RAZVOJ VINOGRADARSTVA U BROTNJU
Student: Marin Barbarić
Uvod Općina Čitluk, povijesno Brotnjo kolijevka je vinogradarstva i vinarstva u BiH. Prvenstveno zbog Bogom danih klimatskih uvjeta za uzgoj vinove loze i marljivosti vinogradara, nigdje kao u Brotnju vinske sorte žilavka i blatina ne daju takav urod i kvalitetu. Bez imalo dvojbe se može reći da su žilavka i blatina zaštitni znaci ovoga kraja i njegovih ljudi. Nema obitelji koja se izravno ili neizravno ne bavi vinogradarstvom. Berba grožđa u rujnu mjesecu za Brotnjake ima nekoliko značenja. To je vrijeme kada se beru uz pjesmu, gangu i veselje plodovi mukotrpnog rada u vinogradu i pripremaju bačve za novo vino. 1956. godine utemeljena i održana prva manifestacija “Dani berbe grožđa” koja se održala sve do danas. Svaki Brotnjak je ponosan na ovu manifestaciju. Ona objedinjuje rad u vinogradima i podrumima, njegovanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti, te zbližava stanovnike ovoga lijepog kraja.
Zemljopisna obilježja Brotnja
•
•
Zemljopisnom pogledu Brotnjo je plodna krška zaravan, smještena na jugozapadnom djelu BiH, južno od Mostara, na udaljenosti od 15 km. Granice srednjovjekovnog Brotnja bile su nešto šire od današnjih okvira, a prostirale su se od sela Buhovo na zapadu do rijeke Neretve na istoku. Sjeverna granica srednjovjekovnog Brotnja dopirala je do Mostarskog blata, a južna do sjevernih granica današnjih općina Čapljina i Ljubuški.
•
Čitluk spada u red najmlađih općina u BiH. Osnovan je 1. rujna 1955. godine. Osnivanjem općine stvorena je današnja društvenopolitička i ekonomska cjelina koja obuhvaća izdvojeni prostor starog Brotnja. Prema procjenama danas (2010.) u Brotnju živi oko 17 500 stanovnika.
Brotnjo je jedan od krajeva BiH za koji se može reći da ima submediteransku klimu s blagim kišnim zimama i toplim suhim ljetima. Blage zime i topla ljeta omogućavaju život biljkama kao što su vinova loza, smokva, badem, marelica, orah, breskva.
Zemljopisna obilježja Brotnja •
Reljef Brotnja rezultat je složenih procesa, unutarnjih i vanjskih sila u prošlosti Zemlje. Nastao alpskom orogenezom u oligocenu, a konačno u današnjem izgledu u kvartaru u aluviju.U geološkoj građi i sustavu stijena Broćanske zaravni prevladavaju vapnenci i dolomiti. Najveći dio Broćanske zaravni nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m do 250 m nadmorske visine od juga prema sjeveru. Najrašireniji tipovi tla na području Brotnja su mineralno-karbonatna tla, tj. obojeni tipovi - crvenica i smeđa tla. Najmlađa fluvijalno-aluvijalna tla nalazimo u dolini rijeke Neretve, a imamo i erodiranih tala. Ova tla su najpovoljnija za uzgoj vinove loze na području Brotnja, a posebno čuvenih sorti: Blatine i Žilavke, po čemu je Čitluk i poznat u svijetu.
Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti •
Vinarstvo i vinogradarstvo u Brotnju ima dugu tradiciju. U doba Ilira ovdje se proizvodilo grožđe, a nakon Ilira i Rimljani su nastavili s uzgojem i širenjem vinove loze, što potvrđuju rimske iskopine na kojima se vide ukrasni grozdovi i vinogradarski ornamenti. Da je Brotnjo u rimsko doba bilo središte proizvodnje vina i ulja potvrđuje u Čerinu pronađeni kameni žrvanj za cijeđenje maslina ili grožđa.
•
Nakon turskih osvajanja tradicija proizvodjne nije presječena. U doba Austro-ugarske monarhije stvorena je povoljnija klima za uzgoj vinove loze. Sa 420 tona grožđa 1882. godine, proizvodnja se popela na 12000 tona vina 1912. godine u Hercegovini. 1913. filoksera je gotovo uništila vinograde u Hercegovini pa tako i u Brotnju.
Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti • Vrijeme Prvog svjetskog rata je bilo nepovoljno za vinogradare u Brotnju, tako da je prvi značajniji pomak u obnovi uslijedio u periodu • od 1920. do 1928. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata vinogradarstvo je bilo još više zapušteno. Površina pod vinovom lozom u tom periodu je iznosila svega 3 021 ha, a proizvodnja vina 59280 hl. Na drugi značajniji pomak je trebalo čekati na pedesete godine prošloga stoljeća kada se počela sustavno stimulirati proizvodnja grožđa i podizanje novih vinograda
Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti •
Prva moderna vinarija u Hercegovini je napravljena u Ljubuškom 1955. s kapacitetom od 12000 hl. Nakon toga, u Čitluku je sagrađena vinarija - kapacitet 23000 hl.,
•
Krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, pod vinogradima u Hercegovini se nalazilo 5825 ha površine. Od toga je 2195 ha bilo u društvenom sektoru, a 3630 ha u privatnom. Rat je uništio mnoge vinograde u Hercegovini. Poslije rata pod vinogradima u društvenom sektoru ostalo je 1500 ha, a u privatnom 3100 ha. Danas je pod vinogradima u Hercegovini 4600 ha površine, a od toga je 1300 ha na području Brotnja, 1/3 vinograda u Hercegovini.
Žilavka i Blatina sinonimi Brotnja •
Žilavka i Blatina su Broćanske autohtone sorte grožđa. Danas je neraskidiva veza između ove dvije sorte i ljudi koji ih uzgajaju. Da bi se žilavku kvalitetno odgojilo i dobio dobar urod, treba je poznavati, odrasti i živjeti s njom, a Brotnjak se rađa i umire s njom! Žilavka je bijelo, a blatina crno ili crveno vino.
•
O kakvoj se tradiciji i kvaliteti radi govori i povelja hrvatsko-bosanskoga bana Tvrtka iz 1353. koji se tom prigodom pohvalno izrazio o vinu koje je pio u Brotnju. Za svog pastoralnog pohoda Bosni i Hercegovini, travnja 1997. i lipnja 2003., žilavku iz Brotnja je pio i Papa Ivan Pavao II.
Žilavka •
O podrijetlu imena žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu je da simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći da nigdje nije tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna kao u sunčanom i kršnom ambijentu.
•
Od žilavke se proizvodi kvalitetno vino, a s probranih položaja vinograda proizvode se vrhunska vina žilavka često s dodatkom do 15 % krkošije i bene (također autohtonih sorata). Svojom zelenkasto žutom bojom, specifičnim mirisom i aromom, snagom-karakterističnom za hercegovačka vina, skladnim odnosom alkohola (12-14 vol.), kiselina (5-6 g/l) i uz ukupan ekstrakt (20-27 g/l) izdvajaju žilavku iznad drugih vina. Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim ležanjem u butelji. Obvezno se poslužuje na temperaturi od 10-12 stupnjeva
Blatina •
Blatina je također autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama kao što su Allicante bouschet (kambuša), merlot i trnjak koji su ujedno i oprašivači blatine. Zbog kiša za vrijeme oplodnje znade podbaciti rodom pa je često u narodu nazivaju “praznobačvom”.
•
Blatina je kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa uz dodatak do 15 % oprašivača. Blatina je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina i 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, te puna i harmonična okusa. Kao južno vino, posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina.
•
Za blatinu je dobro da odleži godinu dana u drvenim bačvama, čak štoviše, kakvoća mu, kažu, raste do pet godina starosti. Pije se polako, čisto, temperirano između 18 i 20 stupnjeva iz lijepo oblikovanih čaša, u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. I u blatini je kondenzirano sunce i sva hercegovačka žega!
Čudo u kršu •
Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu. • Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze zamijenjene su moćnim strojevima, riperima i buldožerima. Primjenom suvremenih metoda stvoren je supstrat za sadnju vinove loze.
Kameni vinogradi •
U početnim fazama podizanja vinograda, ovaj se poduhvat doimao poput iluzije jer je količina zemlje na ovom lokalitetu zanemariva, a fragmentirani krečnjak čini preko 70 % supstrata.
•
Plantaža Blizanci zauzima površinu od 100 ha, podijeljena je na jedanaest proizvodnih jedinica-tabli, veličina table je 7-9 ha. Na svim tablama su zasađene sorte žilavke i bene u odnosu 90:10 %. Razmak sadnje je 300x120 cm, a uzgojni oblik koji se koristi je dvokraka horizontalna kordunica sa visinom stabla od 90 cm. Rezidba se obavlja u zimskim mjesecima od prosinca do ožujka, način rezidbe i stupanj opterećenja daje planirani prinos od oko 10 tona po hektaru. Grožđe dobiveno na ovoj plantaži karakterizira i visok sadržaj šećera.
Kameni vinogradi •
Obrada je podređena specifičnostima supstrata tako da se umjesto uobičajenih jesenskih i proljetnih oranja vrši rastresanje supstrata tzv. šizel kultivatorima, čime se istovremeno potiskuje i razvoj korovske vegetacije. Osiguranje vodnog režima u kritičnim fazama vegetacije riješeno je sustavom navodnjavanja kap po kap. Grožđe s lokaliteta Blizanci se prerađuje u Vinariji Čitluk, i od njega se nadziranom fermentacijom dobiva vrhunsko suho vino.
•
Pretpostavljajući da je osobnost vina u velikom mjeri uvjetovana karakterom ambijenta – kamena, na kojem je grožđe proizvedeno, proizvođač je došao na zamisao da vino proizvedeno s ovog lokaliteta nazove «kameno vino» i kao takvo se počelo proizvoditi 1990. godine.
Vinska cesta Hercegovine
• Vinska cesta Hercegovine je utemeljena i službeno otvorena u travnju 2007 godine. Nakon godinu i pol dana rada na projektu definirani su elementi ponude ovoga turističkog proizvoda, a oni se sastoje od prirodnih i društvenih atrakcija Hercegovine koje je moguće spojiti s vinom i naravno vinskih podruma.
• Dvadeset i dva vinska podruma čine okosnicu ovoga proizvoda, a smješteni su u šest hercegovačkih općina (Čitluk, Ljubuški, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje).
Broćanska Vinska cesta •
Mnogi će reći da je Brotnjo kolijevka vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini pa je stoga i razumljivo da najveći broj podruma, njih trinaest, koji su dio programa Vinska cesta Hercegovine dolazi upravo iz Brotnja. Svi od reda koriste najsuvremenije tehnologije u proizvodnji vina. Posjeduju veliko iskustvo i ljubav prema ovome poslu.
•
Među njima vlada pozitivan natjecateljski duh što iz godine u godinu rezultira sve većom kvalitetom Žilavke i Blatine proizvedene ovdje. Većina podrumara je unaprijedila svoju ponudu dodajući podrumima posebne degustacijske dvorane odnosno kušaonice, zatim ugostiteljsku i smještajnu ponudu. Svaki od ovih podruma je poseban i jedinstven.
Broćanska Vinska cesta •
Obilaskom ovih podruma, degustirajući Žilvaku i Blatinu uz hercegovački pršut i sir, te slušajući podrumare koji otkrivaju tajne proizvodnje njihovih vina dobiti ćete potpun doživljaj Brotnja, broćanskog načina života, razmišljanja i odnosa prema svome kraju.
•
Pored podruma i vinoteka, gost broćanske vinske ceste svakako treba posjetiti najstariji podrum u Hercegovini koji je sada pretvoren u Muzej vina. Nalazi se u selu Gradnići uz kojeg je naslonjena galerija sa slikama fra Didaka Buntića - svećenika i hercegovačkog dobročinitelja
Dani berbe grožđa •
Iste godine kada je osnovana Općina Čitluk kao administrativna jedinica, 16. rujna 1956. održana je prva manifestacija “Dani berbe grožđa”.
•
Kroz povijest, manifestacija je imala uspona i padova, a osamdesetih godina prošloga stoljeća doživljava veliki napredak u organizacijskom i sadržajnom pogledu. U tom periodu postaje najznačajniji kulturnogospodarstveni događaj u Brotnju kroz godinu. Danas manifestacija okuplja, osim mladeži i kulturno-umjetničkih društava sve stanovnike Brotnja.
Dani berbe grožđa •
Bez nastupa kulturno-umjetničkih društava teško je zamisliti “Dane berbe grožđa”. Redovito nastupaju društva iz Hercegovine koji su svojevrsna spona među susjednim općinama i gradovima. Također, redovito nastupaju i kulturno-umjetnička društva iz inozemstva. Njihov domaćin je HKUD Brotnjo iz Čitluka koje nastupima na raznim manifestacijama u BiH i inozemstvu održavaju dobre odnose Brotnja s drugim gradovima i regijama.
•
Svake godine na “Danima berbe grožđa” nastupaju poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne umjetnosti. Nastupi ovih skupina i pojedinaca su uvijek bili dobro posjećeni i čine manifestaciju atraktivnijom.
Zaključak •
Nekada je za žitelje Brotnja vrijedila izreka kako su dobri vinogradari a slabi vinari. Međutim, to više nije tako. Danas se u našem Brotnju proizvodi vrhunsko vino koje je zastupljeno u dosta europskih, a i svjetskih zemalja. Danas u Brotnju imamo više od 20 privatnih vinarija u kojima se proizvode kvalitetna i vrhunska vina. Grade se konobe i vinoteke u kojima se nude sva broćanska vina što obogaćuje ukupnu turističku ponudu našeg kraja.
•
Projekt Vinska cesta Hercegovine u Brotnju je zaživio i s njim ćemo povezati poljoprivredu i turizam, a gostima pružiti mogućnost još boljeg upoznavanja Brotnja.
POZDRAV IZ BROTNJA
HVALA NA PAŽNJI