Gutenbergova galaksija i hrvatski PRVOTISAK

• Jedan od središnjih događaja hrvatske kulturne povijesti bio je ulazak Hrvata u Gutenbergovu galaksiju, tj. galaksiju tiska. To postignuće dugujemo hrvatskim glagoljašima koji su 22. veljače 1483. g. otisnuli Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjigu, tj. hrvatski Prvotisak.

• Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, prve europske tiskane knjige 1455. te samo devet godina nakon prvoga rimskog misala na latinici i latinskom jeziku (1474.). Hrvatski je Prvotisak otisnut uglatom ili hrvatskom glagoljicom s tekstom na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku.

• Godine 2023. obilježava se 540. obljetnica hrvatskoga Prvotiska. Svečana promocija novoga izdanja hrvatskoga Prvotiska održana je 20. veljače 2023. u predvorju

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski Prvotisak

• Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska otisnuta knjiga.

• Dovršen je 22. veljače 1483. godine, a u hrvatskoj pisanoj baštini poznat je i kao Prvotisak.

• Misal je jako važan za hrvatsku kulturnu baštinu, on je ključna knjiga bogate povijesti hrvatske pismenosti.

• Prvotisak je prva tiskana liturgijska knjiga koja nije na latinskome jeziku i nije na latiničnome pismu.

• Misal je još značajniji zato što je tiskan na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, a ne na latinskom, i to glagoljicom.

• Prva doba hrvatske pismenosti vezana su uz hrvatski crkvenoslavenski, jezik čija je osnova jezik glagoljičnih knjiga koje su sa sobom u naše krajeve donijeli učenici Ćirila i Metoda krajem IX. stoljeća.

• Prepisujući te knjige, Hrvati su unosili jezične elemente čakavskoga, ali i kajkavskoga. Tako je puk te knjige i hrvatski crkvenoslavenski jezik – nasuprot latinskoga jezika –doživljavao kao vlastiti, kao svoj jezik.

Naši su glagoljaši očito raspolagali iznimno sposobnim ljudima, znali su i mogli prikupiti materijalna sredstva i sami su imali dovoljno učenih ljudi koji će se pobrinuti da se odaberu i urede tekstovi misala, pribave dobra glagoljična tiskarska slova i vrlo lijepo složi tekst u nekoj od tiskara tadašnjeg središta europskoga tiskarstva, Veneciji.

Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. prvi je put predstavljen hrvatskoj javnosti 1971. godine jednosveščanim izdanjem koje je uz faksimil Misala ukoričio i nekoliko znanstveno-stručnih priloga o njemu. Godine 2023. obilježava se 540. obljetnica hrvatskoga Prvotiska. Zato su Mozaik knjiga, Katedra Čakavskog sabora Roč, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Staroslavenski institut odlučili proslaviti tu obljetnicu novim izdavačkim pothvatom, novim faksimilnim izdanjem Misala u tri sveska.

• Gutenbergova je Biblija - latinska Biblija koja je na Tridentskom koncilu (1546.) proglašena obvezatnom za cijelu Katoličku Crkvu, zvana Vulgata, prijevod Biblije s izvornih jezika na pučki latinski jezik, koji je ostvario naš velikan duha - sv. Jeronim 389. g. Primjerak prve tiskane Biblije na pergamentu, koji se danas čuva u Berlinu, jedan je od najljepših ilustriranih Biblija.

• Gutenbergov tiskarski stroj i prva tiskana Biblija upisani su u registar baštine svjetskih djela.

• Otkriće pomičnih slova koje se za svijet znanosti može mjeriti samo uvođenjem brojčanog sustava

• Ovom je Biblijom, do danas jednim od najljepših tiskanih djela, Gutenberg dokazao da je tiskanjem, novim umijećem pisanja (lat. nova forma scribendi), moguće napraviti knjigu koja je estetski isto tako vrijedna kao i knjige koje su bile u ono doba ispisane prekrasnim rukopisom (kaligrafijom).