Slobodna Bosna [broj 814, 14.6.2012] by dado bosanac

DA SE VLAS(T)I NE DOSJETE: NOVO LICE FEDERACIJE

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

14.6.2012

1:49

Page 3

SADR@AJ 12 IZ KRIZE U KRIZU

www.slobodna-bosna.ba

32 RATNI ZLO^INI

FBiH na vratima najdublje parlamentarne krize Novoj parlamentarnoj ve}ini, koja je okupljena oko SDP-a, preostalo je da ukloni jo{ “samo“ jednu prepreku da bi preuzela izvr{nu i zakonodavnu vlast u Federaciji BiH; “Slobodna Bosna” otkriva na koji na~in SDP namjerava rije{iti problem s nekooperativnim predsjednikom i dopredsjednikom Federacije BiH

20 KAKO SE TALIO RADON^I] Uloga Rusmira Mahmut}ehaji}a

Olako obe}ani rokovi Ha{ki tribunal ne}e okon~ati sve procese koji su u prvostepenom postupku do kraja 2014. godine, kako je UN-ovo Vije}e sigurnosti to predvidjelo. Kao razloge za 64 ka{njenje u Tribunalu navode ~ekanje da svi optu`eni budu uhap{eni, nedostatak osoblja, kompleksnost predmeta... Kako }e se sve to odraziti na region, u kojem javnost i dalje jako malo zna o ~injenicama utvr|enim u Haagu, ili se one negiraju, tek ostaje da se vidi. Na{a saradnica donosi pregled trenutnih su|enja u Tribunalu i slu`bene procjene kada bi ona mogla biti okon~ana

Urednik “Slobodne Bosne“ otkriva kako je budu}i ministar sigurnosti FAHRUDIN 56 PRO[LOST KAO UTJEHA RADON^I] neposredno pred po~etak rata Od Anti}a do Su{i}a “{armirao“ vrh Stranke demokratske akcije i ko mu je osigurao po~asno mjesto na U i{~ekivanju prvog nastupa nogometne najpovjerljivijim, konspirativnim sastancima reprezentacije BiH na evropskim bo{nja~kih ~elnika prvenstvima, na{ novinar pi{e o nogometa{ima iz Bosne i Hercegovine koji su nose}i dres Jugoslavije odigrali neke od utakmica koje su u{le u historiju ovoga sporta

pozori{te, radio, film i TV u Ljubljani, snimio je svoj dugometra`ni prvjenac HVALA ZA SUNDERLAND; ovaj film ne}emo gledati na predstoje}em “Sarajevo Film Festivalu”, ali mu zato predvi|amo dug festivalski `ivot i mnogo publike u kinima

PUTUJU]I “MIRAZ“ Bh. umjetnice u Trstu Pet sarajevskih umjetnica - ALMA SULJEVI], DANICA DAKI], GORDANA AN\ELI]-GALI], MAJA BAJEVI] i [EJLA KAMERI], svoje radove nakon Ljubljane predstavljaju publici u Trstu u okviru izlo`be “MIRAZ“, koja je dio projekta “@ensko naslije|e - doprinos jednakosti u kulturi“

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

28 MRA^NA STRANA GR^KOBOSANSKIH ODNOSA

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

Gr~ki dobrovoljci na rati{tima u BiH Uspon gr~ke radikalne desnice na izborima u ovoj zemlji ponovo je otvorio pitanje nji- 60 hove uloge u ratu u BiH. “Slobodna Bosna” podsje}a ko je sa gr~ke strane podr`avao srpsko rukovodstvo u BiH, ~iji su ~elnici optu`eni pred Me|unarodnim sudom u Haagu, te na dolazak gr~kih dobrovoljaca na podru~je oko Srebrenice

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

DRAMA I KOMEDIJA Prvi smo pogledali Slobodanov filmski debi

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

Sarajlija SLOBODAN MAKSIMOVI], nekada uspje{ni student na Akademiji za

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.6.2012

2:49

Page 4

MINI MARKET VILOM ZA TRE]I

Masovni ubica Anders Brevik 2002. putovao u Liberiju u potrazi za dijamantima

Dragan Čović gradi grandioznu vilu u Mostaru Foto: Mario Ili~i}

HO]U, HO]U DIJAMANTE

SMEJ SMEJ SE SE SMEJ SMEJ Milionski Milionski vrijedna vrijedna vila vila uu mostarskom mostarskom naselju naselju Bare Bare

Prema istra`ivanju norve{kih medija, terorista Anders Behring Breivik tokom 2002. godine posjetio je Liberiji u namjeri da kupi “krvave“ dijamante. On je tako|e, prebacio sredstva u Liberiju, ali do sada niko nije verificirao informacije po kojima se Breivik u Liberiji sreo sa srpskim ratnim zlo~incima koji su tada boravili u toj afri~koj zemlji. Sam Breivik, pak, tvrdi da se u Liberiji sreo sa srpskim ratnim herojem ~iji nadimak je bio “Dragan“. Breivik je prilikom razmjene e-mail poruka sa svojim kontaktima u Liberiji

Anders Behring Breivik

U prekrasnom okru`ju jednog od najljep{ih mostarskih naselja Bare ni~e obiteljska rezidencija predsjednika HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a. Radi se o grandioznom objektu koji je sastavljen iz dva dijela, na parceli od oko dvije tisu}e ~etvornih metara. Kroz parcelu bukvalno protje~e rijeka Radobolja, koja se nekoliko stotina metara dalje, pod Starim mostom, ulijeva u Neretvu. Velebno zdanje predsjednika HDZ-a bi trebalo uskoro biti zavr{eno, s obzirom da se ve} izvode unutarnji radovi i radovi na ure|enju okoli{a. Vila se nalazi uz samu {etnicu od koje je dijeli zid duga~ak ~ak 200 metara ome|en ukrasnim borovima, koje je tako|er posadio Čovi}. Koncem sedamdesetih godina pro{loga stolje}a postojao je projekt kojim je mostarsko naselje Bare trebalo postati elitno naselje, ne{to poput sarajevskih Ciglana. Naime, projekt je predvi|ao izgradnju modernih stambenih zgrada koje bi se stepenasto spu{tale prema koritu rijeke Radobolje i zavr{avale na dana{njoj {etnici. Onda{nja vlast nikada nije zapo~ela megalomanski projekt zbog zahtjevnih promjena urbanisti~koga plana. Čitav urbanisti~ki

pojas uz korito rijeke Radobolje neopravdano slovi kao jedna vrsta vodoza{titne zone i ve}ini stanovni{tva predstavlja pravu no}nu moru kada moraju tra`iti urbanisti~ku ili gra|evinsku dozvolu kako bi gradili na svojoj zemlji. To, me|utim, o~ito nije bio slu~aj sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovi}em, koji je bez imalo problema dobio sve potrebne dozvole i izmjestio korito rijeke Radobolje koje presijeca njegovu parcelu onako kako mu odgovara. Ina~e, ovo naselje lokalni mje{tani u {ali ve} nazivaju Pantov~ak, ali i Aleja predsjednika. Prvi je vilu na po~etku naselja Bare od strane naselja Balinovac izgradio biv{i predsjednik HDZ-a i biv{i ~lan predsjedni{tva BiH Ante Jelavi}. Jelavi} je nakon nedavne otmice, i preseljenja s obitelji u Split, svoju vilu navodno prodao mostarskome poduzetniku i sada ve} biv{em predsjedniku H[K Zrinjski Anti Vida~ku. Nedaleko od posjeda Dragana Čovi}a nalazi se i najljep{a hacijenda u Hercegovini, okru`ena starinskim vodenicama, i kamenim skulpturama, u vlasni{tvu mostarskog poduzetnika Dinka Slezaka. (M. Ili~i}) SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.6.2012

2:49

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MARIO ILI^I]

Lijepe 탑ene prolaze kroz grad

koristio i ime Henry Benson. Policija nije uspjela provaliti 21 od 31 razli~ite e-mail adrese koje je koristio Breivik. (M.F.)

JURE JURU

Sindikalna organizacija dràvnih slu`benika nezadovoljna postupkom svog ~elnika Jure Bili}a Jure Bili}, predsjednik Samostalnog sindikata dràvnih i policijskih slu`benika i zaposlenika u institucijama BiH, i Hajrudin Hasanovi}, predsjednik Upravnog odbora Samostalnog sindikata, na zaprepa{}enje svojih mati~nih sindikalnih organizacija potpisali su protokol sa Vije}em ministara BiH, {to bi trebalo rezultirati prekidom {trajka uposlenih u institucijama BiH. Me|utim, Juru Bili}a, vi{eg inspektora pri Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, sa poloàja predsjednika Samostalnog sindikata smijenit }e njegova mati~na sindikalna organizacija jer dvije godine ne pla}a sindikalnu ~lanarinu! Sli~nu sudbinu doìvjet }e i Hajrudin Hasanovi} jer su ~lanovi njegove mati~ne sindikalne organizacije pri Ministarstvu odbrane ogor~eni njegovim potezom. Oni navodno jesu imali mandat svojih mati~nih sindikalnih organizacija da pregovaraju sa komisijom Vije}a ministara, kao ne i mandat da potpisuju bilo kakve protokole. Tako|er, sindikalne organizacije dràvne Agencije za istrage i za{titu (SIPA), Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva odbrane najavile su svoje istupanje iz Samostalnog sindikata dràvnih i policijskih slu`benika i zaposlenika u institucijama BiH. (M.F.)

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Iluzije:Iluzije.qxd

14.6.2012

3:24

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NO], NO], TOTALNI JE MRAK: POVRATAK NA ISTO Pi{e: SENAD AVDI]

Može im se, imaju realnu osnovu - egoistične, navodno pragmatične, suštinski patološke razloge i motive. Nimalo se od njih ne razlikuje samozaljubljeni kleptoman Zlatko Lagumdžija, mali komunistički štreber, kojeg ništa drugo osim njegovog besardržajnog ego tripa ne zanima. I još manjeg, portabl političara, Fahrudina Radončića

a portalu “Slobodne Bosne“, prije sedam dana hitro sam, pomalo (pre)brzo u ovome novinarskom internetskom ko{maru, zna~i nedore~eno, nedovoljno potpuno, vrlo ~esto i nesolidno, povr{no reagirao na vijest da vlasti Republike Srpske kane ukloniti spomenik na mezarju u Vi{egradu koji su rodbina, prijatelji, sugra|ani, bez da ikoga provociraju, podigli u znak pijeteta prema svojim najbliìma prije mjesec dana. Evo maksimalno reduciranog dijela tog teksta. “Postupi}emo hitno, ba{ onako kako se zahtijeva“, odgovorio je na dana{njoj sjednici Narodne Skup{tine Republike Srpske premijer RS-a Aleksandar Dòmbi} na pitanje poslanika iz Vi{egrada {ta }e njegova vlada poduzeti u vezi sa “neprimjerenim“ spomen-obilje`jem postavljenim na muslimanskom mezarju u ovom gradu. “Hitno postupanje“ Vlade RS zatraìo je poslanik Miroslav Koji} iz Vi{egrada koji se poàlio kako je “provokativna“ spomen-plo~a postavljena “bez ikakvog pr-

gradu po~injen genocid nad Bo{njacima. Barem ne postoji sad-zasada.

Haagu je Milan Luki} osu|en na do`ivotnu robiju, a njegov ro|ak Sredoje na 30 godina zatvora, ali ne za krivi~no djelo genocida (u Vi{egradu) nego (tek) za “progone, ubistva, istrjebljenje, okrutno pona{anje i nehumana djela, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne zlo~ine“. Pred Sudom Bosne i Hercegovine Momir Savi} je presu|en na sedamnaest godina, a su|enje Oliveru Krsmanovi}u, zlo~incu podre|enom Luki}ima, je u toku. Ni jedan ni drugi nisu bili optu`eni za genocid u Vi{egradu. Zanimljivo je da se ni u skra}enoj optu`nici protiv Ratka Mladi}a me|u osam op}ina za koje ga se tereti da je po~inio djelo genocida (Bratunac, Fo~a, Klju~, Kotor Varo{, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica, Zvornik) nije uvr{ten Vi{egrad.

Zlatko Lagumdìja i Dragan ôvi} bili su Jugos dokumentaciju osjet avnog osnova, {to za Vi{egrad i Republiku Srpsku moè imati negativne konsekvence sa nesagledivim posljedicama“.

vaj zaglu{uju}i politi~ko-nacionalni alarm aktiviran je nakon {to je prije dvije sedmice prilikom d`enaze 60 Bo{njaka u Vi{egradu na lokalnom mezarju postavljena spomen-plo~a. Na njoj je zapisano: “Spomenobilje`je svim ubijenim i nestalim Bo{njacima, djeci, `enama i mu{karcima, `rtvama genocida u Vi{egradu“. Nakon toga su uslijedili protesti lokalnih Srba, a sve je, eto, zavr{ilo u Narodnoj skup{tini RS-a sa obe}anjem premijera da }e “postupiti hitno“. Ne treba biti puno vidovit da bi se doku~ilo {ta to zna~i - uklonit }e se “neprimjerena“ spomen-plo~a i tako sprije~iti “negativne konsekvence s nesagledivim posljedicama“. Poslanik iz Vi{egrada Koji} je unekoliko u pravu kada tvrdi da ne postoji “pravni osnov“ za tvrdnju da je u Vi{e-

Zna~i li to da bi lokalne vlasti Vi{egrada i njihovi {efovi u Banjoj Luci bili tolerantniji da bi okrenuli (spomen) plo~u i dopustili “sporne“ rije~i samo kada bi postojao “pravni osnov“, tj. pravomo}na sudska presuda da se u Vi{egradu srpskoj vojsci i paravojsci, ipak, “potkrao“ genocid nad Bo{njacima? Ne bi, naravno, jer kako je tokom nedavnih protesta ogor~enim gra|anima poru~io gradona~elnik tog grada, “Vi{egrad je pro{lost ostavio iza sebe“. Postoji li “pravni osnov“ za tvrdnju da je po~injen genocid u Srebrenici? Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} je pro{le nedjelje u intervju Televiziji Crne Gore ustanovio da ne postoji. “Za genocid je presu|eno jednom oficiru Vojske RS, a onda je na osnovu te presude presu|eno i jo{ nekim oficirima“, kazao je Nikoli}. Ko {ljivi presudu Me|unarodnog suda u Haagu pred kojim je vascela Srbija SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

14.6.2012

3:24

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

HOR HOR PRAVILNO PRAVILNO USMJERENIH USMJERENIH DJEÂKA DJEÂKA II DJEVOJÎCA DJEVOJÎCA

Ko Ko bi bi rek’o rek’o ~uda ~uda da da se se dese dese

u kle~e}em stavu cmizdrila, kumila i molila da poni{ti nezavisnost Kosova?! Ne}u i}i pokloniti se `rtvama stra{nog zlo~ina u Srebrenici, jer je to uradio moj prethodnik“, kazao je Nikoli} i podsjetio: “Srbija je dr`ava kontinuiteta“. Ba{ kao i Republika Srpska. “Kontinuiteta u poricanju genocida“, napisala je Milica Jovanovi}, autorica teksta na Pe{~aniku. To je taj predujam i kapak. Prigovorili su mi, prostodu{no, a to po~esto mo`e zna~iti i kobno, opominju}e, sa ogromnim pravom i beskrajnim opravdanim, bolnim razlozima, ~itatelji iz Bosanske Krajine, dijaspora se to modernim jezikom zove, be{}utnost, tradicionalnim skender kulenovi}evskim hladnim ignoriranjem (vidjeti i pro~itati Skende-

sud to utvrdio u nekoliko te{kih predmeta govorimo o jo{ uvijek neizre~enoj pravomo}noj presudi ishitrenih pravosudnih pojedinaca. Koji je sud, me|unarodni, regionalni potvrdio, pravomo}no, u drugom stupnju ope~atio, pokolj nad milion Armena od strane turskih vlasti, ukabulio, priznao, ne{to malo genocid~i}a nad milion Armena? I bez te pravomo}ne presude, trajno su, nepopravljivo, naru{eni diplomatski odnosi izme|u Francuske i Turske. Polomi{e se, aktuelni srpski despoti, Tomislav Nikoli}, sa jedne, Milorad Dodik, sa druge strane Drine, ko {titi nacionalne i dr`avne interese oko tehni~kih stvari, pojedinosti, ali oko jedne nema zbora da se razi|u: da je Republika Srpska odraz ve}inske

gosloveni, samo je Radon~i} uz falsificiranu personalnu etio patnje “svog naroda“... rovu “Ponornicu“ da bi se ta tinjaju}a emocija razumjela, shvatila i prihvatila), nisu bili ravnodu{ni ni Semberci “u rasejanju“ spo~itavaju}i mi, predbacuju}i mi da sam zaobi{ao, potcijenio uàs kojem su bili podvrgnuti stanovnici, gra|ani toga dijela Bosne i Hercegovine. Tako je, u pravu su. Nagrdila, me, iznapadala, na pasja preskakala, preìvjela ~eljad iz Posavine, bez obzira na naciju i porijeklo, {to “Vlah, {to Tur~in“, jerbo u zlo~ina~ko-genocidnu namjeru nisam udjenuo njihove patnje, stradanja, poniènja, ru{enje sakralnih svetinja, “humana preseljenja“. Sa bijelim trakama oko ruku hodali su prije dvije sedmice Prijedorom aktivisti (ne samo) bo{nja~kih udruènja preìvjelih stradalnika koji su traìli nemogu}e - elementarni civilizacijski, konvencionalni, minimum i reciprocitet vjerodostojnosti. U Bosanskoj Krajini, Posavini, Semberiji, uglas tvrde u RSu, nije se desio genocid jer to nijedan sud nije potvrdio nego neki izolovani zlo~ini, negdje ve}i, a negdje manji. Tako, simboli~ni. U Srebrenici, pogotovo, nema govora o ozbiljnim elementima “istrebljenja po vjerskoj i nacionalno-rasnoj osnovi“ a ako je neki 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

narodne volje pjevaju i ptice na grani, a pogotovo svjedoci iz Haaga koji pjevaju i recitiraju budnice o formiranju srpske dràve gdje god se to moè realno, vojno-politi~ki posti}i, a gdje niko normalan ne}e ìvjeti. Moè im se, imaju realnu osnovu - egoisti~ne, navodno pragmati~ne, su{tinski patolo{ke razloge i motive. Nimalo se od njih ne razlikuje samozaljubljeni kleptoman Zlatko Lagumdìja, mali komunisti~ki {treber, kojeg ni{ta drugo osim njegovog besardràjnog ego tripa ne zanima. I jo{ manjeg, portabl politi~ara, Fahrudina Radon~i}a. Taj neokomunisti~ki, banditski trougao, jako se dobro razumije. Pragmatik do pragmatika. I niko ne}e, ne moè, ne smije od srpskog bira~kog tijela priznati: nisu oni glasali za Tomu Nikoli}a, Evropejca, niti Ivicu Da~i}a, reformatora, ve}insko bira~ko tijelo Srbije glasalo je za njih kakvi su bili u sretna vremena, prije 20 godina. Glasali su za politiku Milo{evi}a i [e{elja, struktura u koje su se Da~i} i Nikoli} ambiciozno ugurali. 7

Iluzije:Iluzije.qxd

14.6.2012

3:25

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 7. JUNI Finoj jednoj, u~tivoj i pristojnoj djevoj~ici iz nevladinog sektora u Banjoj Luci odmjereno, sa poja~anom pristojno{}u i naklono{}u, spo~itavam da je cijela ta nevladina scena u Republici Srpskoj potro{ila para nesrazmjerno vi{e od prakti~nih efektivnih u~inaka na terenu. “Ali ova akcija oko opstanka Picinog parka usmjerena protiv urbanisti~ke samovolje gradskih vlasti Banje Luke okuplja sve vi{e ljudi“, veli ona. Hajd‘ fino, neka se nevladina scena u Banjoj Luci oko sudbine Picinog parka napokon ujedinila i prokur~ila...

Pita, pri~aju ljudi, tako jednom Kelmendi budu}eg ministra Radon~i}a: “Fahro, {ta je starije: koka ili heroin?“

PONEDJELJAK, 11. JUNI Ustreptala je u svojoj konformisti~koj deprimiranosti intelektualna sarajevska scena nakon {to je profesor Filozofskog

PETAK, 8. JUNI “Dobar dan, je li Senad?“, prekinu mi iznenadni telefonski poziv gledanje polufinala “Roland Garrosa“ i nastavi brbljati: “Ja sam ~uo da ste vi nepotkupljiv novinar, mada ja u to ~isto sumnjam... I nek’ niste. Nego, imam jedan u`asan problem, znam da se to pla}a, pa mi vi recite koliko je...“ “Dva nula u setovima za Nadala, konju jedan!“, prekinem dobro~initelja i potencijalnog ulaga~a u poku{aju da me odobrovolji i prisili da pristanem na “sitne oblike pa`nje“.

SUBOTA, 9. JUNI Uvijek mi je drago i ugodno, pou~no sresti kolegu GOJKA BERI]A. Sve {to se u ova moderna {ugava nevladina vremena izda{no honorira i pospje{uje obilatim nadoknadama, reklamira kao “dokidanje jezika mr`nje“, uspostava “kulture dijaloga“, “tolerancija drugog i druga~ijeg mi{ljenja“, o ~emu se organizira milion okruglih stolova, work shopova, danas uvaèni Gojko i ja u kafani “Kod Hame“ bez mnogo rije~i, gotovo govorom tijela (“body language“, rekli bi ovi medijski “spin doktori“) premostimo. Nismo ni izbliza isti temperamenti, iskustva su nam razli~ita, on pije rakiju, a ja pivu, ali kad me Gojko pita {ta mislim o Oslobo|enju u kojem je pola stolje}a radio, odgovorim mu: “Ho}e{ da ti kaèm {ta mislim, ili da ti kaèm istinu...“ Ni jedno ni drugo, ni srpsko ni bo{nja~ko ni hrvatsko, nego hladno Sarajevsko...

NEDJELJA, 10. JUNI “Ne treba nam ministar sigurnosti koji }e sjediti u kafanama sa tu`iocima i naru~ivati od njih politi~ke procese“, ka`e budu}i ministar sigurnosti FAHRUDIN RADONČI] u jednom od bezbrojnih televizijskih intervjua, koje sa njim vodi jedan od bezbojnih novinara. Ne, naravno, nipo{to, treba nam ministar sigurnosti koji }e sjediti sa Naserom Kelmendijem i osiguravati investicije, prosperitet, otvaranje radnih mjesta. 8

fakulteta DUBRAVKO LOVRENOVI] “moralna i intelektualna vertikala“ prihvatio da bude kantonalni ministar kulture, sna`no poguran glasovima Stranke za bolje budu}nost. Navodno, iznevjerio je, zarad vlastitog probitka, akademski, intelektualni, javni... integritet, dignitet, “sarajevske intelektualne elite“. Izdao je op}e, akademsko-intelektualne ideale. A {ta je uradio novi ministar kulture i sporta Lovrenovi}? Ni{ta {to nije svojstveno dominantnom, vladaju}em intelektualnom kulturnom, duhovnom, mainstreamu: bavio se i rukovodio isklju~ivo svojim }epana~kim, da ne kaèm palan~kim uskogrudim, umalo ne rekoh sitnosopstveni~kim, partikularnim, u svakom slu~aju privatnim, ambicijama, afinitetima, interesima. Ne razumiju, dapa~e, omalovaàvaju, povla{teni budètski abonenti, gotovani, Haris Pa{ovi}, Dino Mustafi}, Miro Purivatra... patnje i o~aj, bijes i suze radnika muzeja, biblioteka, temeljnih kulturnih institucija u svakoj dràvi. Pozivaju ih da se prilagode “marketin{ko-trì{nim uvjetima poslovanja“. A ko su trì{no-marketin{ki sponzori ovih preporoditelja kulture: budèti od Federacije, preko kantona, do op}ina, kase javnih poduze}a... Nije budu}i ministar kulture Lovrenovi}, kao univerzitetski profesor, digao glas protiv vi{egodi{njeg horora na Pravnom fakultetu, nepostisti~kog uàsa na Saobra}ajnom, kriminalne klike na Ekonomskom fakultetu... jedino se kofr~io kad sa na njegovom Filozofskom fakultetu neko sjetio proglasiti ludaka Fatmira Alispahi}a za doktora nauka. “Intelektualac je onaj koji se javno angaìra u pitanjima koji ga se ne ti~u“, najpreciznija je definicija te kaste, a izrekao ju je Jean Paul Sartre. Prema toj definiciji, koja je radikalno precizna, univerzitetski profesor moè biti i snaàn ~imbenik, ali ako je rukovo|en isklju~ivo svojim interesima i ambicijama, moè itekako predstavljati okida~ za intelektualno i moralno uru{avanja dru{tva.

UTORAK, 12. JUNI Umro je danas u Visokom KEMAL VRA@I] IBE. Nije {to je Ibe bio moj drug (prije rata otvorio je kafanu i nadjenuo joj ime “Slobodna Bosna“), ali je bio jedinstvena, neponovljiva osoba, rukometa{, prvi rocker u Visokom, vrhunski trgovac, robija{-d`entlmen, jedan od osniva~a SDA u Visokom i {ire, {armer, humanitarac, baraba, ak{amlija, {ta god da je radio, va`niji mu je bio vic od posla, duhovita besposlica od ozbiljnog biznisa... Kakav je Ibe bio rukometa{, ne znam, ne pamtim taj vakat. “Bio je najtalentiraniji i najma{tovitiji u toj generaciji. On i Zlatko @agme{tar“, dijagnosticirao mi je rukometni doktor Velimir Kljai} u Sarajevu, dvije godine nakon {to je kao selektor sa Hrvatskom osvojio zlato na Olimpijadi u Atlanti. Sin oca Viso~anina i majke Mostarke, sestre nedostignutog, epsko-lirskog mostarskog gradona~elnika Mehe Trbonje. Nisam bilje`io, niti je trebalo, jer to se u sekundi ili pamti za sva vremena, ili nije vrijedno pam}enja, Ibetove nezaboravne, verbalne velike praske: naru~ivanje “svinjih lignji“ u kafani, prodaja pripadnicima UNPROFOR-a u Visokom “glavu{a od kamile“, kad je roditeljima, temeljnim muslimanima doveo vjerenicu, budu}u suprugu, a ova ga obrukala naru~iv{i “duplu lozu i deset deka sira“...Ili kad je u kafani u Visokom zakuhao sa Emirom Kusturicom, pa se pobunio neki Kustin jaran, gost, francuski glumac-maneken Alain Noury, kojeg je punih plu}a hraknuo posred ~ela, pa objasnio policiji: “To je jedini fizi~ki dodir koji je {up~i} mogao imati sa mnom a da ne podlegne na licu mjesta...“ Ima toga jo{, mnogo toga jo{ ima...

SRIJEDA, 13. JUNI Profesor Gazi Husrev-begove medrese JUSUF ČIKI] obja{njava u medijima nesretni splet okolnosti pod kojim je njegov sin Ahmed prije neku no} unakazio lice, slomio nos djevojci DUNJI DIZDA REVI]: “Ona je bucmasta, i kada je izlazila iz automobila, Ahmed joj je pru`io ruku da joj pomogne iza}i iz vozila i kazao ‘hajde, buckice’. On se okrenuo le|ima, a ona je sko~ila na njega i po~ela ga udarati. Na to je on instiktivno reagirao i odgurnuo je, a ona je pala na zemlju. Majica mu je s le|a izderana. Da li je udario, ili nije, pokazat }e istraga.“ Profesor Čiki} na Medresi predaje fiziku, ali nakon ovakve transcendentalne opservacije koja u osnovi podriva sve zakone fizike (padne{ na le|a, slomije{ nos....) treba ga odmah preusmjeriti na predmet metafizike: “Kako je slomljen nos djevojci? Da li je udario, ili nije? To samo Allah d`.{. zna...“ SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:33

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

14.6.2012

2:39

Page 10

MINI MARKET KOLIKO [TEDE TOLIKO VRIJEDE

Iu ovogodi{njem budètu BiH na}i }e se nekoliko miliona KM za obnovu voznog parka Pregledom budèta za 2012. godinu moè se vidjeti da }e i u ovoj godini, kada su gromko najavljivane i navodno planirane u{tede, ~elnici institucija BiH nabavljati automobile, namje{taj i kompjutersku opremu. Ovogodi{njim budètom predvi|eno je da se za Ministarstvo inozemnih poslova BiH nabave ~etiri reprezentativna vozila, za {ta je predvi|eno 300.000 KM, dok }e Ministarstvo pravde za nabavku opreme potro{iti 575.000 KM. Novac }e tro{iti za nabavku {est vozila za potrebe sudske policije i jedno vozilo za ministra, kao i raznu kompjutersku i policijsku opremu. Generalni sekretarijat Vije}a ministara BiH ove godine na raspolaganju }e imati 596.000 KM za nabavku opreme, a to podrazumijeva i nabavku dva vozila od

HDZ U SRCU

HSP-ov direktor EP HZHB Nikola Krešić još nije preblio prvu političku ljubav - HDZ Generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Nikola Kre{i} i ~lanovi Uprave tog poduze}a nedavno su u jednom mostarskom restoranu priredili ve~eru za poslovne partnere iz Hrvatske, predstavnike tvrtke Dalekovod Zagreb. Nakon ve}e koli~ine crnog vina koje je ra- Nikola spolo`eni doma}in popio dru- Kre{i} `e}i se sa gostima, od kojih su ve}ina ~lanovi HDZ-a Hrvatske, direktor Kre{i} je “otvorio du{u“ pa je iskreno

priznao: “Ja sam ovdje najve}i HDZ-ovac!“ Istu je izjavu kasnije ponovio vi{e puta, {to je {okiralo ostale ~lanove Uprave EP HZHB, budu}i da je Nikola Kre{i} na funkciju generalnog direktora imenovan kao kadar HSP-a, po preporuci brata Stjepana Kre{i}a. No, sude}i prema narodnoj mudrosti da pijan govori ono {to trijezan misli, izgleda da Kre{i}, ni nakon promjene strana~kog dresa, jo{ nije prebolio prvu ljubav. (S.M.)

U SE I U SVOJE KLJUSE

Lagumdžija smijenio Adija Hadžikapetanovića i u Komsiju za sukcesiju predložio sebe Dugogodi{nje blisko Hadìkapetanovi}a, Adi Hadìkapetanovi} prijateljstvo ministra Lagumdìja je na ovu vanjskih poslova BiH funkciju predloìo Zlatka Lagumdìje i samog sebe, {to su ostali tajnika tog Ministarstva ~lanovi Vije}a ministara Adnana Hadìkapodràli. Budu}i da su petanovi}a na{lo se, sve dràve biv{e izgleda, na ozbiljnoj Jugoslavije u ovu ku{nji. Iako se o razlazu Komisiju delegirale Lagumdìje i tajnike ministarstva Hadìkapetanovi}a me|u vanjskih poslova, njihovim zajedni~kim odnosno, pomo}nike prijateljima govorka ve} ministara koji mjesecima, nedavno je pregovaraju o raspodjeli stigla i prva “zvani~na imovine diplomatskopotvrda“ takvih spekulacija. Nakon {to je konzularnih predstavni{tava (zgrada, imenovan za ministra vanjskih poslova namje{taja, umjetnina), Zlatko Lagumdìja }e tako biti jedini ministar Zlatko Lagumdìja je prioritetno zatraìo me|u njima. I, zasigurno, najve}i ljubitelj od Vije}a ministara BiH da se sa mjesta umjetni~kih djela, {to je dokazao ovla{tenog pregovara~a u Zajedni~koj dosada{njom brigom za vrijedne slike iz radnoj komisiji za provo|enje Aneksa B Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ kolekcije Bo{nja~kog instituta. smijeni Adi Hadìkapetanovi}. Umjesto (S.M.)

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

14.6.2012

2:34

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Da li je opravdan bojkot inauguracije Tomislava Nikolića od lidera iz regiona? FADILA MEMI[EVI] Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

DA Mi{ljenja sam da je opravdan bojkot na{ih lidera, ali i bojkot hrvatskog predsjednika. Apsurdno bi bilo da su oti{li jer je Nikoli} uvrijedio sve `rtve Srebrenice i Vukovara. Nikoli} }e morati korigirati svoje stavove ukoliko `eli da Srbija u|e u EU.

AZRA HAD@IAHMETOVI] Profesor na EFS-a

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Smatram da je opravdan bojkot lidera iz regiona jer Tomislav Nikoli} negira genocid u Srebrenici. I da je razlog samo to, dovoljno je.

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

[EMSUDIN GEGI] Direktor Narodnog pozori{ta Mostar

DA Apsolutno, prvo moramo znati koja smo ne(djela) po~inili a pogotovo, kao predsjednik Srbije, kako ih komentari{emo.

TANJA TOPI] Politi~ki analiti~ar

DA Bojkot inauguracije je direktno uslovljen Nikoli}evim izjavama koje nisu bile, u duhu razumijevanja i tolerancije, usmjerene u razvoj dobrosusjedskih odnosa. Taj bojkot je bio o~ekivan i na taj na~in je poslana poruka o neslaganju s tim njegovim stavovima.

HUSNIJA KAMBEROVI] Direktor Instituta za historiju

DA/NE Mi{ljenja sam da je trebalo oti}i na inauguraciju, i da je trebalo ukazati nekim diplomatskim gestom da se BiH protivi izjavama novog predsjednika Srbije. Tomislav Nikoli} izabran je voljom gra|ana Srbije i mi, ako `elimo saradnju i razvijanje dobrih odnosa sa susjedima, moramo po{tovati tu ~injenicu.

OLIVERA DODIG Urednica BHRT-a

DA Apsolutno je opravdan bojkot inauguracije Tomislava Nikoli}a, jer nas je Nikoli} svojom retorikom i prije inauguracije vratio u neka ru`na vremena.

po 36.000 KM za kabinet predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, kao i 29.000 KM za nabavku namje{taja, kompjutera i laptopa. U planiranoj nabavci opreme Generalnog sekretarijata najvi{e novca, ipak, }e biti potro{eno za potrebe projekta e-vlada, za {ta }e potro{iti 495.000 KM. Nova vozila nabavlja}e i Predsjedni{tvo BiH, ali nije precizirano koliko }e ih kupiti jer se samo navodi da za nabavku opreme imaju na raspolaganju 650.000 KM. Ni poslanici ne}e {tedjeti na nabavci opreme pa su planirali da potro{e 371.000 maraka, uglavnom, za kompjutersku opremu i licence. Ve}ina institucija koristi}e mogu}nost ’staro za novo’ u nabavci automobila. I Kancelarija za reviziju poslovanja institucija BiH potro{i}e ove godine 75.000 KM za nabavku opreme, ali nije precizirano o ~emu je rije~ i da li }e i revizori ponovo nabavljati nove automobile. (N.H.)

S KOCA I SOKOCA

Direktorica FIPA-e Jelica Gruji} firmi iz rodnog Sokoca povjerila snimanje skupih promotivnih spotova Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) naru~ila je snimanje nekoliko novih promotivnih spotova pod nazivom “Enjoy Life BiH“. Posao vrijedan 50.000 KM FIPA je bez tendera povjerila anonimnoj produkcijskoj ku}i Sava Film sa Sokoca, gdje je ina~e (gle ~uda!) ro|ena i nastanjena aktuelna direktorica FIPA-e Jelica Gruji}. Produkciju ranijih spotova pod nazivom “Enjoy Life BiH“ FIPA je platila iz donacije USAID-a, dok }e produkciju novih promotivnih spotova FIPA platiti novcem poreskih obveznika BiH. (M.A.) 11

Asim:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:35

Page 12

IZ KRIZE U KRIZU

Novoj parlamentarnoj većini, koja je okupljena oko SDP-a, preostalo je da ukloni još “samo“ jednu prepreku da bi preuzela izvršnu i zakonodavnu vlast u Federaciji BiH; Slobodna Bosna otkriva na koji način SDP namjerava riješiti problem s nekooperativnim predsjednikom i dopredsjednikom Federacije BiH

SDP PONUDIO BUDIMIRU I KEBI OSTANAK NA FUNKCIJAMA AKO PROMIJENE STRANA^KI DRES! Pi{e: ASIM METILJEVI]

ek prije tri mjeseca, pod sna`nim pritiskom me|unarodne zajednice i bh. javnosti, nekako je prevladana 15 mjeseci duga parlamentarna kriza koju je izazvao {ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija svojim bezbrojnim neuspjelim eksperimentima sklapanja parlamentarne ve}ine mimo izborne volje tri konstitutivna naroda. Najprije je iz federalne vlasti eliminirao dva HDZ-a, oslanjaju}i se na dvije stranke krajnje oskudnog izbornog legitimiteta (HSP i Radom za boljitak), a potom je po istom receptu poku{ao iz igre izbaciti i SNSD, koketiraju}i s SDS-om i PDP-om. Na odgovor nije morao dugo ~ekati: dvije najrelevantnije stranke s hrvatskim i srpskim predznakom, HDZ i HDZ 1990, odnosno SNSD i SDS, koje su se do tog trenutka gledale preko ni{ana, doslovno preko no}i izgladile su me|usobne sporove i formirale dva monolitna nacionalna bloka udru`ena u svojevrsni S-H front protiv zajedni~kog “neprijatelja“.

LAGUMD@IJIN DOPRINOS SRPSKO-HRVATSKOM PAKTU Novouspostavljena S-H koalicija primorala je Lagumdìju na krupne i bolne ustupke koji se nalaze u samom korijenu dana{njeg sukoba izme|u SDP-a i SDA. Prvi ozbiljniji sukob unutar crvenozelene koalicije potaknut je krajnje nepovoljnom raspodjelom ministarskih resora u kojoj je lider SDP-a `rtvovao cijeli set ekonomskih resora zbog Ministarstva vanjskih poslova. SDA je insistirala na makar jednom ekonomskom resoru finansijama ili vanjskoj trgovini - no Dodik nije popu{tao znaju}i da }e Lagumdìja pristati i na mnogo ve}e ustupke kako bi se domogao toliko èljene fotelje u Ministarstvu vanjskih poslova. 12

MAJSTOR ZA KRIZU Kratkovidi strateg SDP-a Zlatko Lagumd`ija vodi Federaciju BiH u novu politi~ku krizu

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:35

Page 13

FBiH NA VRATIMA NAJDUBLJE PARLAMENTARNE KRIZE NEZAOBILAZAN DVOJAC Rekonstrukcija federalne Vlade nije mogu}a bez uklanjanja predsjednika FBiH @ivka Budimira i potpredsjednika Mirsada Kebe

[ef HDZ-a Dragan ôvi} izdiktirao Lagumdìji uvjete pod kojima }e HDZ u}i u vlast Tinjaju}i sukob izme|u SDP-a i SDA kasnije se rasplamsao kada je SDP bez konsultacija i znanja ostalih federalnih partnera pristao na krajnje nepovoljnu projekciju fiskalnog okvira dràvnih institucija BiH i na kresanja dràvnog budèta za 2012. godinu uz istovremeni rast entitetskih budèta u 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

nerealno visokom iznosu iznad 10 posto. Istovremeno, s rastom nepovjerenja izme|u SDP-a i SDA, po~ele su se javljati i sve ozbiljnije pukotine izme|u SDP-a i dvije minijaturne partije iz Hercegovine, HSP-a i Radom za boljitak, koje su po~ele obilato zloupotrebljavati ~injenicu da svakog

trenutka mogu sru{iti tijesnu parlamentarnu ve}inu platforma{a u federalnom Parlamentu. U tom je osobito prednja~ila â&#x20AC;&#x153;trgovinska partijaâ&#x20AC;&#x153; bra}e Lijanovi} koji su ulazak u federalnu vlast vidjeli kao posljednju priliku za spas svoje posrnule privatne imperije ~iji je dug uveliko prema{io vrijednost ukupnog kapitala. 13

Asim:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:36

Page 14

IZ KRIZE U KRIZU

Prije nepunih mjesec dana Lagumdìja je ~vrsto odlu~io da se rije{i svojih neposlu{nih federalnih partnera, SDA, HSP-a i Radom za boljitak, no njegova akcija prepakivanja parlamentarne ve}ine i uspostava koalicije sa SBB-om i dva HDZ-a podjednako je rizi~na i neizvjesna kao i njegov poku{aj od prije nepune dvije godine da iz vlasti potpuno eliminira dva HDZ-a. Na pregovore s Lagumdìjom prije desetak dana lider HDZ-a Dragan Čovi} do{ao je s tri ultimativna zahtjeva. Prvi se ti~e rekonstrukcije vlasti na svim razinama a to prakti~no zna~i da HDZ zahtijeva istovremenu rekonstrukciju i Vije}a ministara BiH i Vlade Federacije BiH. Drugi ultimatum Dragana Čovi}a odnosi se na izbor koalicionih partnera. Čovi} naime insistira da u federalnoj Vladi i federalnim institucijama ne moè ostati niti jedan du`nosnik imenovan ispred dvije odlaze}e partije - HSP-a i Radom za boljitak. Tre}i ultimatum odnosi se na raspodjelu ministarskih resora. Čovi} za dva HDZ-a traì svih pet ustavom zagarantiranih hrvatskih pozicija u Vladi Federacije BiH, te naravno poziciju predsjednika Federacije BiH preko koje èli u~vrstiti poziciju dva HDZ-a u budu}oj izvr{noj vlasti Federacije BiH.

NEDOSTI@NA DVOTRE]INSKA PODR[KA Problem je me|utim {to predsjednik i dva dopredsjednika Federacije BiH uìvaju posebnu ustavnu za{titu. Njihova smjena mogu}a je samo pod uvjetom da je zatraì dvije tre}ine zastupnika u federalnom Parlamentu i pod uvjetom da federalni Ustavni sud prona|e uvjerljive razloge za njihovu smjenu. Nova parlamentarna ve}ina koju zagovara Lagumdìja ne moè ispuniti ni prvi ni drugi preduvjet za smjenu predsjednika i dopredsjednika Federacije

^OVI] NE VJERUJE LAGUMD@IJI

HDZ insistira na smjeni Budimira

ULTIMATUM HDZ-a Lider HDZ-a Dragan ^ovi} iznio je pred Lagumd`iju tri uvjeta koji se moraju ispuniti da bi HDZ u{ao u rekonstruiranu Vladu

Budu}i da nova parlamentarna ve}ina (SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) ne mo`e obezbijediti dvotre}insku podr{ku zastupnika, koliko je neophodno za smjenu predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, izvjesno je da }e predsjednik Budimir i dopredsjednik Kebo biti podvrgnuti posebnom medijsko-politi~kom (mal)tretmanu, kako bi odstupili s pozicija ili se stavili na raspolaganje novoj parlamentarnoj ve}ini. Pronose se glasine da su Budimir i Kebo ve} dobili ponudu da

BiH. Četiri stranke budu}e koalicije, SDP, SBB i dva HDZ-a, imaju zajedno 56 glasova, 10 manje od potrebne dvotre}in ske ve}ine, {to zna~i da ne mogu obezbijediti formalne prepostavke za smjenu predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH.

NAJGORI SCENARIO - DVOVLA[]E

Ravnoteže nemoći postojeće i nove parlamentarne većine Najgori scenario desio bi se u slu~aju da postoje}a i nova parlamentarna ve}ina u Federaciji BiH uspostave svojevrsnu ravnote`u nemo}i - da se nova parlamentarna ve}ina konstituira u zakonodavnoj vlasti a da izvr{na vlast “do daljnjeg“ ostane u rukama ~etiri stranke Platforme SDP-a, SDA, HSP-a i Radom za boljitak. 14

Dodatni problem za novu parlamentarnu ve}inu predstavlja ~injenica da SDA ima natpolovi~an broj poslanika i u dr`avnom i federalnom bo{nja~kom klubu Doma naroda - u dr`avnom Domu naroda od 5 bo{nja~kih delagata 3 su iz reda SDA, dok u federalnom klubu, koji broji 17 delegata, njih 9 dolazi iz reda SDA.

ostanu na funkcijama u zamjenu za kooperativnost prema novoj parlamentarnoj ve}ini, no jedan visoki du`nosnik iz HDZ-a rekao nam je da je to ra~un bez kr~mara. “Predsjednik Federacije BiH mora biti iz reda HDZ-a. Bez tog ’osigura~a’, ne}emo ni u}i u izvr{nu vlast jer ne bismo imali nikakvu za{titu od eventualnih smjena i ucjena od strane na{ih koalicionih partnera“, rekao nam je sugovornik iz vrha HDZ-a.

U takvim okolnostima, rekonstrukcija izvr{ne vlasti u Federaciji BiH mogu}a je samo pod uvjetom da predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH @ ivko Budimir i Mirsad Kebo promijene strana~ki dres i stave se na raspolaganje novoj parlamentarnoj ve}ini, {to je posve nerealna opcija. No, upravo je to opcija s kojom najozbiljnije ra~una vrh SDP-a predvo|en “strategom“ Zlatkom Lagumdìjom koji je ve} vi{e puta pokazao svoj dar i sposobnost da prona|e problem za svako rje{enje. Mnogo je realnija mogu}nost da od nove parlamentarne ve}ine ne bude ni{ta. Ostaje samo pitanje koliko }e vremena trebati “strategu“ SDP-a Zlatku Lagumdìji da prihvati realnost koju je najve}im dijelom sam kreirao. Ostaje da se nadamo kako Lagumdìjina rekonstrukcija federalne izvr{ne vlasti ne}e potrajati ni pribli`no dugo koliko je trajao njegov propali eksperiment s konstrukcijom vlasti bez legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda. SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:35

Page 4

Oleg:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:29

Page 16

TRI ISTRAGE PROTIV DR@AVNOG TU@ITELJA

TU@ITELJSKA MEDIJSKA ZVIJEZDA NA METI POLICIJSKE ISTRAGE Dràvnog tuìtelja Olega âvku kona~no su stigle brojne afere koje se za njega veù jo{ iz vremena kada je bio sarajevski kantonalni tuìtelj

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Oleg:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:29

Page 17

STRMOGLAVI PAD OLEGA ^AVKE

Nakon što je godinama, balansirajući na ivici zakona, kupovao naklonost novinara i uživao status neprikosnovene medijske zvijezde među tužiteljima, OLEG ČAVKA se posljednjih mjeseci suočava s kaznenim prijavama koje ga terete za zloupotrebu službenog položaja, odavanje službene tajne, uzimanje mita, hakiranje bivšeg glavnog državnog tužitelja MILORADA BARAŠINA, ali i s gubitkom podrške kolega u Tužiteljstvu BiH

LABU\I PJEV OLEGA ÂVKE Tuìtelj âvka bit }e suspendiran nakon zavr{etka su|enja zlo~ina~koj organizaciji Zijada Turkovi}a?! Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

lavni disciplinski tuìtelj Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a (VSTV-a) Arben Murtezi} potvrdio je pro{log tjedna u intervju za Oslobo|enje da je protiv dràvnog tuìtelja Olega Čavke podneseno vi{e prijava. Iako Murtezi} nije èlio kazati, pravdaju}i se zakonskim ograni~enjima, da li je protiv kontroverznog tuìtelja i zvani~no pokrenut disciplinski postupak, nezvani~ne informacije iz VSTV-a, ali i iz Tuìteljstva BiH, govore kako Čavku stiù brojne afere koje se uz njega veù godinama, jo{ dok je radio u sarajevskom Kantonalnom tuìteljstvu. No, u odnosu na ranije godine kada je, uz medijsku slavu, Oleg Čavka uìvao i ~vrstu potporu svojih {efova (u pravosudnim, ali i u politi~kim krugovima) njegov je rejting u Tuìteljstvu BiH odskora drasti~no poljuljan. Navodno da su se i glavna tuìteljica Jadranka Lokmi}-M Misira~a i {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Boò Mihajlovi} sloìli da se istraga o ozbiljnim optu`bama na ra~un Olega Čavke kona~no mora dovesti do kraja i da su ih u toj odluci podràli i {efovi drugih odjela.

KANDIDATURA NA MJESTO GLAVNOG TU@ITELJA Spekulira se, naime, da }e Čavka s tu`iteljske funkcije biti suspendiran ~im se zavr{i sudski proces zlo~ina~koj organizaciji Zijada Zike Turkovi}a u kojem zajedno s Dianom Kajmakovi} zastupa optu`nicu, budu}i da se procjenjuje kako bi njegovo povla~enje u sada{njoj fazi postupka moglo ugroziti kompletno su|enje. Sam Čavka je na naga|anja u 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

PROPALI POKU[AJ SMJENE DIREKTORA FUP-a Oleg ^avka bio je jedan od glavnih kreatora montirane optu`nice protiv Dragana Luka~a

Tuìteljstvu BiH odgovorio najavom da }e se kandidirati na upra`njeno mjesto glavnog tuìtelja. Informaciju je, dakako, u javnost plasirao preko svojih prijatelja u Dnevnom avazu, jedinom mediju koji mu jo{ uvijek komplimentira da je “ugledni tuìtelj“. Prema informacijama Slobodne Bosne protiv Olega Čavke su u posljednjih godinu dana podnesene tri kaznene prijave — dva izvje{}a podnijela je Federalna uprava policije (FUP), dok je tre}u prijavu napisao Zijad Turkovi}. Kako smo objavili po~etkom februara, Oleg Čavka se prvi put u sredi{tu policijske istrage na{ao koncem juna pro{le godine, kada je hakirao mail svog tada{njeg {efa Milorada Bara{ina, odnosno, napisao la`ni dopis u namjeri da

biv{eg glavnog dràvnog tuìtelja kompromitira pred radnim kolegama i novinarima. Kada je saznao za falsificirani dokument s njegovim potpisom, Bara{in je slu~aj prijavio Sudu i Tuìteljstvu BiH, nakon ~ega je federalnoj policiji dat nalog za pokretanje istrage. I mada je dràvna tuìteljica Edina Hubjer u to vrijeme otvorila istragu protiv nepoznatih po~initelja, zvani~no osumnji~enih za krivotvorenje slu`benih dokumenata i naru{avanje ugleda pravosu|a, nakon otkri}a identiteta “hakera iz Breze“, od optu`bi se naprasno odustalo. No, iako su se Čavkine kolege u Tuìteljstvu BiH svojski potrudile da zata{kaju nezapam}eni skandal, o svemu je ipak obavije{ten Ured disciplinskog 17

Oleg:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:29

Page 18

TRI ISTRAGE PROTIV DR@AVNOG TU@ITELJA tuìtelja. Arben Murtezi} je, pak, aktualizirao prijavu tek nakon {to su novinari Nezavisnih novina po~etkom godine objavili detalje te pravosudne afere. Drugo izvje{}e o po~injenom kaznenom djelu protiv Olega Čavke podnijela je prije nepuna tri mjeseca Federalna uprava policije, i to zbog zlouporabe slu`benog poloàja ili ovlasti i odavanja slu`benih tajni. Ova je kaznena prijava podnesena Tuìteljstvu BiH nakon medijske hajke koju je inkriminirani tuìtelj, uz pomo} svojih saveznika sa Federalne televizije i iz Dnevnog avaza, pokrenuo poslije pisanja Slobodne Bosne i Dana o njegovoj ulozi u poku{aju montiranja optu`nice protiv direktora FUP-a Dragana Luka~a zbog umirovljenja zapovjednika Specijalne jedinice MUP-a Federacije Dragana Viki}a (koji je, nimalo slu~ajno, nekoliko mjeseci kasnije postao ~lan SBB-a Fahrudina Radon~i}a). Istragom je, naime, utvr|eno da je slu`bene policijske zabilje{ke inspektora FUP-a Vehbe Numanovi}a novi-

POKIDANE POKIDANE VEZE VEZE

Zijad Zijad Turkovi} Turkovi} tvrdi tvrdi da da je je biv{em biv{em prijatelju prijatelju ^avki ^avki dao dao 30.000 30.000 eura eura mita mita

KORUPCIJA U TUŽITELJSTVU BiH: Glavna tužiteljica Jadranka Lokmić-Misirača i Božo Mihajlović složili su se da se istraga o ozbiljnim optužbama na račun Olega Čavke konačno mora dovesti do kraja narima Dnevnog avaza i Federalne televizije dostavio upravo Oleg Čavka, kao i njegovo pismo Draganu Luka~u, u kojem je od direktora federalne policije tra`io da se o~ituje je li zabilje{ka autenti~an dokument. Radi se, podsjetimo, o slu`benom policijskom dokumentu koji je inspektor Numanovi} napisao o politi~kim pritiscima iz SDP-a na sarajevskog kantonalnog tu`itelja Sanjina Boguni}a da podigne kaznenu prijavu protiv Luka~a, odnosno, tajnom (i sramnom) anga`manu Olega

âvke. Odmah nakon publiciranja internih policijskih zabilje{ki, direktor FUP-a je od Čavkinog {efa tuìtelja Boè Mihajlovi}a traìo pokretanje istrage.

[TA JE MEDD@IDA KRESO SAVJETOVALA ZIKI TURKOVI]U Budu}i da je i ovoga puta zvani~na reakcija izostala, Luka~ je naredio policijsku istragu koja je rezultirala jo{ jednom kaznenom prijavom protiv Čavke. Kopija te prijave, uz propratni dokazni materijal,

KOLATERALNA [TETA

Žrtva brutalne medijske kampanje FTV-a i Dnevnog avaza inspektor Vehbo Numanović doživio infarkt Orkestrirana medijska kampanja koju su protiv direktora FUP-a Dragana Luka~a mjesecima vodili Federalna televizija i Dnevni avaz, kao i brutalni pritisci na sarajevske pravosudne institucije, nisu imali o~ekivanog efekta. Op}inski sud u Sarajevu je odbacio skandaloznu optu`nicu Kantonalnog tu`iteljstva protiv Luka~a, direktor je federalne policije, unato~

besprizornoj hajci, ostao na toj funkciji, ali je stradao jedan od njegovih najbli`ih suradnika - inspektor Vehbo Numanovi}. Izlo`en svakodnevnim medijskim napadima, prizemnim podmetanjima i konstrukcijama, policajac Numanovi} je na koncu dobio infarkt i jo{ se uvijek oporavlja nakon komplicirane operacije srca.

dostavljena je i Uredu disci plinskog tuìtelja VSTV-a. Tre}u kaznenu prijavu, u kojoj se Oleg Čavka sumnji~i za uzimanje 30.000 eura mita (u sudskom procesu Isljamu Kalenderu), podnio je Zijad Turkovi}, protiv kojeg se na Sudu BiH trenutno vodi postupak po optu`nici koja ga tereti za brojna te{ka kaznena djela. Iako je njegova supruga [ ejla Jugo-Turkovi} ranije u medijima optuìvala nekada{njeg prijatelja Olega Čavku da je primio novac, Zijad Turkovi} je prijavu podnio tek nakon {to je proljetos u zeni~kom zatvoru razgovarao s predsjednicom Suda BiH M eddìdom Kreso. Prilikom redovnog obilaska pritvorenika Dràvnog suda koji se nalaze u Kaznenopopravnom zavodu u Zenici, predsjednica Kreso je posjetila i Turkovi}a, koji je iskoristio priliku da od nje zatraì savjet kome da prijavi tuìtelja Čavku. Navodno da mu je sutkinja Kreso odgovorila da prijavu moè podnijeti Tuìteljstvu BiH, nakon ~ega je Turkovi} kazao da nema povjerenja u Čavkine kolege i da je malo vjerojatno da bi one njegovu prijavu uzele zaozbiljno. Na Turkovi}evu je opasku sutkinja Kreso kazala da onda prijavu podnese Sudu BiH, {to je vrlo brzo i u~inio. Prijava Zijada Turkovi}a protiv Olega Čavke, napisana rukom, kako doznajemo, uredno je protokolirana u Sudu BiH, a potom dostavljena Federalnoj upravi policije. Kako se, me|utim, radi o kaznenom djelu koje je u nadle`nosti Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu, federalna policija jo{ uvijek ~eka nalog za dalje provo|enje istrage, iako su sarajevski tuìtelji prijavu dobili prije vi{e od dva mjeseca?! SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Rusmir-Fahro:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:19

Page 20

KAKO SE TALIO RADON^I]

Urednik “Slobodne Bosne“ otkriva kako je budući ministar sigurnosti FAHRUDIN RADONČIĆ neposredno pred početak rata “šarmirao“ vrh Stranke demokratske akcije i ko mu je osigurao počasno mjesto na najpovjerljivijim, konspirativnim sastancima bošnjačkih čelnika

SLUŠAJ ‘VAMO

^IJI SI TI, MALI?

Radon~i} je sigurnosno-bezbjednosni zanat “pekao“ (i) na predratnim “malim no}nim razgovorima“ bo{nja~kog vrha u stanu Rusmira Mahmut}ehaji}a! 20

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Rusmir-Fahro:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:19

Page 21

ULOGA RUSMIRA MAHMUT]EHAJI]A njaka“, od mah iza neprikosnovenog Alije Izetbegovi}a. Kako je iznenada uspostavljeno prijateljstvo potpredsjednika Vlade Bosne i Hercegovine Mahmut}ehaji}a i dopisnika zagreba~kog magazina “Danas“ Radon~i}a, te{ko je odgonetnuti (“prijateljstvo je uvijek nerazja{njen slu~aj“, pjeva Arsen Dedi} u ratnoj pjesmi posve}enoj sarajevskim prijateljima). Nakon prvih demokratskih izbora Rusmir Mahmut}ehaji}, iako formalno nije bio ~lan Stranke demokratske akcije, biva izabran za potpredsjednika Vlade Bosne i Hercegovine (za dru{tvene djelatnosti), mada je spektar njegovog djelovanja bio neuporedivo {iri. Va`io je za svojevrsnog ideologa stranke koji je, zahvaljuju}i harizmati~nosti, organizacijskim sposobnostima i fanati~nim radnim navikama oko sebe okupljao naj{ire krugove bo{nja~ke elite, intelektualne, duhovne, poslovne, obavje{tajne, novinarske...

Pi{e: SENAD AVDI]

vrije`eno, pre{utno prihva}eno mi{ljenje kako je povla{teno medijsko, kasnije poslovno i, na kraju, politi~ko mjesto unutar bo{nja~ke politi~ke nomenklature, Fahrudin Radon~i} sebi osigurao zahvaljuju}i familiji Izetbegovi}, uglavnom je neta~no: prvi i najva`niji promotor dana{njeg lidera Stranke za bolju budu}nost bio je dr. Rusmir Mahmut}ehaji}. Po~etkom ‘90-ih godina pro{log stolje}a, od po~etka vi{estrana~ja u BiH, pa sve do druge polovine 1993. godine, kada se povukao iz politike, Mahmut}ehaji} je i formalno i nominalno bio druga najutje cajnija politi~ka li~nost “u Bo {KONTINUITET KONTINUITET BEZBJEDNOSNE BEZBJEDNOSNE KULTURE KULTURE

HRVATSKA VEZA

Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i}

U godinama koje su prethodile demokratskim promjenama prof. Mahmut}ehaji} bio je redovni profesor na ElektrotehniFoto: Milutin Stoj~evi}

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

~kom fakultetu u Osijeku gdje se preselio zbog nemogu}nosti da kao prokazani “muslimanski nacionalista“ dobije posao u svojoj struci u BiH. Na li~ni poziv Alije Izetbegovi}a priklju~io se Stranci demokratske akcije nakon njene pobjede na prvim vi{estrana~kim izborima 1990. godine i postao jedan od dvojice potpredsj ednika (uz njega je na toj du`nosti bio i Miodrag Simovi}) u republi~koj Vladi na ~ijem je ~elu bio Jure Pelivan. Negdje u isto vrijeme, ljeto-jesen 1990., kada se prof. Mahmut}ehaji} vra}a u Sarajevo iz Hrvatske, u glavnih grad Bosne i Hercegovine iz Titograda se doseljava tamo{nji dopisnik zagreba~kog nedjeljnika Danas Fahrudin Radon~i}. [ta je Mahmut}ehaji} prepoznao u Radon~i}u, do tada tek solidnom, ne ba{ pretjerano afirmiranom lokalnom crnogorskom novinaru, mo`e se samo spekulirati. Nije isklju~eno da je Mahmut}ahaji}u imponiralo da se u vode}em hrvatskom (pa i eks-jugoslovenskom) politi~kom magazinu kriti~kim tekstovima o refleksijama Milo{evi}eve velikosrpske politike u Crnoj Gori ogla{ava autor koji je musliman. Uglavnom, kako god bilo, Radon~i} kroz nekoliko mjeseci PRVI DO ALIJE Profesor Rusmir Mahmut}ehaji}

Rusmir-Fahro:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:20

Page 22

KAKO SE TALIO RADONÎ] postaje skoro svakodnevni dragi gost u Mahmut}ehaji}evom kabinetu u zgradi Vlade, ali i u njegovom obiteljskom stanu u naselju Alipa{ino Polje. (U to vrijeme Radon~i} je ìvio u susjedstvu, kao podstanar kod sestre.) Iako jedna od tri vladaju}e stranke u Bosni i Hercegovini, Stranka demokratske akcije, odnosno njen najuì vrh, u mjesecima prije rata brojne zna~ajne, strate{ke aktivnosti provodila je u nekoj vrsti ilegale i strana~ke konspiracije. U strahu od svemo}nih beogradskih tajnih slu`bi, Kontraobavje{tajne slu`be JNA (KOS) i savezne Slu`be dràvne bezbjednosti (SDB) koje su se, svjedo~io je to nedvosmisleno primjer iz Hrvatske, stavile u slu`bu Milo{evi}evog velikodràvnog projekta. Najzna~ajniji sastanci vrha SDA iz tih su razloga odràvani van institucija, ili prostorija stranke, naj~e{}e u privatnim stanovima. Najfrekventnije “okupljali{te“ posve}ene elite SDA bio je upravo stan prof. Rusmira Mahmut}ehaji}a u Ulici Klare Cetkin br.10 u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje.

SLU^AJNI DOLAZNIK

Otkud Radončić u Halilovićevom Štabu Ostalo je nerazja{njeno, skoro misteriozno kako se Fahrudin Radon~i} na po~etku rata na{ao u {tabu prvog komandanta Armije Bosne i Hercegovine Sefera Halilovi}a, najprije kao portparol, a kasnije i na du`nosti {efa kabineta. Prva tri mjeseca rata Radon~i} se krio u svom stanu na Ko{evskom Brdu, ~ak se nije javljao ni mati~noj redakciji lista “Danas“ u Zagrebu. Nakon {to se prvi puta usudio

iza}i iz ku}e obreo se u Halilovi}evom kabinetu. Upu}eni tvrde da je i za to presudne zasluge imao Rusmir Mahmut}ehaji}, koji je bio neprijeporan autoritet u vojnom kadroviranju, a neki ni{ta manje upu}eni skloni su teoriji prema kojoj su se Halilovi} i Radon~i} odranije znali preko zajedni~kih prijatelja iz vojnoob avje{tajne eks - jugoslovenske zaje dnice.

“VA@AN ÔVJEK I NOVINAR“ Krajem 1991. godine Slu`ba dràvne bezbjednosti Sarajeva (uz suglasnost, kako je to zakon predvi|ao i nalagao, tada{njeg predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a, predsjednika Vlade BiH Jure Pelivana, te ministra RMUP-a A lije Delimustafi}a) pokrenula je operativnu akciju prislu{kivanja telefonskih razgovora ~elnih ljudi Srpske demokratske stranke, privatnih i strana~kih. Tokom ove kampanje snimljeno je stotine sati razgovora ~elnika SDS-a BiH, ali i njihovih pokrovitelja iz Srbije, Slobodana Milo{evi}a, Dobrice ]osi}a, Jovice Stani{i}a, generala JNA... Slu`ba dràvne bezbjednosti Sarajeva je sirovu verziju presretnutih razgovora iz kojih su se mogla jasno predvidjeti (ratni, agresivni) planovi srpskog politi~kog vodstva iz Beograda i Sarajeva, Jugoslovenske narodne armije, vojnih i civilnih tajnih slu`bi redovno, odmah nakon snimanja, predo~avala uskom krugu bo{nja~kih zvani~nika. Preslu{avanje presretnutih razgovora obavljalo se u stanu prof. Rusmira Mahmut}ehaji}a na Alipa{inom Polju. Tim, uglavnom (kasno)no}nim “sesijama“ redovno su prisustvovali, pored doma}ina Mahmut}ehaji}a, predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}, ministar RMUP-a Alija Delimustafi}, visoki funkcioner SDA Hasan Čengi}, te neko iz struktura Dràvne bezbjednosti, naj~e{}e Munir Alibabi} Munja, na~elnik resora DB-a Sarajevo. Nakon okon~avanja ovog skoro redovnog obavje{tajno-politi~kog rituala najpov22

HEROJSKI RATNI PUT Fahrudin Radon~i} na jednom od brojnih borbenih zadataka

jerljivijih ljudi SDA i policijskih struktura (najmanje u tri navrata, prema svjedo~enju jednog od sudionika) obi~no iza pono}i, iz jedne od soba (u kojoj je satima boravio) u stanu potpredsjednika Vlade Rusmira Mahmut}ehaji}a izlazio bio i pridru`io im se ~ovjek kojeg niko od prisutnih, navodno ~ak ni Alija Izetbegovi}, nije nakon prvog “ukazanja“ poznavao. “Ovo je Fahrudin Radon~i}, novinar, jedna vrlo zna~ajna i za nas korisna li~nost“, predstavio je neznanog kasnog gosta Mahmut}ehaji}. [ta je radio i u kojem je svojstvu dopisnik zagreba~kog “Danasa“ boravio u pa`ljivo i konspirativno odabranom sastajali{tu vrha SDA, to vjerovatno znaju samo on i onaj koji ga je ugostio - Rusmir Mahmut}ehaji}. (Radon~i} se ovdje pojavljivao kao onaj “~ovjek iza kazana“ u pripovijetki Petra Ko~i}a.) On o {to je sasvim sigurno jeste da njegova nazo~nost nije imala profesionalno-novi narski

karakter: Radon~i} u “Danasu“, ~iji je bio dopisnik iz Sarajeva, nikada nije pisao o presretnutim razgovorima ~iji je bio jedan od rijetkih neposrednih svjedoka i “slu{alaca uìvo“. Prvi medij koji je objavio dijelove jednog od tih razgovora, onoga izme|u Slobodana Milo{evi}a i Radovana Karadì}a, bio je beogradski nedjeljnik Vreme koji je u jesen 1991. godine objavio transkript, sada ve} historijskog, razgovora u kojem Milo{evi} pita Karadì}a: “Zna{ li ti {ta je RAM?“, na{ta lider SDS-a odgovara: “Znam, predsjedni~e, znam...“ Presretnuti razgovori srpskih ~elnika, koji su premijerno “emitovani“ u stanu Rusmira Mahmut}ehaji}a u Sarajevu u me|uvremenu su postali najva`niji dokazi na su|enjima u Ha{kom tribunalu brojnim srpskim, politi~kim, vojnim, obavje{tajnim liderima: Slobodanu Milo{evi}u, Mom~ilu Kraji{niku, Radovanu Karadì}u... SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Skandal:Skandal.qxd

14.6.2012

1:46

Page 23

SKANDAL NEDJELJE

SBB pronašao rješenje kako da Radončić dobije i jare i pare!

Zastupnici SBB-a predlažu da se Zakon o sukobu interesa izmijeni na taj način što bi privatno preduzeće izabranog zvaničnika moglo poslovati s državnim institucijama BiH! Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

rije nepunih mjesec dana povu~en je iz parlamentarne procedure inovirani prijedlog Zakona o sukobu interesa BiH, koji bi, da je kojim slu~ajem usvojen, skoro u potpunosti ukinuo klju~ne odredbe ovog Zakona i osobito njegove kaznene mjere predvi|ene za dràvne zvani~nike za koje se utvrdi sukob interesa. Predloènim izmjenama bilo je predvi|eno, pored ostalog, i to da se odredbe Zakona ne primjenjuju na izabrane savjetnike kao i to da se radikalno suzi krug bliskih srodnika zbog kojih bi se izabrani zvani~nik mogao na}i u sukobu interesa. Na ovaj na~in, nastojala se legalizirati rasprostranjena praksa politi~kih mo}nika ~etiri stranke Platforme koji su svoje najbliè srodnike bez stida i zazora imenovali na naistaknutije funkcije u dràvnim institucijama. Prijedlog zakonskih izmjena povu~en je iz parlamentarne proceure iz ~isto formalnih razloga: ispostavilo se naime da je izmjenama obuhva}eno skoro 80 posto postoje}ih zakonskih odredbi, a u tom slu~aju, umjesto izmjena postoje}eg, predvi|ena je izrada potpuno novog zakona. No, unazad nekoliko dana, pojavio se jo{ jedan prijedlog izmjena postoje}eg Zakona o sukobu interesa koji je iniciran iz strana~ke centrale Saveza za bolju budu}nost BiH, a ~iji se sadràj skoro pa u cjelini odnosi na prvog ~ovjeka ove stranke, Fahrudina Radon~i}a. [ef SBB-a i vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} kandidat je za novog ministra sigurnosti BiH, a to prakti~no zna~i da prema odredbama postoje}eg Zakona o sukobu interesa njegova privatna firma Avaz ne bi mogla za vrijeme trajanja ministarskog mandata sklapati ugovore s dràvnim institucijama. Zastupnici SBB-a prona{li su rje{enje koje bi omogu}ilo Radon~i}u da dobije i jare i pare. Cijeli problem bio bi rije{en na najjednostavniji mogu}i na~in - bilo bi dovoljno da izabrani zvani~nik svoja vlasni~ka prava u privatnom preduze}u privremeno prenese na tre}u osobu i da njegova firma bez ikakvih zakonskih 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

INTERESNO PRILAGO\AVANJE ZAKONA Stranka Fahrudina Radon~i}a tra`i hitnu promjenu Zakona o sukobu interesa

smetnji nastavi poslovati s dr`avnim institucijama! Prema odredbama postoje}eg Zakona, takva praksa je isklju~ena jer zakonodavac polazi od logi~ne pretpostavke da bi izabrani zvani~nik mogao zloupotrijebiti funkciju na taj na~in {to bi svojoj privatnoj firmi namicao poslove s dr`avnim institucijama. Prije nekoliko godina Centralna izborna komisija rigorozno je kaznila Lidiju Kora},

tada{nju direktoricu Oslobo|enja, nakon {to je bila izabrana u Op}insko vije}e Centar. Ustanovljeno je da je Oslobo|enje imalo nekoliko ugovorenih poslova s Op}inom Centar, u iznosu od svega nekoliko hiljada maraka, i to je bilo dovoljno da CIK, uz gromoglasno odobravanje Dnevnog avaza, Kora}evu kazni i nov~ano i zabranom kandidiranja na bilo koju funkciju u trajanju od ~etiri godine! 23

Suzana:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:17

Page 24

STRANA^KA BITKA ZA USTAVNI SUD FEDERACIJE BiH

Iako je bilo najavljeno da će nakon višegodišnjih opstrukcija bivše predsjednice Federacije BiH BORJANE KRIŠTO, USTAVNI SUD biti popunjen do kraja novembra 2011. i objavljena imena novih sudaca; DRAGICE DRAGIČEVIĆ, IZMIRA HADŽIAVDIĆA i MLADENA SRDIĆA, potpredsjednik FBiH SVETOZAR PUDARIĆ već mjesecima blokira njihovo imenovanje

[TA JE PRE^E RODBINA ILI PARTIJA Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

i{egodi{nja trakavica s izborom sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, koja je zapo~ela za mandata biv{e predsjednice Borjane Kri{to, jo{ uvijek nije okon~ana, unato~ najavama da }e tri nedostaju}a suca biti izabrana do kraja novembra 2011. Nekada{nja je predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to, podsjetimo, gotovo tri godine opstruirala imenovanje ustavnih sudaca, tvrdoglavo inzistiraju}i na izboru svog zemljaka Andrije Kolaka iz Livna. U februaru pro{le godine, iako prethodno nije pro{ao konkursnu proceduru Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a BiH (VSTV je predloìo Tadiju Bubalovi}a i Danicu [ain), niti je dobio podr{ku u Domu naroda Federalnog parlamenta, sudac Kolak se na{ao na zvani~noj listi kandidata za Ustavni sud. Pored Andrije Kolaka, predsjednica i potpredsjednici Federacije BiH Borjana Kri{to, Mirsad Kebo i Spomenka Mi~i} su tada za nove suce Ustavnog suda FBiH imenovali i Milo{a Babi}a i Dènanu Hadìomerovi}.

STRANA^KE STRANA^KE INSTRUKCIJE INSTRUKCIJE II POLITI^KE POLITI^KE OPSTRUKCIJE OPSTRUKCIJE

Potpredsjednik Potpredsjednik FBiH FBiH Svetozar Svetozar Pudari} Pudari} otvoreno otvoreno je je od od @ivka @ivka Budimira Budimira zahtijevao zahtijevao da da za za sutkinju sutkinju Ustavnog Ustavnog suda suda imenuje imenuje Lidiju Lidiju Kora}, Kora}, unato~ unato~ protivljenju protivljenju VSTV-a VSTV-a

SUKOB ^ELNIKA FEDERACIJE No, zbog drasti~nog kr{enja zakonske procedure za izbor i imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH i o{trih medijskih kritika njezinih politikantskih poteza, te poslije me|unarodnih pritisaka (reagirali su Ured visokog predstavnika i ambasadori PIC-a), Borjana Kri{to je koncem februara pro{le godine ipak morala povu}i spornu odluku o imenovanju. Potom je cijeli postupak izbora tri suca Ustavnog suda Federacije BiH iz reda srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog naroda vra}en na po~etak. VSTV je u aprilu raspisao novi 24

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:17

Page 25

ZA[TO JE NEZADOVOLJAN SVETO PUDARI]

DOGOVOR KU]U GRADI Mirsad Kebo i @ivko Budimir

@ivko Budimir odbio zahtjev Svetozara Pudari}a da za sutkinju Ustavnog suda FBiH imenuje Lidiju Kora}, Budimirovu ro|aku, a Pudari}evu strana~ku kolegicu konkurs na koji se prijavilo 35 kandidata sa kojima su objavljeni razgovori, prije nego {to je lista s imenima 16 pravnika, tako|er skrojena prema vrlo upitnim kriterijima, sredinom augusta upu}ena predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH @ivku Budimiru, Mirsadu Kebi i Svetozaru Pudari}u. U “drugi krug“ su tada u{li Nedim Ademovi}, [ahbaz Dìhanovi}, Izmir Hadìavdi}, Mladen Srdi}, Danica [ain,, Dragica Dragi~evi}, Dènana Hadìomerovi},, Remzija Kadri}, Meliha Mujezinovi}-Katana, Ognjenka [koro, Gordana 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Bosilj~i}, Muhidin Hajdarevi}, Branka Ini}, August Jani~ik, Mariofil Ljubi} i Izo Tanki}. I mada se o~ekivalo da }e se predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH glatko usuglasiti oko izbora i imenovanja budu}ih sudaca, o~evidno ka{njenje je najprije pravdano odsustvom Mirsada Kebe iz zdravstvenih razloga. Kako, me|utim, suci nisu izabrani ni nakon {to se potpredsjednik Kebo vratio na svoje radno mjesto, postalo je jasno da ~elnici Federacije nemaju zajedni~ki stav. Od

{esnaest kandidata s liste koja je Budimiru, Pudari}u i Kebi dostavljena iz VSTV-a, predsjednik se Federacije BiH odlu~io da za sutkinju Ustavnog suda predlo`i Dragicu Dragi~evi}, aktualnu predsjednicu Op}inskog suda u @ep~u, ina~e suprugu umirovljenog generala HVO-a Drage Dragi~evi}a, kojoj je VSTV dao ocjenu “dobar“. Mirsad Kebo je, o~ekivano, izabrao strana~kog kolegu iz SDA Izmira Had`iavdi}a, koji se trenuta~no nalazi na funkciji tajnika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (mediji su ranije op{irno 25

Suzana:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:18

Page 26

STRANA^KA BITKA ZA USTAVNI SUD FEDERACIJE BiH pisali o njegovom skandaloznom tro{enju dràvnih para). Hadìavdi}u su ~lanovi Komisije VSTV-a dali ocjenu “vrlodobar“, jednako kao i sucu Vrhovnog suda Federacije BiH Mladenu Srdi}u, kojeg je u Ustavni sud predloìo Svetozar Pudari}. Dono{enje kona~ne odluke o imenovanju sudaca Ustavnog suda bilo je najavljeno po~etkom marta ove godine, kada su imena kandidata trebala biti upu}ena u Dom naroda Federalnog parlamenta na potvrdu. No, nisu stigla ni do danas, budu}i da je Svetozar Pudari} odbio staviti svoj potpis na imenovanje Dragice Dragi~evi} i Izmira Hadìavdi}a, odnosno, jer je podrào samo svog kandidata Mladena Srdi}a?!

PUDARI]EVE OPSTRUKCIJE BEZ REAKCIJE Potpredsjednik Pudari} je, kako nezvani~no doznajemo, od kolege @ivka Budimira ultimativno zahtijevao da za sutkinju Ustavnog suda Federacije BiH, umjesto Dragice Dragi~evi}, imenuje njegovu strana~ku kolegicu Lidiju Kora}, poslovnu direktoricu SDP-a. Lidija Kora} se, pojasnimo, u prolje}e pro{le godine prijavila na konkurs, ali se nije “plasirala“ me|u 16 kandidata koje je odabrala Komisija VSTV-a. Iako, barem formalno, nisu postojale zakonske prepreke da Lidija Kora}, s obzirom na ranije izre~enu kaznu Centralne izborne komisije BiH (zabrana kandidiranja na pozicije izabranih du`nosnika ili nositelja izvr{ne vlasti), bude imenovana za sutkinju Ustavnog suda, u VSTV-u su zauzeli stav da zbog presude o sukobu interesa nije “moralno podobna“ kandidatkinja. Kako, me|utim, ovo obja{njenje nije zadovoljilo Svetozara Pudari}a, potpredsjednik je Federacije BiH tra`io dodatno o~itovanje VSTV-a, nakon ~ega je, navodno, dobio odgovor da je njegova strana~ka kolegica i prva Budimirova ro|aka Lidija Kora} jednostavno eliminirana.

“MORALNO “MORALNO NEPODOBNA” NEPODOBNA”

Poslovna Poslovna direktorica direktorica SDP-a SDP-a Lidija Lidija Kora} Kora} eliminirana eliminirana je je sa sa popisa popisa kandidata kandidata za za Ustavni Ustavni sud sud FBiH FBiH

BUDIMIROV IZBOR: Od šesnaest kandidata s liste koja je Budimiru, Pudariću i Kebi dostavljena iz VSTV-a, predsjednik se Federacije BiH odlučio da za sutkinju Ustavnog suda predloži Dragicu Dragičević I dok je @ivko Budimir (odranije je poznato da se protivio nepotizmu i kada su posrijedi imenovanja njegovih kolega iz HSP-a) ostavio po strani bliskost i obiteljske veze s Lidijom Kora}, uva`avaju}i stav VSTV-a, Svetozar Pudari} je, u maniru Borjane Kri{to, odlu~io potpuno blokirati imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. 26

Premda se radi o, u osnovi istim metodama djelovanja, bh. mediji koji su, prije prije samo godinu dana, takvo pona{anje biv{e predsjednice Federacije, sasvim opravdano, okarakterizirali kao opstrukcije i politi~ki pritisak na pravosu|e, u slu~aju Svetozara Pudari}a reakcije su, primjetno, izostale?! Isto bi se moglo kazati i za predstavnike me|un arodne

zajednice, koji se, tako|er, nisu oglasili ni poslije vi{emjese~nog odbijanja potpredsjednika Federacije (i predsjednika Glavnog odbora SDP-a) da potpi{e odluku o imenovanju sudaca Ustavnog suda, mada im je dobro poznato da se zbog manjka sudaca skoro pune ~etiri godine ne odr`avaju sjednice Vije}a za za{titu vitalnog nacionalnog interesa. Otkako su u septembru 2008. suci Nedjeljko Mili}evi} i Mirko Bo{kovi} oti{li u mirovinu, a godinu dana kasnije i Kasim Trnka, u Ustavnom sudu Federacije BiH, umjesto devet kako nala`e Ustav, radi {est sudaca. U Vije}u za za{titu vitalnog nacionalnog interesa od Ustavom propisanih sedam nedostaju tri ~lana, zbog ~ega Vije}e nije zasjedalo ~etiri godine. SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:45

Page 7

Grcka:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:30

Page 28

MRA^NA STRANA GR^K0-BOSANSKIH ODNOSA

Uspon grčke radikalne desnice na izborima u ovoj zemlji ponovo je otvorio pitanje njihove uloge u ratu u BiH. “Slobodna Bosna” podsjeća ko je sa grčke strane podržavao srpsko rukovodstvo u BiH, čiji su čelnici optuženi pred Međunarodnim sudom u Haagu, te na dolazak grčkih dobrovoljaca na područje oko Srebrenice

PODR[KA GR^KIH EKSTREMNIH DESNI^ARA ZLO^INIMA U BiH Pripadnici radikalne Zlatne zore, koji su postigli neo~ekivani uspjeh na majskim izborima, borili su se na strani Vojske RS-a uo~i pada Srebrenice! 28

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Grcka:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:30

Page 29

GR^KI DOBROVOLJCI NA RATI[TIMA U BiH SRPSKI KLIJENTI GR^KOG ADVOKATA

Lykourezos je branio i Marka Miloševića kada je on tužio grčke medije zbog klevete

[OK, [OK, NEVJERICA, NEVJERICA, STRAH STRAH

Ekstremno Ekstremno desni~arska desni~arska Zlatna Zlatna zora, zora, koja koja nikada nikada do do sada sada nije nije dobila dobila vi{e vi{e od od 0,23 0,23 posto posto glasova, glasova, na na pro{lim pro{lim izborima izborima osigurala osigurala je je ~ak ~ak 6,9 6,9 posto posto glasova glasova

Pi{u: DANKA SAVI] i NEDIM HASI]

iljade Grka, okupljenih na poziv ljevi~arskih i antifa{isti~kih grupa, protestovalo je na ulicama Atine pro{log vikenda revoltirani napadom Ilijasa Kasidijarisa, glasnogovornika stranke Hrisi avgi (Zlatne zore), koji je u pro{li ~etvrtak tokom televizijske debate i{amarao zastupnicu ljevi~arske Syrize Renu Duru. Kasidijaris, koji je divlja~ki nasrnuo na pomenutu zastupnicu nakon {to je ona pomenula optu`nicu podignutu protiv njega zbog oru`ane plja~ke 2007. godine, trenutno je u bjekstvu, ali vi{e je nego zabrinjavaju}i uspjeh koji je ekstremno desni~arska Zlatna zora, koja otvoreno zagovara progon imigranata i nasilje nad njima, postigla na izborima {estog maja osvojiv{i ~ak 6,9 odsto glasova, ~ime je pre{la cenzus za ulazak u parlament. Nikada u dvadeset godina koliko postoji nije dobila vi{e od 0,23 posto glasova na izborima, a sada je postala daleko najradikalnija stranka koja }e sudjelovati u radu parlamenta od ru{enja vojne diktature u Gr~koj i povratka demokraciji 1974. godine. Nastajala je od potpuno marginalne grupe uli~nih batina{a koja se uo~i ovih izbora borila za glasove siroma{nih 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

U gr~koj javnosti Alexandros Lykourezos nije poznat niti popularan samo zbog svoje uloge u pripremanju obrane Ratka Mladi}a u Haagu ili tu`be protiv NATO snaga zbog bombardiranja Srbije. Gotovo da nema niti jednog medijski niti pravno atraktivnog slu~aja a da u njega nije bio upleten ovaj pravnik. Samo u posljednjih deset godina Lykourezos je branio, primjerice, Darka A{anina, jednog od vi|enijih pripadnika srbijanskog podzemlja. A{anin je bio uhap{en na ljetovanju u Gr~koj po me|unarodnoj potjernici koju je izdala belgijska policija. Belgija je zahtijevala njegovo izru~enje zbog sumnji da je, zajedno sa svojim prijateljem @eljkom Ra`natovi}em Arkanom, u toj zemlji ubio navodnog {pijuna CIA-e Envera Hadrija. Ra`natovi} i A{anin upoznali su se ’70-ih godina u Njema~koj. Godinu dana nakon {to je pu{ten iz gr~kog zatvora, A{anin je izre{etan u ba{ti restorana na Dedinju. Lykourezos je zatim zastupao pred sudom i Marka Milo{evi}a, sina pokojnog ha{kog optuènika Slobodana u njegovoj tu`bi protiv gr~kih medija. Sin biv{eg srbijanskog predsjednika tuìo je gr~ki magazin Down Town zbog ~lanka u kojem mu se pripisuju poslovne mahinacije i navoda o rasipni~kom na~inu ìvota te traìo od{tetu

Grka organiziranjem nekoliko akcija i prikupljanja hrane i odje}e, te obe}avaju}i sigurnost, posebno u siroma{nim ~etvrtima gdje caruje kriminal. Iako se, ako izuzmemo njenog lidera, njegovi ~lanovi uglavnom nepoznati javnosti, zna se da su sredinom devedesetih neki od njih u~estvovali u ratu u BiH, na strani Vojske Republike Srpske. I danas, u sjedi{tu ove stranke oka~ena je fotografija @eljka Ra`natovi}a Arkana, te ~etni~ke kokarde i zastava koja je ukra{ena drevnim gr~kim simbolom koji podsje}a na “svastiku”.

GR^KA ZASTAVA NAKON PADA SREBRENICE O ulozi gr~kih dobrovoljaca u ratu u BiH dosta se govorilo prije desetak godina. Mediji u Gr~koj (atinski list Elefterotipija) ranije su pisali o tri nivoa pomo}i Srbima u BiH tokom rata, prvi se ticao dopremanja goriva i lakog pje{adijskog naoru`anja i municije, drugi obezbje|ivanja obavje{tajnih podataka sa gr~ke strane, naro~ito u

od 300 hiljada dolara. U Gr~koj je branio i posrnulog ruskog medijskog magnata Vladimira Gusinskog koji je bio uhap{en u Atini, na osnovu me|unarodne potjernice. Ruske su vlasti Gusinskog teretile za pronevjeru 250 miliona dolara. Lykourezos je isposlovao da Gusinski bude pu{ten iz zatvora uz kauciju od stotinu hiljada eura, nakon {to je pet dana proveo zato~en u atinskom zatvoru Koridalos.

SUSRET UO^I STRAVI^NOG ZLO^INA Gr~ki advokat Alexandros Lykourezos se posljednji put javno sa Ratkom Mladi}em sreo neposredno pred pad Srebrenice, u ljeto 1995. godine

ljeto 1995. godine tokom bombardovanja srpskih poloàja od strane NATO-a i, tre}i, upu}ivanja dobrovoljaca u redove VRS i VJ. Uprkos zahtjevima da se zaustavi regrutacija gr~kih mladi}a jer je Gr~ka priznala BiH, gr~ka vlada nije sprije~ila nesmetanu regrutaciju i prebacivanje dobrovoljaca u Srbiju. Procjene govore da se oko sto gr~kih dobrovoljaca prijavilo nakon poziva u medijima za odlazak u rat u BiH. Centri za vezu su postojali u Solunu i Atini odakle su mladi}i upu}ivani u Beograd a zatim u Republiku Srpsku, gdje su upu}ivani na liniju fronta kao pripadnici VRS. U martu 1995. godine formirana je Gr~ka dobrovolja~ka garda u sastavu Drinskog korpusa koja je bila razmje{tena u rejonu Vlasenice, a po nare|enju Ratka Mladi}a. U ljeto iste godine upu}ena je ka Srebrenici. Četvorica Grka su od strane Radovana Karadì}a odlikovani medaljom “Beli orao”. Poslije pada Srebrenice, gr~ka dràvna televizija obavila je (telefonski) intervju s jednim pripadnikom Gr~ke 29

Grcka:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:31

Page 30

MRA^NA STRANA GR^K0-BOSANSKIH ODNOSA dobrovolja~ke garde, borcem “za veliku Gr~ku u Evropi slobodnu od cionista i muslimana“. Ve}i dio ovih gr~kih dobrovoljaca ~inili su pripadnici neonacisti~ke organizacije Hrisi Avgi. Video snimci gr~ke zastave nad Srebrenicom, te tran-

je izvinila BiH zbog podr{ke koju je pru`ila Milo{evi}evoj vladavini. Najpoznatiji gr~ki advokat Alexandros Lykourezos nama je poznatiji kao biv{i savjetnik ha{kog optu`enika R atka Mladi}a i njegov prvi branitelj, koji se sam

GRČKI DOBROVOLJCI U BiH: U martu 1995. godine formirana je Grčka dobrovoljačka garda u sastavu Drinskog korpusa koja je bila razmještena u rejonu Vlasenice, a po naređenju Ratka Mladića. U ljeto iste godine upućena je ka Srebrenici skripti koji govore o izri~itom zahtjevu Ratka Mladi}a da se izvjesi gr~ka zastava nad gradom da se po~aste “hrabri Grci na na{oj strani” bili su gotovo zaboravljeni, a o njima se ponovo po~elo govoriti nakon 2000. i pokretanja istrage u Nizozemskoj o ulozi vojnika iz ove zemlje, pripadnika UN-a u Srebrenici. Prema tada{njem pisanju stranih agencija, manji dio gr~kih dobrovoljaca je sudjelovao i u samom masakru. Strani mediji jo{ 1995. pisali o isticanju gr~ke zastave u Srebrenici, ali su to demantovali Ministarstvo inostranih poslova i tada{nji predstavnik gr~ke vlade Evangelos Venizelos. U Gr~koj se pisalo o tome da tamo{nje vlasti nisu ni poku{ale intervenirati od 1992., kada su “otvoreno i preko mnogih medija mobilisani gr~ki dobrovoljci za u~e{}e u ratnim operacijama protiv vlade Bosne koju je Gr~ka zvani~no bila priznala”.

ponudio da ga zastupa pred Ha{kim tribunalom. Lykourezos se posljednji put javno sa Mladi}em sreo neposredno pred pad Srebrenice, u ljeto 1995. godine, kada je sa njim odigrao prijateljsku partiju {aha. Nakon {to je Ha{ki tribunal podigao optu`nicu protiv Ratka Mladi}a, Alexandros Lykourezos je na sebe preuzeo obavezu pripremanja obrane. Za sebe je tvrdio kako je ~ovjek koji ima jasno izraène politi~ke stavove, voli srpski narod i podràva generala Mladi}a i oslobodila~ki rat koji su vodili Srbi. “Mladi} je ~ovjek koji ostavlja snaàn utisak na mene. Srpski narod ima jak moral. Samo narod koji gr~evito brani svoju zemlju, svoje dostojanstvo, moè

ZLO^INI DESETOG DIVERZANTSKOG U SREBRENICI

U dokumentima sa suđenja članovima zloglasnog 10. diverzantskog odreda spominje se i ime jednog Grka Nakon izlaska ovog broja Slobodne Bosne, (petak, 15.6), Sud BiH }e izre}i presudu Francu Kosu, zapovjedniku 1. bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda Glavnog {taba VRS, i trojici pripadnika te jedinice, Stanku Koji}u, Vlastimiru Golijanu i Zoranu Goronji, koji su optu`eni za genocid u Srebrenici. Posljednja trojica su u svojstvu pripadnika tog

odreda sudjelovali u strijeljanju vi{e od 800 bo{nja~kih mu{karaca i dje~aka iz Srebrenica, koji su dovedeni na mjesto pogubljenja, na farmu Branjevo. U dokumentima i svjedo~enjima koji su objelodanjeni tokom su|enja Kosu, navedeno je da je me|u pripadnicima 10. diverzantskog odreda bio i Grk Lacios Panagitos Angelos.

PODR[KA MLADI]U Sredinom 2005. godine grupa od gotovo 200 novinara, akademika i aktivista su javno zatra`ili slu`beno izvinjenje Gr~ke `rtvama Srebrenice za svoju ulogu u zlo~inu. Dvije godine ranije, poznati gr~ki novinar Takis Mihas je objavio sjajnu knjigu Savez grijeha: Gr~ka i Milo{evi}eva Srbija i detaljno dokumentovao navode o podr{ci gr~ke vlade Milo{evi}evoj politici u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Mihas je pisao da je oko 100 gr~kih dobrovoljaca u~estvovalo u operacijama oko Srebrenice i ponosno mahalo gr~kom zastavom nakon najgoreg masakra poslije Drugog svjetskog rata na evropskom tlu. U svojoj je knjizi posebno kritizirao Gr~ku pravoslavnu crkvu. Crkveni velikodostojnici su ljeta 1993. godine pozvali Radovana Karad`i}a da do|e u Atinu, a gr~ki sve{tenici su redovno putovali u Bosnu da bi, kako su govorili, davali duhovnu podr{ku Vojsci Republike Srpske. Nakon {to je juna 2005. objavljen snimak ubistva {estorice Bo{njaka koje su strijeljali pripadnici “[korpiona“, gr~ka vlada se pod pritiskom opozici30

NOVA PRESUDA ZA SREBRENICU Sud BiH }e izre}i presudu Francu Kosu, zapovjedniku 1. bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda Glavnog {taba VRS, i jo{ trojici optu`enih za genocid u Srebrenici

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Grcka:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:31

Page 31

GR^KI DOBROVOLJCI NA RATI[TIMA U BiH

ZLOKOBNA ZNAMENJA U sjedi{tu stranke Zlatna zora u Atini oka~ena je fotografija @eljka Ra`natovi}a Arkana, te ~etni~ke kokarde i zastava koja je ukra{ena drevnim gr~kim simbolom koji podsje}a na “svastiku”

imati takav moral”, kazao je nakon podizanja optu`nice. “Ha{ka optu`nica je jo{ jedno sredstvo politi~ke manipulacije protiv Srba. Ona je primljena prije vi{e godina. Oni su se spremali, mislim na srpske neprijatelje i zapadni svijet koji je protiv Srba. Sve se radi planski. Optu`nica je jo{ jedan na~in da se formira negativna klima, kako bi Srbi izgubili snagu da brane ono {to im pripada. Ubije|en sam da je optu`nica usmjerena tako da demorali{e srpsku stranu i nije upu}ena samo protiv generala Mladi}a i predsjednika Karadì}a, ve} prije svega protiv Srba.” Komentiraju}i optu`nicu i ono {to je u njoj sadràno, Lykourezos je kazao kako mu, kada bi po~elo su|enje, bilo veoma lako oboriti sve navode ha{kog Tuìteljstva. “ Pravno gledano, optu`nica, barem onako je napisana, djeluje krajnje neozbiljno”, tvrdi Lykourezos. “U njoj nema ni~eg konkretnog. Sve optu`be koje se odnose na generala Mladi}a, odnose se i na gospodina Karadì}a. Cijela optu`nica je bez konkretnih ~injenica i dokaza. Pravno je to neodrìvo… General i ja ne priznajemo da ovaj sud ima bilo kakvu pravnu osnovu da bi mogao da sudi. I mi Grci i cijeli svijet zna da je osnovan od strane Savjeta bezbjednosti ad hoc i da je njegova aktivnost uperena protiv Srba. Ali to nije dovoljno. Mi moramo da budemo spremni i da na pravi na~in dokaèmo da Tribunal nema ni moralnu, ni pravnu osnovu da optuùje Mladi}a da je zlo~inac i da je kriv za sve {to 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

se dogodilo. Na{ cilj je da, govore}i istinu o oslobodila~koj borbi srpskog naroda, ukaèmo na imperijalisti~ku politiku Amerike, licemjerno pona{anje svjetske zajednice i ~injenicama pokaèmo da je kancelarija tuìtelja Goldstonea i rad Tribunala {amar svima nama koji se cijeli svoj ìvot borimo za po{tovanje prava i primjenu zakona.” Odbranu Mladi}a Lykourezos je pravdao li~nim razlozima, tvrde}i kako ga smatra prijateljem i da }e ga

pred Tribunalom braniti besplatno. On kaè kako je reakcija ljudi i medija u Gr~koj bila veoma pozitivna kada je objavljena vijest o tome da se pridruìo timu za Mladi}evu obranu, {to nije nimalo ~udno ako se zna da su, tokom agresije na BiH, gr~ke kompanije kr{ile embargo UN-a doturaju}i naftu i oru`je bosanskim Srbima, a dobrovoljci iz te zemlje ratovali su u Bosni ~ak i prilikom napada na Srebrenicu u ljeto 1995. godine. Kada je Srebrenica pala, gr~ki su pla}enici u sredi{tu enklave postavili gr~ku zastavu, slave}i tako “vojnu” pobjedu. O genocidu koji se desio nakon pada u tamo{njim medijima nije bilo niti rije~i, no nekoliko mjeseci kasnije Lykourezos se pojavio na dràvnoj televiziji skupljaju}i novac za srpske izbjeglice. Kaè kako je prikupio vi{e od 400 hiljada dolara. Alexandros Lykourezos bio je na ~elu pravnog tima koji je neuspje{no 1999. godine tuìo NATO i njegove ~elnike zbog bombardiranja Srbije, nakon {to su tamo{nje vojne snage napale Kosovo. “Preko interneta sam stupio u kontakt sa profesorima iz Kanade i sa Univerziteta u Cambridgeu. Tu`bu je potpisalo jo{ desetak kanadskih advokata, a moju tu`bu je potpisalo oko {est hiljada Grka. Sve tri optu`nice imale su isti cilj, da optuè politi~ki i vojni vrh NATO-a za ratne zlo~ine”, kazao je nakon podizanja optu`nice Lykourezos. Tvrde}i kako je optu`nicu napisao isklju~ivo zato jer je bio bijesan {to je NATO te{ko prekr{io sva pravila me|unarodnog prava i osramo}en zato {to su, kako je ustvrdio, “sve kulturne i tradicionalne vrijednosti zapadnog, takozvanog civilizovanog svijeta, ignorisane ovim ~inom”, predao ju je Louise Arbour, tada{njoj glavnoj ha{koj tuìteljici.

Hag Nidzara:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:32

Page 32

RATNI ZLO^INI

Haški tribunal neće okončati sve procese koji su u prvostepenom postupku do kraja 2014. godine, kako je UN-ovo Vijeće sigurnosti to predvidjelo. Kao razloge za kašnjenje u Tribunalu navode čekanje da svi optuženi budu uhapšeni, nedostatak osoblja, kompleksnost predmeta... Kako će se sve to odraziti na region, u kojem javnost i dalje jako malo zna o činjenicama utvrđenim u Haagu, ili se one negiraju, tek ostaje da se vidi. Naša saradnica donosi pregled trenutnih suđenja u Tribunalu i službene procjene kada bi ona mogla biti okončana

HAŠKI SUD ODUGOVLA^ENJE, ILI “OPRAVDANO“ KA[NJENJE Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

u|enja Ratku Mladi}u, ratnom komandantu Glavnog {taba Vojske Republike Srpske (VRS), i Goranu Hadì}u, predsjedniku Republike Srpske Krajine (RSK), najvjerovatnije ne}e biti okon~ana do kraja 2014. godine, datuma koje je Vije}e sigurnosti UN-a dalo kao rok u kojem bi trebala biti zavr{ena sva prvostepena su|enja. Predsjednik suda Theodor Meron u svom polugodi{enjm izvje{taju pred UN-om rekao je kako se nada da bi u tom roku trebalo biti zavr{eno su|enje i izre~ena prvostepena kazna Radovanu Karadì}u, {to bi bilo {est mjeseci kasnije nego {to je predvi|eno na po~etku. No, sude}i po sada{njem tempu kojim se odvija ovo su|enje, ali i praksi sa ostalih, mogu}a su i dalja pomjeranja rokova. Ukoliko bi im kona~ne presude bile izre~ene 2015. godine, {to je kod Karadì}a i mogu}e, ali te{ko u slu~aju Mladi}a, to bi zna~ilo da su procesi protiv ovih optuènika okon~ani 20 godina nakon {to su podignute optu`nice. Kako institucija kao {to je Tribunal, me|unarodni sud koji je

osnovan rezolucijom UN-ovog Vije}a sigurnosti, nikada prije nije postajala, te{ko je re}i koliko je ovakav tempo rada ne{to {to moè imati pozitivne ili negativne efekte na sam region kojeg se rad ovog tijela ti~e, ili re}i da li se moglo posti}i isto ili vi{e (ili manje) da se radilo brè. Za `rtve, ovih 20 godina dugo je kao vijek. Mada je te{ko porediti dva suda, primjera radi, moè se gledati u Sud BiH koji je pred odjelom za ratne zlo~ine samo tokom 2011. izrekao 33 presude. Najve}i proces od po~etka rada, 2004. godine, bio je protiv 11 optuènih za genocid u Srebrenici i trajao je oko godinu dana. Bitna razlika je {to je pravosu|e u Sarajevu imalo na raspolaganju brojne presude koje je ve} izrekao Tribunal, te dokumente i dokaze koje su na{li ha{ki istraìtelji, i koji su, prema postoje}im zakonima, uzeti u obzir u ovom, kao i brojnim drugim slu~ajevima. Na sre}u, s obzirom da pred lokalnim pravosu|em stoji na hiljade slu~ajeva u kojima jo{ uvijek ni istrage nisu pokrenute, a Strategija za procesuiranje ratnih zlo~ina, usvojena prije ~etiri godine, gotovo da se ne provodi. Naime, prema toj strategiji, svi predmeti se trebaju rije{iti u roku od 15 godina, a oni najprioritetniji u roku od sedam.

Sudija Meron je napomenuo i da se sudska vije}a “usredsre|uju na inovativne na~ine kojima bi se smanjilo potencijalno odga|anje, a da se pri tome i dalje po{tuju prava optuènih”, navode}i kako se angaùje vi{e prevodilaca, uvodi vi{e statusnih konferencija, skra}uju administrativne procedure, angaùje vi{e pomo}nog osoblja...

“INOVATIVNI“ PRISTUPI Trenutno u Haagu teku su|enja protiv 17 osoba, a isto toliko njih ~eka na izricanje pravosna`nih presuda. Tokom vi{e od 20 godina postojanja, Tribunal je podigao optu`nice protiv 161 osobe. Neki od njih su bili nièrangirani policajci ili vojnici, ali je bilo predsjednika dràva, vlada i visokih vojnih oficira. Najkra}e su|enje bilo je Anti Furundìji, koje je trajalo samo deset dana tokom 1998. godine. Furundìja je bio zapovjednik jedinice Hrvatskog vije}a obrane Dòker u Vitezu 1993. godine i progla{en je krivim za sau~estvovanje u mu~enju i pomaganje u silovanju jedne ène. No, na izricanje pravosna`ne presude `rtve su ~ekale gotovo dvije godine iako je rije~ o jednom od najjednostavnijih ha{kih procesa. Najduè je bilo su|enje {estorici biv{ih ~elnika takozvane Herceg-Bosne: Jadranku

“Van svake razumne sumnje“ Tribunal u Haagu probit }e sve rokove koje mu je postavilo Vije}e sigurnosti UN-a! 32

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Hag Nidzara:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:32

Page 33

OLAKO OBE]ANI ROKOVI

HO]E HO]E LI LI HA[KI HA[KI SUD SUD ZATVORITI ZATVORITI VRATA VRATA DO DO 2015. 2015.

Trenutno Trenutno uu Haagu Haagu teku teku su|enja su|enja protiv protiv 17 17 osoba, osoba, aa isto isto toliko toliko njih njih ~eka ~eka na na izricanje izricanje pravosna`nih pravosna`nih presuda presuda

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Hag Nidzara:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:32

Page 34

RATNI ZLO^INI Prli}u, Bruni Stoji}u, Milivoju Petkovi}u, Slobodanu Praljku, Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. Su|enje je po~elo 26. aprila 2006. godine i trajalo pet godina tokom kojih je saslu{ano 208 svjedoka. Predsjednik Tribunala je najavio da bi im presuda, prvostepena, mogla biti izre~ena u decembru ove godine, ali da }e izricanje pravosna`ne vjerovatno ostati kao zadatak za tzv. Rezidualni mehanizam. [estorica se terete po 26 ta~aka, a zlo~ini koji su opisani su po~injeni na 70 mjesta. Presuda }e biti izre~ena pet mjeseci kasnije nego {to se to o~ekivalo u po~etnim procjenama. Sudija Meron je naveo kako su brojni razlozi {to je ovaj proces trajao tako dugo, uklju~uju}i i ~injenicu da sudije anga`ovane u ovom vije}u rade paralelno na drugim velikim slu~ajevima kao {to je su|enje [e{elju ili Tolimiru.

POPOVI], BEARA I OSTALI

Drugostepena presuda za genocid kasnit će “samo“ godinu dana!? U novembru 2014., 11 mjeseci kasnije nego {to je planirano i skoro 20 godina nakon {to je zlo~in po~injen, kona~na presuda bit }e izre~ena u slu~aju {estorice visokih oficira VRS-a i MUP-a RS-a koji su optu`eni za zlo~ine u Srebrenici. Vujadin Popovi} i Ljubi{a Beara nepravosna`no su osu|eni na do`ivotnu kaznu, Drago Nikoli} na 35 godina, Ljubomir Borov-

~anin na 17, Radivoje Mileti} na 19 godina, Milan Gvero na pet i Vinko Pandurevi} na 13 godina zatvora. Sudija Meron je objavijestio UN da je jedan od razloga za odga|anje obim àlbi. Naime, àlbe petorice optuènih i tuìla{tva prelaze 5.520 stranica, a àle se po 112 osnova, {to je jednako svim drugim slu~ajevima koji su trenutno u procesu àlbe.

KARAD@I] I MLADI] IZ VEDRA NEBA Jo{ jedan kompleksan slu~aj je onaj protiv Karadì}a. Su|enje, ~ini za sada, ide dosta sporo, a po~elo je nakon vi{e od godinu dana od hap{enja i to jer tuìla{tvo, koje je bilo iznena|eno hap{enjem, jednostavno nije bilo spremno!? Optu`nica je, i pored niza presuda koje su izre~ene i ~injenica utvr|enih tokom godina, a koje se veù za ovaj slu~aj, prilago|avana tek nakon njegovog hap{enja, a prethodno niko na njoj nije radio vi{e od osam godina. Sudija Meron je Vije}u sigurnosti UN-a obrazloìo da cijeli tim od po~etka ovog su|enja stalno nailazi na prepreke, prije svega uzrokovane koli~inom dokaznog materijala i dopisa. Tako je u posljednjem izvje{taju navedeno kako je Vije}e primilo oko 690 dopisa i izdalo oko 500 pisanih odluka od po~etka su|enja. Do sada je vi{e od 6.628 dokumenata predato u dokaze, a saslu{ano 180 svjedoka, dok je u razmatranje uzeto oko 2.300 utvr|enih ~injenica. Uz to, Vije}e mora uzeti u obzir na stotine stranica sa izjavama svjedoka koje su priloène a da oni nisu saslu{ani u sudnici, {to je ura|eno zbog u{tede vremena. Zbog svega ovoga je i Karadì} dobio vi{e vremena za pripremu odbrane. Po~etkom ove sedmice odràna je rasprava na kojoj je Karadì} zatraìo da Vije}e odbaci sve navode tuìla{tva jer smatra da nisu uspjeli dokazati njegovu krivici niti po jednoj osnovi. Ovo je praksa koja se primjenjuje u Haagu i do sada nikada nije rezultirala odlukom o odbacivanju optu`bi. Tuìla{tvo je bilo spremnije za Mladi}ev dolazak u Haag, odnosno optu`nicu su prilagodili nakon Karadì}evog hap{enja, ali su morali unijeti jo{ nekoliko izmjena po nalogu suda, a kako bi se skratio proces. Na kraju, tuìla{tvo je odlu~ilo da tokom ovog su|enja izvodi dokaze o Mladi}evoj krivici i dokaze koji ga povezuju sa mjestima 34

KONA^NA PRESUDA KRAJEM 2014. Nepravomo}nom presudom Ljubi}a Beara osu|en je na do`ivotnu kaznu zatvora

zlo~ina i po~injenjem, a da vi{e ne dokazuju same zlo~ine smatraju}i da dovoljno dokaza ima u ve} utvr|enim ~injenicama sa prethodnih su|enja. Ipak, skoro godinu dana teku prepreme, da bi na kraju administrativna gre{ka dovela do dodatnog odga|anja. Naime, po~etak su|enja je bio zakazan za novembar pro{le godine, pa je pomjeren na 16. maj kada je tuìla{tvo iznijelo uvodne rije~i, a prvi svjedoci su trebali biti u sudnici 29. maja. Nakon {to je tuìla{tvo priznalo da gre{kom nisu na vrijeme odbrani dostavili nekoliko stotina hiljada stranica dokumenata, sudije su pristale na odgodu do 25. juna. Ipak, u Tribunalu tvrde da je ovo su|enje po~elo {est mjeseci ranije nego je to bilo predvi|eno. Po~etak su|enja Goranu Hadì}u, koji je uhap{en u julu 2011., zakazano je za oktobar ove godine. On se tereti, na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgovornosti nadre|enog, za zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enje zakona i

obi~aja ratovanja. U Haagu tvrde da }e ovo su|enje po~eti tri mjeseca ranije nego {to je predvi|eno, te da pripreme idu br`e nego je o~ekivano.

RASPORED (NE)RADA U svom obra}anju Vije}u sigurnosti, predsjednik Meron je najavio i “raspored“ do kraja mandata ove institucije. Tako je rekao da do kraja ove godine o~ekuje izricanje drugostepene presude hrvatskim generalima Anti Gotovini, koji je komandovao Hrvatskom vojskom u podru~ju Krajine tokom vojne operacije Oluja 1995. godine (osu|en na 24 godine), i Mladenu Marka~u, koji je komandovao specijalnom policijom u isto vrijeme (osu|en na 18 godina). Gotovina je optu`en 2001., a Marka~ 2004. godine. Zajedni~ko su|enje je po~elo u martu 2008. godine i trajalo ukupno 303 dana tokom kojih je ispitano vi{e od 100 svjedoka. Presuda se o~ekuje osam mjeseci ranije nego {to je prvobitno predvi|eno. SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Hag Nidzara:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:32

Page 35

OLAKO OBE]ANI ROKOVI U augustu ove godine, dva mjeseca kasnije od prvobitnih procjena, Apelaciono vije}e }e izre}i presudu Milanu i Sredoju Luki}u. Milan je prvostepenom presudom osu|en na doìvotni zatvor, a Sredoje na 30 godina. Obojica se terete za te{ke zlo~ine po~injene u Vi{egradu tokom 1992. godine. Jako dugo traje i proces protiv Vojislava [e{elja, biv{eg lidera Srpske radikalne stranke u Srbiji, optuènog za zlo~ine po~injene u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini, a prvostepena presuda bi, najavio je sudija Meron, mogla biti izre~ena u martu naredne godine. [e{elj je optuèn 2003. godine, kada se i predao Tribunalu, a su|enje mu je po~elo tek 2007. godine. U me|uvremenu je ~etiri puta modifikovana optu`nica, a on je tokom su|enja tri puta optuèn za nepo{tivanje suda i sada ~eka odluku Apelacionog vije}a na drugu presudu i prvostepenu presuda po tre}oj optu`nici za nepo{tivanje suda, {to je uticalo na duìnu trajanja samog procesa, kao i njegovi ~esti zdravstveni problemi. Rezultat svega toga je da }e ova presuda, tako|er, biti izre~ena {est mjeseci kasnije nego je to o~ekivano. U istom periodu bi trebala biti izre~ena i kona~na presuda na djelimi~no obnovljenom su|enje trojici lidera Oslobodila~ke vojske Kosova (OVK) Ramu{u Haradinaju, Idrizu Balaju i Lahiji Brahmaju. Zavr{ne rije~i }e biti iznesene 25. i 26. juna. Prvostepena presuda je izre~ena u aprilu 2008. godine i prema njoj su Haradinaj i Balaj oslobo|eni za zlo~ine po~injene nad Albancima, Srbima i Romima na Kosovu tokom 1998. godine, dok je Brahmaj osu|en na {est godina zatvora. @albeno vije}e je vratilo postupak na djelimi~no obnovljeno su|enje zaklju~uju}i da je su|enje zavr{eno prije nego su saslu{ani svi svjedoci. Novo su|enje je po~elo u augustu 2011. godine.

POMAGANJE I PODSTICANJE ZLO^INA U BiH I HRVATSKOJ Biv{i na~elnik General{taba Vojske Jugoslavije Mom~ilo Peri{i} nepravosna`no je osu|en na 27 godina zatvora

(Tek) u decembru 2012. godine sudija Meron o~ekuje izricanje presude Jovici Stani{i}u i Franku Simatovi}u, biv{im {efovima Dr`avne bezbjednosti Srbije optu`enim za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj, {to je mjesec kasnije nego je to predvi|ano. Zavr{ne rije~i }e Vije}e saslu{ati od 11. do 13. septembra. Obojica su u pritvoru od 2003. godine, a su|enje im je po~elo tek 2008. godine, da bi potom bilo odgo|eno do 2009. Naj~e{}i razlog odga|anja bilo je zdravstveno stanje Stani{i}a, ali je proces znatno usporila i smrt jednog od branilaca, zbog ~ega je morao biti formiran novi tim odbrane. Presuda Zdravku Tolimiru, pomo}nik komandanta za obavje{tajno-bezbjednosne poslove Glavnog {taba VRS, tako|er bi mogla biti izre~ena u istom periodu, {to je oko dva mjeseca kasnije od o~ekivanog. Su|enje mu je po~elo u februaru 2010.

MARATONSKI SUDSKI PROCES Su|enje {estorici biv{ih ~elnika Herceg-Bosne trajalo je pet godina 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

godine, a zavr{ne rije~i su zakazane za august ove godine. Razlog za ka{njenje je dvosedmi~no odga|anje po~etka izvo|enja dokaza odbrane, te proces za nepo{tivanje suda protiv Dragomira Pe}anca koji je odbio svjedo~iti, a na kojem su bile angaòvane iste sudije. Tako|er bi do kraja godine trebala biti izre~ena i prvostepena presuda Mi}i Stani{i}u, biv{em ministru unutra{njih poslova RS-a, i Stojanu @upljaninu, na~elniku regionalnog Centra slu`bi bezbjednosti u Banjoj Luci i ~lanu Kriznog {taba Autonomne regije Krajina (ARK), te savjetniku predsjednika RS-a. Su|enje im je po~elo u septemrbu 2009. godine, a zavr{ne rije~i su iznesene po~etkom ovog mjeseca. Sljede}e godine, u junu, trebala bi biti saop}ena presuda Mom~ilu Peri{i}u, biv{em na~elniku General{taba Vojske Jugoslavije, koji je nepravosna`no osu|en na 27 godina za pomaganje i podsticanje zlo~ina po~injenih u BiH i Hrvatskoj. Ovo je prva presuda u Haagu kojom je neki zvani~nik SR Jugoslavije progla{en krivim za zlo~ine u BiH. Su|enje generalu Peri{i}u je trajalo vi{e od 120 dana tokom kojih je saslu{ano oko 150 svjedoka, a najve}i dio se odvijao iz zatvorenih vrata. Naredne godine se o~ekuje i kona~na presuda za zlo~ine po~injene tokom 1999. godine na Kosovu. Vlastimir \or|evi}, na~elnik resora javne bezbjednosti MUP-a Srbije, bi svoju kona~nu presudu trebao ~uti u oktobru 2013. godine. On je nepravosna`no osu|en na 27 godina. Ä&#x152;injenica je da veliki broj `rtava nije do~ekao, ili ne}e, da oni koji su krivi za njihovu tragediju budu osu|eni i s te ta~ke gledi{ta moè se re}i da ovi procesi traju predugo. No, u okvirima me|unarodne pravde, mo`da se ~ak moè re}i da je Tribunal radio brzo i efikasno. 35

Slavko:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

1:57

Page 36

CRNA BOSNA I GORA HERCEGOVINA

SLAVKO PEROVIĆ, osnivač Liberalnog saveza Crne Gore, simbol borbe protiv režima Mila Ðukanovića i protagonista antiratne politike devedesetih, u ekskluzivnom intervjuu za naš list govori o atentatu čija je bio meta prošle nedjelje, Ðukanovićevoj mafijaškoj državi, njegovim saradnicima iz kriminalnog miljea, mafijaškoj prirodi balkanskih vlasti i politici SAD-a prema Balkanu

ZLO^INAC \UKANOVI] I MINISTAR RADON^I] - DVA OKA U GLAVI Razgovarala: MIRHA DEDI]

“Na mene je Milo \ukanovi} poku{ao atentat zbog stavova o njegovoj mafija{koj vladavini. To je bio klasi~an poku{aj ubistva jer se on na taj na~in obra~unava sa politi~kim protivnicima”, kaè na po~etku razgovora Slavko Perovi}, nekada{nji lider Liberalnog saveza Crne Gore, kojeg je sredinom pro{le nedjelje u Herceg - Novom brutalno napao policajac Boìdar Jaukovi}, ina~e biv{i tjelohranitelj Mila \ukanovi}a. Perovi}u je polomljeno rebro, zbog ~ega je nekoliko dana bio hospitalizovan u bolnici “Meljine”. Nedavno ste Mila \ukanovi}a ozna~ili kao regionalnog mafija{a i zatraìli njegovo hap{enje. Je li to bio razlog napada na Vas? Mafija mora da bude bojkotovana na svakom mjestu. U Crnoj Gori se ne}e dogoditi bilo kakve promjene sve dok se ne uhapsi Milo \ukanovi}, a njegova DPS zakonom ne zabrani. Njegovo izvo|enje na sud je prijeko potrebno i to ne samo kao mafija{a, ve} i kao ratnog zlo~inca. Tako|e je neophodno uhapsiti njegovog brata i sestru, i sve njegove bliske prijatelje i kumove koji su oplja~kali Crnu Goru. \ukanovi} je Crnoj Gori nanio toliko zla koliko u hiljadugodi{njoj istoriji nije uradio ni jedan strani okupator. \ukanovi}eva vjera je plja~ka, njegova crkva je krvavi ratnozlikova~ki i mafija{ki novac. To su ~injenice koje otkrivaju su{tinu njegovog funkcionisanja. Najve}i krvnik Crne Gore je \ukanovi}. On je Crnu Goru dva puta ubio. Prvi put dolaskom na premijersko mjesto i slu`bom Slobodanu Milo{evi}u. To je bila anticrnogorska krvava politika koja je vo36

|ena da bi Crnogorci postali Srbi, crnogorske granice izbrisale a Crna Gora postala granica Velike Srbije. Drugi put je ubio Crnu Goru kada se odvojio od Milo{evi}a, po nalogu Va{ingtona. Tu poziciju su mu obezbijedili kreatori iz CIA-e.

govorim, da je Crna Gora privatni mafija{ki posjed, mafija{kog klana \ukanovi}, nego su kazali Crna Gora je mafija{ka dr`ava. Činjenica je da je to do sada najdirektnija i najotvorenija prijetnja Milu \ukanovi}u i da mu predstavlja ogromnu smetnju.

Sude}i po tekstu koji je nedavno objavljen u uglednom ameri~kom ~asopisu Foreign Affairsu, gdje je Crna Gora okarakterisana kao mafija{ka dr`ava a {efovi dr`ave povezani sa kriminalnim organizacijama, ~ini se da podr{ka zapada \ukanovi}u slabi? Vrlo je znakovito da je taj tekst sada objavljen u ~asopisu Foreign Affairs, odnosno da je taj ~asopis sada po prvi put iznio istinu. To zna~i da su ljudi koji vode globalnu politiku i uti~u na nju odlu~ili da progovore na ovaj na~in o Crnoj Gori. Istina, nisu rekli, ono {to ja ve} 22 godine

PRVA BANKA KAO \UKANOVI]EV PRIVATNI BANKOMAT

Ko su zapravo \ukanovi}evi najva`niji ljudi u Crnoj Gori? Najva`niji \ukanovi}ev ~ovjek je njegov ro|eni brat Aco \ukanovi}, ina~e mafija{ broj jedan. \ukanovi}eva porodica je prije njegovog ulaska u politiku bila ispod prosje~nog materijalnog statusa, a \ukanovi} je otvoreno lagao kako je njegova familija uvijek bila bogata, da je njemu otac ostavio toliko da mo`e obezbijediti praunuke. I to sve u Crnoj Gori pije vodu. To je tragedija Crne Gore. U Crnoj Gori gotovo da nema osobe

KRVAVI MAFIJA[KI INTERES “Bez obzira na to {to je Milo \ukanovi} radio Bo{njacima, Fahrudin Radon~i} spada u red njegovih najve}ih prijatelja” SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Slavko:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

1:57

Page 37

KAKO SRU[ITI MILA

\UKANOVI] NARU^IO MOJU LIKVIDACIJU “Atentat na mene poku{ali su izvr{iti specijalci pod la`nim izgovorom da sam ja na [kveru u Herceg - Novom ugro`avao javni red i mir. Polomili su mi rebra, a ja sam od udarca izgubio svijest”

Crna Gora je mafija{ka tvorevina Mila \ukanovi}a, plja~ka{a, ubice, ratnoga hu{ka~a i saveznika Slobodana Milo{evi}a u istrebljenju Hrvata i Bo{njaka koja ne èli u|e u \ukanovi}evo debelo crijevo. Uàsna je gu`va pred tim njegovim organom. Oni koji su se stavili na raspolaganje njegovoj mafiji postali su multimilioneri. Ilustrativan je slu~aj Dragana Brkovi}a, koji je prije nekoliko godina bio varilac i vario auspuhe a sada vodi firmu “Vektru” i teàk je stotine miliona eura. Pokazalo da se da je banka \ukanovi}evog brata Ace \ukanovi}a sluìla kao bankomat njemu, njegovoj familiji, 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

narko-bosovima i osobama koje se povezuju sa organizovanim kriminalom. Ta~no. Pored te banke, postoji jo{ jedna banka koju je vodila Milka Perovi}, ro|ena sestra Miodraga Perovi}a. Rije~ je o Crnogorskoj banci. Milka je desna ruka Mila \ukanovi}a i veliki plja~karo{. Isti je takav njen brat Miodrag Perovi}, la`ni osniva~ lista Monitor, la`ni novinar i desna \ukanovi}eva ruka. Oni su sa bratom Milom Perovi}em za \ukanovi}a okrenuli krvave milijarde.

\ukanovi} se u javnosti ve`e sa kontroverznim bizimenima Veselinom Barovi}em, Naserom Kelmendijem i narkodilerom Darkom [ari}em, u ~ijim se rukama nalazi veliki kapital. Kompletna Crna Gora je vlasni{tvo \ukanovi}evih tajkuna, gdje god se u Crnoj Gori okrenete vidite mafija{e. To prijateljstvo otkriva su{tinu \ukanovi}evog funkcionisanja. Zar bi [ari}, koji je optu`en za {verc kokaina u vrijednosti od {est milijardi eura, mogao taj posao godinama raditi 37

Slavko:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

1:58

Page 38

CRNA BOSNA I GORA HERCEGOVINA preko Crne Gore da za to ne znaju tajne zapadne slu`be? Pitanje je koliko jo{ [ari}a radi svoj zlikova~ki posao. \ukanovi} je potpuno neobrazovan, neznalica, li~na i moralna kukavica, osoba bez ~asti, onaj koji je umislio da je Al Kapone. Zato je i doveden odlukom istih struktura. Jedini istinski protivnik bio sam mu ja. Liberali su bili istinska demokratska stranka, i od te ~injenice koja joj je odmah bila jasna, agentura je pretrnula od straha. Odatle je njihov negativan i protivni~ki stav prema meni i prema liberalima bio stravi~an. Mi u Crnoj Gori imamo situaciju da se ~lanovi mafije progla{avaju dràvnicima, biznismenima, politi~arima, nau~nicima… Sli~no je i u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini. Recimo, vi imate jednog Fahrudina Radon~i}a, koji je \ukanovi}ev brat po plja~ki. Njih dvojicu veù krvave mafija{ke pare. Radon~i} je najve}i plja~ka{ BiH, a \ukanovi} te{ki ratni zlo~inac, to ne treba posebno dokazivati. Tokom rata u BiH u Crnu Goru su stizali brodovi puni oru`ja koje je Ratko Mladi} koristio za ubijanje Bo{njaka u BiH. To je Radon~i}u jako dobro poznato. Sada bi takav ~ovjek trebao da bude na ~elu dràvnog ministarstva sigurnosti. To je zaista velika sramota. U toku su pregovori izme|u \ukanovi}a i Radon~i}a o preuzimanju Pobjede po bagatelnoj cijeni. [ta je cilj te transakcije? Pobjedu sada ure|uje Sr|an Kusovac koji je ujedno i savjetnik Mila \ukanovi}a. Čim se Pobjeda prodaje Radon~i}u, to govori da }e Pobjeda da nastavi s istom politikom koju je do sada vodila. To je bio najve}i ratnozlikova~ki list. Za njega su Gebelsovi listovi bili smije{ni.

BRA]A U DR@AVNOJ BEZBJEDNOSTI

Sada kritikujete Fahrudina Radon~i}a, me|utim on je devedesetih godina bio blizak Liberalnom savezu Crne Gore na ~ijem ste se ~elu Vi nalazili? Bio je do 1997. godine i to samo formalno da bi se hvalisao. Njegova uloga u Liberalima bila je, me|utim, potpuno druga~ija. On i njegov brat [emsudin bili su ljudi Dràvne bezbjednosti Crne Gore. Mi smo to znali i zbog toga bili oprezni. Fahrudin Radon~i} je bio izvr{ni sekretar Op{tinskog komiteta Podgorice. Na takvo mjesto se nije moglo do}i bez saglasnosti i pune podr{ke Dràvne bezbjednosti Crne Gore. Kada je zbrisan iz komiteta, on se prebacio na novinarstvo. On je pisao za zagreba~ki list Danas, imao nekoliko solidnih tekstova. Čim mu se ukazala prilika, zbrisao je iz Crne Gore , ostavio suprugu i sina i oti{ao u ratom zahva}eno Sarajevo. Njegov cilj je bio da se pribliì Aliji Izetbegovi}u. Kada je do{ao u njegovo okrilje, po~eo je da zava|a 38

CRNOGORSKI AL CAPONE : “Ðukanović je potpuna neobrazovana neznalica, lična i moralna kukavica, osoba bez časti, čovjek koji je umislio da je Al Capone” Izetbegovi}eve ljude, provode}i razne intrige, a istovremeno plja~kaju}i {to stigne. Kada je do{ao u ratno Sarajevo, njegova imovina se sastojala samo od njegovog donjeg ve{a. Pogledajte do ~ega je sve danas do{ao. Sve je to oplja~kao na osnovu nevine bosanske krvi. Radon~i} je li~ni prijatelj Mila \ukanovi}a, najve}eg ratnika protiv Bosne i Hercegovine, pa i protiv Bo{njaka u Crnoj Gori. Njih veù krvave zlikova~ke i mafija{ke pare. Fahrudinov pijun je njegov brat [emsudin, koji je po~etkom devedesetih bio ne{kolovani gra|evinski poduzetnik na Cetinju a u novinarstvo u{ao kao pripadnik Dràvne bezbjednosti Crne Gore. [eki je godinama krio svoje pravo ime [emsudin da bi se krio i prodavao kao Crnogorac. [emsudin je novinarski proizvod nakazne “novinarske” {kole, koja podrazumijeva sluènje novinarske uloge koju mafija odredi. Vi ste javnosti prvi razotkrili slu~aj deportacije Bo{njaka iz Crne Gore u Republiku Srpsku tokom devedesetih, su|enje jo{ nije okon~ano a glavni protogonisti jo{ nisu osu|eni? Su{tina je da ti ljudi nisu deportovani ve} izru~eni pod zlikova~ku i kolja~ku kamu Radovana Karadì}a, i oni su

CRNOGORSKO RATNO RUKOVODSTVO “Moramo se zapitati kako se Milo \ukanovi} kao ratni zlo~inac nije na{ao pred Ha{kim tribunalom”

uglavnom tako i zavr{ili. Glavni krivci za to su Momir Bulatovi}, tada{nji predsjednik Crne Gore, Milo \ukanovi}, tada{nji premijer, pokojni Pavle Bulatovi}, tada{nji ministar policije, Svetozar Marovi}, njihov naj~vr{}i saradnik. To je ~etvorka koja je morala biti uhap{ena, izvedena pred sud i osu|ena za najsramniji ratni zlo~in. Na tom su|enja `rtva postaje Slobodan Pejovi}, ~ovjek koji je zajedno sa Liberalnim savezom razotkrio ~itav slu~aj. On je heroj sada{nje Crne Gore. Kako je mogu}e da se od glavnog svjedoka tog procesa pravi krivac? Tokom sudskog procesa, koji neopravdano tako dugo traje, Milo \ukanovi} je o{te}enim porodicama platio takozvanu naknadu {tete. \ukanovi} ih na taj na~in kupio. Oni sada }ute kao ribe. To je najsramnije }utanje. Na isti na~in }uti rodbina svih onih koji su izginuli u ratu koji je organizovao \ukanovi}. Nema te majke koja }e da kaè, mora{ na sud, ratni zlikov~e, djecu si nam pobio. \ukanovi} je prljavim krvavim, mafija{kim i zlo~ina~kim parama kupio taj mir. Taj proces je u funkciji pranja ratnozlikova~ke biografije Mila \ukanovi}a i njegovih najbliìh saradnika. Ne treba zaboraviti da je on odbio da ide u Haag i svjedo~i protiv Slobodana Milo{evi}a. I svi na to }ute, i Evropa i SAD. Su{tina je da Milo \ukanovi}, kao krvavi diktator, ima svoje upori{te u tajnoj obavje{tajnoj ameri~koj agenciji - CIA-i. Ta podr{ka datira od samog po~etka njegovog angaòvanja na strani Slobodana Milo{evi}a. Ne smijemo zaboraviti da je Milo{evi} bio saradnik CIA-e, njegova desna ruka u Srbiji Jovica SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Slavko:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

1:58

Page 39

KAKO SRU[ITI MILA Stani{i} bio je pla}eni agent CIA-e od 1992. godine. Najbli`i \ukanovi}ev prijatelj, pokojni Vuka{in Mara{, bio je istovremeno Stani{i}ev saradnik i drug. I to je krug koji je tada stvoren.

BALKANSKI AL CAPONE

Ovih dana u Crnoj Gori nevladine organizacije organizuju proteste ~iji je cilj skidanje \ukanovi}evog DPS-a s vlasti. Da li bi ti protesti mogli biti uspje{ni? \ukanovi} je potpuno ograni~en, limitiran i neobrazovan. Al Capone je njegov svetac a plja~kanje mu je zanat. Mi smo svjedoci da se Hrvatska na najpo{teniji na~in suprotstavlja svakoj vlasti, da je preplavljena protestima po{tenih ljudi. Sli~ne stvari se de{avaju u Srbiji i BiH. Me|utim, u Crnoj Gori niko ne diè glasa. Ovaj narod u Crnoj Gori zapravo podràva mafiju. On }e na potpuno identi~an na~in podràvati svaku vlast jer su to vje~iti poltroni.

Savjetnici su \ukanovi}u rekli - organizuj ti neke pobune ovdje. Vanji ]alovi}, predsjednici MANS-a, poklanja se vi{e medijskog prostora nego {to je Liberalni savez dobio za dvije decenije svoga postojanja. ]alovi}ka je saradnica \ukanovi}a i MANS nije ni{ta drugo nego verbalno oru`je u rukama Mila \ukanovi}a. MANS napada samo onog na koga \ukanovi} uperi prst. Glavni cilj njihovog okupljanja je zapravo ostavka jedne politi~ke mafija{ke lutke - premijera Igora Luk{i}a. To je kao kada bih ja organizovao pobunu u nacisti~koj Njema~koj i tra`io da se smjeni Gebels, a Hitlera ne bih ni pominjao. Glavni zahtjev treba da bude hap{enje Mila \ukanovi}a i njegovo izvo|enje pred sud. Kompletna opozicija treba da napusti parlament, da okupi nevladin sektor i da se krene u vje~itu pobunu. To zna~i da se ku}i ne ide dok se ne vide lisice na rukama \ukanovi}a. Me|utim, to je nemogu}e izvesti jer

SAN O VELIKOJ SRBIJI NIJE MRTAV

Dodik i Nikolić provode plan Ilije Garašanina Kako komentari{ete negiranje genocida u Srebrenici od strane novog predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a i predsjednika RS-a Milorada Dodika? înjenica da je u svim biv{im republikama vlada mafija. U Hrvatskoj Paveli}eva ideologija je jo{ ìva. U Srbiji imamo rehabilitaciju ratnog zlikovca Draè Mihailovi}a. Nikolaj Velimirovi}, saradnik Nijemaca koji je oboàvao Draù Mihailovi}a, fa{istu Dimitriju Ljoti}a, Nedi}a i bio odlikovan Hitlerovim ~eli~nim krstom 1937. godine,

nakon rata nije vratio to odlikovanje. Taj Velimirovi} je progla{en svecem u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Dakle, imamo rehabilitaciju Dra`e Mihailovi}a i progla{enje Velimirovi}a svecem, a sve kako bi se crkveni oreol stavio iznad zlo~ina~ke politike i projekta Dra`e Mihailovi}a ~iji je izvor “Na~ertenije” Ilije Gara{anina, tajni diplomatski plan srpske politike. On im je itekako potreban za stvaranje male velike Srbije koja bi se sastojala od Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i Makedonije.

NASLJEDNICI NASLJEDNICI MILO[EVI]EVE MILO[EVI]EVE POLITIKE POLITIKE

“Pona{anje “Pona{anje Dodika Dodika ii Nikoli}a Nikoli}a dokaz dokaz je je da da zlo~ina~ka zlo~ina~ka politika politika Slobodana Slobodana Milo{evi}a Milo{evi}a nije nije satrvena” satrvena”

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

kompletnu opoziciju kontroli{e Milo \ukanovi}. Prije nekoliko dana odràna je predsjedni~ka inauguracija Tomislava Nikoli}a, na koju je od predsjednika iz regiona do{ao samo Filip Vujanovi}. Kako to komentari{ete? Tomislav Nikoli} je tokom devedesetih bio desna ruka Slobodana Milo{evi}a. Milo{evi}eva tajna policija je osnovala sve stranke u Srbiji i Crnoj Gori, pa tako i Srpsku radikalnu stranku. Oni su sve vrijeme sara|ivali i osje}aju se kao jedno tijelo i jedan duh, i oni }e biti budu}i politi~ari te nove male velike Srbije na kojoj se radi. Milo{evi} je oti{ao s vlasti 5. oktobra 2000. godine, zar nije bilo logi~no i efikasno da su se istog ~asa zakonom zabranile njegova partija SPS, stranka njegove supruge Mirjane Markovi} JUL, [e{eljevi radikali, Arkanova stranka i jo{ neke ratnohu{ka~ke i zlikova~ke organizacije preko kojih su se regrutovala pravojne formacije? Zar nije trebao da se zakonom zabrani Karadì}ev SDS, zar u Crnoj Gori istim zakonom nije trebalo da se zabrani djelovanje SDP-a i crnogorskih radikala, a njihova vodstva uhapse i izvedu na sud. Ne postoji bolja garancija da }e velikosrpski duh i dalje ìvjeti nego ljudi koji se nalaze na ~elu ovih partija. Svjedoci smo da Dodik i Tomislav Nikoli} negiraju genocid u Srebrenici. Oni èle da se operu od zlo~ina u biv{oj Jugoslaviji. Zbog toga CIA nije dozvolila da ni jedan general niti na~elnik General{taba srpske vojske odgovara pred Ha{kim tribunalom. Kadijevi}, Blagoje Adì}, generali KOS-a kao i \ukanovi} i Momir Bulatovi}, odgovorni su za ratne zlo~ine. Mi smo devedesetih organizovali antiratni pokret kojem po hrabrosti nema ravnoga. Ja sam od pu{ke JNA odvratio hiljade ljudi i ubijedio ih da ne idu na rati{ta u Hrvatsku i BiH. Nije bilo mitinga na kojem snajperi nisu bili upereni na nas. Bila su nam namje{tena mitraljeska gnijezda, podmetnuti dinamiti. Prije}eno mi je atentatima ko zna koliko puta. Na mene su pucali i bacali dinamit. Da li sam ja zbog tog mog antiratnog angaòvanja dobio pohvalu od hrvatske i bosanske politike? Nikada! S druge strane, Filip Vujanovi} na nedavnom otvaranju Dubrova~kih ljetnih igara stoji pored Ive Josipovi}a. Vujanovi}, mra~ni ratni hu{ka~, organizator rata, desna ruka Mila \ukanovi}a i Slobodana Milo{evi}a devedesetih godina, biv{i ministar policije, biv{i ministar pravde u vladi \ukanovi}a, prisustvuje otvaranju kao specijalni gost. Hiljade ljudi prisustvuje tom otvaranju, a ne ~uje se nijedan glas odlazi, Vujanovi}u, ubico, organizatoru rata protiv Hrvatske! 39

Suza Kratko:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:15

Page 40

MARKETIN[KA MAFIJA

Iako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) početkom godine protiv članova Uprave HT Mostar STIPE PRLIĆA i ZORANA BAKULE, i njihovog poslovnog partnera NEVENA KULENOVIĆA podnijela kaznenu prijavu zbog sklapanja fiktivnih marketinških ugovora koji su bili paravan za milijunsku pljačku mostarske kompanije, njihova je poslovna suradnja prije mjesec dana nastavljena

Stipe Prli} i Neven Kulenovi} potpisali novi marketin{ki ugovor vrijedan 4,2 milijuna KM!!! Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

aznena prijava koju je Dràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA) podnijela protiv predsjednika Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Stipe Prli}a, izvr{nog direktora za pokretnu mreù Zorana Bakule i vlasnika agencije S.V.RSA Nevena Kulenovi}a iz Sarajeva nije nimalo upla{ila ni ~elnike mostarske kompanije, niti njihovog najva`nijeg marketi n{kog partnera. Iako je istraga Financijskoobavje{tajnog odjeljenja SIPA-e utvrdila kako su na temelju nerealno visokih marketin{kih ugovora o ogla{avanju blizu ~etiri milijuna KM sredstava HT Mostar upla}ena na nerezidentne ra~une Prli}a, Kulenovi}a i Bakule u stranim bankama (od Slovenije do Gibraltara), njihova je unosna poslovna suradnja nastavljena i ove godine!!! Kaznena prijava protiv menad`menta HT Mostar i vlasnika agencije S.V.RSA podnesena je Tuìteljstvu BiH po~etkom godine, ali je taj predmet, kao da se ne radi o kriminalu me|unarodnih razmjera, ùrno proslije|en na dalje postupanje @upanijskom tuìteljstvu u Mostaru.

GDJE JE ZAPELA ISTRAGA Podsjetimo da je bh. marketin{ka mafija razotkrivena prije dvije godine, kada je INTERPOL Slovenije, a poslije upozorenja austrijske policije, od nadle`nih agencija u BiH zatra`io provjeru podataka za vi{e osoba i kompanija, zbog sumnje u pranje novca preko nerezidentnih ra~una u UniCredit banci u Ljubljani. Posrijedi su bili ra~uni na ime Stipe Prli}a, Zorana Bakule i Nevena Kulenovi}a, a kako je pokazala istraga, novac koji je upla}ivan iz 40

UIGRANI TIM ZA VELIKE PREVARE Neven Kulenovi}, vlasnik agencije S.V. - RSA, i Stipe Prli}, predsjednik Uprave HT Mostar SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Suza Kratko:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:15

Page 41

MILIJUNSKI UGOVOR HT MOSTAR I AGENCIJE S.V. - RSA imaju ~vrste garancije da od dalje istrage ne}e biti ni{ta. Jo{ je skandaloznije pona{anje ~lanova Nadz o rnog odbora HT Mostar koji su aminovali novi poslovni aran`man Prli}a i Kulenovi}a, unato~ ~vrstim policijskim dokazima o plja~ki imovine te kompanije.

KAKO ]E BITI RASPORE\EN NOVAC ZA MARKETING

MONOPOLSKI STATUS SARAJEVSKE AGENCIJE ^lanovi Nadzornog odbora HT Mostar odobrili su potpisivanje novog unosnog ugovora kojim se sve usluge marketin{kog ogla{avanja povjeravaju S.V. - RSA

Sarajeva poticao je iz vi{egodi{njih fiktivnih ugovora koje je HT Mostar zaklju~io sa agencijom S.V .- RSA. Kulenovi}eva je agencija godinama imala monopol na sve poslove ogla{avanja HT Mostar, s tim da je glavnina reklama realizirana na Federalnoj televiziji, mre`i Program plus i TV Pink, nerijetko i uz popuste od 90 posto. Kako su, istodobno,

HT Mostar fakturisani znatno ve}i iznosi, sve su prilike da je golema razlika u novcu zavr{avala na tajnim bankovnim ra~unima Nevena Kulenovi}a, Stipe Prli}a, Zorana Bakule i njihovih medijskih partnera. Sude}i, me|utim, prema glavnim akte rima najve}e marketin{ke afere u BiH, koji se samo nastavili tamo gdje su stali prije vi{e od godinu dana, ~ini se kako oni

SLIJEPI PUTNIK

Ä&#x152;lan Uprave HT Mostar Davor DaraboĹĄ godinama je u BiH radio ilegalno Kako nezvani~no doznajemo, izvr{ni direktor za nepokretnu mre`u u HT Mostar Davor Darabo{, koji je u ovu kompaniju do{ao kao predstavnik T-Mobile Hrvatske, godinama je u BiH boravio a da nije imao dozvole za rad. Iako je kao ~lan Uprave HT Mostar obavljao va`ne poslove i sklapao milijunske ugovore, Darabo{ se, navodno, tek nedavno obratio Slu`bi za poslove sa strancima BiH, kako bi regulirao svoj radno-pravni status.

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Davor Darabo{

Slobodna Bosna je, naime, do{la do novog Okvirnog sporazuma o pruànju usluga planiranja i zakupa medija koji je potpisan prije mjesec dana izme|u predsjednika Uprave HT Mostar Stipe Prli}a i izvr{nog direktora za nepokretnu mreù Davora Darabo{a s jedne, i direktorice agencije S.V.RSA Belme Kulenovi} s druge strane. Potpisivanju ugovora prethodila je odluka Nadzornog odbora HT Mostar (u kojem dominiraju ~lanovi iz SDP-a), koja je donesena 13. aprila, da se sve usluge marketin{kog ogla{avanja, unato~ nalazima policijske istrage, po novno povjere favoriziranoj agenciji S.V.- RSA. Kako je navedeno u ugovoru, maksimalan iznos sredstava namijenjenih za marketing je 4,2 milijuna KM?! Prema ponudi koju je Upravi HT Mostar dostavljena iz agencije Nevena Kulenovi}a, najve}i dio milijunskog marketin{kog kola~a i ove }e godine, ba{ kao i prethodnih, dobiti povla{tene televizijske ku}e: Federalna televizija, OBN, Pink (po 60. 000 KM) i Program plus (50.000 KM) od ukupno 400.000 maraka, koliko iznosi planirani fond za ogla{avanje na tv. stanicama. Upola manji iznos - 200 tisu}a KM, trebao bi biti potro{en na reklame u printanim medijima, dok je za radijske postaje izdvojeno 180.000 KM, a za internetportale sto tisu}a maraka. No, kako su u agenciji S.V.-RSA i u najnovijoj ponudi ukalkulirali nevjerojatno visoke popuste (koji dostiù ~ak 92 posto od utvr|ene cijene), sve upu}uje na to da Neven Kulenovi}, Stipe Prli} i njihovi politi~ki za{titnici u Nadzornom odboru HT Mostar spremaju jo{ jednu milijunsku plja~ku. 41

EUROPA:EUROPA.qxd

13.6.2012

16:36

Page 42

EVROPA, ODMAH EU U GLOBALNOJ Bivši konzervativni premijer John BEZBJEDNOSTI Rupert Murdoch pokušao uvjeriti prema Evropi “Da li je EU bitna za me|unarodnu bezbjednost? Kako se moè objasniti angaòvanje EU operacija upravljanja krizom u razli~itim regionima svijeta? Koji su njihovi efekti na EU i njene dràve ~lanice, zemlje doma}ine i dru{tva, kao i druge subjekte me|unarodne bezbjednosti?“, ovo su pitanja na koje poku{ava odgovoriti knjiga Evropska unija u globalnoj bezbjednosti: politika uticaja autora Roya H. Ginsberga i Susan E. Penksa, promovirana po~etkom sedmice u Sarajevu. Knjiga je rezultat desetogodi{njeg istraìvanja koju su autori proveli u podru~jima pogo|enim sigurnosnim krizama poput Afganistana, Somalije, BiH, itd., a gdje su snage EU-a u~estvovale u stabilizaciji sigurnosne situacije.

DOGOVOR O MOGU]EM UVO\ENJU PRIVREMENIH KONTROLA U SCHENGENU Ministri unutarnjih poslova zemalja ~lanica EU-a postigli su nedavno u Luxembourgu dogovor o mogu}nosti uvo|enja privremenih kontrola unutar {engenskog prostora u slu~ajevima nekontroliranog priljeva migranata na vanjske granice toga podru~ja. Dogovor predvi|a mogu}nost uvo|enja grani~nih kontrola na nacionalnim granicama na {est mjeseci, s mogu}no{}u produ`enja na dodatnih {est mjeseci u slu~ajevima

MO] MO] MEDIJA MEDIJA

Konzervativci Konzervativci su, su, podsjetimo, podsjetimo, izgubili izgubili izbore izbore 1997. 1997. od od laburista laburista Tonyja Tonyja Blaira Blaira koje koje su su podr`ali podr`ali Murdochovi Murdochovi listovi listovi The The Sun Sun ii The The Times Times

Narednih dana u sklopu istrage o odnosu političara i medija u Velikoj Britaniji će svjedočiti David Cameron i njegov zamjenik Nick Clegg, te Ed Milband, lider Laburističke stranke

dnos medija i politi~ara, na tome je trenutno fokusirana istraga koja se vodi u Velikoj Britaniji, u sklopu koje je po~etkom sedmice svjedo~io i biv{i konzervativni premijer John Major. Narednih dana }e to u~initi i David Cameron i njegov zamjenik N ick Clegg, te E d Milband, lider Laburisti~ke stranke. Tony Blair, biv{i britanski premijer, bio je prvi

visokorangirani britanski politi~ar koji je svjedo~io u ovoj istrazi, krajem pro{log mjeseca. Britanski politi~ari su itekako strepili od mo}nih medija i trudili se ne ulaziti u sukob sa njima, to je bit njegovog svjedo~enja u “istrazi Leveson”, istrazi o medijskoj etici i utjecaju medija na politi~are, koja je ime dobila po predsjedavaju}em sudiji Levesonu. Odnosi politi~ara SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

13.6.2012

16:37

Page 43

hn Major svjedočio je da ga je iti da promijeni svoju politiku sedmice u ovoj istrazi. Major, britanski premijer od 1990. do 1997., rekao je da se s osniva~em i vlasnikom News Corporationa susreo pred kraj mandata i da je Murdoch tada traìo da promijeni stav prema Evropi. “Prije izbora 1997. predloèno mi je da se pribliìm Murdochovim novinama i pristao sam pozvati ga na ve~eru koja se i dogodila u februaru 1997.”, rekao je Major. ”Gospodin Murdoch je u jednom trenutku rekao da mu se ne svi|a na{a politika prema Evropi i zatraìo od mene da je promijenim, te da ako ne budemo promijenili politiku, onda on ne}e mo}i podràti vladu”. Major je, kako je svjedo~io, Murdochu dao jasno do znanja da to ne}e uraditi. Konzervativci su, podsjetimo, izgubili izbore

kada jedna od zemalja ~lanica, ~ije granice predstavljaju vanjske granice {engenskog prostora, nije u stanju osigurati granice u izvanrednim okolnostima. Zastupnici Evropskog parlamenta o{tro su kritizirali zemlje ~lanice i zatra`ili od njih da preispitaju svoju odluku prema kojoj evropski parlamentarci mogu imati samo savjetodavnu ulogu u upravljanju {engenskim prostorom.

MAR[ MILIONA U MOSKVI Oko 100.000 ljudi sudjelovalo je u protestima protiv vlasti predsjednika Vladimira Putina u Moskvi, po~etkom sedmice, na dan kada se u Rusiji obiljeàva nacionalni praznik. Dan uo~i novog opozicijskog Mar{a miliona u Moskvi, istraìtelji su pretresli stanove desetak vo|a vanparlamentarne opozicije koja je od kraja pro{le godine organizirala niz protesta protiv Putina, uklju~uju}i i Mar{ miliona, odràn 6. maja. Istraìtelji tvrde da je pretres organiziran u sklopu istrage o doga|anjima od 6. maja kada je do{lo i do velikog sukoba demonstranata i policije. Istraìtelji su privremeno zaplijenili ra~unala, memorijske stikove i drugu digitalnu opremu, te dokumente i politi~ke simbole koje su prona{li u stanovima.

LJEVICA PREUZIMA VLAST U FRANCUSKOJ

s najve}im britanskim medijskim magnatom Rupertom Murdochom, u ~ijem je vlasni{tvu bio tabloid News of the World, koji je Murdoch morao ugasiti nakon skandala u kojem se otkrilo da su novinari i urednici NotW-a prislu{kivali mobitele stotina poznatih, ono je ~emu ova istraga daje posebnu pa`nju. Pokrenuta je krajem godine na zahtjev premijera Britanije Davida Camerona nakon otkrivanja skandala sa prislu{kivanjem telefona slavnih li~nosti koja je uzdrmala Veliku Britaniju. Medijski magnat Rupert Murdoch poku{ao je uvjeriti biv{eg konzervativnog premijera Johna Majora da promijeni svoju politiku prema Evropi u zamjenu za potporu novina u njegovu vlasni{tvu, re~eno je po~etkom 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

1997. od laburista Tonyja Blaira koje su podr`ali Murdochovi listovi The Sun i The Times. Biv{i premijer Velike Britanije Gordon Brown tako|er je nedavno svjedo~io u ovoj istrazi o tome kako su detalji o cisti~noj fibrozi njegovog sina objavljeni u listu Sun. Brown je rekao da je list stavio njega i njegovu suprugu Saru “pred svr{en ~in“ prije nego {to je 2006. objavio pri~u o zdravstvenom stanju njihovog sina, te negirao da su on ili njegova supruga dali dozvolu da se pri~a objavi. Brown je tokom saslu{anja tako|e rekao da je dok je bio u vladi bio `rtva brojnih malverzacija kada je {tampa objavila privatne informacije o njegovim finansijskim i pravnim poslovima. (D. Savi})

Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da }e novi francuski predsjednik Francois Hollande imati apsolutnu ve}inu u parlamentu. Francuski Senat, gornji dom parlamenta, “kontrolira” ljevica od kraja 2011. Izbori su zanimljivi I zbog jo{ jednog “detalja”: Francuska prva dama Valerie Trierweiler pru`ila je podr{ku protivniku Segolene Royal, biv{e nevjen~ane supruge predsjednika Francoisa Hollandea, kojoj u nedjelju prijeti poraz u drugom krugu parlamentarnih izbora. Royal, koja nakon prvog kruga parlamentarnih izbora odr`anog 10. juna vodi s 32 posto glasova u departmanu Charente-Maritime, na zapadu zemlje, u drugom krugu prijeti mladi socijalist, disident Olivier Falorni koji je na drugom mjestu s 28,9 posto i ima dobre izglede da je porazi uz neformalnu potporu lokalne desnice.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

13.6.2012

21:52

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

BiH u grupi najkorumpiranijih dr`ava svijeta Istine i zablude o izgradnji autoceste 5C Promoviran turski kredit BiH od 100 miliona eura Sna`an rast profita bankarskog sektora

OSTAVKA ZBOG INTERVENCIJE Hrvatski premijer Zoran Milanovi} prisilio je ministricu Mirelu Holy da podnese ostavku

Nekažnjeno namještanje tendera Ministrica okoli{a u vladi Hrvatske Mirela Holy morala je podnijeti ostavku nakon {to je u javnost procurio njen privatni mail upu}en direktoru Hrvatskih èljeznica. “Molim vas da razmotrite mogu}nost zadràvanja gospo|e Heidi na nekom drugom radnom mjestu u H@-u”, napisala je ministrica Holy u svom mailu. Gospo|a Heidi, za koju je intervenirala ministrica, supruga je njezinog strana~kog kolege iz SDP-a Gorana Mazije, a posao u H@-u zasnovala je na temelju javnog natje~aja, nekoliko godina ranije. Odnedavno je zabrinuta za radno mjesto u H@-u gdje su zaredali masovni otkazi prekobrojnim radnicima pa je iskoristila poznanstvo supruga s ministricom Holy da osigura ostanak na poslu. Intervencija ministrice Holy nai{la je na masovnu osudu hrvatske javnosti (“kako }e zadràti svoj posao oni koji nemaju utjecajne supru`nike u strankama”) pa je premijer Milanovi} bio prisiljen ubijediti ministricu Holy da podnese ostavku zaprijetiv{i joj da }e je smijeniti ako sama ne odstupi. Prije nekoliko mjeseci na stranicama Slobodne Bosne objavili smo desetak autenti~nih mailova razmijenjenih izme|u privatne tvrtke BS Telecom i ~lanice uprave BH Telecoma Dènane Mura~evi}. U 44

najkra}em, “presretnuti” mailovi Mura~evi}eve svjedo~e o rasprostranjenoj praksi namje{tanja tendera u BH Telecomu: preko slu`benog e-maila Mura~evi}eva je instruirala privatnu tvrtku BS Telecom kako da sudjeluje i pobijedi na tenderu, koju cijenu da istakne u ponudi, kakva rje{enja da ponudi, s kolikim fondom mogu ra~unati i sl. Rije~ju, mailovi Dènane Mura~evi} {kolski su primjer korupcije i organiziranog kriminala koji bi u svakoj iole ure|enoj pravnoj dràvi bio sankcioniran gubitkom posla i zatvorskom kaznom. No, za{titnici Dènane Mura~evi} iz vrha SDP-a, uz ~iju je pomo} i instalirana u upravi BH Telecoma, ne samo da nisu reagirali i osudili postupak svoje namje{tenice, nego su poduzeli cijelu propagandnopoliti~ku akciju protiv onih koji se “sumnji~e” za otkrivanje skandalozne prepiske. Visoko na spisku osumnji~enih na{ao se i SDP-ov koalicioni partner SDA, {to je bio jedan od razloga za kasniji rat unutar crveno-zelene koalicije. Dana{nja Hrvatska od dana{nje BiH razlikuje se upravo onoliko koliko se me|usobno razlikuje SDP na ~elu s Milanovi}em od SDP-a na ~elu s Lagumdìjom.

Federalna vlast aktivira samo naslijeđene projekte Direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Kari} najavio je skori po~etak izgradnje jo{ nekoliko poddionica autoceste na koridoru 5C “tako da bi do kraja ljeta trebali imati u izgradnji 46 kilometara autoceste“. Rije~ je o ~etiri dionice koje su ranije projektovane i pokrivene kreditom EBRD-a i EIB-a u ukupnom iznosu od 485 miliona eura. Aran`man s kreditorima ugovoren je krajem 2008. godine, dakle za vrijeme ranije federalne Vlade kojom je rukovodio premijer Ned`ad Brankovi}. Dakle, sve pripreme za izgradnju ~etiri nove dionice autoceste na koridoru 5C okon~ane su prije dolaska na vlast aktuelne vlade platforma{a ~iji je jedini zadatak bio da raspi{e tendere i zaklju~i ugovore s izvo|a~ima radova. Uprkos predizbornim obe}anjima o ubrzanoj izgradnji autoceste, dosada{nji rezultati federalne Vlade u ovoj oblasti vi{e su nego skromni: ni nakon pune dvije godine vlasti, aktuelna federalna vlast nije uspjela aktivirati ni sva ranije pripremljena gradili{ta, a pogotovo nije uspjela obezbijediti pretpostavke (novac i dokumentaciju) za otvaranje nekog potpuno novog gradili{ta na autocesti 5C. Primjerice, na spisku poddionica ~iju izgradnju najavljuje Kari} ne nalazi se tre}a poddionica na Sarajevskoj obilaznici, od Butila do Vlakova, za ~iju je izgradnju novac obezbije|en jo{ prije punih 10 godina! Traljavo ide izgradnja dvije ranije zapo~ete poddionice na Sarajevskoj obilaznici, ali izgradnja tre}e poddionioce jo{ nije ni krenula mada je prema ranijem planu ve} trebala biti izgra|ena i pu{tena u promet. Od novih dionica autoceste 5C za sada nema ni{ta - bit }e dobro ako aktuelna federalna vlast uspije u ~etverogodi{njem mandatu pokrenuti izgradnju makar onih dionica koje je dobila u “naslije|e“ od svojih prethodnika.

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

13.6.2012

21:53

Page 45

Povoljno kreditiranje povratka, poljoprivrede i prehrambene industrije Kredit turske vlade odobren BiH po~etkom godine u iznosu od 100 miliona eura plasirat }e se putem dvije banke u BiH - BBI i Turkish Ziraat Banke Bosnia - a prvi kreditni aran`mani bit }e potpisani za nekoliko sedmica. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, kome pripadaju najve}e zasluge za realizaciju ove kreditne linije, objasnio je razloge za{to je projekat nazvao “3P“. “Ja sam ovaj projekat nazvao ‘3P’, jer je prvenstveno namijenjen za razvoj poljoprivrede, za podizanje prera|iva~kih kapaciteta i za odr`ivi povratak izbjeglog i raseljenog stanovni{tva BiH“, kazao je Izetbegovi}. Kreditna linija turske vlade odobrena je pod iznimno povoljnim uvjetima - s dugim rokom otplate od 10 godina i niskim kamatama koje se kre}u u rasponu od 0 posto do maksimalno 3,9 posto, zavisno od projekta. Uz kreditnu liniju vrijednu 100 miliona eura, turska vlada je odobrila BiH i posebnu donaciju u iznosu od 10 miliona eura, a iz ovog fonda bit }e subvencionirane kamate na odobrene kredite. Mada je kredit namijenjen prvenstveno poljoprivre dnicima, ravnopravno }e konkurirati i projekti iz bilo koje druge privredne djelatnosti koji doprinose zapo{ljavanju povratni~kog stanovni{tva i njihovog (samo)odr`ivog ostanka. Kreditna linija bit }e pod jednakim uvjetima dostupna svim gra|anima BiH, u oba bh.

SNA@NA PODR[KA TURSKE Vlada Turske odobrila je BiH kreditnu liniju vrijednu 100 miliona eura

entiteta, a dvije banke preko kojih }e se sredstva plasirati formirat }e posebne kreditne komisije koje }e procjenjivati ekonomsku opravdanost svakog pojedina~nog projekta. Ali Riza Akba{, direktor Turkish Ziraat Banke Bosnia, prve banke sa stranim

kapitalom koja je u{la na tr`i{te BiH, rekao je da }e kredit najvi{e koristiti povratnici, ali i ljudi koji se bave ili se namjeravaju baviti sto~arstvom, prehrambenom industrijom i turizmom, djelatnostima u kojima BiH raspola`e solidnim, ali nedovoljno iskori{tenim resursima.

Kvartalni profit banka povećan za više od 10 miliona KM Preme podacima dvije entitetske agencije za bankarstvo, u prvom kvartalu 2012. godine zna~ajan rast profita ostvarilo je 12 komercijalnih banka sa sjedi{tem u Federaciji BiH te 9 komercijalnih banaka sa sjedi{tem u RS-u. Jedna banka u RS-u i 7 banaka u FBiH poslovalo je s gubitkom, no ukupni rezultat je ipak pozitivan jer je ostvareni zbirni profit ukupno 21 banke vi{estruko ve}i od iskazanog gubitka 7 komercijalnih banaka. Banke u RS-u ostvarile su dobit u iznosu od 16,2 miliona KM, odnosno 4,4 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju protekle godine, a banke u Federaciji BiH u iznosu od 30 miliona KM, odnosno 7,6 miliona KM vi{e nego u prvom kvartalu 2011. godine. 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dodik:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:32

Page 46

TAKO JE GOVORIO DODIK

LEKCIJA LEKCIJA IZ IZ BEOGRADA BEOGRADA

Milorad Milorad Dodik, Dodik, predsjednik predsjednik RS-a, RS-a, `estoko `estoko je je kritikovan kritikovan od od beogradske beogradske javnosti javnosti ii politi~ara politi~ara zbog zbog mije{anja mije{anja uu unutra{nje unutra{nje stvari stvari ove ove zemlje zemlje

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Dodik:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:32

Page 47

SVI ISPADI POSRNULOG POLITI^ARA

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, proteklih dana došao je u centar pažnje srbijanske javnosti zbog niza gafova, ispada i nepristojnih poteza koji, za razliku od prethodnih slučajeva, u Beogradu nisu prošli nekažnjeno; naša novinarka analizira kako je Dodik došao u poziciju da prijeti, ucjenjuje srbijanske političare, šikanira novinare

JA SAM OVDE BOG I BATINA! Po{to mu je Boris Tadi} odbrusio da ne}e dozvoliti da mu sastavlja vladu, Dodik iz inata oti{ao Tomislavu Nikoli}u na inauguraciju Pi{e: MIRHA DEDI]

a mu je apsolutna vlast u RS-u potpuno pomutila razum i pretvorila ga u samoljubivog diktatora pokazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, u intervjuu za beogradsku Politiku, gdje je otkrio da ve} dvije godine ima dràvljanstvo Srbije, da Bosne nema, da se slaè sa Tomislavom Nikoli}em da u Srebrenici nije bilo genocida, da je Čeda Jovanovi} opasnost za RS, da ga strahovito poga|a kada RS zovu “Republika {umska“, da Turskoj oprostiti ne}e, da Miljacka rijeka izvire i te~e kroz zna~ajan dio RS-a, te zbog toga voli da pjeva Miljacku... Dodikovih gafova, nepristojnih ispada, prijetnji, vrije|anja i mije{anja tamo gdje mu nije mjesto, u proteklih desetak dana bilo je napretek. Me|utim, vjerovatno neo~ekivano, samo u dva dana Dodik je doìvio dva te{ka nokdauna. Jedan je stigao od Borisa Tadi}a, koji je javno Dodiku dao do znanja da mu ne}e dozvoliti da mu sastavlja vladu i ucjenjuje ga prekidom odnosa sa Beogradom ukoliko u njoj bude Čedomir Jovanovi}. Da je Dodiku Tadi}eva “packa“ te{ko pala, pokazao je svojim odlaskom na Nikoli}evu inauguraciju, na kojoj je novom predsjedniku Srbije nazdravljao doma}om {ljivom. U nedjeljnoj Politici poru~io je Dodik svima {ta ima. Odao je priznanje novom predsjedniku Tomislavu Nikoli}u, ina~e najve}em Tadi}evom politi~kom rivalu, da se dobro razumije u srpsko nacionalno pitanje. To je rekao za istog onog Nikoli}a za kojeg je u predizbornoj kampanji kazao da je — politi~ki abortus i idiot. “Republika Srpska je za nas svetinja i ko dirne u tu svetinju ima}e problema sa mnom”, zaprijetio je Dodik.

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nekoliko dana ranije Dodik je grubo verbalno napao dopisnicu Bete Ljiljanu Kova~evi} na pres konferenciji u Banjoj Luci i poku{ao da je izbaci iz predsjedni~ke palate sa sirovim “bri{i odavde!” U pismu iz Dodikovog kabineta upu}enom dvjema novinarskim asocijacijama u Beogradu, Udruènju novinara Srbije (UNS) i Nezavisnom udruènju novinara Srbije (NUNS), grubim rije~ima je kvalifikovana Ljiljana Kova~evi}, novinarka “Bete”, za laì, konstrukcije i izmi{ljanje informacija, uz tvrdnje da se ona bavi “zloupotrebom novinarske profesije” sa “ne~asnim namjerama”. Nove optu`be u pismu iz Dodikovog kabineta sadrè i konstataciju da “grupa” kojoj pripada novinarka Bete “ne bira sredstva”, pa da, osim {to koristi “laì”, vr{i “atak na li~nost predsjednika RS-a i njegovu porodicu”. Potom se stigle èstoke reakcije na Dodikov ra~un od udruènja novinara iz Srbije, ali i Evrope. Zbog brutalnih uvreda na ra~un novinarke Kova~evi}, koje su bile jednako nepristojne i bahate kao i one koje je neko} upu}ivao novinarima BHT-a, FTV-a, BN TV-a, sada se digao cjelokupni beogradski novinarski esnaf. Odbrusili su Dodiku da ni{ta ne opravdava njegove primitivno pona{anje. NUNS je ukazao da ne moè druga~ije da protuma~i tvrdnju da se “Ljiljana Kova~evi} najmanje bavi novinarstvom iako se godinama o~igledno la`no predstavlja kao novinar”. Takva kvalifikacija, po ocjeni ovog udruènja, nije ni{ta drugo nego nastavak javnog {ikaniranja novinarke koja samo radi svoj posao i koja je, prema stavu njene medijske ku}e, “dugogodi{nja novinarka koja ima visoku profesionalnu reputaciju”. Udruènje ponavlja da niko, pa ni predjsednik Republike

Srpske, nema pravo da novinarima zabranjuje ili uskra}uje pravo na rad. Udru`enje novinara Srbije (UNS) izrazilo je zaprepa{}enje {to je kabinet Dodika poziv na izvinjenje iskoristio kao povod da na ra~un novinarke Bete izrekne nove krupne optu`be i spekulacije o njenim navodnim namjerama i tobo`njim politi~kim ciljevima. Agencija Beta, ~ija je Kova~evi}eva dopisnica, zatra`ila je od ministarstava kulture i spoljnih poslova Srbije da interveni{u kod organa RS-a zbog verbalnog napada predsjednika RS-a na Kova~evi}evu. Nije dakle Dodiku pro{ao ni ovaj ispad.

BALKANSKA VARIJANTA MAÔ POLITIÂRA Zoran @ivkovi}, biv{i premijer Srbije, za na{ list kaè da ne moè prepoznati Dodika u odnosu na period od prije deset godina, kada su SNSD i Demokratska stranka na ~ijem ~elu se tada nalazio Zoran \in|i}, a @ivkovi} bio drugi ~ovjek u stranci, sara|ivali. “Zaista mi je ào {to dana{nji Dodik nije vi{e onaj isti kakvog sam upoznao pre petnaestak godina, kada smo razgovarali kao opozicionari. Tada on nije iznosio takve diskvalifikacije doga|aja u Srebrenici kakve danas ~ujem od njega. Bili smo pre deset godina zajedno na raznim skupovima Socijalisti~ke internacionale i u tim kontaktima nije bilo bahatosti koja se sada prepoznaje kod Dodika. Naàlost, takvo pona{anje je postalo uobi~ajeno u balkanskom regionu. To naravno ni za koga ko tako govori nije opravdanje, ta neka balkanska varijanta ma~o politi~ara koji bi verovatno vi{e voleli da su bokserske ili filmske zvezde u kung fu filmovima, a po{to to nisu, onda se tako pona{aju. Pored toga, 47

Dodik:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:33

Page 48

TAKO JE GOVORIO DODIK situacija oko Srebrenice apsolutno je jasna. Tamo je stradalo, odnosno ubijeno mnogo nedu`nih civila. Da li je to osam stotina ili osam hiljada, to je trebalo da utvrde oni koji su za to nadle`ni, ali ~ak i da ih je bilo ‘samo’ osamdeset to je ogroman zlo~in. Prema tome, svako negiranje i relativizovanje tog i svih drugih ratnih zlo~ina je potpuno besmisleno i nemoralno. Ta igra re~ima, da li je to teàk zlo~in ili genocid sa moje ta~ke gledi{ta kao politi~ara je licemerna, a pravnu formulaciju treba prepustiti sudovima. Naravno da po broju ljudi koji su tamo ubijeni to kolokvijalno moè biti nazvano genocidom. Politi~ari moraju da se suo~e sa istinom, a istina je da je to zlo~in nezapam}enih razmera. Moje mi{ljenje je da je i re~ genocid blaga za ono {to se tamo desilo, ako o tome govorim jezikom obi~nih ljudi.” Komentari{u}i Dodikovo mije{anje u unutra{nje stvari Srbije i ucjene kako treba da bude sastavljena budu}a Vlada Srbije, @ivkovi} kaè: “Predsednik Republike Srpske izabran je po izbornoj proceduri i on je na tom mestu sve dok ne povredi Ustav ili dok visoki predstavnik me|unarodne zajednice ne na|e neki veliki razlog da ga smeni. U formalnom smislu, predsednik RS-a moè da pri~a sve ono {to misli da je njegova politi~ka opcija i {to se ne kosi sa Ustavom. Dodikova ucena kako treba formirati Vladu Srbije i ko moè da bude u koaliciji u srpskoj vladi i kakvu politiku treba da vodi srpska vlada je jedno, blago re~eno, neuobi~ajeno pona{anje. To se tako ne radi. Njegovo mi{ljenje nema nikakav zna~aj u procesu dono{enja odluke od strane onih kojih su formalno zaduèni za to. Ko }e sastaviti Vladu odlu~uju pre svega lideri politi~kih stranaka i poslanici u Skup{tini Srbije. Dodik je prakti~no bio pridruèni ~lan kampanje Borisa Tadi}a. Svojim gostovanjima u Beogradu i aktivnim delovanjem iz Banje Luke aktivno je u~estvovao u toj kampanji pa mu se mo`da u~inilo da sada ima pravo da se pona{a kao neki politi~ki savetnik, mentor ili komesar Borisa Tadi}a. Ja ne bih da ulazim u njihov li~ni odnos, oni me|usobno mogu da komuniciraju na bilo koji na~in, ali ako me pitate, Dodikova ocena o tome ko sme da bude u novoj srpskoj vladi, a ko ne sme, sa stanovi{ta srpske politi~ke scene potpuno je bezna~ajno.” @ivkovi} se osvrnuo i na Dodikovo bahato istjerivanje novinara sa pres konferencije. “Politi~ar na najvi{oj funkciji mora biti spreman da ~uje i odgovori na sva pitanja. Ne postoje glupa pitanja, postoje samo glupi odgovori. Apsolutno je nedopustivo da bilo ko isteruje novinara sa konferencije za {tampu. To je nedozvoljeno i za nekog ~inovnika u protokolu, a kamoli da to radi 48

BORKA RUDI], SEKRETAR UDRU@ENJA “BH NOVINARI”

“Dodik se prema novinarima ponaša kao razjareni seoski baja” “Kad posmatram predsjednika Milorada Dodika dok psuje i vrije|a novinare, on meni najvi{e li~i na razjarenog seoskog baju, kojeg je netom naljutila èna, sekretarica ili kom{ija zbog me|e, pa mora pun bijesa i najprizemnijih ljudskih osje}anja, bez odlaganja, novinarima i novinarkama sve istresti u lice! Porazna je za poziciju predsjednika RS-a {to ta bahatost, necivilizacijsko pona{anje i rasipanje najgorih uvreda postaju uobi~ajene tehnike javnog komuniciranja u Dodikovoj izvedbi i u dijelu BiH koji on sam èli predstaviti kao ’kulturan, lep i bolji deo Bosne i Hercegovine’“, ocjenjuje za na{ list Borka Rudi}, generalni sekretar Udruènja “BH novinari”. “Drugi problem sa Dodikom i njegovim odnosom prema nepodobnim medijima je u tome {to su njemu odani mediji (Nezavisne, Glas Srpske, RTRS, Reporter i drugi), kao i odani savjetnici i savjetnice (Simi}, Boki}, Saji}....), pokazuju toliku dozu poltronstva, nekriti~nosti i potpuno krivog predstavljanja rezultata cjelokupnog njegovog rada i pona{anja, njegovih tzv. uspjeha, da ja zapravo mislim kako Dodik i nema pojma {ta su profesionalni mediji i kakva je njihova zada}a. O~ito, do sada mu niko nije rekao da ima ne{to svetije od budètskih para za podobne medije i ko~ija{kog rje~nika kojim se on rasipa! Idu lokalni izbori i ja sam iskreno zabrinuta za sudbinu koleginica i kolega koji }e se usu-

diti kritkovati i Dodika ili bilo koga iz SNSD! I, na kraju, u svemu ovome za mene je klju~no stvaranje obrasca pona{anja prema medijima i novinarima na prostoru cijele BiH po Dodikovom modelu. Nje gov sindrom odavno je zahvatio i Fahrudina Radon~i} prema svim neistomi{ljenicima, uklju~uju}i i novinare (a naro~ito novinarke) izvan Avazovog jata, isti obrazac pona{anja prihvatio je i Zlatko Lagumd`ija. Pa pogledajte {ta je Lagumd`ija napravio od FTV, koja je mjesecima vr{ila odstrel pojedinaca i sa TV ekrana progonila ljude, a sada su, kao, za to krivi samo oni koji se smjenjuju! @alosno!”

Borka Rudi}

ZORAN ZORAN @IVKOVI] @IVKOVI]

“Genocid “Genocid je je blaga blaga rije~ rije~ za za ono ono {to {to se se uu Srebrenici Srebrenici desilo” desilo”

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Dodik:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:33

Page 49

SVI ISPADI POSRNULOG POLITI^ARA Vesna Pe{i}

“SVI SU ONI VELIKE BARABE”

Nikola Samard`i}

sam predsednik RS-a. To je neprimeren i nedopu{ten gest.” Nikola Samardì}, istori~ar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu kaè da je Dodik odigrao jednu ulogu da bi sebi dao na zna~aju vi{e nego {to je zapravo ima. “Ja mislim da su ovi incidenti sa Dodikom dobrodo{li za sve one koji smatraju da Sarajevo treba da bude prestolnica Bosne i Hercegovine. Ponekad je dobro da stvari do|u do apsurda, kao {to smo mi u Srbiji prièljkivali pobedu Nikoli}a na predsedni~kim izborima da bi videli da je Tadi} svih ovih godina krio da je isti kao Nikoli}”, kaè Samardì}. “Dodik je u politici ve} dvadeset godina i na osnovu tog

SA DODIKOM NEMA ULASKA U EVROPU: “Svi su oni lažni Evropejci, jer svako ko se drži Dodika daleko je od Evrope. Oni će Evrope da se odreknu zarad svog lažnog ratnog plijena – Republike Srpske”

[TA BI DODIK BIO BEZ TADI]A Boris Tadi}, lider Demokratske stranke, ~esto presudno uti~e na Dodikovo pona{anje 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

njegovog sta`a, o~ekivalo se da }e on da se smiruje, me|utim, on je krenuo jednim drugim putem. Nefunkcionalnost institucija uvek ostavlja prostora pojedincima da prigrabe vi{e vlasti nego {to im pripada. To se desilo upravo s Dodikom. U ovoj konkretnoj situaciji mislim da je Da~i}a kod Dodika poslao Tadi}, kako bi Dodik u srpskom javnom mnjenju u Srbiji doprineo kreiranju vlade koja odgovara Miroslavu Mi{kovi}u i Milanu Beku. Ja mislim da su ovi tajkuni dali nalog Tadi}u da u Vladu u|u svi oni koje su oni finansirali u proteklim godinama, jer ina~e to finasiranje ne bi imalo nikakvog smisla. Njima su potrebni i LDP i Dinki} kao osiguranje onih interesa zbog kojih su oni prakti~no finansirali sve politi~ke partije u poslednjih deset godina. Oni su svi na istom platnom spisku”, isti~e Samard`i}.

Sociolog Vesna Pe{i} za na{ list kaè da Tadi} zove Dodika da arlau~e iz Banje Luke kako bi se to u Beogradu bolje ~ulo. “Kod Dodika idu Jeremi}, Da~i}, ali bogami i Tadi}. Tamo je njima neka verifikacija srpstva. Kad odu kod Dodika kao da su dobili neku potvrdu da su dobri Srbi. Dodik sve radi u dogovoru sa Tadi}em i pod njegovom komandom. To {to je Dodik dobio ~itavu stranicu za intervjua u Politici govori da sve {to je rekao dogovoreno unapred sa Tadi}em. Dodik ne postoji bez Tadi}a. Svi su oni barabe. Oni gra|ane laù da }e da idu u Evropu, oni su svi la`ni Evropejci, jer svako ko se drì Dodika zna~i da od Evrope nema ni{ta. On je dva puta u~estvovao u Tadi}evoj kampanji i izgubio je, hvala Bogu. Sve su imali, i pare, i medije, i Dodika, i izgubili su. To zna~i da je Tadi} napravio rusvaj od Srbije. Meni je ào {to mi nemamo boljeg kandidata od Nikoli}a, ali Tadi} je bio nepodno{ljiv. Va`no je bilo da on ode, sada bi bilo dobro da izgubi i vladu jer su oni sada u poluluda~kom stanju. U svemu tome problem je Dodik koji se u{an~io u Republici Srpskoj pa mu niko ni{ta ne moè. Ja mislim da ako Srbija ozbiljno misli da ide u EU, mora da pomogne Bosni i Hercegovini da i ona ide u EU. Me|utim, ovako razvaljena sa Dodikom na ~elu ona nema nikakvu {ansu. Zbog toga ja kaèm da su oni la`ni Evropejci jer ne}e da se odvoje od svog la`nog ratnog plena — Republike Srpske. Najva`niji je ovde da se to srpsko nacionalno pitanje vi{e skine s dnevnog reda i da se oni okrenu gra|anima, jer sad je ve} situacija postala tragi~na u svakom pogledu. Me|utim, moram da kaèm da su svi takvi, ~ak i ovaj Da~i}. Svi ga propu{taju kao nekog Evropejca, a on kaè Tadi} i Nikoli} su evrofanatici, a ja sam srpski nacionalista. Eto to vam je dokaz da su svi isti”, kaè Vesna Pe{i}. 49

Vuk Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

13.6.2012

23:12

Page 50

SINDIKALNO, BEZ NAKNADE

INTERVIEW

Mersiha Beširović

predsjednica Sindikata trgovine BiH

MERSIHA BEŠIROVIĆ, predsjednica Sindikata trgovine BiH, koji djeluje na cijelom prostoru BiH, za “Slobodnu Bosnu” govori o katastrofalnom položaju trgovačkih radnika, o mizernim plaćama i mobingu, namjernom stvaranju nacionalne i vjerske mržnje među uposlenicima, sabotaži rada ST BiH od strane SSS RS-a i SSS BiH, nesposobnosti sindikalnih rukovodstava i njihovom paktiranju s vlastima na štetu radnika, te potrebi osnivanja nove radničke političke organizacije

Treba nam nova lijeva partija Razgovarao: VUK BA^ANOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

a Mersihom Be{irovi} smo razgovarali u njenoj kancelariji, u sarajevskom Domu sindikata. Be{irovi}, ina~e prevoditeljica sa engleskog i francuskog, majka dvoje djece, posao predsjednice ST BiH obavlja volonterski, bez ikakve naknade. Prije dvije godine je podnijela ostavku na ~lanstvo u Predsjedni{tvu SSS BiH.

BAZA ORGANIZACIJE

Va{ sindikat je poseban po tome {to okuplja najslabije pla}ene radnice i radnike u BiH... Sindikat radnika trgovine je reorganizovao svoj rad nakon rata, dakle ‘96. godine. Tada smo dobili i podr{ku kolega iz Me|unarodnog sindikalnog pokreta i odlu~ili da ono {to je bilo prije ostavimo u tom vremenu i da po~nemo iz po~etka. Danas ST BiH ima 9.950 ~lanova iz svih krajeva BiH. Od toga, 2.500 njih radi u privatnom sektoru i to je baza organizacije, dok je ostatak uglavnom pro{ao kroz proces male privatizacije. Ranije su radili u velikim trgova~kim centrima, a sada mnogi od njih prolaze kroz sudske postupke zbog neispla}enih plata i doprinosa i tu je Sindikat trgovine, naravno, najpotrebniji. Mi za razliku od drugih granskih sindikata djelujemo na prostoru cijele BiH. Organizovani smo u pet regija, koje su isklju~ivo geografske. Da li sura|ujete sa Sindikatom trgova~kih radnika RS-a? 50

Uz pomo} me|unarodne pomo}i, jo{ smo 1997. uspostavili saradnju sa Sindikatom trgovine RS-a, gdje smo i po~eli sa zajedni~kim projektima, me|utim, oni su se, zbog politi~kih razloga, povukli iz tih projekata. S druge strane, donatorske organizacije nisu bile zadovoljne procesom organizovanja. Radi se o procesu koji je u`asno mukotrpan. Poslodavci nam ne bi dopu{tali razgovor sa radnicima ni dvije godine nakon upu}enog upita. Kada smo u tome kona~no uspjeli, pojavio bi se u RS-u SSS RS-a i po~eo sa prijetnjama i pritiscima na same poslodavce sa porukom da je sindikat u Federaciji BiH i RS-u odvojen i da tu nema mije{anja. Da vam ne pri~am o optu`bama o dogovorima sa “muslimanskim sindikatom”. Koliko, zapravo, ljudi u BiH radi u sindikatima trgovine? Mi, dakle, obuhvatamo i radnike iz uslu`nog sektora. Samo u BiH radi 260.000

ČUDOVIŠNA PONIŽENJA: U jednom od velikih trgovačkih lanaca u Banjoj Luci, radnice su doslovne bile istjerivane da po kiši čupaju travu i plijeve cvijeće ispred objekta. Međuljudski odnosi na radnom mjestu su, dakle, katastrofalni

radnika u trgovini. To je ogroman broj, a upravo mali broj na{eg ~lanstva govori ko liko je zapravo te{ko uop{te biti ~lan sindikata. Zbog ~ega? Pa zbog toga {to poslodavac ne}e organizovane radnike u svojoj “avliji”, a s druge strane, ne treba mu monitoring kakav predstavlja sindikat. Mi smo vr{ili istra`ivanja prema kojima je prosje~na pla}a na{eg ~lanstva izme|u 460 i 700 KM, u {to ulazi i topli obrok i karta za prevoz. U su{tini, taj iznos je negdje oko 460 KM. U privatnom sektoru radnici nemaju problema sa ka{njenjem plate. Ona je redovna, ali je njen iznos duplo manji od potro{a~ke korpe. Isto tako, ti radnici su za tu platu prisiljeni da rade i ono {to nije predvi|eno ugovorom koji su potpisali.

TERORIZIRANJE I OTKAZI

Moète li navesti neke konkretne primjere? O tome najbolje govori primjer iz Me|ugorja, gdje radnici u jednom malom granapu rade i do 16 sati dnevno. Dakle, oni bukvalno spavaju u tom objektu. S druge strane, na{ veliki problem su ugovori na odre|eno vrijeme. To je smrtna presuda radnicima, jer }e oni samo za produènje ugovora pristati da rade bilo {ta. Te ugovore mi opisujemo kao “dobrovoljno” ropstvo. Za{to? Zato {to se ugovori produùju na mjesec, dva ili tri i upla{eni ljudi }e pristati na bilo kakve uslove samo da sa~uvaju nekakva primanja. Prema na{im istraìvanjima, 29 posto trgova~kih radnika radi u takvim uslovima, da ne govorimo o onima koji rade SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Vuk Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

13.6.2012

23:12

Page 51

PRAVA BORBA ZA RADNI^KA PRAVA

NOVI POKRET Da li bi se trebalo raditi o klasi~noj stranci?, pita se Mersiha Be{irovi}

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vuk Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

13.6.2012

23:12

Page 52

SINDIKALNO, BEZ NAKNADE nacrno. Radnici nemaju nikakve sigurnosti i prisiljeni su ìvjeti od danas do sutra. Kakav je odnos poslodavaca prema radnicama? Samo 15 posto radnica u trgovini ima pravo da koristi porodiljsko. Ugovori sa radnicama se definitivno ne produùju u slu~aju da je ona mlada, odnosno u fazi ìvota kada se planira porodica. Ona definitivno ne}e dobiti ugovor na neodre|eno vrijeme. Drugi katastrofalan primjer poniàvanja radnica je mobing. U jednom od velikih trgova~kih lanaca u Banjoj Luci, radnice su doslovne bile istjerivane da po ki{i ~upaju travu i plijeve cvije}e ispred objekta. Me|uljudski odnosi na radnom mjestu su, dakle, katastrofalni. U firmama kao {to je Feroelektro imamo primjer klasi~nog kriminala. Radnici se bore da sa~uvaju dràvno vlasni{tvo, bore}i se za svoju egzistenciju. Stra{ne probleme imamo sa Skenderijom. Radnice su tu prijavile privredni kriminal, da bi potom na{a sindikalna povjerenica zbog toga dobila otkaz. Ono {to je najbolnije jeste to da u takvim firmama uvijek imate one ljude koji su potkupljeni, koji su direktorovi i onda ispa{taju oni koji govore istinu. ST BiH je ~lan SSS BiH, no Vi ste kao predsjednica ~esto u medijima iznosili svoje nezadovoljstvo njihovim radom. Problem je u ljudima koji vode SSS BiH. Sindikat je organizacija koja najprije

RAD NACRNO O~ajni ljudi }e pristati na bilo kakve uslove samo da sa~uvaju nekakva primanja

va, onda se okome na prvog ~ovjeka, sistemski ga teroriziraju i potom mu daju otkaz. Sindikat trgovine stoji iza tih ljudi, to je mukotrpna borba jer oni su prisiljeni da ìve bez ikakvih primanja. Treba li napomenuti da niko iz SSS BiH nije do{ao na obiljeàvanja na{eg dana, iako su svi od predsjednika, pa naniè, dobili pozive. Cijeli ovaj 29. april smo posvetili solidarnosti sa

ŽUTI SINDIKAT: Mi smo zapravo htjeli da ljudi koji su odgovorni za takvu situaciju daju ostavku. Poslali smo zahtjev Predsjedništvu SSS BiH da od predsjednika i potpredsjednika zatraži ostavke, budući da ni jedan granski sindikat nije zadovoljan njihovim radom treba da bude vo|ena srcem. Principi dogovoreni na posljednjem kongresu SSS BiH su bili “jedinstvo i solidarnost”, no mi danas ne vidimo ni jedinstvo ni solidarnost, pogotovo prema radnicima u trgovini. Cjelokupna radni~ka klasa u ovoj zemlji gleda u sindikat kao organizaciju koja bi trebala da uradi ne{to, a to “ne{to” se nikako ne doga|a, nego se sklapaju paktovi i sporazumi sa vla{}u, sve “ad hoc”, a radi popularnosti i prisutnosti u medijima. Evo konkretno, kada su u pitanju radnici u trgovini, mi obilje`avamo 29. april kao na{ pandan Prvom maju i to zbog toga {to SSS BiH nije izborio zakon prema kojem radnici imaju pravo na neradni dan za Prvi maj. Prvi argument koji poslodavci navode jeste da mi nemamo zakona koji bi ih obavezao na to. Mi smo ove godine 29. april posvetili radnicima koji su dobili otkaz zbog svoje sindikalne borbe. Uvijek kada poslodavci nemaju argumenata protiv radni~kih zahtje52

kolegama iz Klasa, oni su ti koji su dobili otkaze.

IZVAN VLASTI

Dakle, SSS BiH, po Va{em mi{ljenju, u potpunosti gubi svoju dru{tvenu funkciju? Smatram da se SSS BiH sistemski vodi ka uni{tenju, jer se vrlo perfidno iz ~lanstva izbacuju svi oni granski sindikati koji okupljaju masu ~lanstva, koji su kriti~na masa i koji se usu|uju da se nekim odlukama protive, da pozivaju na diskusije. Na posljednjem glasanju sam samo ja bila protiv izbacivanja jedanaest granskih sindikata iz ~lanstva zbog nepla}anja ~lanarine. Da se razumijemo, Statut se mora po{tovati, ali ukoliko neko ne upla}uje ~lanarinu, ili nema ta sredstva, ili, vjerovat-

BEZ SOLIDARNOSTI Nema ni jedinstva, ni solidarnosti pogotovo prema radnicima u trgovini

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Vuk Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

13.6.2012

23:13

Page 53

PRAVA BORBA ZA RADNI^KA PRAVA FARSI^AN PROTEST

Bajramović prijeti ST BiH: “Nećete imati pravne pomoći jer sam ja tako rekao!” SSS BiH, unato~ prigovorima koji sa svih strana pristiù od strane granskih sindikata, na svojoj zvani~noj stranici proslavlja “uspjeh” protesta odrànih 26. maja, na kojima se pojavilo jedva 3.000 ljudi i sa kojih nisu poslani nikakvi konkretni zahtjevi vladaju}im strukturama. Umjesto da se osvrne na Zahtjev za ostavkom iznesen od strane ST BiH i drugih sindikata, Predsjedni{tvo SSS BiH je u svome zvani~nom saop{tenju iznijelo niz samohvala, te pohvala policiji zbog uspje{nog obezbje|ivanja navodnog “protesta upozorenja”. Sindikat trgovine i Sindikat grafi~kih izdava~kih i medijskih radnika BiH su, u staljinoidno-birokratskom maniru, osu|eni zbog “neprimjerenih” izjava datih u medijima i duhovitog ismijavanja jalovog saveza parolama “lakrdija” i “dole savez”. Mersiha Be{irovi} navedeno saop{tenje smatra lakrdijom. “U tom predsjedni{tvu od {est ljudi sjedi troje koji uop{te nemaju pravo glasa. Zatraì}u, prema tome, da se ispita ko je tu

KAKO KAKO ZLAJA ZLAJA KA@E KA@E

Protest Protest SSS SSS BiH BiH 26. 26. maja maja je je bio bio organizirana organizirana farsa farsa

kako glasao, jer o tome niko nije obavije{ten.” Be{irovi} smatra da je cjelokupan protest koji je SSS BiH organizirao farsa, budu}i da je organizovan na neradni dan, a radnici nisu mogli do}i dalje od portirnice federalne Vlade. Prema njenom mi{ljenju, ~ak ni smije{ni i apstraktni zahtjevi

tipa “dostojanstvo” i “smanjenje nezaposlenosti” nemaju kome biti uru~eni, budu}i da je vlast u krizi i da se SSS BiH nema kome ni obratiti. Ina~e, ST BiH i Be{irovi}ki je “za kaznu” zbog neposlu{nosti uskra}eno pla}anje pravne pomo}i koju je SSS BiH du`an davati svim svojim ~lanovima. Da stvar

nije, nije zadovoljan tvojim radom. Isto tako, SSS BiH je potpisao sporazum sa strankama tada{nje Platforme, uprkos mome ubje|enju da Sindikat mora ostati izvan podr`avanja vlasti, koja definitivno ne radi u interesu radnica i radnika. Da se razumijemo, nisam bila generalno protiv sporazuma, ali da on bude druga~iji, da znamo {ta }emo raditi u slu~aju njegovog nepo{tovanja, dakle da imamo neki “plan B” i “plan C”, ali toga naprosto nije bilo. Na{ osnovni problem sa SSS BiH jeste to {to ta organizacija uvijek posljedi~no djeluje, a nikada nema nikakvog plana.

od 1998. godine. Sindikat su uvijek skupo ko{tali paktovi sa vla{}u. Ova organizacija nije na{a privatna ste~evina, nismo je naslijedili, a ve}ina radnika ovaj sindikat ne `eli ovakav kakav jeste. Duboko svjesni da nam je sporazum sa strankama Platforme oduzeo jedino rje{enje, a to je da nismo politi~ki ovisni. Sada nam je i ta zastava oduzeta. Mi smo zapravo htjeli da ljudi koji su odgovorni za takvu situaciju daju ostavku. Poslali smo zahtjev Predsjedni{tvu SSS BiH da od predsjednika i potpredsjednika zatra`i ostavke, budu}i da ni jedan granski sindikat nije zadovoljan njihovim radom.

A da li postoji ikakva priprema s obzirom na masovne privatizacije i pakete “mjera {tednje” koji slijede? Mi smo na svojim sastancima vrlo ~esto raspravljali o tome da je ono {to ~eka druge radnice i radnike ono {to smo mi ve} prolazili

Oni ipak nisu oti{li, kakvi su va{i koraci u tom smislu? Sindikat mora po~istiti u svojoj avliji. Svaka organizacija koja je organizacija ~lanova mora raditi u svome interesu. Tek onda kada se radnici ohrabre i kada budu

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

bude gora, pravna pomo} ST BiH je uskra}ena u slu~aju odbrane prava radnica i radnika Feroelektra, odnosno u slu~aju tu`be uprave Feroelektra protiv ST BiH. Bajramovi} je, prema Be{irovi}kinim rije~ima, ovu odluku argumentirao sa: “Jer sam ja tako rekao!”

bili dovoljno hrabri da iza|u u javnost sa svim nepravdama i nepravilnostima koje prijavljuju. S druge strane Sindikat mora biti demokratska organizacija. Postoje}i sindikat samo, iz godine u godinu, kopira svoj prethodni program koji ne ispunjava. Mora se izgraditi jedna {ira strategija, koja ne}e uklju~ivati samo sindikate nego i nevladin sektor, kreirati jednu pokreta~ku snagu, koja za svoj prvi interes ima interese radnika u ovoj zemlji i onda udru`iti kapacitete, jer definitivno niko nema kapaciteta ni snage da nastupa sam. Kolege iz mog sindikata su ~ak zagovarale osnivanje jedne radni~ke partije. E sad, da li }e to biti klasi~na stranka, pitanje je koliko je to produktivno, s obzirom da su ljudi izgubili povjerenje u sve {to po~inje sa “s”, ali definitivno je da nam, u kona~nici, treba ne{to {to }e rezultirati kao stranka, kao partija ili, u krajnjoj liniji, kao pokret. 53

Vuk Spanija:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:09

Page 54

KRIZA KAPITALIZMA

Poznati Štulićevi stihovi: “Gdansk osamdesete, uzavrele tvornice/Dva puta se ne šalju tenkovi na radnike”, u današnjoj Španiji bi se slobodno mogli prepjevati kao “Španija 2012., policija se neprestano šalje na rudare”; i zaista, cijela Španija posljednjih dana izgleda kao uzavrela tvornica

ŠPANIJA 2012., TENKOVI NA RUDARE! Pi{e: VUK BA^ANOVI]

udari i oni koji se s njima solidariziraju postavljaju zapalj ene barikade na ceste, a vi{e od 10.000 ih je 31. maja mar{iralo centrom Madrida, upozoriv{i da }e se “vratiti sa dinamitom!” Razlog: desni~arska vlada Narodne stranke premijera Mariana Rajoya `eli srezati poticaje rudarskoj industriji za 60 posto, {to je direktna prijetnja za 8.000 radnih mjesta. I ne samo to. Kada se saberu sve rudarske regije, taj bi se broj mogao popeti i na 30.000, {to ne zna~i ni{ta drugo do ekonomsku smrt {panskih rudnika.

bno najve}a od njih: Bankia), nisu mogle naplatiti od svojih klijenata, te su “spa{ene” sa ~etiri milijarde eura dr`avnog novca. Kako ovo “spa{avanje” nije rezultiralo okon~anjem krize, nova, desni~arska vlast je bila prisiljena nacionalizirati Bankiu i pripremiti joj za upumpavanje dodatni “sitni{“ od 19 milijardi eura, {to je dodatno ugrozilo gotovo 340.000 malih investitora koji su povjerovali u skladan brak bankarskog sektora i dr`ave. Devetnaest milijardi, me|utim, nije ni pribli`no dovo-

ljno za saniranje posljedica stambenog mjehura te je vlada prisiljena traìti pomo} od EU-a i MMF-a u iznosu od 100 milijardi eura, {to zna~i novi deficit i dodatno drakoniziranje “mjera {tednje”, odnosno masovnih otpu{tanja. K tome, u [paniji nezaposlenost ve} doseè postotak od 24 posto (kod mladih do 52 posto). Ameri~ki ekonomist Michael Roberts na svome blogu The Next Recession pi{e da novac koji {panska vlada èli dati bankama ~ini deset posto {panskog BDP-a, {to }e, kada

NA BARIKADAMA Borba protiv “eutanazije” {panskih rudnika

BRUTALAN ODGOVOR POLICIJE Zbog toga se jedan dio rudara zaklju~ao u jamama i zapo~eo {trajk gla|u, dok su drugi nastavili sa protestima. Odgovor policije je bio brutalan. Specijalne jedinice za razbijanje nereda su koristile suzavac, dok su rudari na njih bacali raznu pirotehniku i dinamit. Nakon prvih sukoba, policija je u{la u rudarska naselja i nasumice tako|e bacala suzavac na sve na koje je nai{la, uklju~uju}i ène, djecu i starce. Ovaj je postupak dodatno razgnjevio lokalno stanovni{tvo, tako da su cijela podru~ja Asturije i Leona postale svojevrsne borbene linije izme|u rudara i njihovih porodica, s jedne, i specijalnih policijskih snaga, s druge strane. Nametnute “mjere {tednje” su, osim otvorene rudarske pobune, izazvale cijeli niz {trajkova i protesta. Tako su u {trajk stupili radnici brodogradili{ta i razli~iti sindikati nastavnika. U vi{e gradova su odràni protesti studenata i gra|ana protiv deloàcije ljudi koji, zbog smanjenja ili gubitka primanja, vi{e nisu u stanju vra}ati stambene kredite. Podsjetimo se, kriza u [paniji je i zapo~ela pucanjem stambenog “mjehura”. Radi se o nagomilavanju dugovanja vezanih za stanogradnju koja banke (pose54

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Vuk Spanija:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:10

Page 55

ISTORIJA BI SE MOGLA PONOVITI se priroda nacionalnom dugu, ~initi 100 posto BDP-a. “Mnoga istra`ivanja pokazuju da, kada javni dug dosegne nivo od 90 posto GDP-a, obi~no dolazi do ekonomske recesije”, smatra Roberts.

[PANIJA U RU[EVINAMA “Jasno je da je baill out banaka, koji je pro{le sedmice dogovoren sa Evropskom unijom, samo po~etak koji nas vodi do punog bail outa [panije, sa ogromnim brojem negativnih posljedica za ìvotni standard ve}ine radnih ljudi”, kaè za na{ list ~lan uredni~kog kolegija internet magazina Lucha de Clases Jorge Martin. “Ve}ina stanovni{tva [panije je generalno bijesna, a posebno radni~ka i srednja klasa”, obja{njava, pak, za Slobodnu Bosnu Mateu Castello, student agronomije i u~esnik u studentskim protestima podr{ke rudarima: “Svima je jasno da ova dràva nestaje u ru{evinama. Svi su korumpirani: pravosudni sistem, politi~ari, pa i sama monarhija, uklju~uju}i kraljevog zeta Inakia Undargarina koji je bio umije{an u pronevjere javnog novca.” Castello tako|er smatra da postoje}a {panska vlada ne samo da je izgubila kredibilitet zbog katastrofalne politike, ve} ju je izabrala manjina glasa~a:

KLASNI RAT: Nakon prvih sukoba, policija je ušla u rudarska naselja i nasumice takođe bacala suzavac na sve na koje je naišla, uključujući žene, djecu i starce. Ovaj je postupak dodatno razgnjevio lokalno stanovništvo, tako da su cijela područja Asturije i Leona postale svojevrsne borbene linije “Ako znamo da samo 70 posto stanovni{tva [panije ima glasa~ko pravo, da od toga 30 posto apstinira, odnosno uni{tava glasa~ke listi}e, onda je jasno da su konzervativci dobili samo 40 posto glasova populacije koja je iza{la na izbore, odnosno da imaju podr{ku svega 20 posto stanovnika [panije.” Valentin Epanastazi, srednjo{kolski profesor iz Malage, tako|er ~lan vode}eg rudarskog sindikata CCOO i jedan od organizatora generalnog {trajka od 22. maja ove godine, za na{ list poja{njava da internacionalni mediji objavljuju malo od onoga {to se stvarno doga|a u [paniji: “Ovdje u Andaluziji imamo stalne sukobe, {trajkove i okupacije zemlje od strane seljaka bezemlja{a, predsjednici sindikata se hapse i dr`e u zatvoru radi ‘organiziranja demonstracija‘. Posebno je na udaru sindikat bezemlja{a.” Jorge Martin veli da svi ovi doga|aji uveliko ja~aju popularnost pokreta Indignados, odnosno 15 M pokreta, kao i partije Ujedinjena ljevica, sli~ne gr~koj SYRIZI. “ U svakom slu~aju, ubije|en sam da }e radnici i omladina [panije izvu}i vrlo napredne zaklju~ke na

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

osnovu svoga li~nog iskustva, kao i iskustva drugih evropskih dràva. Svakako da }e nau~iti mnogo u nastupaju}im mjesecima i godinama”, mi{ljenje je Martina, simpatizera Ujedinjene ljevice. A da nastupaju}i mjeseci i godine ne donose pozitivne scenarije ni za [paniju, ni za Evropsku uniju, tvrdi i lijevo liberalni autor George Friedman, osniva~ i analiti~ar privatne obavje{tajne agencije Stratfor, koja zainteresiranom ~itateljstvu, uz mjese~nu naknadu, nudi razli~ite geopoliti~ke analize. U svom najnovijem ~lanku [panija, dug i suverenitet , Friedman postoje}u krizu odnosa sjevernih i ju`nih ~lanica Eurozone uspore|uje sa stanjem prije izbijanja Gra|anskog rata u Sjedinjenim Dràvama: “Pitanje je do kada }e javnosti razli~itih evropskih dràva biti spremne da predaju zna~ajne dijelove svoga nacionalnog suvereniteta u zamjenu za sigurno vra}anje kredita, odnosno za pot~injavanje autoritetu ljudi koje nikada nisu izabrali.” I, zaklju~uje tekst sa vi{e pitanja nego odgovora: “Tokom Ameri~kog gra|anskog rata, sama Unija je dovedena u pitanje secesijom Juga. Odluke su donesene na bojnim poljima, na kojima su ljudi bili odlu~ni da umru ili za Uniju ili za odvajanje od nje. Ko }e umirati za Evropsku uniju i {ta }e je odràti na okupu kada donosi ‘nezgodne‘ odluke? Koncept pro{irene integracije bi mogao djelovati, ali bez ignorisanja strasti Grka i Nijemca da za{titi interese svoje dràve. Bez toga, lijepak koji drì na okupu nacije Evropske Unije nedostaje. [to integracija bude intenzivnija, to }e biti sve izraènije.” Jasno je da Friedman, kao dobar desni~ar, nacionalizam uzima zdravo za gotovo i ~ak ga otvoreno simpatizira. Me|utim, njegovo bi ja~anje u Evropi moglo imati nesagledive posljedice. Pod evropskim pritiskom, desnicom na vlasti i novom ljevicom u povojima, [panija bi mogla biti me|u prvim dràvama u kojoj }emo svjedo~iti tom procesu. Kao {to bi se i istorija mogla ponoviti. 55

Sport Hasic:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:03

Page 56

PRO[LOST KAO UTJEHA

U iščekivanju prvog nastupa nogometne reprezentacije BiH na evropskim prvenstvima, naš novinar piše o nogometašima iz Bosne i Hercegovine koji su noseći dres Jugoslavije odigrali neke od utakmica koje su ušle u historiju ovoga sporta

MEHMED MEHMED PROTIV PROTIV MICHELA MICHELA

Ba`darevi} Ba`darevi} ii Platini Platini uu duelu duelu na na posljednjoj posljednjoj utakmici utakmici Jugoslavije Jugoslavije na na evropskim evropskim prvenstvima prvenstvima

BOSANCI U HISTORIJI EURA Pi{e: NEDIM HASI]

ila je to godina Pra{kog prolje}a. Studenti {irom Evrope na protestima su traìli promjene. Sli~no je bilo i u Jugoslaviji. Traèna je demokratizacija dru{tva, partije, traène su privredne reforme. Bila je to i godina u kojoj je NATO ozbiljno razmatrao mogu}nost napada SSSR-a na Jugoslaviju. U aprilu te godine ubijen je Martin Luter

King, hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu. U septembru je portugalskog diktatora Salazara, koji je vladao od 1933. godine, naslijedio Marcelo Caetano. Jacqueline, udovica ubijenog ameri~kog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za gr~kog multimilijardera i brodovlasnika Aristotelesa Onassisa. Te je godine poginuo Jurij Gagarin. Ro|eni su Davor [uker, Gibonni, Toni Kuko~, Mikka Haakinen, Colin McRae... Ali i Dragana Mirkovi}. I Dijana ^uljak.

Te je 1968. Evropa gledala najbolju reprezentaciju kontinenta u tom trenutku. I najboljeg igra~a koji te godine nije dobio Zlatnu loptu. Reprezentacija Jugoslavije, italijanska Firenca. I Dragan Dàji}. U reprezentaciji ~etiri igra~a iz Bosne i Hercegovine. U utakmicu koju su Englezi uvrstili me|u pet najboljih ikada na evropskim prvenstvima. Polufinale Jugoslavija-Engleska 1-0. “ Nekada na{i novinari nisu korektni, zaboravljaju, kada se pri~a o toj utakmici, jednu veoma va`nu ~injenicu“, kazat }e nam Vahidin Musemi}. “A to je da su u tom timu Jugoslavije koji je bio najbolji na tom prvenstvu igrala ~etiri igra~a iz Sarajeva.“ Mirsad Fazlagi} je bio kapiten, Vahidin Musemi}, Ivica Osim. I pokojni Bo{ko Anti}. “Bo{ka svi nekako zaboravljaju. A bio je vaàn.“ Jedan od jugoslovenskih heroja danas ìvi mirnim ìvotom u Sarajevu. “Povukao sam se iz sporta, imam osmero unu~adi, uìvam“, kaè Spenser.

D@AJI] I MUSEMI] Nogometni hroni~ari zapisat }e godinama kasnije kako je studente iz revolucionarnog zanosa samo reprezentacija mogla skloniti sa ulica. Jugoslavija je u polufinalu Evropskog prvenstva igrala sa svjetskim prvakom. Sa Englezima. Selektor Rajko Miti} i trener Branko Stankovi} izveli su tim u sastavu: Panteli}, Fazlagi}, Damjanovi}, Pavlovi}, Paunovi}, Holcer, Petkovi}, Trivi}, Musemi}, Osim, D`aji}. Na`alost, Ivica Osim se povrijedio na samom po~etku i statirao na desnom krilu, pravila tada nisu dozvoljavala zamjenu igra~a. Dvije godine ranije Englezi su osvojili svoj prvi i vjerovatno posljednji naslov prvaka svijeta. Ali te 1968. su prvi put u historiji izgubili od Njema~ke. Engleska selektora sir Alfa Ramseya do tada nije u inozemstvu izgubila ~etiri godine zaredom. Engleski novinari su o~ekivali finale u Rimu. Jugoslavija je ~ekala u Firenci i Englezi su, kako je pisalo u tada{njim novinama, “imali generalni dojam kako }e pobijediti 2-0”. Prevarili su se. Jugoslavija im je dopustila tek nekoliko prilika, Alan Ball je spavao u ofsajdu,

“Glavne uloge u najboljim i najgorim utakmicama Jugoslavije na evropskim prvenstvima imali su nogometa{i iz BiH“ 56

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Sport Hasic:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:04

Page 57

OD ANTI]A DO SU[I]A FIRENCA, JUNI 1968. Vahidin Vahidin Musemi} Musemi} slavi slavi pobjedu pobjedu protiv protiv Engleza Engleza

poku{avali su tek Bobby Moore, Peters i Mullery. A onda je na scenu stupio Dragan Dàji} i poslao loptu iza Gordona Banksa. “Znali smo sve o Englezima, respektovali smo ih, ali ih se nismo nimalo bojali“, sje}a se Musemi}. “Nisu samo Englezi u pitanju, pobje|ivali smo i ostale velikane. Pobijedili bismo i Italiju da nije bilo kra|e. Bili smo mala dràva u odnosu na velesilu Italiju, koja je bila doma}in. Bili smo bolji od Italijana. Ali je bilo nepojmljivo da mi postanemo prvaci Evrope i to u Rimu.“ Mullery je odgovorio ko zna kojim nasrtajem na Dobrivoja Trivi}a. Igra~ Tottenhama trebao je biti prvi Englez u historiji koji je isklju~en na me|unarodnim utakmicama. Sve {to su mogli napraviti. Jugoslavija je oti{la u Rim. Prva finalna utakmica sa Italijanima. Dàji}u je nedostajalo malo da postane heroj turnira. No, njegov gol poni{tio je Angelo Domenghini. Uni{tio nas je, i to zaista nije bio izgovor za poraz, {vicarski sudija Gottfried Dienst. Priliku utakmice imao je Jovan Kule A}imovi}, koji je za finale stigao iz Beograda kao zamjena za Osima. Poslao je loptu ispod Dina Zoffa. Ona se {etala gol linjom, Musemi} je uklizao. I zakasnio. Umjesto lopte, Vahidin se koprcao 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

u mreì. Dva dana kasnije igrana je nova utakmica. Gigi Riva, Pietro Anastasi i pobjeda Italije od 2-0. Tada nije bilo penala nakon produètaka. “Bilo je nepojmljivo, igrali smo veli~anstven nogomet“, sje}a se Musemi}. “Ali u toj drugoj utakmici nismo imali {anse. Imali smo ~etiri povrije|ena igra~a, bili smo preumorni. Igrali smo tri velike utakmice u sedam dana. Italijani su imali pet svjeìh igra~a, vi{e dana za odmor. To nismo mogli podnijeti.“

PANENKA I ^ORBA

MIRSAD FAZLAGI] Kapiten jugoslovenske reprezentacije

Osam godina kasnije, zahvalju}i tome {to je bila organizator, Jugoslavija je igrala Euro u Beogradu i Zagrebu. Euro koje }e ostati upam}eno po Čehu Antoninu Panenki i njegovom ~uvenom udarcu s penala koji se i danas tako zove. Pamtit }e se i po polufinalu Jugoslovena sa Nijemcima koje je Jugoslavija izgubila 4-2 iako je vodila 2-0. Mnogi }e kazati kako je to bilo najbolje poluvrijeme koje je Jugoslavija ikada odigrala. I da je, umjesto selektora Ante Mladini}a, na klupi bio Tomislav Ivi}, tvrde da bi Jugoslavija bila prvak Evrope. Pamtit }e se i po tome da je za Jugoslaviju igralo “pola Vele`a”. Osim pokojnog Josipa Katalinskog, igrali su, dakle, D`emal Čorba 57

Sport Hasic:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:04

Page 58

PRO[LOST KAO UTJEHA VELIKANI VELIKANI FRANCUSKOG FRANCUSKOG NOGOMETA NOGOMETA Safet Safet Su{i} Su{i} ii Michel Michel Platini Platini

DANI PONOSA I SLAVE Ivica Osim i Vahidin Musemi} sa suigra~ima tokom Eura u Italiji 1968. godine

Hadìabdi}, Franjo Vladi}, Enver Mari}, Boro Primorac. I Vahid Halilhodì}. Na Euru 1980. Jugoslavija nije igrala. A onda je do{la 1984. godina. Olimpijada u Sarajevu. I krik pokojnog komentatora Mladena Deli}a nakon gola Ljubomira Radanovi}a Bugarima u Splitu koji je Jugoslaviju odveo na Euro u Francusku. Mo`da je bilo bolje da nije. Jer je to bio najgori Euro koji je Jugoslavija ikada odigrala. Ujedno i posljednji. Jer u junu 1992. godine takozvana Jugoslavija vra}ena je avionom iz [vedske, nakon {to su Srbiji, 30. maja 1992. godine, uvedene sankcije. Vratimo se, ipak, u 1984. godinu. Nakon “Ljudi moji, pa je li to mogu}e! Ludnica, {ta je ovo?!”, selektor Todor Veselinovi} vodio je dvojicu golmana i osamnaestoricu igra~a. Ki~mu tima opet su ~inili nogometa{i iz BiH. Mirsad Balji}, Safet Su{i}, Mehmed Ba`darevi}, Faruk Hadìbegi}. I Sulejman Halilovi}, rodom iz Odàka. “Lo{e je po~elo, lo{e je i zavr{ilo“, pri~a nam Safet

EURO EURO U U JUGOSLAVIJI JUGOSLAVIJI

Vahid Vahid Halilhod`i} Halilhod`i}

BO[KO BO[KO S ]O[KA

Bo{ko Bo{ko Anti}, Anti}, legendarni legendarni igra~ igra~ ii trener trener Sarajeva Sarajeva

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Sport Hasic:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

2:05

Page 59

OD ANTI]A DO SU[I]A

REAGIRANJA Zvonimir Juki} - Uredni{tvu

Nisam nikada bilo kome iz vašeg lista dao bilo kakvu izjavu ili bio izvor informacija koje ste objavili (“Jerko Lijanovi} odbio Lagumd`ijinu ponudu da preuzme federalno Ministarstvo industrije, Kom{i} odbio smjenu Branimira Juki}a”, SB, br. 813)

MOSTARSKI MOSTARSKI BRONSON BRONSON

Enver Enver Mari} Mari} uu dresu dresu jugoslovenske jugoslovenske reprezentacije reprezentacije

D@IMI D@IMI ^ORBA ^ORBA

Dèmal Dèmal Hadìabdi} Hadìabdi}

Su{i}, danas selektor nogometne reprezentacije BiH. Po imenima, Jugoslavija imala dobru reprezentaciju. “Nije to bila velika ekipa“, kazat }e, pak, Su{i}. “Ako ni{ta, nije nam se smio desiti sramotan poraz protiv Danske.“ Sve je u Francuskoj i{lo naopako. Umjesto da se spremaju za utakmice, reperezentativci su provodili no}i pla{e}i suigra~e ogrnuti ~ar{afima, glume}i duhove. Poma`u}i Ivanu Gudelju, umro je doktor reprezentacije Milenovi}, tokom utakmice s Francuzima. Po~elo je porazom od Belgije 2-0. Toza Veselinovi} je mislio da je Tomislav Ivkovi}, nakon Belgijanaca, bolje rje{enje na golu od Zorana Simovi}a. I onda 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

su nam Danci, koji su prvi put ikada igrali na Euru, spra{ili pet komada. I danas je u sje}anju ìva crno-bijela slika iz rahmetli Ve~ernjih novina. Ivkovi} sjedi na travi, u mreì iza njega pet lopti. “Dali su nam gol svaki put kad bi pre{li centar”, sje}a se Su{i}. “Ne znam {ta se desilo, ni danas to ne mogu objasniti“, kaè Pape. “Pred po~etak Eura igrali smo dvije prijateljske utakmice, jednu u Portugalu, drugu u [paniji. Pobijedili smo te utakmice. Odemo na Euro, izgubimo sva tri me~a. A [panija do|e do finala.“ Dobro, kad ve} ne}e Su{i}, moramo mi to napomenuti. Jugoslavija je oti{la u Francusku osokoljena upravo njegovim maestralnim igrama protiv Ma|arske u Subotici (2:1), te na kratkoj turneji po Iberijskom poluotoku, pobjedama protiv Portugala (3:2) i [panije (1:0). Posljednja utakmica Jugoslavije na evropskim prvenstvima bila je i najbolja na turniru. No, i tu su izgubili. Zahvaljuju}i hat tricku Michela Platinija, koji }e te i naredne godine biti najbolji igra~ Evrope. Platini je dao devet golova na prvenstvu, tri, dakle, Jugoslaviji za koju su poga|ali Milo{ [esti} i Dragan Stojkovi}. Iz penala. “Bila je to na{a najbolja utakmica, mo`da smo i mogli dobiti da nismo previ{e proma{ivali“, kazat }e Su{i}. “Kao i obi~no, kada ljudi o~ekuju puno, dobiju najmanje. Znam da tih dana nisam uop}e ~itao novine. Pisalo se sva{ta. Od tada vi{e nisam ni igrao za reprezentaciju, sve do kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.“ Neka ostane zapisan i sastav ekipe koja je oti{la na Euro sa najavom osvajanja naslova prvaka Evrope. A vratila se ponièna i poraèna. Zoran Simovi}, Branko Milju{, Nenad Stojkovi}, Ivan Gudelj, Velimir Zajec, Ljubomir Radanovi}, Zlatko Vujovi}, Dragan Stojkovi}, Safet Su{i}, Mehmed Ba`darevi}, Milo{ [esti}. Te jo{ kao zamjene Stjepan Deveri} i Sre~ko Katanec.

Iz teksta novinarke Suzane Mijatovi} u kojem se spominje moje ime stje~e se dojam da sam ja ispri~ao informacije koje su tamo objavljene. Molim Vas da u narednom broju Slobodne Bosne, ali i na va{em web-portalu, objavite da ja nisam nikada bilo kome iz Va{eg lista ne{to ovako kazao ili dao bilo kakvu izjavu. Ujedno odgovorno tvrdim da nikada nisam ne{to tako kazao bilo kome te konstatacija “ako je vjerovati pri~ima izvr{nog direktora Zvonimira Juki}a“ u osnovi je la`na. Molim Vas da ovu informaciju objavite {to je mogu}e prije. Zvonimir Juki}

Film:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:07

Page 60

DRAMA I KOMEDIJA JAZ SE KLI^EM SLOBO Svoj rediteljski prvjenac Slobodan Maksimovi} (u sredini) snimao je tokom maja i juna pro{le godine

Sarajlija SLOBODAN MAKSIMOVIĆ, nekada uspješni student na Akademiji za pozorište, radio, film i TV u Ljubljani, snimio je svoj dugometražni prvjenac HVALA ZA SUNDERLAND; ovaj film nećemo gledati na predstojećem “Sarajevo Film Festivalu”, ali mu zato predviđamo dug festivalski život i mnogo publike u kinima

HVALA MU ZA SUNDERLAND Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: RTV SLOVENIJE, @IGA GA[PERIN, MILUTIN STOJ^EVI]

elektori Sarajevo Film Festivala i ove }e, kao i svih prethodnih godina, u svoj program sigurno uvrstiti neke nove kumove, casablance, odiseje, mostove na rijeci

kwai i pobune na brodu bounty, pa im je prvi dugometra`ni igrani film Slobodana Maksimovi}a, koji se zove Hvala za Sunderland, ba{ onako bezveze. No, neka oni i dalje “teraju po svome”, mo`da su i u pravu. Ali, i mi smo, ako ka`emo da je ovaj Sarajlija, koji je ve} skoro dvanaest godina nastanjen u Ljubljani, snimio odli~an rediteljski prvjenac!

Hvala za Sunderland traje devedeset minuta: u osamdeset gledamo te{ku obiteljsku i socijalnu dramu, a onda furiozno ulije}emo u istinsku komediju, u samom fini{u i sa prefiksom - urnebesno.

PRIRODNI PROCES Pa smo, ipak, sretni {to ne}emo patiti za sudbinama glavnih likova, ve} }emo u rahatluku nazvati Maksimovi}a i upitati ga da li je u nekim prvim koracima pisanja scenarija uop{te znao da }e film tako zavr{iti? A, zavr{ava majstorski: “Hvala na komplimentu. Imao sam viziju u kom smjeru treba i}i pri~a. Htio sam da nakon {to publika pogleda film, iz dvorane iza|e sa optimisti~nijim pogledom na stvarnost, ali da kraj filma ipak ne bude klasi~ni happyend. Kraj koji ste vi vidjeli djelo je prirodnog procesa popravljanja scenarija. I, svako ima pravo na svoje mi{ljenje i ukus. Ja to po{tujem. Dakle, moj film na SFF-u ne}e biti prikazan. Kada saznamo gdje }e biti premijera, obavijesti}emo vas”, ka`e Slobodan Maksimovi}. A, evo i sinopsisa, kojeg ste ve} imali priliku negdje pro~itati. Slovenija danas. Johan (44), radnik u fabrici, sanja o dostojnom `ivotu za sebe i svoju porodicu. Najbolji prijatelj Janez ga upoznaje sa Zlatkom koji ne vadi bluetouth iz uha i SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Film:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:07

Page 61

PRVI SMO POGLEDALI SLOBODANOV FILMSKI DEBI SLOBO DO[AO TOBE

Eh, da nije bilo koncerta “Rage Against the Machinea” u Ljubljani

nude mu brzu zaradu, bolje radno mjesto i povi{icu. Johan oplja~ka nepokretnu punicu koja navija za Manchester United i njegov ìvot kre}e nizbrdo. Napu{ta ga èna, umjesto povi{ice dobija otkaz a novac koji je preko prevaranta Zlatka uloìo u azijske dionice, zavr{ava kod nenadarene pjeva~ice Viktorije. Johanu ne ide ni{ta od ruke pa ~ak ni poku{aj da se ubije. Janez ga pronalazi u o~ajnom stanju i spa{ava mu ìvot. U bolnici se ponovo susre}e sa suprugom Sabinom, Sunderland pobje|uje Manchester United, punica Magda je u Brazilu, Viktorija je izdala CD a Zlatko je dobio ono {to zasluùje... Upravo tog koji je dobio ono {to zasluùje, sitnog kriminalca, kamatara i zelena{a kratkog formata, Zlatka Novaka, igra Branko \uri}. “Na

Slobodan Maksimovi} ro|en je u Sarajevu 1975., radio je na NTV 99, potom na eFM radiju, te na TV OBN-u. Po~etkom 2000. odlazi u Ljubljanu, na koncert grupe Rage Against the Machine, kada u Hali Tivoli upoznaje svoju sada{nju suprugu Simonu. No, morao je natrag, u svoj glavni grad. Pa je, onako hud, traìo turisti~ku vizu za Sloveniju na dvanaest mjeseci i, moète li vjerovati, dobio ju je. I to bez problema. Tako da je Slobodan turista u Sloveniji ve} jedanaest i po godina. Fenomen! Na Odsjek za filmsku i TV reìju Akademije za pozori{te, radio, film i TV u Ljubljani upisuje se 2003. godine. Njegov prvi studentski kratki igrani film 1/2 prikazan je na 60. filmskom festivalu u Cann-

setu je \uro veliki profesionalac i veliko je zadovoljstvo raditi sa njim. A najbolje je da njega pitate kako mu je bilo raditi sa mnom.” Jest’, da ga je uhvatiti. Trenutno je na nekom snimanju u Italiji. A kako je, zapravo, nastajao film Hvala za Sunderland, koji je to bio temelj nakon ~ijeg je postavljanja sve krenulo “uzbrdo”? “Inicijalna kapisla ili ideja koja je prouzrokovala pisanje scenarija, bio je naslov teksta u jednim besplatnim slovena~kim dnevnim novinama. Imala sam napornu sedmicu, bile su rije~i neke petominutne estradne zvijezde. Njena naporna

esu, u sekciji Tous Les Cinemas Du Monde. Taj i jo{ jedan njegov kratkometra`ni igrani film: AgapE, prikazani su na vi{e od trideset me|unarodnih festivala u takmi~arskoj selekciji, a osvojili su ~etrnaest me|unarodnih nagrada.

MALO SLOVENAC VI[E BOSANAC Slobodan Maksimovi} do sada je snimio dva kratkometra`na i jedan “dugi” igrani film

sedmica sa~injavala se od odlazaka na snimanje spota, {etanja psa, odlaska na fitnes i tome sli~no. Pomislio sam, kakva li je tek sedmica nekog radnika koji mukotrpno zara|uje svoj hljeb i ima, zaista, napornu sedmicu? Uglavnom, da ne ulazimo u dublju analizu socijalnog problema, svako ima svoje kriterije za te{ko i lagano. Dakle, taj naslov bio je povod za pisanje scenarija”, obja{njava Maksimovi}.

MANJE PARA, VI[E SLOBODNIH @ENA U ovom filmu trebalo bi, naprosto, biti i ne{to autobiografsko. Dobro, Slobodan je

BOSANCI NA SETU Almir \ikoli (lijevo, u sredini) bio je direktor fotografije na Sunderlandu; pjeva~ Nermin Pu{kar (desno), prvi put na filmu

Slobodan Maksimovi}: “Slovenci su se uvjerili da s nama Sarajlijama nema zajebancije“ 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Film:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:07

Page 62

DRAMA I KOMEDIJA oènjen, ali vjerujemo da nije oplja~kao punicu, me|utim, mo`da je gledao tekmu u kojoj je Sunderland pobijedio Manchester United: “Ko kaè da nisam oplja~kao punicu? Hahaha... Ima naravno i autobiografskog, ali nisam iskori{tavao svoj lik, ve} sam koristio svoja iskustva gledaju}i svijet oko sebe. Poznajem dosta takvih likova, kojima jednostavno ne ide ni{ta od ruke. A i tekmu sam gledao, ali tada je film ve} bio smontiran.” No, za{to Sunderland, a ne Fulham, Bolton ili Birmingham? “Super pitanje. Trebala mi je ekipa za koju }u biti siguran da ne}e ispasti a ne}e ni biti prvak. Ispo~etka je to bio Tottenham, ali troje glavnih aktera, koji su direktno spominjali fudbal, nisu imali blage veze sa fudbalom. Glavni glumac se mu~io da zapamti Tottenham i onda sam na snimanju promijenio ime kluba u Sunderland . A zanimljivo je i to da je prije nekoliko godina grad Sunderland bio najve}e mjesto u Evropi bez kino dvorane”, veli na{ reditelj. Koliku ulogu u njegovom ìvotu “igraju” fudbal i kladionica, jer je rasplet filma vezan upravo za ta dva fragmenta na{ih ìvota, pitamo sagovornika Slobodne Bosne: “Naprosto, oboàvam fudbal! Drame koje se znaju de{avati u pojedinim utakmicama te{ko je i izmisliti, a kamoli napisati. Na drugoj strani, kladionice me uop{te ne zanimaju, jer mislim da one ubijaju svu dra` sportskog nadmetanja. Primijetili ste da smo u filmu koristili utakmicu finala Lige prvaka iz 1999., kada je Manchester United u samo dvije minute preokrenuo rezultat i bacio Bayern na koljena. I to u trenutku kada su mnogi mislili da je to jednostavno nemogu}e. Tu se krije i poruka filma Hvala za Sunderland. Kada mislite da vam u ìvotu ide lo{e i kada pomislite da nema vi{e vremena da preokrenete ìvot u svoju korist, sjetite se da postoji i ‘sudijsko vrijeme‘.” Njegov glavni junak Johan ima probleme kao i bilo ko u dràvi u kojoj je Slobodan ro|en: dobija otkaz, nasjeda na folove sitnih kriminalaca, kokuz je, a nije nebitno ni {to ga èna ostavlja. Valjda su to i svakodnevni problemi ve}ine Slovenaca, tje{imo se. “Pa jesu, i zbog trenutne krize sve je vi{e takvih ljudi u Sloveniji. Ali, moramo na svijet gledati sa pozitivne strane. Manje para, vi{e slobodnih èna”, tvrdi Slobodan.

KAO RIMSKA DOSKO^ICA Prvo je Maksimovi} napisao scenarij za kratkometra`ni igrani film i poslao ga na adresu RTV Slovenije: “Nakon nekoliko mjeseci, ili ~ak godinu dana, pozvali su me i rekli mi da im se dopada scenarij. Ali me i pitali da li bih mogao napisati du`u verziju, za pedesetominutni film. Potrudio 62

PRIJATELJI STARI, GDJE STE

Slobina je uvijek zadnja! Pored Maksimovi}a, koji je napisao scenarij i po njemu reìrao film Hvala za Sunderland, i Branka \uri}a, koji igra jednu od uloga, u realizaciji ovog filma sudjelovala su jo{ dvojica Sarajlija: muziku je napisao Nedim Babovi}, a direktor fotografije je Almir \ikoli. “Muziku za film je, dakle, radio Nedim Babovi} i saradnja s njim je bila perfektna. Ali, tri pjesme, koje se direktno izvode i pjevaju u filmu, djelo su Nermina Pu{kara, i sa njim je bilo veliko zadovoljstvo sara|ivati. Pu{ko se ~ak i prvi put pojavljuje na filmu”, govori Slobodan Maksimovi}. \ikoli i Maksimovi}, pak, veliki su prijatelji. No, s takvim je najteè. Traè prijatelji od tebe da radi{ koliko i oni na svom projektu, a mogu ti re}i i {ta god ho}e i poèle a da se ti ne naljuti{. “Slobina je na setu bila zadnja. Jer,

ipak, mi zavr{imo posao i odemo, a on ostaje i sa uspjehom i sa neuspjehom filma. Uvijek sam maksimalno angaòvan i poku{avam da se udubim u mozak reditelja kako bih shvatio {ta on èli. Slobo i ja se privatno druìmo, i meni je nekako bilo lak{e raditi. Mo`da i zato {to imamo sli~ne karaktere, osje}anja i interesovanja. Zadovoljan sam kvalitetom filma, mada uvijek smatram da moè bolje. Slobi sam zahvalan zato {to me pozvao da budem direktor fotografije na njegovom filmu, u konkurenciji, mislim, dvadeset i pet snimatelja na Televiziji Slovenije”, kaè nam \ikoli. Ne bi, zaista, bilo korektno zaboraviti slovena~ku gluma~ku ekipu: Gregora Bakovi~a, u izvrsnoj ulozi Johana, potom Jerneja Kuntnera, Tanju Ribi~, Primoà Petkov{eka i debitanticu Evu Derganc.

IZ “BOMBAJ [TAMPE” NA FILM Glumac Branko \uri} i autor muzike za film Hvala za Sunderland Nedim Babovi}

sam se, svidjelo im se, snimismo ga. Kao neka rimska dosko~ica: Potrudih, svidjeh, snimih. Snimali smo ga dvadeset i devet dana. A onda su producenti skontali da bi to ipak mogao biti dugometra`ni igrani film. Vidjeli su, ustvari, da s nama nema zajebancije, pa su zagalamili: Snimajte, mislim da imamo film!” Interesuje nas i kakvo je danas slovena~ko dru{tvo, u tom, da tako kaèmo, filmskom kontekstu. Reditelja Damjana Kozolea su èstoko napadali zbog Slovenke, filma o prostitutki, ~ak su mu napisali da je ènomrzac. Slobodan }e i dobro pro}i

ako mu napi{u da je metalostrugaromrzac, na osnovu zanimanja njegovog glavnog junaka: “Vidje}emo, ovo mi je prvi film, nadam se ne i posljednji.” Kada pogledate njegov film, vjerujemo da }ete se i vi, po{tovani ~itaoci, ponadati da mu to nije posljednji film. Ne d’o Bog. Naravno, ne}emo propustiti priliku da Maksimovi}a pitamo i koliko je ko{tao Sunderland: “Hvala za Sunderland je ko{tao vrtoglavih 150 miliona dolara, a planiramo da samo u prvoj sedmici prikazivanja povratimo ulo`ena sredstva. Zaista ne znam, to je pitanje za produkciju.” SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:46

Page 8

Izlozba:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:04

Page 64

PUTUJU]I “MIRAZ”

Pet sarajevskih umjetnica - ALMA SULJEVIĆ, DANICA DAKIĆ, GORDANA ANÐELIĆ-GALIĆ, MAJA BAJEVIĆ i ŠEJLA KAMERIĆ, svoje radove nakon Ljubljane predstavljaju publici u Trstu u okviru izložbe “MIRAZ“, koja je dio projekta “Žensko naslijeđe - doprinos jednakosti u kulturi“

KUĆNO NASLIJEÐE I ŽIVOTNO ISKUSTVO Pi{e: MAJA RADEVI]

arajevske umjetnice Alma Suljevi}, Danica Daki}, Gordana An|eli}-Gali}, Maja Bajevi} i [ejla Kameri}, zajedno sa svojim kolegicama iz Beograda, Zagreba i Ljubljane, sudjeluju na izlo`bi Miraz, koja }e od 14. juna biti otvorena u Galeriji “Trieste Contemporanea“ u Trstu. Rije~ je o postavci koja je dio projekta @ensko naslije|e - doprinos jednakosti u kulturi, ~iji je nosilac Centar za ènske studije iz Zagreba, a partnerske organizacije u ovom projektu su Centar za ènske studije i @ene u crnom iz Beograda, Srpski kulturni centar “Danilo Ki{“ iz Ljubljane, Casa Internazionale delle donne iz Trsta i Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva (SCCA). Upravo je SCCA koncipirao ovu izlo`bu, a kustosica je Dunja Blaèvi}.

JEDINO [TO MO@EMO BIRATI Cilj izlo`be Miraz je uspostaviti kreativni dijalog izme|u autorica/autora iz centara biv{e Jugoslavije koji dijele zajedni~ko historijsko naslije|e i rade na sli~noj umjetni~koj, rodnoj i dru{tvenoj platformi. Pojam “miraz“ vezan je za patrijarhalnu tradiciju i kulturu u kojoj su mjesto i poloàj ène u porodici i dru{tvu jasno definirani. Me|utim, u ovom kontekstu miraz je upotrijebljen kao licentia poetica on simboli~no ozna~ava odnos li~nog naslije|a, onoga {to se nosi/iznosi “iz ku}e“ i onoga {to se sti~e i oblikuje kao proìvljeno ìvotno iskustvo, ili kao vlastiti odabir ljudskih, dru{tvenih, historijskih i/ili specifi ~no ènskih vrijednosti. U polju vizuelne umjetnosti izlo`ba Miraz otvara prostor za samoidentifikaciju i za dru{tveno odgovoran, angaìran politi~ki diskurs. “Namjera mi je bila predstaviti rad umjetnika i umjetnica koji dijele zajedni~ko naslije|e, pa otuda i sam naziv izlo`be“, kaè Dunja Blaèvi}. “Taj individualni 64

@ENSKO @ENSKO NASLIJE\E NASLIJE\E

Rad Rad [ejle [ejle Kameri} Kameri} Sorrow Sorrow do do sada sada je je izlagan izlagan uu brojnim brojnim svjetskim svjetskim galerijama galerijama ii muzejima muzejima

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Izlozba:TEKST osnova.qxd

13.6.2012

23:05

Page 65

BH. UMJETNICE U TRSTU Rad Rad Maje Maje Bajevi} Bajevi}

Rad Danice Daki}

Alma Suljevi}

Instalacija Gordane An|eli}-Gali}

miraz koji svako od nas nosi sa sobom je mo`da jedino {to mo`emo da biramo u `ivotu — to je na{a vlastita tradicija, duhovne i intelektualne vrijednosti. A druga dimenzija izlo`be odnosi se na zajedni~ko iskustvo kroz koje smo svi pro{li tokom devedesetih godina pro{log stolje}a.“

medija. Za to je vjerovatno “zaslu`an“ i sam koncept postavke, koji je veoma zanimljiv i neobi~an - naime, svi posjetioci ove izlo`be imaju priliku da neka od djela

DJELA “ZA PONIJETI“ Jezgro izlo`be ~ine radovi pomenutih pet umjetnica iz Sarajeva, a njima se pridruùju Darinka Pop-Miti} (Beograd), Dejan Habicht (Ljubljana), Kristina Leko (Zagreb), Marjetica Potr~ (Ljubljana), Milica Tomi} (Beograd), Renata Poljak (Zagreb), Sanja Ivekovi} (Zagreb), grupa [kart (Beograd) i Tanja Laèti} (Ljubljana). Tokom ove godine izlo`ba Miraz putuje u gradove u kojima djeluju organizacije koje u~estvuju u projektu. Tako je 17. aprila prvi put predstavljena publici u Ljubljani, u novootvorenom Muzeju savremene umjetnosti Metelkova. Prema rije~ima Dunje Blaèvi}, ljubljanska izlo`ba ve} je trebala biti zatvorena, ali zbog velikog interesovanja tamo{nje javnosti organizatori su odlu~ili da }e ostati otvorena do daljnjeg. Postavka je i uo~i otvaranja u Trstu privukla pa`nju italija nske javnosti i 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

KUSTOSICA DUNJA BLA@EVI] Neobi~an koncept i interakcija s publikom

koja im se najvi{e svide ponesu ku}i sa sobom. “@eljeli smo napraviti ne{to {to nije klasi~nog formata i da pri tome imamo interakciju s publikom, tako da smo napravili printove - velike plakate radova sedam umjetnica i umjetnika, koji su postavljeni na podu na paletama i svako ko posjeti izlo`bu moè ih ponijeti sa sobom. Pored printova, tu su tako|er i video-radovi sedam autora. To je taj na{ poklon, odnosno miraz koji predajemo dalje...“, obja{njava Dunja Blaèvi}. Galerija “Trieste Contemporanea“ u centru Trsta djeluje na internacionalnom planu, a ve} ranije je postojala saradnja sa Centrom za savremenu umjetnost iz Sarajeva s obzirom da dvije institucije dijele sli~nu programsku platformu - istraìvanje savremenih fenomena umjetnosti, isti~e Blaèvi}eva. A nakon Trsta, gdje }e izlo`ba biti otvorena naredne dvije sedmice, Miraz }e u septembru ove godine putovati u Beograd, a krajem oktobra postavku }e vidjeti i zagreba~ka publika. Zavr{na izlo`ba bit }e odràna krajem godine u Sarajevu, u prisustvu svih ~etrnaest umjetnica i umjetnika, najavljuje Dunja Blaèvi}. Projekat je podràla i Evropska unija. 65

Bruce:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:34

Page 66

THE BOSS PREDSJEDNIK BRUCE Najzna~ajniji ameri~ki muzi~ar dana{njice

BOSSOVA

POSVETA (I) BOSNI 66

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Bruce:TEKST osnova.qxd

14.6.2012

0:34

Page 67

O SMRTI NA[IH GRADOVA

BRUCE SPRINGSTEEN (63), najznačajniji živi američki muzičar, nalazi se ovih dana u Evropi na turneji kojom promovira svoj posljednji album WRECKING BALL; novinar londonskog Guardiana ED VULLIAMY piše o tome zašto je Springsteen jedan od posljednjih koji podsjeća na to koliko i kako ekonomska kriza, bankarska i kapitalistička pohlepa uništavaju pojedince i cijelo društvo Pi{e: ED VULLIAMY

od punim mjesecom iznad Olimpijskog stadiona u Rimu, u ljeto 1993. godine, Bruce Springsteen je napravio pauzu, uzimaju}i daha da otpjeva svoju Darkness on the Edge of Town. Odmarao sam nakon povratka sa linija u Bosni, na suprotnoj strani Jadranskog mora. “@elim posvetiti ovu pjesmu narodu Bosne i Hercegovine”, kazao je zadihani Bruce. Gomila, barem oni koji su ~uli {ta je rekao, bila je zbunjena. Ovdje u Italiji, posveta Bosni? Pro{le nedjelje u Berlinu napravio

kraljice s ostalim servilnim podanicima. Mick Jagger je pokazao znakove strogosti kada je odbio pjevati serenadu lopovima u Davosu. No àr s kojim je to radio gasio se brzo na velikim binama. Preko Irskog mora, U2 trguje sa Sunday Bloody Sunday nakon {to su napravili veliki skandal sa izbjegavanjem pla}anja poreza a kada je grupa demonstranata planirala postaviti balon s porukama prkosa na Glastonbury festivalu, grubo su odstranjeni. [to je dovelo do toga da se upitamo, ako se ne moè protestirati na Glastonburyju, gdje se onda, dovraga, uop}e moè? Ameri~ki velikani su malo kompleksniji. U one koji su zaboravili svoje ciljeve ne moèmo ubrojiti Boba Dylana. On je inspirirao

Martin Simpson, Martin Carthy i nihova mala, posve}ena grupa sljedbenika. U Irskoj to je nekolicina folk pobunjenika. Poslu{ajte samo England Loves A Poor Boy od Lizzie Nunnery. Da, tu je i Tom Morello iz Rage Against the Machine, sada{nji The Night Watchman, koji pjeva o u~iteljima u {trajku. Postao je “~uvar“ nakon {to se njegov band slomio u patriotskom tsunamiju poslije 11. septembra, kada je ve}ina njihovih pjesama bila na crnoj listi ameri~kih stanica. Njegov odgovor bila je serija `ivih nastupa nezapam}enih u modernoj Americi. Posebice kada su izvodili The Ghoast of Tom Joad, sa ~ovjekom koji ju je i napisao. Dakle, Springsteenom. Svi ostali mogu stati na jednu stranu, a Springsteen na drugu. Niko od njih nije proveo 40 godina pjevaju}i na stadionima {irom svijeta. Njegovi nastupi prepuni adrenalina protkani su ameri~kim na~inom `ivota, ali potkopavaju kapitalisti~ki fundament u korist onoga {to on naziva “pravom“ Amerikom — radni~kom klasom, militantima, uli~nom pame}u, tvrdom, romanti~nom, nomadskom ali sa korijenima; sve je to skupljeno u jednu od epskih rock opera koje traju ~etiri desetlje}a. Springsteen to radi jer vjeruje o ono {to govori i zato {to je lak{e biti ameri~ki nego britanski ljevi~ar. Springsteen je svoje ime izgradio dijelom

“Za{to je, zapravo, va`an Bruce Springsteen?“ je istu stvar, ali je poruka ovoga puta, kao njegov novi album, Wrecking Ball , druga~ija, ovaj put pri~a o razorenim gospodarstvima i `ivotima koje uni{tavaju banke. Bruce je digao glas protiv pohlepnih lopova, govore}i s pozornice kako je puno ljudi u Americi izgubilo svoja radna mjesta, da su u Americi i Berlinu tako|er te{ka vremena.

ZA[TO SAMO SPRINGSTEEN? Idu}eg mjeseca The Boss dolazi u London, koncert pada na Dan Bastilje, samo sedam dana prije po~etka agresivno promoviranih korporativnih Olimpijskih igara. To je dan kada se tako|er obiljeàva godi{njica ro|enja Woodyja Guthrija, oca ameri~kog folk protesta. Za{to svi mi koji volimo Springsteenovu muziku nestrpljivo ~ekamo tu no}? S druge strane, za{to nam je to uop}e va`no? Za{to uvijek samo Springsteen? Malo je anglo-ameri~kih rok superzvijezda koje su se zadràle na Brusovom nivou svih ovih godina. A brz pregled njihovih imena pokazuje kako ih je malo zadràlo posve}enost stvarima koje su im nekada bile va`ne. Ko~operni Paul McCartney obiljeàva jubilej britanske 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

generacije, no sada je na drugoj planeti, iako je njegova Ballad of a Thin Man imala velikog efekta tokom rata u Iraku 2003. godine. Neil Young, autor iz Ohaja, bio je nekada na barikadama bune}i se nakon {to su policajci ubili ~etiri studenta koji su protestirali. No, kasnije se, tokom ‘80-ih, pridru`io pokretu koji je podupirao tada{njeg predsjednika Reagana. Ipak, vratio se sa albumom u kojem je upozoravao na izazove rata u Iraku. Pola njegove publike bio je odu{evljeno, polovica ga je ispra}ala sa scene sa zvi`ducima. Neki }e re}i kako je i Sting svemu ovome dodao brigu o pra{umama i tantri~kom seksu. I da Jarvis Cocker brine o topljenju ledenjaka. Pa {ta? Stvar je u bankama, lopovima, pera~ima novca zara|enog drogom, trgovinom oru`jem i poreskim prevarama. Nova globalna diktatura milijardera koja je “donijela smrt u moj rodni grad“, kako to Bruce pjeva u Death to My Hometown. Ko }e pjevati o njima?

BRUCEOVA PRAVA AMERIKA Postoji nekolicina ~asnih i Ujedinjenom Kraljevstvu. Dick Gaughan, Chris Wood,

zato {to se usprotivio privatiziranju Born in the USA od strane Reaganove administracije; ironija je bila u tome {to je ona tada{njem predsjedniku bila suvi{ne nerazgovijetna da joj shvati pravo zna~enje. No, stvar nije samo u Reaganu. On je toliko popularan da je Chris Christie, nedavno izabrani republikanski guverner njegove dràve New Jersey, traìo da mu svira na inauguracijskom balu. Springsteen je odbio. Neki }e kazati kako je i Springsteen milioner sa ogromnim ran~em. Da radni~ka klasa za koju se on zalaè uglavnom glasa za Republikance iako to nije ta~no jer je u industrijskim dijelovima Ohaja, Penns ylvanije i Michigana u kojima je Springsteen svirao pobijedio Barack Obama. Va`no je ono {to on radi. A on to ~ini sa albumom koji je broj 1 na Billboardovoj ljestvici, koji ima pet zvjezdica kritike u magazinu Rolling Stones. Sa stihovima poput ovog: “Yeah, pjevaj jako i pjevaj dobro / Po{alji barone plja~ke ravno u pakao / Pohlepne lopove koji su do{li jesti meso svakome na koga nai|u / îji su zlo~ini zasada neka`njeni / Hodaj slobodan kona~no ulicom/. 67

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

13.6.2012

20:34

Page 68

KNJIGA MJESECA Duhovit roman o tragikomi~noj sudbini bosanske `ene odgovara na pitanje za{to je opravdano udavati se sedam puta

Čudovišta i(z) sehare Pi{e: ADISA BA[I]

ragocjenost je ono {to ~uvamo na najsigurnijem mjestu, {to znamo prona}i u najve}oj `urbi i za ~im }emo prvim posegnuti budemo li prisiljeni na hitro napu{tanje doma. Nekome su najvrednije stvari zlato i uspomene ~uvane u sehari, a Nihadi Ramljak dragocjenost su prve nove cipele, toliko ~iste da se suste`em zavu}i ruku u njih a kamoli nogu. Cipele koje nemaju pam}enje na tu|e noge i koje uz tu|e mirise i izobli~enja ne nose i tu|u povijest. Nihada je djevoj~ica kroz ~ije o~i sagledavamo odrastanje u bosanskoj muslimansko-proleterskoj porodici {ezdesetih i sedamdesetih godina, junakinja uz koju prolazimo put prilago|avanja dru{tvenim konvencijama i sitnim porodi~nim licemjerjima. Uz Nihadu u~imo komplikovanu vje{tinu razlikovanja dobra i

O AUTORICI Fadila Nura Haver ro|ena je 1956. godine u Maglaju. Knji`evnu afirmaciju stekla je nagra|ivanom knjigom pri~a Kad umrem da se smijem, a objavila je, izme|u ostalih, i knjige poezije Plavi konji i Vidikovac na Odri, te roman Kijamet via Vranduk. Pisala je kolumne za novine, bila autorica radio emisija, a trenutno ure|uje i vodi knji`evne tribine Dru{tva pisaca BiH.

Roman Fadile Nure Haver “Kijamet via Vranduk“ (Dobra knjiga, Sarajevo, 2012.)

zla, vje{tinu koja u praksi podrazumijeva mno{tvo proturje~ja. edno od proturje~ja je roditeljski odnos: harmoni~an i ugla|en prema spolja{njem svijetu a hrapav i pun suptilnih `aoka u dubini ku}ne intime. Veliko proturje~je je i odnos prema sedam maj~inih tetaka: dok su za majku one hvalevrijedne mu~enice, za oca su to promiskuitetne rospije upitnog morala koje su se, eto, sve skupa, udavale punih dvadeset i pet puta. U svemu prednja~i tetka Behka Kotori}, koja se udaje po sedmi put i jo{ se

brakova, mi otkrivamo komplikovanu i tragikomi~nu sudbinu bosanske ène: ona je i `rtva i tla~iteljka, njome manipuli{u ali i ona manipuli{e, ona je kao ponornica koja gurnuta pod zemlju uvijek nanovo nalazi na~in da se oslobodi i sitnim pukotinama probije nazad na povr{inu. Upravo se u sudbini bosanske ène spajaju proturje~ja, ona se odupire svakom stereotipnom upro{tavanju. oman Fadile Nure Haver Kijamet via Vranduk vi{estruki je razlog za odu{evljenje: napisan duhovito i vje{to iz pera izvrsne, nepatvorene pripovjeda~ice, on se ~ita u dahu. Od galerije njenih punokrvnih uvjerljivih likova naprosto se ne moèmo odvojiti, a njeni ma{toviti zapleti nepredvidivi su poput ìvota samog. Autorica se bavi iznimno relevantnom i kod nas rijetko obra|ivanom temom: pre{u}ivana ènska strana historije ovdje se otkriva i dekodira. Autorica pi{e o tome kako veliki dru{tveni lomovi (rat, siroma{enje, krize) u stvarnosti za posljedicu imaju konkretne svakodnevne te{ko}e kojima se uglavnom bave ène. Sje}anja na to {ta smo jeli, kako smo prehranjivali porodicu ili s kim smo dijelili postelju i ra|ali djecu, ~esto su u pri~i o pro{losti otpisana kao tri~arije, a zapravo su to temeljna ljudska iskustva. Fadila Nura Haver pi{e relevantnu, zrelu i inteligentnu knjièvnost koja se zna dopasti {irokom krugu ~italaca i Kijamet }e sigurno biti me|u naj~itanijim naslovima ovog ljeta.

drzne Ramljake pozvati na pir. Otac dostojanstveno odbija, a majka i Nihada kre}u na svadbu. rva polovica romana prati odlazak na tetkin pir u Vranduk i posjete koje }e nakon toga uslijediti. U fokusu je Nihadino odrastanje, a detalji o Behkinom ìvotu i pro{losti saznaju se posredno: sastavljeni su od glasina, nepouzdani i Nihadi uglavnom nerazumljivi. U drugoj polovini romana Behkin ìvot je rekonstruisan zahvaljuju}i knjizi koju je ona sama ispisivala na malo poznatoj bosan~ici i zahvaljuju}i preostalim par~i}ima Behkine zaostav{tine koju istraùje njena unuka Almasa. Kroz Behkinu sudbinu i okolnosti koje su dovele do njenih sedam

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

13.6.2012

VRIJEME KNJIGE

20:35

Page 69

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA PORNO ZA MAMICE

U Evropi Holandski pisac i novinar Geert Mak obi{ao je bolna mjesta evropske historije 20. vijeka (od Sarajeva do Lenjingrada, od Srebrenice do Auschwitza) i za svoje novine Handelsblat svakodnevno slao po jedan tekst o `ivotu u tim mjestima. Rezultat je nesvakida{nja knjiga U Evropi (Buybook, Sarajevo, 2012.) koja je kasnije prerasla i u vrlo gledanu televizijsku seriju. Ova knjiga spaja putopis, reporta`u, historiografiju i svjedo~anstvo. Ona pokazuje kako se ve} za koju deceniju do neprepoznatljivosti izmijene popri{ta najve}ih ljudskih patnji i pobjeda. Cijena je 29 KM.

Ko sam ja U izdanju Dru{tva pisaca BiH objavljena je knjiga Ko sam ja, izbor iz poezije Ibrahima Hadì}a, ovogodi{njeg dobitnika Bosanskog ste}ka. U knjizi je i pjesma Neznanac drag: Zaklju~avam troja vrata./ Ugra|ujem {pijunke./ Razapinjem paukove mreè./ Strepim./ Za{to ba{ mene no}u neko pla{i?/ Za{to ba{ da do|e no}u i zatekne me na spavanju?/ Za{to da mi zarije o{tre kandè u grlo?/ Za{to da ne do|e prijatelj, neznanac drag/ Sa dobrim namerama?/ Za{to da ga ne primim i da mu ne dam konak.// Zaklju~avam troja vrata/ I kad neko zakuca/ Pravim se da nisam ìv.

An|eli u snijegu U obiteljima ima svega, zar ne? Po izbor. Ne treba ti daleko traìti. Ali... Ima i onih koji su zastranili, koji se ne spominju... Me|utim, u autobiografskim fragmentima Ljubice Ostoji} An|eli u snijegu (Zalihica, Sarajevo, 2012.), u toj toploj, nepretencioznoj porodi~noj mini hronici, nikoga se ne pre{u}uje. Na{lo se mjesta za mnoge: za va`ne i manje va`ne, za misteriozne i skoro zaboravljene, za one najdraè i ne tako drage, za svakojake kao i za sebe samu razli~itu u razli~itim ìvotnim fazama. U knjizi su i pjesme posve}ene rodu skoro zaboravljenom, napisane na jeziku koji se otima od zaborava. Cijena je 20 KM.

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

STATISTIKA KNJI@EVNE KRITIKE

Svjetska pomama Nek je bijelo i za erotskom muško trilogijom Trilogija Fifty Shades of Grey novi je gobalni izdava~ki hit. Deset miliona primjeraka prodato je {irom svijeta, a prava su otkupljena u 37 zemalja. Autorica je Britanka E. L. James a trilogija govori o vezi brutalnog mladog tajkuna Christiana Greya i naivne (na po~etku nevine) mla|ahne Anastasije Steele. Knjiga je uglavnom odu{evila udate ène tridesetih godina, pa je ve} etiketirana kao “porno za mamice“, a tajnom uspjeha se smatra to {to za konzervativnije ène ~itanje ove trilogije predstavlja socijalno prihvatljivo uìvanje u pornografiji.

Preko 90% knjiga prikazanih u New York Timesu pro{le godine je djelo autora koji su bijelci. Od 742 recenzije, samo 31 se odnosila na knjige koje su napisali crnci, 33 ih je bilo o djelima azijatskih autora, 8 o knjigama autora sa Bliskog Istoka, a {est prikaza je bilo o djelima autora ~iji rasni identitet istraìva~i nisu mogli otkriti. Mu{kih autora je ukupno bilo dva puta vi{e nego ènskih. Ove rezultate istraìvanja knjièvnice Roxane Gay objavio je britanski Guardian, a zaklju~ak je da knjièvni establi{ment jo{ uvijek favorizuje bijele mu{karce.

LOVCI NA PIRATE

Nižom cijenom knjige protiv krađa Uspje{na njema~ka knji`evnica Juli Zeh (autorica putopisa o Bosni i svojevremeno zaposlenica OHR-a) u nedavnoj zapa`enoj debati sa svojim izdava~em Klausom Schöfflingom je ustvrdila sljede}e: “Visoke cijene knjiga ljude podsti~u na kra|u i pirateriju. Elektronska knjiga ne bi smjela ko{tati vi{e od 20 eura.“ Schöffling je objasnio da on zapo{ljava volontere koji love piratske kopije njihovih izdanja na internetu i spre~avaju ilegalni download.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Amazon)

(Knjižara ZORO)

1. E. L. James: Fifty Shades of Grey 2. Edward Klein: The Amateur 3. Glenn Beck: Cowards 4. Laura Hillenbrand: Unbroken 5. Alan Furst: Mission to Paris

1. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi} 2. Herta Müller: Lisica je ve} tad bila lovac 3. Narcis Sara~evi}: Rje~nik sarajevskog àrgona 4. Abdulah Sidran: Otkup sirove koè 5. Dèvad Karahasan: [ahrijarov prsten 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

12.6.2012

17:55

Page 70

KULT MARKET SLIP

Finally Radi se o prvom studijskom uratku ambicioznog hrvatskoga banda Slip. Materijal nosi naziv Finally i sadr`i deset pjesama. Zanimljivo je kako se radi o bandu koji svira tradicionalnu irsku glazbu, temeljenu na etno motivima iz pro{losti. Sam naziv banda ozna~ava vrstu irskog plesnog ritma.

MUZIKA “MDNA”, novi studijski album Madonne

Madonna Mia

NATRAG U STUDIO

GODSMACK

Nakon ~etiri godine kraljica popa Madonna objavila je studijski album MDNA

Live & Inspired U`ivo i inspirativno, naziv je novoga albuma hard rock banda Godsmack, koji sadr`i dvanaest pjesama a potpisuje ga izdava~ka ku}a Universal Music. Ameri~ki rockeri osnovani su jo{ 1996., a do sada su snimili pet studijskih albuma. Najve}i uspjeh im je pobjeda na Rock Artist of the Year iz 2001. godine.

RIVAL SONS

Pressure and Time Jo{ jedan blues-rock band, ovoga puta iz Brooklina. Album Pressure and Time sadr`i deset pjesama a potpisuje ga izdava~ka ku}a Earache Records. Radi se o bandu koji stremi izvornom blues-rock pravcu, temelje}i zvuk na antologijskim uratcima Led Zeppelina, Black Sabbatha i Deep Purplea. I to rade jako dobro.

U pravoj poplavi novonadolaze}ih glazbenih zvijezda i zvjezdica, nemogu}e je i nepravedno zaobi}i novi studijski album materijal kraljice popa Madonne, nakon ~etiri godine apstinencije. Naravno, radi se o studijskoj apstinenciji. Njen dvanaesti po redu album MDNA nasljednik je Hard Candyja iz 2008. godine. Iako je ve} odavno naviknula glazbene kriti~are na nepredvidive zaokrete u glazbenim pravcima i ovoga puta je uspjela iznenaditi te pomalo i {okirati vjerne fanove. Sam naziv albuma asocira na kraticu za Madonnin DNA, {to bi trebalo zna~iti da je svoj glazbeni DNK saèla i pohranila na vinil. Iako mnogi kriti~ari, osobito oni {to traè dlaku u jajetu, idu dalje i zapravo ime albuma otvoreno porede sa kraticom MDMA, {to je oznaka za aktivnu tvar opojne droge Ecstasy. Madonna Louise Ciccone ro|ena je u ameri~koj saveznoj dràvi Michigan prije 54 godine. Kako bi usavr{ila moderni ples, koji joj je kao i pjevanje bio prva ljubav, s obitelji seli u New York, gdje zapo~inje svoju veliku glazbenu karijeru. Sve je krenulo davne 1983., kada je snimila svoj prvijenac pod nazivom Madonna, koji je vrlo brzo postigao zapaèn uspjeh na top ljestvicama. Ve} sljede}e godine izdaje antologijski Like a Virgin i planetarnim hitovima Angel, Like Virgin i Material Girl ru{i sve rekorde. Dovoljno je pomenuti da je nakon pola godine prodaje u Americi album dostigao peterostruku platinastu nakladu. Slijede uspjesi s albumima Like a Prayer iz 1989., koji je zapravo najuspje{niji pop album ikad, zbog milijunske

naklade i konstantnog prvog mjesta na Billboardovoj top ljestvici. Od tog dana pa do danas Madonna snima osam studijskih albuma, od kojih zapaènu ulogu igra Erotica iz 1992. kao i Music iz 2000. godine. Album MDNA ~ini dvanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Interscope. [aroliko je to glazbeno ostvarenje, prepuno rasplesanih ritmova, koji su i do sada obiljeàvali njezinu karijeru. Vrijedi izdvojiti pjesmu Fallin Free, koja je i ponajbolja na albumu. Tu su jo{ odli~ne Masterpiece i Girl Gonne Wild, odli~ne ritmi~ne pjesme i zasigurno potencijalni hitovi. Madonnina karijera je obiljeèna brojnim skandalima, brakorazvodnim parnicama. Posljednja u nizu je nedavni erotski ispad na nastupu u Istanbulu, kada je namjerno obnaìla poprsje i podigla veliku pra{inu u medijima. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Gravenhurst: Circadian 2. Radiohead: Staircase 3. Hot Chip: Night & Day 4. Madeon: Icarus 5. Clock Opera: Belongings 6. Santigold: Disparate youth 7. Frida Hyvonen: Terribly dark 8. The Elkcloner: Crossfire 9. The Shoes: Time to dance 10. Bev Lee Harling: Buy Me

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

13.6.2012

22:51

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Vila” (Francuska, Belgija, 2011.); režija: Dominique Abel, Fiona Gordon, Bruno Romy

Dobra vila bez cipela i prtljaga

CRVENI PSALAM

Miklos Jancso Igrani film iz godine 1971., u trajanju od 88 minuta. Poetski je to prikaz selja~kog ustanka na ma|arskom imanju godine 1890. Film govori o motivima pobune te propitkuje moralnost i nasilje. Snimljen u samo 28 kadrova, nagra|en je na Festivalu u Cannesu. To je najpoznatiji film Miklosa Jancsoa. Ocjena: 5

CIGULI MIGULI SMISLENA KOMEDIJA Vila je i sada, a i uvijek zanimljiva

U pregr{ti filmske produkcije danas je malo djela koja se izdvajaju po kvalitetu. êsto, prosje~ni gledatelj u toj situaciji “od {ume ne vidi stablo”. Zato }u se i ovaj put potruditi da vam pa`nju usmjerim na “stablo”. Rijetke su dobre komedije, naro~ito one smislene. Nije ni ~udo, kada je komediju kao ànr te{ko napraviti, a za pedantniji rad i promi{ljanje neokapitalisti~ki svijet nema previ{e vremena. Film i filmski autori koje }u vam prezentirati svijetli su primjer jo{ od vremena Jacquesa Tatija, tog genijalca komedije. Dom (D Dominique Abel) je zaposlen kao slu`benik, recepcioner u malom hotelu blizu industrijske luke. Slijedi trenutak nakon kojeg }e se situacija potpuno promijeniti. Jedne no}i mu dolazi Fiona (F Fiona Gordon). Neobi~na je. Bez cipela i prtljage. Predstavlja se kao vila koja mu moè ispuniti tri èlje. Dom poèli skuter, te da ima neograni~enu koli~inu benzina. Kako vile ne laù, tako on dobiva skuter i neograni~enu koli~inu benzina. Nakon ispunjene dvije èlje Fiona nestaje. No, Dom se u nju zaljubio i èli da ju ponovno sretne. Ovaj zanimljivi film, zanimljivih autora svoju premijeru je doìvio na Cannes Film Festivalu pro{le godine. Dominique Abel je iz Belgije, Fiona Gordon iz Kanade, a Bruno Romy iz Normandije. Svi su oni s kazali{nim i cirkusnim iskustvom. Upoznali su se jo{ devedesetih godina na kazali{noj turneji u Normandiji. Nakon toga, sura|uju na nekoliko video, kazali{nih i filmskih 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

projekata. Zajedno su re`irali i napisali L’Iceberg, njihov prvi igrani film, kao i Rumbu, te film koji danas promoviram, Vilu. O Rumbi, filmu iz 2008., pisao sam svojevremeno, kada se pojavio. Neki od glavnih producenata ovog kreativnog tima su i Nathanael i Marin Karmitz, ina~e vlasnici mnogih kino dvorana i hrabri promotori nezavisnog i art filma. Zanimljivi autori, zanimljiva djela, zanimljivi pristupi. Jednostavno druga~ije. Toplo preporu~am. U`ivajte. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Madagascar 3: Europe’s Most Wanted (Eric Darnell, Tom McGrath, Conrad Vernon) 2. Prometheus (Ridley Scott) 3. Snow White and the Huntsman (Rupert Sanders) 4. Men in Black 3 (Barry Sonnenfeld) 5. The Avengers (Joss Whedon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp) 2. Marigold Hotel (John Madden, Fox Searchlight Pictures) 3. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Disney) 4. Ljudi u crnom 3 (Barry Sonnenfeld, Sony Pictures) 5. Bijes Titana (Jonathan Liebesman, Warner Bros. Pictures)

Branko M. Marjanovi} Igrani film iz davne 1952. godine. Direktor fotografije je sjajni Nikola Tanhofer. Provincijski politi~ki aktivist dolazi u mali grad da bi zamijenio referenta za kulturu. Njegova reforma izaziva otpor gra|ana. Ovo je rijetki poku{aj satire na tada{nju socijalisti~ku stvarnost. Film je tada progla{en pamfletom protiv politike i zabranjen. Tek 1977. dobio je odobrenje da se prikazuje. Ocjena: 5

^OVJEK OD @ELJEZA

Andrzej Wajda Ovo je bio nastavak filma ^ovjek od mramora. Promatramo Macieja Tomczyka, Birkutova sina. Radio novinar Winkel, alkoholi~ar, dobiva zadatak da istra`i Tomczyka, s ciljem da diskreditira i njega i pokret Solidarnost ~iji je ~lan. Mediji }e odigrati veliku ulogu... Ocjena: 5

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

13.6.2012

16:44

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Alfa Romeo 4C

SPORT Gore nego u Južnoj Africi

Zozulica, nasljednica vuvuzele UKRAJINSKA NAPAST Nakon sedam hiljada godina vrhunac na Euru

Alfa Romeo 4C bi}e zvani~no predstavljen u proizvodnoj formi slijede}eg ljeta. Insajderi su tako|e potvrdii da se razvoj modela Giulia, koji mijenja 159, odvija po planu i da }e automobil biti pravljen na “dvije globalne proizvodne lokacije”.

MOTOCIKLI

Vespa LX i S

Zvijezda ovogodi{njeg unaprije|enja Vespi }e biti modeli LX i S od 125ccm koji }e se od 2013. godine isporu~ivati sa novim agregatima sa troventilskom glavom. Produ`ava se i servisni interval zahvaljuju}i otpornijim komponentama i lak{em hla|enju glave.

DESIGN

Clio Sport Renault jo{ nije predstavio ni standardni Clio, a odjeljenje za visoke performanse ve} uveliko radi na modelu Renaultsport Clio. Snimci pokazuju da prototip nosi istu kamufla`u kao i standardni Clio, ali se ispod maske naziru agresivniji prednji odbojnik, ve}i zadnji spojler i dvostruki auspuh.

Ve}ina nogometnih fanova jo{ od Svjetskog nogometnog prvenstva u Ju`noj Africi zna {to je to vuvuzela - plasti~na trubica koja je navija~e i komentatore dovodila do ludila. Vuvuzela sada u Ukrajini ima svoju nasljednicu - zozulicu. Od prije dvije godine mnogima je u odli~no lo{em sje}anju vuvuzela - plasti~na truba koja je svojim iritiraju}im zvukom ometala mnoge utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Ju`noafri~koj Republici. Protivljenje je 2010. bilo veliko, prije svega, kod fanova iz Europe, ~ije u{i nisu navikle na ju`noafri~ku buku vuvuzela. Stru~njaci su govorili o prop adanju nogometne kulture, nogometa{i jedva da su se mogli sporazumijevati na terenu od silne buke oko njih, a radiostanice i televizije su morale postavljati filtere na svoje mikrofone. ^ak je i Evropska nogometna unija (UEFA) je reagirala na buku u stadionima: predsjednik UEFA-e Michel Platini se izborio za zabranu vuvuzela u svim evropskim klupskim natjecanjima i kvalifikacijskim utakmicama za Evropsko prvenstvo 2012. u Poljskoj i Ukrajini. “UEFA strahuje da bi vuvuzele mogle potpuno promijeniti atmosferu, potisnuti emocije fanova i odvratiti pozornost od same utakmice“, navedeno je u obja{njenju zabrane. No, u vrijeme kad je izre~ena zabrana za vuvuzelu, o “zozulici” niko iz UEFA-e nije

razmi{ljao. Pritom, to tradicionalno ukrajinsko sviralo, odnosno jedna vrsta zvi`daljke, ima dosta potencijala da postane “vuvuzela Evropskog nogometnog prvenstva”. Zozulica bi mogla naime postati isto tako iritiraju}a sa svojih 127 decibela kao i ju`noafri~ka vuvuzela (130 decibela), iako njezin izgled i ne naslu}uje da bi mogla postati “trn u oku” na stadionskim tribinama. Taj ukrajinski puha~ki instrument je prili~no neprimjetna zvi`daljka, koja sa svojim okrugli~astim glinastim trbuhom pomalo sli~i na neku malu pticu. No, iako se zozulica moè pohvaliti da postoji ve} najmanje 7.000 godina, vrhunac svoje tradicije }e imati na Evropskom prvenstvu. Tradicionalnu zozulicu, koja se u Ukrajini pravi od gline, u du}anima je zamijenila plasti~na verzija. Moè se nabaviti u ~etiri razli~ita izdanja, od kojih je svaka tako malena da stanu u dèp ili da se mogu objesiti oko vrata. Cijena iznosi oko 12 eura. “Zozulica spaja kulturu i sport te pokazuje jedinstvenost i ìvotnu radost zemlje“, isti~e se na internet stranici slu`benog distributera. Me|utim, vrlo je upitno ho}e li ova pticolika zvi`daljka uspjeti unijeti ìvotnu radost i fanovima. Umjesto toga, vjerojatnije je da bi navija~i iz stadiona mogli izi}i sa zujanjem u u{ima ili ~ak trajnim oboljenjem - tinitusom. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

12.6.2012

16:17

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Vraća li se pušenje ponovo na TV ekrane

Imate li vatre?

SAD

Banane Umjesto energetskog pi}a prije vje`banja je bolje pojesti bananu, ka`u ameri~ki nau~nici. Nau~nici sa Univerziteta Sjeverna Karolina u svom istra`ivanju zaklju~ili su da banana daje jednaku koli~inu energije, kalijuma i vitamina B6, a neuporedivo je zdravija od energetskih pi}a.

[VICARSKA POPUT POPUT FILMSKIH FILMSKIH DIVA DIVA

Pivo i mlijeko

Od Od metafore metafore erotike erotike cigareta cigareta je je danas danas postala postala tabu tabu na na filmu filmu ii uu TV TV emisijama emisijama

“Imate li vatre?“ - glasilo je odlu~uju}e pitanje s kojim su bezbrojne filmske ljepotice zapo~injale ljubavnu avanturu. Glavne junake Casablance ili Sherlocka Holmesa nije bilo mogu}e zamisliti bez cigarete ili lule. Cigareta je tada bila pojam muèvnosti, opu{tenosti i avanturisti~kog duha. Za “pristojne“ ène pu{enje je sve do ‘40-ih godina pro{log stolje}a bilo tabu, ali i to se promijenilo pojavom pokreta za emancipaciju. Cigareta u ènskoj ruci postala je simbol slobode i zavodljivosti, a filmske dive koje su pu{ile, poput Audrey Hepburn u Doru~ku kod Tiffanyja, bile su ikone za milione mladih èna. U vremenima kada se i golo rame na velikom platnu smatralo gotovo skandaloznim, cigareta je predstavljala metaforu erotike. U Hollywoodu je sve po~elo i ondje je sve zavr{ilo: raspoloènje se tokom godina potpuno promijenilo i danas na filmskom platnu smiju pu{iti samo negativci. Sli~no je i sa televizijskim emisijama. Nekada je u TV studijima znalo biti toliko dima da su se te{ko mogli razaznati gosti, a ekscentri~ne zvijezde kao {to su Klaus Kinski, Romy Schneider ili Nina Hagen su u oblacima dima pisali povijest televizije. Pu{enje u TV studiju ve} godinama se smatra nedopustivim u ve}ini zemalja, pa tako i u Njema~koj. Me|utim, u ovoj zemlji sada se dim opet vije pojedinim televizijskim studijima, {to moè biti i povod za razmi14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

{ljanja o estetici i kulturnom zna~enju pu{enja, pi{e Deutsche Welle. Rije~ je o talk showu Roche & Böhmermann, koji se jednom nedjeljno prikazuje na programu za kulturu njema~ke javne televizije ZDF. Koncept emisije je jednostavan: jedan okrugli slabo osvijetljeni stol, na njemu starinski mikrofoni, za stolom pet gostiju i voditelji Charlotte Roche i Jan Böhmermann. Iako sami voditelji ne pu{e, pu{a~i su dobrodo{li u njihovu emisiju. Böhmermann, ina~e komi~ar, tvrdi: “Ja tu nemam nikakvog utjecaja. Zapravo su pretplatnici ti koji èle vidjeti pu{a~e na televiziji. Mene to boli, i u plu}ima i u du{i, ali ni{ta ne mogu promijeniti!“ I dok se gosti-pu{a~i raduju ovakvoj emisiji, nepu{a~i je bojkotiraju. Tako je Farin Urlaub, frontman poznatog njema~kog punk-rock benda Die Ärzte, otkazao svoje sudjelovanje. Udruènje nepu{a~a “Pro Rauchfrei“ uloìlo je àlbu ZDF-u i podnijelo kaznenu prijavu protiv produkcijske firme koja snima emisiju. @ele po svaku cijenu sprije~iti da i druge TV ku}e po~nu pozivati pu{a~e u studio. Sa druge strane, u ZDF-u na sve ovo gledaju opu{teno. Markus Schächter iz ove TV ku}e kaè kako je pu{enje zapravo samo sredstvo stilsko-umjetni~kog izraza, kojim se estetski èli asocirati na formu talk showa iz starih vremena. (Priredila: M. Radevi})

“ûdesna“ molekula u alkoholu i mlijeku moè pomo}i u borbi protiv pretilosti. [vicarski stru~njaci istraìvali su uticaj molekule nikotinamid riboside, koja se moè na}i u odre|enoj hrani i pi}u, uklju~uju}i pivo i mlijeko. Istraìvanje je pokazalo da skriveni vitamin spre~ava nakupljanje masno}e, pove}ava performanse mi{i}a i energetsku potro{nju.

KINA

Kineski zid Kineske vlasti saop{tile su da }e otvoriti dva nova dijela Kineskog zida zbog pove}anog interesovanja turista. Naime, turisti su se nerijetko penjali na zidove u dijelovima zabranjenim za javnost, pri ~emu je o{te}ena struktura spomenika.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

13.6.2012

16:51

Page 74

KULT MARKET BRAZIL

Ilha Pinna Hopf

CRVENI FENJER Idealni uvjeti tokom Eura

Prostitucija u Poljskoj GRUBA STATISTIKA Oko 200 hiljada Poljakinja bavi se prostitucijom

Atraktivna Brazilka `ivi u Teeneseju i za sebe ka`e kako je otvorena i nesputana osoba. Ilha se za brazilski ~asopis Eh Gata potpuno opustila i otkrila svoje atribute zavodni~ki poziraju}i u kostimu poglavice.

NJEMA^KA

Micaela Schaefer

Njema~ka ljepotica na sebi svojstven na~in dala je podr{ku njema~kim nogometa{ima. Micaela je potpuno gola podr`ala svoje sunarodnjake, a sude}i po vi|enoj motivaciji Njema~ka bi ove godine mogla biti evropski prvak.

MEKSIKO

Dorismar Prekrasna Latina koja trenutno `ivi u Miamiju i odu{evljava publiku u telenovelama u kojima glumi. Ona je ujedno i trudna, te se odva`ila pozirati za Playboy Meksiko u petom mjesecu trudno}e.

Prema slu`benoj statistici, svaki peti Poljak redovito koristi usluge prostitutki. “Dolazim ovamo ve} {est godina. Uvijek sam na istom mjestu. Mu` me je jo{ davno ostavio. Moram nekako zaraditi novac jer imam dijete. Ako odem na zavod za zapo{ljavanje, ponudit }e mi posao za 200 eura. Kako jedna samohrana majka od toga moè ìvjeti?” Marta je najvjerojatnije jedna od 200.000 èna koje se u Poljskoj bave „najstarijim zanatom“. Prostitucija u Poljskoj je legalizirana. Policija i sudovi interveniraju jedino ako u tim poslovima posreduju tre}e osobe, odnosno svodnici. I Crkva se, ~ini se, drì po strani. Jedino {to se od njenih sve}enika moè ~uti su pozivi. “Ovaj problem poga|a sve dru{tvene slojeve. Mjesta u kojima se daje novac za razna zadovoljstva, posje}uju mnogi, pa ~ak i sve}enici. Ali mi ne moèmo poduzeti ni{ta drugo osim da pozivamo ène da dobro razmisle {to ~ine”, kaè sve}enik Knabit. No Crkva nema puno utjecaja u urbanoj sredini u Poljskoj. Irena Dawid-Olczyk iz organizacije za za{titu ljudskih prava La Strada, kaè da su nakon politi~kih promjena u zemlji, zakoni slobodnog trì{ta zavladali u svim podru~jima. Moral vi{e ne igra nikakvu ulogu. “@ene koje u Poljsku dolaze s istoka vjeruju da }e se ovdje dobro udati ili prona}i dobar posao. A umjesto toga bit }e prisiljene na prostituciju. Neke od njih to prihvate, neke zatraè pomo} i u tom slu~aju zavr{avaju kod nas. Najnovija pojava su bugarski svodnici koji na prostituciju primoravaju i Poljakinje. Prvo ih zavedu velikim obe}anjima, a onda ih polako uvjere na pruànje sekusalnih usluga,

kako bi i sami od toga zaradili,.” U vrijeme komunizma, prostitucija je u Poljskoj bila strogo zabranjena. Ali postojala je i tada. U svakom slu~aju za nju su znali odre|eni krugovi. No nije bila tako dobro organizirana a ni u kom slu~aju konce nisu u tolikoj mjeri vukle kriminalne sturkture kao danas. Osim toga, jo{ se ne{to promijenilo, obja{njava Dawid-Olczyk. “Posjeti prostitutki vi{e nije tako dru{tveno neprihvatljiv kao nekad. Istraìvanja pokazuju da svaki peti Poljak u dobi izme|u 15 i 60 godina koristi njihove usluge. To su prili~no {okantni podaci.” Prostitucija je naro~ito uzela maha na zapadu zemlje i u velikim gradovima. U Crkvi razlog za to vide u oslabljenim obiteljskim strukturama i u osamljenosti na koju su osu|eni mnogi pojedinci u velikim gradovima, pa i ène koje se odlu~uju na prostituciju. No Crkvi je jasno da prijetnjama ne bi puno postigla. Var{avski sve}enik Stanislav Tokarski kaè kako prije svega treba pokazati razumijevanje. “Istraìvanja su pokazala da to rade ljudi kojima nedostaje ljudska toplina, na koju ne mogu ra~unati u svojoj obitelji. Meni je tih èna jako ào. Jer vjerujem da se iza toga krije duboka ~e`nja za ljudskim kontaktom.” Organizacije za za{titu ljudskih prava podsje}aju da se u kontekstu prostitucije naj~e{}e govori samo o ènama. ”Kad sve}enici o tome govore, redovito spominju samo ène. Rijetko se netko sjeti istaknuti da one to rade zbog toga {to ima mu{karaca koji su spremni platiti za seks sa njima”, kaè Irena Dawid-Olczyk. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

12.6.2012

16:13

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Albanci se protive rušenju Muzeja bivšeg diktatora

Za spas Hodžine piramide IDEOLO[KI IDEOLO[KI NEPODOBNA NEPODOBNA ZGRADA ZGRADA

Nekada{nji Nekada{nji Muzej, Muzej, uprkos uprkos tome tome {to {to je je progla{en progla{en kulturnim kulturnim spomenikom, spomenikom, danas danas je je uu ru{evnom ru{evnom stanju stanju

BEOGRAD

MOnuMENTI Izlo`ba fotografija “MOnuMENTI” Marka Kroja~a, koja pokazuje kako su se koncepti identiteta u zemljama zapadnog Balkana razvijali od po~etka 20. stolje}a do danas, bi}e otvorena do 28. juna u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu. Kako isti~u organizatori, cilj izlo`be je da unaprijedi kriti~ko, a u isto vrijeme konstruktivno suo~avanje s pro{lo{}u.

MARIBOR

Tihe revolucije

Plan da se demolira jedno od naj~uvenijih obilje`ja Tirane, nekada{nji Muzej Envera Hodè, izazvao je gnjev arhitekata, aktivista, pa ~ak i politi~kih zarobljenika iz vremena Hodè. Muzej Envera Hodè, ~ovjeka koji je gvozdenom pesnicom upravljao zemljom gotovo pola vijeka, nalazi se u jednom od parkova koji su preìvjeli haoti~ni urbani razvoj kroz koji je Albanija pro{la u protekle dvije decenije. Nakon pada komunisti~kog reìma, zgrada je pretvorena u Kulturni centar u kojem su se odràvale izlo`be, koncerti, takmi~enja ljepote, sajmovi knjiga... Gra|evina je danas sjedi{te Nacionalnog dje~jeg kulturnog centra i Me|unarodnog kulturnog centra, a tu su i komercijalne televizije Top-Channel. Biv{i Muzej, podignut 1988. godine, tri godine nakon Enver Hodìne smrti, izgra|en je od betona, stakla i mermernih plo~a, koje mnoge podsje}aju na mje{avinu aste~ke piramide i svemirskog broda. Zbog arhitektonske vrijednosti gra|evina je prije tri godine progla{ena kulturnim spomenikom. Ali, poslije mnogih godina zapostavljanja i neuspjelih poku{aja da se pretvori u pozori{te i biblioteku, zgrada koja je zna~ajno ko{tala tada{nji reìm sada je ru{evna, u izuzetno lo{em stanju i o~ekuje je demoliranje. Uprkos tome, grupa arhitekata je ustala u njenu odbranu, isti~u}i da je plan da se 14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

zgrada sru{i kako bi se napravilo mjesto za novu zgradu Parlamenta zasnovan “na ~isto ideolo{kim argumentima“. Oko 6.000 ljudi je ve} potpisalo online peticiju kojom se protive ru{enju piramide, a odràno je i nekoliko demonstracija. Artan Shkreli, biv{i direktor Instituta za spomenike, kaè da su ideolo{ki argumenti za ru{enje zgrade apsurdni. “Arhitektonske vrijednosti piramide ne mogu da budu obrisane“, rekao je Shkreli i dodao da su predstavnici albanskih vlasti “ignorisali molbe javnog mnijenja“. Maks Velo, arhitekta i biv{i politi~ki zatvorenik, tako|er smatra kako nije potrebno sru{iti piramidu da bi se izbrisale bolne uspomene na Hodìn reìm. “Piramida nije vlasni{tvo Hodìne porodice i on ne moè da se koristi kao argument za njeno ru{enje. Izgra|ena je parama gra|ana i Vlada koju smo izabrali treba da uradi sve {to moè da je za{titi kao dio kulturnog naslije|a zemlje“, zaklju~uje Velo. Piramida je gra|ena od 1985. do 1988. godine i ko{tala je oko tri miliona eura u dana{njem novcu. Prema rije~ima Klementa Kolanecija, Hodìnog zeta i glavnog arhitekte Muzeja, izgradnja takvog objekta bi danas ko{tala oko 60 miliona eura. U proteklih pet godina desni~arska vlada premijera Sali Beri{e vi{e puta je pravila i prepravljala planove da se izmijeni namjena zgrade, i na to je potro{ila milione. (Priredila: M. Radevi})

Muzej arhitekture i dizajna (MAO) iz Ljubljane predstavi}e od 16. juna izlo`bu Silent Revolutions (Tihe revolucije) u Umjetni~koj galeriji u Mariboru, u okviru programa “Evropska prijestolnica kulture“. Postavka predstavlja savremeni slovena~ki dizajn nastao u proteklih 20 godina, a premijerno je predstavljena na Londonskom festivalu dizajna, gdje je progla{ena za jedan od najboljih doga|aja te velike me|unarodne smotre.

SPLIT

Pride Drugi Split Pride odràn je 9. juna bez incidenata, uz jake policijske mjere i uz podr{ku nekoliko ministara hrvatske Vlade i javnih li~nosti. Za razliku od pro{le godine, policija je ovog puta primijenila gotovo nevi|ene mjere obezbje|enja i prakti~no onemogu}ila da se protivnici Povorke ponosa, ali i ostali gra|ani i znatièljnici, pribliè ili pridruè u~esnicima.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

13.6.2012

23:33

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO U galeriji Planet multiplexa Ekran u Zenici 11. juna otvorena je izlo`ba slika mlade zeni~ke umjetnice Lejle Spahi}. “^lanici likovne sekcije BKZ Preporod Zenica ovo je prva samostalna izlo`ba, na kojoj se predstavila radovima u kojima dominiraju pejza`i rasko{nog kolorita, kao i objekti iz prirode”.

Iz Banjalu~kog studentskog pozori{ta dobili smo informaciju da je predstava Retrospektiva, autorice Nata{e Peji}, premijerno izvedena u ponedjeljak, 11. juna, na Podrum sceni u Gospodskoj ulici. “Peji}eva je Retrospektivu uradila kao ispovijest jedne mlade glumice”, ka`u u BSP-u.

U Kafe-galeriji Zvono u Sarajevu, 15. juna }e biti otvorena izlo`ba radova akademskog slikara Jasenka Gavri}a i histori~arke umjetnosti Amine Hamzi}. “Radovi ovih umjetnika bit }e postavljeni u okviru projekta Prva samostalna u Zvonu”, najavljuje organizator ove izlo`be, Udru`enje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono.

U Art kinu Kriterion iste ve~eri }e zapjevati izvrsna sarajevska pjeva~ica Maja Milinkovi}. Ali, uz ansambl Fado verdadeiro i odr`ati koncert fado muzike, koji }e se zvati, je li, Divino fado. Dakle, tri puta fado, u 21 sati. ^lanovi Fado verdadeira su: Mirza Red`epagi}, Berislav Beus i Toni Pe{ikan.

Film Slike sa ugla bosanskohercegova~ke rediteljice Jasmile @bani} bi}e prikazan tokom obilje`avanja 75. godi{njice muzeja Haus der Kunst u Münchenu, kao dio izlo`be Image Counter Image koja }e trajati od 10. juna do 10. septembra ove godine”, obavijestili su nas iz producentske ku}e Deblokada.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

JURINKO RAJIČ, direktor Međunarodnog festivala animiranog filma NAFF 2012 u Neumu

Animacije na terasi “Sunca” Sve je isto kao i prethodnih {est ljeta. Me|unarodni festival animiranog filma NAFF 2012 organizuje Studio Neum, a direktor je Jurinko Raji~. “Festival ove godine po~inje 30. juna i traje do 5. jula. A odr`at }e se, kao i pro{le godine, na otvorenoj terasi hotela Sunce”, najavljuje Jurinko Raji~: “Prijavljeno je vi{e od 600 filmova iz 47 zemalja, a u takmi~arski program je u{lo 45 filmova. U programu Panorame bit }e prikazano 38 ostvarenja. Ove godine najve}i broj filmova prijavljen je iz Francuske, ukupno 49, te iz Njema~ke, Rusije, [panije, SAD-a, Hrvatske, Irana i Engleske. Gotovo svi filmovi u takmi~arskom programu i Panorami su osvojili nagrade na svjetskim festivalima, pa `iriju ne}e biti lako da odlu~i kome }e dodijeliti festivalske nagrade.” Pokrovitelj NAFF-a 2012 je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

MILAN KOSTIĆ, organizator devete sarajevske “Kinđurijade” MILAN KOSTI] “Na Kin|urijadi nema ni fizi~kog ni verbalnog nasilja”

Vi{e od ~etiri stotine plesa~a modernih plesova iz Bosne i Hercegovine i inostranstva nastupi}e 17. juna u Gradskoj {portskoj dvorani u ^itluku. Povod je Me|unarodni turnir u modernim i etno plesovima, a organizatori su Plesni centar ^itluk i [portski plesni klub Romantik. Manifestacija se zove: Brotnjo Fest 2012.

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

13.6.2012

23:34

Page 77

Dr. JASNA JELISIĆ, autorica knjige “Javna diplomatija”

Diplomatijo i Bogu si draga! Zamoli}u Vas da svim potencijalnim kupcima, ali i svima onima koje to na bilo koji na~in interesuje, predstavite knjigu Javna diplomatija: Ka evropskom glasu u globalnom dijalogu, koju je nedavno objavila izdava~ka ku}a Synopsis. Moja je ambicija bila da dam jasan prikaz onoga {to bi svaki diplomata morao razumjeti, znati i umjeti da bi bio uspje{an u 21. stolje}u. Namijenjena je prije svega diplomatama, ali i svima onima ~iji se makar samo dio posla odnosi i na kontakte u inostranstvu, te studentima me|unarodnih odnosa i diplomacije. Knjiga daje pregled razvoja diplomacije i diplomatske prakse, a zatim prati evoluciju javne diplomatije kao sasvim specifi~ne oblasti. Istra`ivala sam najbolje javnodiplomatske strategije i prakse evropskih dr`ava. Cilj je bio podsta}i promi{ljanje o ovoj va`noj oblasti, podi}i nivo razumijevanja suvremene diplomacije, prije svega u regionu, ali i nazna~iti kako bi EU mogla razvijati svoju javnu diplomatiju nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma. Recenzentica prof. dr. Vesna Pusi} tvrdi da je “rije~ o vrhunskom nau~nom poduhvatu u oblasti suvremene diplomacije”. Tako stigoste i do italijanskih izdava~a, ako se ne varam?

Italijansko izdanje knjige zaista nisam o~ekivala, ne samo ovako brzo nego nikako! Nedjelju dana nakon {to je knjiga iza{la, dobila sam prijedlog da do|em u Rim kako bih s predstavnicima tamo{njeg Univerziteta dogovorila uvjete prevo|enja i objavljivanja knjige na italijanskom jeziku. Moja je èlja bila da knjiga posluì nau~noj i stru~noj javnosti u regionu, zatim mojim studentima, ali mi ni malo ne smeta da posluì i studentima i akademskoj zajednici u Italiji, mada bi mi mo`da i vi{e zna~ilo da dobijemo ponudu za izdanje u Srbiji i Crnoj Gori, recimo. Kada }ete promovisati Javnu diplomatiju? Izdava~ planira zvani~nu promociju u septembru. Budu}i da je knjiga istovremeno iza{la u Hrvatskoj i u BiH, i da }e se distribuirati u svim zemljama regiona u kojima se moè ~itati bez prevo|enja, promovirat }emo je u Sarajevu, Banjoj Luci, Zagrebu, Beogradu i Podgorici.

Jedna no} apsolutnog veselja Organizatora Kin|urijade u Sarajevu Milana Kosti}a zamolili smo da zamisli kako bi neko iz Biha}a, Trebinja, Maglaja, Br~kog, Prijedora... maksuz htio do}i na ovu manifestaciju. Pa, onda, kako bi mu on objasnio {ta je to, ustvari? “To je tzv. bosanski lonac ili bosanska ina~ica maskenbala. Uz preduslov da oni, uop{te, i znaju {ta je maskenbal. U su{tini, Kin|urijada je jedan dan veselja, kad smo svi otka~eni, a nema fizi~kog i verbalnog nasilja. I gomila ljudi koja se smije i jedan dan zaboravlja na sve probleme.” Kin|urijada, deveta po redu, bi}e odràna u dvorani Mirza Deliba{i}. “Pro{le godine smo u Domu mladih imali 3.000 posjetilaca. A kako smo krenuli uzlaznom putanjom, ove godine se nadamo brojci koja }e biti ve}a za 1.000 posjetilaca. Na Kin|urijadi, ina~e, nikada nije zabiljeèn nijedan incident. Angaòvali smo obezbje|enje Centra Skenderija, dodatno agencijsko obezbje|enje i policiju. Uhodana je to ekipa, sve {tima”, govori Kosti}. I, jo{ o programu, koji }e i ove godine biti odràn pod motom: 100 % Kin|ur: “Svake godine poku{avamo obogatiti program. Ali, osnovica Kin|urijade je uvijek Antifashion pista. Sve ostalo {to se de{ava, npr. DJ Partyji, u sjeni je Antifashion piste. Iako }emo ove godine imati veliku DJ zvijezdu, na{eg specijalnog gosta Jamieja Lewisa. Kompletan program Kin|urijade }e se de{avati na parteru dvorane Mirza Deliba{i}. Tribine ne}emo otvarati.” Cijena ulaznice za ovogodi{nju Kin|urijadu je 15 KM.

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

CRNA:CRNA.qxd

13.6.2012

15:23

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Borba protiv saka}enja

enitalno saka}enje èna ra{ireno je u velikom dijelu svijeta. âk i u Njema~koj to su iskusile hiljade èna. Njihove o~i uperene su prema njema~kom parlamentu od kojeg o~ekuju zakon koji bi to promijenio. Jawahir Cumar porijeklom je iz Somalije. Ova mlada èna je, poput mnogih njenih sunarodnjakinja, jo{ kao djevoj~ica bila obrezana. Da bi druge djevoj~ice poku{ala po{tedjeti ovog bolnog iskustva, ona je 1996. u Düsseldorfu osnovala udrugu Stop Mutilation Zaustavite ènsko genitalno saka}enje. Jawahir Cumar dobro zna s kakvim se te{ko}ama nose `rtve ovog postupka. Brojne djevojke i mlade ène koje pate od posljedica obrezivanja ne usu|uju se ~ak ni oti}i ljekaru. êsto iza svega stoje kulturni tabui. Ona koja se ipak odvaì, lije~enje mora platiti iz vlastitog dèpa. “@ene pri~aju da zdravstvena osiguranja ~esto odbijaju preuzeti tro{kove operacije“, kaè Cumar koja je 2011. za svoj anga`man bila nagra|ena njema~kim odlikovanjem Saveznog krià za posebne zasluge. U pojedinim slu~ajevima ove se operacije vode ~ak kao kozmeti~ke operacije uljep{avanja. “A to je zapravo za ène pitanje od ìvotne va`nosti. To im se treba objasniti“, kaè Cumar. Obrezivanje èna tradicionalno se izvodilo kako bi se ènama, kad sazriju za seksualne odnose, seksualni ~in u~inio {to neugodnijim i bolnijim. One su tako “primorane” na vjernost svojim muèvima, odnosno tako su mu{karci imali bolju kontrolu nad njima. Postoji vi{e vrsta obrezivanja èna. Ovisno o tome uklanjaju li se, naprimjer, vanjski dijelovi genitalija u potpunosti ili djelomi~no. Uklanja se klitoris, a ~esto se {ivanjem suàva i vaginalni otvor. Pri ovim operacijama djevoj~ice ~esto ne dobivaju nikakvu narkozu, a kao pribor se koriste zahr|ale britve ili noèvi. Posljedice su infekcije, doìvotni bolovi, ciste, psihi~ki problemi. No uz ène koje su ve} kao djeca bile podvrgnute ovom bolnom ritualu i koje se danas moraju nositi s njegovim posljedicama, pretpostavlja se da ~ak i danas u Njema~koj hiljadama djevoj~ica prijeti ista sudbina. Ta~nih podataka o tomu nema. Za mnoge afri~ke roditelje obrezivanje djevoj~ica spada u tradiciju koje se ~ak i daleko od svoje zemlje porijekla i dalje pridràvaju. Oni svoje k}eri podvrgavaju obrezivanju ili ilegalno u Njema~koj ili to pak obavljaju u zemljama iz kojih dolaze. Da bi se djevoj~ice moglo za{tititi od saka}enja tokom nekog “odmora u domovini“, trebalo bi postaviti jasne pravne temelje, kaè odvjetnik Dirk Wüstenberg. On je kao izaslanik Njema~ke mreè za prevladavanje genitalnog saka}enja èna ~lan Radne skupine njema~kog Ministarstva za gospodarsku suradnju. “Trenuta~no su kaznene mjere kao prije jednog desetlje}a. Maksimalna kazna je deset godina“, kaè Wüstenberg. Roditelje se u pro{losti osu|ivalo na tri do ~etiri godine zatvora, onoga ko je obrezivao do osam godina. U njema~kom se parlamentu upravo raspravlja ne bi li kazne za ova nedjela trebalo povisiti. Aktivisti za za{titu èna, poput Jawahir Cumar, kao uzor vide Francusku. Tamo roditelji koji svoju k}er daju obrezati mogu ra~unati na kaznu zatvora izme|u 10 i 30 godina. Prijeti im ~ak izgon iz zemlje. “U Francuskoj su se dugo bavili 78

ovim problemom“, kaè socijalna radnica Nana Camara. Ona potje~e iz Malija a radi u Francuskoj. “Trebalo nam je vremena da do|emo tu gdje smo sada i da bismo primjenjivali sada{nja pravila.“ Pomo} pogo|enim ènama i djevojkama u Njema~koj je tim teè pruàti jer ljekare obavezuje njihov zavjet {utnje pa slu~ajeve ne smiju prijavljivati vlastima. Svejedno postoje mogu}nosti da se ne{to poduzme, kaè ginekolog Christoph Zerm. On pogo|enim ènama nudi savjete i lije~ni~ku pomo}. Tako ne mora obavezno biti podnesena prijava policiji. Umjesto toga, mogu se obavijestiti socijalne slu`be koje bi na vrijeme mogle utjecati na obitelj. Kako kaè Nana Camara, broj ovako osaka}enih èna ne pada samo u Francuskoj, ve} i u njezinoj domovini Maliju, kao i op}enito u zapadnoj Africi.

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

PATINA:PATINA.qxd

13.6.2012

23:35

Page 79

PATINASTA KUTIJA

Staljinasta kutija Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

KATINSKI POKOLJ

Zlikovac Staljin je potpisao naredbu o ubijanju Poljaka, ali to, za `ivota, nikad nije priznao Nikada Poljaci Rusima ne}e oprostiti Katinsku {umu! Pa je zato i pred utakmicu Evropskog prvenstva, koja je izme|u Poljske i Rusije u Var{avi odigrana 12. juna ove godine, u tom gradu bilo opsadno stanje. I, opet je bilo problema na ulicama glavnog grada Poljske, a utakmica je zavr{ena miroljubivo i nerije{eno, 1:1. “U pokolju u Katinskoj {umi jedinice sovjetskog Ministarstva unutra{njih poslova - NKVD, ubile su vi{e hiljada Poljaka. To je bio dio {ire akcije NKVD-a, u okviru koje je, prema zapovjedi naju`eg sovjetskog rukovodstva, ubijeno oko 22.000 poljskih dr-

`avljana: vojnika, oficira, policajaca, intelektualaca i druge elite. Ubijani su na razli~itim mjestima u Rusiji, Ukrajini i u Bjelorusiji. Kako su masovne grobnice kod Katina dugo bile jedine poznate, op}enito se ~itava ova akcija naziva pokoljem kod Katinske {ume”, pi{e na Wikipediji, da se sada mi ne pravimo va`ni, kad je sve bitno ve} odavno napisano. Pa, nastavljamo u copy/paste smjeru: “Nakon {to je 1943. Wehrmacht otkrio masovne grobnice kod Katina, prekinuti su odnosi izme|u poljske vlade u emigraciji i Sovjetskog saveza. Masakr je koristila

propaganda Tre}eg Reicha, dok je sovjetsko rukovodstvo pod Staljinom odlu~no odbijalo svaku vezu s masakrom, i za njega optu`ivalo Nijemce. Tek je Mihail Gorba~ov 1990. jasno rekao da je za masakr odgovoran Sovjetski savez. Ovaj zlo~in do danas optere}uje rusko-poljske odnose.” Pa, i na Evropskom prvenstvu. Jednom su Poljaci, na nekom sastanku, predo~ili Staljinu naredbu o masovnom pokolju Poljaka, koju je on potpisao. Naravno, Josif D`uga{vili se pravio budala. [ta pravio? On je to oduvijek i bio!

STRIP ARTIST

14.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

13.6.2012

17:21

Page 80

OVIĆ: ALEKSANDAR TRIFUN “Jebite se, oslobađa” by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nakon objave privatnog videa.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti novinar? Sanjao sam da }u biti sanjao da }e to jedn sme}ar, nisam ni om biti vode}i izra zu novinarstvu. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa osje}am, `ivot je se da im Onako kako `el zvoliti da mi ljudi prekratak, ne mogu si do je. i gradovi formiraju osje}a

4. [ta morate imati u friìderu? Hladno pivo i ohla|ene narandè. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikog, gdje su dvoje nije pusto. 6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? Bijeli luk i crveni konac. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ironman. 8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? Radovao se, toliko je nez avr{enih obaveza i nepla} enih saobra}ajnih prekr{aja.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Bik koji sjedi. 10. Jeste li meteoropata? [ibaju me vjetrovi.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih pomjerio sat unazad.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ko se bar jednom usrao, zna da ima.

15. Opi{ite Tomu Nikoli}a u tri rije~i? Dovoljna je jedna.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je biti bilo {ta, nego ne biti.

16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Ne vjerujem, znam da u radiju pre`ivljavaju ljudi.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Prdnem tri puta.

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Ani ^etiri Pi{tolja.

18. Osoba koja vas `ivcira? Vidim je svako jutro u ogledalu. 19. Tange ili badi}? Golo. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Bokserice sa sedam sekretara SKOJ-a i bijele ~arape. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Jebite se, osloba|a.

SLOBODNA BOSNA I 14.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:47

Page 9

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

13.6.2012

22:35

Page 3

Omot-3:CRNA.qxd

12.6.2012

12:30

Page 78

Omot-4:CRNA.qxd

13.6.2012

13:55

Page 78