Strategija

Page 1

ÐÅÏÓÁËÈÊÀ ÌÀÊÅÄÎÍÈ£À

ÎÏØÒÈÍÀ ÁÓÒÅË ÑÊÎÏ£Å

ÑÒÐÀÒÅØÊÈ ÏËÀÍ ÇÀ ÐÀÇÂΣ íà Îïøòèíà ÁÓÒÅË 2009-2012

(îñíîâíè íàñîêè)

Ñêîï¼å, äåêåìâðè 2008


Îä ñîäðæèíàòà

PROCES NA STRATE[KO PLANIRAWE IZJAVA ZA MISIJA ANALIZA NA ANKETATA STAV NA BIZNISOT KON STRATE[KOTO PLANIRAWE SWOT ANALIZA TEMI I KRITI^NI PRA[AWA STRATE[KI PLAN ZA RAZVOJ MONITORING NA STRATE[KIOT PLAN ZA RAZVOJ

- Ãðàäîíà÷àëíèê - Êàíöåëàðè¼à íà ËÅÐ - Ñåêòîðèòå âî îïøòèíàòà - Êîìèñèè íà ñîâåòîò - Çäðóæåíè¼à íà ãðàƒàíè - Áèçíèñ ñåêòîðîò


PROCES NA STRATE[KO PLANIRAWE Vrednosta na strate{koto planirawe nemo`e da bide preceneta. Toa tipi~no vklu~uva sobirawe na lu|e od site delovi na op{testvoto za da diskutiraat i izberat {to e najdobro za dolgoro~nite interesi na zaednicata. Bidej}i mnogu, ako ne i site od ovie lu|e imaat deca , tie imaat zagarantirana posvetenost i interes, za podobruvawe na lokalnata ekonomija {to e motivira~kiot faktor vo dobivaweto na nivnoto u~estvo. Strate{koto planirawe e prodol`en proces koj i ovozmo`uva na op{tinata da go odredi pravecot i da osigura deka pove}e konkretni finansiski odluki }e bidat uskladeni so `elbite i kopne`ite na zaednicata kako celina i naso~eni kon konkretni celi i pod-celi. Strate{koto Planirawe obezbeduva ramka koja soedinuva serija od pomali proekti, so cel da ostvari po{iroki ekonomski celi. Poradi toa, strate{koto planirawe im pomaga vo direktniot ekonomski razvoj na zaednicite kon realiziraweto na dolgoro~ni ostvarlivi celi. Klu~no, ovoj pristap se fokusira na inicijativi koi se dosti`ni. Vospostaveni se realni celi koi zaednicata mo`e da gi ostvari. Mo`ebi glavniot efekt na strate{kiot proces e {to ja dr`i zaednicata fokusirana. Na nekoj na~in procesot na strate{ko planirawe ne pravi konkretni odluki kolku i kade resursite }e bidat investirani, no toj osiguruva deka procesot ja dr`i vistinskata pateka i tro{ocite koi se napraveni se odnesuvaat vo sakanata nasoka na op{tinata. Iako, strate{koto planirawe se fokusira na dolg period , toa ne treba da se pome{a so programite za dolgoro~no kapitalno planirawe. Postojat mnogu zna~ajni razliki. Strate{koto planirawe se fokusira na naso~uvawe i ne kontrolira. Va`na cel na procesot da ja postavi op{tinata ili drug entitet na patekata kon uspe{na idnina. Strate{koto planirawe go naglasuva pristapot od dole nagore na vklu~uvawe na po{irokata zaednica vo donesuvaweto na odluki. Ova e klu~no za negoviot uspeh. Iako, postojat i drugi na~ini za prevzemawe na ovoj proces, mo`ebi naj op{toprifateniot e so osnovawe na Komisija za planirawe na ekonomskiot Razvoj (KPER). Vakvata komisija tipi~no e sostavena od pretstavnici na razli~ni segmenti na zaednicata, kako stopanstvenici, organizacii na stopanstvenici kako na primer Stopanska Komora, Nevladini organizacii, religiozni, kulturni i gra|anski organizacii, i lokalnata vlast. Ovie lideri na zednicata se povikani da gi iskoristat svoite liderski ve{tini i istaknati pozicii. Dopolnitelno na pozicijata koja ja imaat vo zaednicata, pri nivnoto imenuvawe treba da se zeme vo vid i `elbata da slu`at i da posvetat vreme i napor na procesot za dobrobit na site. So ova razmisluvawe be{e prezemena programata za Strate{ko planirawe na lokalniot ekonomski razvoj na Butel. Od procesot {to be{e prezemen proizlegoa rezultati i se nametna plan koj e prilo`en kon ovoj izve{taj i dokument osmislen da slu`i kako Strate{ki plan za ekonomski

razvoj na Op{tina Butel.

2


IZJAVA ZA MISIJA Op{tinite BUTEL da gi podobri uslovite za `ivot na gra|anite, na na~in {to bi se iskoristile komparativnite prednosti {to gi nudat prirodnoto opkru`uvawe i dosega{no sozdadenata infrastruktura so nasoka kon kreirawe na sre}ni, zadovolni, bezbedni i zdravi gra|ani, preku: 1. Revitalizirawe na postojnite i sozdavawe na novi stopanski kapaciteti, preku: _ Podr{ka pri formiraweto na novi mali i sredni pretprijatija; _ Podr{ka na postojnite mali i sredni pretprijatija; _ Podr{ka na golemite pretprijatija i kontinuirana sorabotka so niv; _ Podr{ka pri proizvodstvoto na zdrava hrana; _ Podr{ka na zemjodelcite-sto~arite i zemjodelsko-sto~arskoto proizvodstvo na postojnite vidovi i kulturi, kako i voveduvawe na novi vidovi i kulturi; _ Obezbeduvawe i sozdavawe na sigurni i trajni rabotni mesta; 2. Podobruvawe na postoe~kata i izgradba na nova infrastruktura; 3. Trajno re{avawe na stambeniot status ; 4. Kreirawe na strategija za odr`liv ekonomski razvoj vo oblastite na: _ Biznis klima; _ Nauka i obrazovanie; _ Kultura i sport; _ Turizmot (planinski, selski, alternativen, lovno-riboloven, arheolo{ki itn.); 5. Razvivawe na dosega neiskoristeni novi mo`nosti i perspektivi; 6. Da im dade mo`nost i da gi anga`ira lokalnite NVO vo procesot na Lokalen Ekonomski Razvoj;

3


ANALIZA NA ANKETATA STAV NA BIZNISOT KON STRATE[KOTO PLANIRAWE So cel da se pomogne vo obezbeduvaweto na vredni informacii za momentalnite biznis uslovi, lokalniot raste` I razvoj i stavot na biznisite kon lokalnata vlast i pru`aweto na uslugi , sprovedena be{e opfatna biznis anketa. Analizata {to sledi e obezbedena od rezultatite na taa anketa. Prazen primerok od samata anketa e dostaveno kako aneks na ovoj plan. Anketata za biznis istra`uvaweto {to be{e sprovedena vo Op{tina Butel e zavr{ena i rezultatite se obraboteni. Rezultatite, dobieni od 15 razli~ni biznisi obezbeduvaat pregled na gledi{tata na lokalnite biznisi vo vrska so zaednicata vo koi tie funkcioniraat. Rezultatot od istra`uvaweto ne poka`uvaat jasni pretstavi vo nekolku oblasti, a toa e mnogu bitno za izrabotkata na strate{kiot plan i istoto }e ima zna~itelno vlijanie pri definiraweto na sporedbenite prednosti za odredeni oblasti bidej}i postojat mnogu mali indikaciii od istra`uvaweto deka postoi konsenzus okolu toa. Poradi toa bitno e, bidej}i poka`uva deka vo zaednicata ne postoi kolektivno fokusirawe kon pra{awata povrzani so unapreduvaweto i raste`ot. Istra`uvaweto e sprovedeno so 15 razli~ni biznisi. Najgolemiot broj od niv spa|aat vo kategorijata na maloproda`ba, golemoproda`ba i obezbeduvawe servisni uslugi. Ova e konzistentno na ispituvaweto na stepenot na vrabotenost vo malata industrijata, kade {to 85% od ispitanite biznisi spa|aat vo kategorijata “mnogu mali� so po 10 ili pomalku vraboteni. Postoi zagri`enost deka ova totalno ne ja otslikuva zaednicata i mo`ebi komisijata bi sakala povtorno da gi pogledne i da gi razgleda rezultatite. Se ~ini deka biznisite koi bea opfateni vo anketata (istra`uvaweto) se relativno novi biznisi. Ima{e samo nekolku koi postojat podolgo vreme. Okolu 55% od niv funkcioniraat pomalku od deset godini. Golem procent od niv istaknaa deka opsegot na pazarot e mnogu mal i deka okolu 95% od proizvodite i uslugite se prodavaat vo lokalnata oblast. Ova e mnogu visok stepen, no e vo soglasnost so vidot na biznisite opfateni vo ova istra`uvawe. Ponatamu, toa poka`uva deka postoi optimizam vo odnos na biznisite, odnosno 99% istaknuva deka planiraat da gi pro{irat svoite biznisi vo tekot na godinite koi sleduvaat. Isto taka, neto i bruto profitite poka`uvaat malo zgolemuvawe vo tekot na poslednive ~etiri godini. Od oblastite koi mo`e da se bitni za procesot na planirawe ima{e neobi~no golemo barawe za obuka. Vo skoro sekoja dadena kategorija ima{e 50% ili pove}e izrazena potreba za obuka. Za kategoriite koi opfa}aa osnovni obuki za ve{tini kako komunikacija, marketing, menaxerski sposobnosti i kompjuterski ve{tini e izrazen visok stepen na potreba. Samo osnovnite ve{tini, kako osnovna matematika, ~itawe i pi{uvawe ne bea nazna~eni kako bitni, najverojatno bidej}i vrabotenite se dobro obu~eni vo ovie disciplini. Golemiot stepen na vakva potreba mo`e da bide osnova za

4


razmisluvawe na odredeni vidovi na dopolnitelno obrazovanie, ve~erni kursevi (za vozrasni) ili programi za prodol`itelno obrzovanie. Drug faktor na interes be{e nedostatokot na vklu~enost vo nitu niedno biznis zdru`enie. Bidej}i, naj~esto obukata se povrzuva so vakvi asocijacii, ova bi trebalo da bide povrzano so prethodnoto pra{awe. Prva indikacija e deka tie nema op{t pregled na situacijata, a toa proizleze od pra{aweto vo koe se bara{e da se nazna~at pette faktori koi go ko~at pro{iruvaweto na biznisite. Bea dobieni okolu 48 odgovori. Naj~esto spomenuvani bea slednite: · Ne mo`nost za dobivawe na krediti ili kreditite se so visoki kamatni stapki (85,92%) · Nizok `ivoten standard (75,06%) · Lo{a infrastruktura vo op{tinata (45,12%) · Visoka dano~na stapka (28,01%) Za razgleduvaweto na lokalnata samouprava i nejzinata uloga isto taka, ima{e golemi razliki. Skoro ist broj na ispitanici smetaat deka taa ima golemo i zna~ajno vlijanie i malo ili nikakvo vlijanie. Vo odnos na toa {to mo`e da napravi op{tinata ima{e povtorno 48 predlozi so najgolem procent na pra{aweto za “pomali danoci” pra{awe vrz koe op{tinata ima ograni~ena kontrola. Od druga strana pak, vidlivo e deka voop{to ne se spomenati javnite uslugi i kvalitetot na istite uslugi, pra{awe vrz koe op{tinata ima zna~itelna kontrola. Vo pregledot na kategoriite na pra{awa vo vrska so toa {to vlijae na biznisite, rezultatite bea povtorno izme{ani i povtorno be{e daden najkarakteristi~niot odgovor naso~en kon oddano~uvaweto. Rabotnite odnosi so lokalnata samouprava se ~ini se vo najgolem del zadovolitelni, i sekako so povtorno ednakov broj na odgovori koi predlagaat ne{to podobro i, ili ne{to polo{o. Na pra{aweto kade lokalnata samouprava mo`e da ima najgolemo vlijanie ima{e odgovori kako, ima “nekakvo pozitivno vlijanie”, do ogor~eni odgovori ili pak “nikakvo vlijanie”, pomo{ pri urbanisti~ko planirawe (prostorno planirawe). Op{tiot stav vo vrska so lokalnata samouprava i golemata zavisnost od istata institucija za aktivnostite na LER, nalo`uvaat deka toa bi mo`elo da bide oblast vo koja bi trebalo da se obrati vnimanie vo strate{kiot plan. Pra{aweto, za toa, kako ovoj odnos bi mo`el da se podobri i kakvi aktivnosti da se prezemat, bi bilo soodvetno vrz baza na odgovorite. Op{to zemeno se smeta deka lu|eto ja gledaat op{tinata kako odgovorna no, nemaat pozitivno ~uvstvo za vrskata so nea. Na poslednite pra{awa za biznis pregledot na ekonomskiot razvoj i na kvalitetot na `ivotot ima{e konfuzni odgovori. Na primer, industrijata za prerabotka na hrana e rangirana kako ~etvrta vo najbrzo raste~kite biznisi, dodeka odgleduvaweto na dobitok i ovo{je, osnovnite materjali za biznisot

5


na prerabotka na hrana, se rangirani kako industrii koi najbrzo se namaluvaat. Spisokot na sektorite koi najbrzo se razvivaat e sleden: · · · · ·

Tekstilna (68%) Grade`ni{tvo (15%) Proizvodstvo na mleko i mle~ni proizvodi (45%) Proizvodstvo na hrana (99%) Trgovija na malo nivo. (75%)

Spisok na sektori koi se namaluvat ili se gubat (is~eznuvaat): · Odgleduvaweto na dobitok i ovo{je (70%) · Trgovijata (36%) · Industijata na minerali (75%) · Odgleduvawe na riba (10%) ‘ Zanaet~istvo (92%) O~iglednite kontradiktornosti vo odredeni podra~ja baraat pregled i podetalna analiza pred da se donesat nekoi zna~ajni odluki. Sostojbata e u{te pokomplicirana od odgovorite na pra{aweto {to ve pravi najprivle~ni pri {to slednite tri naj~esti ogovori se: · Mineralnite resursi · Termalnite vodi · Proizvodstvoto na hrana. Faktot {to mineralnite resursi se staveni kako industrija {to se namaluva, a termalnite vodi prethodno ne se spomnuvaat, dopolnitelno ja komplikuva analizata. Poslednoto pra{awe ne pomaga mnogu da se razre{i ovaa dilema, bidej}i bukvalno ne postoi konsenzus vo odnos na slabostite i {to treba da se napravi za da se podobri sostojbata. Pretposlednoto pra{awe vo vrska so va`nosta na kvalitetot na `ivotot vo zaednicata predlaga eden od nekolkute odgovori za konsenzus na anketata, a toa e op{to soglasuvawe, deka se potrebeno golemi javni sredstva za zna~ajno podobruvawe na kvalitetot na `ivotot voop{to. Vo rezimeto na anketata treba da se navedat momenti koi bi trebalo da se istaknat vo vrska so ovaa istra`uvawe: · Konsenzus za prirodata na problemite, a kako da se razre{at istite toj ne postoi, i pokraj faktot deka ne postoi netrpelivot i neprijatelstvo kon drugite, se ~ini deka ne postoi ni zaedni~ka osnova. · Postoi potreba od detalen pregled na pra{awata za sporedbena analiza i da se vidi kakov konsenzus mo`e da se postigne.

6


路 Postoi potreba od pogolem pridones od strana na lokalnata samouprava i po mo`ost od drugi, za da se dovede kvalitetot na `ivotot do stepen koj go posakuva zaednicata. 路 Za nasokite, klu~nite para{awa i eventualniot akcionen plan bi trebalo prethodno da se prodiskutira i da se napravat kompromisi. 路 O~iglednata konfuzija i kontradiktornosti vo nekoj od zaklu~ocite od anketata baraat podetalno vnimanie za da mo`e podobro da se odredat ~uvstvata na celokupnata biznis zaednica.

7


SWOT ANALIZA Po~etnata SWOT analiza napravena od strana na komisijata kako kraen rezultat gi ima{e slednite pra{awa koi bea pokrenati kako klu~ni za op{tinata. JAKI STRANI: 1. Plodno zemji{te 2. Klima 3. Geografska polo`ba 4. Voden potencijal 5. [umski potencijal 6. Mineralen potencijal 7. Kadrovski potencijal 8. Soodvetna urbanisti~ka planiranost - (GUP) 9. Eftina i slobodna rabotna sila 10. Ekolo{ki ~ista i zdrava sredina 11. Izgraden sistem za vodosnabduvawe 12. Kulturno-istoriski spomenici i arheolo{ki Lokaliteti SLABI STRANI: 1. 2. 3. 4. 5.

Nema ,,Agro berza,, i stihijno zemjodelsko proizvodstvo Nedovolna i nesoodvetno izgradena patna mre`a Nedovolno iskoristeni vodeni resursi Nedovolno prerabotuva~ki kapaciteti Nemawe strate{ki plan za LER (Op{tinata e Novoformirana – 2005 god.) 6. Nesoodvetna profesionalna orientiranost 7. Izrabotka ne DUP za novi industriski zoni 8. Nedovolna me|usektorska sorabotka 9. Nedovolna edukacija na kadarot vo instituciite 10. Nesproveduvawe na zakonskata regulativa 11. Nedostatok na IT tehnologija 12. Nevrabotenost 13. Nepovolna kreditna politika (visoki kamati i nepriznavawe na hipoteki) 14. Nedostatok na soodveten visokostru~en kadar 15. Centralno upravuvawe so resursi 16. Nemawe arondacija 17. Nepostoewe na subvencii 18. Neefikasna administracija 19. Otsustvo na brendovi 20. Nepostoewe na menaxerski strukturi

8


21. Nepostoewe na edno{alterski sistem 22. Visoki ceni na repromaterijali MO@NOSTI: 1. Oran`erisko proizvodstvo i odgleduvawe na ju`ni kulturi 2. Proizvodstvo na ekolo{ki zdrava hrana 3. Direktno patno povrzuvawe so sosednite op{tini 4. Alternativen turizam 5. Nepostoewe na turisti~ka ponuda 6. Direktno sedundarno proizvodstvo 7. Postoe~ki ~ove~ki resursi za novi vrabotuvawe 8. Istra`uvawe za: -iskoristuvawe na prirodnite resursi; -proizvodstvo na zdrava hrana; -razvoj vo oblasta na menaxmentot; -voveduvawe na informaciski sistem; -voveduvawe racionalen sistem za obrazovanie; -olesnitelni okolnosti za zemjodelieto; -krediti, danoci 9. Razvoj na alternativen turizam: ruralen, kulturen, arheolo{ki, sportski, loven i riboloven i eko-turizam 10. Doizgradba na patna i komunalna infrastruktura 11. Razvoj na regionalna i transgrani~na sorabotka: CP i INTERREG. 12. Izgradba na mali hidrocentrali i akumulacii 13. Iskoristuvawe na solarna energija 14. Izgradba na prerabotuva~ki kapaciteti za zemjodelski proizvodi 15. Gradewe i pro{iruvawe na novi kapaciteti za iskoristuvawe na prirodnoto bogatstvo 16. Razvoj na mali i sredni kapaciteti za finalni proizvodi ZAKANI: 1. 2. 3. 4.

Nedovolno finansiski sredstva Odliv na stru~en kadar Nedostatok na zakonska regulativa Baven proces na za`ivuvawe na procesot na decentralizacijata 5. Nisko nivo na javna svest 6. Nisko nivo na kulturna emancipiranost 7. Migracija selo-grad i Emigracija

9


TEMI I KRITI^NI PRA[AWA Kako {to prethodno be{e navedeno procesot za izrabotka na strate{ki plan ima deset ~ekori. Dva od tie ~ekori vklu~uvaat izbor na po{iroki temi i nivno elaborirawe kako “Kriti~ni pra{awa”. Temite izbrani od ~lenovite i elaboriranite kriti~ni pra{awa vo sekoja kategorija se: TEMI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

ZEMJODELSTVO/ZDRAVA HRANA OBRAZOVANIE VRABOTUVAWE/STOPANSTVO/TURIZAM INFRASTRUKTURA RESURSI KULTURA I JAVNA SVEST ZDRAVSTVO

KLU^NI PRA[AWA POD-GRUPA:BIZNIS KLIMA

TEMA: ZEMJODELSTVO / ZDRAVA HRANA 1. 2. 3. 4.

Vodosnabduvawe-izgradba na sistem Agro-tehni~ki merki Finansiski stimulacii Agro berza

TEMA: OBRAZOVANIE 1. 2. 3. 4. 5.

Izgradba na u~ili{ta Sovremeni nagledni sredstva Kvaliteten kadar Voveduvawe prakti~na nastava Otvarawe stru~ni paralelki za potrebite na stopanstvoto

TEMA: VRABOTUVAWE / STOPANSTVO / TURIZAM 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Podr{ka na postojnite kapaciteti i revitalizacija Izrabotka na DUP za industriska zona Nepovolna kreditna politika Nedostatok na soodveten visoko stru~en kadar Biznis klima Kulturno istoriski spomenici

10


TEMA: INFRASTRUKTURA 1. 2. 3. 4.

Sovremena patna infrastruktura Revalizacija na GUP Komunalna infrastruktura Stambena infrastruktura

TEMA: RESURSI 1. 2. 3. 4. 5.

Mineralni bogatstva Voden potencijal Eftina rabotna sila - kadrovski potencijal Iskoristuvawe na son~evata energija i veterot [umski potencijal i pasi{ta

TEMA: KULTURA I JAVNA SVEST 1. 2. 3. 4. 5.

Neefikasna administracija Nepostoewe objekti za kultura Podr{ka na folklorni dru{tva Kulturna edukacija na gra|anite Otvarawe informativen centar

TEMA: ZDRAVSTVO 1. 2. 3. 4.

Izgradba na bolnica Tehni~ka opremenost na ustanovite Ovozmo`uvawe benificii vo lekuvaweto za site Stru~en specijalisti~ki kadar

POD-GRUPA: KVALITET NA @IVOT TEMA: ZEMJODELSTVO / ZDRAVA HRANA 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Plansko proizvodstvo Sistem kapka po kapka Otkup Prerabotka Arondacija Asocijacii na zemjodelci

TEMA: OBRAZOVANIE 1. Visoki plati 2. Reforma 3. Novi objekti

11


4. Sovremena oprema 5. Celodnevna nastava 6. Besplatni u~ebnici TEMA: VRABOTUVAWE / STOPANSTVO / TURIZAM 1. 2. 3. 4.

Nerazvieno stopanstvo Krediti - povolni Malo stopanstvo Selski turizam

TEMA: INFRASTRUKTURA 1. 2. 3. 4.

Urbanisti~ko planirawe Lokalni i regionalni pati{ta Vodosnabduvawe Komunalno ureduvawe

TEMA: RESURSI 1. Rudarstvo 2. Zemjodelie 3. [umarstvo 4. Sto~arstvo 5. ^ove~ki Resursi TEMA: KULTURA I JAVNA SVEST 1. 2. 3. 4.

Objekti Oprema Kreativni lu|e Pari

TEMA: ZDRAVSTVO 1. 2. 3. 4. 5.

Reforma - privatno Stru~na edukacija Sovremena oprema Odr`uvawe na objekti Visoki plati

POD-GRUPA: MO@NOSTI NA ZAEDNICATA TEMA: ZEMJODELSTVO / ZDRAVA HRANA 1. Ovo{tarstvo 2. Lozarstvo

12


3. 4. 5. 6. 7.

Sto~arstvo Poljodelstvo Voden potencijal Agro berza Ve{ta~ko |ubrivo i za{titni sredstva

TEMA: OBRAZOVANIE 1. Izgradba na novi u~ili{ta (3) 2. Tehni~ka oprema 3. Mlad stru~en kadar TEMA: VRABOTUVAWE / STOPANSTVO / TURIZAM 1. Povolnosti vo pla}awe na komunalii vo industriska zona da se izgradi infrastruktura 2. Zajaknuvawe na kancelarijata na Lokalen ekonomski razvoj 3. Podr{ka na mali i sredni pretprijatija 4. Dano~ni olesnuvawa (vo domenot na op{tinata) 5. Dokvalifikacija i prekvalifikacija na postoe~ki kadar TEMA: INFRASTRUKTURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Lokalni i regionalni pati{ta Izgradba na vodovod i kanalizacija vo sekoe naseleno mesto Podobruvawe na napon na elektru~na mre`a Gasifikacija Izgradba na dom za penzioneri Izgradba na gra|anski kreativen centar ili rekonstrukcija Doopremuvawe na PPZ

TEMA: RESURSI 1. Geolo{ki istra`uvawa TEMA: KULTURA I JAVNA SVEST 1. Domovi na kulturata 2. Edukacija za podignuvawe na javnata svest vo delot za za{tita na `ivotnata sredina 3. Festival na narodniot folklor 4. Saem na kniga i specifi~na literatura 5. Otkrivawe na postoe~ki arheolo{ki lokaliteti 6. Restavracija na stari objekti

13


TEMA: ZDRAVSTVO 1. 2. 3. 4.

Organizirawe na slu`ba za brza pomo{ Edukacija za bruceloza i sli~ni zarazni bolesti Imunizacija na naselenieto Deratizacija vo urbanite sredini

POD-GRUPA: RESURSI NA ZAEDNICATA TEMA: ZEMJODELSTVO / ZDRAVA HRANA 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Navodnuvawe Edukacija na prizvoditelite Informati~ki sistem za pazarnite dvi`ewa Agro berza Subvencii za strate{ki kulturi Oran`erisko proizvodstvo

TEMA: OBRAZOVANIE 1. 2. 3. 4.

U~ili{en prostor U~ili{na oprema i kabineti Doedukacija na nastavniot kadar Voveduvawe nasoki spored potrebite na stopanstvoto

TEMA: VRABOTUVAWE / STOPANSTVO / TURIZAM 1. Voveduvawe edno{alterski sistem 2. Podr{ka na mali i sredni pretprijatija 3. Sozdavawe na uslovi za alternativen turizam (arheolo{ki lokaliteti) 4. Selski,planinski i Eko turizam 5. Kulturen turizam 6. Za{tita na doma{nite brendovi 7. Ubla`uvawe na dano~nata politika 8. Namaluvawe na kreditnite stapki 9. Subvencii pri vrabotuvaweto na lica 10. Loven i riboloven turizam TEMA: INFRASTRUKTURA 1. 2. 3. 4.

Rekonstrukcija na postojnata infrastruktura Izgradba na nova infrastruktura Pati{ta (lokalni i regionalni) Vodosnabduvawe i odvodi

14


TEMA: RESURSI 1. 2. 3. 4. 5.

Mineralno bogatstvo Vodni resursi [umski resursi Termalni vodi ^ove~ki potencijal

TEMA: KULTURA I JAVNA SVEST 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Muzei Kulturni manifestacii (teatri, kino, festivali‌) Tribini Mediumski kampawi za klu~ni pra{awa Kulturni spomenici Podigawe na javnata svest za za~uvuvawe na javnite dobra

TEMA: ZDRAVSTVO 1. Specijalizacii i sub-specijalizacii 2. Preventivna medicina 3. Rehabilitacioni centri

15


STRATE[KI PLAN ZA RAZVOJ Finalniot proizvod na seto dosegs spomenato e Strate{ki plan. I. CEL Podr{ka na Kancelarija za LER preku tehni~ko opremuvawe i obuki na kadarot. Pod-cel: 1.1. Obezbeduvawe na kontinuirana obuka na kadarot koj raboti vo kancelarija za LER. ^ekor na napredok 1.1.1 Izgotvuvawe na godi{en plan za finansiskite potrebi na kancelarijata za LER Odgovornost> Vraboteni vo LER Vremenska ramka: Kontinuirano Pod-cel: 1.2 Tehni~ko opremuvawe na kancelarija za LER ^ekor na napredok 1.2.1 Nabavka na oprema za potrebite na kancelarijata za LER (kompjuter, pe~ata~, softver....) Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano

II. CEL Razvoj na zemjodelskata infrastruktura za zgolemuvawe na prihodite za 5 % godi{no. Pod-cel: 2.1 Zgolemuvawe na snabduvaweto so voda so koristewe na novi izvori za tekovniot irigacionen sistem i rekonstrukcii vo op{tina Butel ^ekor na napredok 2.1.1 Analiza na postojnata sostojba i mo`nostite za vodosnabduvawe, utvrduvawe na potrebite od snabduvaweto so voda. Odgovornost> JP Vodovod i kanalizacija - direktor Vremenska ramka: Kontinuirano . ^ekor na napredok 2.1.2 Izrabotka na fizibiliti studija i proekti Odgovornost> Eksperti i nadle`ni slu`bi so koi se sklu~uva dogovor Vremenska ramka: Kontinuirano ^ekor na napredok 2.1.3 Podnesuvawe na izve{taj do op{tinskite soveti Odgovornost> Rabotovodniot organ na izbranata firma Vremenska ramka: Kontinuirano

16


Pod-cel: 2.2 Izgradba na nov i rekonstrukcii na postojanite sistemi sistem za vodosnabduvawe vo doruralnite podra~ja na op{tinata ^ekor na napredok 2.2.1 Analiza na postoe~kata sostojba i mo`nosti za izgradba na novi sistemi za vodosnabduvawe. Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano do 2013 godina ^ekor na napredok 2.2.2 Izrabotka na fizibiliti studii i proekti Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano spored potrebite do 2013 godina ^ekor na napredok 2.2.3 Podnesuvawe na izve{taj do sovetot Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Po potreba spored potrebite do krajot na 2013 god. Pod-cel: 2.3. Podobruvawe na lokalnite i polskite pati{ta ^ekor na napredok 2.3.1 Analiza na postoe~kata sostojba so polskite i lokalnite pati{ta. Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: esen – zima 2009/2010/2011/2012 ^ekor na napredok 2.3.2 Izrabotka na izve{tai za potrebata od podobruvawe na lokalnite i polskite pati{ta Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam Vremenska ramka: Kontinuirano do 2013 godina ^ekor na napredok 2.3.3 Stavawe na lokalnite i polskite pati{ta vo “Programata za komunalno ureduvawe i lokalni pati{ta�. Odgovornost> Gradona~alnik, Rakovoditel na sektor za urbanizam i komunalni raboti Vremenska ramka: Septemvri /2009/2010/2011/2012/ Pod-cel: 2.4. Poddr{ka na zemjodelcite za voveduvawe sistem kapka po kapka vo period od 2009-2013 god. ^ekor na napredok 2.4.1 Izrabotka na studii za mo`nostite od voveduvawe na sistemot kapka po kapka sekade onamu kade {to e mo`no Odgovornost> Gradona~alnik, Rakovoditel na urbanizam i komunalno ureduvawe Vremenska ramka: januari - dekemvri 2009 / 2010 / 2011 / 2012 / god. ^ekor na napredok 2.4.2 Organizirawe na sostanoci so pretstavnici od Op{tinata i PE na Ministerstvoto za zemjodelstvo i Asocijacii na zemjo-

17


delci za mo`nostite za voveduvawe na sistemot na vodosnabduvawe “kapka po kapka�. Odgovornost> Kancelarija za LER, Podra~no oddelenie na ministerstvo za zemjodelie, {umarstvo i vodostopanstvo. Vremenska ramka: Kontinuirano 2009 / 2010 / 2011 / 2012 godina ^ekor na napredok 2.4.3 Podgotovki na proekti za odredeni zemjodelski povr{ini vo mikroregionite na teritorijata na Op{tina Butel. Odgovornost> Gradona~alnik, Sektor za urbanizam i komunalni raboti Vremenska ramka: Kontinuirano 2009 / 2010 / 2011 / 2012 godina III. CEL Podobruvawe na patnata infrastruktura vo period od 2009-2013 god. Pod-cel: 3.1. Konstrukcija i rekonstrukcija na lokalnite pati{ta vo periodot od 2007-2011 god. ^ekor na napredok 3.1.1 Podgotvuvawe na izve{taj za utvrduvawe na prioriteti. Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: Kontinuirano, septemvri-noemvri / 2009 / 2010 / 2011 2012 godina ^ekor na napredok 3.1.2 Izrabotka na tehni~ko-investicionna dokumentacija za lokalna patnata infrastruktura. Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Spored potrebite 2009 - 2013 god. ^ekor na napredok 3.1.3 Izgotovka na aplikacii i dostavuvawe na tehni~kata dokumantacija do donatori, Dr`avnata agencija za pati{ta i Ministerstvo za transport i vrski Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam i kancelarija za LER Vremenska ramka: septemvri - dekemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 3.2. Konstrukcija i rekonstrukcija na regionalnite pati{ta vo periodot od 2009-2013 god. ^ekor na napredok 3.1.1 Podgotvuvawe na izve{taj za utvrduvawe na prioriteti vo lokalnata patna mre`a. Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: do kraj na septemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 godina ^ekor na napredok 3.2.2 Izrabotka na tehni~ko-investiciona dokumentacija za regionalna patnata infrastruktura. Odgovornost> Gradona~alnik, Dr`avnata agencija za pati{ta

18


Vremenska ramka: Kontinuirano spored programa 2009 - 2013 god. ^ekor na napredok 3.2.2 Lobirawe na gradona~alnikot kaj Agencijata za dr`avni pati{ta. Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano 2009 - 2013 god. Pod-cel: 3.3. Podobruvawe na sostojbata na postojnite ulici i trotoari vo site naseleni mesta vo periodot od 2009 - 2013 god. ^ekor na napredok 3.3.2 Izve{taj za lokaciite kade {to e potrebno podobruvawe na sostojbata Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam Vremenska ramka: dekemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 godina ^ekor na napredok 3.3.3 Podnesuvawe na izve{taj do Sovetot Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: fevruari 2009/ 2010/ 2011/ 2012 godina.

god.

IV. CEL Obezbeduvawe na uslovi za razvoj na turizmot do krajot na 2012

Pod-cel: 4.1. Restavracija i revitalizacija na objekti od kulturno-istorisko zna~ewe ^ekor na napredok 4.1.1 Izgotvuvawe na nivo op{tina i na nivo na Gradot Skopje, programa za revitalizacija i restavracija na kulturno-istoriski objekti Odgovornost> Kancelarija za LER, Soodvetna institucija od oblasta na kulturata i Ministerstvoto za kultura Vremenska ramka: Kontinuirano, septemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 4.1.2 Obezbeduvawe na finansiski sredstva za realizacija na programite Odgovornost> Gradona~alnik Ministerstvo za kultura na R.Makedonija, Kancelarija za LER I Soodvetnata institucija od oblasta na kulturata Vremenska ramka: sekoj septemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

Pod-celi: 4.2. Razvoj na selski, eko i kulturen turizam preku vovedu-

vawe na novi narodni manifestacii-kontinuirano

^ekor na napredok 4.2.1 Formirawe na profesionalen tim za izrabotka na me|uop{tinska programa za razvoj na turizmot; turisti~ka karta i vodi~; Odgovornost> Kancelarija za LER

19


Vremenska ramka: dekemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

^ekor na napredok 4.2.2 Obezbeduvawe na finansiski sredstva za

realizacija na programata Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: septemvri-oktomvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. tar

^ekor na napredok 4.2.3 Formirawe na turisti~ki informativen cenOdgovornost> Gradona~alnik, kancelarija za LER Vremenska ramka: januari 2010/2011 god.

^ekor na napredok 4.2.4 Kategorizacija na privatnite kapaciteti za smestuvawe Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: dekemvri 2010/2011 V. CEL Podobruvawe na op{tata infrastruktura za podobruvawe na kvalitetot na `ivotot na gra|anite Pod-cel: 5.1. Izgradba i rekonstrukcija na sistem za vodosnabduvawe vo period od 2009-2012 god. ^ekor na napredok 5.1.1 Programa za utvrduvawe na prioriteti vo sistemot za vodosnabduvawe Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: Kontinuirano, dekemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 5.1.2 Izrabotka na tehni~ko-investiciona dokumentacija za utvrdenite prioriteti vo sistemot za vodosnabduvawe Odgovornost> Gradona~alnik, Rakovoditel na urbanizam i komunalno ureduvawe Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.. ^ekor na napredok 5.1.3 Izgotovka na aplikacii i dostavuvawe na tehni~kata dokumantacija do donatori i nadle`ni ministerstva. Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam i kancelarija za LER Vremenska ramka: maj, 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 5.2. Izgradba i rekonstrukcija na kanalizacionnata mre`a vo period od 2009 do 2012 god. ^ekor na napredok 5.2.1 Programa za utvrduvawe na prioriteti vo kanalizacionata mre`a (ruralni i doruralni naseleni mesta). Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: dekemvri, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

20


^ekor na napredok 5.2.2 Izrabotka na tehni~ko-investiciona dokumentacija za utvrdenite prioriteti vo sistemot za otpadni vodi Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 5.2.3 Izgotovka na aplikacii i dostavuvawe na tehni~kata dokumantacija do donatori i nadle`ni ministerstva. Odgovornost> Rakovoditel na sektor za urbanizam i kancelarija za LER Vremenska ramka: maj- dekemvri, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 5.2.4 Izrabotka na tehni~ko-investiciona dokumentacija za pre~istitelna stanica za otpadni vodi Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 5.3. Podobruvawe na javnoto osvetluvawe ^ekor na napredok 5.3.1 Voveduvawe na poekonomi~en na~in na osvetluvawe-alternativni izvori na energija (veter, biomasa..) Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 5.4. Izgradba i oddr`uvawe na parkovski sodr`ini i plo{tadi od 2009 do 2013 god. ^ekor na napredok 5.4.1 Podgotovka na tehni~ko-investicionna dokumentacija. Odgovoren: Gradona~alnik, Rakovoditel na urbanizam i komunalno ureduvawe Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 5.4.2 Izgotovka na aplikacii i dostavuvawe na tehni~kata dokumentacija do donatori i do nadle`ni ministerstva. Odgovoren: Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-Cel: 5.5. Rekonstrukcija na postojnite i izgradba na novi detski igrali{ta na 2012 god. ^ekor na napredok 5.5.1 Obezbeduvawe na sredstva za rekonstrukcija na postoe~kite i izgradba na novi detski igrali{ta Odgovornost> Gradona~alnik, Rakovoditel na sektor za urbanizam. Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

21


VI. CEL Obezbeduvawe na povisok kvalitet na zdravstvena za{tita. Pod-cel: 6.1.Formirawe na posebna slu`ba za itna medicinska pomo{ so kadrovska i tehni~ka ekipiranost do krajot na 2012 god. ^ekor na napredok 6.1.1 Barawe na odobrenie za priem na novi vraboteni od Ministerstvoto za zdravstvo Odgovornost> Direktor na JZU �Zdravstven Dom� Vremenska ramka: dekemvri, 2012 god. ^ekor na napredok 6.1.2 Obezbeduvawe na soodvetna medicinska oprema i sanitetski vozila za itna medicinska pomo{ Odgovornost> Ministerstvo za zdravstvo i Fond za zdravstveno osiguruvawe na R.Makedonija Vremenska ramka: dekemvri 2012 god. Pod-cel: 6.2. Podobruvawe na sproveduvaweto na programite za prevencija od bolesti, obezbeduvawe na podobra edukacija za zdravstvena za{tita do krajot na 2012 god. ^ekor na napredok 6.2.1 Odr`uvawe na tribini za zdravstvena edukacija na naselenieto Odgovornost> Lekari od primarnata zdravstvena za{tita i Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. VII. CEL Zgolemuvawe na kulturnite vrednosti i za{tita na kulturnoto nasledstvo. Pod-cel: 7.2. Istra`uvawe,otkrivawe na novi arheolo{ki lokaliteti i obezbeduvawe na za{tita na arheolo{kite lokaliteti i objekti. ^ekor na napredok 7.2.1 Izgotvuvawe na programa za istra`uvawe i otkrivawe na novi arheolo{ki lokaliteti Odgovornost> Gradona~alnik, Kancelarija za LER I Soodvetna ustanova od oblasta na kulturata Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 7.2.2 Obezbeduvawe na finasiski sredstva za realizacija na programata. Odgovornost> Gradona~alnik, Sovet na op{tina Butel i Kancelarija za LER, i soosvetna institucija od oblasta na kulturata Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

22


VIII. CEL Podr{ka i razvoj na MSP i individualnite zemjodelci so podobruvawe na konkurentnosta za 20% do krajot na 2012 godina Pod-cel: 8.1. Namaluvawe na komunalnite dava~ki vo industriskite zoni do 20% do 2012 god. 5% godi{no. ^ekor na napredok 8.1.1 Donesuvawe na odluka na Sovet za namaluvawe na komunalnite dava~ki vo industriskite zoni po 5% godi{no do 2012 god.. Odgovornost> Gradona~alnik, Sovet na op{tinata Vremenska ramka: dekemvri 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 8.2. Sozdavawe na javni-privatni partnerstva me|u lokalnata samouprava i MSP za razvoj na ekonomijata ^ekor na napredok 8.2.1 Informirawe za povolni programi za MSP Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.. ^ekor na napredok 8.2.2 Pomo{ pri brendirawe na proizvodite na MSP Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 8.2.3 Voveduvawe na programi za prekvalifikacija i dokvalifikacija na kadar za potrebite na MSP, zaedno so Agencijata za vrabotuvawe, Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 8.3. Podr{ka na registrirani zemjodelci preku sovetodavni uslugi. ^ekor na napredok 8.3.1 Informirawe na registriranite zemjodelci za povolni programi za unapreduvawe i razvoj na zemjodelieto Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. IX. CEL Potraga po novi pazari za distribucija na proizvodite na MSP i registriranite zemjodelci od op{tinata Pod-cel: 9.1. Regionalno povrzuvawe na malite i srednite pretprijatija i registriranite zemjodelci za zaedni~ki nastap na pazarot ^ekor na napredok 9.1.1. Formirawe na op{tinska komora za razvoj na MSP i registriranite zemjodelci

23


Odgovornost> Gradona~alnik , Kancelarija za LER Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.1.2. Za~lenuvawe i sorabotka so komorite i berzite vo drugite zemji Odgovornost> Kancelarija za LER Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.1.3 Izgradba, rekonstrukcija i adaptacija na kapacitetite za skladirawe na proizvodi Odgovornost> Gradona~alnik i Kancelarija za LER Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.1.4 Organiziran otkup i plasman na prizvodite Odgovornost> Asocijacii na registrirani zemjodelci Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.1.5 Organizirano u~estvo na me|unarodni i regionalni saemi Odgovornost> Asocijacii na registrirani zemjodelci Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel 9.2 Zgolemuvawe na stranskite investicii vo op{tinata do krajot na 2012 godina ^ekor na napredok 9.2.1 U~estvo vo podgotovka na regionalna strategija za ekonomski razvoj na Skopskiot region Odgovoren> Regionalno sobranie na gradona~alnici od Grad Skopje i Gradot Skopje. Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.2.2 Podgotovka na marketing strategija za promocija na resursite i mo`nostite na mikroregionot Op{tina Butel Odgovoren> Kancelarija za LER Vremenska ramka: 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 9.2.3. Ponuda na soodvetni lokacii za privlekuvawe na stranski investicii Odgovoren> Kancelarija za LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

24


X. CEL Podobruvawe na uslovite za rabota vo obrazovnite institucii i podr{ka za modernizacija na procesot na obrazovanie do 2011 god. Pod-cel: 10.1 Izgradba na dve osnovni u~ili{ta i rekonstrukcija na edno u~ili{te do krajot na 2012 god. ^ekor na napredok 10.1.1 Izrabotka na tehni~ko-investicionna dokumentacija Odgovornost> Gradona~alnik Vremenska ramka: do krajot na 2012 god. ^ekor na napredok 10.1.2 Obezbeduvawe na finansiski sredstva Odgovornost> Gradona~alnik, Ministerstvo za obrazovanie, Vlada na RM, Kancelarija za LER Vremenska ramka: Do kraj na 2012 god. Pod-cel: 10.2. Kontinuirana gri`a za site objekti preku rekonstrukcija, sanacija i doizgradba-kontinuirano ^ekor na napredok 10.2.1 Uvid na site objekti i procenka na sostojbataizve{taj. Odgovornost> Direktori na u~ili{ta i LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 10.2.2 Obezbeduvawe na finansiski sredstva za rekonstrukcija, sanacija i doizgradba. Odgovornost> Gradona~alnik, Ministerstvo za obrazovanie, Kancelarija za LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 10.3. Obezbeduvawe na informati~ka tehnologija so internet pristap i drugi nagledni sredstva za modernizacija na procesot na obrazovanie do krajot na 2012 god. ^ekor na napredok 10.3.1 Uvid na u~ili{tata so {to raspolagaat Odgovornost> Ministerstvo za obrazovanie, Direktori na u~ili{ta, Kancelarija za LER Vremenska ramka: do 2011 godina Pod-cel: 10.3. Podobruvawe na uslovite za rabota vo obrazovnite institucii i podr{ka za modernizacija na procesot na obrazovanie do 2012 god. ^ekor na napredok 10.3.2 Nabavka na dopolnitelna dodatna oprema za modernizacija Odgovornost> LER, Direktori na u~ili{ta, NVO

25


Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 10.3.3 Besplatni kursevi po informatika, stranski jazici i internet Odgovornost> LER, Direktori na u~ili{ta, NVO Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. XI. CEL Podigawe na javnata svest i podr{ka na NVO sektorot vo mikroregionot Op{tina Butel Pod-cel: 11.1. Deluvawe na javnata svest preku lokalnite mediumi. ^ekor na napredok 11.1.1 Podgotovka za promotiven material za podigawe na javnata svest vo site releventni oblasti Odgovoren: Gradona~alnik, NVO-sektor obrazovni institucii Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 11.2. Involvirawe na gra|anite vo kampawite, proektite i tribinite. ^ekor na napredok 12.2.1 Iznao|awe na na~ini za podobra informiranost i u~estvo na gra|anite vo odredeni akcii Odgovoren: Gradona~alnik, Ministerstvo za zemjodelstvo, vodostopanstvo i {umarstvo, JP, JP Makedonski {umi Vremenska ramka : Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok: 12.2.2 Zavr{uvawe i realizacija na celite postaveni so LEAP-ot. Odgovoren: Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. Pod-cel: 12.3 Razvivawe na partnerstvo me|u Op{tina Butel, Biznis sektorot i Nevladinite organizacii - kontinuirano. ^ekor na napredok 12.3.1 Potpi{uvawe na memorandumi za sorabotka so NVO, ELS, Biznis sektor Odgovoren: Kancelarija za LER Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god. ^ekor na napredok 12.3.2 Formirawe na me{oviti komisii za razvoj na sorabotkata Odgovoren: Gradona~alnik Vremenska ramka: Kontinuirano, 2009/ 2010/ 2011/ 2012 god.

26


Pod-cel: 12.4 Podigawe na javnata svest i podr{ka na NVO sektorot vo mikroregionot na Op{tina Butel ^ekor na napredok 12.4.1 Podr{ka pri formirawe na zdru`enie na zemjodelcite Odgovoren: Kancelarija za LER Vremenska ramka: Do kraj na 2012 god.

27


MONITORING NA STRATE[KIOT PLAN ZA RAZVOJ Preporakite na Komisijata za planirawe i za monitoring na sistemot predlagaat: 1. Da se osnova Komisija za monitoring. Komisijata treba da bide sostavena od ~lenovi naimenuvani od Gradona~alnikot (gradona~alnicite) eden ili pove}e od sekoja op{tina so najmnogu vkupno deset ~lenovi. Vakvata komisija podobro e da se zapo~ne so ~lenovi na Komisijata za planirawe koja go napravila planot. Po nekoe vreme ~lenstvoto }e se promeni. Izborot na ~lenovi na Komisijata }e bide napraven od strana na sekoja op{tina osiguruvaj}i deka slu`benikot za lokalen ekonomski razvoj e {ef na personalot na komisijata. Rakovoditelot na kancelarijata za LER }e napravi neparen broj na ~lenovi (na primer edinaesetiot ~len ako se imenuvani deset). 2. Komisijata }e se sostanuva ne pove}e od tri pati godi{no i ne pomalku od dva pati godi{no so cel za monitoring na statusot na zavr{enoto. Pra{awa koi teba da se razgledaat na sostanocite za monitoring na komisijata treba da vklu~at: • • • •

Dali Dali Dali Dali

se dvi`ime kon na{ata vizija? ja sproveduvame na{ata misija? se odnesuvame na na~in koj e konzistenten so na{ata misija? gi ostvaruvame o~ekuvawata na na{ite gra|ani?

3. Komisijata }e se sostane edna{ na sekoi 18 meseci da go pregleda planot i da predlo`i oderedeni neophodni glavni izmeni na planot. Pra{awa koi treba da se razgleduvaat na sostanocite za pregleduvawe na Komisijata treba da vklu~at: • Dali bi go napravile povtorno i dokolku da {to bi promenile? • Dali rakovodnite procesi na organizacijata bea integrirani so programata? • Koga organizacijata treba da gi povtori ~ekorite na procesot? -Prezemawe na nov strate{ki plan ? • [to navistina e promeneto kako rezultat na procesot? • Dali na{ata organizacija sega e podobra otkolku porano pred processot da bide prezemen? • Dali gi vklu~ivme vo timot site zainteresirani u~esnici? • Sevkupno, dali vrede{e vremeto i naporot? 4. Po sekoja sesija na Komisijata }e bide potpolnet izve{taj do soodvetniot Sovet na op{tina. Ovoj izve{taj najmalku }e:

28


路 Obezbedi status na sekoj pokazatel (^ekor na napredok) koj be{e planiran da bide aktiven vo tekot na prethodniot period. 路 Obezbedi pokazatel za sekoja golema izmena koja }e se pojavi od posledniot sostanok i izve{taj , vlijaej}i na vremenskata implementacija na planot. 路 Obezbedi preporaki za izmeni ili podobruvawa na programata.

29


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.