike posjetiti prodajno-servisni centar Opela (PSC Varaždin na adresi Optujska 155) od 19. do 21. listopada te se upoznati i uživati u vožnji

novog Opel Crosslanda X – svestranoga gradskoga crossovera. Na raspolaganju su bili benzinski i diesel modeli u različitim razinama opreme. Za svakog posjetitelja bio je pripremljen poklon iznenađenja, a najsretniji je

nagrađen vikendom s novim Crosslandom X. Opel Crossland X svojim je čistim vanjskim dimenzijama predodređen za urbana područja, a istovremeno je savršeno prikladan za posjet prirodi. Svojom je dužinom

MALE OGLASE, SJEĆANJA, ZAHVALE I POSLJEDNJE POZDRAVE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

24

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Bioenergetičari Slavko Sambolec i Boris Buden na Sajmu zdravog življenja Na Zagrebačkom velesajmu proteklog se vikenda održao vodeći domaći i regonalni događaj na temu zdravog života, a riječ je o Sajmovima zdravog življenja. Sajmovi se sastoje od tri tematske cjeline, a to su Sajam zdrave hrane, Sajam pčelarstva i Sajam alternative Mystic. Prirodna ravnoteža, zdravi život, snaga javne riječi te mogućnost odabira između više opcija - konvencionalan ili komplementaran način življenja, temeljne

su odrednice ovog projekta. U sklopu Sajma alternative Mystic izlagali su poznati bioenergetičari Slavko Sambolec i Boris Buden, koji su na sajmu uvršteni među pet najboljih terapeuta. Na sajmu su surađivali i zajedno radili s priznatim kineskim terapeutom dr.

Wang Mingyongom. U Kini djeluje u sklopu TCM Centra International, a bavi se raznim alternativnim terapijama poput akupresure, akupunkture i bioenergije.

FRIZURE Talijanski stilisti pokazali najnovije trendove u bojenju kose

Barokni festival za frizere Piše: MAJA GRBIĆ-ALIMANOVIĆ mgrbic@regionalni.com

U varaždinskom hotelu Turist sredinom listopada održan je stručni seminar za frizere i kozmetičare pod nazivom “Festival kose – Barok u kosi”. To je bila prilika da frizeri pokažu svoja umijeća u oblikovanju zanimljivih frizura inspiriranih baroknim gradom.

Festival je organizirala tvrtka Shapeit iz Zagreba u suradnji s Obrtničkom komorom Varaždinske županije, Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin i njihovom Sekcijom frizera.

Manifestaciju su glazbenim nastupom otvorili učenici Glazbene škole Varaždin. Talijanski stilisti iz škole za frizere u Veroni “Glamour School” pokazali su na brojnim modelima najnovije trendove u bojenju,

šišanju i izradi frizura za jesen/ zimu 2017. Sve prisutne oduševio je i nastup Varaždinskih mažoretkinja te licitarska srca koja je izradio medičarski obrt vlasnice Valentine Gladović Nedić. Na kraju je Udruga žena Vidovec poslužila vidovečki gibanik, a slastičarnica Šešet sve je razveselila tortama.

MODA Nose se modeli ukrašeni raznim motivima

Šarenilo torbi svih oblika

Piše: MAJA GRBIĆ-ALIMANOVIĆ mgrbic@regionalni.com

Torbi i cipela u ženskim ormarima nikada dosta, a uz zimske čizme i trendovske gležnjače treba odabrati i prave modne dodatke. Ova će modna zima biti šarenija no ikad, tvrde na Tportalu, jer su modni dizajneri pripremili raskoš boja i oblika kakva se ne pamti i koja je već preplavila izloge trgovina. Maštovitih torbica na policama trgovina ne nedostaje, pa se tako ove sezone nose modeli ukrašeni biserima, cvijećem, šljokicama, krznom, kariranim uzorcima, jarkim bojama i upečatljivim motivima.

Neki su modni brendovi u svojim kolekcijama ponudili modele gotovo identične skupocjenim dizajnerskim torbicama, koje trendseterice tako mogu dobiti po deseterostruko manjoj cijeni. Izbor je ove godine veći nego ikada, pa će svatko pronaći novi model torbice kojim će sigurno osvježiti svoju garderobu i podići svoj zimski stajling.

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Ženski svijet

25

26

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta: Čakovec

Mačkovec

MO-decor Cvjetna Galerija Pogrebnik Balogovec 92 Franje Punčeca 2 Telefon: 040/341-300 Telefon: 095/897-2908 Radno vrijeme: pon - sub: 8 - 21 sat, nedjeljom: 8 - 13 sati

Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

ZEMLJIŠTA

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c PRODAJE se zemljište u D. Kućanu i šuma u Brezničkom humu, mob.: 098/299662 ozn.4380 NAJAM

IZNAJMLJUJE se soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, ženskoj osobi. Poseban ulaz, en.r. F, tel.: 042/232235 ozn. 4449 VOZILA

KUPUJEM vozilo do 15. god., može i odjavljeno.

Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.2882 MERCEDES 2,2 TDI, 2000.g, vrlo povoljno i Renault Kangoo - dostavni, 2007. g. mob.: 098/1743718 ozn.588c PRODAJEM Peugeot 206, 2001.g., benzinac, registriran godinu dana, cijena 1700 €, mob.: 092/2188-116

ozn.4450 POSAO

AUTO TIHI d.o.o. prodaje kvalitetne rabljene automobile od 2002. godine.

Zamjene, otkup, otplate, doplate karticama, kreditima, info: 095/601-1001, info@autotihi.com ozn.117c TRAŽIMO kuhare, pomoćne kuharice i konobarice, mob.: 098/1743-718 ozn.588c TRAŽI se vozač C kategorije za međunarodni transport, mob.: 098/241-141 ozn.576c TRAŽIM samostalne soboslikare, špatlere i fasadere, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, mob.: 099/7843668 ozn.4327 CAFFE BAR NARCA traži djelatnika/cu za rad. Mob.: 098/890-071 ozn.3738 FIZIOTERAPEUTA m/ž

tražim, mob.: 098/9277-463 ozn.4452 RADNIKA i majstora za strojno žbukanje tražim, do 35 godina. Rad na terenu, stan i hrana osigurani, mob.: 099/651-8640 ozn.4447 ŠIVAČICU sa iskustvom rada naviše operacija tražimo. Hitno! Mob.: 091/4777441 ozn.695c CAFFE BAR Kron traži curu za rad! Plaća 4.000,00 kn. Prijave na: 091/4130013 ozn.728c USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c Č I ST I M O D U B I N SK I strojno: tepihe, tapecirani namještaj, podne obloge, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke,

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Mursko Središće

Nedelišće

Pogrebno poduzeće Margareta

Pogrebnik Matije Gupca 31

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ugovaramo održavanje.

ADI OBRT, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju.

Mob.: 098/172 – 9903 ozn.

500c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 SOBOSLIKARSKI i knauf radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.3807 KER A MIČ ARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, brzo i kvaliteno. Mob.: 098/473-421 ozn.3469 IZNAJMLJIVANJE AUTO-

MOBILA Rent-a-car, mob.: 095/514-3323 ozn.4331 NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c OBITELJSKI dom prima na njegu i skrb starije i potrebite osobe. Inf. 091/785-3581 ozn.721c PILIMO DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju, mob.: 095/828-6459 ozn.4468 VRŠIM usluge otkopavanja kuće za hidroizolacije te odvoz i dovoz materijala do 4 m³, te vršim usluge montaže knaufa, mob.: 098/9272134 ozn.744c PARKETI I LAMINATI – postavljanje, brušenje i lakiranje. Radimo i na moru, mob.: 098/9066-889 ozn.4454 SOBOSLIKARSKI R ADOVI, povoljno, mob.: 099/806-4435 ozn.6214/1/1 RUŠENJE i opiljavanje stabala s mogućnošću odvoza.

Mob.: 091/114-0598 ozn.

4391 FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko ličilački radovi, kompletno uređenje doma.

Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn.95/3/1 PRIMAM na skrb jednu žensku osobu, cijena je 2.300,00 kn – Ludbreg, mob.: 091/620-9788 ozn.591-002-01 ŽIVOTINJE

SVINJE 150 – 180 kg, 1 kg/13,00 kn, moguća obrada. Varaždin, mob.: 099/406-2642 ozn.4148 ODOJCI i krmače za klanje, mob.: 097/901-1896 ozn.

4461 PRODAJU se odojci i svinja od cca 185 kg za klanje, tel.: 042/657-060 ozn.4464 PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4437 NJEMAČKI OVČAR – štenci cijepljeni, od odličnih roditelja, mob.: 095/8294353 ozn.4417 PRODAJU se odojci, tel.: 042/657-178 ozn.4374

Mali oglasi

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

27

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Centriranje kralježnice bezbolnom metodom namještanja ATLASA.

NUDIMO još pregled AMQAT aparatom cijelog tijela u nekoliko minuta POSLIJE

PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

Mob.: 098 744 980

OSTALO

MATIČNI SOK 100% OD ARONIJE, džem i liker. Mobitel: 098/455-313 ozn. 3a PRODAJEM BENKOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828-338 ozn.147c USTUPAM dva susjedna grobna mjesta koje je moguće urediti u jedno veliko, mob.: 098/946-4299 ozn.4364 KUPUJEMO TRUPCE hrasta i jasena na području cijele Hrvatske. Mogućnost rušenja. Isplata odmah. Mob.: 099/637-9016 ozn.3994 KREVETI za jednu osobu, dječja soba, kutna garnitura, stol i stolice, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c PRODAJEM slušni aparat Siemens korišten svega 3 mj. Kupljen u 6. mj. ove godine – u pola cijene, 2.600,00 kn. mob.: 091/6048767 ozn.145 USTUPAM grobno mjesto na Varaždinskom groblju,

www.atlas-babic.hr

polje 19 – red 12, mob.: 099/215-1281 ozn.4398 KREDITI

BEZ OVJERE POSLODAVCA, do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 091/4909-296, tel .: 0 4 2 /561-291 ozn.568c AKCIJA KREDITA ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE SAMO UZ OSOBNU ISKAZNICU!! Bez platnih lista, bez ovjere poslodavca, bez javnog bilježnika. POZAJMICE BEZ HROKA! Info: Željka Matušin, mob.: 098/591-533; 098/9038995 ozn.138c

POZAJMICE i krediti za blokirane. Bez ovjere i platne. Zatvaramo C.L., neuredan Hrok i sudužništvo. Prezaduženi. Info: 098/974-1031 ozn.430c KREDITI – uz osobnu iskaznicu! R.staž 1 mj.

Rješavamo c.l. blokade.

Umirovljenici do 85 g. živ.

Expres pozajmice! Mob.:

092/285-5079 ozn.244c KREDITNE POZAJMICE u 24 h. Blokada, hrok i cl ne smetaju. 097/639-7927 ozn.706c KREDITI za zatvaranje c.l. i blokada! Krediti bez hroka! Pozajmice odmah!

Mob.: 098/928-2449; 091/783-0977 ozn.4472

www. regionalni.com

Obavijest oglašivačima Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat; 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju; 3. energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade”. Člankom 24. stavkom 4. istog Zakona propisano je: ,,Ovlašteni posrednik u prometu nekretnina

obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade. odnosno njezina posebnog dijela.” Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu.

Kako je Zakonom o carinskoj službi (“Narodne novine” broj 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. točka 7. propisano: “Poslovi carinske službe su osobito-nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavIjanje trgovine i obavljanje usluga”, nadzor nad provedbom gore navedenih odredbi Zakona o gradnji je u nadležnosti Carinske uprave.

Posljednji pozdravi, sjećanja, zahvale

već od 30 kuna!!!

Objava JEDNE fotografije BESPLATNO u LISTOPADU

28

zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest, da je naš dragi i nezaboravni otac, djed, pradjed, stric i ujak

MARIJANA ČRLENCA 25. 10. 2016. – 25. 10. 2017.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

VIKTOR MIHALIĆ blago u Gospodinu preminuo 15. listopada 2017. godine u 95. godini života.

Počivao u miru!

Ožalošćeni: sin Željko, snaha Božena, zet Josip, unuke Sandra i Tanja, praunuci Jura, Mona i Ela

Tvoja supruga, kći i unuci

ALOJZ BAJEC

MILKA BAJEC

SJEĆANJE

13. 1. 1992. – 13. 1. 2017.

23. 10. 2007. – 23. 10. 2017.

Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju.

MARIJAN ČRLENEC

Kći Elizabeta s obitelji

25. 10. 2016. – 25. 10. 2017.

Prošla je godina duga, teška i preteška, u našim srcima i mislima biti ćeš dovijeka.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoja sestra Jagoda i šogor Tomislav s obitelji

IVAN POZDER 27. 10. 2015. – 27. 10. 2017.

KOVAČIĆ

SJEĆANJE

Zauvijek u srcu.

Tvoji: Biserka, Božo, Vilim i Emil

GAŠPAR

ANĐELA

MIRKO CEGLEC 27. 10. 2014. – 27. 10. 2017.

Sa bolom i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

† 18. 6. 1982. † 20. 10. 2015. Život prolazi, vrijeme teče, tuga za vama proći neće.

SJEĆANJE

Vaše Marica i Tajana

ZDRAVKO BANEKOVIĆ

Supruga i kćeri s obitelji

24. 10. 2013. – 24. 10. 2017.

SJEĆANJE

Čuvali Te anđeli do snivaš mirnim snom.

na

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ŠTEFICU PAVIN † 1999. – 2017.

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

ZDRAVKO BANEKOVIĆ

Tvoji najmiliji

24. 10. 2013. – 24. 10. 2017.

Godine prolaze, a uspomene ostaju.

SJEĆANJE

Mama i braća s obiteljima

SLAVKO HUDAK

ANTONIJA HUDAK

28. 10. 2007. – 28. 10. 2017.

3. 11. 2001. – 3. 11. 2017.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja ostaju Vaši najmiliji

BRANKO SKUPNJAK 22. 10. 2007. – 22. 10. 2017.

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

Tvoji najmiliji

na

JOSIPU MIKAC 26. 10. 2015. – 26. 10. 2017.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

Godine prolaze, a sjećanja na Tebe ostaju.

SJEĆANJE

JOSIP MARTINEZ – KIKI 24. 10. 2008. – 24. 10. 2017.

† 2012.

JURAJA MARKUŠIĆA 25. 10. 1997. – 25. 10. 2017.

Tvoja Marija

SJEĆANJE

KATARINA

SJEĆANJE

DRAGUTIN

JOSIP

Voljen, nikad zaboravljen.

† 1990.

† 1994.

Tvoji najmiliji

BIŠKUP

FRANJO PAJAN 27. 10. 2016. – 27. 10. 2017.

Po dobrom Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo.

Tvoji najmiliji

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

TUŽNO SJEĆANJE

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

na roditelje

na dragog oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

LUKMAN

STJEPANA PLANTAKA 27. 10. 2002. – 27. 10. 2017.

JOSIP GOTT 25. 10. 2011. – 25. 10. 2017.

Vrijeme prolazi, a uspomene ostaju.

Supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

MARIJANA POZDER

MARGARETU

i

IVANA

† 2008.

† 1984.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji: sin Ivan sa suprugom Marijom i unučad s obiteljima

SJEĆANJE na

MARIJANA CONARA

23. 10. 2007. – 23. 10. 2017.

TUŽNO SJEĆANJE

Ni godine što prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

na voljenu suprugu, mamu i baku

U našim si mislima.

MILICU MIRIĆ

Supruga i kćeri s obiteljima

Suprug sa djecom

BOLNO SJEĆANJE

† 2009. – 2017.

30. 10. 2003. – 30. 10. 2017.

Tvoji: suprug Nikica, sin Dubravko i unuk Ennio

na našu neprežaljenu

DRAŽENKU CECELJA

TUŽNO SJEĆANJE

28. 10. 2014. – 28. 10. 2017.

na voljenog

Voljena naša, još uvijek nevjerica, tuga i bol u našim srcima.

Bila si posebna, skromna, realna, pravedna, najljepša i neponovljiva.

Voljeli smo Te, volimo Te i voljet ćemo Te vječno.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji najmiliji

Supruga Marija i sin Stjepan

MIJU FURJANA 26. 10. 2015. – 26. 10. 2017.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, punice i bake

MIRE REINER preminule 5. 10. 2017. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam u najtežim trenucima uputili riječi utjehe, okitili odar cvijećem te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu.

Ožalošćeni: kći Ljiljana, zet Tomislav i unuk Sidon

zahvale i sjećanja

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

ŽIVORAD PETROVIĆ

povodom prerane smrti drage i voljene nam majke, bake i svekrve

na dragu

27. 10. 2016. – 27. 10. 2017.

Kroz uspomene uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SLAVKO SRAGA 20. 10. 2005. – 20. 10. 2017.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i sjećanja.

Tvoji najmiliji

30. 10. 2016. – 30. 10. 2017.

Ti i Tvoja djela ostat će zauvijek u našim srcima.

Tvoji: sestre Jelica, Magdalena i Anđela, brat Andrija, nećakinje i nećaci te ostala tugujuća rodbina

30. 10. 1999. – 30. 10. 2017.

prerano preminule u 69. godini života.

Zauvijek u našim mislima, srcima i sjećanjima.

na dragog supruga, tatu i djeda

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo se svim susjedima, prijateljima i rodbini na podršci i pripomoći u dostojanstvenom ispraćaju sa ovozemaljskog života.

Posebno veliko hvala obitelji Pribić i obitelji Zvonka Gašparića te firmi Čistoća d.o.o. i Zavodu za hitnu medicinu Varaždin.

SJEĆANJE

VINKO ŠAFAR

Veliko hvala svima! Lijepo je znati da još ima ljudi koji znaju voljeti i spremni su pomoći onome kome je pomoć potrebna.

21. 10. 2016. – 21. 10. 2017.

Ožalošćeni: sinovi Miroslav i Davorin, unuka Lara sa Matijom i snaha Snježana

Zauvijek si u mojim mislima i molitvama.

Počivala u miru.

Supruga Dragica

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN BODALEC – ŠTEFEK

na roditelje

25. 10. 2004. – 25. 10. 2017.

Spavaj mirno nisi sam, u mojim si mislima i molitvama svaki dan.

HAJEC

Supruga Katica

Hvala Ti na svemu!

SJEĆANJE

VIKTORIJU TURKALJ

KATARINE CEROVEČKI rođ. KIŠIĆ

U SPOMEN

vlč. MARKO ŠMUC

SJEĆANJE

JOSIPA

i

† 31. 10. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem,

ZORICU PRETKOVIĆ

Marina s obitelji

3. 11. 2012. – 3. 11. 2017.

IVANA CESARA

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima živjet ćeš s nama.

STJEPAN MELINČEK

23. 10. 2011. – 23. 10. 2017.

25. 10. 2016. – 25. 10. 2017.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

ZLATKO ŠIPEK

na

Živiš u našim mislima.

MILANA MARTINEZA

Marija i Stjepan

21. 10. 2014. – 21. 10. 2017.

Nisi nam rekao kako da živimo, živio si i pokazao nam to svojim primjerom.

ZAHVALA

Tvoja obitelj

povodom smrti supruga, oca, djeda, svekra i tasta

S ljubavlju i tugom,

STANISLAVA MAVRIĆA

ZAHVALA Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, šogoru i stricu

ZVONIMIRU TRUPKOVIĆU – NONO Po dobroti ćemo Te pamtiti, za Tvoj vječni mir moliti i nikad zaboraviti.

Brat Kekec, Verica, Davor, Vesna, Lovro, Luka i Tin

DRAGICU

† 6. 10. 2013.

na

23. 10. 2016. – 23. 10. 2017.

IN MEMORIAM

povodom iznenadne smrti naše drage mame i bake

ANE RIHTARIĆ preminule 16. 10. 2017. u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kolegama iz Zagrebačke banke i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te vlč. Marku Domiteru na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. *****

Hvala Ti za sve divne godine koje smo proveli s Tobom.

preminulog 11. 10. 2017. u 74. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, rodbini, prijateljima, kumovima te Općini Beretinec, NK Beretinec, veteranima Beretinec, NK Nova Ves što su pomogli u najtužnijim trenucima, izrazili sućut te okitili njegov grob vijencima i svijećama i pomogli nam dragog pokojnika ispratiti na vječni počinak.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. ***** Ožalošćeni: supruga Anđela, sin Davor, snaha Klementina, unuci Leon i Roko

ZAHVALA

Tvoja duša s anđelima mirno spava,

*****

povodom smrti drage mame, bake i svekrve

sve dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i molitvama.

IVANE SLIVAR rođ. ZAGOREC

Ožalošćeni: sin Ivan, kći Milica, zet Damir, unuk Jurica sa Viktorijom i ostala tugujuća rodbina

preminule 10. 10. 2017. u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam u najtežim trenucima uputili riječi utjehe, okitili odar cvijećem te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu.

Ožalošćeni: sin Tomislav, unuk Sidon i snaha Ljiljana

29

ocu, djedu i tastu S ljubavlju koju smrt ne prekida i vječnom tugom koju vrijeme ne liječi,

*****

ostaješ živjeti u našim srcima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Kći Vesna, zet Darko, unuci Luka, Tamara i Matija

sestri

ANI RIHTARIĆ

SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

Od brata Perija s obitelji

na voljenog

IVICU GOTIĆA

SJEĆANJE

27. 10. 2016. – 27. 10. 2017.

na voljenu

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Volimo Te.

ANU MIHALIĆ

Supruga i djeca s obitelji

24. 10. 2016. – 24. 10. 2017.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE

VILMA OŠTREK 24. 10. 2010. – 24. 10. 2017.

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom...

U našim si srcima i mislima.

Vole Te Tvoji: Tonček, Vesna i Damir

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVICA SOKOL † 1982. – 2011.

U tišini vječnog mira, neka Te čuva dragi Bog. Tvoji deda i baka Sokol

BORIS MASLOV

IRENA PETROKOV MASLOV

25. 10. 1999. – 25. 10. 2017.

25. 10. 2015. – 25. 10. 2017.

U mislima i molitvama čuvamo uspomenu na vas.

Sin Damir, sin Marko, kći Martina, snaha Dajana i unuke Emili i Zara

SJEĆANJE

VLATKO ANTOLIĆ 29. 10. 2016. – 29. 10. 2017.

Godina je protekla kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe trajat će dovijeka.

Supruga Marija

30

S raznih strana

s raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

Hodočastili u slovensko mjesto Stičnu, molili se Gospi Fatimskoj Vjernici župe Donje Dubrava i Donjeg Vidovca, predvođeni župnikom Mirkom Pilajem, hodočastili su u slovensko mjesto Stičnu. Tamo je održan šesti po redu susret hrvatskih i slovenskih katolika povodom proslave 100. obljetnice ukazanja Majke Božje u Fatimi. U drevnu cistercitsku opatiju, u središtu koje se nalazi crkva, neprekidno su dolazili vjernici u procesijama. Izmjenjivale su se pjesme i

www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

molitve na hrvatskom i slovenskom jeziku, upućene Gospi Fatimskoj, čiji je kip donesen iz Fatime za ovu prigodu.

Iz Hrvatske je na hodočašće pristiglo više od 40 autobusa hodočasnika, a još toliko i iz Slovenije, tako da se u Stični okupilo oko četiri tisuće vjernika. Euharistijsko slavlje završeno je procesijom oko crkve s kipom Majke Božje Fatimske, nakon čega je uslijedilo druženje vjernika.

4. FESTIVAL STRIPA U Muzeju Međimurja Čakovec okupili se zaljubljenici u stripove

Čakovečki festival okupio elitu velike slovenske strip-obitelji Već je sada poznato da će sljedeće godine Čakovec u sklopu 5. Festivala stripa ugostiti izložbu radova klasika hrvatske strip-scene Julija Radilovića Julesa, čija će izložba iz zagrebačkog Doma likovnih umjetnika preseliti u Muzej Međimurja Piše: robert peharda rpeharda@regionalni.com

pove, od čitača, preko scenarista do samih crtača.

– Imamo velike planove što se tiče izdavaštva. Sve je to još uvijek na početku priče, ali se lijepo razvija. Organizacija Festivala jedna je od važnijih aktivnosti. Veseli što

Čakovec je proteklog vikenda bio mjesto okupljanja zaljubljenika u stripove iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Naime, u prostoru Muzeja Međimurja održan je 4. Međunarodni festival stripa „STRIPoblaČAK“.

Projekcije filmova, izložbe, prodaja stripova, strip-radionice za najmlađe… samo je dio bogatog programa koji je pripremila čakovečka Udruga „STRIPoblaČAK“.

Najmlađi posjetitelji Festivala sudjelovali su u zanimljivoj stripradionici

Gosti iz Slovenije

– Od ove smo godine odlučili Festival podići na međunarodnu razinu, pa je nekako bilo najlogičnije, a za prvu godinu i najlakše, dogovoriti suradnju s našim susjedima Slovencima.

Stoga smo organizirali gostovanje poznatog slovenskog strip-crtača Zorana Smiljanića i izložbu radova sedam vrlo uspješnih slovenskih autora.

Time smo na jedno mjesto doveli elitu velike slovenske strip-obitelji. Željeli smo dovesti i neke talijanske autore, ali se ovogodišnji termin našeg festivala poklopio s velikim talijanskim festivalom. No, vjerujem da već dogodine možemo realizirati gostovanje talijanskih strip-crtača – rekao je Josip Mihalković, predsjednik Udruge „STRIPoblaČAK“.

Inače, Udruga „STRIPoblaČAK“ je osnovana s ciljem okupljanja zaljubljenika u stri-

smo postali jedan od svega tri hrvatska strip-festivala. Osim u Čakovcu, stripoljupci se okupljaju još samo u Zagrebu i Makarskoj.

Mali jubilej

Organiziran je i prodajni sajam stripova

Najmlađi posjetitelji sudjelovali su u kreativnoj strip-radionici

Iako je 4. Festival bio u punom zamahu, predsjednik Mihalković već je otkrio dio programa koji se pripremaju za mali jubilej, 5. Festival.

– Imat ćemo izložbu klasika hrvatskog stripa, autora Julija Radilovića Julesa. Autor je ove godine navršio 90 godina te mu se priprema velika izložba u zagrebačkom Domu likovnih umjetnika. U dogovoru smo da se kompletna izložba prebaci u Muzej Međimurja od 14. rujna sljedeće godine. Imat ćemo i predstavljanje jednog autora mlađe generacije, Igora Vilagoša, koji je napravio strip „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“.

15. MEF Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ u dvorani Graditeljske škole 24. studenoga

U Čakovcu će nastupiti i 12 međimurskih izvođača Izabrano je 20 izvođača koji će se ove godine predstaviti publici na 15. Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“. Festival je na rasporedu 24. studenoga od 20 sati, a potvrđeno je da se cijela festivalska priča vraća u dvoranu Graditeljske škole Čakovec.

Naime, posljednje tri godine Festival se održavao u Toplicama Sveti Martin i u Maloj Subotici.

– Dobili smo suglasnost sestre Ljube Kuntarića da MEF može nositi ime jednog od najvećih hrvatskih autora zabavne glazbe. Riječ je o velikom priznanju za naš festival, koji je pre-

ma svim ocjenama hrvatske glazbene scene, uz zagrebački i splitski festival, najkvalitetnije festivalsko okupljanje

MEF je stao uz bok najboljim hrvatskim festivalima - zagrebačkom i splitskom domaćih glazbenika. Pjesme koje će se pjevati ove godine upravo će na MEF-u biti premijerno izvedene – otkrio je izvršni direktor Festivala Rajko Dobošić.

Više od polovice izvođača, točnije njih 12, dolazi iz Međimurja.

– Cjelokupni program Festivala usmjeren je prema međimurskim motivima izričaja. Upravo na tome radimo već godinama, gradimo poziciju koju MEF mora zauzeti na festivalskoj karti Hrvatske. To potvrđuje i podatak da će čak 12 domaćih izvođača dobiti priliku nastupiti u glavnom programu, koji će snimati kamere Hrvatske radiotelevizije te će biti emitiran u programu nacionalne televizije – dodao je Igor Baksa, umjetnički direktor Festivala. (rp)

S raznih strana

25. listopada 2017., br. 60 || REGIONALNI TJEDNIK

Domašinec: umirovljenici izložbom fotografija pokazali svoje aktivnosti U organizaciji Matice umirovljenika Međimurske županije – Podružnice Domašinec, otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Izložba slika s izleta, sportskih druženja i hodočašća“.

– Zbog svojih aktivnosti Podružnicu umirovljenika Domašinec možemo slobodno svrstati u jednu od najaktivnijih podružnica u Međimurskoj županiji. A uglavnom smo sva događanja zabilježili

fotografijom. Putem fotografija željeli smo pokazati gdje smo bili, što smo radili i čime smo se bavili te se podsjetiti na mnoga lijepa zajednička druženja. Kako se u ovo digitalno doba klasične fotografije gotovo više i ne razvijaju, izložba je idealna prilika da se pokažemo javnosti – rekao je na otvorenju izložbe predsjednik Podružnice umirovljenika Domašinec Branko Mezga.

31

Dvorana MESAP-a u Nedelišću ove subote ugošćuje veliki zabavni koncert popularnog Željka Bebeka i benda „Pravila igre“. Koncert započinje u 20 sati, a bivši pjevač kultnog Bijelog dugmeta predstavit će se bogatim repertoarom dobro znanih hitova. Bebek je u posljednje vrijeme vrlo zaposlen na glazbenoj sceni, a publiku povremeno počasti zajedničkim nastupom s tamburaškim ansamblom Centra tradicijske kulture Varaždin. Nema sumnje da će i subotnji koncert u Nedelišću publici ostati u sjajnom sjećanju. Ulaznice se do petka mogu kupiti po cijeni od 60 kuna, dok će na dan koncerta iznositi 70 kuna. (rp)

Jesenski kros u čakovečkom parku Na jesenskom krosu u čakovečkom parku podno zidina utvrde Zrinskih okupilo se više od 800 trkača. Bilo je to 26. izdanje popularne sportsko-rekreativne manifestacije koja se organizira za vrtićku djecu, osnovnoškolce i učenike srednjih škola. Najmlađi trkači snage su odmjerili u dvije kategorije. Trkači iz osnovne škole natječu se u osam kategorija, zasebno u konkurenciji djevojčica i dječaka, dok srednjoškolci trče u jednoj kategoriji djevojaka i jednoj mladića. Za tri najbrža natjecatelja u svakoj utrci osigurane su medalje, a šest najboljih trkača dobilo je i prigodnu nagradu glavnog sponzora. (rp)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Vjenčani: Marina Sklepić i Matejas Antolović, Mihajela Vuk i Mladen Švenda, Ljeonora Gaši i Stjepan Srnec, Kristina Kovačić i Krešimir Hlebec, Emina Šašek i Mislav Topolnjak, Kristina Bosanac i Miloš Štrbo, Jelena Prprović i Martin Laksar, Rahela Kočila i Ante Buterin, Leona Pokrivač i Matej Sakač

rođeni:

U utorak suho uz malo sunca. Bit će vjetrovito uz umjeren, na udare i jak vjetar sjevernih smjerova. Ostaje prohladno uz jutarnju temperaturu od 6 do 9, a najviša dnevna se očekuje nekoliko stupnjeva iznad desetke. Za srijedu i četvrtak možemo najaviti suho vrijeme. Jutra će biti dosta hladnija uz moguću maglu, a nije isključena ni pojava slabog mraza. Tijekom dana će vjerojatno biti i sunčanih razdoblja. Popodneva će biti iz dana u dan malo toplija, ali neće više biti onako visokih temperatura kao u prošlom tjednu. Meteorološke karte pokazuju da bi s petka na subotu ponegdje moglo biti slabe kiše. Podsjećamo da u noći sa subote na nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena što znači da kazaljke na satu pomičemo jedan sat unatrag. Za kraj nedjelje i tijekom ponedjeljka neki prognostički izračuni pokazuju opet mogućnost za malo kiše, ali prema prvim pokazateljima neće biti tako obilna kao početkom tjedna.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 23.10.)

Djevojčice: Nikol Brodarić, Ema Čeki, Franka Sanjković, Eva Vabec, Ella Horvat, Klara Bistrović, Ivona Debelec, Miriam Horvat, Maša Vedernjak, Lea Košak, Edita Miklaužić, Lota Marcijuš, Eva Celio-Cega Dječaci: Filip Zadravec, Dorotea Horvat, Vito Ružić, Erik Dragojević, Jakov Jezernik, Jakov Goričanec, Tijan Grula, Leo Horvat, Jakov Kenjereš, Fran Lukačić, Patrik Ignac, Viktor Kovačić, Tin Vidović, Teo Lovrenčić, Luka Vrhar

Umrli: Stanislav Hajdarović, Tomislav Ružić, Jasna Maltar r. Lovrek, Josip Sraka, Ana Kraljić, Đuro Glavina, Rudolf Reich, Antun Šoltić, Ana Lukša r. Šajn, Ana Kodba r. Novak, Anđela Dolenec r. Balent, Vladimir Rebernik, Josip Vlah, Marija Bacinger r.

Novak, Jelena Tirić r. Preložnjak, Katarina Dolar r. Vrbanec, Florijan Domunkoš, Dragutin Zmišlja, Stjepan Benko, Željko Podvezanec, Marija Glavina r. Gombar, Ivan Fučec

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Sandra Hrman

MALI OGLASI: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 Renato Vuk, rvuk@regionalni.com

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h Čakovec MO-decor Cvjetna Galerija Franje Punčeca 2 Telefon: 095/897-2908 pon - sub: 8 - 21 sat, nedjeljom: 8 - 13 sati Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Novi list

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 25. listopada 2017., br. 60

MASOVNOST U Graberju četvrti put održana manifestacija

U VARAŽDINU

Nikad brojniji Gospodarski sajam

Održane panel rasprave, korisna predavanja, a nastupila su razna kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi, plesni klubovi i Društvo “Naša djeca” – CTK Varaždin U Graberju je u petak i subotu, 20. i 21. listopada, održan četvrti po redu Gospodarski sajam. Na Sajmu su se predstavili obrtnici i poduzetnici, ali i gradovi Ludbreg, Ivanec, Lepoglava, Prelog, Oroslavlje, općine Vidovec i Vinica, OPGovi, modni dizajneri, udruge, domaće radinosti, HUP, VOP te autokuće s područja Varaždinske županije, a stigli su i izlagači iz Zagreba, Splita, Rijeke, Đakova, Daruvara, Vukovara i Koprivnice.

Među izlagačima je i Jelena Sambolec iz obrta New Art Souvenirs.

– Sajam je odlična prilika za predstavljenje, iako se zanimanje za naše proizvode povećalo nakon ovogodišnjeg Špancirfe-

Stigli su i izlagači iz Zagreba, Splita, Rijeke, Đakova, Daruvara, Vukovara i Koprivnice sta. Riječ je o jedinstvenim suvenirima čiji je dizajn osmislila moja sestra Manuela Kraljić Marsenić – rekla je Sambolec.

Sajam je organizirala marketinška agencija Tin-marketing.

– Uvjeren sam da će svatko pronaći ponešto za sebe. Pripremili smo bogatu sajamsku izložbu i prezentacije, gospodarske susrete poduzetnika i obrtnika, panel-rasprave i predavanja, uz zabavni program – dodao je Nenad Kumrić, vlasnik Tin-marketinga. Glavni pokrovitelji bili su Varaždinska županija i Grad Varaždin, a pokrovitelji Hrvatska gospodarska komora, HGK – Županijska

komora Varaždin, Obrtnička komora Varaždinske županije i Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin. – Uvjeren sam da je svako okupljanje gospodarstvenika pozitivno. Ove godine ima 123 izlagača, što očit je pomak – istaknuo je varaždinski župan Radimir Čačić.

Prvog dana Sajma održana su tri predavanja. Kristina Androlić govorila je o poticajima i bespovratnim sredstvima iz EU, Ivana Ipša predavala je o digitalnome marketingu, dok je Zlatko Božić svima pozornost zaokupio predavanjem “Izvozna tržišta i prilike u EU i svijetu”.

Idućeg dana, u subotu, nastupila su razna kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi, plesni klubovi, Društvo “Naša djeca” – CTK Varaždin, limene glazbe, klape i mnogi drugi.

Ulaz je bio besplatan, a svatko je mogao ostaviti besplatni prilog za Društvo invalida Grada Varaždina.

123 Odlična svirka u Areni:

izlagača predstavila su se u varaždinskom Graberju

Urban, TBF i Hladno pivo Domaći bendovi Urban & 4, Hladno pivo i TBF u petak, 27. listopada, dolaze u Arenu Varaždin. S početkom u 20 sati sve posjetitelje željne domaćeg rocka očekuje energično druženje s bendovima provokativnoga, inovativnoga i nabrijanog stila koji su već godinama u vrhu regio-

Jelena Sambolec iz obrta New Art Souvenirs

Međunarodni voćarski sajam održava se 3. i 4. studenoga u Donjem Kraljevcu. Općina, u suradnji s Centrom “Dr. Rudolf Steiner” organizira Sajam u dvorani u Donjem Kraljevcu. Fokus će biti na mladima u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i drugačijim viđenjima uzgoja. – Stvaranje dodatne vrijednosti voća i njegovih proizvoda ono je na čemu ćemo posebno raditi ove godine, a svoj obol temi dat će stručnjaci putem svojih predavanja – stoji u najavi ovog događaja.

Također u sklopu Sajma, a u svrhu promicanja prerađivačke industrije voća, održat će se 1. ocjenjivanje voćnih vina.

Veselo Druženje članica u Sloveniji

Žene iz Kotoribe posjetile Tropski vrt

Udruga žena “Trnovečko srce”

Na Sajmu se predstavio Grad Prelog

Zanimljiv nakit od cvijeća

POSJET Zubomobil posjetio Osnovnu školu Donja Dubrava

S osmijehom kod zubara!

Prva mobilna dentalna ambulanta u Hrvatskoj „Orbit Zubomobil“ u četvrtak, 12. listopada, u sklopu svoje petotjedne turneje po osnovnim školama diljem Hrvatske posjetila je Osnovnu školu Donja Dubrava.

Cilj ove akcije nije samo provođenje pregleda već i suzbijanje eventualnog straha od doktora dentalne medicine kod djece u opuštenoj i veseloj atmosferi Zubomobila. Pregled zubi provodio je stručni tim sastavljen od

12.

nalne glazbene scene. Cijena ulaznice za parter iznosi 80 kuna, a cijena za tribine iznosi 90 kuna. U Čakovcu je ulaznice moguće nabaviti u caffe baru “Arcus” i “Parks”, u Prelogu u caffe baru “Caffe City”, u Palovcu u “Domino” baru, a u Murskom Središću u pizzeriji „Vuri“.

doktora dentalne medicine i njihovih asistenata, a bili su uključeni učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, koji se smatraju dobnom skupinom čije je dentalno zdravlje najugroženije.

KARIKATURA

Članice Društva žena iz Kotoribe, koje su se iskazale svojim aktivnostima na ovogodišnjim „Danima Kotoribe“, posjetile su u subotu, 21. listopada, Sloveniju.

Tamo su uživale u ljepotama Tropskog vrta u Dobrovniku, koji se nalazi nedaleko od

Lendave.

– U Sloveniji smo provele prekrasno popodne. Sa smješkom smo se smjestile u autobus, a skoro svaka članica Društva nosila je kući orhideju za uspomenu – rekla je predsjednica Društva Smiljana Zorko Ujlaki.

crta: Željko Pilipović