Bilten 21. Sarajevo Film Festivala #4 by Sarajevo Film Festival

SUBOTA, 15.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

“Blago” na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

"Nerazuman čovjek" u prepunom Ljetnom kinu HT Eronet Večeras je u programu Open Air prikazan najnoviji film Woody Allena, NERAZUMAN ČOVJEK. Slavni reditelj je u ovom filmu dao sebi priliku da svoj uvijek filozofski nastrojeni um otjelovi u liku Abe Lucasa (glumi ga Joaquin Phoenix), profesora filozofije u malenom braylinskom koledžu.

I M PR E S S U M

Radnja filma, očekivano, se koncentrira u razotkrivanju egzistencijalne krize glavnog lika. S jedne strane, ovjekovječena je mislima (i dilemama) velikih filozofa, a s druge spuštena u vrlo konkretan životni vrtlog kojeg čini, a šta bi drugo, doli ljubavni trokut.

UREDNICE: Dijala HASANBEGOVIĆ, Lejla KALAMUJIĆ NOVINARI: Marinela DOMANČIĆ, Namir IBRAHIMOVIĆ, Segor HADŽAGIĆ, OFICIJELNI FOTOGRAFI: Senad GUBELIĆ, Jasmin BRUTUS, Nikola BLAGOJEVIĆ, Adi KEBO, Damir HAJDARBAŠIĆ, Ernad IHTIJAREVIĆ, Dejan SKIPINA, Admir DERVIŠEVIĆ, IZBOR I OBRADA FOTOGRAFIJA: Damir HODŽIĆ, PREVODITELJICA: Una TANOVIĆ DIZAJN: BOOM PRODUKCIJA, DTP: Zorica PANDŽIĆ

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

Takmičarski program - igrani film

Odgoj djevojaka u Turskoj Mustang (Turska, Francuska, Njemačka, Katar, 2015) Režija: Deniz Gamze Ergüven Gradeći svoj film na kontrastu između zatvorenih i pravilima ponašanja omeđenim zidova kuće i ljeta u malom mjestu na obali Crnog mora na sjeveru Turske gdje život buja, režiserka Deniz Gamze Erguven u svom prvom igranom filmu govori o uskraćenoj slobodi djevojaka, o odgoju djevojaka koje se perfektno moraju uklopiti u naglašeno muški i izrazito patrijarhalni sistem vrijednosti. Prozor je granica koju na početku pet sestara koristi kao prolaz u živi svijet, kao privremeni bijeg iz uštogljenog i nasilu određenog mjesta za život. No, kako ti izlazi bivaju češći, stric (glavni predstavnik patrijarhalne moći) stavlja rešetke. Životni prostor tako i

doslovno postaje ženski zatvor. Pet sestara, nakon smrti roditelja, žive sa stricom, tetkom i nanom u kući udaljenoj od središta gradića. Najveća briga novih staratelja jeste religiozno-patrijarhalni odgoj djevojaka koje moraju ostati nevine do prve bračne noći. Brak se dogovara, jedna po jedna sestra, iako maloljetne, bivaju isprošene i dodijeljene mladićima koje i ne poznaju. Na početku filma naglašena je životna radost djevojaka, bujajuća seksualnost i njihova želja za druženjem, igrom, svijetom u ko-

jem se mogu osjećati slobodno, ali ubrzo nagoviješteno šta ih to čeka nakon povratka kući (branje tuđeg voća i komšijsko tjeranje djevojaka puškom iz voćnjaka) jer su se usudile javno pokazati radost. Početna razigranost i naglašena buntovnost bivaju sputavani i nešto što se činilo samo kao briga za mlade djevojke postaje noćna mora u njihovim životima. Kako se pritisak povećava i djevojke guraju u bezizlaznu situaciju, nužno je da dolazi do tragedije. Autorica jasno kritikuje trenutno vladajući politički establišment

(ukućani slušaju govor zamjenika premijera Vlade koji govori kako bi trebalo zabraniti smijeh žena na javnim mjestima) i dominatne muške slike svijeta koja takav politički koncept i bira na izborima. U strogo spolno podijeljenom svijetu muškarci su dodijeli uloge ženama - iza zaključanih vrata, izložene verbalnom i tjelesnom nasilju, okrenute gledanju sapunica, pospremanju i čišćenju kuće, kuhanju i pokoravanju svim zapovijedima muškaraca i starijih općenito. Najmlađa sestra Lale jedina se ni u jednom segmentu ne miri sa životom koji joj se nameće, ima plan da pobjegne u Istanbul obećani grad koji nudu slobodu. Plan dugo priprema, ali je prinuđena panično reagovati kada svatovi dođu po njenu maloljetnu sestru Nur koja je tek dobila menstruaciju. U direktnom sukobu sa starateljima pokušava slomiti sve barijere, spasiti svoj i sestrin život. Namir Ibrahimović

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Takmičarski program – dokumentarni film

Sučeljavanje sa vlastitim zlom Nedodirljivi (Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, 2015) Režija: Marija Ristić, Nemanja Babić Koliko je Balkan još uvijek trusno područje na kojem vlada sila a ne zakon znaju svi koji na Balkanu žive. Tragovi ne toliko samog ratovanja koliko bezdušnog ubijanja civila uporno se trpaju pod tepihe ali krvave mrlje stalno isplivavaju na površinu. Tako je iz Dunava isplivala hladnjača sa osamdesetak usapunjenih leševa kosovskih Albanaca iznoseći na površinu zataškavane tajne kako i gdje su iščezavali civili posljednje godine prethodnog milenija. Državna tajna o Šakalima, koji su se prethodno izvještili u sličnim akcijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, strogo se čuvala. Jedinica sastavljena od velekriminalaca, Arkanovaca i njihovih odanih sljedbenika harala je okolicom Peći čineći zločine protiv civila. Njen kolovođa, Nebojša Minić „Mrtvi“, nikad nije odgovarao za počinjena zlodjela. Kažu da je umro od AIDS-a u Argentini. Niko od visoko pozicioniranih vojnih dužnosnika koji su imali komandnu odgovornost zapravo nije priveden licu pravde. Desetak nižerangiranih je žrtvovano kako bi se prikrili najstrašniji zločini. Pobijeni ljudi su zakopavani, otkopavani, sakrivani i rasparčavani po sistemu – nema tijela, nema zločina.

Marija Ristić je godinama radila na ideji ovog filma, pratila suđenja i prikupljala materijal. Rezultat istinskog istraživačkog dokumentarizma je impresivan. Nesumnjivo je bilo teško nagovoriti sudionike dešavanja iz 1999. na sudjelovanje u razgovorima i doći do velikog broja autentičnih snimaka. Oni koji su izgubili članove obitelji morali su ponovo preživjeti najstrašnije dane svojih života. Oni koji su svjedočili ubistvima i koji su namjerno ostavljeni među živima ponovo su drhtali nad svojim životima. Njihove emocije su jasne i prirodne. Ono što nije jasno dolazi sa druge strane - kako počinitelj zločina može potpuno hladno i distancirano govoriti o ubijanjima, pljačkama i paljevini po lijepom, sunčanom

vremenu kao da priča o partiji karata i roštilju sa društvom? I još pravo u kameru reći da bi sa istim komadantom ponovo krenuo u iste pohode? Ako redatelj dokumentarnog filma može doći do imena i biografija odgovornih kako za počinjene zločine tako i za njihovo zataškavanje, pravosudnom sustavu bi to moralo biti daleko jednostavnije. Ostaje vječito pitanje spremnosti na sučeljavanje sa vlastitim zlom i na obračunavanje s njim. Činjenica da je ovakav film snimljen i da je prikazan u Beogradu i Peći dokaz je da ima hrabrih i čovječnih ljudi koji su na to spremni. Nevolja je samo što se takvi rode u svijetu filma, a ne suda, zatvora ili umobolnice. Marinela Domančić

Drifter

Lutalica (Mađarska, Njemačka, 2014) Režija: Gábor Hörcher Razjasnimo prvo pojam iz naslova. „Drifter“ u ovom slučaju nikako nije lutalica već vozač uličnih auto-utrka. „Driftanje“ je osobit način vožnje kojim se stražnji kraj vozila namjerno i precizno zanosi pri ulasku u krivinu velikom brzinom usljed prebacivanja ravnoteže na prednji kraj. Vozilo proklizava, gume ciče, a promatraču se čini da će se automobil prevrnuti. No ako je vozač vješt, luda vožnja se nastavlja bez prevrtanja, uz vonj spaljenih pneumatika. E, takav vozač je Ricsi, glavni akter ovog filma. Čak pomalo i nalikuje vozaču formule 1 Lewisu Hamiltonu! Hörcher ga je pratio pet godina, još od problema u srednjoj školi koju je napustio, i

dokumentirao dešavanja kako u nesložnoj obitelji tako i na maloljetničkom sudu. Usamljeni dječak gladan očeve ljubavi tješio se jedinim u čemu je dobar – prepravljanjem automobila i pripremanjem za auto-utrke. Usput je, željan lako stečenog novca, sudjelovao u provalama i krađama. Prema djevojkama je vulgaran i netaktičan. Volio bi voljeti i biti voljen, ali ne zna kako. Brojni krupni kadrovi dječakovog lica i sjajnih očiju kombinirani su sa snimcima skromne, trošne nastambe u kojoj živi s majkom i statičnim eksterijerima nepripitomljene prirode. Kontrast između Ricsijeve ljepote i talenta na jednoj i životnih uvjeta na drugoj

strani na momente dobija i komične obrise, kada pred ogledalom pažljivo ravna i lakira kosu (a u filmu je promijenio mnoštvo frizura!) pažljivije od kakve djevojke, a onda noć provodi plešući među gajbama u provincijskoj krčmi. Film je pun zlosutnog mraka, škripanja guma i podrhtavanja kamere smještene u autu toliko da se gledatelj zabrine za sudbinu glavnog junaka. Ali ne brinite, utrka će proći bez problema i Ricsi će biti zadovoljan svo-

jom vožnjom. Nažalost, to neće biti dovoljno za pobjedu. Hörcher će zabilježiti kamerom i proslavu rođenja kćerkice zbog koje je prodao voljeni automobil i našao posao. Kada vidite kako se osmjehuje dok se igra sa malenom, ponadat ćete se da će barem u vlastitoj obitelji mladi drifter naći sreću. Možda, ali u nekom drugom filmu. A ovaj je možda mogao zadržati radni naziv koji je bio „Roma rally“. Marinela Domančić

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Takmičarski program – dokumentarni film

Haustorčad U potrazi za snom (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, 2015) Režija: Mladen Mitrović Život Mladena Mitrovića odredio je već trenutak njegovog rođenja – majka ga je donijela na svijet na snimanju filma PARČE PLAVOG NEBA i on je doslovce prodisao uz film. Studij režije i brojne nagrade koje je dobijao za dokumentarce još iz studentske klupe i kasniji radovi na televiziji nagovještavali su uspješnu karijeru. Prvi dugometražni film HAMBURG ALTONA završio je pred sami početak rata u bivšoj Jugoslaviji i ko zna gdje mu bio kraj da je mogao nastaviti istim putem, da ga okolnosti nisu prisilile da ljubav prema filmu ostavi po strani na dugih dvadeset godina. Baveći se marketingom, snimanjem video spotova i reklama, filmski redatelj je čučao u zapećku i čekao da bude pozvan. Poziv je zbilja bio poziv

– na 30. obljetnicu mature – i još se isprepleo sa danima u kojima je cunami poharao Japan i podsjetio Mladena na dragu ženu koja mu je poklonila glazbu za prvi film a koja je tada živjela u Tokiju. Jadranka Stojaković, njene pjesme i lajt motiv vode neće mu izlaziti iz glave i on će, naoružan kamerom i strpljenjem, krenuti u pohod na snove. A usnio je okupljanje jedanaestorice junaka njegovog filma iz 1987. godine, HAUSTORČE. Prvi sat filma čini se nepotrebno predugim. Na ekranu se smjenjuju gradovi, lica i jezici, ali kako se priča odmotava tako dobija na dinamici a detaljna upoznavanja postaju konciznija i brže se smjenjuju. Ulogu ima i nogometni klub Željo koji je, pored

filma HAUSTORČE, jedna od trajnih spona među likovima. Svi su odrasli na Grbavici i svi su išli u istu osnovnu školu „Bratstvo i jedinstvo“. Drugi sat filma otkriva intimnije detalje iz života jedanaestorice, uključujući ratne gubitke članova obitelji koje, u osjetljivom tinejdžerskom dobu, jedva da su shvaćali. U posljednjih pola sata, kada se nekadašnji dječaci okupe u rodnom gradu, emocije naglo navaljuju sa svih strana i proždiru gledatelja. Generacije iz šezdesetih i sedamdesetih jako dobro poznaju osjećaj

odsječenosti od prijatelja rasutih po cijelom svijetu, vrijednost rijetkih trenutaka kada se okupe i muku rastanka. Na kraju gledatelj ne zna šta bi prije – plakao sa magistrom specijalne pedagogije Damirom, zagrlio Dženana, čiji su roditelji ubijeni na Grbavici, ili se radovao sa Zokom što je dobio kćer koju je želio. Garantirano će osjetiti žal za nečim čega na ovim prostorima svakog dana ima sve manje. I potruditi se da ne izumre potpuno čim izađe iz kina. Marinela Domančić

Demokracija iz osobnog ugla Kroz moj objektiv (Turska, 2015) Režija: Nefin Dinç Projekat „Mladi prave filmove“ okupio je 72 studenta i srednjoškolca iz šest malih turskih gradova – Antakya, Artvin, Edirne, Konya, Silvas i Mardin. Zanimljiva zadaća pred mladim ljudima bila je prvo steći osnovna znanja o pravljenju filma a zatim napraviti vlastiti film na temu demokracije i ljudskih prava. Nagrada za tvorce 18 najboljih filmova bila je privlačna – sudjelovanje na kursevima u Americi i prikazivanje filmova na kontinentu o kojem su mnogi imali brojne predrasude – a osnovni kriterij odabira bio je da mlada osoba ima šta reći na zadanu temu i da film napravi u svom gradu. Prijavilo se preko 1000 mladih ljudi čiji su se motivi međusobno uveliko razlikovali. Čini se da je

najmanje bilo onih koji su zapravo željeli napraviti film. Jedni su htjeli dokazati obiteljima da mogu nešto stvoriti vlastitim rukama, drugima je privlačan bio nagradni odlazak u Ameriku, treći su se prijavili iz dosade ili radoznalosti, ali većina je u avanturu krenula kako bi riješila neke osobne frustracije. Uistinu će se otvoriti puno prostora ne samo za rješavanje frustracija nego i za učenje,

druženje, suradnju i razbijanje stereotipa. Zapravo se moralo početi od svačijeg osobnog shvaćanja šta je to demokracija i kako se ljudska prava poštuju i štite. Mišljenja o tome uveliko su se razlikovala. Cijeli proces kamerom je pratila jedna od ravnateljica projekta, Nefin Dinç, porijeklom Turkinja koja u Americi predaje studentima filmsku i video produkciju.

Gledatelj promatra okupljanje grupa, učenje, stvaranje filmova te boravak mladih Turaka u Americi ne otkrivajući nam koji su radovi odabrani ali pokazujući kako je tekao rad na njima. Do kraja filma o ovom projektu nemamo priliku vidjeti gotove radove već samo proces kroz koji su, osim što su napravili 18 filmova, mladi sudionici mnogo više nego na filmovima radili na sebi. Zanimljive su predrasude ovih mladih ljudi o tome šta ih čeka u SAD, šta se tamo jede, kakvi su politički stavovi i kako će biti prihvaćeni u školi i obiteljima u koje su smješteni. Do kraja boravka na nagradnom kursu mnoge od predrasuda bit će ozbiljno poljuljane a sudionici će se kućama vratiti bogatiji ne za jedno filmsko iskustvo nego i za mnoga saznanja o sebi samima. Ako vas zanimaju filmovi koji su u ovom procesu nastali, svratite na http://filmturkey.net. Marinela Domančić

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Posvećeno

Samo kad bi bol prestala Baka (Francuska, Filipini, 2009) Režiser: Brillante Mendoza Uloge: Anita Linda, Rustica Carpio, Tanya Gomez, Jhong Hilario, Ketchup Eusebio Posljednji film Brillantea Mendoze koji možete pogledati u ovogodišnjem programu Posvećeno je njegova, vjerovatno najintimnija, priča snimljena 2009. godine. Riječ je o filmu BAKA (Lola) koji je bio nominovan za nagradu Zlatni lav na Venecijanskom filmskom festivalu. Na početku filmu saznajemo za ubistvo unuka bake Sepe, vrlo ironično, zbog mobilnog telefona. Sepe je siromašna starica koja pokušava organizovati sahranu, a da nema novca čak ni za pristojan mrtvački sanduk. Ali spremna je čak zatražiti kredit kako bi platila ukop i započela sudski proces u borbi da osigura pravdu za voljenog umrlog unuka.

S druge strane, pratimo Puring, baku momka koji je ubio Sepinog unuka. Njena se borba koncentrira u pokušaju da izbavi unuka iz zatvora, ali ni ona nema novca koji joj je potreban za kauciju. Dvije bake se moraju suočiti na prvom

suđenju. Obje su slabašne i siromašne, a svaka je odlučna da učini sve što je potrebno za svoga unuka. Budućnost slučaja zavisi od ljubavi dviju baka. Njihova ljubav strašno boli. Pitanje je zapravo šta može biti učinjeno da bi bol nestala. D.I.

U fokusu

Dajem moral za novac Lekcija (Bugarska, Grčka, 2014) Režija: Petar Valchanov, Kristina Grozeva Dok gledamo ovaj fima, pratimo kako dobrota i pravda polagano bivaju zamijenjeni darvinizmom - kako preživjeti svakodnevnicu u kojoj je snalažljivost jedina vrijednost. Nadentze (u filmu je češće oslovljavaju Nade) je nastavnica engleskog jezika u osnovnoj školi. Svoj posao radi odgovorno i ozbiljno. Pošto taj posao nije dovoljan za životne troškove, prinuđena je da honorarno prevodi za privatnu firmu. Muž nema posao, pokušava prodati pokvareni kamper koji je, čini se, njegova jedina životna nada (ako zanemarimo novac koji donosi njegova žena). Preživljavanje svakodnevnice postaje otežan kada se bankarski inspektor neredovnih platiša kredita pojavi u kući najavljujući aukciju za

prodaju njihovog stambenog objekta. Nade saznaje da zadnja tri mjeseca muž nije uplatio predviđene rate kredita - novac je potrošio na kupovinu novog mjenjača za kamper. Njen život postaje noćna mora - odjednom nema više vremena ni za šta - ni za odgoj i obrazovanje djece, ni otkrivanje lopova-đaka u razredu, ni za svoju četverogodišnju kćerku očajnički treba novac kako bi platila tri rate kredita. U potrazi za novcem, obići će i firmu za

koju prevodi i bogatog oca koji ima novu ženu, ali će potrebnu svotu naći jedino kod beskrupuloznog zelenaša. Da bi dobila na vremenu za vraćanje novca prinuđena je ponižavati se, prositi, mijenjati kriterije ocjenjivanja đaka, vrištati, lagati... Na pojedinačnom primjeru autori filma pokazuju korumpiranost i birokratizaciju društvu gdje zakoni štite isključivo banke i gdje se policajci druže s kriminalcima, društvo u kojem su poštenje i pravda samo ap-

straktne imenice, društvo gdje je ljudskost izuzetak, a poštivanje pravila sredstvo za izrabljivanje slabijih. Tek kada Nade odustane od svojih moralnih principa i kada prihvati drugačije zakonitosti, riješit će svoje probleme. No, to će otvoriti druge dileme čemu učiti djecu? Nastavnica više nije sigurna da je nužno raskrinkati đaka-lopova, možda je krađa od onih koji imaju najvažnija lekcija koju on može savladati u obrazovanju. Namir Ibrahimović

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Kinoscope

Umjetnikovo upozorenje novim naraštajima Ruski djetlić (Ukrajina, Velika Britanija, SAD, 2015) Reditelj: Chad Gracia Uloge: Fedor Alexandrovich, Vladimir Komarov, Vladimir Usatenko, Georgy Kopchinski... Malo ljudi zna da postoji mogućnost da su ruske vlasti i zvaničnici namjerno izazvali katastrofu na nuklearnom reaktoru u Černobilu, kako bi prikrili užasni fijasko u pokušaju da presretnu agente zapadnih sila koje smatraju svojim neprijateljima. Malo ko će u to i povjerovati, pogotovo ako je zastupnik ove teorije čovjek razbarušene kose i gorljivih očiju, umjetnik iz Ukrajine imenom Fedor Aleksandrovič. Ovaj neobični dokumentarac

Chada Gracije dovodi na spektakularan način u vezu dva naizgled nespojiva i odvojena događaja: nuklearnu katastrofu u Černobilu kojom je Fedor opsjednut i njegovu apsurdističku i avangardnu umjetnost. Puštajući da Fedor u maniru biblijskoga proroka priča svoju priču o tome šta bi mogli biti

Putinovi ciljevi i metode u budućnosti, kao i u ratu u Ukrajini koji još uvijek traje, Gracia nam donosi nevjerovatan dokumentarac, čija složena naracija i jezive teze privlače pažnju i bude u svakom gledatelju iskru sumnje koja svijetli iznad i izvan svih teorija zavjere. Podsjećajući na zvuk ruskih špi-

juna osamdesetih godina prošlog stoljeća, ujednačeno djetlićevo kuckanje u drvo, Fedorov gorljivi entuziijazam da nas upozori na ono što nas možda čeka u budućnosti zaslužuje punu pažnju, zbog onga što se u prošlosti desilo u Černobilu, i zbog onoga što se u ovom momentu još uvijek događa u Ukrajini. D.I.

Priča o upoznavanju sebe Feniks (Njemačka, 2015) Reditelj: Christian Petzold Uloge: Nina Hoss, Ronald Zehrfeld, Nina Kunzendorf, Trystan Pütter, Michael Maertens, Imogen Kogge Nakon što je preživjela pakao Aušvica, Nelly se unakaženog lica i ranjena vraća u Berlin, svoj rodni grad. Rat je završen, juni je 1945. Njena stara prijateljica Leni, zaposlenica jedne jevrejske agencije, prati ju i brine se o njoj. Kad se napokon uspije malo oporaviti, uprkos prijateljicinim upozorenjima, Nelly odluči sama krenuti u potragu za svojim suprugom, prema kojem još uvijek gaji snažna osjećanja. On je spašavao Nelly cijeli rat tako što je odbijao raskinuti njihov brak, kako ona ne bi završila u logoru. Suprug Johnny je uvjeren da je Nelly mrtva, jer je cijela njena porodica ubijena u holokaustu.

Kad ga napokon pronalazi, on ju ne prepoznaje. Potresa ga samo neka čudna sličnost nje i njegove žene, ali on više ne može prepoznati njeno lice i njenu pojavu. Kako bi dobio porodično nasljeđe, Johnny joj nudi da igra ulogu njegove žene, a ona pristaje igrati samu sebe.

Zamršena fabula i "dupli" identiteti u ovom filmu čine naraciju zanimljivom i kompleksnom, a kroz cijeli film se, kroz zaplete i dramu prepunu prerušavanja i prevare, provlače pitanja o tome koliko zapravo poznajemo sebe, koliko one koje volimo, a koliko oni poznaju nas. D. I.

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

Open Air

Na putu do slave i nazad Ricki (SAD, 2015) Režiser: Jonathan Demme Uloge: Meryl Streep, Mamie Gummer, Sebastian Stan, Kevin Kline, Rick Springfield, Ben Platt, Charlotte Rae Kako doći do slave, jedno je od pitanje koje se postavlja u filmu RICKI. Kako doći do slavnog filma, vjerovatno je bilo i pitanje producenata kada su odlučili snimati ga. Recept bi mogao biti jednostavan. Tri su oscarovca angažovana u ovom filmu. Reditelj čuvenog KAD JAGANJCI UTIHNU, Jonathan Demme, scenaristica Oscarom nagrađenog filma JUNO, Diablo Cody i ko drugi do velika (tri puta Oscarom nagrađena, bezbroj puta nominovana) Meryl Streep. U svojoj najnovijoj ulozi Meryl glumi rok pjevačicu i gitaristicu Ricki. Ona je heroina rock and rolla koja je zarad slave (veliki san) iza sebe ostavila muža (glumi

ga Kevin Kline) i troje djece. Godine su prošle, slava je i dalje želja, ali se usljed porodičnih problema rockerica mora vratiti kući, i pokušati ispraviti porodične odnose. Ineresantno je da njenu kćerku u filmu glumi Mamie Gummer, poznata serijska

glumica (Emily Owens), ali ipak poznatija po tome što je riječ o rođenoj kćerki Meryl Streep u stvarnom životu. Dakle, sve u ovom filmu je oko slave i slavnih osoba. Kuda će to odvesti same likove, ali i film u cijelosti, možete pogledati večeras u Ljetnom kinu HT Eronet. D.I.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

Laško Summer Nights

Privatni pakao grunge legende Cobain: Montaža pakla (SAD, 2015) Režija: Brett Morgan O frontmenu banda Nirvana Kurtu Cobainu napisano je na desetine biografija, snimljeno stotine tv emisija, napisano hiljade članaka. Čini se kao da sve već znamo o problematičnom geniju koji je prerano otišao sa ovog svijeta. Poređen sa Jim Morrissonom ili John Lennonom, Kurt Cobain je najdublje uticao na formiranje američke i svjetske kulture mladih. Niko prije njega nije tako opisao i dočarao neobjašnjivi bijes pomiješan sa zbunjenošću i infantilnošću jedne generacije koja je nepogrešivo osjećala da nešto nije u redu sa svijetom mladihi čiju je strukturu već davno ustoličio Hollywood. Sve je tako bezazleno, ali ipak birokratski ustrojeno. Uloge su podijeljene i svako mora da se ukopi u jedan određeni tip: kapiten fudbalskog tima, čirlidersica, zavodnik, štreber, debeljko, čudak... Oni koji se ne uklapaju dobijaju ulogu gubitnika. Sve do pojave Kurta Cobaina (on naravno nije jedini), ovaj svijet divljanja hormona, bubuljica, prvih seksualnih iskustava i prvih pokušaja da se uspostavi identitet prema svijetu, posmatran je kao zlatno doba mladosti bez „ozbiljnih“ briga odraslih: krediti, auto, porodica, djeca, školovanje itd. Ipak,

nije sve tako ružičasto u svijetu jednog srednjoškolca kada si prinuđen da budeš ono što nikako ne možeš biti. I to je stvarni pakao koji je na najbolji način kroz život i muziku izrazio Kurt Cobain, a redatelj Brett Morgan prenio na najintimniji način, kloneći se „velikih i tragičnih priča“ , te mitova koji prate problematične genije u sukobu sa sobom i svijetom. Film COBAIN: MONTAŽA PAKLA je i prvi koji je autoriziran od strane Cobainove porodice i to je dovoljan garant da je ovo dvosatno putovanje u život frontmena Nirvane autentičan zapis bez žurnalističkog senzacionalizma. Film je sačinjen od privatnih video snimaka, intervjua, uvida u Cobainove najintimnije bilježnice sa skicama pjesama,

planovima kako da se napravi bend, eventualnim nazivima, prvim pokušajima samoubistva. Tu su i razgovori sa rodbinom i prijateljima, neizbježnom Courtney Love. Tu su i nepoznati detalji o sukobima s majkom u vezi Kurtove ovisnosti o heroinu, kao i razbijanje mita o rasijanom umjetniku, dok je istina sasvim drugačija. Od rane mladosti Cobain je zapravo veliku pažnju pridavao planiranju i organizaciji, sa detaljno razrađenim budžetom. Ovaj izvanredni film nije još jedna uzaludan portret žrtve sistema, već vizuelna poema o mladiću koji je sagorio u vlastitom paklu mladosti, najsurovijem dobu u životu čovjeka. Zašto? Pogledajte priču o Cobainu. Segor Hadžagić

Saradnja sa najboljima Kao dugogodišnji partneri i usklađeni tim, DHL i ove godine podržava najznačajniji kulturni događaj u regiji. DHL, kao ozbiljan i odgovoran partner, iza sebe ima niz godina povjerenja, stotine pošiljaka, i tone materijala prevezenih za Sarajevo Film Festival. DHL BiH je za 2014. godinu osvojio prestižno priznanje od

DHL Express EUROPE kao “Country of the Year”. Najbolji DHL tim, za najbolji Festival do sada! Zajedno sa Sarajevo Film Festivalom pomjeramo granice i podižemo standarde. DHL stručnost, globalna mreža, brzina i timski rad su na testu svakog dana, sa svakom isporučenom pošiljkom.

Sarajevo Film Festival Nagrada publike igrani film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Feature 1. Taxi / Taxi 2. Ničije dijete / No One’s Child 3. Zvizdan / High Sun 4. Druga majka / The Second Mother 5. Dheepan / Dheepan Sarajevo Film Festival Nagrada publike – dokumentarni film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Documentary 1. Paco de Lucía: Potraga / Paco de Lucía: A Journey 2. Amy / Amy 3. Citizenfour / Citizenfour Sarajevo Film Festival - Nagrada mlade publike / Sarajevo Film Festival - Young Audiance Award 1. Ničije dijete / No One’s Child 2. Zvizdan / The High Sun 3. Do balčaka / To the Hilt

4.56 4.51 4.43 4.43 4.43 4.82 4.78 4.67

3.60 3.50 3.00

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Otvaranje PriroDana (supported by UNEP)

Prijem Takmičarskog programa - dokumentarni film i Docu Rough Cut Boutique

DocuCorner

Operacija kino

Žiri Takmičarskog programa - dokumentarni film: Juliano Ribeiro Salgado, Anka Schmid i Boro Kontić

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

Ekipa filma “Hiljadarka” - program Pretpremijere

Glumac Emir Hadžihafizbegović poklonio se publici u kinu Novi Grad nakon projekcije filma “Takva su pravila”

Case study Gábora Hörchera, Talents Sarajevo Razgovor nakon projekcije filma “Izmaglica Srebrenice”

TeenArena

Prijem BHRT

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

TeenArena

Dovoljno zreli za ljubav 14 + (Rusija, 2015) Reditelj: Andrey Zaytsev Uloge: Gleb Kalyuzhny, Ulyana Vaskovich, Olga Ozollapinya, Alexey Filimonov, Dmitry Barinov, Xenia Pakhomova Priča o prvoj ljubavi dvoje četrnaestogodišnjaka u predgrađu velikog grada. Priča o modernom Romeu i Juliji koja se odvija na društvenim mrežama i na ulici koji nameću svoja pravila neprihvatljiva za mlade ljubavnike. Kako bi bili zajedno junaci filma moraju prevazići mnoge prepreke. Među njihovim školama vlada netrpeljivost, a njihov komšiluk i njihova zajednica od samoga početka njihovu ljubav doživljavaju kao čin izdaje. Naši junaci moraju da se nose sa nespremnošću svojih

roditelja na kompromis i njihovim odbijanjem da shvate da djeca brzo odrastaju i da tinejdžeri imaju pravo na

vlastite izbore. Mladi se ljubavnici istovremeno bore sa vlastitom nesigurnošću i sumnjom u same

sebe, te sa strahom od poduzimanja prvog poteza i osude. Ali njihova ljubav sve pobjeđuje. D.I.

Dječiji program

Šta se dogodi kad si nevidljiv Nevidljivi dječak (Italija, Francuska, 2014) Reditelj: Gabriele Salvatores Uloge: Ludovico Girardello, Valeria Golino, Fabrizio Bentivoglio, Kseniya Rappoport, Noa Zatta, Laura Sampedro, Aleksey Guskov Michele ima trinaest godina, stidljiv je, nepopularan među djecom u školi i zaljubljen u Stellu. Nakon što odjene specijalni kostim za zabavu povodom Noći vještica, otkriva da je nevidljiv.

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Dan ljudskih prava 2015. U saradnji s Ambasadom Švicarske u BiH i Saveznim ministarstvom vanjskih poslova Švicarske, već sedmu godinu zaredom Sarajevo Film Festival će biti domaćin Dana ljudskih prava. U okviru obilježavanja Dana ljudskih prava, koje će biti upriličeno danas, Sarajevo Film Festival će organizirati poseban program u sklopu kojeg će u Multiplexu Cinema City biti prikazan film ONI KOJI OSJEĆAJU DA VATRA GORI, Morgana Knibbea i održana panel-diskusija. Tema ovogodišnjeg panela Dana ljudskih prava je SRUŠIMO OGRADE. Imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku i jednu od najvećih humanitarnih kriza nakon Drugog svjetskog rata, hiljade imigranata se nastoji domoći Evrope i zatražiti azil jer su njihova osnovna ljudska prava u zemljama iz kojih dolaze ugrožena. Iako se još uvijek čekaju konačni rezultati o migracionim trendovima za 2014. godinu, podaci iz proteklih godina pokazuju veliki rast u broju imigranata koji pokušavaju dobiti azil u zemaljama Europske unije. Većina onih koji uspije doći do EU molbu za azil predaje u Njemačkoj, Švedskoj, Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Što se pak

tiče porijekla azilanata, većinom se radi o osobama iz Sirije, Eritreje i Afganistana'. Migracija je velika i unutar same Europe, gdje građani iz zemalja Zapadnog Balkana koje nisu dio Europske unije ili pak južnih djelova Europske unije (Grčka, Španjolska, Portugal) odlaze prema zemljama središnje i sjeverne Europe u nadi da će sebi i svojoj obitelji omogućiti bolje uvjete života. Skoro 65% svih smrtnih slučajeva, odnosno 3,279 osoba, na granici EU se dešava zbog potopljenih brodova koji prevoze ilegalne imigrante. Porast ilegalnih imigranata je trend koji se nastavlja, i u posljednjim mjesecima 2014. godine zabilježen je problem prelaska građana Kosova na

teritoriju EU na srpskomađarskoj granici. Pitanje rješavanja imigrantske krize jedno je od najvećih s kojim se Europa danas suočava, no zajedničkog riješenja nema. No, kako smo došli do toga? Da li je dugotrajna ekonomska kriza doprinjela strahu „od drugih i drugačijih“? Gdje je nestala solidarnost i nazire li se riješenje krize samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovor na ovogodišnjem panelu Dana ljudskih prava Sarajevo Film Festivala. Sarajevo Film Festival i kroz svoj Takmičarski program – dokumentarni film prikazuje filmove inspirirane različitim aspektima ljudskih prava, a obilježavanjem ovog značajnog

dana se nastoji dodatno skrenuti pažnja na važnost filma kao bitnog i moćnog medija u promociji ljudskih prava. Filmovi i teme koji se svake godine biraju za obilježavanje Dana ljudskih prava pružaju učesnicima panel-diskusija, publici i medijima priliku da razgovaraju o akutnim problemima pojedinaca ili zajednica u današnjem svijetu. Na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada Sarajevo Film Festivala bit će uručena i Nagrada za ljudska prava koja se dodjeljuje filmu iz Takmičarskog programa – dokumentarni film koji na najbolj način obrađuje tematiku ljudskih prava. Nagradu u iznosu od 3.000 eura osigurava Savezno ministarstvo vanjskih poslova Švicarske.

„Kafa sa ...“ sa ekipom filma “Takva su pravila” Četvrtog dana programa „Kafa sa ...“, na Festivalskom trgu održan je razgovor sa ekipom filma TAKVA SU PRAVILA. Predvođeni rediteljem Ognjenom Sviličićem, članovi ekipe: bh. glumica Jasna Žalice, te mladi hrvatski glumci Hrvoje Vladisavljević i Veronika Mach govorili su o brojnim glumačkim izazovima u tematiziranju veoma bolne socijalne teme. Reditelj Sviličić je istakao da ni malo nije bilo lako snimati ovakav film. "Društvo je to koje generira haos, to je razlog sni-

manja filma. Film je vrlo jednostavan, sveden. Emir i Jasna su filmu dali svoj šarm. Bilo je vrlo traumatično snimati taj

film, zamisliti da izgubite dijete - nema ništa strašnije.“, dodao je Sviličić. Film TAKVA SU PRAVILA in-

spirisan je tragičnim krajem Luke Ritza i Denisa Mrnjavca, dvojice tinejdžera koji su ubijeni bez ikakvog razloga.

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

Narodno pozorište - Pretpremijere, 22.30 sati Pored mene (Srbija, 2015) Reditelj: Stevan Filipović

Uloge: Hristina Popović, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović,

Nikola Glišić, Milica Majkić, Matea Milosavljević, Katarina Pešić...

Kino Meeting Point - CARTE BLANCHE: Clermont-Ferrand - kratki, 18.00 sati Milion milja daleko (SAD, 2014) Reditelj: Jennifer Reeder Uloge: Kelsey Ashby-Middleton, Jennifer Estlin Oklop (Francuska, 2014) Rediteljica: Flora Molinié Uloge: Juliette Lamboley, Laurent Delbecque, Cecile Combes, Alexandra Chateauneuf, Paul Lapierre

Nevjerovatne priče mlade ženske ekipe. Poglavlje I: Paučice (Argentina, Venecuela, 2015) Reditelj: Tom Espinoza Uloge: Sofía Girotto, Mora Escolá

Grace pod vodom (Australija, 2014) Reditelj: Anthony Lawrence Uloge: Zoe Carides, Lola Carlton, John Howard, Colette Mann

Filmski zvuk (Brazil, 2014) Reditelji: Alexandre Moura, Cesar Gananian Uloge: Roberto Michelino

Operacija Kino: Festival mediteranskog filma Split - Ješke - Kratki Ana Trg (Hrvatska 2015) Rediteljica: Jelena Novaković

Uloge: Siniša Popović, Jakov Bilić, Anđelko Babačić, Jasminka Antić, Ivan Šupe, Nola Lozić

Medo mali (Hrvatska 2015) Reditelj: Igor Jelinović Uloge: Josip Lukić, Bruna Bebić, Mia Anočić-Valentić, Jakov Lerotić

Dan Marjana (Hrvatska, 2014) Reditelj: Igor Jelinović Uloge: Ana Ledenko, Josip Lukić

Lako pokojnima (Hrvatska, 2015) Reditelj: Matea Šarić

Vrilo (Hrvatska, 2014) Reditelj: Ivan Šušnjar Uloge: Ana Dragičević, Ana Franulić,

BH Film - Dokumentarni 3 Uzdah života Srebrenica (BiH, 2015) Reditelj: Ado Hasanović Uloge: Sead Delić Adil (BiH, 2015) Reditelj: Rijad Gvozden Uloge: Adel Šabanović

Ruža Bertičević, Mirjana Papić, Anka Gjorek, Domina Jakšić, Ursula Hržić, Ksenija Hržić, Margarita Cvitanić, Mira Žuljević 12.00 sati Potezi ruke (Italija, 2015) Reditelj: Francesco Clerici Uloge: Andreas Boccone, Nicolae Ciortan, Mario Conti, Luigi Contino, Simion Marius Costel 14.00 sati

BH Film Izmaglica Srebrenice (BiH, 2015) Reditelj: Samir Mehanović Uloge: Mehmed Hodžić, Hatidža Mehmedović, Ahmed Ustić, Zinahida Mašić Mustafić 12.30 sati

Sarajevo 1914 (BiH, 2015) Reditelj: Goran Dujaković 16.45 sati

Naj fotka Sarajevo Film Festivala Sarajevo Film Festival i Raiffeisen banka, koja je glavni sponzor Festivala, i ove godine su pripremili zanimljivu i vrijednu nagradnu igru NAJ FOTKA. Na jednostavan način učestvovati mogu svi oni koji svoje fotoaparate, telefone, tablete i druge uređaje rado koriste kako bi od zaborava sačuvali interesantne trenutke. Raiffeisen banka će autora najbolje fotografije nagraditi vrijednim paketom koji će sadržavati aparat za kafu Dolce Gusto, digital-

ni sat Sony Smart Watch i punjač za mobitel. Ono šta trebate učiniti jeste zabilježiti najljepši trenutak Sarajevo Film Festivala. Može to biti svečani momenat sa Red Carpeta ili trenutak festivalske atmosfere sa neke druge festivalske lokacije tokom devet festivalskih dana. Zato pripremite svoje kamere i šaljite nam fotografije na najfotka@sff.ba u periodu od 14. do 22. augusta, a ako ste korisnik Instagrama, objavite ih na ovoj društvenoj mreži

uz obavezne hashtagove: #najfotkaSFF i #21stSFF. Fotografije koje se nađu u užem izbor za nagradu, zajedno sa podacima autora biće objavljeni u posljednjem festivalskom Biltenu. Pobjednička fotografija uz ime autora/ice, kao i način preuzimanja nagrade, biće objavljeni 24. augusta na oficijelnoj web stranici i društvenim mrežama Sarajevo Film Festivala, web i Facebook stranici Raiffeisen banke te u medijima.

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN

Human Rights Day 2015 In cooperation with the Embassy of Switzerland and the Swiss Federal Department of Foreign Affairs, the Sarajevo Film Festival will host the Human Rights Day for the seventh year in a row. As part of the activities marking the Human Rights Day, which will be held today, the Sarajevo Film Festival will organize a special programme, including a screening of the film THOSE WHO FEEL THE FIRE BURNING, by Morgan Knibbe and a panel at the Multiplex Cinema City. The topic for this year’s Human Rights Panel is TAKE DOWN THE FENCES. Because of the situation in the Middle East described as one of the greatest humanitarian crisis since World War II, thousands of migrants are trying to reach Europe and seek asylum there because they are deprived of the basic human rights in their

home countries. Although precise data on immigration trends for 2014 are still unavailable, information from previous years indicates that there is a huge rise in the number of migrants seeking asylum in the countries of the European Union. Majority of migrants who reach the EU apply for asylum in Germany, Sweden, Italy, France and the United Kingdom. Most of the asylum seekers come from Syria, Eritrea and Afghanistan. Migration within Europe is also significant, with citizens of the non EU-member countries of “West Balkans” and southern EU-member countries (Greece, Spain, Portugal) moving to the countries of central and northern Europe in hope to secure better living conditions for themselves and their families. Estimates show that some 65 percent or 3,279 of migrants who died at EU borders died

when ships the human smugglers transported them in sank in the Mediterranean. The number of illegal immigrants continues to grow. In the final months of 2014 a growing number of Kosovo citizens have also been registered crossing into the EU at the border between Serbia and Hungary. The immigration crisis is one of the greatest problems faced by Europe today, but is there a common solution for it? How have we reached this point? Has the long-term economic crisis contributed to the growing fear of “others and those who are different”? Has the sense of solidarity disappeared and is the end of the crisis in sight? These are just some of the questions we will try to answer at this year’s panel debate organized within the Human Rights Day of the Sarajevo Film Festival. The Competition Pro-

gramme – Documentary Film of the Sarajevo Film Festival showcases films inspired by various aspects of human rights and by marking this special day we aim to further emphasise the importance of film as a significant and powerful media for the promotion of human rights. The films and topics chosen each year for marking the Human Rights Day provide an opportunity for panel participants, the audience and the media to discuss pressing problems currently faced by individuals or communities in the world. Also, the Human Rights Prize will be awarded at the official awards ceremony of the Sarajevo Film Festival for film in the Competition Programme – Documentary Film that best deals with human rights. The prize of 3.000 Euros is provided by the Swiss Federal Department of Foreign Affairs.

FESTIVALSKI BILTEN

UTORAK, 18.8.2015.

FESTIVALSKI BILTEN