RTM 79

DRAMSKA GRUPA OŠ KURŠANEC

KONCERT GODINE

DAN RUŽIČASTIH MAJICA

Osnovnoškolci sami pišu scenarije i glume

Dino Merlin održao koncert za pamćenje

Djeca trebaju rješavati probleme komunikacijom

str. 12. i 13.

str. 24. i 25.

str. 30.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 79 | 7. ožujka 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

VRIJEDNO PRIZNANJE FINANCIAL TIMESA

Međimurje u top 10 malih regija za ulaganja u Europi str. 3.

NAPOKON

Čakovec dobio prvi Studentski dom str. 4.

ZAVRŠENE IZMJERE

S malim šumskim parcelama teško se gospodari str. 2. i 3.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Župan odgodio nastavu, u Čakovcu bez prekida Zbog vremenskih uvjeta, snježnih nanosa diljem Međimurja i činjenice da zbog iznimno niskih temperatura na određenim lokacijama nije bilo moguće kvalitetno očistiti prometnice, župan Međimurske županije Matija Posavec donio je odluku o odgodi nastave protekle srijede i četvrtka, 28. veljače i 1. ožujka, u svim osnovnim i srednjim školama kojima je Županija osnivač. Za razliku od

aktualno

ostatka Županije, u Gradu Čakovcu nastava se u osnovnim školama nije prekidala.

– Prilazi školama te gradske prometnice bile su očišćene, autobusi koji prevoze djecu u neke škole vozili su normalno, opskrba energentima bila je u redu, stoga nije bilo ni opravdanih razloga za odgodu nastave – prokomentirao je čakovečki gradonačelnik Kovač. (rp)

Diljem Međimurja zbog iznimno niskih temperatura na određenim lokacijama nije bilo moguće kvalitetno očistiti prometnice

Završene izmjere nad privatnim šumama u cijeloj Me

Većina šuma u privatnim rukam posjedi priječe racionalno go

U Međimurju je pod privatnim šumama 7710,05 hektara površine. Državnih šuma je nešto više od 3200 hektara, što čini omjer 70:30 u k europskom prosjeku, za razliku od drugih dijelova Hrvatske, gdje je znatno više državnih šuma. No, čak između 95 i 99 posto š Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Prvi put poznati su točni podaci o površinama privatnih šuma u Međimurskoj županiji.

Naime, upravo su završile sve izmjere koje se rade na razdoblje od deset godina, a koje otkrivaju da je u Međimurju pod privatnim šumama 7710,05 hektara površine. Državnih šuma je nešto više od 3200 hektara, što čini omjer 70:30 u korist privatnih šuma.

Drvna masa

– Po tom omjeru Međimurska županije je u europskom prosjeku, za razliku od drugih dijelova Hrvatske, gdje je znatno više državnih šuma – otkrio je na početku razgovora Mario Vlašić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Ukupna drvna zaliha u Međimurju je oko 2,1 milijun kubnih metara. Prosječna drvna zaliha je oko 271 kubni metar po hektaru.

– Do prije deset godina, dakle do trenutka kada se krenulo s kompletnim izmjerama, baratalo se s procjenama da je prosječna drvna zaliha u privatnim šumama između 80 i 129 kubnih metara. Podaci dobiveni posljednjim izmjera-

Putem Mjere ruralnog razvoja mogu se financirati projekti izgradnje i rekonstrukcije šumskih putova ma dokazuju da privatne šume nisu u lošem stanju, kao što se pretpostavljalo. Štoviše, čak su i u boljem stanju od državnih šuma. S obzirom na količine drvnih zaliha, u Međimurju se u privatnim šumama može

3,2

tisuće hektara površine u Međimurskoj županiji nalazi se pod državnim šumama. Velike površine državnih šuma nakon postupka povrata vraćene su Crkvi.

90

tisuća sadnica drveća kupljeno je prošle godine kroz Fond općekorisne funkcije šuma te su njima pošumljene privatne šume u Međimurskoj županiji

10

tisuća kuna maksimalni je iznos kazne ako vas inspekcija zatekne u sječi u vašoj šumi bez potrebnih dozvola koje izdaje županijski ured Savjetodavne službe

posjeći oko 37 tisuća kubnih metara a da se pritom ne naruši prirodna ravnoteža šuma – dodaje Vlašić.

Manje je poznato da su privatnim šumoposjednicima dostupne različite državne subvencije kojima se mogu financirati različiti zahvati u šumama. Malim šumoposjednicima na raspolaganju je Fond općekorisne funkcije šuma, iz kojeg je moguće dobiti subvencije za pošumljavanje ili njegu šuma. Zanimanje međimurskih šumoposjednika za ovaj fond je zadovoljavajući, ako se gleda odnos s drugim županijama.

Tako je tijekom 2017. godine kroz Fond dobiven novac kojim se financirala sadnja 90 tisuća sadnica.

– Druga mogućnost je korištenje novaca kroz Mjere ruralnog razvoja. Ovaj fond je osmišljen za velike šumoposjednike, s obzirom na to da je preporučena veličina površine šume najmanje dva hektara. Takvih šumoposjednika u Hrvatskoj nema mnogo, s obzirom na to da je prosječna veličina posjeda između 0,16 i 0,2 hektara. Iz Mjera ruralnog razvoja mogu se financirati veliki projekti poput izgradnje ili rekonstrukcije šumskih putova ili kupnje šumske mehanizacije.

Dobra je stvar što se na Mjere mogu prijaviti i jedinice lokalne samouprave, a ne isključivo privatni šumovlasnici – ističe Vlašić.

A upravo usitnjenost šumskih posjeda koči provođenje sustavnoga gospodarenja šumama, kao i prijave te realizacije različitih projekata. Naime, čak između 95 i 99 posto šumskih posjeda u Međimurskoj županiji je manje od jednog hektara.

Među većim šumovlasnicima su Crkva, koja je dobila znatne posjede nakon postupka povrata imovine, te lovačka društva.

– Rješenje problema bilo bi u okrupnjavanju posjeda kupnjom susjednih parcela ili udruživanjem više šumovlasnika. Takvih primjera već ima diljem Hrvatske i pokazali su se kao dobra rješenja – mišljenja je

Dozvola za sječu u šumi može se dobiti tijekom cijele godine u uredu Savjetoda staroj zgradi Metalca na 3. katu Vlašić iz Savjetodavne službe.

Uvijek aktualna tema je dobivanje dozvola za sječu šuma.

Iako dozvole za sječu nisu novost, u Savjetodavnu službu gotovo svakodnevno pristižu upiti o proceduri.

Kazne

– Zahtjev se podnosi u nadležnom uredu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji se nalazi u Čakovcu u staroj zgradi Metalca na 3. katu. Zahtjev se podnosi uz dokaz vlasništva nad šumom, a provodi ga licencirani izvođač, koji s vlasnikom odlazi u šumu i odrađuje terenski dio posla. Stabla koja će se rušiti se označavaju, a podatak o kojoj

Aktualno

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

3

u međimurju Blokirano 8134 građana s dugom od 1,43 milijarde kuna Prema podacima Financijske agencije, 31. prosinca 2017. godine u blokadi je bilo 319.752 građana Hrvatske. Ukupan dug blokiranih iznosio je 42,76 milijardi kuna. Gledano prema rodnom kriteriju, među blokiranima je 62 posto muškaraca, odnosno 198.610. Od ukupnog duga na blokirane muškarce otpada 31,23 milijarde kuna, odnosno oko 73 posto.

Zanimljiva situacija je u Međimurskoj županiji, gdje je udio u ukupnom dugu jednakomjerno raspoređen na žene i muškarce.

Najveći udio (50 posto) u ukupnom dugu na razini županija imaju upravo žene u Međimurskoj županiji. U Međimurju je na kraju 2017. godine bilo blokirano 8134 građana, čiji blokirani

dug iznosi nešto više od 1,43 milijarde kuna, što je osmi najviši iznos blokiranog duga među županijama, uključujući i Grad Zagreb. U susjednoj Varaždinskoj županiji blokirano je bilo 11.556 građana s dugom od 1,39 milijardi kuna. U Koprivničko-križevačkoj županiji je pak blokirano 10.733 građana s dugom od 849,6 milijuna kuna. (rp)

Zanimljiva situacija je u Međimurskoj županiji, gdje je udio u ukupnom dugu jednakomjerno raspoređen na žene i muškarce.

eđimurskoj županiji

ma, no usitnjeni gospodarenje

korist privatnih šuma. Prema ovim podacima Međimurska županija je u šumskih posjeda u Međimurju je manje od jednog hektara.

Najveći problemi:

Vrijedno priznanje Financial Timesa

Međimurje u top 10 regija za investicije u Europi Prema podacima Instituta za javnu upravu, Međimurska županija privlači najviše sredstava iz EU po glavi stanovnika

Invazivne vrste i neodržavanje reda

avne službe u Čakovcu, u je drvnoj masi riječ se dostavlja u naš ured. Potom izrađujemo dozvolu koja se šalju vlasniku na njegovu kućnu adresu. Dozvola i terensko označivanje stabala ne stoje ništa tamo gdje su napravljeni svi programi gospodarenja šumama. Jedino što se plaća je popratnica, ako za nju postoji potreba. Riječ je o dokumentu kojim se dokazuje vlasništvo ako policija ili carinici zaustave vozilo prilikom transporta drva. Popratnicu izdaje licencirani izvođač, a stoji oko 15 kuna po kubnome metru drvne mase – dodaje Mario Vlašić.

Kazna za sječu drva u vlastitoj šumi bez dozvole iznosi od 2 do 10 tisuća kuna.

Hrast lužnjak i kitnjak, bukva, grab, bagrem… najzastupljenije su vrste drveća u međimurskim šumama.

Zabrinjava činjenica da bagrem postaje sve zastupljenija vrsta.

– Bagrem predstavlja problem jer se radi o invazivnoj vrsti. Nažalost, gubimo autohtone vrste, a njihovo mjesto zauzimaju invazivne.

Problem se može riješiti tako da se sade mješoviti nasadi, u kojima se invazivne vrste ne mogu nekontrolirano širiti. Ne smijemo se dovesti u situaciju kao u Mađarskoj, gdje se šumarstvo temelji na bagremu. Kod mješovitih nasada lakše se kontroliraju i liječe bolesti drveća, a mješovite šume su otpornije i na vremenske uvjete – pojašnjava Vlašić.

Drugi veliki problem predstavlja zanemarivanje održavanja šumskog reda, koji se nekada redovito provodio.

– Vlasnike šuma trebalo bi drastično kažnjavati za neprovođenje šumskog reda.

Naime, nakon rušenja drve-

ća vlasnici bi trebali ukloniti preostalo granje, odnosno iza sebe ostaviti red. Tamo gdje se provodi red, šume se znatno lakše regeneriraju.

Priroda u pravilu odradi uvijek najveći dio posla ako joj se za to stvore uvjeti. Kada

Bagrem je vrlo popularna vrsta, ali koju bi trebalo saditi uz nadzor i savjete stručnjaka se u šumi ostavi nered, tada sadni materijal koji padne s krošnje ni ne može doći do zemlje da bi se pokrenuo novi životni ciklus. Neodržavanje šumskog reda je jedan od razloga zašto su pojedine šume u lošijem stanju, a zapravo je potrebno jako malo napraviti da situacija bude puno bolja – zaključio je Mario Vlašić iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Međimurska županija uvrštena je među deset najboljih malih regija u Europi za strategiju privlačenja stranih investicija. Ocjena je to koja je Međimurju dodijeljena od strane Financial Timesa, globalne informacijske mreže na području gospodarstva. Stručnjaci Financial Timesa najsjeverniju hrvatsku županiju su opisali kao „atraktivnu poslov nu dest i naciju koja u Hrvatsku donosi europske vrijednosti i načine poslovanja, nudi obrazovanje i motivirane ljudske potencijale te inovativnost, poslovnost i odgovornost“.

Sustavni rad

Inače, ovo je druga nagrada Financia l Timesa koja je stigla u Međimursku županiju, nakon što je za 2010./2011. prema strategiji promicanja izravnih stranih ulaganja rangirana kao treća u kategoriji malih europskih regija.

– Novo isticanje i nagrada dokaz su sustavno kvalitetnog rada. Nismo prepoznati samo kroz nagrade već i činjenicom da na sjeveru naše zemlje dolazi i do promjene

svijesti. Tako je nedavno „odbijanje“ investitora za ulaganjem u Prelogu, koji nisu prihvatili uvjet prosjeka plaće, između ostaloga i zasluga ulaganja Županije u sve gospodarske procese.

I u Gradu Prelogu i u Međimurskoj županiji javili su nam se potencijalni investitori koji su željeli ulagati, međutim, to

Problem u Međimurju i dalje predstavlja gotovo 18 posto niži prosjek plaća od nacionalnog prosjeka su bile gospodarske branše na koje mi nismo htjeli pristati, upravo zato jer danas Međimurje nema problema sa stopom nezaposlenosti, gospodarskim brojkama, izvozom ili uvozom, konkurentnošću radne snage… Ono s čime još uvijek imamo probleme je gotovo 18 posto niži prosjek plaća od nacionalnog prosjeka. To želimo promijeniti i vjerujem da u tome već uspijevamo – jasan je bio

međimurski župan Matija Posavec, dodavši: – Negativni kontekst Međimuraca s niskim plaćama mora se mijenjati, jer to po radnoj kulturi, vrijednosti, težnji za napretkom te boljitkom i zaslužujemo.

Međimurje je regija u kojoj više ne primamo bilo kakvog investitora, već biramo koga želimo i pritom mi definiramo uvjete.

Brojne prednosti

Prema podacima Instituta za javnu upravu, Međimurska županija privlači najviše sredstava iz EU po glavi stanovnika, ima najmanji koeficijent klijentelizma, odnosno najmanji omjer broja ljudi koji rade u lokalnim i državnim tvrtkama te tijelima u odnosu na one zaposlene u realnom sektoru, a ujedno i najmanje izdvaja za materijalne troškove za plaće i hladni pogon. Prednosti u odnosu na druge dijelove Hrvatske, a na kojima Međimurje gradi vlastiti položaj na tržištu, svakako su visoko razvijena komunalna i prometna infrastruktura, zemljopisni položaj, produktivnost radne snage, efikasnost javne uprave i sve ono što je jednom poduzetniku potrebno da u najkraćem mogućem vremenu dođe do realizacije investicije.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Čakovečkim DVD-ima radiostanice vrijede 69 tisuća kuna Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite Grad Čakovec je dobrovoljnim vatrogasnim društvima s područja Grada donirao prijenosne radiostanice.

– Dobrovoljna vatrogasna društva uz Javnu vatrogasnu postrojbu Čakovec temelj su našeg sustava pomoći kod nepogoda i nesreća te je iznimno važno da budu primjereno opremljene i spremne kvalitetno reagirati kad se

ukaže potreba. Čakovec iz gradskog proračuna izdvaja znatna sredstva za vatrogastvo, a to je i jedan od razloga zašto posljednjih nekoliko godina kod nas nisu zabilježene veće štete uzrokovane požarima ili poplavama, kao ni ljudske žrtve – rekao je prilikom uručivanja gradonačelnik Grada Čakovca

Stjepan Kovač.

Mario Medved, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca i predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca, u ime čakovečkih DVD-ova zahvalio je na vrijednoj donaciji, prijenosnim radiostanicama ukupne vrijednosti 69 tisuća kuna. (rp)

Čakovec iz proračuna izdvaja znatna sredstva za vatrogastvo, što je razlog da su izbjegnute veće štete od požara ili poplava

uz pomoć novca iz eu do prvogA studentskog doma u čakovcu

Prvi studenti u Domu tek najesen Ukupna vrijednost projekta je 8.992.075 kuna, od čega je EU sufinancirala 8.866.180 kuna bespovratnih sredstava. Četiri milijuna kuna osiguralo je još Međimursko veleučilište u Čakovcu iz vlastitih sredstava.

Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

rati. Ipak, projekt je priveden kraju, dobili smo uporabnu dozvolu i nadam se da će najesen u Domu biti prvi studenti.

Međimursko veleučilište u Od početna 23 ležaja, sada u Čakovcu uspješno je privelo Domu imamo 39 ležaja jer smo kraju projekt “Uključivo studi- izmjestili stubište i povećali ranje”, kojim je revitalizirana kuhinju. Tri dvokrevetne sobe jedna zgrada u sklopu staroga namijenjene su studentima s vojnog kompleksa za potrebe invaliditetom. Možda su smjeprvoga Studentskog doma u Ča- štajni kapaciteti mali, ali za kovcu. Zgradu je Veleučilištu za naše studente su izrazito veliki. potrebe Doma dodijelila Međi- Za Dom će se moći javiti osobe murska županija, a uređenjem koje su u nepovoljnom položaStudentskog doma nastavlja ju, studenti s invaliditetom i se uređenje kompleksa bivše izvrsni studenti – rekla je prof. dr. sc. Nevenka Brevojarne u Čakovcu. slauer, dekanica Ukupna vrijedMeđimurskog nost projekta veleučilišta. je 8.992.075 kuna, od ZavršetSvečano otvorenje čega je kom ovog Doma bit će 24.

EU su f iprojekta nancirala učinjen je travnja, uz Dan 8.866.180 malen, ali Međimurskog kuna besznačaja n povratnih kor a k z a veleučilišta u sre d s t av a . studentski Čakovcu Međ imu rsta nda rd u skom veleučiliMeđimurju. štu sredstva su – Vjerujem dodijeljena iz Europda imamo još prostora skog fonda za regionalni razvoj za stvaranje još boljih uvjeta u sklopu natječaja “Moderniza- za studente kako bi Čakovec cija, unaprjeđenje i proširenje postao grad studenata. To je infrastrukture studentskog ono čemu težimo – rekla je smještaja za studente u nepo- dekanica. voljnom položaju” u okviru Uz smještaj, u Domu se nalaze Operativnog programa “Kon- moderno opremljena kuhinja, kurentnost i kohezija”. kafić, restoran sa 60 mjesta, čajna kuhinja, knjižnica, čitaonica opremljena računalima, Sve u roku Projekt je započeo 1. ožujka skriptarnica te praonica rublja 2015. godine, a završio 1. ožujka opremljena s dvije perilice i 2018. godine, povodom čega je dvije sušilice. Za opuštanje i u Međimurskom veleučilištu rekreaciju studentima su na u srijedu održana konferencija raspolaganju društvena prostorija i sportsko-rekreacijska za medije.

– Četiri milijuna kuna uloži- prostorija.

– Vodili smo brigu da studenlo je Međimursko veleučilište u Čakovcu, kako bi se projekt tima, uz smještaj, obogatimo priveo kraju. Bez tih sredstava društveni život na Veleučilištu projekt se ne bi mogao realizi- – rekla je prof. dr. sc. Breslauer.

Projektom “Uključivo studiranje” revitalizirana je zgrada u sklopu staroga vojnog kompleksa u Studentski dom u Čakovcu. Projekt je počeo 1. ožujka 2015., a završio 1. ožujka 2018. godine.

PRAVO CIJENA NA DOM SMJEŠTAJA Za Dom će se moći javiti osobe koje su u nepovoljnom položaju, studenti s invaliditetom i izvrsni studenti. U Domu je ukupno 39 ležaja, a tri sobe su za osobe s invaliditetom.

Mjesečna cijena smještaja u Domu iznosit će između 500 i 750 kuna, a prvi studenti u njemu očekuju se najesen.

Uređenjem Doma povećan je studentski standard.

Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da se radi o projektu koji je završen prije roka.

A cijene?

– Ovaj projekt je izrazito značajan za Međimursku županiju. Ne radimo to zbog nas.

To radimo zbog obrazovanja i povećanja broja visokoobrazovanih stanovnika u Međimurskoj županiji. Ako želite imati visokoobrazovane ljude, onda morate stvoriti sve preduvjete da školovanje i studiranje bude lakše. Međimurska županija već ima niz mjera kojima potičemo obrazovanje. Rezultati ne mogu doći preko noći, no zajedničkim snagama u tome ćemo i uspjeti – rekao je međimurski župan Matija Posavec i dodao da će svečano otvorenje Doma biti uz

Dan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 24. travnja.

Mjesečna cijena smještaja u Domu iznosit će između 500 i 750 kuna, što je upola manje nego što trenutno iznose troškovi studiranja u Čakovcu.

Da će se Domom podići studentski standard smatra Kristina Augustić, potpredsjednica Studentskog zbora Međimurskog veleučilišta u Čakovcu.

– Ovo je vrijedan projekt jer se Domom pomaže studentima slabijega socioekonomskog statusa. Sigurna sam da će novi uvjeti motivirati studente da još više uče, da se razvijaju i da postanu konkurentni na tržištu rada. Ovaj projekt pokazuje da se Čakovec razvija kao studentski grad i nadamo se da razvoj neće stati samo na Domu – rekla je Kristina.

7. oĹžujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Oglas

5

Aktualno

aktualno

6

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

sjednica povodom Međunarodnog dana civilne zaštite Povodom 1. ožujka, Međunarodnog dana civilne zaštite, Stožer civilne zaštite Međimurske županije održao je svečanu sjednicu. Uz domaćinstvo načelnika Županijskog stožera i međimurskog dožupana Josipa Grivca te Ladislava Sökea, pročelnika Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Čakovec,

Varaždinski hotel „Turist“ bit će 13. travnja domaćin 18. kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva. Među temama će se naći Zakon o nepoštenoj trgovini, kao i Nutritivna deklaracija, koja je u posljednje vrijeme izazvala puno nejasnoća, ali i ogorčenosti proizvođača, koji smatraju da je cijena izrade deklaracije od 1000 kuna po pojedinom pekarskom proizvodu previsoka. (rp)

Zaklada za obrazovanje

Potpore za školovanje Zaklade za obrazovanje “Dr. Vinko Žganec” raspisala je poziv za dodjelu potpora srednjoškolcima i studentima. Potpore se dodjeljuju učenicima srednjih škola koji imaju prebivalište na području Županije i kod kojih ukupni dohodak kućanstva po članu ne prelazi 1663 kune.

Potpore za studij dodjeljuju se redovnim studentima, a daju se na osnovi socijalnoga kriterija i kriterija izvrsnosti. (rp)

Čukovec

Skupština DVD-a Članovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Čukovec održali su redovnu godišnju skupštinu.

DVD Čukovec neprekidno djeluje od 1931. godine, a danas okuplja 45 članova. U suradnji s Gradom Prelogom sanirano je i uređeno spremište te vraćeno u prvobitno stanje nakon uređenja cijeloga Društvenog doma. U 2017. godini DVD Čukovec zabilježio je dva požara otvorenog tipa koji su uspješno lokalizirani i jednu tehničku intervenciju nakon olujnog nevremena. (rp)

škola s 1525 učenika. Na natječaj za likovne, literarne i video/foto radove na temu katastrofe i snage sustava stiglo je 513 radova. Na državnoj razini drugo mjesto u kategoriji literarnih radova učenika s posebnim obrazovnim potrebama osvojila je Stela Lovrec iz OŠ Gornji Mihaljevec – rekao Söke. (rp)

Pročelnik Söke osvrnuo se na poduzete mjere zaštite i spašavanja osoba i imovine tijekom 2017. te naglasio važnost edukacije djece i mladih

Varaždin

Pekarski kongres

na svečanoj sjednici sudjelovali su i gosti iz Mađarske i Slovenije.

Pročelnik Söke osvrnuo na poduzete mjere zaštite i spašavanja osoba i imovine tijekom 2017. godine. Naglasio je pritom važnost edukacije djece i mladih.

– Edukaciju smo proveli u 29 osnovnih

Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica:

Nastavljaju se projekti sanacije prometnica i društvenih domova Odobreni su projekt i novac iz europskog fonda koji će se iskoristiti za sanaciju ceste u Bukovcu. Posao je vrijedan oko dva milijuna kuna, a njime ćemo riješiti problem star više od 30 godina.

Dječji vrtić. To je bilo nužno napraviti s obzirom na to da Općina ima problema s nedostatkom vrtićkog prostora.

– Vjerujem da će se i taj Općina Selnica pokrenula je investicijski ciklus koji će problem uskoro riješiti. Nau mnogim stvarima podići ime, očekujemo otvaranje razinu kvalitete života mje- Mjere 7.4. ruralnog razvoja štana. Protekla 2017. godina za projekte vezane uz dječje bila je jedna od uspješniji vrtiće i društvene domou općinskoj povijesti, što je ve. Kandidirali smo projekt potvrdio i načelnik Ervin Dječjeg vrtića, dok je Vatrogasno društvo prijavilo projekt Vičević. novoga Vatrogasnog doma.

Postoji velika mogućnost da Dječji vrtić nam prođu oba projekta – Možemo biti ite– istaknuo je selkako zadovoljni nički načelnik. učinjenim Na područprošle godiKroz Mjeru 7.4. ju Opći ne ne. Uspjezapočeti su li smo, ruralnog razvoja i neki novi između Općina Selnica projekostaloga, ti, poput asfaltiplanira riješiti izgradnje rati novi nedostatak prostora kampa na kilomeselničkom tar ceste, u Dječjem vrtiću ribnjaku, u čemu čime će se nam je Miiskoristiti turinistarstvo registički potencijali onalnoga razvoja i same Općine, ali i tog fondova Europske unije pomoglo s iznosom od 600 dijela Međimuja.

– Možemo biti zadovoljni i tisuća kuna. Započeli smo i prvu faza sanacije zgrade činjenicom da su nam za ovu Stare škole, odnosno sel- godinu već odobreni projekt i ničkoga Društvenog doma. novac iz europskog fonda koji Također smo završili Dom će se iskoristiti za sanaciju u Praporčanu, a ove godine ceste u Bukovcu. Posao je vriplaniramo do kraja sanirati jedan oko dva milijuna kuna, i Dom u Merhatovcu – rekao a njime ćemo riješiti problem star više od 30 godina. Riječ je načelnik Vičević.

U naselju Zebanec je pro- je o 1,7 kilometara ceste koja stor Društvenog doma iznaj- će dobiti asfalt.

Upravo je stanje cesta jemljen te se u njemu nalazi Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

dan od najvećih problema s kojima se suočava Selnica. U Općini je čak 105 kilometara nerazvrstanih cesta, od kojih puno još nije asfaltirano. One asfaltirane su pak u takvom stanju da traže sanaciju.

Prometnice

– Samo u Gornjem Zebancu imamo potez od čak dva kilometara koji će trebati asfaltirati. Ako znate da je cijena asfaltiranja 100 metara ceste

oko 70 tisuća kuna, jasno je koliko komunalni zahvati ovakve vrste opterećuju općinske proračune – kaže Vičević. Zato se redovito prate natječaji ministarstava, EU fondova, domaćih institucija i agencija.

– Prijavljujemo projekte gdje god nam se ukaže prilika.

Jedino tako možemo realizirati velike i skupe projekte.

Povezujemo se sa susjednim općinama i Gradom Mur-

skim Središćem. Suradnjom se znatno lakše realiziraju ideje i projekti. Nama je Grad Mursko Središće prvi susjed i normalno je da blisko surađujemo. Imamo prijateljski odnos koji neprestano razvijamo te smo često partneri u različitim projektima.

Suradnju produbljuju i naše udruge kroz organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama i priredbama – zaključio je načelnik Ervin Vičević.

U mađarskom Letenyu sastanak projektnih timova projekta “Happy Bike”

Prelog postaje dio cikloturističke mreže

Grad Prelog jedan je od partnera u europskom projektu „Happy Bike“, kojem je glavni cilj izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru, uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština.

Početna konferencija projekta održana je krajem siječnja, a u srijedu, 28. veljače, organiziran je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta, Preloga, Ludbrega i mađarskog Letenya. Realizacijom projekta gradovi partneri bit će povezani novom biciklističkom rutom

i interpretacijskim stazama na ukupnoj dužini od oko 100 kilometara, s prikazom kulturne i prirodne baštine. Dodana vrijednost projekta je činjenica da se ruta Letenye – Prelog – Ludbreg nadovezuje na sustav EuroVelo cikloturističke mreže.

Točnije, nova ruta uklopit će se u EuroVelo 13 mrežu, cikloturističku stazu čiji je početak na krajnjem sjeveru Norveške, a koja u 10.400 kilometara dužine prolazi kroz 20 europskih zemalja sa završetkom u bugarskom Rezovu.

Ukupna vrijednost projekta je milijun eura. Budžet Grada Preloga je oko 280 tisuća eura, od čega 42 tisuće mora osigurati iz vlastitih sredstava. U sklopu „Happy Bikea“ će se urediti i opremiti odmorište za bicikliste u Oporovcu, definirat će se tri tematske biciklističke rute, poboljšat će se veza s EuroVelo mrežom s hrvatske i mađarske strane granice, ali i organizirati brojna događanja, radionice, kampovi… Voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić. (rp)

Aktualno

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Pomoć obrtnicima u izlasku na sajmove Pet izlagača, međimurskih obrtnika, sudjeluje na 25. Osječkom proljetnom sajmu, a u pripremi su i za skori odlazak na druga sajmena događanja diljem Hrvatske, kao i u München, Mostar te Skopje. To im sufinanciranjem i organizacijom stručnih službi omogućuju u Međimurskoj županiji i Obrtničkoj komori Međimurske županije. Sufinanciranje projekata i aktivnosti

Obrtničke komore provodi se od 2009. godine. – Ovo je tradicionalno potpisivanje Sporazuma i sretni smo zbog iznimno dobre suradnje s Međimurskom županijom te što naši obrtnici mogu na najbolji mogući način predstaviti svoje proizvode i usluge diljem Lijepe Naše – rekao je Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. (rp)

Sufinanciranje projekata i aktivnosti provodi se od 2009. godine

7

Gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak predvodio je 25. sjednicu stručnoga kolegija. Na kolegiju je gradski Odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen da napravi analizu stanja i prijedloga mogućih mjera postavljanja videonadzora na nekoliko lokacija u središtu Murskog Središća. Nakon što budu poznati svi rezultati analize, eventualna investicija financirat će se iz proračuna u 2019. godini. (rp)

Mursko Središće

Vijenci i svijeće na Dan rudara

Međimurska županija i pomurski Hrvati

Aktivna suradnja

Sjednica Mješovitog odbora održana je u Lendavi, čiji je gradonačelnik Antun Balažek predstavio novosti oko kandidature Lendave za Europsku prijestolnicu kulture

teškim uvjetima bio je svakodnevica rudara diljem svijeta, a česte nesreće događale su se zbog loših i nesigurnih radnih uvjeta. U Labinu je 2. ožujka 1921. godine počela pobuna rudara te je proglašena „Labinska republika“. Rudari su uspjeli u kratko vrijeme trajanja Republike organizirati samoupravu, zaštitu i proizvodnju ugljena. (rp)

USR “Sport za sve” Mursko Središće

UREĐENJE

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Nakon što je u Goričanu održano obilježavanje 20 godina djelovanja Mješovitog odbora za suradnju Međimurske županije s pomurskim Hrvatima te izabrano novo vodstvo, članovi Odbora su u Lendavi održali radnu sjednicu.

Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” iz Lendave uskoro otvara vrata novouređenoga Hrvatskoga kulturnog centra “Zrinski”

Aktivnosti

– U 2017. godini održane su dvije sjednice, od kojih jedna svečana povodom proslave jubileja. Na posljednjoj smo odabrali novo vodstvo, ali kako su u međuvremenu održani lokalni izbori, imenovali smo nove članove Odbora. Tijekom godine smo financijski poduprli tri aktivnosti, uređenje budućega Hrvatskoga kulturno-turističkog centra u Lendavi, Festival gibanice i kulture u Szerdahelyu i Festival „Vino i tambure“ u Sumartonu. Pomurski Hrvati predstavili su se u travnju u Čakovcu u okviru obilježavanja Dana Međimurske županije s prigodnim programom – rekao je Josip Grivec, predsjednik Mješovitog odbora.

Suradnja susjednih i prijateljskih krajeva započela je bilateralnim sporazumom 1994. godine, a nastavila se osnivanjem Odbora 15. rujna 1997. godine, na što je posebno ponosan gradonačelnik Općine Lendava Antun Balažek,

Povodom obilježavanja Dana rudara, 2. ožujka, predsjednik Gradskog vijeća Murskog Središća Zvonko Vrtarić, njegova zamjenica Ivana Maltarić, predsjednik Udruge umirovljenika Stjepan Smolak te predstavnici Rudarskog zbora su ispred spomenika rudarima u gradskom parku položili vijenac i zapalili svijeće u spomen na sve rudare. Mukotrpan rad u

koji je okupljanje iskoristio kako bi predstavio projekt kandidature Lendave za Eu-

Nastojanja Lendave podržali su i Međimurska županija, gradovi Čakovec i Mursko Središće te Općina Sveti Martin na Muri ropsku prijestolnicu kulture 2025. godine.

– Lendava svoju priču gradi na širem prostoru koji osim slovenskog Prekomurja uključuje i pogranične regije u Hrvatskoj, Mađarskoj i

Austriji. Našu kandidaturu podržala je i Međimurska županija, kao i gradovi Čakovec i Mursko Središće te Općina Sveti Martin na Muri – otkrio je gradonačelnik Balažek.

Od 2007. godine u rad Odbora uključilo se i Hrvatsko kulturno društvo „Pomurje“ iz Lendave, koje je nakon sjednice sve sudionike odvelo u posjet budućem Hrvatskom kulturnom centru „Zrinski“ u Lendavi. Kako je objasnio Đanino Kutnjak, predsjednik Društva, radi se na projektu uređenja Hrvatskog centra.

Investicija

– Uređenje je prošle godine podržao i Odbor financijskim sredstvima od 10 tisuća kuna, dok je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske odobrio dodatnih 35 tisuća kuna – naglasio je Kutnjak.

Riječ je o jednom od najaktivnijih kulturno-umjetničkih društva Međimuraca u inozemstvu, koje kroz tamburaške i folklorne sekcije te nastupe diljem Slovenije i inozemstva aktivno promovira međimursku kulturu i običaje.

U ime Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine, pohvalio je rad Odbora, a posebno suradnju Središnjega državnog ureda s glavnim akterima i kreatorima prekogranične suradnje. Predstavio je pritom projekte nacionalnih manjina koje Središnji državni ured financira kroz vlastita sredstva, kao i trenutno otvorene i natječaje u najavi na koje pomurski Hrvati mogu prijaviti vlastite projekte.

Održana redovna izvještajna skupština U prostorijama ka f ića sportske dvorane Mursko Središće u petak, 23. veljače, održana je redovna izvještajna skupština USR „Sport za sve“ Mursko Središće. Osim članova Udruge na skupštini je bio gradonačelnik Dražen Srpak, koji je pohvalio Udrugu jer se uključila u aktivnosti koje provode Grad i Turistička zajednica te joj čestitao na postignutim rezultatima u 2017. godini.

Predsjednica Udruge Nada Hoblaj iznijela je Izvješće o radu za 2017. godinu. Naime, protekle godine Udruga je organizirala niz događanja,

a svakako bi izdvojili turnir u boćanju i odbojci. Tajnica Udruge Anica Varga iznijela je financijsko izvješće za proteklo jednogodišnje razdoblje, dok je predsjednica Nadzornog odbora Nada Hoblaj podnijela izvješće Nadzornog odbora, koji je pregledom financijskoga i blagajničkog poslovanja utvrdio da je poslovanje obavljano u potpunosti i u skladu sa Zakonskim propisima te potkrijepljeno popratnim dokumentima i knjigama.

Također, potvrđeno je da članarina i dalje ostaje 80 kuna. (it)

8

Život

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

D. Dubrava: Sabor Udruge veterana i dragovoljaca

Život

Održan je godišnji izvještajni Sabor Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Donja Dubrave. Na okupljanju su osim članova Udruge sudjelovali i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga, tajnik županijskog UDVDRa Dražen Tkalec, predsjednici dru-

gih dobravskih udruga te Mirjana Ribić i Ines Strbad, ravnateljice Osnovne škole odnosno Dječjeg vrtića. Nakon što su predstavljeni i prihvaćeni svi podneseni izvještaji, Dražen Tkalec je prisutne upoznao s pravima branitelja iz novog Zakona o hrvatskim braniteljima.

Druženje je završeno prigodnim domjenkom za sve sudionike. (rp)

Godišnje skupštine međimurskih udruga informatičara

Mladi međimurski informatičari vlasnici su državnih naslova Skupština udruge “Međimurski informatički klub” bila je izbornoga karaktera, pa je dosadašnjeg predsjednika Miljenka Blažeka na čelnome mjestu zamijenio Viktor Lazar Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Udruge „Međimurski informatički klub“ (MIK) iz Čakovca i „Mladi informatičari Strahoninca“ (MIS) održale su godišnje skupštine u prostoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.

Predsjednik MIK-a Miljenko Blažek osvrnuo se na rad tijekom protekle godine i uspjehe mlađih članova na najprestižnijim programerskim natjecanjima.

Naši članovi plasirali su se i na Juniorsku hrvatsku olimpijadu te Hrvatsku informatičku olimpijadu, dok je na državnoj smotri radova Fran Železnjak s radom „Microbit(ka)“ osvojio glavnu nagradu.

Uspjesi

Dejan Drabić

– Ista k nuo bih izniman uspjeh Martina Josipa Kocijana, koji je osvojio prva mjesta na Državnome natjecanju iz informatike i Hrvatskom otvorenome natjecanju iz informatike.

Izborio je i plasman na Hrvatsku informatičku olimpijadu te je u finalnome natjecanju osvojio izvanredno 7. mjesto. Naša je udruga za proteklu godinu od Hrvatskog saveza informatičara primila priznanje za 3. mjesto na državnoj razini u ekipnoj kategoriji za srednjoškolce – istaknuo je predsjednik Blažek.

MIS, FOI i Pučko otvoreno učilište provode informatičke tečajeve za osnovnoškolce Skupština MIK-a bila je izbornoga karaktera, pa je dosadašnjeg predsjednika Miljenka Blažeka na čelnome mjestu zamijenio Viktor Lazar.

Na redovnoj godišnjoj skupštini MIS-a predsjednik Dejan Drabić osvrnuo se na bogat i sadržajan rad udruge s naglaskom na projekt „Škola mladih programera“. Više detalja o projektu prezentirala je njegova voditeljica Sana Đukes. ­– Projekt se sastoji od mnoštva radionica i tečajeva koji se provode kroz ovu školsku godinu, a kroz koje će se oformiti vlastita knjižnica stručne literature namijenjena članovima te će se održati i brojna

Udruga MIS provodi i projekt edukacije romske djece te organizira radionicu „Meet and code“

predavanja. Važan dio projekta čini ulaganje u opremu, kao i pripreme i sudjelovanja na natjecanjima, stoga nam je od velike pomoći bila financijska potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja u visini od 110 tisuća kuna – rekla je Đukes.

Projekti

Među ostalim aktivnostima istaknut je projekt edukacije romske djece, kao i radionice „Meet and code“.

– Usko surađujemo s varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike te Pučkim otvorenim učilištem Varaždin, s kojima provodimo informatičke tečajeve za osnovnoškolce u prostorijama Fakulteta. Vrijedi spomenuti da su većina predavača diplomanti FOI-ja – rekao je Drabić. Članovi udruge ostvaruju iznimne rezultate na brojnim natjecanjima, a Martin Josip Kocijan i Samuel Sobočan osvojili su prvo mjesto na državnoj razini. Posebnost je bio rezultat Samuela Sobočana, koji je ostvario bodova koliko i preostalih šestero natjecatelja zajedno.

– Naši članovi plasirali su se i na Juniorsku hrvatsku olimpijadu te Hrvatsku informatičku olimpijadu, dok je na državnoj smotri radova u sklopu natječaja Hrvatskog saveza informatičara Fran Železnjak s radom „Microbit(ka)“ osvojio glavnu nagradu – zaključio je predsjednik Drabić, koji je najzaslužnijim učenicima podijelio prigodna priznanja i nagrade.

7. oĹžujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Oglas

9

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Novi Centar za dijalizu brine o 160 pacijenata Zahvaljujući novom Centru za dijalizu i terapijskim metodama koje provodi, varaždinski Odjel nefrologije i dijalize među vodećim je odjelima u Hrvatskoj, ističu u Općoj bolnici Varaždin. U novom Centru skrbi se o više od 160 pacijenata kojima je nužna dijaliza ili zdravstvena skrb nakon transplantacije bubrega.

– S obzirom na trend povećanja broja osoba s dijabetesom i hipertenzijom te

zdravlje

povećanja broja pretilih osoba, to su i najčešći razlozi uključivanja pacijenata na dijalizu – kaže Željka Grđan, voditeljica Odjela za nefrologiju i dijalizu OBV-a.

Odjel ima osam liječnika, od čega je petero specijalista i troje specijalizanata, te 29 medicinskih sestara.

– Nedostaje nam još osoblja, pa je timski rad na našem odjelu osnova svega, a sestre obavljaju velik dio posla – ističe liječnica.

Došlo oko 110 pacijenata

Ozljede na ledu

U Općoj bolnici Varaždin tijekom tjedan dana obilnog snijega i vrlo niskih temperatura u Službi za kirurške bolesti primljeno je oko 110 pacijenata koji su pali na ledu.

– Ove je godine nešto manji broj ozlijeđenih nego prošle godine kada je početkom veljače pala ledena kiša pa smo imali čak desetak primljenih pacijenata koji su zahtijevali operacijsko liječenje. Ove smo godine u tjedan dana

imali svega šest pacijenata koji su zahtijevali operacijski postupak, po dva s ozljedama kuka, ramena i potkoljenice – rekao je varaždinski kirurg Domagoj Mlinarić. Većina pacijenata imala je lakše tjelesne ozljede ili prijelome koji su se mogli liječiti gipsanjem i nisu trebali biti hospitalizirani. Uglavnom su to bile starije osobe, kod kojih i manje nezgode, pad ili udarac mogu završiti prijelomom.

Jedan dan života Što bi učinio/la da znaš da imaš još samo jedan dan života? Da znaš da nećeš dočekati sutrašnji dan?

Neki bi pozvali svoje najbliže na poseban ručak, drugi bi učinili ono za što su rekli da će učiniti jednog dana, neki bi otišli u banku podići sav novac i ludo se proveli... A što bi ti učinio/la? Mnogi ljudi razmišljaju što ili tko će ih dočekati s druge strane. Neki ljudi kažu da nema ničega nakon smrti, agnostici kažu da nešto ima, ali oni ne znaju što je to, neke pak vjere uče da ćemo se ponovo roditi kao životinje (reinkarnacija), a Biblija kaže da nas čeka Božji sud te dvije moguće destinacije – raj ili pakao.

Raj podrazumijeva zajedništvo s Bogom, a Biblija ga opisuje na slijedeći način: ‘On (Bog) će otrti svaku suzu s njihovih očiju. Smrti više neće biti; neće više biti ni tuge ni jauka ni boli.’ (Otk 21:4) Pakao podrazumijeva vječno odvojenje od Boga, a Biblija kaže da će tamo biti ‘plač i škrgut zuba’. Mi možemo prihvatiti ono što ‘neki ljudi kažu’, a možemo prihvatiti ono što nam kaže naš Stvoritelj u svojoj Riječi Bibliji. Bez obzira što mi vjerujemo ili ne vjerujemo, činjenica da postoji raj i pakao je neupitna. Ako je tome tako, što bi ti učinio/la da znaš da imaš još samo nekoliko dana života?

Poznavao sam jednog čovjeka koji je bolovao od smrtonosne bolesti i zadnje dane svoga života proveo je u krevetu u strašnim mukama psujući Boga. Bio je nevjernik, a psovao je Božje ime... Kako strašno... Psovati Boga i istovremeno ne vjerovati u njega… Znam jednog prijatelja koji je bolestan i nepokretan leži krevetu, kojem su liječnici rekli da ima još par tjedana života. Ozbiljno se zapitao o sudnjem danu i svojem

Simpozij medicinskih sestara u Svetom Martinu na Muri

Poziv kojim se ponose Na 3. Simpoziju Društva medicinskih sestara primarne zdravstvene zaštite istaknuto je da je neophodno poboljšati sustav praćenja potreba pacijenata, obitelji i zajednice Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva životu! Iako je čitav život bio vjernik i dobra osoba, ovih dana se želi izmiriti s Bogom i primiti kršenje za oproštenje svojih grijeha. Bolest mu je otvorila oči te je shvatio na ne može doći sa svojim grijesima pred svetoga i silnoga Boga! Ne samo to, nego preklinje i vlastitu suprugu i kćer da se također izmire s Bogom!

Moj prijatelj želi da on i njegova obitelj budu s nebeskim Ocem, da budu tamo gdje nema ‘ni smrti, ni tuge ni boli’.

Koliko god smo zdravi, mladi ili stari, doći će dan kad će nam ostati samo jedan dan života. Što ćeš učiniti? Jesi li izmiren s Bogom?

Možeš li sa sigurnošću reći da ćeš biti u Božjem raju? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako proživjeti ostatak života — pročitajte u Svetome pismu.

Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Novoga zavjeta na suvremenom hrvatskom jeziku s velikim slovima za lakše čitanje.

Nazovite nas na 042 311 202.

Društvo medicinskih sestara primarne zdravstvene zaštite Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) odabralo je Sveti Martin na Muri kao lokaciju održavanja 3. simpozija Društva. Trodnevni skup održan je u Termama Sveti Martin sredinom veljače, a na njemu se okupio velik broj medicinskih sestara iz svih krajeva zemlje, uz brojne uzvanike iz Međimurske županije i Zagreba.

Domaćin skupa bila je čakovečka podružnica HUMS-a, a moderatorica simpozija Božena Kapitarić, glavna sestra Centralne dnevne bolnice s kemoterapijom u Županijskoj bolnici Čakovec, koja je 2016. proglašena najsestrom Hrvatske.

Duša sustava

U svom govoru istaknula je da čakovečka podružnica ove godine slavi 50. obljetnicu te da je posao medicinske sestre “stvarni poziv kojim se ponose”.

– Ovo je tek jedan u nizu naših okupljanja u Međimurju.

Ovog smo puta imali potrebu da se okupimo i čujemo segmente ključne u integraciji svih sudionika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a kako bismo poboljšali kvalitetu zdravstvene skrbi – objasnila je Tanja Lupieri, predsjednica Udruge, a dobrodošlicu skupu iskazala je i Draženka Tenšek, predsjednica

jentom, stoga vam hvala na svakoj brizi i toploj riječi. Ljudi pamte vašu emociju – rekao je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Robert Grudić, dok je načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec dodao da su “medicinske sestre duša koja čini zdravstveni sustav” i zahvalio što su za lokaciju simpozija odabrale Sv. Martin na Muri.

Ulaganja

Društva medicinskih sestara upravo je u prilici međusobnog izmjenjivanja iskustava i načina primarne zdravstvene zaštite.

Na skupu je istaknuto da je rješavanja pojedinih problema. neophodno bolje definiranje S druge strane, moderna medicina svakodnevno nameće sve modela sustavnog praćenja veći broj uloga mepotreba pacijenata, dicinskoj sestri. obitelji i zajedniKako se moce. derna me– Medicindicina sve ske sest re Moderna medicina više okresu u prosvakodnevno će sustavu cesu rada primarne kvalitetni nameće sve zdravstvei bitni člaveći broj uloga ne zaštite, nov i mea s ciljem d ici n skog medicinskoj sestri osnaživanja tima. Kroz pojedinca dugogodišnji i obitelji, od rad usavršavavelike je važnoju svoje vještine i sti osnažiti timove i znanja stečena temeljnim obrazovanjem. Jedan od sve potencijalne sudionike u glavnih ciljeva Društva je, primarnoj zdravstvenoj zaštiuz timove domova zdravlja, ti – zaključak je trodnevnog uključiti i sve ostale pružatelje simpozija u Međimurju.

– Vi ste pravi profesionalci usluga, stručna i civilna društva. Snaga stručnih društava i često prvi kontakt s paci-

– Kao osnivači svih zdravstvenih ustanova u Županiji želimo biti primjer dobre prakse, postavljati nove standarde, uvoditi tehnologije, provoditi velike projekte i u tom segmentu veliki naglasak stavljamo na primarnu zdravstvenu zaštitu.

Važno nam je da građani na prostoru bolnice imaju dostupne sve usluge koje u ovom trenutku nudi hrvatski zdravstveni sustav, na najmoderniji, najkvalitetniji i najopremljeniji način, pa stoga i gradimo novu zgradu Doma zdravlja te smo pokrenuli investicije u zdravstvu vrijedne sveukupno oko 150 milijuna kuna. Najvažnije nam je ipak ulaganje u ljude, naše koncesionare, medicinsko osoblje i pacijente. Naši liječnici i medicinske sestre nam to vraćaju višestruko, svojim predanim radom, stručnošću, a i činjenicom da Međimurje nema većih problema s odljevom kvalitetnih djelatnika u zdravstvu – rekao je međimurski župan Matija Posavec.

Zdravlje

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

11

AKCIJI MOBILNE MAMOGRAFIJE U naselju Parag ODAZVALE SE 22 žene Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i Nacionalne strategije za uključivanje Roma provelo je javnozdravstvenu akciju mobilne mamografije u naselju Parag za pripadnice romske nacionalne manjine. U akciji je sudjelovao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Akcija je provedena unatoč lošim vremenskim uvjetima, a odazvale su se 22 korisnice. Slična akcija planira se provesti 18. travnja u Pribislavcu.

– Ova preventivna akcija Romkinjama daje priliku

obavljanja organiziranog probira na karcinom dojke u vozilu s uređajem za mobilnu mamografiju, a sve s ciljem smanjivanja nejednakosti i jaza između zdravstvenog statusa Roma i ostalog stanovništva – ističu organizatori.

– U romskim naseljima želimo provesti i druge akcije, poput osiguravanja automatskog defibrilatora u naseljima koja imaju velik broj stanovnika – rekla je savjetnica ministra zdravstva Tihomira

Ivanda. Uz mamografiju, za korisnice koje su se odazvale akciji organizirano je i besplatno mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, kao i besplatno savjetovanje o tjelesnoj masi i prehrani.

– Aktivnosti se provode u sklopu projekta “Živjeti zdravo”, sufinanciranog iz Europskoga socijalnog fonda, te su usmjerene na poboljšanje zdravlja cijele populacije – napomenula je Renata Kutnjak-Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Razgovor s povodom: Hrvatski dan liječnika

Dr. Smilović: “Poboljšajmo zdravstvo!”

Smilović smatra da bi se odnos prema mladim liječnicima trebao poboljšati. U posljednjih nekoliko godina velik broj njih napustio je Hrvatsku i zaposlio se u inozemstvu upravo zbog loših uvjeta rada.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Hrvatski dan liječnika utemeljen je na spomen 26. veljače 1874. godine, kad je osnovan Hrvatski liječnički zbor. Bila je to osma liječnička udruga u Europi. Osnovana je s ciljem unapređenja medicinske struke na svim razinama.

Tim povodom mladi liječnik dr. Marin Smilović komentirao nam je međimursko i hrvatsko zdravstvo te dobre strane i nedostatke zdravstvenog sustava. Što vas je potaklo na studij medicine, jeste li razmatrali i druge mogućnosti, koliki su utjecaj na vas imali roditelji, a koliko se radilo o čistom interesu za medicinu?

– Tijekom srednje škole zanimale su me prirodne znanosti, većinom biologija i kemija, te sam odlučio upisati medicinu. Želja mi se javila još u osnovnoj školi, prvenstveno zbog roditelja liječnika, koji su utjecali na mene ne u smislu nagovaranja da idem njihovim stopama, nego su me zaintrigirali njihov rad, altruizam i činjenica da pomažeš drugim ljudima, što je u meni probudilo strast prema medicini. Tijekom upisa prijavio sam se samo na medicinu i na stomatologiju kao rezervni plan. Zanimale su me i gluma i glazba, no nisam odlučio krenuti tim putom.

Nakon završetka fakulteta odlučio sam se skrasiti u Međimurju, gdje sam se oženio svojom divnom suprugom Melani, koja je također liječnica, specijalizira dječju i adolescentnu psihijatriju. Imamo dvoje djece: Lauru (4) i Luku (1).

Nakon obavljenog staža u Županijskoj bolnici Čakovec

Odricanje i težak rad liječnika ima i pozitivnu stranu – osjećaj kad pomognete nekome tko je bolestan.

To doista upotpunjuje osobu.

osobama koje žele studirati medicinu je da se odluče Ulaganje u opremu za taj put ako su primarno Kakvo je vaše mišljenje o filantropi i altruisti, spremni zdravstvu u Međimurju i na činjenicu da ih čeka težak fakultet te da će se cijeloga Hrvatskoj općenito?

– Mislim da se u međimur- svoga radnog staža morati skom zdravstvu u odnosu na usavršavati i učiti. Sve to neke druge krajeve dosta ula- ipak ima i jako pozitivnu stranu, a to je osjećaj že u infrastrukturu kad se pomogne i opremu, što ljud i ma koji je pohvalno. su bolesni, Imamo mošto uistinu derne po“Mislim da se u upotpuliklinike, međimurskom njuje osodijagnobu. stičke zdravstvu Pacijent apa rate dosta ulaže u na pr voi sale, no me mjestu mislim infrastrukturu.”

Postoji li da bi se još išta što mogao pobi s t e ž eljel i boljšati odnos poručiti kolegaprema mladim ma ili javnosti? liječnicima. Naime, – Prvenstveno želim pou zadnjih nekoliko godina velik broj upravo mladih ručiti svojim kolegicama i liječnika odlučio je napustiti kolegama da se moramo truHrvatsku prvenstveno zbog diti poboljšati međuljudske loših uvjeta rada te inertnoga odnose, da trebamo pacijenta i loše uređenoga zdravstve- uvijek stavljati na prvo mjenog sustava. Način na koji se sto te da moramo zajedno mlade liječnike pokušava za- pokušati poboljšati zdravdržati je davanje penalizacij- stveni sustav, koji je trom i skih specijalističkih ugovora loše organiziran. Svatko tko s radnom obvezom, što se po- radi u zdravstvenom sustavu kazalo kontraproduktivnim. zna koliko je to iscrpljujući i Stanje bi se moglo poboljšati zahtjevan posao te da briga kad bi se u suradnji državne i o pacijentima traje 24 sata lokalne samouprave mladim svaki dan. Svima nam je liječnicima omogućili bolji u interesu da zdravstvena zaštita u Hrvatskoj dođe na uvjeti za rad.

Biste li preporučili mladi- višu razinu u kojoj će biti zadovoljni i pacijenti i liječnici ma da studiraju medicinu?

– Moja preporuka mladim i ostalo medicinsko osoblje. radiologije.

Marin Smilović sa suprugom Melani te kćeri Laurom i sinom Lukom

Dr. Marin Smilović

radio sam skoro godinu dana na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBPu), gdje mi se iskristaliziralo što bih želio specijalizirati, a to je klinička radiologija u Županijskoj bolnici Čakovec.

Sad sam na trećoj godini specijalizacije, trenutno u sklopu specijalizacije radim u Kliničkoj bolnici Dubrava.

Nakon toga volio bih postati subspecijalizant interventne

Županija sufinancira boravak roditelja uz dijete u čakovečkoj bolnici

Od 1. ožujka 112 kuna manje za boravak uz dijete Međimurska županija donijela je odluku o sufinanciranju boravka roditelja uz dijete u Županijskoj bolnici Čakovec. Župan Matija Posavec odluku je objavio na konferenciji za medije održanoj prošlog tjedna. Prema županovim riječima, zbog mnogih upita građana, njihovih prijedloga i sugestija, predložio je Upravnom vijeću Županijske bolnice Čakovec da preispita cjenik bolničkih usluga. Sa željom “da u teškim trenucima liječenja rasteretiti roditelje dodatnih troškova”, Županija će od 1. ožujka participirati u dijelu troškova njihova smještaja uz dijete. U 2017. godini ostvareno je 1387 noćenja po cijeni od 262,50 kuna te je u tu svrhu ukupan prihod Bolnice iznosio 364.087 kuna. Sad će Žu-

panija plaćati oko 43 posto troška noćenja za svakog roditelja.

– Roditelj će plaćati 150 kuna, a Županija ostatak do pune cijene, dakle 112,50 kuna.

Ako uzmemo u obzir podatke za prošlu godinu, to bi za nas bio trošak od 156.037 kuna i taj ćemo iznos osigurati u županijskom proračunu gledajući ga kao investiciju, ulaganje i pomoć ne samo djeci koja su bez uputnice zadržana u Bolnici već i njihovim roditeljima – objasnio je Posavec.

– Želimo da u potpunom smislu Županijska bolnica Čakovec bude bolnica prijatelj djece, a tako i Međimurska županija. Ovo je jedna inicijativa za humanizaciju liječenja djeteta u Bolnici. Svi roditelji nemaju pravo na uputnicu i boraviti u Bolnici na trošak

HZZO-a, a na ovaj ćemo način omogućiti roditeljima da borave uz dijete u Bolnici po povoljnijim uvjetima. Ovo je još jedan korak u ostvarivanju optimalnih uvjeta za rast i razvoj djece – naglasila je predsjednica Upravnog vijeća Bolnice Sonja Tošić Grlač. Kako su naglasili članovi Upravnog vijeća, konkretnim aktivnostima uvažavaju posebnost i vrijednost svakog djeteta te se i ovim projektom zalažu za njihovu dobrobit i zaštitu, a pritom se ne razdvaja dijete od roditelja. Ovo je nova poruka usmjeravanja proračuna prema građanima u Međimurskoj županiji, a ujedno kreće potpuna rekonstrukcija Odjela pedijatrije te će se do ožujka otvoriti novi Odjel rađaonice i ginekologije u ŽB Čakovec.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Mjesec sigurnog interneta u OŠ Strahoninec Čak 93 % učenika razredne nastave svakodnevno ima pristup internetu, a 77,5 % ima vlastiti mobitel s pristupom internetu. Pokazala je to anketa koja je provedena među učenicima nižih razreda OŠ Strahoninec u sklopu projekta Mjesec sigurnog interneta. U toj je školi veljača bila posvećena sigurnosti na internetu. Projekt su pokrenule učiteljica informatike Vesna Mikulić i pedagoginja Monika Zorčec, a bio je namijenjen prvenstveno učenicima viših razreda. Ove godi-

Školstvo

ne u projekt su uključeni učenici nižih razreda.

Tako su u veljači provedene radionice tijekom kojih su učenici upoznati s dobrim i lošim stranama interneta te posljedicama koje ostaju iza svake napisane riječi. Učenici su izrađivali i materijale koje su izložili u holu školske zgrade, a dio u informatičkoj učionici. Kroz provedene radionice učenici su se upoznali s nekim novim pojmovima i shvatili potrebu pojačanog opreza na internetu.

Posjetili smo Dramsku grupu OŠ Kuršanec

Sami pišu scenarije i glume, vole stare međimurske o

Dramsku grupu OŠ Kuršanec nešto više od 25 godina vodi učiteljica hrvatskog jezika Jasminka Poljanec, koja je istaknula da g govornih vještina, kao i u oslobađanju od treme

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

kako bi starijim osobama uljepšali Dan djedova i baka.

Ne propuštaju ni Dječji tjedan i Majčin dan, a posebno Učiteljica hrvatskog jezika im je drago što ostvaruju Osnovne škole Kuršanec odličnu suradnju s dječjim Jasminka Poljanec više od 25 vrtićima. S njima se najgodina vodi školsku Dram- češće udružuju početkom sku grupu, čiji vrijedni po- prosinca kako bi mališane laznici uveseljavaju ne samo razveselili za Nikolinje. Ove učenike okolnih škola već i su školske godine čak primili mještane brojnih susjednih poziv za izvođenje predstave djelatnicima Hidroelektrane naselja. Čakovec, na koji su se rado odazvali.

Vrlo aktivni Dosad su prilagodili i dva Svake nastavne godine je gotov a mju z i k l a, sve veći broj učenika „Patnje jednog svih uzrasta zavuka“ i „Tri interesiran p r i j at e l j a za Drams Noi ne s k u Teme i dijaloge za arke“, a grupu, najdraobja špredstave predlažu že im njava svi polaznici Dramske je izvovodid i t i teljica grupe. O međimurskim predJ a običajama ispituju stave smink o j e ka Po djedove i bake. govore o ljanec, starim mete je prađimursk im vo zadovoljobičajima, kao st vo v idjet i što su „Čehara“ ili kako djeca romske „Kak je to negda za Božić i hrvatske populacije zajedno marljivo ispunjavaju sve bilo“.

– Volimo odigrati predzadaće – od pisanja i učenja stave koje sami napišemo na teksta do glume.

Dosad su orga n i zi ra l i kajkavskom jeziku. Učenici božićne predstave u školi, ispituju starije mještane, djedove i bake o svim detaljima i tako u svakodnevnom Ove će nedjelje, radu s njima nastaju odlične predstave. Teme i dijaloge 11. ožujka, predlažu svi, od učenika nižih razreda do osmaša. polaznici Najmanje glumimo gotove Dramske grupe igrokaze, osim ako se dogodi da ne stignemo pripremiti nastupati u neku našu autorsku predstaNovom Selu na vu – objasnila je učiteljica.

Odličnu suradnju ostvaDravi, a samo ruju i sa školskim zborom, nekoliko sati koji vodi učiteljica Glazbene kulture Marija Šobak Potočkasnije gostuju u nik. Primjerice, zbor pjeva Strahonincu neku međimursku pjesmu, a Dramska grupa glumi društ venim domovima i mimikom i gestama.

– Ovo je odličan način za naseljima Kuršanec, Šandorovec, Totovec i Novo Selo razvijanje govornih vještina na Dravi. Često nastupaju i oslobađanje od treme. Dio u Strahonincu, a redovno te grupe nisu samo odlikaši posjećuju i Dom za starije i već i učenici koji su slabije nemoćne osobe u Čakovcu ocijenjeni iz hrvatskog je-

PJEVALI I ODRŽALI MODNU REVIJU U Osnovnoj školi Kuršanec krajem veljače održano je pjevačko natjecanje „Najglas“. Sudjelovalo je 11 učenica iz svih razreda škole.

Učiteljica Glazbene kulture Marija Šobak Potočnjak uvježbavala je učenice za nastup, a stručni žiri, koji su činili Marijan Lastavec, Srećko Krištofić i Denis Kos, ocjenjivao je nastupe.

Prema njihovu mišljenju, najbolji glas OŠ Kuršanec ima učenica Lana Janković iz 5. a razreda, koja se

zika. Za njih je takav način oslobađanja u glumi neprocjenjiv, čak i ako trebaju izreći samo jednu rečenicu.

Dolaze nam čak i učenici koji rade prema prilagođenom programu – objasnila je Poljanec.

Jedan od članova Dramske grupe je i Filip Plantak, učenik 8. b razreda, koji grupu

predstavila pjesmom „Ne govori sve na glas“.

Drugo mjesto osvojila je Rebeka Matkun iz 5. a razreda izvedbom pjesme „I have a dream“, a treće Gabrijela Oršuš s pjesmom „Mamine cipele“.

Glas publike osvojila je Lana Vinković iz 8. b razreda s pjesmom „My heart will go on“.

Za vrijeme prebrojavanja glasova učiteljica Jasminka Poljanec pripremila je modnu reviju dugih večernjih

pohađa od trećeg razreda.

Najdraža mu je predstava „Miškecova kmetija“, u kojoj glumi dečka koji dođe u „kmetiju“ i naruči nešto za pojesti i popiti.

– Općenito mi gluma puno pomaže u svakodnevnom životu, najčešće pri upoznavanju novih prijatelja. Volio bih s time nastaviti i nakon

haljina i svečanih muških odijela.

Učenike modele čak su uljepšale profesionalne frizerke i vizažistice koje su svoje slobodno vrijeme odvojile upravo za taj modni događaj.

– Ovo nije prva revija koja je održana u školi. Krenuli smo s „fašničkom“, a nastavili s revijom na kojoj su učenici nosili odjeću s prigodnim tekstom za, primjerice, ribolov, zimu i plažu, a već smo u planovima za sljedeću reviju – navela je učiteljica Poljanec.

osnovne škole – rekao je Filip.

Sljedeći nastup Dramska grupa održat će 11. ožujka, i to na poziv Udruge žena Novo Selo na Dravi, a samo nekoliko sati kasnije nastupaju u Strahonincu, gdje tamošnji pjevački zbor organizira priredbu.

Izvest će predstavu „Nad

lipom 35“ u suradnji sa školskim pjevačima.

Predstavom „Mali princ posjećuje planetu Zemlju i susreće zanimljive ljude“ priključit će se obilježavanju Dana škole, a kako je učiteljica Jasminka Poljanec razrednica 8. b, već su polako i u pripremama za oproštajnu priredbu.

Školstvo

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

13

Učenici iz vratišinca posjetili etnozbirku Društva žena Gornji Kraljevec Učenici 3. razreda Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec posjetili su etnozbirku Društva žena Gornji Kraljevec u sklopu nastavnog predmeta Priroda i društvo. U Društvenom domu u Gornjem Kraljevcu kroz zbirku ih je provela inicijatorica osnivanja etnozbirke i predsjednica

Društva žena Gornji Kraljevec Štefanija Jambrošić. Učenici su imali priliku vidjeti nekadašnji školski pribor, igračke, stare knjige, slike, starinsku odjeću, posuđe, alat i razne druge uporabne predmete, a predsjednica Društva upoznala ih je s njihovom upotrebom. Učenike su najviše

oduševili mali molitvenik sa zlatnim stranicama napisan na njemačkom jeziku, starinske igračke i školska klupa u koju su jedva mogli sjesti. Zaključili su da su djeca bila puno manja nego danas. Predsjednica Društva Štefanija Jambrošić na kraju druženja učenike je počastila slatkišima.

, a najviše običaje

gluma djeci puno pomaže u razvijanju

Počinje energetska obnova u dvjema međimurskim srednjim školama

Školske radionice Graditeljske i Tehničke škole u obnovu!

Ugovor o javnoj nabavi radova na energetskoj obnovi zgrada u iznosu od 6,5 milijuna kuna potpisali su u utorak župan Matija Posavec i direktor tvrtke Međimurje PMP Božidar Žvorc Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

Počinje rekonstrukcija školskih radionica Tehničke i Graditeljske škole Čakovec, koje koristi oko 1400 učenika. U utorak je potpisan Ugovor o javnoj nabavi radova na energetskoj obnovi zgrada, u što će biti uloženo 6,5 milijuna kuna.

– Zahvaljujući rekonstrukciji, godišnje će se smanjiti troškovi potrošnje energenata za 61,07 %, što je velika ušteda za škole – istaknuto je tom prilikom, a Ugovor su potpisali Matija Posavec, međimurski župan, i Božidar Žvorc, direktor izvođača radova, tvrtke Međimurje PMP.

Ulaganja za budućnost

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec, rekao je da je novim ulaganjem nastavljeno saniranje i adaptiranje prostora škole, započeto prije dvije godine.

– Čekali smo dugo, no za šest mjeseci učenici i zaposlenici imat će znatno bolje uvjete rada. Tehnička škola Čakovec bit će u potpunosti pripremljena za idućih 20 godina – rekao je Blažeka.

Zbog planirane rekon-

strukcije radionice zadovoljan je i ravnatelj Graditeljske škole Zvonko Ladić.

– Naša škola ponovno dobiva na važnosti kakvu je imala u prošlosti i mislim da Međimurska županija na najbolji mogući način baš kroz ovakve zahvate, pothvate i investicije pokazuje da brine o strukovnom školstvu u svojoj županiji i

Zahvaljujući rekonstrukciji, godišnje će se smanjiti troškovi energenata za 61,07 % da želi potaknuti razvoj strukovnog školstva i povratak učenika u strukovne škole u Međimurju – poručio je Ladić, koji očekuje i skoru obnovu same zgrade škole.

Di rek tor Međ i mu rske energetske agencije MENEA-e Alen Višnjić najavio je da će se rekonstruirati vanjska ovojnica, zidovi i krovište objekata, ali i stolarija i rasvjeta, a djelomično i sustav grijanja. Inače, projekt pribavljanja potrebne dokumentacije, uz pripreme za investiciju, započeo je još

u listopadu 2016. godine, a završetak rekonstrukcije i ulaganja u energetsku obnovu očekuje se krajem ove godine. Dobivena su i bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od oko 3,7 milijuna kuna, a 1,9 milijuna kuna osiguralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. – Zadovoljstvo mi je potpisati još jedan ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i adaptaciji naših obrazovnih institucija, posebice kada se radi o ulaganju u dvije ustanove koje su ključne u našem daljnjem viđenju prilagodbe obrazovanja tržištu rada. Mi ne čekamo nikoga s reformama

obrazovanja. Sami radimo onako kako najbolje znamo da bismo osposobili našu djecu za siguran, kvalitetan i dobro plaćen posao, a ne za Zavod za zapošljavanje – rekao je župan Matija Posavec.

Najavio je nastavak projekata energetske učinkovitosti na nekoliko međimurskih osnovnih i srednjih škola, ali i drugim ustanovama.

– Radi se na rekonstrukciji Učeničkog doma i Doma umirovljenika, a prijavit ćemo i obnovu Županijske bolnice Čakovec. U ovom trenutku energetska učinkovitost jedini je mogući način prijave projekata kada želite povući europska sredstva – zaključio je međimurski župan.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Kulturni obzor

U galeriji scheier izloženi radovi učenika U prostoru Galerije Scheier u Čakovcu nedavno je otvorena izložba LIK 2018.

Radi se o županijskoj razini natjecanja iz likovne umjetnosti. Ovogodišnja tema je “Mitovi i legende”. U kategoriji 1A za osnovne škole zadatak je bio izraditi skulpturu pomoću metalnih žica. Bila je dozvoljena i upotreba konopa prirodne boje. Učenici su se pokazali iznimno kreativnima. Zadatak u kategoriji srednjih

škola (2A) tražio je dvodimenzionalni likovni izraz na istu temu u tehnici po izboru. Radove su učenici ostvarili na temelju istraživačkog rada o slavenskoj mitologiji. U Galeriji Scheier izložena su 83 rada od 109 pristiglih na natjecanje.

Na državnu razinu upućuje se 10 radova iz kategorije osnovnih škola. Oba srednjoškolska rada također su proslijeđena državnom povjerenstvu.

Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije

Dejan Buvač i Miljenko Zelenbaba na čelu Zajednice u novome mandatu!

Dejan Buvač na čelu je Zajednice od 2006. godine, a u tijeku je njegov četvrti mandat. Na sjednici je u Zajednicu primljena i jedna nova članica – Udruga žena Stanetinec, koja postoji od 2014. godine.

Piše: ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Prošlog tjedna u dvorani „Zrinski“ Scheierove zgrade u Čakovcu održana je redovna, ujedno i izborna sjednica Skupštine Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Jedna je od najstarijih takvih zajednica nastalih na teritoriju Republike Hrvatske. Osnovana je 21. travnja 1995. godine. Članica je Hrvatskog sabora kulture, krovne organizacije amatera s područja kulture u Hrvatskoj. Okuplja više od 70 raznih udruga koje djeluju u kulturi s područja Međimurske županije, kao i pet udruga Hrvata iz drugih zemalja (radi se o udruženjima iz Sumartona, Lendave, Velenja i dvama iz Ljubljane). Upravo na prošlotjednoj sjednici primljena je i jedna nova članica – Udruga žena Stanetinec, osnovana 2014. godine.

Županijske smotre

Zajednica je organizator, suorganizator ili pratitelj većine relevantnih smotri zborova i vokalnih sastava, puhačkih orkestara i limenih glazbi, glumaca amatera, folklora i koreografiranog folklora, tamburaša i slično.

Na internetskim stranicama Zajednice možete saznati sve o Smotri međimurske popevke, Festivalu kazališnih amatera Međimurja, Smotri pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava, Smotri puhačkih orkestara i limenih glazbi Međimurja, Smotri tamburaških sastava Međimurja i drugima. Dosadašnji predsjednici Zajednice bili su Tihomir Benčić, Ivan Goričanec i Dejan Buvač. Potonji je jednoglasnom podrškom na prošlotjednoj sjednici dobio još jedan mandat. Srdačno je zahvalio na ponovno ukazanom povjerenju.

– Izuzetno sam zadovoljan ljudima s kojima radim proteklih godina. Upravni odbor je okosnica rada Zajednice, radimo putem odbora čiji predsjednici čine glavninu Upravnoga, a rezultati definitivno pokazuju da nije dobro da predsjednik radi sam i odlučuje o svemu.

Povećanje Skupština je, na prijedlog predsjednika Dejana Buvača, povećala iznos za prehranu članova na smotrama s dotadašnjih 15 na 20 kuna po članu

Nadam se da će ova zajednica i nadalje raditi na dobrobit svih nas, hvala svima na trudu.

Mislim da služimo kao primjer drugima. Nadamo se da ćemo uskoro uspjeti formulirati Zakon o amaterskoj kulturi, koji je jednom već dospio u fazu javne rasprave. Taj bi zakon trebao

olakšati rad svim amaterima.

Za predsjednika Skupštine udruge također je izabran dosadašnji predsjednik, Miljenko Zelenbaba. Sjednici je prisustvovao i međimurski župan Matija Posavec. Zahvalio je prisutnima na radu u kulturi u ime Županije.

– Mi u Međimurju imamo jako puno stvari kojima se možemo ponositi. Kulturni amaterizam i među tim stvarima zauzima posebno mjesto. Oni koji ne poštuju svoju kulturu i svoju povijest nemaju pravo ni gledati u budućnost. Vrlo se predano radi, osobito na nekim

projektima koji uključuju napore da međimurska popevka do kraja godine uđe na listu nematerijalne kulture UNESCO-a, a pogotovo radimo i na tome da imamo jedan prekrasan muzej nematerijalne baštine.

Skupština je jednoglasno potvrdila prijedlog predsjednika

Dejana Buvača da se poveća iznos za prehranu pri organizaciji smotri s 15 na 20 kuna po članu. Sjednica je zaključena nakon izbora članova Upravnoga i Nadzornog odbora te odluke o članarini, koja je ostala na razini od 150 kuna, kao i prijašnjih godina.

Kulturni obzor

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

15

PRVA PREDSMOTRA “MEĐIMURSKE POPEVKE” 10. OŽUJKA

koncert u selnici

njaka kao što je pokojni akademik dr. Vinko Žganec, koji je tada bio dio stručnog žirija. Međimurska popevka nedavno je postala zaštićeno nematerjalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a radi se i na tome da uđe na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Osim u Donjem Kraljevcu, predsmotre će se održati i u Štrigovi 17. te Fićehazu 24. ožujka.

U povodu Međunarodnog dana žena će se u subotu, 10. ožujka, s početkom u 19 sati održati koncert u staroj školi u Selnici.

Nastupit će Ženska vokalna skupina “Sveti Marko”, tamburaši KUD-a Selnica i gosti iz Slovenije – Jurovski oktet. Prikupljat će se dobrotvorni prilozi koji će se iskoristiti u humanitarne svrhe. Pridružite se i uživajte u ritmu i melodijama selničkih glazbenika i gostiju.

U subotu, 10. ožujka s početkom u 17 sati u sportskoj dvorani osnovne škole u Donjem Kraljevcu bit će održana prva od tri predsmotre 34. smotre “Međimurske popevke”. Njezini začeci vuku korijene iz 1971. godine. Tada su nedelišćanski slogaši, 20. lipnja, održali prvu smotru međimurskih izvornih popijevki. Od samog početka izazivala je veliki interes javnosti, od publike, izvođača do struč-

12. bijenalna izložba Udruženja arhitekata Međimurja

Mlade ideje u suradnji s iskustvom mogu dovesti do odličnih rezultata Župan Matija Posavec je iznio podatak da je Čakovec jedan od rijetkih gradova u široj okolici u kojem se vrlo promišljeno urbanistički planiralo, što čini okolinu izrazito ugodnom za život Piše: ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Svoju bijenalnu izložbu, 12. po redu, prošlog četvrtka u čakovečkom Centru za kulturu otvorili su članovi Udruženja arhitekata Međimurja. Iako se radi o izložbi koja se postavlja tek svake dvije godine, s kontinuitetom od čak 24 godine postala je svojevrsna tradicija i događaj koji publika željno iščekuje. To je bilo vidljivo i po broju okupljenih, koji su gotovo ispunili izložbeni salon Centra za kulturu.

Život i sloboda

– Nasuprot već renomiranim arhitektima s izgrađenim rukopisom, ne može

proći nezapažena pojava novih imena mladih kolega, kod kojih se primjećuje velika želja i energija za djelovanjem u različitim područjima arhitekture. Sudionicima želimo prenijeti poruku da i oni, kao aktivni građani, brigom i ljubavlju prema prostoru mogu pomoći našoj struci da kvalitetnije rješava prostorne probleme te stvara arhitekturu u kojoj se susreću život, sloboda i socijalna odgovornost. Prije svega, htjela bih zahvaliti svima koji su pomogli u ostvarenju ove izložbe, a posebno svim kolegama koji su se joj odazvali i svojim radovima uveličali njezinu raskoš – rekla je predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja

đimurju te da to doprinosi promociji i prezentaciji arhitekture na području Međimurja i okolice.

Predstavljanje

Međimurski župan Matija Posavec i predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja Marina Mrla Marina Mrla.

Okupljenima se obratila i članica Upravnog odbora Hrvatske komore arhitekata

Rajka Bunjevac. Rekla je da redovitost i masovnost izložbe najviše govori o aktivnosti arhitektonske struke u Me-

Autori koji se predstavljaju na 12. bijenalnoj izložbi su Jadranka Grgan-Makovec, Mario Gradišer, Marija Horvat, Tibor Horvat, Lana Jakušić, Blanka Levačić, Bojan Lovrec, Mirna Mikulić, Matija Novak, Bojan Perhoč, Igor Perhoč, Silvija Pranjić, Armin Sovar, Sanda Grgurić-Sovar, Nebojša Subanović, Dorian Šipoš, Marta Turk, Vesna Vrbanec, Reno Vrbanec, Jura Vrbanec i Nevenka Vuković Varga.

Moderatorica programa bila je Marina Oskoruš, vodite-

Začetnik antropozofije i biodinamičke poljoprivrede

ljica filmskih i izložbenih djelatnosti Centra za kulturu Čakovec.

Arhitektica Blanka Levačić govorila je o projektima koje trenutno provodi UAM, a to su „Arhitektura i djeca“, „Moje školsko dvorište“ i „Laboratorij arhitekture“.

Ciljevi projekata su edukacija djece i mladih u prostoru, zapažanje, razmišljanje o prostornim problemima i njihovo rješavanje, poticanje analitičkoga i kreativnog razmišljanja te suradnja svih osnovnih i srednjih škola s arhitektima.

Izložbu je službeno otvorenom proglasio župan Međimurske županije Matija Posavec. Postav možete razgledati do 19. ožujka.

Predavanje povodom obljetnice rođenja Rudolfa Steinera U čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ prošlog je tjedna predavanjem i kulturno-umjetničkim programom obilježena 157. obljetnica rođenja začetnika antropozofije i waldorfske pedagogije Rudolfa Steinera. Program se odvijao u multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan.

Materija i duhovnost

Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu.

Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju.

Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkoga i duhovnog aspekta čovjeka. U tu svrhu razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk.

Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda.

Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju ljudi prehranom unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi te umjetna

zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.

Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu Dijana Posavec najavila je predviđene aktivnosti.

– Povodom 157. obljetnice Steinerova rođenja odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje: govorit će Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama Sveti Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti

o novom terminu. Odlučili smo ovu godinu posvetiti popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.

Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec.

Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je demonstracija terapije zvukom u trajanju od 15 minuta.

16 Dan žena

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Dar primalja budućim majkama za

Nedopustivo je da žene na istim poslovima zarađuju 5 posto manje, a menadžerske plaće su im manje čak 17 posto”

Besplatno predava prirodnom poro

-BARBARA VUPORA ANTOLIĆ

Porođaj je danas do te mjere medikaliziran da zaboravljamo da su že prirodno i bez asistencije Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

BARBARA VUPORA ANTOLIĆ

Dan žena treba biti cijelu godinu Kandidatkinja za predsjednicu SDP-a Varaždinske županije U povodu Međunarodnog dana žena razgovarali smo s jednom od najpopularnijih političarki u Varaždinskoj županiji, Barbarom Antolić Vupora. Ova poznata SDPovka i poduzetnica govori o tome s kakvim se sve izazovima žene susreću u poslu i politici.

Obilježavanje Dana žena uvijek se najviše veže uz SDP. Zašto je tome tako ?

– Jedna od o d l i k a s o c ij a ldemokracije je i zalaganje za ravnopravnost između žena i muškaraca. SDP o tome ne govori samo deklarativno već smo u svojem novom programu predvidjeli „zip model“, po kojem će na izbornim listama naizmjenično biti 5 0 p os to ž en a .

Prva smo stranka u Hrvatskoj koja je napravila ovakav iskorak i vjerujem da će to doprinijeti djelot vornijem radu najviših predstavničkih tijela.

Kako tumačite to što vladajuća koalicija odugovlači s ratificiranjem Istanbulske konvencije ?

– Ova vlada je poznata po tome što ne donosi odluke i reagira samo kad baš mora.

Tako je i s Istanbulskom konvencijom, odnosno Konvencijom Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i obitelji. Nema opravdanja za njezino neusvajanje, a radi se o tome da neke stranke iz vladajuće koalicije koče njezino donošenje plašeći i manipulirajući javnost rodnom ideologijom, koja se nigdje ne spominje. Kome smeta Instanbulska konvencija,

možda nasilnicima u nekim strankama?! Neka nam se jasno odgovori na to pitanje.

Mislite li da je u današnjem društvu biti bolje muškarac ili žena ?

– Biti muškarac je sigurno isplativije u Hrvatskoj jer žene na istim poslovima zarađuju 5 posto manje. Na

SDP je prva stranka u Hrvatskoj koja će na listama imati 50 posto žena

menadžerskim pozicijama situacija je još poraznija jer muškarci u prosjeku imaju 17 posto veće plaće. Generalno, najveća razlika je između plaća od 45 do 54 godine života, kad muškarci zarađuju 13 posto više od žena.

To je apsolutno nedopustivo i protiv takve nepravde ću se uvijek boriti. Jer mi žene ni po čemu nismo lošije od muškaraca i ne treba nas

degradirati i u financijskom smislu. To sigurno jako dobro znaju radnice u tekstilnoj i kožnoj industriji u Varaždinskoj županiji koje rade teške poslove, a primaju i do 50 posto niže plaće od hrvatskog prosjeka. Stoga, da se mene pita, Dan žena treba biti cijelu godinu.

Poduzetnica ste dugi niz godina. Na kakve ste prepreke nailazili kao žena u biznisu ?

Kad sve postignete sa svojih deset prstiju, samo uz veliki trud i predani rad, dnevno ponekad i 16 sati, onda vam nijedna prepreka ne može stajati na putu. Naravno da mi je bilo teže kao ženi, jer kad sam ja počinjala u privatnom poduzetništvu, taj svijet je bio uglavnom rezerviran za muškarce.

Danas se ipak stvari mijenjaju nabolje i sve više žena je na vodećim pozicijama u biznisu. Vlasnica sam velikog doma za starije i nemoćne, sama zarađujem svoj kruh i zapošljavam tridesetak ljudi. Nikad nisam dobila posao ni preko babe, ni preko strica, ni preko stranke, i na to sam neizmjerno ponosna.

Mislite li da je vrijeme da i na čelo SDP-a Varaždinske županije dođe žena ?

Tko god došao, čeka ga mukotrpan posao kako bi se vratilo povjerenje naših članova i sugrađana. Vjerujem da će naši članovi u meni prepoznati osobu koja će od SDP-a ponovno stvoriti pobjedničku stranku koja će raditi na dobrobit naših građana. Sve kolege i kolegice pozivam da mi se pridruže na tom putu.

U povodu Međunarodnog dana žena primalje časte buduće majke besplatnim predavanjem o porođaju na Sveučilištu Sjever. Stručni skup pod nazivom “Vratimo porođaj ženama: fiziologija trudnoće i porođaja” održava se u subotu, 10. ožujka, od 10 do 17 sati i besplatan je za sve zainteresirane. Skup organizira Hrvatska komora primalja – područno vijeće Varaždinske županije u suradnji sa Sveučilištem Sjever i predavačima Katedre za babištvo iz Ljubljane i Antonele Brajković Cesar.

Organizatori ističu da je to dar primalja svim zainteresiranim ženama, budućim majkama, za Međunarodni dan žena.

– Prirodan porođaj je nešto što većina žena priželjkuje i planira, a imati prirodan porođaj, bez lijekova, nešto je za što bi se svaka žena trebala

moći odlučiti. Nažalost, danas je prirodan porođaj bez lijekova sve rjeđi, a porođaj bez bolova postaje standard.

Porođaj je do te mjere medikaliziran da zaboravljamo da su žene stvorene da rađaju, prirodno i bez asistencije.

Svjesne nedostatka informacija o fiziološkom porođaju,

kako kod žena tako i kod primalja, liječnika i ostaloga medicinskog osoblja, odlučili smo organizirati ovaj stručni skup kako bismo im približili fiziološki porođaj i njegove prednosti za majku i dijete – ističu iz Hrvatske komore primalja.

Voditeljice skupa su Erika

Dan žena

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Dan žena

anje o odu

Zaustavite starenje lica morskim mineralima

žene stvorene da rađaju,

Piše: Petra Kolak Đinđić Beauty centar Čarolija Krešimira Filića 78, Varaždin mobitel: 098/168-6705

Spirić, Ivana Živoder, Ana Polona Mivšek i Antonela Brajković Cesar, a na skupu će se govoriti o raznim temama, od ginekološke skrbi i sprečavanja ozljeda u trudnoći do modela primaljske skrbi te prehrane, seksualnosti i tjelesne aktivnosti u trudnoći.

17

Svaka koža ima drugačije potrebe, ovisno o starosnoj dobi, prehrani, klimatskim uvjetima, načinu njege i spolu. Danas klijentice ne samo da traže sigurne i djelotvorne proizvode, nego i proizvode koji djeluju na sva osjetila. Najveće tajne ljepote skrivene su u najvećim dubinama mora. Poznato je da je more izvor života, bogato morskim algama koje zbog velike koncentracije minerala imaju i druga ljekovita svojstva, a posebno sposobnost vlaženja i izuzetne regeneracije kože. Uz to se ovi ekstrakti izvađeni iz mora, kao osnovnog mjesta u kojemu se nalaze izvori života,

iznimno dobro slažu s kožom.

Vaše rješenje za ljepotu je tretman lica s kisikom i mikroniziranim morskim algama nanesenima na kožu kao maska, koja osigurava pravi talasoterapijski tretman. Pažljivo nanesene, poput toplog baršuna na koži, prirodna bogatstva minerala i vitamina se otpuštaju uz nježnu, pročišćujuću toplinu koja uklanja suvišak tekućine i stanični otpad. Ovaj profesionalni tretman sastoji se od rituala čišćenja kože, vraćanja koži energije morskom maglicom, masaže lica, vrata i dekoltea i sp. maske na bazi morskih alga. Birati možete između Sp. maske Anti-stres, Anti-age, Lifting ili Depigmentation – vitamin C. Koža koja se redovito njeguje morskim mineralima otpornija je na utjecaje suvremenog načina života; stres i zagađenje.

Ten postaje svježiji i blistav.

Njegovana koža na taj način, kako vrijeme prolazi, postaje sve otpornija, ljepša i mlađa.

Tajna ljepote je u redovitoj njezi kojom zaustavljate proces starenja kože lica. Jednim tretmanom lice zablista, a redovitom njegom, barem jednom do dva puta mjesečno, vaše lice ne poznaje godine!

S.OLIVER STORE ČAKOVEC KRALJA TOMISLAVA 7 OD 22.03.2018 U GALERIJI SJEVER 2 S V E T O J E L E N S K A C E S T A 25

SSP_0166_125,5x182+3mm_2v.indd 1

COMMA ČAKOVEC, K. TOMISLAVA 22

09.02.18 10:50

18 Dan žena

S retan dan žena !

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Oglas

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

19

20 Sport

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Nakon BUMBAR KUPA na turnir u Ljubljanu

Sport Varaždinci ugošćuju Solin

Nakon što su osvojili prvo mjesto u varaždinskoj Areni na Bumbar kupu, mali nogometaši Škole nogometa Lumen Varaždin već ovog vikenda u Mariboru pokušat će ponoviti uspjeh te tako samo najaviti glavni nastup, koji ih 25. ožujka očekuje u Ljubljani. Naime, Lumeni će sudjelovati na turniru u više kategorija. Uz domaćina Olimpiju, turnir će okupiti i poznate

nogometne klubove iz regije kao što su Crvena zvezda, Vojvodina, Partizan, Dinamo, Maribor i Domžale. Članovi „varaždinskog Atletica“, kako im tepaju zbog njihovih specifičnih crveno-bijelih prugastih dresova, ove su zime od 12 nastupa na turnirima izborili čak 11 finala, a nastupom u Ljubljani završit će ciklus dvoranskih zimskih malonogometnih turnira. (it)

Istok Rodeš vratio se iz PjonGčanga i najavio:

Za četiri godine konkurentan za medalju Varaždinski skijaš na Zimskim olimpijskim igrama u slalomu je osvojio 21. mjesto

NK Varaždin kreće u lov na 1. HNL Susret na gradskom stadionu u Varaždinu počinje u subotu, 10. ožujka, u 15 sati Nakon sedam tjedana priprema nogometaši Varaždina spremno dočekuju drugi dio sezone u 2. HNL. Za proljetni dio sezone varaždinski nogometaši su se pojačali Brlečićem, Baltom, Mezgom i Klapačem.

– Vjerujem da su se sva

Uprava varaždinskoga kluba zadovoljna je odrađenim pripremama i ima visoke ambicije četvorica dobro uklopila u momčad. Klepač i Balta su mladi igrači željni dokazivanja, dok će Brlečić i Mezga svojim iskustvom uvelike doprinijeti momčadi – naglasio je Mario Kovačević, trener Varaždina.

Varaždinci su se u barokni grad vratili iz Biograda na Moru, gdje su odradili minipripreme. Odigrali su tri pripremne utakmice i odradili četiri treninga. Rezultatom 3:0 pobijedili su trećeligaša Primorca iz Biograda na Moru, s uvjerljivih 6:0 bili su bolji od

županijskog ligaša Zlatne luke, da bi u generalki sa Šibenikom odigrali bez golova.

– Zadovoljan sam odrađenim pripremama iako nam vremenske prilike nisu baš išle na ruku – dodao je Kovačević.

Zadovoljna je i Uprava varaždinskoga kluba, koja ima visoke ambicije.

– S razlogom smo doveli nekoliko pojačanja. Cilj je stići do mjesta koje vodi u 1. HNL. Imamo dobar raspored na samom početku i to treba iskoristiti – jasan je Stjepan Cvek, predsjednik NK Varaždin.

U prvom proljetnom kolu momčad Marija Kovačević ugošćuje Solin, šestoplasiranu momčad 2. HNL, koja je u 19 kola skupila 26 bodova, jedan manje od petoplasiranog Varaždina.

Susret 9. kola u Solinu u prvom dijelu sezone završio je 0:0, pa Varaždince čeka neizvjestan susret.

– Neće biti lako. Solin igra vrlo čvrst nogomet, no nema kukanja i plakanja, idemo po tri boda – zaključio je Kovačević.

Susret na gradskom stadionu u Varaždinu počinje u subotu, 10. ožujka, u 15 sati.

Luka Jagačić ponovno odlazi na Island Luka Jagačić, 27-godišnji Varaždinac, nakon dvije godine vraća se na Island. On će braniti boje Njarðvika, koji se natječe u drugom rangu islandskog nogometa (1. Deild).

– Zadnji dan priprema u Biogradu na Moru dobio sam ponudu koja me financijski zadovoljila i odlučio sam otići. Moram zahvaliti Upravi NK Varaždin, s kojom sam sve vrlo brzo dogovorio – rekao je Jagačić, koji je u NK Varaždin stigao prije točno dvije godine.

– Odlazim ponosan. Bilo je mnogo lijepih trenutaka. Stigao sam u Klub kad smo bili na dnu 3. HNL Istok, a danas smo na pragu ulaska u 1. HNL – zaključio je Jagačić, koji je u svojoj karijeri, osim za islandski Selfoss i Varaždin, igrao i za Goricu i Pomorac.

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Varaždinski skijaš Istok Rodeš sa Zimskih olimpijskih igara u Pjongčangu vratio se u Varaždin. U prvoj slalomskoj vožnji držao je 18. mjesto, no na kraju je završio na odličnom 21. mjestu.

– Rezultat je bio u redu.

Nisam došao na Olimpijadu samo sudjelovati. Neki su govorili da je ovo čudo, no to je realno jer dobro poznajem svoje mogućnosti. Sljedeća prilika je za četiri godine – naglasio je Istok, koji nije bio previše zadovoljan drugom Ambiciozni ciljevi vožnjom. u budućnosti – Cijelu sezonu obitelji Rodeš, govorim koja stremi hrvatskim da imam sportašima vrijeme najvišim ciljevima koji su sudjeza drugu lovali na Zimvožnju, no skoj olimpijadi, n i ka ko da s e no jedino su skijaši sve posloži. Prvu bili rezultatski konkusla lomsku vožnju u Pjongčangu odradio sam vrlo rentni – objasnio je Mario dobro, no drugom nisam pre- Rodeš.

Ponosan na Istokov rezultat tjerano zadovoljan – dodao je Rodeš. Njegov otac Mario je gradonačelnik Varaždina istaknuo je da je druga vožnja Ivan Čehok.

– Ovo je velika stvar za Grad bila u vremenu kao i prva, Istok bi ušao među prvih deset na i sve sportaše, odličan rezultat, i pred njim je budućnost. Grad Olimpijadi.

– Šteta, no i ovako ovo je vrlo pomaže koliko može i Istok je dobar rezultat. Svaka čast svim jedan od najboljih ambasadora

Varaždina – rekao je Čehok.

Istok se ove sezone 11 puta našao na postolju u FIS utrkama, no to nije dovoljno da stigne do nižega startnog

Jedan od najboljih ambasadora Varaždina u svijetu broja u utrkama Svjetskoga kupa. Zbog toga se nije uspio plasirati u drugu vožnju.

– Nažalost, postolja u FIS

utrkama nisu bila dovoljna da se dođe do nižega startnog broja u prvoj vožnji, no moramo biti strpljivi – objasnio je Istokov otac, koji sa svojim sinom ima ambiciozne ciljeve.

– Imamo velike planove, a sve ovisi o financijskim sredstvima. Plan je da se ljeti trenira spust u Argentini jer ovako Istok trenira spust u utrkama.

Ovako bi on smanjio prolazno vrijeme u spustu za dvije sekundi i u alpskoj kombinaciji bio bi konkurentan za postolje u Svjetskom kupu – zaključio je Rodeš.

Plivači i plivačice Baroka na 11. Međunarodnome mitingu “Žabac”

Leona Juriša brončana u Zagrebu Plivači i plivačice Baroka nastupili su na 11. Međunarodnome plivačkome mitingu “Žabac 2018.”.

Bio je to peti ovosezonski mini GP, a od 42 starta isplivano je 39 osobnih rekorda! Mlada plivačka nada Leona Juriša u jakoj konkurenciji od 406 natjecatelja razveselila je sve broncom na 100 leđno u kategoriji mlađih kadetkinja.

Ujedno je isplivala i B normu za kadetsko PH u disciplini 200 prsno. Osim nje, još sedam pli-

vačica i plivača Baroka isplivalo je norme za navedeno natjecanje.

Dora Jurak isplivala je B norme na 200 prsno i 100 leđno, Petra Švetak A normu na 200 prsno, Anamarija Zavrtnik A normu na 100 leđno i B normu na 200 mješovito, Luka Štumberger A norme na 200 prsno i 200 mješovito, Niko Balenta B normu na 400 slobodno, Luka Kokotec B norme na 400 slobodno i 200 mješovito, dok je Filip Kukec isplivao A normu u disciplini 200 prsno. (it)

Sport

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Četvrtfinale Rijeka - Centrometal U posljednjem kolu Superlige sastali su se OKM Centrometal i OK Kitro Varaždin.

Domaćini su već bili osigurali ostanak i peto mjesto u ovom dijelu Prvenstva prije play offa, dok su gosti iz Varaždina ostali i dalje na posljednjemu mjestu i ispadaju iz Superlige. U vrlo lošoj

i negledljivoj utakmici, koja nije odlučivala ni o čemu, pobijedili su gosti 3:0 (25:23, 26:24, 25:18). U drugom susretu, koji je izravno odlučivao o šestome mjestu, Sisak je pobijedio Medicinar s 3:2, tako da i Medicinar ispada iz Superlige. Centrometal je na kraju skupio 24 boda, Sisak

21

Varaždinke bolje

20, Medicinar 19, a Kitro Varaždin 9 bodova. Doigravanje započinje 17. ožujka, kada Centrometal gostuje u Rijeci. Parovi četvrtfinala: HAOK Mladost – OK Rovinj, OK Mladost Ribola Kaštela – OK Split, MOK Murska Osijek – OK Sisak i MOK Rijeka – OKM Centrometal.

U 17. kolu 1. HRL za žene ŽRK Zrinski izgubio je od ŽRK Koka.

Rezultat je bio 27:30 (16:16) i bodovi su otišli u Varaždin.

Trener Goran Mrđen pohvalio je atmosferu u dvorani.

– Objektivno i prije tekme Koka je bila favorit, ali smo imali veliku želju ovu tekmu dobiti – rekao je Mrđen.

Na PH ponovno je vraćena kategorija mješovitih parova, u kojoj su ove godine prvo mjesto osvojili Ronald Ređep i Mirela Đurak

Andrej Gaćina i Petra Petek novi su seniorski prvaci Hrvatske

NA PH u lifeclass termama Sveti martin DOMINIRALI VARAŽDINCI

Tri titule ostaju u Varaždinu Petra Petek osvojila je pojedinačno zlato, zlato u paru s Ivanom Malobabić te broncu u mješovitim parovima s Vjekoslavom Zovkom Piše: damir ivančić damir@regionalni.com

Od pet naslova prvaka Hrvatske na najjačem Prvenstvu Hrvatske u stolnom tenisu za seniore i seniorke čak tri idu u Varaždin. Najprije su Ronald Ređep (STK Starr) i Mirela Đurak (STK Dr. Časl) u mješovitim parovima osvojili naslov prvaka, zatim su Petra Petek i Ivana Malobabić (STK Varaždin) osvojile naslov prvakinja u ženskim parovima, te je Petra Petek ponovno osvojila i naslov seniorske prvakinje. Srebrnu medalju donio je Ronald Ređep, u paru s Tomislavom Pucarom, kada su finalu muških parova morali predati meč zbog ozljede Pucara. Brončanu medalju osvojila je još Petra Petek u konkurenciji mješovitih parova s Vjekoslavom Zovkom.

Pojedinačno

U pojedinačnom dijelu natjecanja Andrej Gaćina i Petra Petek osvojili su prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske za stolnotenisače i stolnotenisačice u sportskoj dvorani LifeClass terme Sveti Martin.

Gaćina je i prije Prvenstva slovio za prvog favorita, do finala je sve susrete dobio bez izgubljenog seta, a na kraju je prvak postao lakše od očekivanog. Nažalost, njegov suparnik Tomislav Pucar ozlijedio se u

Završni rezultati Prvenstva Hrvatske Pojedinačno stolnotenisači, četvrtfinale: Gaćina - Arbanas 4:0 (1, 5, 10, 3), Čipin - I. Zeljko 4:1 (-3, 7, 5, 5, 7), Kojić - Zovko 4:3 (7, 8, -12, 4, -11, -6, 5), Ban - Pucar 0:4 (-7, -4, -5, -7). Polufinale: Gaćina - Čipin 4:0 (13, 8, 6, 4), Kojić - Pucar 0:4 (-5, -10, -11, -9). Finale: Gaćina - Pucar 4:0 (bb).

Pojedinačno stolnotenisačice, četvrtfinale: Jeger - Jazbec 4:2 (4, 9, -9, -8, 9, 4), Malobabić - Petek 3:4 (-5, -8, -8, 5, 3, 7, -5), Tubikanec - Arapović 4:0 (6, 7, 7, 8), Pavlović - Đurak 3:4 (-9, -7, -8, 6, 8, 7, -10).

finalu parova te je morao otkazati finale pojedinačnog.

Petra Petek ponovila je uspjeh iz 2016., kada je u Varaždinu osvojila dvostruku krunu. U četvrtfinalu je bila bolja od klupske suigračice i partnerice iz para Ivana Malobabić s 4:3, s tim da je vodila 3:0. U polufinalu je svladala Mateju Jeger s 4:2, a za još jednu titulu bila je bolja od Ivane Tubikanec s 4:0.

– Žao mi je zbog tih mješovitih parova, ali ukupno gledajući ne mogu žaliti, jer sam osvojila dva zlata i broncu. Prvo zlato u parovima, prije dvije godine, osvojila sam s Bojanom, ovog puta na postolju sam s njezinom sestrom Ivanom. S Ivanom u posljednje vrijeme jako dobro stojim, u posljednjih deset susreta sam bila pobjednica. Ali,

Polufinale: Jeger - Petek 2:4 (13, -6, -9, -9, 3, -6), Tubikanec - Đurak 4:1 (7, -2, 9, 12, 8); finale: Petek - Tubikanec 4:0 (9, 9, 9, 8).

Parovi stolnotenisači, polufinale: Zovko/Banek - Arbanas/D. Zeljko 3:0 (6, 7, 7), Vidaček/I. Zeljko - Pucar/Ređep 0:3 (-4, -6, -7). Finale: Zovko/Banek - Pucar/ Ređep 3:1 – predaja.

Parovi stolnotenisačice, polufinale: Đurak/Jeger - Tubikanec/Pavlović 3:1 (9, 8, -8, 3), Bardač/Vukelić - Malobabić/ Petek 2:3 (8, 7, -4, -5, -4). Finale: Đurak/

bez obzira na 4:0, nije to bio nimalo lagan meč. Koncentracija mi je bila jako slaba na kraju dana i hvala Bogu da je današnji dan na ovakav način završio – zaključila je Petra Petek.

Parovi

Vjekoslav Zovko i Mario Banek (Vodovod) u muškoj te Petra Petek i Ivana Malobabić (Varaždin) u ženskoj konkurenciji prvaci su Hrvatske u konkurenciji parova.

Zovko i Banek su do titule stigli nakon što Tomislav Pucar i Ronald Ređep morali predati meč. Naime, Pucar je iskrenuo zglob te je odlučeno da će predati meč u kojem su vodili 1:0.

U konkurenciji stolnotenisačica Petek i Malobabić su s 3:0 bile bolje od Mirele Đurak (Dr.

Jeger - Malobabić/Petek 0:3 (-6, -14, -11).

Mješoviti parovi, četvrtfinale: Zovko/Petek - Bakač/Pavlović 3:2 (8, -8, 9, -8, 10), Banek/Šantek - M. Martinek/Bardač 1:3 (-11, 8, -8, -10), Ređep/ Đurak - Banek/Arapović 3:0 (8, 9, 9), Tica/ Vukelić - Murat/Murat 3:2 (13, 3, -6, -9, 8).

Polufinale: Zovko/Petek - M. Martinek/ Bardač 2:3 (5, -6, 7, -10, -9), Ređep/Đurak - Tica/Vukelić 3:1 (8, -8, 9, 3). Finale: Ređep/Đurak - Bardač/M. Martinek 3:0 (10, 10, 6).

Časl) i Mateje Jeger. – Spremale smo se za taj par dosta dugo, u finalu smo odigrale fenomenalan meč, praktički bez greške – rekla je Petek. Brončane medalje osvojile su Ivana Tubikanec i Andrea Pavlović (Aquaestil) te Klara Bardač (TIS) i Marta Vukelić (Aquaestil).

Mješoviti

Ronald Ređep (Starr) i Mirela Đurak (Dr. Časl) prvaci su Hrvatske u konkurenciji mješovitih parova nakon što su u finalu svladali Klaru Bardač (TIS) i Mislava Martineka (Dugo Selo) s 3:0 (10, 10, 6). Iskusni varaždinski par od četvrtfinala je izgubio tek jedan set.

– Mislim da sam baš ja osvojio zadnje odigrane mješovite parove, i to s Ramić. Drago

mi je da su se vratili mješoviti parovi, lijep poticaj za mlade jer je to olimpijska disciplina.

Imali smo lijepa iznenađenja

Ronald Ređep osvojio je zlato u mješovitom paru s Mirelom Đurak te srebro u paru s Tomislavom Pucarom kroz turnir. Parovi su dobri jer nema favorita, onaj tko je dobar u pojedinačnome ne mora značiti da će biti dobar u parovima.

Već smo jednom igrali zajedno, na SP-u u Japanu. Drago mi je

da se nakon toliko godina još se uvijek “kužimo” – istaknuo je Ronald Ređep, na što se nadovezala Mirela Đurak.

– Ovo mi je posebno draga titula jer jedino još tu nemam.

Nastavit ćemo igrati zajedno, treba sljedeće godine braniti ovaj naslov.

Velik uspjeh i za Klaru Bardač i Mislava Martineka, koji su sretno došli do završnice.

– Nismo se nadali ovakvom uspjehu, ali očito si dosta dobro odgovaramo – istaknula je Klara Bardač.

– Pogodili smo nekoliko glupih poena, nekoliko “prasica” i završili u finalu. Spasili smo ukupno 14 meč lopti, to je zapravo najveći uspjeh danas – rekao je Mislav te završnu riječ dao Klari: – Pojedinačno uvijek gubim fikseve, tako da me ovaj naš rezultat zapravo šokirao.

Toliko smo puta gubili, mislila sam da je nemoguće da ćemo se izvući. Ipak, u parovima je lakše i on me bodri.

Treće mjesto osvojili su Vjekoslav Zovko i Petra Petek te Marta Vukelić i Jakov Tica. Svi osvajači medalja dobili su vrijedne nagrade LifeClass termi Sveti Martin.

Organizatori Prvenstva Hrvatske bili su uz HSTS i STK Starr Varaždin i LifeClass terme Sveti Martin. Kako su svi bili zadovoljni s organizacijom, i sljedeće godine će se održati na istome mjestu.

22 AUTOsti

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

500.000 Fiata 500L iz Kragujevca Petstotisućiti primjerak modela Fiat 500L sišao je s proizvodne trake tvornice u Kragujevcu u Srbiji. Jubilarni automobil je Fiat 500L Cross s 1,6 Multijet motorom u bi-colore narančastoj boji sa sjajnim crnim krovom. Novi rekord potvrđuje uspjeh koji ovaj model bilježi od svog predstavljanja na tržištu 2012. godine. U 2017. godini

Fiat 500L dostigao je udio na tržištu od 22 % u Europi i više od 52 % u Italiji.

Tvornica u Kragujevcu je u potpunosti renovirana i otvorena u travnju 2012. upravo za potrebe proizvodnje modela Fiat 500L, a predstavlja jedan od najsuvremenijih proizvodnih pogona u okviru FCA Grupacije širom svijeta.

Novi rekord potvrđuje uspjeh koji ovaj model bilježi od svog predstavljanja na tržištu 2012. godine

predstavljamo Novi Peugeot 508

Prodaja po top-modelima 1. 1. – 31. 1. 2018. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia

300

8,09%

2

Volkswagen Golf

182

4,91%

3

Suzuki Vitara

128

3,45%

4

Volkswagen Tiguan

105

2,83%

5

Dacia Duster

100

2,70%

6

Škoda Rapid

93

2,51%

7

Volkswagen Polo

91

2,46%

8

Suzuki SX4

91

2,46%

9

Renault Clio

74

2,00%

10 Ford Focus

71

1,92%

11 Ford Kuga

71

1,92%

12 Renault Megane

70

1,89%

13 Dacia Sandero

64

1,73%

14 Toyota Yaris

58

1,57%

15 Renault Captur

58

1,57%

16 ostali

2150

58,01%

UKUPNO

3706

100%

Izvor: Promocija Plus

Radikalna limuzina

Novi Peugeot 508 odlikuje se niskom i kompaktnom konstrukcijom, novim vanjskim dizajnom te Peugeotovim i-Cockpitom

Vremeplov

8. ožujka 1969.

Predstavljen je Pontiac Firebird Trans Am, jedan od najpoznatijih iz Pontiacove serije „muscle cars“ i općenito simbol ove kategorije automobila.

Uključeni su modeli Grand Prix i GTO. Sve je počelo 10 godina ranije s dolaskom mladog Johna DeLoreana. Njegov dolazak je povećao prodaju Pontiaca za 27 posto između 1962. i 1968. godine.

Piše: Dalibor Flajpan Foto: Peugeot

U segmentu limuzina klase D u Europi se već četiri godine bilježi stagnacija tržišta, nakon više od desetljeća bilježenja pada. Velike limuzine ugrožene su sa svih strana sve većim rasponom ponuda i izvedbi, osobito SUV-ova.

Novi Peugeot 508 dobio je f luidne, kupeovske linije, s agresivnim prednjim krajem i dinamičnim stavom. Riječ je o niskom automobilu, visine tek 1,40 m, a odličan dizajn “krije” ukupnu duljinu od čak 4,75 m.

Posebno je naglašen prednji kraj, koji je uz lava u sredini prednje maske dobio i logotip „508” na prednjem dijelu poklopca motora (poput nekada modela 504).

Prednjim dijelom dominira i vertikalni svjetlosni potpis LED dnevnih svjetala. U stražnjem dijelu dominira sjajna crna horizontalna letvica uokvirena stražnjim trodimenzionalnim

Hyundai i20 Style već od 85.990 kn Hyundai je za kupce na hrvatskom tržištu pripremio posebnu ponudu za svoj model i20. Hyundai i20 1.2 DOHC 75 KS, u odličnom paketu opreme Style, dostupan je već od 85.990 kuna te dolazi uz svjetla za maglu, 15” aluminijske naplatke, klimauređaj, upravljač i ručicu mjenjača presvučene kožom, bluetooth, audio MP3 uređaj i još mnogo toga.

Za sve kupce novih Hyundai vozila tu je jedinstveno 5-godišnje jamstvo bez ograničenja kilometraže, za bezbrižnu vožnju, uz jamstvo mobilnosti i godišnje preventivne preglede vozila tijekom jamstvenog roka.

LED svjetlima. Specifičnost nove 508-ice je prtljažnik koji je funkcionalniji (peta vrata) i odlično se uklopio u dizajn novog modela, a ima volumen od 487 litara.

Unutrašnjošću dominira nova generacija Peugeotovog i-Cockpita. Osnovne značajke ove unutrašnjosti su: upravljač kompaktnih dimenzija, veliki HD dodirni zaslon od 10” formata 8/3, instrumentna ploča u visini očiju visoke rezolucije od 12,3”

koja se može personalizirati (šest različitih načina prikaza).

Novi je 508 izveden na poznatoj EMP2 platformi, koja mu osigurava užitak u vožnji, a naravno, opremljen je i najnovijim tehnologijama. Voznim osobinama svakako pridonosi i smanjenje mase (prosječno 70 kg manje u odnosu na prethodnu generaciju). U višim razinama opreme čak je ugrađen i prilagodljivi ovjes, tzv. Active Suspension Control.

U pogledu odabira i kvalitete materijala, bez obzira je li riječ o ukrasima ili presvlakama, uz pažnju koja je posvećena završnoj obradi, čine cjelinu koja putnike privlači svojim udobnim, suvremenim i rafiniranim ugođajem. Novi 508 je opremljen brojnim pretincima, obujma do 32 litre, koji su raspoređeni u kabini, kao i brojnim USB utičnicama.

Novi Peugeot 508 je u skladu s normom Euro 6C opremljen

novom generacijom motora PureTech i BlueHDi (svi s tehnologijom SCR) kako bi po vrijednostima emisije CO2. bio najbolji u klasi.

U benzinskoj izvedbi, u ponudi su dvije nove izvedbe s motorom 1.6L PureTech : PureTech 180 S&S EAT8 i PureTech 225 S&S EAT8 (samo na GT izvedbi). U dizelskoj izvedbi, četiri ponude su dostupne u gami s motorima 1.5L i 2,0L BlueHDi: BlueHDi 130 S&S BVM6, čini početak ponude u gami i jedini s ručnim mjenjačem sa šest brzina; BlueHDi 130 S&S EAT8; BlueHDi 160 S&S EAT8 te BlueHDi 180 S&S EAT8.

Novi Peugeot 508 proizvodi se u tvornici u Mulhouse-u, a francuske tvornice Trémery i Douvrin opskrbljuju Grupu PSA s motorima. Stoga će od svog lansiranja imati oznaku «Origine France Garantie».

Predstavljanje je ovog tjedna na Salonu automobila u Ženevi, a na hrvatsko tržište stiže krajem 2018. godine.

Tri iF design nagrade za Kiju Kia Motors nedavno je osvojila tri prestižne “iF design” nagrade za 2018. godinu, čime je ojačala reputaciju marke koja se temelji na dizajnu. Nova fastback sportska limuzina Kia Stinger, kompaktni crossover Stonic i gradski mališan Picanto dobitnici su

priznanja u kategoriji “dizajn proizvoda”. To je već druga uzastopna godina kako je Kia dobila tri iF nagrade i čak deveta godina zaredom s barem jednom iF nagradom.

Najnoviji hat-trick znači da sada Kia u svojoj vitrini ima čak 15 iF design nagrada.

Vidokrug

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

23

Prelog: glumačke zvijezde u “ČehontijadI”

VIDOKRUG

U Domu kulture Grada Preloga u petak, 9. ožujka, na programu je kazališna predstava „Čehontijada“ u izvedbi Kazališne grupe „Lectirum“.

U glavnim ulogama nastupaju Ksenija Pajić, Barbara Vicković, Zijad Gračić i Mladen Čutura, dok je redatelj predstave Vladimir Gerić.

Ruski književnik Anton Pavlovič Čehov se katkad potpisivao „Čehonte“,

po čemu je predstava i dobila naziv.

Kazališna grupa „Lectirum“ osnovana je 2003. godine s ciljem promicanja dramskih tekstova lektirne vrijednosti. U scenskom nastupu grupa drži visoke kriterije profesionalnosti, od odabira dramskog teksta preko glumačkog ansambla do svakoga pojedinog suradnika.

Cijena ulaznice iznosi 40 kuna. (rp)

BROJ PČELARA U ŽUPANIJI RASTE, A NEKTARA SVE MANJE

Varaždinski umirovljenik Augustin Benko brine o stotinjak pčelinjih zajednica Za uspješno pčelarenje potrebno je osigurati nekoliko uvjeta: znanje i iskustvo pčelara, lokaciju pčelinjaka, jačinu pčelinjih zajednica te najvažniji uvjet - povoljne vremenske uvjete tijekom cvatnje bilja. Optimalna udaljenost pčelinjaka od mednog bilja je unutar tri kilometra. sugovornik.

Za određivanje zrelosti meda koristi pčelarski ručni ili digitalni refraktometar, dok iskusniji pčelari postotak vlage mogu odrediti i “od oka”.

– Ako je zatvorenost saća s medom veća od 65 posto, može se krenuti s vrcanjem – rekao je Benko. Tu poslu nije kraj jer svaki pčelar koji želi staviti svoj proizvod na tržište u svojstvu OPG-a mora napraviti analizu u Odjelu za kontrolu kvalitete meda. Osnovni cilj OKKM-a

Piše: Filip Golubić

Kada je birao hobi kojim će kratiti vrijeme, Augustin Benko iz Varaždina odlučio je spojiti ugodno s korisnim te je odabrao pčelarstvo.

Nabavivši prve košnice nije ni slutio da će dvadesetak godina poslije biti ponosni vlasnik stotinjak pčelinjih zajednica.

“Sok života”

Jedino što vas može spriječiti u bavljenju pčelarstvom su alergije na pčelinji ubod ili pelud. Samo 3 posto ljudi ima alergijske reakcije na ubod pčele, a od toga njih oko 0,8 posto ima anafilaksiju, tešku i ponekad po život opasnu alergijsku reakciju.

– Prije nego što kupi prvu košnicu budući pčelar bi trebalo steći određeno znanje o pčelarenju. A ono se najbolje postiže savjetima mentora, kao i pohađanjem tečaja pčelarstva – naglasio je Benko, od kojeg doznajemo da tijekom 160 sati edukacije polaznici tečaja moraju pokazati teoretsko i praktično znanje.

Dodao je da o porastu broja pčelara najbolje govori podatak da je od 2004. godine do danas samo u Varaždinskoj županiji tečaj za zvanje pčelara završilo nekoliko stotina ljudi.

– Podrazumijeva se da nakon tečaja pčelar mora ostati informiran i širiti svoje znanje čitajući stručne časopise i drugu literaturu – rekao je Benko.

Kupnja meda ipak je najsigurnija na kućnom pragu, od poznatog pčelara

Jedino što vas može spriječiti u bavljenju pčelarstvom su alergije na pčelinji ubod ili pelud, tvrdi Benko

I pčele gladuju

Za uspješno pčelarenje potrebno je osigurati nekoliko uvjeta: znanje i iskustvo pčelara, lokaciju pčelinjaka, jačinu pčelinjih zajednica te najvažniji uvjet – povoljne vremenske uvjete tijekom cvatnje bilja. Optimalna udaljenost pčelinjaka od mednog bilja je unutar tri kilometra. Naime, na većim udaljenostima pčele troše više energije te pri povratku u košnicu troše više hrane nego što je proizvode.

– Zadnjih desetak godina priroda je bila škrta. Proljeća su bila vjetrovita, a ljeta vruća, što je dovelo do isparavanja nektara. U Varaždinskoj županiji provodimo motrenja medenja, koja potvrđuju da su unazad nekoliko godina klimatske promjene

dovele do smanjenja nektarnog potencijala biljaka od 50 do 70 posto. Srećom, ova zima je bila blaga te je omogućila pčelinjim zajednicama obavljanje pročisnog leta, odnosno oslobađanja neprobavljenih ostataka hrane – napominje Benko, koji i

u ovo doba godine ima pune ruke posla.

Naime, svaki pčelar mora preraspodjelom mednih okvira ili dodavanjem šećerne pogače osigurati hranu pčelama. Razvojem njihovih legla dolazi do povećane potrošnje meda, koja povećava temperaturu u košnici.

– Viša temperatura dovodi do rošenja stijenki košnice i toplinskog materijala (kartona), koji treba zamijeniti suhim, kako bi se spriječio razvoj štetnih gljivica – upozorava Benko.

Osim hrane, potrebno je osigurati i vodu u obliku kapljica rose na stijenkama košnice jer pčele u hladnijim danima ne izlaze na pojilice.

Kvaliteta “od oka”

Pr ve količine meda za vrcanje naši pčelari mogu očekivati početkom svibnja.

– To je takozvani proljetni

med, koji nastaje od nektara vjesnika proljeća, cvjetova voćaka i uljane repice. Prije svakog vrcanja važno je da pčelar obrati pozornost na zrelost meda, koja se

Blaga zima omogućila je pčelama pročisni let, tijekom kojeg se oslobađaju neprobavljenih ostataka hrane

određuje postotkom vlage. Imamo nekoliko vrsta meda s različitim svojstvima, pa postotak vlage nije isti. Idealni postotak za sve vrste meda je između 13 i 20 posto vlage – ističe naš

je pružanje usluge pčelarima u području ispitivanja meda suk ladno važećim nacionalnim pravilnicima i EU direktivi.

Pružanjem ovih usluga Odjel pčelarima osigurava potvrdu o vrijednosti njihova proizvoda, a potrošačima garantira kvalitetu i sigurnost proizvoda koji kupuju.

Lažni i pravi

– Time se uklanja najveća sumnja svakoga kupca: je li med prirodan ili je patvoren. Prirodni med sadrži jednostavne oblike šećera, fruktozu, glukozu, između 15 i 20 posto vode, peludna zrnca, proteine, enzime, vitamine i minerale. Nasuprot tome, patvoreni med sadrži samo glukozu ili fruktozu, ali je po boji vrlo sličan prirodnome medu.

Taj lažni ili neprirodni med se dobiva industrijskom proizvodnjom, u kojoj je sve podređeno želji za profitom – zaključuje Benko.

Iako postoji nekoliko narodnih (pučkih načina) za određivanje kvalitete meda, kupnja pravoga, nepatvorenog meda ipak je najsigurnija na kućnom pragu, od poznatog pčelara.

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Najpoznatiji bosanskohercegovački ka

Dino Merlin održao k

– Bilo je odlično. Stvarno vrhunska produkcija – rekao nam je na izlasku Dark Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Najpoznatiji bosanskohercegovački kantautor Dino Merlin u varaždinskoj Areni ponovno je održao koncert za pamćenje. Ovo je bio već treći njegov koncert u Varaždinu, a u subotu, 3. ožujka, stigao je u okviru svjetske turneje „Hotel Nacional“. Bio je to

Pravo ludilo u varaždinskoj Areni zavladalo je pri izvođenju pjesme “Moj je život Švicarska”, no uvertira je bila njegov monolog najljepši dar pripadnicama ljepšeg spola uoči Dana žena, a obožavatelji njegova melosa stigli su iz Varaždina, Međimurja, Koprivnice, Zagreba i susjedne Slovenije, a neki čak i iz Poljske. Merlin je svojom energijom i prepoznatljivom izvedbom ponovno oduševio sve prisutne.

– Divan je osjećaj biti ovdje s vama već drugi put na istoj

turneji – pozdravio je Merlin publiku i koncert otvorio uspješnicom s posljednjeg albuma “Sve dok te bude imalo”. Kasnije je izveo svoje starije hitove „Kad čovjek voli ženu“, „Ne zovi me na grijeh“, „Umri prije smrti“, „Nedostaješ“…

Pravo ludilo u varaždinskoj Areni zavladalo je pri izvođenju pjesme „Moj je život Švicarska“, no uvertira je bila njegov dirljiv monolog.

– Danas kad sam prolazio gradom svi su bili užurbani i to me podsjetilo na Švedsku. Na jednoj šetnici stajala je žena sa psima gledajući na sat, no kada je ugledala nas koji smo trebali proći, pomaknula se u stranu i sve nas vrlo srdačno pozdravila.

Danas u svijetu ima hiljadu mogućnosti za obrazovanje, međutim, vrlo malo je ljudi koji su naučili pristojnost, a upravo to sam povezao s Varaždinom – istaknuo je Merlin, čiji je koncert trajao nešto više od dva sata.

– Bilo je odlično. Stvarno vrhunska produkcija i zbilja smo uživali u koncertu koji je bio za pamćenje– rekao nam je na izlasku Darko iz Varaždina koji je Merlinovim koncertom iznenadio svoju suprugu Jelenu. (it)

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Vidokrug

antautor treći put u varaždinskoj Areni

koncert za pamćenje

ko iz Varaždina koji je Merlinovim koncertom iznenadio svoju suprugu Jelenu.

25

26 Mali oglasi

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

zemljište NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743718. ozn. 588c

VOZILA KUP UJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.4126

ugostiteljstvu, Baseball bar. Iskustvo poželjno.

Mob.: 091/2510-999 ozn.578c TRAŽI se ženska osoba za rad na šanku. Prijevoz i hrana osigurani.

Ostalo po dogovoru.

Mob.: 097/945-9157 ozn.611c CAFFE BAR u Varaždinu traži mlađe muške konobare za rad u caffe baru, tel.: 042/214-355 ozn.549c

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Mob.: 098 744 980 POSLIJE ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

www.atlas-babic.hr

– dva do tri sata. Mob.: 09/897-4656 ozn.915

TRAŽIMO konobare, konobarice, kuhare i pomoćne kuharice, mob.: 098/1743-718 ozn.588c

TRAŽIM ženu za čišćenje i peglanje jedn o m t j e d n o . Sa m o ozbiljne ponude. Mob.: 098/414-128 ozn.855

TRAŽIMO mlađu žensku osobu do 40 g. za čuvanje jednog djeteta od tri godine u Varaždinu, u jutarnjim satima, mob.: 098/1676-957 ozn.950

TRAŽI se konobar/ica u caffe baru u Petrijancu, mob.: 098/941-3527 ozn.870

TRAŽI se osoblje za rad u

Radno vrijeme:

PRIJE

TRAKTOR ZETOR 2511, 72. G. sa kabinom, mase Ferguson 565, 1967. g, kola gumenjak te razna poljoprivredna mehanizacija, mob.: 098/9413527 ozn.870

TRAŽIM knauf majstore i samostalne soboslikare, mob.: 091/250-1040 ozn.586c

Pogrebnik Matije Gupca 31

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

TRAŽIMO žensku osobu za čišćenje apartmana u Malom Lošinju za razdoblje dva do tri mjeseca, mob.: 098/486843 ozn.903

TRAŽI se ženska osoba srednjih godina za održavanje kućanstva (čišćenje, pranje, peglanje, kuhanje ručka) 5 dana u tjednu, od 8,00 do 14,00 sati, subotom

Nedelišće

Imate problema s kralježnicom?

CAFFE BAR u Varaždinu traži mlađeg voditelja/ konobara za rad u caffe baru, tel.: 042/214-355 ozn.549c

POSAO

Pogrebno poduzeće Margareta

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PRODAJEM Passat karavan, 1,9 dizel, 1992.

G, 390 000 km, 1. Vladnik, cijena 1650 €, mob.: 098/932-0638 ozn.952

USLUGA NAJMA automobila Rent-a-car.

Rezervacije na kontakt: 095/514-3323 ozn.783c

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

TRAŽI SE radnik za rad u foto studiu, kao i za samostalan rad na terenu.

Uvjeti: vozačka B kategorije, rad u programu za obradu fotografija, komunikativnost, timski rad. Ponude na mob.: 098/555-677 ozn.792c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c STIPENDIRAMO doškolovanje za vozača C kategorije. Javiti se osobno na adresu Lepoglavec d.o.o., Dravska 53, 40324 GORIČAN ozn.798c FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno.

Mob.: 098/931-2260 ozn.14/4/1

KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale m a n j e g ra đ ev i n s ke radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/6051304 ozn.4798

izvodi nove instalacije, adptacije, sitni popravci, ugradnja vodomjera, mob.: 098/240-071 ozn.923

BU-JAN TIM j.d.o.o.

– i z vo d i m o : n ovo gradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

SVINJE 120 – 140 kg, 1 kg/13,00 kn, moguća obrada. Mob.: 099/4062642 Varaždin, ozn. 710

USLUGA PRIJEVOZA kombi vozilom, selidbe, dostava, najam auto prikolice, mob.: 098/9989637 ozn.942 KERAMIČARSKI OBRT postavlja keramiku i manje zidarske radove, kvalitetno i povoljno, mob.: 095/824-8284 ozn.954 V O D O I N S TA L ATE R

ŽIVOTINJE

PRODAJEM svinje za klanje i svinjske polovice, tel.: 042/741-297 ozn.935 PRODAJU se svinje za klanje uz mogućnost klanja, mob.: 091/5728811 ozn.939 P R O DA JEM s v i n j u za klanje oko 150 kg, može i obrada, mob.: 098/965-3443 ozn.947 PRODAJU se svinje za klanje 120 – 140 kg, tel.: 042/683-680 ozn.924

Obavijest oglašivačima www.regionalni.com

energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade”.

Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup Člankom 24. stavkom 4. istog Zakona ili davanja na leasing zgrade ili njezino- propisano je: ,,Ovlašteni posrednik u ga posebnog dijela pribaviti energetski prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leacertifikat; sing ili u zakup zgrade za koju se izdaje 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, od- energetski certifikat, odnosno njezina nosno primatelju leasinga predati ener- posebnog dijela, koji se objavljuje u megetski certifikat ili njegovu fotokopiju; 3. dijima navesti energetski razred zgrade.

odnosno njezina posebnog dijela.” Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu. Kako je Zakonom o carinskoj službi (“Narodne novine” broj 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. točka 7. propisano: “Poslovi carinske službe su osobito-nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavIjanje trgovine i obavljanje usluga”, nadzor nad provedbom gore navedenih odredbi Zakona o gradnji je u nadležnosti Carinske uprave.

27

Mali oglasi

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

PRODAJEM dvije svinje, svaka cca 130 kg, mob.: 091/577-1620, tel.: 042/641-624 ozn.920 PRODAJU se svinje za klanje. Mogučnost klanja i obrade ili polovice sa dostavom. Mobitel: 099/512-5300 ozn.137—002-01

OSTALO

g sko

g sko

n kci Sa a ć i ljev

na Iva

malioglasi@regionalni.com

u

k Ku

Kuk

ovića

042/290-774

na Iva

cin Sak ića v e j ul

rad a Pre Petr

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Ognjena Price

Bakačeva ulica

enoe sta Š

KREDITNE POZAJMICE u 24 h. Blokada, hrok i cl ne smetaju. 097/6397927 ozn.706c

Varaždin

Regionalni tjednik d.o.o.

Prijamni ured Varaždin

Gradska tržnica

lica

KREDITI – uz osobnu iskaznicu! R.staž 1 mj.

Rješavamo c.l. blokade.

Umirovljenici do 85 g. živ. Expres pozajmice!

Mob.: 092/285-5079 ozn.244c

za male oglase, zahvale i sjećanja

Jelačića

u Uska

PRODAJEM suha drva bukva, grab, piljena na 25 cm. Cijena 160,00 kn po metru sa dostavom na kuću. Zvati na 098/205-672 ozn.882

BEZ OVJERE POSLO DAVCA, do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 0 91/49 0 9 -29 6, tel.: 042/561-291 ozn.568c

Prijamni ured

a Trg bana Josip

Gaja

BOBIĆEVA ind. drva pogodna za centralno i kamin, 900,00 kn.

Mob.: 095/516-5493 ozn.20/4/1

NOVO! 40.000,00 kn BEZ OVJERE POSLODAVCA – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti.

Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

Ljudevita

KOŽ N A S J E D EĆ A garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c

KREDITI

u Aug

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 65,00 kn.

Mobitel: 098/455-313.

Ozn.3a

Radno vRijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice Prolaz Prema Gradskoj tržnici

FOI Varaždinska katedrala

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

SJEĆANJE na drage roditelje

† 25. 2. 2008.

SJEĆANJE

IVAN TENODI

na voljenu

MARIJU IVEK

7. 3. 1998. – 7. 3. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

KRZNAR

MARIJU

SJEĆANJE

5. 3. 2017. – 5. 3. 2018.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama do kraja života.

Tvoji najmiliji

i

SJEĆANJE

JOSIPA

IVAN HORVATIĆ

† 9. 7. 1984.

Vaša ljubav i dobrota prate nas cijeloga života.

70. rođendan † 10. 3. 1948.

Vaši najmiliji

Mir i tišina neka vladaju nad Tvojim grobom, a tugu i sjećanje mi nosimo sa sobom.

Suprug Josip, kći Blaženka, sin Damir, zet Vlado, unuci Tomislav i Ana

Hvala svima koji su u mislima i molitvama s Tobom.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na drage roditelje

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANDRIJA LABAŠ

NADA POZDER

7. 3. 2017. – 7. 3. 2018.

BARBIR

11. 3. 2014. – 11. 3. 2018.

Kada umru oni koje volimo, više ih ne vidimo, ne čujemo, ne osjećamo.

Ali oni ne odlaze zaista, naša srca pamte lik, čuju osmijeh, osjećaju zagrljaj.

U našem sjećanju postaju besmrtni!

Počivaj u miru Božjem.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

MARIJU

7. 3. 2017. – 7. 3. 2018.

Vaša obitelj

AMALIJA POZDER

SJEĆANJE

26. 3. 2015. – 26. 3. 2018.

SLAVKO KOVAČIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE na

11. 3. 1996. – 11. 3. 2018.

Nema Te, al´ tu si u našim srcima i molitvama svaki dan ZAUVIJEK!

Tvoji najmiliji

TEREZIJU VEČERIĆ

Tvoja obitelj

2. 3. 2008. – 2. 3. 2018.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

na

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA ŽMUKA – ETO 8. 3. 2010. – 8. 3. 2018.

5. 3. 2010. – 5. 3. 2018.

SJEĆANJE

Uvijek si u našim srcima i mislima.

na

Sin Mijo, unuk Bojan s Petrom i Katja

STJEPANA ŽMUKA 8. 3. 2010. – 8. 3. 2018.

Hvala svima koji te se sjećaju.

SJEĆANJE

i

MIRKA

† 9. 3. 1996.

S ljubavlju i poštovanjem, obitelj

SJEĆANJE

NADU PURGARIĆ 7. 3. 2015. – 7. 3. 2018.

na voljenu suprugu i majku

TUŽNO SJEĆANJE

U mislima i molitvama s Tobom.

MAJU IPŠA

3. 3. 2016. – 3. 3. 2018.

Boba, Predrag i Miljenko s obiteljima

Nedostaje nam Tvoj zagrljaj, dodir, osmijeh, poljubac...

Nedostaješ nam previše.

SEDLAR

SJEĆANJE

Tvoji roditelji i brat s obitelji

SLAVU

† 3. 3. 2014.

Brat Ivan s obitelji

na

5. 3. 2013. – 5. 3. 2018.

KERETIĆ

Brat Petar s obitelji

FRANJO BAČAN

Naše su molitve uz Tebe, naše su misli sa Tobom, sresti ćemo se opet, jer nismo si rekli zbogom.

na roditelje

I dalje Te se rado sjećamo.

SJEĆANJE

MLADEN KUČKO

VINKA

27. 4. 2010. – 27. 4. 2018.

Uvijek ste u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

i

Vole Te Leona, Lara i Kruno

DORICA

† 5. 3. 2016.

i

VLADIMIR † 5. 3. 1980.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaša djeca s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu kći

MAJU IPŠA

3. 3. 2016. – 3. 3. 2018.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog i voljenog sina, brata, supruga i oca

na voljenu

MIROSLAVA ŠEGOVIĆA 9. 3. 2009. – 9. 3. 2018.

Živiš s nama u svakom djeliću prostora i vremena, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

Tvoja obitelj

MARIJANU NOVOSEL 4. 3. 2009. – 4. 3. 2018.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Pavao, kći Dunja, zet Tomislav i unuke Mirta i Kiara

SJEĆANJE

BOŽENA BERNAT

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

Uvijek u našim mislima i molitvama.

koji je preminuo 20. 2. 2018. u 86. godini života.

Iskreno se zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su na bilo koji način pružili ruku i riječi utjehe.

Zahvaljujemo vlč. Silviju Košćaku na molitvi i riječima ispraćaja.

Ožalošćeni:

12. 3. 2013. – 12. 3. 2018.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANU ŽMEGAČ

15. 3. 2015. – 15. 3. 2018.

Uvijek si u mom srcu, mislima i razgovorima.

Tvoja Danica

SJEĆANJE na

ZVONKA PETERMANCA

4. 3. 2012. – 4. 3. 2018.

3. 3. 2013. – 3. 3. 2018.

U srcima i mislima uvijek si s nama.

S ljubavlju i poštovanjem,

Sin Josip

Tvoji: supruga Ljerka, sin Igor, kći Marina, zet Kristijan i unuci Ivan i Noa

JULIJA TOMIĆ-CAR

kći Ljiljana, zet Franjo, unuke Tajana i Nikolina te praunuci Fran, Jana i Petar

Počivao u miru Božjem.

Voli Te mama

na moju dragu mamu

ZAHVALA

STJEPANA ŠPIRANCA

Pust je i prazan svijet otkad Te nema Majo moja.

Bol je ista, a danas još i teža, a život koji teče, moju ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Mali oglasi

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV nezaboravnom

29

SJEĆANJE na

JOSIP FRIŠČIĆ

MARINA GRUBIŠIĆA

7. 3. 2017. – 7. 3. 2018.

† 2006. – 2018.

Zauvijek živiš u našim srcima i mislima.

U srcima i mislima uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

Tvoji: mama, tata, Smiljana i Karlo

SJEĆANJE SJEĆANJE

ANA BOGOVIĆ

12. 3. 2004. – 12. 3. 2018.

na roditelje

Zauvijek u našim mislima i srcima.

LONCU

ŠTRLEK

Radomir, Sanja i Milivoj

Počivaj u miru.

SJEĆANJE

Od ekipe iz prolaza Gradske tržnice

GABRIJELA MIHALIĆ

ZAHVALA

10. 3. 2015. – 10. 3. 2018.

povodom smrti našeg supruga, oca, djeda i brata

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama do kraja života.

ANTUNA MARČECA

Obitelji Magdić i Mihalić

MIRKA

4. 3. 2011. – 4. 3. 2018.

EMU

25. 5. 2015. – 25. 2. 2018.

Na vašem grobu tišina, samo vjetar latice njiše i govori nam, nema vas više.

Vaše obitelji Vrbanec i Mumlek

koji je preminuo 27. 2. 2018. u 76. godini života.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Veliko hvala susjedima, prijateljima, kumovima, rodbini i djelatnicima Niskogranje Knežević koji su okitili odar cvijećem i ispratili pokojnika na vječni počinak.

i

na naše mame

Veliko hvala vlč. Petru Golubu na dirljivim riječima.

Ožalošćeni: supruga Štefica, kći Draženka, sin Dražen, snaha Ksenija, zet Mladen, unuke Mateja, Martina i Vedrana s Nikolom te praunuka Lea

POSLJEDNJI POZDRAV našem dedeku

ANTUNU MARČECU

Neće Te izbrisati vrijeme niti sakriti tama, zvijezda si naša koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoje unuke Vedrana, Mateja, Martina i praunuka Lea

TEREZIJU POTOČNJAK † 6. 3. 2000.

i

JELU TELEBAR † 10. 3. 2017.

Vaša djeca i sestre s obiteljima

DARKO SLATKI

BORIS ŠILEC

† 8. 3. 1997.

† 9. 3. 1984.

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenog oca i sina

TUŽNO SJEĆANJE

IVICU KOVAČIĆA

na

11. 3. 2014. – 11. 3. 2018.

STJEPANA MOŽANIĆA

SJEĆANJE

Život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

na našeg dragog supruga, oca i djeda

Tvoj sin Valentino, tata i mama

Sestra Katarina Novak s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

voljenoj

LOVRO ZAGOREC

† 1957. – 2017.

MLADENA ŽETKA 28. 2. 2008. – 28. 2. 2018.

Hvala svima koji ga se sjećaju i obilaze njegov grob.

Ljubica, Natalija i Ivana

DARINKI FILIPAČ

7. 3. 2007. – 7. 3. 2018.

Ostat ćeš nam uvijek u srcu.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: Zora, Dunja i Sonja s obiteljima

Tvoja obitelj

3. 3. 2005. – 3. 3. 2018.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Mirek, Ti si samnom u radosti, tuzi, smijehu, suzi i molitvi.

KATARINA PISKAČ

MLADENA SVETECA

3. 3. 2017. – 3. 3. 2018.

2. 3. 2015. – 2. 3. 2018.

Ožalošćeni: suprug, sin, snaha, unuci i praunuci

Godine prolaze, a sjećanje, tuga i bol ostaju u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoja mama i brat Nedeljko s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

MIRKA DREVENA

Tvoja Marija i Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

ANTUNA TENKO

11. 3. 1998. – 11. 3. 2018.

Bolno je bez Tebe 10 godina biti i u srcu tugu kriti.

Tvoja supruga Antonija, sinovi Damir i Mladen i kći Mirjana sa svojim obiteljima

SJEĆANJE na

ZVONKA POFUK (BONAC) 7. 3. 2001. – 7. 3. 2018.

na

na dragog prijatelja

MARIJANA ZEBECA

IN MEMORIAM

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

MLADEN SVETEC – NONO

3. 3. 1993. – 3. 3. 2018.

Uka Mehmet i Robi Lukačević

2. 3. 2015. – 2. 3. 2018.

S ljubavlju.

SJEĆANJE

IVAN VUKEŠIN

5. 3. 1993. – 5. 3. 2018.

Bol ne prestaje, tuga ne nestaje, samo sjećanje ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga s obiteljima

Tvoja obitelj

Hermina, Barbi i Zigi

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

JOSIPA GUNZI

9. 3. 2014. – 9. 3. 2018.

SJEĆANJE na tetu

MARIJU SEKAČIĆ 3. 3. 2017. – 3. 3. 2018.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji: Kišić I. i Kišić M.

SJEĆANJE na dragu prijateljicu

MILKU ŠUPUT dipl. ing. arh.

16. 2. 2017. – 16. 2. 2018.

Marina

Kažu da je život samo jedan, a tamo gdje si Ti taj je vječan. Čekaj me na toj stazi gdje ćemo se sresti i opet sretni biti.

Ja bez Tebe svako jučer, svako novo danas, sutra, bol je neprolazna.

Tvoji najmiliji: supruga Franciska, kćeri, zet i unuci

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

s raznih strana

M. Središće: besplatni koncert za Dan žena Povo dom Me đunaro dnog dana žena u srijedu, 7. ožujka, Grad Mursko Središće svim pripadnicama ljepšeg spola daruje besplatan koncert Globus benda. – Drage žene, izvedite sebe i svoje prijateljice, kćeri, majke, bake i tete na ovaj čaroban koncert te provedite romantičnu glaz-

benu večer u najsjevernijem gradu, a supruge, zaručnike, dečke i prijatelje molimo da ne zauzimaju mjesta u Centru za kulturu „Rudar“ jer je koncert namijenjen isključivo ženama – poručuju iz Grada. Koncert će biti održan u dvorani Centra za kulturu „Rudar“ s početkom u 19 sati. (rp)

Povodom Dana ružičastih majica

Učiteljice OŠ Belica: “Djecu valja poticati na rješavanje problema komunikacijom!”

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj se obilježava od 2013. u spomen na incident iz jedne kanadske škole, u kojem su podršku zlostavljanom učeniku kolege iskazali odijevanjem majica ružičaste boje

Kanadski incident

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

šao u ružičastoj majici. Njegovi prijatelji David Shepherd i Travis Price reagirali su tako što su kupili 50 ružičastih majica Na inicijativu Centra za i dijelili ih uokolo iskazujući edukaciju i prevenciju nasilja mu podršku.

U Osnovnoj školi Belica Dan prije pet godina u Hrvatskoj je pokrenuto obilježavanje Dana ružičastih majica obilježili su i ružičastih majica – Nacional- prvašići – 1. a razred s razrednicom Vesnom Herman nog dana borbe prote 1. b razred i njitiv vršnjačkog hova razrednica nasilja. „Pink Gordana Turk.

Shirt Day“, Djeca su pjesmom Ovime su učikako je poi plesnim pokretima teljice ukazapularno pokazala koliko su le na važnost nazvan, poučavanja obilježaradosna te da svoj komunikava se pomir i veselje žele ciji i borbe sljednje protiv nasilja srijede u dijeliti s drugima među vršnjaciveljači. Već ma od najranije godinu dana dobi. Učionice nakon utemebeličkih prvašića ljenja ušao je u bile su ispunjene ružičastim gotovo sve škole, vrtiće i druge javne kulturno-obra- rekvizitima – od samih majica do torbi, panoa, papirnatih zovne ustanove. srca… Djeca su pjesmom i plesnim pokretima pokazala Prvašići protiv koliko je većina njih radosna nasilja S obzirom na to da je zbog te da svoje veselje i mir žele vremenskih neprilika 28. ve- dijeliti s drugima.

Vršnjački edukatori Udruge ljače i 1. ožujka odgođena nastava, u većini škola Dan „Zora“, koja promiče nenasilje ružičastih majica održan je 2. i ljudska prava, povodom Dana ili 5. ožujka. Majice inače sim- ružičastih majica u sklopu boliziraju podršku borbi protiv projekta „Aktivni mladi protiv nasilja, u spomen na incident nasilja“ snimili su i video kojim koji se odigrao u jednoj ka- su poslali poruku podrške žrnadskoj školi. Naime, Chucka tvama vršnjačkog nasilja, ali i McNeilla zlostavljali su neki motivirajuće poruke onima školski kolege zbog toga što je koji su svjedoci nasilja no ništa prvog dana nastave u školu do- ne poduzimaju.

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj se obilježava od 2013. u spomen na incident iz jedne kanadske škole, u kojem su podršku zlostavljanom učeniku kolege iskazali odijevanjem majica ružičaste boje – Ako vidiš da je netko žrtva, zaustavi vršnjačko nasilje zajedno sa svojim prijateljima ili upozori odrasle na nasilje.

Upravo vi možete zaustaviti nasilje stvaranjem okruženja

Projekt “Aktivni mladi protiv nasilja” provodi Udruga “Zora” s partnerima u kojem se nasilje ne prihvaća.

Pomognite svojim prijateljima i stvorite sigurno okruženje za sve! – poručuju mladi eduka-

tori Udruge „Zora“.

Projekt „Aktivni mladi protiv nasilja” provodi Udruga „Zora“ kao nositelj, a partneri su joj: Graditeljska škola Čakovec, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Gospodarska škola Čakovec, Tehnička škola Čakovec, Udruga za rad s mladima „Breza“ iz Osijeka, Centar za kulturu Čakovec i Centar za socijalnu skrb Čakovec s podružnicom Obiteljski centar Međimurske županije. Sufinanciraju ga Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Redovna sjednica Skupštine Kluba

Aeroklub Međimurje i ove godine priprema Air Show Aeroklub Međimurje nedavno je održao redovnu godišnju sjednicu Skupštine. Otvorio ju je predsjednik Aerokluba Zlatko Železnjak, a vodio dopredsjednik Dragutin Prprović. Izvješća za 2017. godinu i planove za tekuću godinu po dnevnom redu iznosili predsjednik Železnjak, voditelji sekcija Leonardo Belović, Zoran Braniša, Goran Cmrečnjak i Damir Horvat, blagajnik Siniša Palašek i predstavnik Nadzornog odbora Zlatan Novak. Klub je prošle godine proslavio 70 godina postojanja.

lure coursing

Osim aeromitinga, na aerodromu u Pribislavcu održat će se još jedna zanimljiva manifestacija. Naime, u subotu, 7. travnja, ćete imati prilike sa svojim hrtom ili psom slične pasmine sudjelovati u lovu na umjetni mamac (tzv. „lure coursing“). Ovo međunarodno kinološko natjecanje u organizaciji zagrebačkoga Kluba hrtova i Hrvatskoga kinološkog saveza održava se šesti put. Na CACIL-u Čakovec sudit će Boštjan Kogovšek iz Slovenije i Helge Kronsteiner iz Austrije.

Posebno su istaknute i prilično uspješne realizacije prošlogodišnjeg aeromitinga – Air Showa 2017., kao i RC Model Air Showa 2017. Ove su manifestacije prepoznate u široj javnosti, kojoj je nedavno

objavljen i datum ovogodišnjeg Air Showa – 10. lipnja (nedjelja). Nakon što su prihvaćeni izvještaji i planovi, prisutnima su se obratili gosti.

Bili su to zamjenik načelnice Općine Pribislavec Krunoslav

Kamenić, dopredsjednik Udruge hrvatskih veterana i dragovoljaca Međimurske županije Mladen Tkalčec i predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske županije Željko Medved. Potonji se posebno osvrnuo na probleme oko financiranja i rada u djelatnosti tehničke kulture te edukaciji i motivaciji mladih. Kao općenit problem istaknuo je i neshvaćanje važnosti tehničke kulture.

Gosti su pohvalili Aeroklub i dosadašnji rad članova te obećali podršku u budućim aktivnostima.

S raznih strana

7. ožujka 2018., br. 79 || Regionalni tjednik

Kotoriba: izborna Skupština mažoretkinja Mažoretkinje Kotoribe održale su izbornu Skupštinu, na kojoj je novi dvogodišnji mandat povjeren Tatjani Hunjadi Toplek. Nova tajnica je Marta Vojvoda, a blagajnica Vinka Novak. Predsjednica je zahvalila na ukazanom povjerenju, dok je prigodnim darom zahvalila dosadašnjoj tajnici Ivanki Žinić i blagajnici Vlasti Horvat Sabol, koje su te funkcije ob-

našale punih 12 godina. Kotoripske mažoretkinje okupljaju pedesetak djevojčica koje plešu u četiri dobne skupine: seniorke, kadetkinje, dječji sastav i minime. Prošle godine imale su velik broj nastupa diljem Međimurja, ali i šire. Sudjelovale su prvi put na Regionalnom prvenstvu u Jastrebarskom, gdje su kadetkinje osvojile odlično 7. mjesto. (rp)

31

Skupština ribiča “Štuka” Sportsko ribolovno društvo “Štuka” iz Donje Dubrave u svom je Ribičkom domu održalo redovnu godišnju izvještajnu skupštinu. Osim članova Društva skupštini su prisustvovali i općinski načelnik Marijan Varga, predstavnici ostalih dobravskih udruga i predsjednici susjednih ribolovnih društava. Predsjednik dobravskih ribiča Andrej Horvat istaknuo je da se tijekom 2017. godine broj članova kontinuirano povećavao, što je znak da se u Društvu dobro radi. Kako bi privukli što više mladih među ribiče, tijekom travnja će SRD „Štuka“ posjetiti mališani iz Dječjeg vrtića „Klinčec“. (rp)

rođeni:

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775 UPRAVA Sandra Hrman GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Djevojčice: Zejna Marčec, Eva Novak, Franka Kerman, Mura Tkalčec, Tessa Toplek, Vita Kolarić, Leni Krištofić Dječaci: Teo Blažeka, Vito Jambrešić, Noa Žerdin, Eliot Valpatić, Nikola Srša, Teo Vlašić

VJENčANI:

Ivana Gal i Dejan Horvat, Ines Lovrec i Patrik Novak

Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

Umrli:

Margareta Rodek r. Jakupak, Marija Balažin r. Peter, Franciska Gašparić r.

Balažin, Vladimir Patafta, Klara Zobić r. Bratuša, Biserka Kralj r. Dvanajščak, Matilda Čisar r. Golubić, Mijo Hranjec, Terezija Talan r. Čemerin, Josip Vadlja, Milka Mesarić r. Tišlarić, Ivan Vidović, Franc Babič, Luka Sabo, Valburga Benčik r. Ambruš, Rafael Petric, Ana Goričanec r. Matoša, Dušanka Vrbanec r. Kozjak, Štefanija Krnjak r. Križnik, Kata Baranić r.

Novak, Marija Lakuš r. Lončarić, Margareta Maltarić r. Habuš, Marija Novak r. Radiković, Dinko Bertapelle, Zdravko Zadravec, Marko Milković, Jasminka Koren-Ovčar r. Koren

VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa.

Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - STIŽE PROLJEĆE! Tijekom utorka ujutro još malo susnježice ili mokrog snijega. Poslijepodne smirivanje. Temperatura u noći oko nule, a tijekom dana bi mogla narasti do 3 ili 4 Celzijeva stupnja. U srijedu ujutro je moguć slab mraz. Tijekom dana izmjena oblaka i sunčanih razdoblja, a ponegdje je moguće i malo slabe kiše, veća šansa se čini ujutro i opet navečer dok bi sredina dana trebala biti uglavnom suha.

U četvrtak blago i toplo pa će se snijeg sve brže otapati. U petak se očekuje još više sunca, a trebalo bi biti suho. Bit će još toplije nego u četvrtak pa se jutarnja temperatura očekuje između 0 i 4°C, a najviša dnevna temperatura bi mogla biti između 12 i 15°C. Za vikend prognostički izračuni pokazuju daljnji porast temperature pa nam dolazi jače zatopljenje. Izmjenjivat će se oblaci i sunčana

razdoblja. U subotu uglavnom suho, a u nedjelju je tu i tamo moguća slaba kiša, uglavnom navečer.

Subotnja temperatura se očekuje između 13 i 16°C, a u nedjelju popodne možda uhvatimo 1819 Celzijevih stupnjeva u plusu jer će južina biti još izraženija. Naravno, dobro je redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 5.3.)

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 7. ožujka 2018., br. 79

U nedjelju “Mažoretkinje Nedelišća i gosti” Mažoretkinje Nedelišća ove nedjelje, 11. ožujka, domaćice su tradicionalnoga, već 17. programa „Mažoretkinje Nedelišća i gosti“. U sklopu programa predstavit će se velik broj mažoret timova, a publika će moći uživati u simpatičnim koreografijama mažoret vrtića i dječjih sastava, veselih mlađih kadetkinja, rasplesanih starijih

kadetkinja i juniorki te seniorki Mažoretkinja Nedelišća. Po običaju neće nedostajati ni neobičnih koreografija iznenađenja. Program će se održati dvorani Nacionalnoga gimnastičkog centra „Aton“ od 17 sati, a u plesnim točkama će sudjelovati više od 300 mažoretkinja. Pokrovitelj programa je Općina Nedelišće. (rp)

Plesni program mažoretkinja održat će se od 17 sati u dvorani Nacionalnoga gimnastičkog centra “Aton”

Priprema “Pikača” I ove godine pozivaju se pojedinci, udruge, organizacije, kritičari i svi ostali dugog jezika, oštrog pera, dobre volje i s malo slobodnog vremena na suradnju u realizaciji humoristično-satiričnog lista „Pikač“. Grad Prelog poziva sve zainteresirane da na veseli, kritički način prikažu svoje stavove o aktualnostima u gospodarstvu, politici i društvu. Radovi se primaju do 15. ožujka na e-mail adresu list.pikac.prelog@gmail.com te poštom ili osobno u Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti, Glavna 35, Prelog. (rp)

Udruga iz Macinca razveselila sumještane

Članovi “Maxence” darivali najmlađu i najstariju mještanku Najmlađa mještanka Macinca je Ana Sagate, koja je u nedjelju, 4. ožujka, napunila tri mjeseca, dok je najstarija stanovnica Terezija Sklepić, rođena 9. listopada 1924. godine. Članovi Udruge razveselili su ih prigodnim poklon-paketima.

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Udruga „Maxenca“ iz Macinca na ovogodišnjem je Međimurskom fašniku za masku Macinski pozoj osvojila prvo mjesto i novčanu nagradu organizatora, Turističke zajednice Grada Čakovca. Članovi Udruge odlučili su dio nagrade iskoristiti za kupnju prigodnih poklona te darivati najmlađega i najstarijeg stanovnika Macinca.

U 2017. godini u Macincu je rođeno jedanaestero djece, tri djevojčice i osam dječaka, što se u mjestu nije dogodilo od 1990. godine. Stoga se može reći da je prošle godine Macinec doživio pravi mali „baby boom“. Najmlađa stanovnica Macinca je Ana, koja je svoje roditelje Maju i Ivana Sagate dolaskom na svijet razveselila 4. prosinca. Obitelj s najmlađom stanovnicom Macinca posjetile su članice „Maxence“ Magdalena, Vesna i Sanja.

– Ugodno smo iznenađeni posjetom i gestom „Maxence“. Nismo na to gledali na

“Pinkleci” u CZK-u organiziraju “LiDraNo reprizu” Kazališna družina „Pinklec“ i ove godine organizira „LiDraNo reprizu“, što znači da će skupni i pojedinačni dramskoscenski nastupi osnovnih i srednjih škola koji su predloženi za ovogodišnji susret LiDraNo biti ponovno prikazani publici.

Osnovne škole predstavit će se sa skupnim i pojedinačnim nastupima.

Na daskama čakovečkog Centra za kulturu zajedno će nastupati učenici OŠ Štrigova i PŠ Stanetinec s predstavom „Dedek i repa“, čija je mentori-

ca Božena Kralj, te učenici OŠ Sv. Juraj na Bregu s predstavom „Događa li se ovo i vama“ predvođeni mentorom Alenom

Barbićem. S pojedinačnim izvedbama predstavljaju se učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, recitiranjem poezije “Popevke za kaj“, a

uvježbavao ih je mentor Božidar Vadlja. Od srednjih škola predstavit će se polaznici Tehničke škole Čakovec s monologom „Ivona, kneginjica od Burgunda“, čije je glumačke vještine otkrila nastavnica Nevenka Mlinarić, i skupnim nastupom „Arhitektura sreće“ iste mentorice. Učenici Srednje škole Čakovec izvest će skupni nastup „Ti si kriva“, za što ih je pripremala mentorica Ivana Kos. Cijeli program održat će se u subotu, 10. ožujka, od 11 sati, a ulaz je besplatan.

takav način, ali nam je drago da je baš naša kći Ana najmlađa stanovnica Macinca – otkrili su roditelji Maja i Ivan.

Potom je uslijedio i posjet najstarijem stanovniku Macinca, pa su se Magdalena, Marija i Slađana uputile Tereziji Sklepić, 94-godiš-

njakinji koja u obiteljskoj kući živi s kćeri Anđelkom i zetom Josipom Marciušom.

Terezija je rođena 9. listopada 1924. godine te je ponosna baka unuka Zdenka i prabaka praunuka Valentine i Doris. Na pitanje koji dio života joj je ostao u posebno lijepom sjećanju, vitalna

Karikatura

Terezija nije dvojila: – Najljepše godine života bile su u mladosti, kada sam bila članica Pjevačkog društva Macinec. Tada se puno družilo, popevalo, putovalo i bilo je nekaj posebno, makar ne bilo lefko i nigdar je ne bilo dosta penez, a čuda se delalo – rekla je Terezija.

crta: Željko Pilipović