SUBOTA, 15.8.2015.
FESTIVALSKI BILTEN
Međunarodna premijera filma “Livada”
1
2
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
"Julieta" u prepunom Ljetnom kinu Sinoć je u okviru programa Open Air prikazan najnoviji film Pedra Almodovara. Film JULIETA nastao je prema tri kratke priče Alice Munro: "Prilika", "Uskoro" i "Tišina" (sve su tri objavljene u zbirci "Bjegstvo"). Glavna uloga pripala je dvjema glumicama Emmi Suárez (starija Julieta) i Adriani Ugarte (mlađa). JULIETA je jubilarni 20. film španskog filmskog maga. U njemu Urednice: Dijala Hasanbegović, Lejla Kalamujić; Novinari: Marinela Domančić, Namir Ibrahimović, Segor Hadžagić, Emina Adilović;
srednjovječna žena sasvim slučajno jednog dana susreće prijateljicu svoje kćerke Antie. Ona joj otkriva da se Antia udala i živi u Švicarskoj s mužem i troje djece. Nakon što 12 godina nije imala nikakvog kontakta s kćerkom, Julieta slomljenog srca otkazuje put u Portugal i seli se u svoju nekadašnju zgradu, u nadi da će Antia jednoga dana pokušati stupiti u kontakt s njom i poslati joj pismo.
Oficijeni fotografi: Senad Gubelić, Jasmin Brutus, Amer Kuhinja, Muhidin Živojević, Damir Hajdarbašić, Adi Kebo, Samir Cacan, Admir Dervišević;
Izbor i obrada fotografije: Damir Hodžić; Prevod: Diwan prevodilačka agencija; Dizajn: BOOM Produkcija; DTP: Zorica Pandžić
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
3
Takmičarski program - igrani film - van konkurencije
Filmski lonac Transmania (Hrvatska, 2016) Režija: Dalibor Matanić, Sonja Tarokić, Hana Jušić, Bobo Jelčić, Zvonimir Jurić... Zanimljiv film, čije autorstvo potpisuje 15 režisera, imat ćemo priliku gledati u okviru današnje projekcije u Narodnom pozorištu. Naime, autori su dobili vremensko ograničenje da režiraju petominutni dio filma nakon što pogledaju posljednju minutu svoga prethodnika ili svoje prethodnice. Ovakva ideja nije nova, slična su ostvarenja snimana u svjetskoj kinematografiji. Ovaj izvanjski diktat, koji utiče na tok filmske radnje podsjeća i na projekat Jorgena Letha i Lars von Triera "Pet prepreka", gdje je Von Trier postavljao prepreke Lethu kako bi on "prepravio" svoj kratki film "The Perfect Man". Naravno, samo taj zadani okvir je poveznica; TRANSMANIA je cjelovito filmsko ostvarenje, u kojem svaki novi autor, nova autorica nastavljaju priču na svoj način, zadržavajući neke od likova ili kreirajući nove. Tako smo dobili jednu pot-
puno novu, logički skoro nepovezivu cjelinu, koja najviše nalikuje romanima toka svijesti - kratke bitne epizode i nastavak koji bi uvijek mogao ići u nekom drugom smjeru. Na ekranu defiluju čudaci, muškarci koji provode vrijeme s drugom djevojkom dok žena očekuje da se porodi, svingerski susreti, melanholične sadomazo igre, muškarci koji se tuku hljebom i kamenjem, policajci u civilu, bogataš koji pregazi biciklisticu u trenucima dok sebi,
ženi i prijateljima obećava rajski ovozemaljski život... Stilski su sekvence filma labavo ujednačene, no lako je prepoznati da je film "preuzeo" neko drugi. Poetike svakog od 15 režisera naslanjaju se jedna na drugu, te tako dobijamo presjek savremenih hrvatskih filmaša. Snimanje filma počelo je još prije 4 godine, svako je imao mjesec dana da pripremi svoju sekvencu i jedan dan da je snimi. Namir Ibrahimović
Poezija zapuštenog mjesta Svi sjeverni gradovi (Srbija, BiH, Crna Gora, Francuska, 2016) Režija: Dane Komljen Napuštene i zarasle građevine, priroda koja ponovo osvaja prostor iz kojeg je protjerana, dvojica muškaraca pokušavaju da tu pronađu mjesto za život. Film bez riječi, osim kada iz offa slušamo lirske reminescencije, poeziju, o građevinama u Lagosu, sjevernim gradovima... Muškarci kao da i sami sebe prepoznaju kao dio svijeta koji nastanjuju, slušaju zvukove iz prirode, oglašavanje galebova, drugih ptica, jedu plodove koji rastu na granama, lože vatru... Struje nema, ovdje civilizacija pokazuje kakva je nekad bila.
Povremeno su s njima televizijske/filmske ekipe koje snimaju zaraslu prirodu ili sezonski radnici koji nešto neplanski dorađuju. Oni su jedino društvo koje imaju. I povremeni došljaci prihvataju "zakonitosti" ovog prostora -
nema riječi, samo pokret, radnja, mirovanje, življenje. Koliko ljudska nestalnost utiče na civlizaciju, koliko su u sukobu želja za pokretom i želja da svoj svijet nosimo sa sobom, kako uspostaviti istinski življenje, oslobođeno svih
tehnoloških viškova i kako se suštinski povezati s onima koji žive u tvojoj neposrednoj blizini - samo su neka od pitanja koja se postavljaju dok gledamo dugometražno debitansko ostvarenje bosanskohercegovačkog režisera Dane Komljena. Autor, poput poljskog pisca Andrzeja Stasiuka, u ostavljenim i napuštenim građevinama traži potvrdu ljudskog bitisanja, vidljive tragove prolaznosti života, čovjekovo mjesto u okruženju gdje živi. "U sjevernim gradovima ostaju samo zgrade i hladni vetar koji duva preko golog betona", kaže glas u offu i poziva sve da, zajedno sa zgradama, kao ptice, krenemo ka jugu. Izgleda da oba lika ne žele pokret, jedan od njih želi ostati. Namir Ibrahimović
4
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
5
Takmičarski progam - igrani film
Lažirati trudnoću
Album (Turska, Francuska, Rumunija, 2016) Režija: Mehmet Can Mertoğlu Uloge: Sebnem Bozoklu, Murat Kiliç, Rıza Akın, Mihriban Er, Ali Meriç, Müfit Kayacan
I Bahar i Cuneyt imaju posao, žive u svom stanu velikog nebodera i samo im nedostaje dijete da ostvare ideal porodičnog života. Na poslu se dosađuju, pretvaraju se da rade Cuneyt i ne pokušava da zavede red u učionici dok drži nastavu historije. Život prolazi pored njih, ne žele ništa mijenjati, za prosjek im nedostaje dijete. Rješenje imaju - usvojit će novorođenče iz nekog od centara za ostavljenu djecu, ali bi voljeli da svi misle kako je zapravo Bahar rodila dijete. I tu leži kompletna groteska ovog debitantskog ostvarenja Mehmeta Can Metroğlua - par kreira čitav niz fotografija na kojima Bahar glumi trudnoću, a Cuneyt brižnog muža. Uvjerljivost lažne fotografije važna je za kreiranje života kojeg nisu mogli imati. Tokom kompletnog filma pratimo grotesknu igru: slikanje u akvarijum parku, rasprava kako trudnica treba izgledati na plaži, sjednica nastavničkog vijeća Cuneytove škole je zapravo zajedničko klađenje na fudbalske utakmice europskih liga - i tu Mertoğlu pokazuje zanatasko umijeće.
Autor oslikava vrijeme u kojem više vjerujemo fotografiji nego stvarnosti i da albumima fotografija možemo kreirati ono što želimo. Potraga za ostavljenim novorođenčetom nije jednostavna, tim prije što budući roditelji žele da im dijete ne liči ni na Sirijca ni Kurda, po mogućnosti da je muško i da je zdravo. Stereotipi, predrasude i patrijarhat vire skoro iz svakog kadra. Susret sa živopisnim direktorima javnih ustanova koje brinu o napuštenoj djeci još je jedna slika (da li stvarna?) savremenog turskog društva, gdje je bliskost prijatelja, pa čak i supružnika, formalna, a društveni obrasci
nametnuta norma koja se mora ispuniti ako se želi ostvariti zacrtani porodični ideal. I kada dobiju dijete, Bahar i Cuneyt se ne ponašaju kao odgovorni, nego kao programirani roditelji. Kadrovi u filmu su impresivni (najveća zasluga pripada Mariusu Panduruu - zaslužnom za vizuelni izgled Porumboiuovih filmova, kao i prošlogodišnjim rumunskim hit-filmom "Aferim!" Radu Judea), priča zanimljiva, režija pažljiva. Sarajevskoj publici će biti zanimljiv i podatak da su koproducenti ovog filma Danis Tanović i Čedomir Kolar. Namir Ibrahimović
U fokusu
Vrli budući svijet Mahnitost (Francuska, Katar, Turska, 2015) Režija: Emin Alper Uloge: Mehmet Ozgur, Berkay Ates, Tülin Özen Drugi igrani film turskog režisera Emina Alpera priča je o dvojici braće koji se igrom sudbine nađu u predgrađu Istanbula u budućnosti - Kadir je tu poslom koji je dobio od visokorangiranog policijskog službenika: potraga po smeću za ostacima materijala od kojih teroristi prave bombe, a Ahmet radi za gradsku upravu: ubija pse lutalice. Kadir je posao prihvatio jer je tako izdejstvovao
smanjenje zatvorske kazne i treba ponovo da se uklopi u društvo nakon nekog vremena provedenog iza rešetaka. Odnos dvojice braće u prošlosti nije bio sjajan, Ahmet bi najradije da ga Kadir često ne posjećuje; smeta mu njegovo preveliko oslanjanje na njega i miješanje u život. S druge strane, čini se da osim brata i posla, Kadir nema ništa više u svom životu. Revnosno bilježenje svega što bi vodilo ka sumnjivim aktivnostima i referisanje pretpostavljenim govori o njegovoj posvećenosti i potrebi za priznanjem. U atmosferi napetosti koja se razvija između braće, sve je teže
razdvojiti šta je stvarni svijet u kojem se kreću, a šta pogled nekog od likova; konfuzija pred gledaocima zapravo je konfuzija u svijetu gdje nužno borave Alperovi likovi. Strah od terorista čije se akcije skoro nikad ne događaju (osim kada čujemo eksplozije u daljini), strah od pasa koji "gospodare" ulicama, strah
od sumnjivih ljudi kreira svijet fobija gdje je teško ostati normalan. Tradicionalni odnosi, životne rutine, ne važe u ovoj distopiji. Sjajna gluma, originalna i zanimljiva priča, umjetnički pogled na neki mogući budući svijet preporuka su za gledanje ovog filmskog ostvarenja. D .I.
6
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
7
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Takmičarski program – dokumentarni film
Srce sazlije Srce od drveta (Bosna i Hercagovina, 2016) Režija: Namik Kabil Veći dio dana Ćamil Metiljević provede obavljajući svakodnevne seoske poslove – cijepajući drva, ložeći vatru, hraneći stoku, plijeveći povrće... u predasima proćaska sa bližnjima, srkne kahvu, gricne krompirušu ili svježu jabuku, pa se opet vraća poslovima. Ali radi još nešto, onako za svoju dušu, što ne može i ne zna svako – pravi sazove. Mjerka pogodne komade drveta, testeriše, izdubljuje, blajha, buši, lijepi i lakira uz pomoć raznih alatki od kojih svaka ima svoju namjenu – čak i najobičnija hemijska olovka. I, malo po malo, u rukama ovog tihog, skromnog čovjeka nastaje muzički instrument. Ali Ćamilovo umijeće ne zaustavlja se finaliziranjem saza. On prvo pažljivo i po sluhu naštima svježe napravljeni tradicionalni bosanski instrument, a onda
zasvira i zapjeva – često za svoju dušu, ali i za publiku. Grubost njegovog svakodnevnog života i tananost muzike koju proizvodi, iako pune suprotnosti lijepo žive zajedno. Srce od drveta oživi pod vještim prstima i kroz sevdah priča sve ono što Ćamil odšuti dok radi – njegovo srce pretvara u zvuk. Ideja za film rodila
se kada je, prije dvije godine, Namik Kabil čuo Ćamilov CD i zapitao se odakle dolazi njegova vrlo posebna umjetnost. SRCE OD DRVETA doživjet će svjetsku premijeru u okviru ovogodišnjeg Takmičarskog programa - dokumentarni film Sarajevo Film Festivala. Marinela Domančić
Nemilosrdne društvene promjene Voz za zrelost (Mađarska, 2016) Režija: Klára Trencsényi Na prvi pogled, čini se da je ovo film o djeci - članovima budimpeštanske „Dječije željeznice“, otprilike željezničke skautske organizacije. Na drugi pogled, kako kamera ulazi u njihove životne prostore, film postaje priča o dvjema obiteljima koje su nemilosrdno protresene društvenim promjenama. Na treći, i svaki naredni pogled, shvatate da je priča zapravo o čemeru jedne države poharane tranzicijom i ukliještene između preminulog socijalizma i kapitalizma neuspjelo nakalemljenog na njegove posmrtne ostatke. Viktor živi sa mamom, sestrom i bratom u podstanarskoj izbi. I on i malo mlađa Carmen rade na željeznici. Otac ih je
napustio a majka, iako govori tri jezika i ima bogato radno iskustvo, ne može naći smislen posao. Loše plaćena i podcijenjena, sa radnim mjestom daleko ispod svojih mogućnosti, jedva prehranjuje djecu. Da ne bi gladovali, odgađa plaćanje rente i struje što zavšava nalogom za deložaciju. Gergö je, s dvjema mlađim sestrama, kod bake i djeda na
selu. Roditelji rade u Njemačkoj i rijetko dolaze kući. Na pragu je srednje škole i sam je odlučio o svojoj budućnosti – ostaje u Mađarskoj. Ne želi ostaviti baku i djeda kao što su roditelji ostavili njega i sestrice i školovati se u Njemačkoj, kako roditelji predlažu. Živjet će u neuslovnom domu i potruditi se da dobije dobro obrazovanje u oblasti prometa, tr-
govine i mašinstva. Poveznica između djece je željeznica na kojoj besplatno rade. Osjećaju se odraslim i važnim kada obavljaju dužnosti prijema i otprave kao pravi željezničari. Dužnosti koje obavljaju zapravo ih pripremaju za sve veće preuzimanje odgovornosti koje im predstoji – ili je već uveliko u toku – kod kuće. Prepoznatljiva socijalistička ikonografija prati prelazak tinejdžera u doba kada i fizički, i emotivno, i intelektualno prestaju biti djeca i postaju mladi ljudi na kojima će uskoro država ostati. Pažljivo, s razumijevanjem i velikom drušvenom osjetljivošću redateljica je zabilježila vrlo intimne i bolne trenutke u životu obje obitelji. Za nagradu je dobila njihovo povjerenje i prirodnost pred kamerom kakva se mora zaslužiti. Marinela Domančić
8
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
9
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Takmičarski program – dokumentarni film
Filmska terapija Iza lica zrcala (Hrvatska, 2016) Režija: Katarina Zrinka Matijević Surovi i prelijepi lički predjeli, šume Velebita, životinje koje ovdje obitavaju i godišnja doba koja se u hladnom, prekrasnom krajoliku smjenjuju u isto su vrijeme vizualna podloga za tešku, intimnu priču i njeno polazište. Prošavši kroz osobni pakao i brojne gubitke bića koja su joj značila sve na svijetu, redateljica je osjetila zov postojbine. Odlučila je vratiti se korijenima i tamo nam ispričati svoju priču sve od postanka svoje obitelji do njenog iščezavanja. U slikama,
pred nama je Lika u svoj svojoj grubosti i poetičnosti – zatrpana debelim prekrivačem od prhkog, kristalastog snijega, ušuškana u mrak koji krupnim koracima tjera zalazeće sunce, izgubljena u magli koja se diže iznad šume išarane jesenjim bojama i ozarena sparnim zrakom vrućeg ljetnog dana u kojem se tako lijepo priča sa poljskim leptirićima. Posebnu ljepotu dodaju životinje smještene u ugodu prirodnog staništa – ptice, ribe, konji, psi, zmije, leptirovi, jedan ljuti vepar i preslatki medvjeđi par koji se nježno ljubi pred radoznalom kamerom. Iz off-a se čuje smireni glas koji odaje osobu pomirenu kako sa svijetom tako i sa samom sobom.
Zbivanja o kojima govori zarivaju se u utrobu bolom hladnog sječiva noža crnog čovjeka koji, izašao iz pučkog praznovjerja i bakinih priča, godinama rovari njenom utrobom otimajući joj one koje voli. Bolest koja se pojavljuje, smiruje i ponovo vraća oduzima boje njenom životu, a ona ih traži, traži, traži... Pokušava zatrudniti, prestaje uzimati lijekove zbog toga, gubi četiri bebe ali istraje u želji da
postane majka. I rodi. A gubi i dalje. Gubi drage ljude, gubi voljenog djeda čije prisustvo i komunikaciju sa njenom tek rođenom kćerkicom fantazira. Gubi i dalje, bolest joj se vraća, java se miješa sa halucinacijama, ali pronalazi snage da sve to izdrži. I ovaj film je rezultat izdržavanja i neprekidne borbe sa nedaćama. Ispričati svijetu ovako intimnu priču odlična je terapija. Marinela Domančić
Školski primjer dokumentarnog filma Bağlar (Turska) Režija: Berke Bas, Melis Birder Berke Bas i Melis Birder, svjesne činjenice da svjetski mediji probleme Kurda u Turskoj tretiraju tek sporadično i površno, potrudile su se da, uz bazičnu priču o provincijskom košarkaškom timu okruga Bağlar (izgovara se Balar), faktografski iznesu nužne povijesne i aktualne podatke šireg konteksta u kojem se ona odvija. Okrug Bağlar smješten je na sjeveroistoku Turske, u regiji Diyarbakır koja se nalazi u sjedištu Kurdistana. Osim košarkaškog tima, koji ćemo upoznati i skupno i ponaosob, ovdje je i sjedište PKK, kurdistanske radničke stranke koja se bori za autonomiju Kurda. Godine dešavanja su 2011. i 2012., period u kojem siromašni balarski košarkaši najkraće rečeno – rasturaju. Dvije godine nisu pretrpjeli poraz i nadaju se prelasku iz regionalne u 2. ligu. Vrijedno treniraju i srčano se bore pod vođstvom trenera Gökhana Yıldırıma koji sve vrijeme koje mu preostane kada završi učiteljske obaveze posvećuje ovom timu. Košarkaši preživljavaju drame kroz koje njihov narod prolazi i one se neizostavno odražavaju na raspoloženje i formu na terenu. Dva su se događaja osobito odrazila na igru – ubistvo
34 osobe ispod 21 godine u Roboskom 2011. te štrajk glađu političkih zatvorenika koji su 2012. zahtijevali suđenje na kurdskom jeziku – i, udruženi sa novinarskopolitičkim podmetanjem treneru, rezultirali su serijom poraza. Iako rasadnik talenata, Bağlar ni do danas nije ušao u 2. ligu, ali trener se nije obeshrabrio nego je prionuo na okupljanje novog, mladog tima. Osim što posjeduje nesumnjivu informativno-edukativnu notu, ovo je školski primjerak dokumentarnog filma. Redateljice rafinirano osjete kada treba koristiti kameru iz ruke, kada duge i statične, a kada
krupne kadrove. Autentični arhivski dijelovi su uredno posloženi, sve sa titlovima koji neupućenim gledateljima jasno predstavljaju povijesno-političke okolnosti, likovi (načelnica, donatori, menadžeri, igrači) su poimence predstavljeni i nema šansi da se zbivanja u filmu pogrešno protumače. Jedino što ostaje nejasno je šta se desilo Baveru Yücesoyu, balarskom košarkašu kojem je ovaj film posvećen. Google kaže da je preminuo u dobi od 22 godine od posljedica moždanog krvarenja 13 dana nakon povrede na košarkaškoj utakmici. Marinela Domančić
10
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
11
Kinoscope
Hipnotička slika jednog svijeta Neonski bik (Brazil, Urugvaj, Holandija, 2015) Režija: Gabriel Mascaro Uloge: Juliano Cazarré, Maeve Jinkings, Aline Santana, Carlos Pessoa, Vinicius de Oliveira, Josinaldo Alves, Samya Redatelj dokumentarnih filmova Gabriel Mascaro je prije dvije godine debitirao igranim filmom “August Winds” koji govori o Shirley i Jeisonu, mladom paru koji radi na farmi kokosa u zabačenoj provinciji Brazila. Dokumentaristički pristup sa dugim statičnim kadrovima, egzotična atmosfera i jednostavna radnja bez velikih dramskih „trzavica“, neke su od uobičajenih stilskih prepoznatljivosti barem trocifrenog broja, ne samo latinoameričkih, već i svjetskih redatelja čija je primarna publika festivalska. Ono što Mascara izdvaja jeste savršena fotografija koja
pršti od jarkih boja egzotičnog pejzaža i erotičnih tijela. Ova stilska dopadljivost zaista jeste nešto što se mora vidjeti i doživjeti (uostalom, nije bez razloga ovjenčani brojnim nagradama na festivalima u Torontu i Rio de Janeiru), ali za ljubitelje konzervativnijeg narativa, Mascaro teško da ima ponuditi nešto više. I NEONSKI BIK ima taj antropološki, egzotični „hajp“. Ovdje se Mascaro bavi antropološki zanimljivom temom „Vaquejadasa“, brazilskom inači-
com rodea, gdje dvojica muškaraca na konjima pokušavaju oboriti bika povlačeći ga za rep. A junak NEONSKOG BIKA, Iremar, je netipična muškarčina - pored toga što se brine o bikovima, Iremar voli da dizajnira odjeću za Galegu, egzotičnu plesačicu koja zajedno s kćerkom Cacom i Zeom čini ostatak družine koja putuje Brazilom. Većinu vremena, Mascara posvećuje atmosferičnom slikanju likova koje spavaju u ležaljkama ili obavljaju različite dnevne
rutinske poslove. Iremarova sklonost ka modi je, čini se, jedini motor koji bi radnju mogao iznijeti „uzbrdo“, ali i tu redatelj ostaje neodređen i misteriozan. NEONSKI BIK je, zaista, savršeno snimljen film, pun pejzaža koji osvajaju, neposredne erotike i geometrijske preciznosti kadra. U jednom trenutku, radnja prestaje biti bilo kakvim predmetom interesovanja – hipnotička i senzualna ljepota fotografije će vas zasigurno omamiti. Segor Hadžagić
Društveni angažman kroz ličnu priču Dok otvaram oči (Francuska, Tunis, Belgija, Ujedinjeni Arapski Emirati, 2015) Režija: Leyla Bouzid Uloge: Baya Medhaffar, Ghalia Ben Ali, Montassar Ayari, Aymen Omrani, Lassaad Jamoussi Od kada je počelo Arapsko prljeće u decembru 2010., u Tunisu, a zatim se proširilo i na ostale arapske zemlje, svijet je zahvaljujući društvenim mrežama i You Tubeu, uspio vidjeti nekolicinu amaterskih dokumentarnih snimaka, no prvijenac Leyle Bouzdid je prvo dugometražno igrano filmsko
ostvarenje koje tematizira turbulentna dešavanja u Tunisa, kroz intimnu priču o sazrijevanju i borbi za lični integritet i neovisnost jedne osamnaestogodišnjakinje. Upravo je to put kojim redateljica izbjegava jeftino politiziranje, a uspijeva delikatno uh-
vatiti i širi društveni kontekst zbivanja. Stoga, DOK OTVARAM OČI će sigurno prevazići sudbinu čisto „društveno potrebnog filma“ koju jedna egzotična kinematografija predstavlja festivalskoj publici kao “istinu“ i „dokument“ jednog istorijskog trenutka. Naravno,
nema u tome ništa loše, ali tu je prisutna medijska logika fokusiranosti na trenutno svjetsko društveno i političko žarište, koje se , ne iz godine u godinu ili mjeseca u mjesec, već iz dana u dan mijenja. Glavna junakinja filma, osamnaestogodišnja Farah je upravo diplomirala i roditelji je već vide kao buduću doktoricu, no ona ima druge planove. Zajedno sa svojim momkom Borhenom, ona nastupa u bendu koji kombinuje tradicionalnu arapsku muziku i rock. Svake noći Farah odlazi da svira u underground barovima Tunisa, a problemi nastaju kada majka, kojoj je Farah cijelo vrijeme lagala, sazna čime se ona zapravo bavi. Segor Hadžagić
12
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Dave Johns, glumac iz filma "Ja, Daniel Blake"
Talents Sarajevo - doručak na Festivalskom trgu
Adrian Titieni glumac iz filma "Matura" i selektorica Elma Tataragić
Takmičarski program - dokumentarni film i Docu Rough Cut Boutique - piće dobrodošlice
Dobrodošli u ASA svijet ASA grupacije je osnovana krajem 1995. 20 godina od osnivanja, ASA Grupacija ima 20 firmi-članica i posluje u oblasti finansija, usluga, zdravstva, nekretnina i prirodnih resursa pri ćemu zapošljava preko 650 uposlenika. Stalna ulaganja i ideja poduzetništva bile su osnova
da se ASA pozicionira kao jedan od stubova bh. ekonomije i društva. U proteklom periodu, ASA Grupacija je zadržala poziciju među najpoželjnijim poslodavcima u BiH, te se zajedno sa Prevent Grupacijom pozicionirala na listu TOP 500 kompanija u Centralnoj Evropi.
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
Dobitnik Počasnog Srca Sarajeva Wolfgang Amadeus Brülhart
Ekipa filma "U istom vrtu" Učesnici Talents Programa i rediteljka Kirsten Johnson
Rediteljica filma "Evolucija" Lucile Hadžihalilović i Alessandro Raja jedan od selektora programa Kinoscope
DocuCorner
Ekipa filma “ZG80” na crvenom tepihu
13
14
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
15
FESTIVALSKI BILTEN
16
UTORAK, 16.8.2016.
Open Air
Do posljednjeg daha Ja, Daniel Blake (UK, Francuska, Belgija, 2016) Režija: Ken Loach Uloge: Dave Johns, Hayley Squires, Dylan McKiernan, Briana Shann, Kate Rutter, Sharon Percy, Kema Sikazwe Ako kažemo da Ken Loach spada među one reditelje koji stalno snimaju "isti film", onda je njegov posljednji naslov JA, DANIEL BLAKE veliko finale u bogatoj karijeri Britanca. Osamdesetogodišnji Loach za kratko je prekinuo svoju "penziju", kako bi još jednom progovorio o svim opasnostima neoliberalizma. Bio je to veliki
povratak beskompromisnog ljevičara, kojeg je ovogodišnji žiri kanskog festivala ovjenčao Zlatnom palmom (za Loacha je to druga po redu). JA, DANIEL BLAKE priča je o starijem čovjeku koji je veći dio života radio kao stolar u Newcastlu. Danielu je po prvi put u
životu potrebna pomoć države. Njegova se životna priča ukršta sa životom samohrane majke Katie i njeno dvoje djece. U ovoj socijalnoj drami Daniel i Katie će se naći zarobljeni u ničijoj zemlji ograđenoj brutalnim birokratskim aparatom i pogođeni logikom društvene
podjele današnje Velike Britanije na “ambiciozne i prosjake”. Ken Loach je umjetnik koji itekako dobro razumije sve zamke vladajućih politika, a njegova djela nerijetko direktno utiču na izvanfilmsku stvarnost (sjetimo se filma "Cathy Come Home" i utjecaja koje je imao na problem beskućništva u Velikoj Britaniji). Ali koliko god neumoljiv bio, Loach ne kritikuje tek da bi kritikovao. Na kraju, on je vrlo optimističan po pitanju profesije kojom se bavi. Zato i sa osamdeset godina uzima kameru u ruke. Jer kako sam kaže: "Mi moramo reći - ima nade! Promjene su nužne!" JA, DANIEL BLAKE pečat je Loachove umjetničke borbe koja očigledno traje do posljednjeg daha. D. I.
Summer Screen
Autodestruktivna kultura Sve besane noći (Poljska, Velika Britanija, 2016) Režija: Michal Marczak Uloge: Krzysztof Baginski, Michal Huszcza, Eva Lebuef Današnja kultura mladih u svim dijelovima svijeta gotovo amblematski se posmatra kroz prizmu hedonizma, autodestruktivnosti i nihilizma. Da li je u pitanju vjerodostojan i istinit pogled na mlade, ili je u pitanju nepisana konvencija još uvijek nedovoljno definiranog „filma o mladima“, rasprava je koja se treba prepustiti teoretičarima kulture i filma. U svakom slučaju, nova nada poljske kinematografije Michal Marczak slijedi put toliko puta odabran kada je u pitanju priča o mladima. Neki put su filmovi o mladima više začinjeni naturalističkom brutalnošću, nekada egzistencijalističkom filozofijom, a u nekim slučajevima, kao u SVE BESANE NOĆI, nasilje i filozofija su u sretnom braku. Marczakov film je hibrid fikcije i dokumen-
tarnog filma. Protagonisti Krzysztof Baginski, Michal Huszcza i Eva Lebuef glume sami sebe, a u fokusu priče je prijateljstvo Krzysztofa i Michala, koji provode dane (odnosno noći), razgovarajući o najbeznačajnijim temama sa filozofskom strogošću, dijeleći djevojke za jednu noć, drogirajući se i partijajući po klupskim bespućima Varšave. Za gledatelje koji poznaju francuski novi val, film na početku podsjeća na jedno od
ključnih djela Francuskog novog vala – La Maman et la Putain Jeana Eustachea. Ali La Maman et la Putain na LSD-u ili spidu. Jer, čini se, ovaj hiperhedonistički način života, nažalost po gledaoci, ima samo jednu manu: u scenama partijanja i drogiranja, ispresjecanim filozofskim dijalozima, nažalost ,gledalac ne može biti „haj“ kao protagonisti, pa se čini kako se film otuđuje od samog gledatelja. Segor Hadžagić
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
17
18
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Dječiji program
Povratak zabavnih dinosaura Hevisauri (Finska, 2016) Režija: Pekka Karjalainen Uloge: Milo Snellman, Salli Siivonen... Kada desetogodišnji dječak Toni i njegova drugarica iz razreda Suvi odu u posjetu poznatom zabavnom parku, otkriju Hevisaure, stvorenja slična dinosaurima. Hevisauri nisu obični dinosauri jer se vole zabavljati i znaju plesati. Nakon što Toni i Suvi otkriju da Hevisaure izrabljuje zli biznismen Maxima, odlučuju krenuti u opasnu avanturu spašavanja neobičnih dinosaura.
TeenArena
Teške tinejdžerske odluke Snovi (Latvija, 2016) Režija: Renārs Vimba Uloge: Elīna Vaska, Andžejs Jānis Lilientāls, Edgars Samītis... Film prati priču sedamnaestogodišnje Raye i njenog mlađeg brata Robisa dok se pokušavaju oporaviti od traume izazvane iznenadnom smrti oca i odlaskom majke. Raya balansira između brige za mlađeg brata, školskih obaveza i razmišljanja o prvoj ljubavi. Njena svakodnevnica se dodatno komplicira kada krene u potragu za majkom koja ih je napustila.
Specijalne projekcije Hronika jednog nestajanja (Palestina, Izrael, SAD, Njemačka, Francuska, 1996) Režija: Elia Suleiman
Uloge: Elia Suleiman, Ula Tabari, Nazira Suleiman, Fuad Suleiman... Ovo je autobiografski film koji daje uvid u
ratna dešavanja u Izraelu. Palestinski filmski autor Elia Suleiman, se vraća u Izrael nakon godina provedenih u New Yorku. Njegov cilj je prikazati stvarno stanje u kojem se nalazi arapsko stanovništvo.
Multiplex Cinema City - BH Film DOKUMENTARNI 3, 12:30 sati
BH FILM
Fata (Bosna i Hercegovina, 2016) Režija: Vedran Drljević
Rock'n'war... Ili samo zato što je petak (Bosna i Hercegovina, 2015) Režija: Damir Pirić 16:45 sati
Pesnica sjećanja (Makedonija, Albanija, BiH, 2015) Režija: Aid Bešić Djeca mira (Bosna i Hercegovina, 2016) Režija: Emir Kapetanović
Jadranka (Bosna i Hercegovina, 2015) Režija: Branko Lazić 20:00 sati
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
19
20
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Dan ljudskih prava
Film kao moćan medij u promociji ljudskih prava Sarajevo Film Festival će i ove godine biti domaćin Dana ljudskih prava, koji se organizira u saradnji s Ambasadom Švicarske i Saveznim ministarstvom vanjskih poslova Švicarske. Sarajevo Film Festival kroz svoj Takmičarski program – dokumentarni film prikazuje filmove inspirirane različitim aspektima ljudskih prava, te ovim posebnim događajem, obilježavanjem Dana ljudskih prava, Sarajevo Film Festival nastoji dodatno skrenuti pažnju na važnost filma kao značajnog i moćnog medija u promociji ljudskih prava. Filmovi i teme, koje se svake godine biraju za obilježavanje Dana ljudskih prava, pružaju šansu učesnicima panel diskusija, gledaocima i medijima da diskutuju o akutnim problemima pojedinca ili zajed-
nice u današnjem svijetu. Tokom obilježavanja Dana ljudskih prava Wolfgangu Amadeusu Brülhartu će biti uručeno Počasno Srce Sarajeva u znak priznanja za njegov veliki doprinos i podršku Obala
Art Centru, kao i za inicijativu za izgradnju Meeting Pointa kao kulturnog centra, koji je danas prepoznat kao mjesto susreta i zvanično kino Sarajevo Film Festivala. A, na svečanoj ceremoniji dod-
jele nagrada Sarajevo Film Festivala bit će dodijeljena i Nagrada za ljudska prava. Ova nagrada dodjeljuje se za najbolji film iz Takmičarskog programa – dokumentarni film, koji obrađuje tematiku ljudskih prava.
Ljubav i prijateljstvo u programu „Kafa sa...“
Viktorijanska drama i mi U jučerašnjem programu “Kafa sa...“ publika je imala priliku upoznati ekipu filma LJUBAV I PRIJATELJSTVO. Američki redatelj Whit Stillman i britanski glumac Tom Bennet su u konverzaciji sa izvršnim direktorom filma LJUBAV I PRIJATELJSTVO i moderatorom razgovora Mikeom Goodridgeom otkrili detalje sa snimanja filma. Whit Stillman je sa prisutnima podijelio dojmove o redateljskom iskustvu snimanja viktorijanske drame bazirane na romanu Jane Austen, te je dodao da je najveći izazov bio režirati film koji će biti smiješan, a ne patetičan. Glumac Tom Bennet je priznao da mu se nije bilo teško uklopiti u ulogu lakrdijaša, a redatelj je potvrdio da mu nije davao puno uputstava. Na pitanja publike o procesu pripreme kostima, Stillman je odgovorio da ne treba dozvoliti da težnja ka lijepoj kostimografiji odvrati pažnju od kvalitete cjelokupnog filmskog projekta.
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
21
22
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.
Human Rights Day
Film as a Powerful Medium in the Promotion of Human Rights The Sarajevo Film Festival will host the Human Rights Day again this year, which is organised in cooperation with the Embassy of Switzerland and the Swiss Federal Department of Foreign Affairs. In its Competition Programme –Documentary Film, Sarajevo Film Festival presents films inspired by various aspects of human rights; by organising this special event marking the Human Rights Day the Sarajevo Film Festival endeavours to further emphasise the importance of film as a major and powerful medium in the promotion of human rights. The films and topics selected each year to mark the Human Rights Day offer an opportunity to participants in panel discussions, viewers and media to discuss acute problems of indi-
viduals or communities in today’s world. Wolfgang Amadeus Brülhart will receive the Honorary Heart of Sarajevo Award at the Human Rights Day in recognition of his contribution and
support to Obala Art Centar, and the initiative to build the Meeting Point cultural center, which is recognized today as Sarajevo Film Festival's main cinema and meeting point. At the official Sarajevo
Film Festival award ceremony, a Human Rights Award will also be presented for the best film from the Competition Programme – Documentary Film dealing with human rights issues.
Multiplex Cinema City: Zagreb Film Festival - Najbolje od kockica, 14:30 sati KRATKI Zvjerka (Hrvatska, Finska, 2015) Režija: Daina O. Pusić Piknik (Hrvatska 2015) Režija: Jure Pavlović
Belladonna (Hrvatska, 2015) Režija: Dubravka Turić Indonezija (Hrvatska, 2015) Režija: Daria Blažević Igra malog tigra (Hrvatska, 2015) Režija: Jasna Nanut Sarajevo Film Festival Nagrada publike igrani film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Feature 1. Neslavno slavna Florence / Florence Foster Jenkins 4.73 2. Ulica Sing / Sing Street 4.72 3. Julieta / Julieta 4.58 Sarajevo Film Festival Nagrada publike dokumentarni film / Sarajevo Film Festival Audience Award - Documentary 1. Scream for Me Sarajevo / Scream for me Sarajevo 4.98 2. Sonita / Sonita 4.63 3. Korida / Korida 4.47 Broj dobitnog kupona za 15.08.2016. 20431 The number of the winning coupon for 15.08.2016. 20431 1. Dnevnik mašinovođe / Train Driver's Diary 2. ZG80 / ZG80 3. Oslobođenje Skoplja / The Liberation of Skopje
4.60 4.50 4.30
UTORAK, 16.8.2016.
FESTIVALSKI BILTEN
23
24
FESTIVALSKI BILTEN
UTORAK, 16.8.2016.