KUĆA ROSENFELD,

Mesnička 1

• Slobodni prostori ostavljeni su samo između prvog i drugog, te osmog i devetog prozora drugog kata, čime je izbjegnuta monotonija fasade.

• Uz bogatu ornamentalnu dekoraciju prvog i drugog kata, između prozora trećeg kata na konzolama je postavljeno osam ženskih figura u obliku pune plastike ispred kaneliranih pilastara.

• Skulptura muze Uranije nalazi se kao treća skulptura po redu na pročelju kuće Rosenfeld u Mesničkoj 1.

• Muza Uranija posvećena astrologiji i astronomiji, u jednoj ruci drži kuglu ili nebeski globus, a u drugoj ruci drži simbol astrologije i astronomije - radijus.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Rimska božica cvijeća, proljeća i plodnosti FLORA jedna je od najranijih božanstava rimske mitologije.

• Ženski lik koji se pojavljuje na pročelju zgrade u Mesničkoj 1 prikazuje Floru a u literaturi se poistovjećuje s božicom Proljeća.

• Skulptura Flore je u kontrapostu koja lijevom rukom pridržava himation i buket cvijeća, dok u desnoj uzdignutoj ruci drži vijenac.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Najade su prema grčkoj mitologiji bile vodene nimfe kojima su bili posvećeni potoci, rijeke, fontane i izvori.

• Skulptura s pročelja Mesničke 1 šesta po redu s lijeva na desno predstavlja božicu Izvor.

• Prikazana je u poluaktu s prebačenim himationom preko lijeve noge pridržavajući ga lijevom rukom. Desna ruka je savijena u laktu prema ramenu i u njoj drži rog.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička

1

• Talija koja predstavlja muzu komedije i bukolike, zaštitnica je glazbe, plesa, pjesme.

• Desno od skulpture koja prikazuje Izvor nalazi se skulptura muze Talije na pročelju Mesničke 1.

• Talija je još jedna skulptura obučena u himation s lijevom nogom u blagom raskoraku prema naprijed.

• U lijevoj ruci drži komičnu masku dok u desnoj lagano ispruženoj ruci drži svitak.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička

1

• Zadnja skulptura u nizu s pročelja Mesničke 1 prikazuje zamišljenu muzu Polihimniju koja je bočno okrenuta, ogrnuta u himation.

• Ime za muzu Polihimnija nastalo je spajanjem dvije grčke riječi, a to su poly što znači mnogi i hymnos što označava himnu. Smatra se muzom zaštitnicom lirske poezije, himni, zbornog pjevanja, ozbiljnog pjesništva, ali i pantomime, agrikulture i geometrije.

• Svi kipovi na ovoj su zgradi restaurirani u obnovi zgrade

2016.-2018., kada je božica

Uranija dobila ruku koja je godinama stajala odlomljena.

ZGRADA HRVATSKO–SLAVONSKOG GOSPODARSKOG DRUŠTVA, Trg Republike Hrvatske 2-3

Palača Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (danas Pravni fakultet) na Trgu

Republike Hrvatske 2-3 sagrađena je 1877./1878. prema projektu Franje Kleina.

Treći kat zgrade je dodan 1922. – 1924., prema projektu Velimira Stiasnyja.

Neorenesansno glavno pročelje raščlanjuje središnji rizalit s balkonom na prvom katu.

Na ogradi balkona četiri su ženska alegorijska kipa, zamijenjena 1967. kopijama.

Kipovi predstavljaju Hore, tj. četiri Godišnja doba. Redom s lijeva na desno stoje: božica PROLJEĆE, božica LJETO, božica JESEN i božica ZIMA.

Uz glavnu zgradu nalaze se i dva simetrična bočna paviljona. Iznad tih paviljona nalaze se zabati. U sredini zabata nalazi se grb, a s njegove lijeve i desne strane okruženi su dvjema sjedećim ženskim skulpturama.

Na glavnoj zgradi, u zabatima iznad prozora na drugom katu, nalaze se girlande, koje su na središnjem rizalitu raspoređene u nizu. Danas je ovo zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Skulptura Flora/Proljeće koja se pojavljuje na pročelju zgrade na Trgu Republike Hrvatske 2 i 3 stoji prva na balustradi balkona kad gledamo s lijeva na desno.

• Umjetnost renesanse uglavnom prikazuje božicu Proljeće s girlandom od cvijeća prebačenom preko prsa.

Obučena je u hiton i ogrnuta himationom koji pridržava lijevom rukom dok desnom drži vijenac od cvijeća koji joj je prebačen preko tijela. Bosih nogu i raspuštene kose s krobilom koji je postavljen visoko prema naprijed.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Skulptura identificirana kao

Ljeto – božica Cerera, pojavljuje se kao druga skulptura na balustradi balkona zgrade na Trgu

Republike Hrvatske 2 i 3.

• Ogrnuta je peplosom kojeg pridržava desnom rukom, a lijevu ruku drži ispod haljine na boku i s desnom nogom stoji na blagom povišenju. Kosa je zavezana u opuštenu punđu.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Pretposljednja skulptura koja stoji na balustradi balkona na

Trgu Republike Hrvatske 2 i 3 je božica Jesen (Bakho).

• Stoji u kontrapostu, ogrnuta u himation kojeg pridržava desnom rukom, dok u lijevoj ruci pridržava naramak jesenskih plodova (jabuka). Kosa joj je opušteno zavezana s kovrčavim pramenovima koji joj padaju preko lica i niz vrat prema leđima.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Posljednja skulptura božica

Zima (Vulkan) s balustrade balkona na Trgu Republike

Hrvatske 2 i 3 je dinamična figura.

• Položaj tijela i himation ocrtavaju pozu koja naglašava skulpturu u pokretu. Lijeva noga je u iskoraku prema naprijed. Preko ramena i glave ima kožu lava kojom je ogrnuta i koju pridržava lijevom rukom dok je desna ruka zabačena iza, kao da pokušava uhvatiti nešto što joj se nalazi na leđima.

Zgrada Hrvatskog Narodnog

KAZALIŠTA, Trg Republike Hrvatske 15

• Godine 1880. započinje gradnja nove kazališne zgrade na poticaj Izidora Kršnjavoga, a koja je povjerena bečkim arhitektima Hermannu Helmeru i Ferdinandu Fellneru, prema odluci tadašnjeg bana Khuena- Hédérvaryja na današnjem Trgu

Republike Hrvatske.

• Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je car Franjo Josip I. pred brojnim

Zagrepčanima i gostima iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.

• Klesarske radove na zgradi izveo je Ignjat Franz, a skulpture na pročelju Weyr i Völkl. Nije poznat autor četiriju poprsja – na pročelju (Ivan Gundulić i Junije Palmotić), istočnoj (Dimitrije Demeter) i zapadnoj strani zgrade (Vatroslav Lisinski).

• Neoklasicističko pročelje Hrvatskog narodnog kazališta sastoji se od raznih arhitektonskih elemenata. Prvo što uočimo su korintski stupovi pri ulazu na glavna vrata i na pročelju zgrade.

• Od skulptura na krovu (uglavnom veseli Puti, Eroti), oko kartuše s hrvatskim grbom postavljena su i dva mitološka lika, Muze dramske i glazbene umjetnosti - Talija i Polihimnija. Jedna puše u trubu a druga drži antičku kazališnu masku. Ispod grba je dekoracija u obliku lavlje glave s girlandama.

Portal Maksimira, ulaz u park

• Glavni ulaz u najveći i najljepši zagrebački perivoj Maksimir, pravi je povijesni i kulturni biser, a izgrađen je 1841. godine. Novi portal je postavljen 1867. godine. Klein je nešto kasnije postavio na portal ulaza u park Maksimir dvije skulpture, božicu Floru i božicu Pomonu.

MAKSIMIR, ULAZNI PORTAL,

Maksimirska cesta 125

• Projekt za objekt nije sačuvan, no arhitektonsko rješenje podsjeća na djelo Franje Kleina pa mu se portal stoga i pripisuje.

• U gornjem, završnom dijelu, dva glavna pilona (potpornja) spaja masivan nadvratnik.

• Bočno ispod nadvratnika, na svakom od velikih pilona nalaze se edikule s kipovima ženskih personifikacija cvjetanja i plodnosti, tj. skulpture dviju rimskih božica, Flore i Pomone