RAZVOJ VINOGRADARSTVA U BROTNJU by Marin Barbaric

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI Studijska grupa:

Informatika-Zemljopis

Marin Barbarić

Razvoj Vinogradarstva u Brotnju

Seminarski rad

Mentor: Dr. sc. Željka Šiljković

Mostar svibanj 2010.

SADRŽAJ SADRŽAJ...................................................................................................................................2 1. UVOD.....................................................................................................................................3 2. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA BROTNJA..............................................................................4 2. 1 Podrijetlo imena Brotnjo..................................................................................................4 2. 2 Klima (podneblje)............................................................................................................5 2. 3 Reljef................................................................................................................................5 2. 4 Tla, flora i fauna...............................................................................................................6 3. VINARSTVO I VINOGRADARSTVO U POVIJESTI.........................................................7 4. ŽILAVKA I BLATINA – SINONIMI BROTNJA.................................................................9 4. 1 Žilavka.............................................................................................................................9 4. 2 Blatina............................................................................................................................10 5. KAMENI VINOGRADI.......................................................................................................11 6. VINSKA CESTA HERCEGOVINE....................................................................................13 6. 1 Broćanska Vinska cesta..................................................................................................13 7. DANI BERBE GROŽĐA.....................................................................................................14 8. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................15 9. LITERATURA......................................................................................................................16 10. POPIS TABELA I SLIKA..................................................................................................17

1. UVOD

Općina Čitluk, povijesno Brotnjo kolijevka je vinogradarstva i vinarstva u BiH. Prvenstveno zbog Bogom danih klimatskih uvjeta za uzgoj vinove loze i marljivosti vinogradara, nigdje kao u Brotnju vinske sorte žilavka i blatina ne daju takav urod i kvalitetu. Bez imalo dvojbe se može reći da su žilavka i blatina zaštitni znaci ovoga kraja i njegovih ljudi. Nema obitelji koja se izravno ili neizravno ne bavi vinogradarstvom. Berba grožđa u rujnu mjesecu za Brotnjake ima nekoliko značenja. To je vrijeme kada se beru uz pjesmu, gangu i veselje plodovi mukotrpnog rada u vinogradu i pripremaju bačve za novo vino. 1956. godine utemeljena i održana prva manifestacija “Dani berbe grožđa” koja se održala sve do danas. Svaki Brotnjak je ponosan na ovu manifestaciju. Ona objedinjuje rad u vinogradima i podrumima, njegovanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti, te zbližava stanovnike ovoga lijepog kraja.

2. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA BROTNJA Zemljopisnom pogledu Brotnjo je plodna krška zaravan, smještena na jugozapadnom djelu BiH, južno od Mostara, na udaljenosti od 15 km. Granice srednjovjekovnog Brotnja bile su nešto šire od današnjih okvira, a prostirale su se od sela Buhovo na zapadu do rijeke Neretve na istoku. Sjeverna granica srednjovjekovnog Brotnja dopirala je do Mostarskog blata, a južna do sjevernih granica današnjih općina Čapljina i Ljubuški. Čitluk spada u red najmlađih općina u BiH. Osnovan je 1. rujna 1955. godine. Osnivanjem općine stvorena je današnja društveno-politička i ekonomska cjelina koja obuhvaća izdvojeni prostor starog Brotnja. Prema procjenama danas (2010.) u Brotnju živi oko 17 500 stanovnika.

2. 1 Podrijetlo imena Brotnjo Podrijetlo imena Brotnjo teško je objasniti. U dosadašnjoj povijesnoj i jezikoslovnoj kulturi bilo je pokušaja razrješenja ovog pitanja. Postoji više prijedlogaali niti jedan nije posve usvojen. Najčešća je u opticaju izvedba imena iz naziva imena biljke broć (Rubia tinetorum), koja raste na području Brotnja i daje boju za bojenje sukna. Iz naziva imena biljke broć izvode se i nazivi sela Broćanac (jedno kraj Posušja, a drugo kod Neuma), istog je postanja i naziv sela Brotnjice u Konavlima. I danas se broća može naći na nekim prostorima, a u Brotnju je poznat lokalitet Broćine jame. Riječ broć ima podrijetlo u staroslavenskim riječima broštl i brožd. Prema jednom od tumačenja naziv Broćno (Brotnjo) izvodi se iz grčkih riječi tinos, što znači trs, čokot i riječi brio, što znači zelenjeti, klijeti pa njihovim stapanjem nastaje riječ briotonos, iz koje se može izvesti naziv Broćno. Treće tumačenje naziva Broćno je izvođenjem iz talijanske riječi brocco što znači trs. Također postoji mogućnost da naziv Broćno potječe od osobnog imena Brochina (Broćina), koje se nalazi u latinskom natpisu iz Narone u Vidu kod Metkovića. Prvi pisani spomenik Brotnja nalazi se u povijesnom Dubrovačkom arhivu i to u dokumentu od 14. svibnja 1306. godine. Dokument opisuje Brotnjo kao mjesto gdje se održavala trgovina između bosanskih i dubrovačkih trgovaca. Iako se sa sigurnošću ne zna točno podrijetlo imena Brotnjo, ipak se smatra da je ime nastalo po biljci broć, koja se danas nalazi na grbu općine Čitluk.

2. 2 Klima (podneblje) Brotnjo je jedan od krajeva BiH za koji se može reći da ima submediteransku klimu s blagim kišnim zimama i toplim suhim ljetima. Blage zime i topla ljeta omogućavaju život biljkama kao što su vinova loza, smokva, badem, marelica, orah, breskva. Broj sunčanih dana je znatno veći od kišnih i količina svjetla izražena u satima iznosi oko 2340 sati na godinu. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1500mm. Budući da je Brotnjo vinogradski kraj, ta je količina dostatna za uzgoj vinove loze. Jesenji mjeseci su topliji od proljetnih. Nepovoljna strana današnje klime ogleda se u tome što najvećoj toplini odgovara najmanja količina padalina, a za poljoprivredu je poželjan obratan odnos. Od velikih jesenskih i zimskih kiša stvaraju se potoci, nabujaju rijeke, dolazi do poplava, a krška se polja pretvaraju u jezera. Međutim, Brotnjo je siromašno izvorima, vrelima i vodenim tokovima, osim rijeke Neretve koja protječe istočnom granicom općine Čitluka (Brotnja) i povremenog toka Lukoća kojim je nekada tekla čista kišnica odnoseći vodu s Čitlučkog polja (u zimskom periodu godine).

2. 3 Reljef

Reljef Brotnja rezultat je složenih procesa, unutarnjih i vanjskih sila u prošlosti Zemlje. U geološkoj građi i sustavu stijena Broćanske zaravni prevladavaju vapnenci i dolomiti. Proces reljefnog demoliranja odredio je topografiju reljefa, tj. odnos između vapnenačke krške zaravni, vapnenačkih grebena, malih polja u kršu i doline Neretve. Sve ove cjeline, izuzev doline Neretve, imaju dinarski pravac pružanja, a prostor Brotnja se od sjeverozapada blago spušta ka rijeci Neretvi, a isto tako od sjevera prema jugu. Područje Brotnja na sjeveru doseže do uzvišenja planine Trtle i Ozrena, na jugu do Male i Velike Crnice, istočno je određena dolinom rijeke Neretve, a na zapadu i jugozapadu krajnja sela su Hamzići, Mostarsko Cerno i Miletina. Najniže točke u Brotnju su na jugoistočnom djelu u području doline Neretve i kreću se od 15 m nadmorske visine do najviše 690 m nadmorske visine na brdima Ozren i Trtle na sjeverozapadu. Ipak, najveći dio Broćanske zaravni nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m do 250 m nadmorske visine od juga prema sjeveru.

2. 4 Tla, flora i fauna Najrašireniji tipovi tla na području Brotnja su mineralno-karbonatna tla, tj. obojeni tipovicrvenica i smeđa tla. Najmlađa fluvijalno-aluvijalna tla nalazimo u dolini rijeke Neretve, a imamo i erodiranih tala. Ova tla su najpovoljnija za uzgoj vinove loze na području Brotnja, a posebno čuvenih sorti: Blatine i Žilavke, po čemu je Čitluk poznat u svijetu. Klima, tlo i nadmorska visina odredili su floru i faunu na krškoj Broćanskoj zaravni. Prostor Brotnja leži u submediteranskoj niskoj Hercegovini, a dolinom Neretve je otvoren utjecaju mora. Upravo ti čimbenici su odredili i vegetaciju Brotnja. Visoke ljetne temperature uvjetuju razvoj mediteranskih biljnih vrsta, a znatno hladnije zime ograničavaju život zimzelenih mediteranskih vrsta. Umjesto njih razvila se submediteranska vegetacija. U Brotnju prevladava zimzelena vegetacija te se živopisnost krajolika održava tijekom cijele godine. Slika 1: Brotnjo u rano proljeće

Izvor 1: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2007 godine

Biljni i životinjski svijet mediteranske regije prilagođen je kamenitom tlu i mediteranskom podneblju s ljetnim žegama i vlažnim jesenima, blagim zimama i jakim vjetrovima. Biljke i životinje čine neraskidivu zajednicu koju nazivamo biocenozom. Ova regija je stanište zeca, lisice, jazavca i mnogobrojnih ptičjih vrsta te ljutih i otrovnih zmija šarke i poskoka.

3. VINARSTVO I VINOGRADARSTVO U POVIJESTI Vinarstvo i vinogradarstvo u Brotnju ima dugu tradiciju. U doba Ilira ovdje se proizvodilo grožđe, a nakon Ilira i Rimljani su nastavili s uzgojem i širenjem vinove loze, što potvrđuju rimske iskopine na kojima se vide ukrasni grozdovi i vinogradarski ornamenti. Da je Brotnjo u rimsko doba bilo središte proizvodnje vina i ulja potvrđuje u Čerinu pronađeni kameni žrvanj za cijeđenje maslina ili grožđa. Slika 2: Kameni Žrvanj pronađen u Čerinu

Izvor 2: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2008 godine

Nakon turskih osvajanja tradicija proizvodjne nije presječena. U doba Austro-ugarske monarhije stvorena je povoljnija klima za uzgoj vinove loze. Sa 420 tona grožđa 1882. godine, proizvodnja se popela na 12000 tona vina 1912. godine u Hercegovini. 1913. filoksera je gotovo uništila vinograde u Hercegovini pa tako i u Brotnju. Vrijeme Prvog svjetskog rata je bilo nepovoljno za vinogradare u Brotnju, tako da je prvi značajniji pomak u obnovi uslijedio u periodu od 1920. do 1928. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata vinogradarstvo je bilo još više zapušteno. Površina pod vinovom lozom u tom periodu je iznosila svega 3 021 ha, a proizvodnja vina 59280 hl. Na drugi značajniji pomak je trebalo čekati na pedesete godine prošloga stoljeća kada se počela sustavno stimulirati proizvodnja grožđa i podizanje novih vinograda.

Prva moderna vinarija u Hercegovini je napravljena u Ljubuškom 1955. s kapacitetom od 12000 hl. Nakon toga, u Čitluku je sagrađena vinarija - kapacitet 23000 hl.,Krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, pod vinogradima u Hercegovini se nalazilo 5825 ha površine. Od toga je 2195 ha bilo u društvenom sektoru, a 3630 ha u privatnom. Rat je uništio mnoge vinograde u Hercegovini. Poslije rata pod vinogradima u društvenom sektoru ostalo je 1500 ha, a u privatnom 3100 ha. Danas je pod vinogradima u Hercegovini 4600 ha površine, a od toga je 1300 ha na području Brotnja, 1/3 vinograda u Hercegovini.

Slika 3: Prva sagrađena vinarija u Čitluku

Izvor 3: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2008 godine

4. ŽILAVKA I BLATINA – SINONIMI BROTNJA Žilavka i Blatina su Broćanske autohtone sorte grožđa. Danas je neraskidiva veza između ove dvije sorte i ljudi koji ih uzgajaju. Da bi se žilavku kvalitetno odgojilo i dobio dobar urod, treba je poznavati, odrasti i živjeti s njom, a Brotnjak se rađa i umire s njom! Žilavka je bijelo, a blatina crno ili crveno vino. Slika 4:Žilavka i Blatina - sinonimi Brotnja

O kakvoj se tradiciji i kvaliteti radi govori i povelja hrvatskobosanskoga bana Tvrtka iz 1353. koji se tom prigodom pohvalno izrazio o vinu koje je pio

Brotnju.

svog

pastoralnog pohoda Bosni i Hercegovini, travnja 1997. i lipnja 2003., žilavku iz Brotnja je pio i Papa Ivan Pavao II.

Izvor 4: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2005 godine

4. 1 Žilavka O podrijetlu imena žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu je da simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći da nigdje nije tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna kao u sunčanom i kršnom ambijentu. Od žilavke se proizvodi kvalitetno vino, a s probranih položaja vinograda proizvode se vrhunska vina žilavka često s dodatkom do 15 % krkošije i bene (također autohtonih sorata). Svojom zelenkasto žutom bojom, specifičnim mirisom i aromom, snagom-karakterističnom za hercegovačka vina, skladnim odnosom alkohola (12-14 vol.), kiselina (5-6 g/l) i uz ukupan ekstrakt (20-27 g/l) izdvajaju žilavku iznad drugih vina. Svoju pravu punoću i

prepoznatljivost postiže dužim ležanjem u butelji. Obvezno se poslužuje na temperaturi od 10-12 stupnjeva

4. 2 Blatina Blatina je također autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama kao što su Allicante bouschet (kambuša), merlot i trnjak koji su ujedno i oprašivači blatine. Zbog kiša za vrijeme oplodnje znade podbaciti rodom pa je često u narodu nazivaju “praznobačvom”. Blatina je kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa uz dodatak do 15 % oprašivača. Blatina je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina i 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, te puna i harmonična okusa. Kao južno vino, posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za blatinu je dobro da odleži godinu dana u drvenim bačvama, čak štoviše, kakvoća mu, kažu, raste do pet godina starosti. Pije se polako, čisto, temperirano između 18 i 20 stupnjeva iz lijepo oblikovanih čaša, u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. I u blatini je kondenzirano sunce i sva hercegovačka žega!

5. KAMENI VINOGRADI Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu.Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze zamijenjene su moćnim strojevima, riperima i buldožerima. Primjenom suvremenih metoda stvoren je supstrat za sadnju vinove loze. Slika 5:Lokalitet Blizanci se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote

Izvor 5: Vinska cesta bilten - izdanje 2008. godine

U početnim fazama podizanja vinograda, ovaj se poduhvat doimao poput iluzije jer je količina zemlje na ovom lokalitetu zanemariva, a fragmentirani krečnjak čini preko 70 % supstrata. Plantaža Blizanci zauzima površinu od 100 ha, podijeljena je na jedanaest proizvodnih jedinica-tabli, veličina table je 7-9 ha. Na svim tablama su zasađene sorte žilavke i bene u odnosu 90:10 %. Razmak sadnje je 300x120 cm, a uzgojni oblik koji se koristi je dvokraka horizontalna kordunica sa visinom stabla od 90 cm. Rezidba se obavlja u zimskim mjesecima od prosinca do ožujka, način rezidbe i stupanj opterećenja daje planirani prinos od oko 10 tona po hektaru. Grožđe dobiveno na ovoj plantaži karakterizira i visok sadržaj šećera.

Obrada je podređena specifičnostima supstrata tako da se umjesto uobičajenih jesenskih i proljetnih oranja vrši rastresanje supstrata tzv. šizel kultivatorima, čime se istovremeno potiskuje i razvoj korovske vegetacije. Osiguranje vodnog režima u kritičnim fazama vegetacije riješeno je sustavom navodnjavanja kap po kap. Grožđe s lokaliteta Blizanci se prerađuje u Vinariji Čitluk, i od njega se nadziranom fermentacijom dobiva vrhunsko suho vino. Pretpostavljajući da je osobnost vina u velikom mjeri uvjetovana karakterom ambijenta – kamena, na kojem je grožđe proizvedeno, proizvođač je došao na zamisao da vino proizvedeno s ovog lokaliteta nazove «kameno vino» i kao takvo se počelo proizvoditi 1990. godine.

6. VINSKA CESTA HERCEGOVINE Vinska cesta Hercegovine je utemeljena i službeno otvorena u travnju 2007 godine. Nakon godinu i pol dana rada na projektu definirani su elementi ponude ovoga turističkog proizvoda, a oni se sastoje od prirodnih i društvenih atrakcija Hercegovine koje je moguće spojiti s vinom i naravno vinskih podruma. Dvadeset i dva vinska podruma čine okosnicu ovoga proizvoda, a smješteni su u šest hercegovačkih općina (Čitluk, Ljubuški, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje).

6. 1 Broćanska Vinska cesta Mnogi će reći da je Brotnjo kolijevka vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini pa je stoga i razumljivo da najveći broj podruma, njih trinaest, koji su dio programa Vinska cesta Hercegovine dolazi upravo iz Brotnja. Svi od reda koriste najsuvremenije tehnologije u proizvodnji vina. Posjeduju veliko iskustvo i ljubav prema ovome poslu. Među njima vlada pozitivan natjecateljski duh što iz godine u godinu rezultira sve većom kvalitetom Žilavke i Blatine proizvedene ovdje. Većina podrumara je unaprijedila svoju ponudu dodajući podrumima posebne degustacijske dvorane odnosno kušaonice, zatim ugostiteljsku i smještajnu ponudu. Svaki od ovih podruma je poseban i jedinstven. Obilaskom ovih podruma, degustirajući Žilvaku i Blatinu uz hercegovački pršut i sir, te slušajući podrumare koji otkrivaju tajne proizvodnje njihovih vina dobiti ćete potpun doživljaj Brotnja, broćanskog načina života, razmišljanja i odnosa prema svome kraju. Pored podruma i vinoteka, gost broćanske vinske ceste svakako treba posjetiti najstariji podrum u Hercegovini koji je sada pretvoren u Muzej vina. Nalazi se u selu Gradnići uz kojeg je naslonjena galerija sa slikama fra Didaka Buntića - svećenika i hercegovačkog dobročinitelja.

7. DANI BERBE GROŽĐA

Iste godine kada je osnovana Općina Čitluk kao administrativna jedinica, 16. rujna 1956. održana je prva manifestacija “Dani berbe grožđa”. Kroz povijest, manifestacija je imala uspona i padova, a osamdesetih godina prošloga stoljeća doživljava veliki napredak u organizacijskom i sadržajnom pogledu. U tom periodu postaje najznačajniji kulturnogospodarstveni događaj u Brotnju kroz godinu. Slika 6: Bez nastupa kulturno-umjetničkih društava teško je zamisliti “Dane berbe grožđa”

Izvor 6: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2009 godine

Danas manifestacija okuplja, osim mladeži i kulturno-umjetničkih društava sve stanovnike Brotnja. Bez nastupa kulturno-umjetničkih društava teško je zamisliti “Dane berbe grožđa”. Redovito nastupaju društva iz Hercegovine koji su svojevrsna spona među susjednim općinama i gradovima. Također, redovito nastupaju i kulturno-umjetnička društva iz inozemstva. Njihov domaćin je HKUD Brotnjo iz Čitluka koje nastupima na raznim manifestacijama u BiH i inozemstvu održavaju dobre odnose Brotnja s drugim gradovima i regijama.Svake godine na “Danima berbe grožđa” nastupaju poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne umjetnosti. Nastupi ovih skupina i pojedinaca su uvijek bili dobro posjećeni i čine manifestaciju atraktivnijom.

8. ZAKLJUČAK Nekada je za žitelje Brotnja vrijedila izreka kako su dobri vinogradari a slabi vinari. Međutim, to više nije tako. Danas se u našem Brotnju proizvodi vrhunsko vino koje je zastupljeno u dosta europskih, a i svjetskih zemalja. Danas u Brotnju imamo više od 20 privatnih vinarija u kojima se proizvode kvalitetna i vrhunska vina. Grade se konobe i vinoteke u kojima se nude sva broćanska vina što obogaćuje ukupnu turističku ponudu našeg kraja. Projekt Vinska cesta Hercegovine u Brotnju je zaživio i s njim ćemo povezati poljoprivredu i turizam, a gostima pružiti mogućnost još boljeg upoznavanja Brotnja.

9. LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2005 godine Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2006 godine Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2007 godine Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2008 godine Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2009 godine Bilten „Vinska Cesta Hercegovine“ – izdanje 2009 godine

10. POPIS TABELA I SLIKA Izvor 1: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2007 godine.......................................................6 Izvor 2: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2008 godine.......................................................7 Izvor 3: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2008 godine.......................................................8 Izvor 4: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2005 godine..........9 Izvor 5: Vinska cesta bilten - izdanje 2008. godine..................................................................11 Izvor 6: Bilten „Dani Berbe grožđa“ - izdanje 2009 godine.....................................................14