SUBOTA, 15.8.2015.
FESTIVALSKI BILTEN
Ekipa filma "Psi" na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala
1
2
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
U Ljetnom kinu prikazan film "Ljubav i prijateljstvo" U okviru programa Open Air sinoć je prikazan film LJUBAV I PRIJATELJSTVO, američkog reditelja Whita Stillmana. Riječ je o ekranizaciji epistolarnog romana "Lady Susan", književnice Jane Austen. Priča je to o mladoj udovici Susan Vernon, koja odlazi na imanje Urednice: Dijala Hasanbegović, Lejla Kalamujić; Novinari: Marinela Domančić, Namir Ibrahimović, Segor Hadžagić, Emina Adilović;
rođaka svoga pokojnog muža kako bi se sklonila od glasina o svojim flertovima koje se šire po visokom društvu. Svoju posjetu Susan koristi i kako bi pronašla budućeg muža svojoj kćerki. Publiku u punom Ljetnom kinu pozdravili su i reditelj filma Whit Stillman, te glumac Tom Bennett.
Oficijeni fotografi: Senad Gubelić, Jasmin Brutus, Amer Kuhinja, Muhidin Živojević, Damir Hajdarbašić, Adi Kebo, Samir Cacan, Admir Dervišević;
Izbor i obrada fotografije: Damir Hodžić; Prevod: Diwan prevodilačka agencija; Dizajn: BOOM Produkcija; DTP: Zorica Pandžić
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
3
Takmičarski program - igrani film
Breme života Livada (Turska, 2016) Režija: Cemil Ağacıklıoğlu Uloge: Serkan Ercan, Ilgaz Kocatürk, Kenan Bal, Hale Akınlı, İlyas Özçakır Tarik brzo vozi od Istanbula ka unutrašnjosti Turske. Vožnja traje dugo i nužna je; sve nade u spas poslovanja polaže u porodično zemljište koje bi mogao prodati. No, kod rodne kuće (smještene između autoputa i pruge - gdje buka automobilskih motora i klepet vozova nadglašavaju zvukove prirode) su roditelji penzioneri i mlađi brat Emre koji se još nije spreman osamostaliti. Znajući da traženjem zemljišta porodici uzima mnogo, a sebi možda neće ni pomoći, Tarik oklijeva zahtijevati. Kad to i izgovori svjestan
je da neće moći nastaviti život kakav je imao. Zemljište će mu otac prepisati, ali će morati preuzeti i brigu o mlađem bratu koji s njim ide u Istanbul. U svom trećem igranom filmu - LIVADA, čija će međunarodna premijera biti večeras u okviru ovogodišnjeg SFF-a - Ağacıklıoğlu pažljivo kreira filmske likove, suptilno prikazuje socijalna raslojavanja u današnjoj Turskoj i u pokretima tijela i izrazima lica pokazuje kako se stvarno likovi osjećaju. Tokom cijelog filma (osim pri samom završetku filma) likovi ne izgo-
varaju glasno šta žele, osjećaju, u kakvim su problemima - podrazumijevaju (posebno Tarik) da je njihov problem najvažniji i da ga treba hitno rješavati. Zatavarujući se i prešućujući istinu proizvode čitav niz novih problema koji ozbiljno narušavaju njihove odnose. U filmu je jako važna i Tarikova žena koja se nikako ne pojavljuje već je samo prisutna kroz odgovore glavnog lika koje izgovara dok priča preko mobitela. Izgleda da je na njen nagovor on nerado
došao u rodno selo. Kao što svoj život nije mogao izgraditi u turskoj provinciji tako ni rješenje svog problema ne može naći tu. Očajnički potez samo je neizgovoreno saznanje kako bi mu bilo bolje da je ostao, da nije otišao u veliki grad. Tu, stiješnjen između ceste i pruge, imao bi više slobode i manje odgovornosti. Ovaj nepovratni život prevelik je teret da ga sam nosi, a još je teže što ga nema s kim podijeliti. Namir Ibrahimović
Takmičarski program - van konkurencije
Historijsko breme U istom vrtu (Turska, Rumunija, Mađarska, SAD, Australija, Indija, Španija, Italija, Švedska, 2016) Režija: Ali Asgari, Adrian Sitaru, Alexandre Rockwell, Rolf De Heer, Gurvinder Singh, Chema García Ibarra, Roger Deutsch, Sergey Bodrov, Andrej Landin Uloge: Paul Elia, Deniz Akdeniz, Anais Lilit, Arthur Darbinyan... Omnibus U SVOM VRTU, koji će biti prikazan kao prvi od tri filma Takmičarskog programa - van konkurencije, tematizira armensko-turske odnose obremenjene genocidom s početka XX vijeka. Podijeljeni u tri tematske cjeline, osam kratkih filmova, iz različitih uglova propituje današnje stanovnike koji su porijeklom iz Armenije ili Turske (osim prvog u nizu - "Infiltrator" Gurvindera Singha, koji tematizira indijsko-pakistanske odnose) žive i susreću se u različitim dijelovima svijeta od Amerike preko Evrope do Australije.
Sumnjičavosti, nepovjerenje, predrasude, različiti uglovi pogleda na istu stvar, ljutnja, empatija i razgovor, defiliraju pred filmskom kamerom i mogu biti vezani za bilo koji identitarni dio filmskih likova, ne samo u vezi s njihovim nacionalnim identitetom. Armenija, Turska, njihovi neusaglašeni pogledi na historiju ostaju u dalekoj pozadini, nešto što se nosi kao obaveza, a pred publikom je čitav niz drugih problema - nositi se s bolom gubitka djeteta, uklopiti se u društvo gdje žive trenutno, otkrivati lična moralna načela, boriti se protiv dronova koji pucaju po ljudima, spašavati tuđe živote...
U osam - devet segmenata vidimo i različite filmske žanrove - dokumentarni, naučno-fantastični, drama i melodrama, komedija... Autori koncepta su dali krajnju slobodu režiserima da sami izaberu ugao iz kojeg će posmatrati zadatu temu, dopuštajući im da ona bude samo u tragovima prisutna. S druge strane, govoreći o ljudskom bolu, željama, težnji, sreći, porodici, autori prizivaju i žrtve s početka XX vijeka kada je turska vojska počinila strašan zločin nad Armenima. Pojedinačne sudbine nadvikuju brojke i definicije; svaka, pa i najmanja patnja važnija je od velikih priča i historijskih podataka. Namir Ibrahimović
4
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
5
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Takmičarski program – dokumentarni film
Fil Kino otok (Hrvatska, 2016) Režija: Ivan Ramljak Ponekad se na filmskim festivalima desi da se pojave dva filma sa vrlo sličnom temom. Lijepo je kada ih organizator može smjestiti u jedan termin i dati gledateljima priliku da u njima zajedno uživaju i da ih uporede. Tako ćemo uz film KINO, LJUBAVI MOJA pogledati kratki dokumentarni zapis Ivana Ramljaka nazvan KINO OTOK, u kojem je padanje kina u zaborav promatrano iz ugla hrvatskih otočana. Ramljak je razgovarao sa šest osoba čije su živote odlasci u otočka kina u djetinjstvu i mladosti učinili sadržajnijim i bogatijim. Slušajući kako svako od njih otvara sličnu, a ipak dovoljno drukčiju riznicu sjećanja, prisjetit ćemo se lijepih, romantičnih, prastarih filmova i doba kada je odlazak u kino bio obiteljski događaj. Žašto su ljudi išli u kino? Neko zbog scenarija, neko zbog glumaca, neko zbog glazbe, neko zato što nije imao šta drugo
da radi, neko zbog čiste ljubavi prema pokretnim slikama – a poneko kako bi susreo simpatiju, razmijenio s njom tajni pogled i skriveni dodir. Glasove čujemo, ali lica ne vidimo. Umjesto njih, na ekranu se smjenjuju nekadašnje kino-sale u prilično lošem stanju. Neke su potpuno zapuštene, slolice su polupane, natpisi se obrisali ili odlijepili sa vrata, zavjese su poderane i jasno je da više ne služe nekadašnjoj svrsi. Neke su pretvorene u streljane ili sale za satove yoge, u drugima se upjevavaju klape, u trećima probaju limene glazbe...
ali nigdje se više ne prikazuju filmovi. Lirične fotografije vonjaju na Mediteran i odišu tugom zaborava i propadanja a kroz glasove provejava nostalgija – malo za kinom, a malo za mladošću. Kako reče jedan od aktera, TV je dobio bitku protiv filma pružajući gledateljima neprekidan niz plitkih sadržaja i zaglupljujući ih. A film nije samo puka zabava, on u čovjeku još kako zna ostaviti trag. Tačno. Baš za takvim filmovima već dvadeset dvije godine traga i Sarajevo Film Festival. Marinela Domanćič
Svijet koji izumire
Kino, ljubavi moja (Rumunjska, Češka, 2016) Režija: Alexandru Belc
Prije sloma komunizma u Rumunjskoj, ova je zemlja imala četiri stotine kina u posjedu državne tvrtke „Romania film“. Kako su kino-dvorane mahom bile u centralnim, prometno frekventnim dijelovima gradova, mnoge su unosno prodate i njihova originalna namjena pala je u zaborav. Neke su oronule do stanja ruševine, baš kao ona u kojoj se djeca sa početka filma zabavljaju čerečenjem arhaičnih filmskih traka, ali tridesetak ih je još uvijek u funkciji. Kino „Dacia“ u Piatra Neamtu jedno je od njih. Nekada popularno i često prebukirano, danas jedva životari. Opstaje zahvaljujući silnom entuzijazmu i ljubavi kinooperatera Victora koji svu svoju snagu,
maštu i umijeće ulaže u njegov opstanak. Od malena zaljubljen u film, ovaj je čovjek prije četiri decenije riješio da će svoj život posvetiti kinu. Dok su ranije njegovu strast hranile rasprodane projekcije, sada se filmovi znaju prikazivati za samo tri gledatelja. Čak i da dođe samo jedan, Victor i njegova mala ekipa potrudit će se da ga propisno ugoste i da gledanje fil-
ma učine ugodnim. Izmišljaju programe tokom raspusta za školsku djecu, sve sa nagradnim igrama, posebne popuste za tinejdžere (dvije ulaznice po cijeni jedne), nalaze načina da ugriju salu u hladnim danima postavljanjem grijalice ispod nekoliko redova sjedala, služe čaj i dijele deke gledateljima, ali posjeta je i dalje mizerna. Alexandru Belc gradi lijep
psihološki portret čovjeka koji je svoju biološku obitelj, sa kojom komunicira putem skype-a, zamijenio za onu bioskopsku, sa kojom provodi svaki dan. U kinu se zajednički kuha, objeduje, vrše se popravke i moderniziranje, pretresaju snovi i horoskop, i među uposlenicima vlada prisna atmosfera puna smijeha i bliskosti. I baš lijepo bi im bilo da nije tamnog oblaka digitalnog doba iznad glava koji prijeti da ovu obiteljsku idilu prekine i pošalje u mirovinu. Ovo je priča o jednom romantičnom svijetu koji izumire i za kojim će posebno žaliti svi istinski ljubitelji filmske umjetnosti koji uživaju u velikom platnu i potpunoj koncentraciji na film, bez daljinskog upravljača i pauza za toalet ili brzinsku posjetu Facebooku. Marinela Domančić
6
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
7
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Takmičarski program – dokumentarni film
Ljudskost i toplina Svetlana (Bosna i Hercagovina, 2016) Režija: Pero Pavlović
Imate krov nad glavom, vodu u slavini, nešto toplo za pojesti, vrata koja možete zaključati? Imate posao? Imali ste puno više sreće od Milana. On životari u lohotnoj nastambi sklepanoj od dasaka, stiropora i najlona. Grije se drvima koja posiječe ručnom testerom, pod svjetlom petrolejke i uz zvuke tranzistora. Društvo mu prave dvije mačke koje voli skoro koliko i Svetlanu. Svetlana navrati, donese ručak, cigarete i ostavi poruku na jastuku. Ali je nema već dugo, toliko dugo da se gledatelj zapita postoji li ona uopće. Po cijeli dan Milan skuplja staro željezo. Zaradi nešto sitno da prehrani sebe i mačke. Ne priča o prošlosti, o tome kako je postao beskućnik, ali na sav glas jadi za Titom. Jedan je od onih ljudi koji se u tranziciji nisu snašli. Boravi negdje na periferiji Banjaluke, usamljen i nesretan. Dok je vrijeme lijepo, snalazi se nekako,
ali napadat će veliki snijeg i dodati poveći uteg novih nevolja ionako nesretnom čovjeku. Da se ne biste deprimirali i odlučili preskočiti film, reći ćemo da ovaj dokumentarni zapis ipak ima sretan kraj i da ga, zbog ljudskosti i topline koje publiku ne mogu ostaviti ravnodušnom, ne biste trebali propustiti. Dodajmo i to da, koliko je redatelj Pero Pavlović pun so-
cijalne senzibilnosti i ima dobar njuh za priču, toliko je i kamera sjajna, sa istančanim smislom za detalje. SVETLANA je bez sumnje film koji će lako doprijeti do gledatelja i uvući ih u svoje emotivne dubine, a traje taman toliko da ne sklizne u patetiku nego da ostane dirljiv na specifičan, tužan način. Marinela Domančić
Živopisni lokalni kolorit
Zasljepljujuća svjetlost sunčevog zalaska (Gruzija, Njamačka, 2016) Režija: Salome Jashi
Sedamdeset četiri minute provest ćemo sa Salome Jashi u neimenovanom mjestašcu u Gruziji koje ima lokalnu TV postaju sa svega dvoje uposlenih – novinarkom/voditeljicom/ urednicom/tonskom snimateljicom/brojačicom riječi u čituljama Dariko i kamermanom /menadžerom/montažerom/ rekviziterom. Dariko cijeli dan zuji kao vrijedna pčelica, obilazi probe vokalno-instrumentalnog ansabla, sjednice općinskog vijeća, kurs za manekenke/potencijalne misice, svadbe, sprovode, časove vjeronauka i plesa, moderira predizborne debate, izvještava o samoubistvu, hvatanju „džinovske“ sove i o svemu drugom što se u varoši bogu-izanogu dogodi. Nema nikakvog kriterija, bitno je samo da se nešto
dogodilo, pa makar nemalo smislenog sadržaja – makar to bilo čašćenje kolačima na glasačkom mjestu i mljackanje iznad biračkih spiskova i glasačke kutije. Komični, ponekad i crnohumorni elementi učestalo iskaču u prvi plan – momak koji se uzvere na pozornicu da bi potencijalnoj misici predao cvijeće prije povratka u publiku pokloni se kao da je i sam sudionik „spektakla“, „džinovska“ sova je sirota uplašena životinja jedva nešto veća od gol-
uba, na svadbi se, uz tradicionalnu muziku, igra i Gangam style, a poseban hit su ofirne foto-tapete na zidu studija čiji su rubovi preklopljeni tako vidno da nema trunke sumnje da se ne radi o prizoru uživo. Gorući problemi mještana, poput činjenice da nemaju pitke vode i da teško nalaze zaposlenje, provlače se gotovo neopaženo kroz kaleidoskop u kojem je teško razlučiti šta je važno a šta ne. Bitno ili nebitno, sve što vidimo dio je zbrkanog ali
živopisnog lokalnog kolorita. Vjerojatno je Salome Jashi dobila ideju za film zahvaljujući osobnom iskustvu – i sama je godinama obnašala poslove lokalne novinarke dok nije dobila stipendiju za studij dokumentarnog filma u Londonu. Tamo se izvještila u baratanju kamerom – uglovima, dubinama i bojama čime je, pored poznavanja i simpatija za lokalni milje, stekla i potrebno zanatsko znanje. Marinela Domančić
8
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
9
ovisi o stipendiji za studij psihologije u Engleskoj; dodatno pritisnut neobjašnjivim događajima koji su sve učestaliji: razbijanje prozora u stanu, pomjereni brisači na autu - kao da mu izmiče tlo ispod nogu. Još kada nepoznati muškarac pokuša silovati njegovu kćerku u blizni škole, Romeo čini sve da ostvari zacrtane planove, a to teško ide. Nezadovoljan policijskom brzinom u otkrivanju počinitelja, glumi istražitelja vjerujući da razbijeni prozor u stanu, napad na njegovu majku imaju veze sa pokušajem silovanja Elize. Najveći problem, ipak, predstavlja kćerkina nemogućnost da kvalitetno uradi ispite na maturi i tako sebe zauvijek zakopa u Cluju, propusti priliku da ode u inostranstvo. Unutarnji slom Romea je blizu, ali nikad da se desi.
Romeo čini sve što je u njegovoj moći da prevari sistem i lažira rezultate mature, povezujući se i sa osobama koji su pod istragom zbog kriminala. Svi ti izvanjski događaji samo su kulisa porodične drame, kulminacija višegodišnjeg odnosa prema supruzi i kćerki, želji da se bude negdje drugdje, da bude neko drugi, da ima drugačiji život. Kad kćerka i ostanak u rodnom mjestu spomene kao opciju, Romeo to doživljava kao lični poraz. Atmosfera filma slična je Hanekeovom "Skriveno", gdje publika nikad do kraja ne zna uzroke, ali vidi posljedice prošlosti. Kad likovi jedni s drugima počnu razgovarati, čini se da sve dolazi na svoje mjesto, da zajedno maturiraju. Namir Ibrahimović
U fokusu
Životni ispit Matura (Ruminija, Francuska, Belgija, 2016) Režija: Cristian Mungiu Uloge: Adrian Titieni, Maria Drăguș, Lia Bugnar, Malina Manovici, Vlad Ivanov, Valeriu Andriuta, Eniko Benczo Filmsku poslasticu, friško pristiglu iz Cannesa, gdje je bio u zvaničnoj konkurenciji, novo autorsko ostvarenje jednog od najboljih rumunjskih redatelja Cristiana Mungiua (režisera mnogo hvaljenog i nagrađivanog ostvarenja "4 mjeseca, 3 sedmice i 2 dana") MATURA možete pogledati danas u Narodnom pozorištu. U ovom filmu Mungiu nam pokazuje isječak iz života hirurga Romea Aldea, sredovječnog muškarca koji nema snage da uredi svoj privatni život - balansirajući između ljubavnice Sandre i i depresivne supruge Magde, zabrinut za rezultate državne mature svoje osamnaestogodišnje kćerke Elize jer joj uspjeh na maturi
10
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
11
Posvećeno – Amat Escalante
Totalna havarija sustava
Heli (Meksiko, 2013) Režija: Amat Escalante Posljednji dan programa Posvećeno donosi najkontroverzniji – najkuđeniji i najhvaljeniji Escalanteov cjelovečernji film HELI. Kao i KOPILAD (LOS BASTARDOS), i ovaj je film već prikazan na Sarajevo Film Festivalu i bio je jednako šokantan sarajevskoj kao i kanskoj publici. Iz Kana je došao sa nagradom za najbolju režiju, predsjedatelj u žiriju je bio Spielberg i nedvojbeno je bio nešto što se mora pogledati. Karakteristični širokokutni snimci eksterijera, promatračka kamera koja se nerijetko udaljava od glavnih aktera, čemer i siromaštvo, pustinjski pejsaži sa sparušenom travom, besprijekorno snimljen zvuk, nasilni likovi i vrlo uvjerljivi naturščici – sve smo to već vidjeli kod Escalantea i sve je perfektno uklopljeno u mračnu, surovu sliku meksičkog aktuelnog trenutka. Ovo je priča o tome kako obična, uboga radnička obitelj koja ionako jedva sastavlja kraj s krajem biva uvučena u mutni svijet krijumčarenja droge, korupcije i bezvlašća. Priča od koje se ježi koža i podiže kosa na glavi. Zaplet se dešava u momentu kada nevina, beskrajna dječija ljubav Estele, tek ušle u pubertet, prema sedamnaestogodišnjem vojnom pitomcu Betu krene neočekivanim putem i uvuče ci-
jelu obitelj u kovitlac neobuzdanog nasilja. Beto naivno krade drogu kako bi pobjegao sa maloljetnom djevojčicom, pakete spletom okolnosti pronalazi Estelin brat Heli a onda se pokrene val nasilja o kojem bolje da ne govorimo detaljno, da bi oni koji to ranije nisu učinili mogli pogledati film bez predubjeđenja. Totalna havarija sustava prikazat će se u svoj svojom punoći, od raskola u vojsci, odmetništa specijalnih jedinica, korumpiranog policijskog kadra, do čemerne neefikasnosti tužilaštva i nepostojeće socijalne skrbi – ne zna se ko je luđi. Djeca ne samo da nezainteresirano i bez ikakvog zgražanja gledaju nevjerojatno kreativne podvrste maltretiranja („Šta je taj učinio?“ „Pojma ne-
mam“) nego bivaju pozvana da u njemu sudjeluju, curice se otimaju i kući bivaju vraćene trudne iako bi se još trebale igrati lutkicama, a ljudi ginu iz nehata kao glineni golubovi. Jedini koji još skrbe jedni za druge su članovi obitelji i jedino što se još može učiniti jeste da izluđeni pojedinac uzme pravdu u svoje ruke, baš onako kako to Heli učini. Apsurdno, čin nasilja koji dolazi kao odgovor na jedva podnošljivu količinu brutalnosti djelovat će katarzično na Helija, pa gledatelju nakon filma ostaje da se pita ima li pomoći meksičkom društvu, ogrezlom u narko mafijaštvo i krivotvorenje, osim da svaki pojedinac golim rukama krene u odbranu svog života i života svojih najbližih... Marinela Domančić
Jasan društveni angažman Robinja (Meksiko, 2014) Režija: Amat Escalante Kao uvod u cjelovečernji film HELI, pogledat ćemo kratki Escalanteov film ROBINJA koji je snimljen godinu dana kasnije. Ovim filmovima zajedničko je što se bave položajem ženske djece unutar društva i obitelji u širem kontekstu suvremenog meksičkog društva, a ROBINJA se koncentrira na užasnu sudbinu djevojčice Ane, jednako naivne i lakovjerne kao što je Estela. Poznanstvo sa Samom učinit će joj se sjajnom prilikom da pobjegne od kuće u
kojoj stalno dobija batine i zaljubljena četrnaestogodišnjakinja dragovoljno će napustiti obitelj i udati se za njega. Idila će se raspršiti već nakon prve bračne noći kada nesretna djevojčica gubi i nevinost i slobodu. Osnovni cilj ovog braka je
seksualno ropstvo i beskrajno izrabljivanje njenog mladog tijela od strane odraslih, nerijetko nasilnih muškaraca. Pomoć ne dolazi ni od kuda jer Sam i njegova majka ne puštaju djevojčicu van iz zaključane sobe i jedino što joj pada na
pamet je da skoči skroz prozor sa drugog kata. Brutalan, kao i svi drugi Escalanteovi filmovi, ovaj će započeti iskomadanim nagim tijelom nepoznate djevojčice čiji su udovi razbacani u travi, a završiti Aninim riječima da bi voljela da nije je zaljubljena u Sama. Poruka „Basta“ („Dosta“) na kraju filma jasno izražava redateljev stav prema robovlasničkoj maloljetničkoj prostituciji i podršku Basta_MX građanskoj organizaciji koja se bavi rješavanjem socijalnih problema. Ništa drugo ne bismo ni očekivali od redatelja koji je u ovoj mjeri društveno angažiran. Marinela Domančić
12
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Publika programa Posvećeno
Reditelj Zrinko Ogresta
Talents Sarajevo doručak
Pretpremijere: “Dnevnik mašinovođe”
Atlantic Grupa Atlantic Grupa u suradnji s SFF-om vidi priliku da kao relevantan gospodarski čimbenik doprinese realizaciji središnjeg kulturnog događanja u regiji, da i na ovaj način vrati zajednici i unaprijedi život ljudi u BiH, da u konačnici kroz sinergije s Festivalom oplemeni
vlastito okruženje, i u samoj kompaniji. Kroz naočale kulture, sada korporativne, Atlantic Grupa sebe promatra kao ocean prilika – prilika koje može iskoristiti i prilika koje može pružiti. Promatrajući Sarajevo i Festival, svaki pogled se čini kao savršena prilika.
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
Stephen Frears sa Ä?lanovima kluba I Heart Film
Kinoscope program Amat Escalante
Docu Corner: ekipa filma Screem for MeSarajevo
Summer Screen program
Gosti Festivala u Tunelu spasa
13
14
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
15
Danas otvaranje CineLink Dana filmske industrije Danas počinju CineLink Dani filmske industrije, program podrške filmskoj industriji Sarajevo Film Festivala – šest intenzivnih dana susreta, kreativnih diskusija, debata i umrežavanja. CineLink Dani filmske industrije su od svoga pokretanja prije 15 godina postali vodeće okupljalište predstavnika filmske industrije zemalja Jugoistočne Evrope, te su odigrali ključnu ulogu u ekspanziji kinematografske koprodukcije u regiji. Danas su ključna destinacija za filmske radnike iz svih dijelova Evrope, privlače gotovo 1,000 filmskih radnika godišnje, a uključuju aktivnosti za ljude iz svih sfera filmske industrije kroz sljedeće međusobno povezane segmente: • CineLink koprodukcijski market • CineLink Work-in-Progress • CineLink Drama • Docu Rough Cut Boutique • True Stories Market • Talents Sarajevo Pack&Pitch • Avant Premiere • Regionalni Forum Cilj CineLink Dana filmske industrije je da zadovolje tekuće potrebe filmskog biznisa, ali i da oblikuju njegovu budućnost. Više filmova nego ikada snima se izvan postojećeg lanca vrijednosti, a nekadašnje granice između kina i televizije smislu kvalitete sadržaja se gube – i sada postoji puno više ekrana na kojima se sve ovo može gledati. Sve se stapa jedno s drugim, pa je ovo-
godišnji program osmišljen da odražava upravo to. Pored našeg poznatog odabira kvalitetnih projekata na kojima se trenutno radi na CineLink koprodukcijskom marketu, održavaju se projekcije filmova koji su u fazi post-produkcije na CineLink Workin-Progress, završeni filmovi odlaze u distribuciju u sklopu Avant Premiere, a novi segment CineLink Drama uključuje nove visokokvalitetne dramske projekte priznatih filmskih stvaralaca iz regije. Istovremeno, True Stories Market predstavlja filmskim i televizijskim radnici-
ma slučajeve iz arhiva ključnih organizacija koji dokumentiraju ratove u Jugoslaviji u ’90-im godinama, Docu Rough Cut Boutique pruža priliku stvaraocima dokumentarnih filmova da razvijaju svoje projekte zajedno s vrhunskim stručnjacima, a mladi talenti predstavljaju svoje kratke filmske projekte na Talents Sarajevo Pack & Pitch. Sve na jednom mjestu, sve međusobno povezano. Da biste saznali više, posjetite stranice CineLink Dana filmske industrije na www.sff.ba!
Multiplex Cinema City-BH Film Moj vlastiti rat (Bosna i Hercegovina, Holandija, 2016) Režija: Lidija Zelović 12:30 sati Rez (Bosna i Hercegovina, 2016) Režija: Benjamin Dizdarević 16:45 sati
Gora (Bosna i Hercegovina, Srbija, 2016) Režija: Stefan Malešević 20:00 sati No smoking in Sarajevo (Francuska, Italija, BiH, 2016) Režija: Gianluca Loffredo 22:00 sati
Pretpremijere Priča o besmislu ratovanja ZG80 (Hrvatska, 2016) Režija: Igor Šeregi Uloge: Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić...
Mladi Krpa je strastveni navijač fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba. Noć uoči početka rata u Jugoslaviji, Krpa sa nekoliko prijatelja odlazi u Beograd kako bi podržali svoj klub u utakmici protiv Crvene zvezde.
FESTIVALSKI BILTEN
16
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Kinoscope
Ozbiljna snimateljska avantura Kamermanka (SAD, 2016) Režija: Kirsten Johnson Uloge: Kirsten Johnson Za one kojima nije poznato, Kirsten Johnson je jedna od najpoznatijih snimateljki dokumentarnog filma, i u karijeri koja traje više od 25 godina, potpisala je fotografiju za neke od najpoznatijih svjetskih dokumentaraca u posljednjih nekoliko godina, kao što su “Citizenfour”, “Fahrenheit 9/11” i “Darfur Now”. Njeno senzibilno, društveno odgovorno i kritički nastrojeno „oko“ vidjelo je skoro cijelu planetu: od Bronxa i Texasa, preko Afganistana i Sudana do ruralnih predjela naše domovine. Njena filmska autobiografija, kinematografski dnevnik ili najprecizniji memoari, pod nazivom KAMERMANKA ne predstavlja samo presjek njezine bogate karijere, već pokušaj da se kroz kolaž raznih, u montaži odbačenih, kadrova pokuša ispitati sam medij dokumentarnog filma, odnosno način na koji filmska slika mijenja subjekt iza i ispred kamere. U ovako koncipiranom filmu, jasno je, ne možemo očekivati neku linearnu fabulu i koherentnu priču, koju bi povezivali, recimo,
određeni motivi ili tematski blokovi. Umjesto toga, pred nama se niže kolaž različitih kadrova i scena: od bokserske svlačionice u Bronxu, bolnice u Nigeriji, gdje doktori, u katastrofalnim uslovima, pokušavaju na svijet donijeti bebu, preko sela u Bosni gdje, neposredno nakon rata, nekoliko povratnika pokušava iznova započeti život, do brutalnih scena u Darfuru ili snimaka iz filma “Fahrenheit 9/11” u kojem se američki oficiri protive odlasku u Irak. Naravno, Johnsonova ne „ispisuje“ jednu ego-trip priču sa naslovom
„vidite-gdje-sam-bila-i-šta-sam-radila“. U nekoliko kadrova, ona demonstrira u kakvu ozbiljnu avanturu se upušta snimatelj da bi uhvatio pravi kadar i koliko je etično žrtvovati stvarni stvarni život i ljude u životnoj opasnosti za artefakt filmske slike. KAMERMANKA nije još jedan film o prirodi snimanja filma. Daleko od svake egocentričnosti i egzibicionizma, KAMERMANKA je film o etici jedne profesije i ličnoj, društvenoj i političkoj odgovornosti. Segor Hadžagić
Komedija koja se poigrava s klišeima Toni Erdmann (Njemačka, Austrija, 2016.) Režija: Maren Ade Uloge: Peter Simonischek, Sandra Hüller, Michael Wittenborn Nakon dominacije horora u dosadašnjem programu Kinoscope, sarajevska publika će imati priliku pogledati jednu od najboljih komedija ove godine. TONI ERDMANN, njemačke scenaristkinje i redateljice Maren Ade, traje gotovo tri sata, što je za komediju poprilično neobično. Ali u sve 162. minute, publika može da uživa u jednom od najsimpatičnijih prikaza odnosa otac-kćer u modernoj kinematografiji. Naravno, nije sve u
frazi „urnebesni smijeh do suza“, kako se ovdje često opisuje dobra komedija. Ade uspijeva kroz niz zapanjujuće smiješnih scena, priču o ocu klaunu i korporativno profesionalnoj i ozbiljnoj kćeri, na kraju „uštimati“ u raspoloženje nježnosti i tuge, prihvatanja bliskosti , ali i nepremostivih razlika. I to je zapravo najveće dostignuće ovog filma, koji mami na smijeh do suza, ali
bez pretenciozne namjere da se publika samo zabavi. Winifried je razvedeni učitelj, koji zabavlja svoje prijatelje smišljajući šale, viceve i katkad izvodeći neukusne praktične šale. Jednog dana, njegova kćerka Ines se vraća iz Bukurešta, gdje radi kao konsultant u naftnoj kompaniji. Kao dijete, Ines je obožavala očeve šale, ali sada ih se stidi. Pretpostavivši
(pogrešno) da Ines vodi nesretan i neispunjen život, on samovoljno odlazi u Bukurešt i pojavljuje se u njenom uredu, prerušen u izmišljenog bizarnog komičara Toni Erdmanna. Ines ovaj upad doživljava kao uvredu i čak napad na njen integritet. Nakon svađe, Winfried se povlači, ali samo da bi je uhodio. Kada Ines shvati da je njen otac, zapravo, nesretan ona započinje sličnu klaunovsku igru, u kojoj zajedno otkrivaju koliko doista malo znaju jedno o drugom. TONI ERDMANN je jedno od najvećih filmskih iznenađenja ove godine, komedija koja se vješto poigrava sa klišeima. To je i dirljiva priča o zbližavanju dvoje ljudi, koji vode potpuno različite živote i drama o bolnom razotkrivanju. Bez puno priče: remek – djelo! Segor Hadžagić
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
17
18
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Open Air
Kada se sretnu Pedro i Alice
Julieta (Španija, 2016) Režija: Pedro Almodóvar Uloge: Emma Suárez, Adriana Ugarte, Daniel Grao, Inma Cuesta, ...
Nekoliko godina se govorilo kako će Almodovar snimiti film prema pričama kanadske nobelovke Alice Munro. Čak se spominjalo da će to biti prvi njegov film na engleskom jeziku, u kojem će, mislilo se, glumiti Meryl Streep. Almodovar je potvrdio ove navode, ali se na kraju ipak odlučio preseliti "kanadsku" priču, na teritoriju svoje zemlje. Film JULIETA nastao je prema tri kratke priče Alice Munro: "Prilika", "Uskoro" i "Tišina" (sve su tri objavljene u zbirci "Bjegstvo"). Glavna uloga pripala je dvjema glumicama Emmi Suárez (starija Julieta) i Adriani Ugarte
(mlađa). Na ovaj postupak reditelj se odlučio jer ne vjeruje "moćima" šminke. "Oči, hod, držanje tijela, to se ne da prepraviti", izjavio je. JULIETA je jubilarni 20. film španskog filmskog maga. U njemu srednjovječna žena sasvim slučajno jednog dana
susreće prijateljicu svoje kćerke Antie. Ona joj otkriva da se Antia udala i živi u Švicarskoj s mužem i troje djece. Nakon što 12 godina nije imala nikakvog kontakta s kćerkom, Julieta slomljenog srca otkazuje put u Portugal i seli se u svoju nekadašnju zgradu, u nadi da
će Antia jednoga dana pokušati stupiti u kontakt s njom i poslati joj pismo. JULIETU je i kritika i publika okarakterizirala kao posve atipičan Almodovarov film. Za neke to je bilo iznenađenje, a za neke razočarenje. Ipak, za sve one koji prate njegov rad, ovo je rediteljev hrabar izlazak iz dobro utabanih okvira svoje poetike. A, zašto je on to uradio? Odgovor je jednostavan. Nakon toliko filmova, uspjeha i priznanja, Almodovar je depresivan čovjek. Mogu se tu navesti i brojni lični razlozi, ali ipak onaj ključni odnosi se na svijet u kakvom danas živimo. S tugom, reditelj je u posljednjem intervjuu (objavljenom u magazinu Guardian) izjavio da su optimizam, oslobađanje i polet iz 80tih godina, bespovratno izgubljeni. JULIETA je rezultat te porazne spoznaje. Lejla Kalamujić
Summer Screen
Kada Dublin pjeva Ulica Sing, (Velika Britanija, SAD, 2016) Režija: John Carney Uloge: Uloge: Ferdia Walsh-Peelo, Aidan Gillen, Maria Doyle Kennedy Ako želite dobar film čija se glavna tema vrti oko muzike, morate pogledati filmove Johna Carneya. Njegov film iz 2007. “Once” je jedna od najboljih priča o uličnim muzičarima u Dublinu, a “Begin Again” (2013.) sa Keirom Kneightley i Mark Ruffalom prikazuje mukotrpan proboj jedne kantautorke u surovoj muzičkoj industriji. ULICA SING je i možda dosada najzrelije Carneyevo djelo. Opet je pozornica njegov rodni grad Dublin i osamdesete u kojima je i sam bio dječak, kao i junak ovog filma. Tu je i nezao-
bilazna irska, socijalna nota: porodični problemi, nezaposlenost, nedostak novca. Skoro pa savršen društveni dekor i štimung za priču o odrastanju četrnaestogodišnjeg dječaka Conora koji traži izlaz iz nemoguće porodične atmos-
fere. Kada njegov otac dobije otkaz, Conora pošalju u drugu školu, gdje njegov odgoj i maniri naprosto nemaju prolaza, a skinhead Barry ga svakodnevno maltretira. Conorov život se iz temelja mijenja kada upoznaje
misterioznu autsajderku Raphinu, koju pokušava osvojiti tako što joj ponudi da bude svojevrsna muza njegovih muzičkih spotova. Nakon što osnuje band, gdje se isprva dječaci „kreativno mimoilaze“ (Conor želi futuristički saund, dok Brendan insistira na svetom punk pravilu Sex Pistolsa: da bi svirao, prvo moraš naučiti da ne sviraš), Conor polako shvata da njegovi snovi nisu tako daleko od stvarnosti. ULICA SING je film koji posjeduje sličnost sa tipičnim filmovima žanra (Linklaterov School of Rock), ali naslijeđe britanskoirske socijalne drame je ono što mu uistinu daje autentičnu snagu: mješavina suza i smijeha. A što se tiče same muzike i soundtracka, može li uopšte nešto loše da nam dođe iz Dublina?! Segor Hadžagić
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
19
FESTIVALSKI BILTEN
20
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
Otvoren 10. Talents Sarajevo Talents Sarajevo, otvoren u nedjelju, 14. augusta, program je Sarajevo Film Festivala namijenjen mladim regionalnim filmskim profesionalcima. Nastao je u saradnji sa programom Berlinale Talents i Međunarodnim filmskim festivalom u Berlinu. 10. Talents Sarajevo sastoji se od sedmodnevnog programa master-časova, panel diskusija, treninga te sadržaja usmjerenih ka profesionalnom umrežavanju filmskih talenata. Talents Sarajevo bit će domaćin velikom broju eminentnih stručn-
jaka iz filmske umjetnosti i industrije, među kojima su: Zeynep Atakan, Amra Bakšić Čamo, Ermin Bravo, Gabriele Brunnenmeyer, Amat Escalante, Jan Forsström i drugi. Na otvorenju 10. Sarajevo Talentsa prisutne su pozdravili Mirsad Purivatra, Christine Trostrum, projekt menadžer Berlinale Talentsa, i program menadžer Sarajevo Talentsa Asja Makarević. Nakon toga je upriličen razgovor s rediteljem Amantom Escalanteom, koji je ove godine dio programa Posvećeno.
Dječiji program Banana (Italija, 2015) Režija: Andrea Jublin Uloge: Marco Todisco, Beatrice Modica, Anna Bonaiuto, Giorgio Colangeli, Camilla Filippi, Gianfelice Imparato...
Dječak poznat pod imenom Banana je neprihvaćen u društvu jer zbog svog iskrivljenog stopala ne može igrati fudbal poput ostalih dječaka. Čak ga i drugari iz razreda ismijavaju radi njegovih loših ocjena. Uprkos izrugivanju okoline, Banana pokušava privući pažnju djevojčice u koju je zaljubljen tako što će joj ponuditi instrukcije iz školskih predmeta.
Kafa sa... Stephen Frears
Između tragike i komike U nedjelju je na Festivalskom trgu u sklopu popratnog programa „Kafa sa...“ održan razgovor sa britanskim rediteljem Stephenom Frearsom. Novinar i urednik filmskog magazina Sight and Sound, Nick James i moderator razgovora je sa poznatim redateljem razgovorao o procesu nastanka britansko-francuskog filma NESLAVNO SLAVNA FLORENCE koji je noć prije prikazan u sklopu programa Open Air. Redatelj Frears je pričao o važnosti pravih glumaca, te je istaknuo da je izbjegao izgradnju karikaturalnog i površnog lika odabirom jedne od najboljih glumica današnjice, Meryl Streep. Govoreći o filmu NESLAVNO
SLAVNA FLORENCE, Stephen Frears je naveo da je tužnu priču o netalentovanoj operskoj pjevačici uspio ispričati na komičan
način, jer je filmski žanr komike jako blizak fenomenu tragičnog. Na kraju razgovora, Fraers je sa publikom podijelio mišljenje
da su u rediteljskom poslu strah i panika ponekad korisni, jer rad pod pritiskom može rezultirati boljim filmskim ostvarenjem.
“Kafa sa...” sa Whitom Stillmanom i Tomom Bennettom Današnji gosti programa „Kafa sa...“ će biti američki redatelj Whit Stillman i glumac Tom Bennet koji će zajedno sa prisutnima razgovarati o filmu LJUBAV I PRIJATELJSTVO baziranom na romanu Jane Austen. Whit Stillman je redateljsku karijeru započeo sa filmom Met-
ropolitan koji je osvojio nominaciju nagrade Oscar za najbolji originalni filmski scenarij. Film LJUBAV I PRIJATELJSTVO je premijeru imao na Filmskom Festivalu Sundance, a publika ga je sinoć imala priliku pogledati u sklopu programa Open Air.
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
21
22
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
CineLink Industry Days opens today Today CineLink Industry Days, the festival's industry section, kicks off - six intense days of meetings, creative discussions, debates and networking. Over the 15 years since its launch, CineLink Industry Days has become a major hub for Southeast European film professionals, and has played a crucial role in the expansion of cinematic co-production in the region. It has also become a key destination for professionals from across Europe, attracts almost 1,000 professionals annually, and includes activities for people from all spheres of the business through these interlinked sections: • CineLink Co-Production Market • CineLink Work-in-Progress • CineLink Drama • Docu Rough Cut Boutique • True Stories Market • Talents Sarajevo Pack&Pitch • Avant Premiere • Regional Forum The aim of CineLink Industry Days is to serve the current needs of the business, as well as to shape its future. More films than ever are made outside the existing value chain, and the former borders between cinema and TV are being blurred in terms of quality of content – and there are so many more screens on which all of this can be seen. Everything is converging, and this year's pro-
gramme has been designed to reflect that. In addition to our flagship selection of quality projects in development at the CineLink Co-Production Market, screenings of films in post-production at CineLink Work-in-Progress, and finished films going into distribution at Avant Premier Trailers, the new CineLink Drama section features new high-quality drama projects by established filmmakers from the region. At the same time, the True Stories Market presents
film and TV professionals with cases from the archives of key organisations documenting the Yugoslav wars of the 90's, Docu Rough Cut Boutique lets documentary filmmakers develop their projects with top experts, and young talents pitch their short film projects at Talents Sarajevo Pack & Pitch. Everything in one place; everything connected. Visit the CineLink Industry Days pages on www.sff.ba to find out more!
Multiplex Cinema City - TeenArena kratki, 19:00 sati Izbjeglički blues (Velika Britanija, Francuska, 2016) Režija: Stephan Bookas, Tristan Daws Vremenski kod (Španija, 2016) Režija: Juanjo Giménez Peña Šangaj, Baku (Azerbejdžan, Litvanija, 2015) Režija: Teymur Hajiyev
E, moj Luka (ili Film nesuđenog lika), (Hrvatska, 2016) Režija: Dominik Čović Tišina (Italija, Francuska, 2016) Režija: Ali Asgari, Farnoosh Samadi
Sarajevo Film Festival Nagrada publike igrani film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Feature 1. Neslavno slavna Florence / Florence Foster Jenkins 4.73 2. Taksist / Taxi Driver 4.53 3. S one strane / On the Other Side 4.37 Sarajevo Film Festival Nagrada publike dokumentarni film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Documentary 1. Scream for Me Sarajevo / Scream for me Sarajevo 4.98 2. Sonita / Sonita 4.63 3. Korida / Korida 4.47 Broj dobitnog kupona za 14.08.2016. The number of the winning coupon for 14.08.2016.
16449 16449
PONEDJELJAK, 15.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
23
24
FESTIVALSKI BILTEN
PONEDJELJAK, 15.8.2016.