List by Snježana Mihočka

A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

RAZGOVORI List za roditelje – OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica Godina VIII. – broj 8. – 2013.

Tema broja: GRAĐANSKI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

RAZGOVORI

BROJ 8

ZDRAVSTVENI ODGOJ U ŠKOLI PROVEDEN U PRIRODI

Škola plivanja za treće razrede

Planinarska sekcija na izletu

Izvanučionička nastava razredne nastave u prirodi

RAZGOVORI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

BROJ 8

Poštovani roditelji, ove školske godine izlazimo u elektroničkom obliku i dostupni smo vam na internetskoj stranici naše škole. Zbog znanih nam razloga ove godine nismo bili u mogućnosti tiskati list i podijeliti vam ga na roditeljskim sastancima, ali se toplo nadamo da će vam i u ovom obliku naš list biti čitljiv i zanimljiv. Kao i svake godine donosimo vam stručne teme o odgoju i zanimljiva događanja iz naše škole. Tematski ovaj je broj lista posvećen građanskom i zdravstvenom odgoju koji se polako uvodi u naše škole. Kako bismo proširili oblike suradnje s vama roditeljima, od ove godine dajemo vam mogućnost obraćanja i postavljanja upita stručnom suradniku škole i putem mail adrese: jasna.relja@hi.t-com.hr . Upiti se mogu odnositi isključivo na pitanja vezana uz odgoj vašeg djeteta. Ovakav oblik suradnje ne može nadoknaditi usmeni razgovor roditelja i stručnog suradnika i ne želimo da ga zamijeni, ali može poslužiti kao poticaj drugim oblicima suradnje. mr.sc. Jasna Relja

Eksperimentalni kurikulum građanskog odgoja u našoj školi Struktura kurikuluma građanskog odgoja Smotra projekata iz demokratskog građanstva Projekt građanin u 5.d razredu Zdravstveni odgoj Djeca s teškoćama čitanja i pisanja Projekt za učenike s teškoćama čitanja Roditelji u nastavi Projekt: Čitamo mi u obitelji svi Dopunska nastava u razrednoj nastavi Preporuke za čitanje pedagoške literature Optimizam kao životni stil roditelja

Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Trg slobode 5 Koprivnica Ravnateljica: mr. Sanja Prelogović Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica Uredništvo: Sanja Prelogović, Dijana Lukačić, Nikolina Sabolić, Dragana Kolenko, Biserka Knez, Jasminka Fanuko-Polančec, Ana-Marija Bobovčan, Miroslav Kanisek Lektorica: Ana Matijević Grafička priprema: Snježana Mihočka Naslovna stranica: četvrti razredi kao prvašići . Zadnja stranica: Likovni rad učenice Petre Bojanić 7.a

RAZGOVORI

BROJ 8

EKSPERIMENTALNO UVOĐENJE KURIKULUMA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OŠ „ĐURO ESTER“ KOPRIVNICA U našoj školi, Gradu Koprivnici i Koprivničko-križevačkoj županiji učitelji su već duže vrijeme osposobljavani za građanski odgoj i obrazovanje. Kao županijska voditeljica za građanski odgoj započela sam s edukacijom učitelja svoje škole i svih zainteresiranih učitelja, odgojitelja, osnovnoškolskih i srednjoškolskih djelatnika, stručnih suradnika i ravnatelja Županije još 1996. godine. Od tada do danas održana su mnoga korisna predavanja i radionice koje su pomogle nastavnicima da kroz svoje predmete realiziraju sadržaje građanskog odgoja i obrazovanja. Učitelji naše škole slušali su module građanskog odgoja i obrazovanja koje su do sada uvrštavali, prema svojim željama, u sadržaje svoga predmeta: Modul Projekt građanin i učenje za poduzetništvo, Modul simulirana suđenja i vladavina prava, Modul humane vrednote i istraživanje humanitarnog prava, Modul prevencija trgovanja ljudima, Modul učitelji i učenici miritelji i razvoj socijalnih vještina, Modul za razvoj ravnopravnosti spolova, Modul volonterskog rada i razvoj socijalne solidarnosti, Modul odgoja i obrazovanja za zaštitu potrošača, Modul Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost Modul razvoja karaktera, identiteta, interkulturalnosti. Svaki modul obuhvaća znanja, vještine i stavove potrebne za razvoj kompetencija, način vrednovanja i samovrednovanja učenika i učitelja,

metode prikladne za učenje i poučavanje koje vode iskustvenom učenju kao što su: grupni rad, suradničko učenje, radioničko učenje, metoda socijalnih projekata, projektnog rješavanja problema, simuliranih suđenja, volonterskog rada. Potiče se i njeguje: istraživanje, rješavanje problema, dokumentarni pristup, rasprava, kratak i argumentiran govor, javni nastup, komunikacijske vještine, socijalno učenje korištenjem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, iskustveno socijalno učenje rješavanjem učeničkih građanskih problema u školi i lokalnoj zajednici i sl. Svi moduli organizirani su u suradnji s višim savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje, koji su često bili i predavači, Nevenkom Lončarić Jelačić i Tomislavom Ogrinšakom. Predavači na usavršavanjima bili su: Vinko Filipović ravnatelj AZOO, Jasna Tomić, Ana Knežević-Hesky,prof., Renata Čandrlić, prof., Ljerka Čačić i Nives Vudrić iz Hrvatskog Crvenog križa, Snježana Romić, učiteljica, Jasna Kraljić-Cmrk, Sanja Prelogović, Marija-Dubravka Uzelac, Karmen Ratković, Duška Pribičević Gelb, Jasna Relja, prof., Tomislav Ivančić, prof.,Ljubica Petrović, voditeljica Odsjeka za Transverzalne aktivnosti u Zagrebu iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Marilyn R. Cover direktorica projekta Zakon u razredu (Classroom Law Project) iz Oregona koja je dolazila s delegacijom iz SAD-a ili Brazila u našu školu. Delegacija se sastojala od uglednih sudaca, pravnika, profesora, predstavnika ministarstava te djelatnika i suradnika «Civitas», organizacije za promicanje građanskog odgoja i ljudskih prava iz SAD-a i Brazila. Tada su naši učenici prikazivali različite aktivnosti koje radimo iz građanskog

RAZGOVORI

BROJ 8

odgoja i obrazovanja. Naša škola već pet godina zaredom domaćin je Županijske smotre iz Projekt građanin. Prikazani su mnogi projekti iz vrtića, osnovnih i srednjih škola. Učenici naše škole sa svojim učiteljima realizirali su i predstavili sljedeće projekte: Djeca i roditelji zajedno u provođenju slobodnog vremena, Psi lutalice – opasnost za djecu, Igrom i kretanjem do zdravlja, Zanemarimo razlike, Miroljubivo rješavanje sukoba u školi (medijacija), Prihvatimo razlike, Platnena vrećica umjesto plastične, HPV – spolno prenosive bolesti, Prehrana – zdravlje i poremećaji!, Budi in, smanji plin! Svijet spasi, struju ugasi! Svi projekti rađeni su i prezentirani prema metodi Projekt Građanin. Predstavljajući projekte, učenici su dokazali da su se aktivno uključili u oblikovanje javne politike kako bi unaprijedili opće dobro. Izabrali su problem, sustavno ga istraživali, dokumentirali i oblikovali plan rješavanja problema kroz sedam koraka. U ostvarivanje projekta uključivali su roditelji, stručnjake i ljude iz lokalne zajednice koji mogu pomoći u rješavanju problema. Svi projekti bili su uspješno prezentirani, učenici su uspjeli uvjeriti slušatelje da je problem kojim su se bavili važan. Dokazali su da je njihovo predloženo rješenje ostvarivo. Uvođenjem Projekt građanin u škole razvijaju se kompetencije za cjeloživotno učenje kao što su: umijeće logičkog zaključivanja i razmišljanja, umijeće sažimanja velike količine informacija u kratak i jasan govor, umijeće strpljivosti i slušanja drugog, umijeće otkrivanja smisla, umijeće uvjerljivog argumentiranja, umijeće razlikovanja bitnog od nebitnog, umijeće lijepog i kulturnog izražavanja svojih razmišljanja, učenje iz dobrog i lošeg iskustva, upoznavanje Ustava, zakona, propisa, poznavanje struktura vlasti, prepoznavanje odgovornih osoba za rješavanje određenih problema, komuniciranje s

predstavnicima vlasti i sl. U projektnom učenju prema Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo svaki sat planira se tako da uključuje interdisciplinarni pristup u oblikovanju sata kao što su: čitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova, rješavanje problema u malim skupinama, socijalno učenje, tehnike suradničkog učenja, igru uloga, proučavanje zakona i Ustava Republike Hrvatske, pisanje dopisa, molbi i sl. Učenik prestaje biti pasivni slušač i primatelj činjenica koje mora memorirati. Kod učenika dolazi do izražaja njegova sposobnost, darovitost, poštuje se njegovo pravo na istraživanje mišljenja, razvija se budući građanin s razvijenim visokim samopoštovanjem. Uvođenjem eksperimentalnog građanskog odgoja i obrazovanja u našu školu učitelji će još više biti osposobljeni za korištenje aktivnih metoda učenja i poučavanja za razvoj pojedinih dimenzija građanske kompetencije: ljudsko-pravne, političke, društvene, kulturološke, gospodarske, ekološke. Isplanirali smo da se Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja provodi od prvog do osmog razreda kao međupredmetna tema i kroz izvannastavne aktivnosti. Program sadrži strukturne dimenzije građanske kompetencije u kontekstu razreda, škole i lokalne zajednice i to: ljudskopravna, politička, društvena, kulturološka, gospodarska i ekološka. Uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u školu kod učenika će se razvijati znanja, vještine, stavovi, vrednote i identitet za aktivne buduće građane.

mr. Sanja Prelogović

RAZGOVORI

BROJ 8

STRUKTURA KURIKULUMA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA S obzirom da se učenik u početku određuje kao nositelj prava i odgovornosti u školi, a potom i kao nositelj prava i odgovornosti u sklopu širih zajednica kojima pripada, kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koncipiran je spiralno prema ciklusima na sljedeći način: u 1. ciklusu usmjeren je na učenika kao aktivnog i odgovornog građanina razredne, školske i lokalne zajednice; u 2. i 3. ciklusu se ishodi iz 1. ciklusa proširuju učenjem za građanina hrvatske domovinske zajednice, a u 4. ciklusu se postignuća iz prva tri ciklusa nadopunjuju učenjem za građanina europske i međunarodne

ODGOJNOOBRAZOVNI CIKLUS

1. ciklus (1.-4. razred osn. šk.) 2. i 3. ciklus (5. do 8. razred osn. šk.) 4. ciklus 1. i 2. razred sred. šk.)

PRIPADNIŠTVO ODREĐENOJ ZAJEDNICI U SKLOPU KOJE UČENIK OSTVARUJE ODGOVARAJUĆA PRAVA I IMA ODGOVARAJUĆE ODGOVORNOSTI Učenik kao građanin razredne, školske i lokalne zajednice Učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice Učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice te građanin europske i međunarodne zajednice

zajednice. Kurikulum je usmjeren na cjelovit razvoj građanske kompetencije, što znači da se njime podjednako razvijaju sve navedene strukturne i funkcionalne dimenzije: znanje što, znanje kako i znanje zašto, uključujući primjenu stečenog znanja u školi i lokalnoj zajednici. Nadalje, njime se uređuju svi aspekti života i rada u školi, što, osim nastave, uključuje demokratsko upravljanje školom, suradnju škole i lokalne zajednice (znanje s/sa) te uspostavu demokratske školske kulture kao odgovarajućeg konteksta učenja za građanstvo (znanje u).

FUNKCIONALNE DIMENZIJE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE

znanje i razumijevanje, vještine i sposobnosti, vrijednosti i stavovi (znanje što + znanje kako + znanje zašto + znanje s/sa + znanje u)

STRUKTURNE DIMENZIJE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE

ljudskopravna politička društvena kulturna gospodarska ekološka

ISHOD / POSTIGNUĆE

Učenik kao emancipirani i društveno angažirani građaninin različitih zajednica u kojima ima status nositelja prava i odgovornosti

RAZGOVORI

BROJ 8

Predviđeno je da se kurikulum provodi na više načina, ovisno o dobi učenika te potrebama i mogućnostima škole, odnosno lokalne zajednice. U skladu s tim, predlaže se spiralno-razvojni model uvođenja po ciklusima:  u 1. ciklusu, tj. od 1. do 4. razreda osnovne škole, građanski odgoj i obrazovanje se ostvaruje međupredmetno i izvannastavno kao obvezna aktivnost;  u 2. ciklusu (5. i 6. razred osnovne škole) se, osim obveznog međupredmetnoga i izvannastavnog pristupa, uvodi i izborni modularni pristup, u sklopu kojega se učenici bave pojedinim temama ili područjima građanskog odgoja i obrazovanja oslanjajući se na postojeće module kao što su Osnove demokracije, Projekt Građanin, Medijacija, Prava potrošača i dr.;  u 3. ciklusu (7. i 8. razred osnovne škole) se nastavlja s obveznim međupredmetnim i izvannastavnim pristupom te izbornim modularnim, ali se građanski odgoj i obrazovanje uvodi i kao izborni predmet;  u 4. ciklusu (1. i 2. razred srednje škole) građanski odgoj i obrazovanje se uvodi kao obvezni predmet; nastavlja se i s obveznim međupredmetnim i izvannastavnim pristupom, a modularni pristup također postaje obvezni.  za 3. i 4. razred srednje škole obvezna je modularna i izvannastavna provedba građanskog odgoja i obrazovanja, pri čemu su i jedan i drugi pristup više usmjereni na istraživanje prava i odgovornosti građanina u kontekstu obrazovanja i rada, s posebnim

naglaskom na poduzetničke inicijative mladih u lokalnoj zajednici, što uključuje analizu eventualnih smetnji te predlaganje i zagovaranje učinkovitih rješenja u institucijama lokalne vlasti. Moralno ponašanje kompetencija

kao

građanska

Jedan vid građanske kompetencije jest i razvijanje moralnih vrijednosti kod učenika. Nacionalni okvirni kurikulum u RH određuje da se građanska kompetencija kod učenika osnovne škole razvija, kako u sklopu društvenohumanističkog područja, tako i u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja, pri čemu se građanski odgoj i obrazovanje uvodi kao međupredmetna tema koja pridonosi “osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge”. To, između ostaloga, podrazumijeva razvoj moralne svijesti ali i poticanje njihova aktivnog i učinkovitog sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini na načelima moralnih vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, pravda i solidarnost. Danas je u sustavu obrazovanja zanemareno pitanje moralnih vrijednosti te odgoj za vrijednosti treba pripremiti učenike za donošenje sudova o poželjnom i nepoželjnom ponašanju oslanjajući se na načelo zajedničkog društvenog interesa. Među najvažnijim zadacima odgoja za vrijednosti govori se o razvoju društveno poželjnih stavova, moralnom rezoniranju, promišljenom donošenju odluka i moralnoj samospoznaji. 6

RAZGOVORI

BROJ 8

Učenje vrijednosti se tako dovodi u vezu s odgojem karaktera, tj. s poticanjem razvoja moralnih osobina kod učenika bez obzira na vrijeme i društveno uređenje.

komunikaciji i suradnji među članovima. Ona predstavljaju i neke općeljudske i humane vrijednosti koje čovjeka razlikuju od ostalih živih bića. Te osobine omogućuju djetetu i čovjeku da se osjećaju sretniji i zadovoljniji u zajednici u kojoj žive i s onima kojima dijele tu zajednicu. Moral se obično određuje kroz moralne osobine/ vrijednosti i moralno ponašanje.

Moral se obično određuje kao skup pravila ponašanja važnih za život u nekoj društvenoj zajednici (razred, škola, obitelj, radno mjesto, grad, država itd.). Ta pravila pomažu boljoj

UPITNIK – Koliko su moralne osobine zastupljene kod tebe? Za svaku osobinu navedenu u barometru odredi stupanj u kojem ona postoji kod vas ili vašeg djeteta na skali od 1 do 5 tako da zaokružite jedan broj (1 znači slabo postojanje osobine kod vas, a 5 znači snažno postojanje određene osobine) Pristojnost Prijateljstvo Upornost Savjesnost Skromnost Marljivost Optimizam

1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3 3 3

4 4 4 4 4 4 4 4

5 5 5 5 5 5 5 5

Opraštanje

Jednakost Poštenje Suradnja Povjerenje Urednost Nesebičnost Velikodušnost

1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3 3

4 4 4 4 4 4 4

5 5 5 5 5 5 5

Iskrenost Ljubaznost

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

Samokritičnost

mr. sc. Jasna Relja

RAZGOVORI

BROJ 8

SMOTRA PROJEKATA IZ GRAĐANSKOG ODGOJA Šesta županijska smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo za Koprivničko-križevačku županiju održana je 21. ožujka 2013. godine u Osnovnoj školi »Đuro Ester«, u Koprivnici.

Predstavljeni projekti, učenici i njihovi mentori:  Škrinja zaboravljenih igara, OŠ Legrad, učenici: Matija Habek, Iva Šenji, Leon Sataić, Tara Kolaš, mentorica: Tamara Marcinjaš 

Pomozi mi da se smijem, OŠ Ferdinandovac, učenici: Petra Turbelija, Martina Živko, Doris Kudumija, Martina Karan, mentorica: Mihaela Patačko  Molvarski negdašnji kolači, OŠ Molve, učenici: Helena Ivančan, Ana Lončar, Lorena Vincek, Ana Ivančan, mentorica: Mirela Paša  Internetom u avanturu očuvanja baštine, OŠ Sv. Petar Orehovec, učenici: Dario Hruškovec, Dora Kos, Marko Matus, Ljubica Tinodi, mentori: Stojanka Lesički i Darko Višak  Znamo li što imamo? OŠ „Đuro Ester“, Koprivnica, učenici: Filip Verčević, Hana Knežević, Lea Miloš, Tara Kučina, mentorica: Ana-Marija Bobovčan  Negativni pozitivci, Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica, učenici: Paula Stančin, Vanja Vidaković, Ivana Markulin, Luka Ernečić, mentorice: Mišela Lokotar i Marina TomacRojčević. Učenici i njihovi mentori, svojim su prjektima upoznavali Ustav Republike Hrvatske, stjecali odgovarajuće znanje, razvijali vještine i stavove

Organizatori Smotre bili su Agencija za odgoj i obrazovanje, Koprivničko-križevačka županija i OŠ »Đuro Ester« Koprivnica. Sudionike skupa pozdravili su ravnateljica škole Sanja Prelogović, zamjenik župana Ivan Pal, predstavnik Ureda državne uprave Boris Sabolić te savjetnica gradonačelnice Helena Hećmović u ime Grada Koprivnice. Na Smotri je bilo prikazano šest projekata. U prezentaciji projekata sudjelovalo je 24 učenika i devet voditelja.

RAZGOVORI

BROJ 8

koji su im potrebni da se razviju u informirane, učinkovite i odgovorne građane koji će štititi i

urednica školskog programa na županijskom radiju KC; Jasna Kraljić-Cmrk, voditeljica ŽSV

unapređivati razvoj ustavne demokracije u Republici Hrvatskoj, pa time i temeljna ljudska i građanska prava svake osobe u njoj. Učenici su u svom radu primjenjivali aktivne metode učenja i poučavanja: projektno učenje, suradničko učenje, učenje u paru, igranje uloga, simulacije, rješavanje problema, socijalno učenje korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr. Suci/procjenitelji bili su: - Melita Mioč Felak, sutkinja županijskog suda u Varaždinu, Diana Šarek, voditeljica programa i

za građanski odgoj i obrazovanje, Sanja Prelogović, voditeljica ŽSV za građanski odgoj i obrazovanje Suci procjenitelji projekata izrekli su pohvale svim prikazanim projektima. Smotra potvrđuje kako je građanski odgoj i obrazovanje sastavni dio života mnogih naših županijskih škola. Svi projekti predloženi su za Državnu smotru koja će biti u 20. svibnja 2013. godine u Zagrebu.

mr. Sanja Prelogović

RAZGOVORI

BROJ 8

ZDRAVSTVENI ODGOJ Kurikulum zdravstvenog odgoja od ove školske godine provodi se kroz satove razrednika i satove prirode, biologije i TZK. Teme određene za sat razrednika obradili su razrednici, stručni suradnici škole te liječnici. Tako su učenici svih petih razreda 4. ožujka 2013. prisustvovali predavanju liječnice Maje Lončar Knežević (specijalist pedijatar).

Predstavljanje Modula zdravstvenog odgoja - živjeti zdravo Pomoćnica ministra znanosti gosp. Željka Jovanovića gđa Ankica Nježić predstavila je prvi modul zdravstvenog odgoja – „Živjeti zdravo“ učenicima i učiteljicama prvog razreda. Cilj prezentacije bio je dodatna edukacija učitelja prvih razreda koji će provoditi ovaj modul uz pomoć brošure „Živjeti zdravo“ namijenjenu učiteljima razredne nastave.

Tema predavanja je bila Vlastito tijelo u promjenama (modul: Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje). Predavanjem su učenici utvrdili i proširili znanje o promjenama koje im se događaju u razdoblju puberteta te su prepoznali spolnost kao sastavni dio cjelokupnog čovjekova života. Predavanje učenicima osmih razreda održao je dr. Bojanić (specijalist ginekolog) na temu Spolno prenosive bolesti, dok je učenicima trećih razreda predavanje održao dr. Stapar.

Brošura koju je izdalo Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo govori o pravilnoj prehrani učenika i važnosti tjelovježbe i kretanja. Održan je i ogledni sat na kojem je predstavljen edukacijski paket za svakodnevno deset minutno vježbanje s DVD-om, plakatom i uputom za učitelje. Prikazan je kratak film na kojem su učenici prvo vidjeli, a onda sudjelovali u izvođenju svih vrsta tjelovježbi koje će učiteljice s njima raditi na svojim satovima. 10

RAZGOVORI

BROJ 8

Tijekom prezentacije filma svi nazočni: učiteljice, stručna služba, ravnateljica, predstavnik AZOO viši savjetnik Darko Tot, te pomoćnica Ministra šest minuta su zajedno s učenicima vježbali.

PROJEKT GRAĐANIN

zaštićenim dijelovima prirode na području naše županije. Saznali smo da u Koprivničko-križevačkoj županiji ima 15 zaštićenih područja, a to su: POSEBNI REZERVATI (Đurđevački pijesci, Mali Kalnik, Dugačko brdo, Crni jarki, Veliki Pažut)

Učenici 5. d razreda uz pomoć razrednice Ane- PARK ŠUMA (Župetnica) Marije Bobovčan odlučili su ove godine istražiti ZNAČAJNI KRAJOBRAZI (Kalnik, Čambina) znaju li oni sami, ali i svi ostali učenici naše škole SPOMENICI PRIRODE (Skupina stabala hrasta lužnjaka, Livade u Zovju kraj Đelekovca, Staro stablo pitomog kestena, Staro stablo lipe u Novigradu) SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE (Park kraj OŠ „Vladimir Nazor“ u Križevcima i Park kraj Poljoprivredne škole u Križevcima) REGIONALNI PARK (MuraDrava) Nakon predstavljanja projekta na našem koja su zaštićena područja u našoj županiji. Učiteljskom vijeću, predstavili smo ga i na Kako bismo što bolje osmislili i proveli projekt, pozvali smo gđu Željku Kolar, ravnateljicu Javne županijskoj smotri projekata te na Državnoj smotri održanoj u Zagrebu. ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke prof. Ana-Marija Bobovčan županije u našu školu da nam održi predavanje o

RAZGOVORI

BROJ 8

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE NA TERENSKOJ NASTAVI „NIZ RIJEKU DRAVU“ Terenskom nastavom “Niz rijeku Dravu“ učenici 6.a i 6.d razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ obilježili su Dan planeta Zemlje te na integrirani način povezivanjem sa sadržajima pojedinih nastavnih predmeta ostvarili ishode građanskog odgoja i obrazovanja, koji se eksperimentalno provodi u našoj školi. Glavna tema bila je rijeka Drava i njezin značaj za naš kraj. Prema Kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja suvremeni način poučavanja usmjeren je na kompetencije i osposobljavanje učenika za primjenu znanja i vještina, kao i formiranje vlastitih stavova i vrijednosti. Toga dana učenici su u okviru izvanučioničke nastave primjenjivali i proširivali znanja i vještine usvojene u redovnoj nastavi, a također formirali i nove stavove i vrijednosti o svom zavičaju. Međupredmetnim povezivanjem sa sadržajima nastavnih predmeta tehničke kulture, povijesti, hrvatskoga jezika, geografije i razrednoga odjela program građanskog odgoja i obrazovanja proveden je kroz sve faze i sadržaje naše terenske nastave. Organizaciji izvanučioničke nastave pristupili smo planiranjem sadržaja orijentiranih na ishode, odnosno obrazovna postignuća učenika iskazna Kurikulumom građanskog odgoja i obrazovanja. Kako se građanska kompetencija razvija i u okviru ekološke strukturne dimenzije, ciljna aktivnost bila je razvijati ljubav i zanimanje za vlastiti zavičaj prateći rijeku Dravu. Polazeći od ishoda učenja, u okviru terenske nastave učenici

su obilježili Dan planete Zemlje upoznavanjem zaštićene prirodne baštinu uz rijeku Dravu, u istraživačkom radu primijenili znanja i vještine stečene tijekom redovite nastave povijesti, geografije, hrvatskoga jezika i tehničke kulture te sata razrednog odjela, proširili znanja i vještine promatranjem i učenjem na terenu, formirali vlastita mišljenja, stavove i vrijednosti o posjećenom prostoru i ovakvom načinu rada, razvijali suradnju i timski rad koristeći se znanjima, postignućima i metodama građanskog odgoja i obrazovanja, razvijali ekološku osviještenost i potrebu očuvanja okoliša s naglaskom na značenje i važnost prava na zdrav okoliš za održivi razvoj zajednice, kao i ulogu pojedinca i civilnog društva u osiguranju održivog razvoja. U rješavanju zadataka na terenu učenici su se služili metodama grupnog rada, suradničkog učenja, istraživačkog učenja uz različite izvore informiranja, kritičkog analiziranja, promatranja i zaključivanja. Vrednovanje ostvarenih ishoda suradnjom s ustanovama šire lokalne zajednice, posjetom hidroelektrani, povijesno značajnom lokalitetu i zaštićenim područjima ostvareno je po povratku u učionice kritičkom analizom terenske nastave, izradom plakata, multimedijalnih prezentacija i prezentiranjem roditeljima na roditeljskom sastanku. Prva stanica terenske nastave bila je Hidroelektrana Donja Dubrava gdje je održan sat tehničke kulture. Djelatnik HE učenicima je pokazao dio postrojenja iznutra i izvana. 12

RAZGOVORI

BROJ 8

Poslušali su predavanje te na licu mjesta ponovili i proširili svoja znanja o principu rada HE, ekološkom utjecaju na okoliš, a potom otišli na samu branu i panoramski razgledali veliko umjetno jezero na Dravi. Dobili su listiće koje su u skupinama rješavali. Sat povijesti održan je na rijeci Muri u blizini ušća Mure u Dravu na mjestu gdje se nalazi spomenik utvrdi Novi Zrin. Skupina učenika iz oba razreda dobila je unaprijed zadatak da pomoću interneta i određene literature istraži kratkotrajnu povijest te velebne protuturske utvrde te su nas pred spomenikom izvijestili o rezultatima istraživanja. Time smo proširili povijesne sadržaje o obitelji Zrinski i turskim osvajanjima. Također su na listiće ispisali svoje dojmove i mišljenja o utvrdi Novi Zrin. Ta se utvrda nalazi unutar Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut posebno poznatog po pticama i dabrovima koji obiluje prirodnogeografskim specifičnostima. To je dio regionalnog parka Mura-Drava, pa smo bili i na mjestu gdje se mutna Mura ulijeva u bistru Dravu. Tamo su učenici imali sat hrvatskoga

jezika. Okruženi prekrasnom prirodom recitirali su pjesme Moja Podravina Miroslava Dolenca Dravskog i Rano sunce u šumi Dragutina Tadijanovića, a potom u školi pisali literarne radove o iskustvima učenja na terenskoj nastavi. Podsjetili smo se da uživamo na čistom zraku

povodom Dana planete Zemlje i pratimo tok prekrasne nam Drave. Nakon toga imali smo sat geografije. Dio učenika pripremio je izlaganja o Donjoj Dubravi, Šoderici i Prekodravlju, a uključile su se i članice Malih turističkih vodiča koje su nas upoznale upravo sa zaštićenim područjima uz rijeku Dravu - Veliki Pažut, Repaška šuma i Čambina. Učenici su također cijeli put ucrtavali na geografsku kartu i odgovarali na predviđena pitanja, a najvažniji je bio zaključak o današnjem odnosu čovjeka prema rijeci Dravi. Nakon kraće

RAZGOVORI

BROJ 8

šetnje Velikim Pažutom krenuli smo u Prekodravlje put Repaške šume gdje se nalazi Spomenik prirode. Od sedam hrastova starih preko 300 godina, koji su 1998. zaštićeni, ostala su još samo tri. Šumari kažu da drvo 100 godina raste, 100 godina živi i 100 godina umire. Posljednja stanica bio je Zaštićeni krajolik Čambina u najistočnijem dijelu Prekodravlja, nastao na mjestu starog korita Drave koje je igrom prirode pretvoreno u baru sa zanimljivom florom i faunom. Zaposlenik šumarije Repaš govorio nam je o Repaškim šumama hrasta lužnjaka i Čambini. Uz svaki od navedenih predmeta učenici su dobili i listiće sa zadacima koje su putem rješavali u paru ili u skupinama, a koje smo vrednovali pri ponavljanju u školi. U sklopu terenske nastave učenici su imali i sat razrednog odjela na temu Zaštita okoliša

vezanu uz Dan planete Zemlje, što je i EKOsadržaj, a ujedno i dio građanskog odgoja. Iako je terenska nastava „Niz rijeku Dravu“ bila nastava u pravom smislu te riječi, učenici su imali vremena za druženje, igru i zabavu te su se vratili kući puni dojmova, o čemu svjedoče i evaluacijski listići: 92% učenika ovakav način rada smatra izrazito zanimljivim ili zanimljivim, da lakše uči na ovaj način smatra 85% učenika, a 90% bi češće željelo ići na terensku nastavu. Terenska nastava učenika „Niz rijeku Dravu“ realizirana je u pratnji razrednica Sanje Kapusta i Jasminke Fanuko-Polančec te nastavnice Tijane Martić. prof. Jasminka Fanuko-Polančec

RAZGOVORI

BROJ 8

TEŠKOĆE ČITANJA I PISANJA Polaskom u školu jedan broj djece ne uspijeva savladati čitanje i pisanje te otežano čita i piše. Ove teškoće nisu rezultat opće razvojne nesposobnosti ili oštećenja vida ili sluha, manjka pedagoških poticaja ili načina poučavanja, već su specifični poremećaj sazrijevanja koji dijelom iščezava kada dijete postaje starije.



nedovoljna vizualno-prostorna percepcija: što se dešavalo prije, a što poslije, zamjena slova sličnog oblika (drži-brži, dio-bio) kombinirani oblik

Uzroci:

Vrste specifičnih teškoća:  Disleksija – poremećaj čitanja  Disgrafija – poremećaj pisanja

Tipovi disleksije:  nedovoljna formiranost usmenog govora: pogreške u izgovoru (meklametla…), gramtičke nepravilnosti (konjovi, mišovi)



Dominantna funkcija mozga vezana za čitanje i pisanje je lijeva moždana polutka (analitička)



Kod učenika s disleksijom dominantna je desna moždana polutka



Uzroci nisu posve jasno utvrđeni, ali uvelike ju određuje genetski kod

Osobitosti djece sa specifičnim teškoćama u čitanju:  Sporo čitanje  Slovkanje  Nemogućnost iščitavanja složenih riječi  Oskudan rječnik  Teško razumijevanje pročitanog teksta  Nemogućnost izdvajanja poruke ili pouke teksta  Nemogućnost izdvajanja bitnog u rečenici i tekstu  Uredna inteligencija  Sporije zaključivanje  Slabije operacije analize i sinteze teksta  Brže zamaranje  Frustracija zbog osjećaja neuspjeha, nezadovoljstvo

RAZGOVORI 

BROJ 8

Slabljenje motivacije za učenje

Disgrafija – poremećaj pisanja Disgrafija nije bolest, već sindrom, nesposobnost djeteta da savlada vještinu pisanja, najčešće prisutna s disleksijom. Disgrafija ima složenu neurološku osnovu Osobitosti disgrafije:  Izostavljanje slova i slogova  Premještanje slova  Dodavanje suvišnog slova  Neujednačen i neravan rukopis  Rastavljeno pisanje iste riječi  Sastavljeno pisanje nekoliko riječi  Greške povezivanja riječi unutar rečenice,  Neispravna interpunkcija

Albert Einstein John Lennon

Winston Churchil Mnogi slavni književnici, znanstvenici, glumci i pjevači imali su u djetinjstvu teškoće s čitanjem i pisanjem. Albert Einstein, John Lennon, Harrison Ford, Marlon Brando, Tom Cruise, Churchil, Pablo Picasso, Mark Twain, Ernest Hamingway, Gustave Flaubert, Agatha Christie, Thomas Edison, Isaac Newton, Leonardo da Vinci, Walt Disney…

Harrison Ford

Važno je ne izgubiti samopouzdanje, biti uporan i marljiv u ostvarivanju zadataka, kako za roditelje tako i za učenike!

Zanimljivost Postotak djece s disleksijom 5-10% u slavenskim zemljama, dok postotak u zemljama engleskog govornog područja iznosi 15-30%, a u Kini samo 1% (slikovno pismo).

Agatha Christie

mr. sc. Jasna Relja

RAZGOVORI

BROJ 8

Projekt Namijenjen učenicima sa specifičnim teškoćama čitanja i pisanja AUDIO SNIMKA NASTAVNIH JEDINICA IZ PRIRODE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Cilj:  pomoć učenicima u učenju koji imaju specifične teškoće čitanja i pisanja  poticanje individualnog pristupa u izboru metoda učenja razvijanje solidarnosti kod ostalih učenika koji mogu pomoći vršnjacima Zadaci:  upoznati učenike 8. razreda sa specifičnim teškoćama čitanja i pisanja i njihovim karakteristikama 

snimiti video i audio snimke nastavnih jedinica iz prirode za šesti razred za II polugodište

 upoznati roditelje učenika kojima je namijenjen projekt sa metodama učenja uz pomoć napravljenih snimki izraditi CD nastavnih jedinica iz prirode Način financiranja:  škola Nastavna sredstva i pomagala:  nastavni plan i program 

kompjutorski programi

Korelacija:  izvannastavna grupa Crvenog križa, SRO, građanski odgoj i obrazovanje, pedagogija Vrijeme:  studeni 2012.g. – ožujak 2013.g. Evaluacija projekta:  primjena metode u učenju kod kuće 

primjena metode u učenju u školi, u individualnom radu



predstavljanje projekta u školskom listu, web stranici škole, na roditeljskom sastanku i sl.

RAZGOVORI

BROJ 8 Izgled naslovnice CD-a: Osnovna škola „Đuro Ester“ Koprivnica Školska godina 2012./2013. Projekt: AUDIO SNIMKA NASTAVNIH JEDINICA IZ PRIRODE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Namijenjeno učenicima sa specifičnim teškoćama čitanja i pisanja

Projekt izradili učenici 8. razreda: Rajna Hraščanec, Ivana Petrić, Domagoj Blažek, Bruno Golubić, Petra Golubić, Matej Vugrinec i koordinatori Miroslav Kanisek, prof. biologije i kemije i mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica.

Teme koje su obrađene na CD-u su sljedeće:  Stanište i životni uvjeti  Organizacija živog svijeta  Rasprostranjenost šuma u Hrvatskoj  Kontinentalna listopadna šuma  Gljive i biljke prizemnog sloja šume  Biljke u sloju grmlja  Biljke u sloju drveća  Životinje prizemnog sloja  Životinje u sloju grmlja  Životinje u sloju drveća  Koristi od šuma  Onečišćenje prirode  Zaštićeni objekti u Hrvatskoj  Zaštićeni objekti u našoj županiji  Oblici energije  Obnovljivi izvori energije  Neobnovljivi izvori energije  Sunčeva energija  Životni uvjeti u vodi  Živa bića priobalnog područja

                 

Živa bića obalnog područja Živa bića pjeskovitog i muljevitog morskog dna Živa bića kamenitog morskog dna Živa bića otvorenog mora Povezanost živih bića u moru Iskorištavanje mora Zaštita mora Vrste voda na kopnu Živa bića u vodama tekućicama Živa bića pored vode Živa bića na vodi Živa bića u vodi Živa bića u vodi i izvan nje Onečišćenje i zaštita voda Životna zajednica travnjaka Biljke travnjaka Životinje travnjaka Iskorištavanje travnjaka Miroslav Kanisek, prof. i mr. sc. Jasna Relja

RAZGOVORI

BROJ 8

RODITELJI U NASTAVI U sklopu projekta 2.c razreda o zanimanjima u zavičaju, na nastavi su gostovali roditelji nekih učenika.

Kopričanec (konobarica) svoja su zanimanja 1.3. predstavili razredu razdijeljenom na skupine u našoj učionici. Učenici su tako dobili uvid u

Svoje je zanimanje predstavila Tanja Crnković, učiteljica glazbene kulture u Osnovnoj školi Ludbreg, održavši 27.2. nastavni sat s cijelim razredom. Matiju Rušaka (starijeg polubrata Tare Rušak), profesora tjelesne i zdravstvene kulture u našoj školi, učenici su 28.2. posjetili na radnom mjestu. Davorin Đaković (carinik), Kornel Crnković (baptistički pastor), Bernarda Medvarić (frizerka), Andreja Drašković-Jakopanec (trgovac), Petar Živanović (zidar) i Katarina

dobre strane pojedinih zanimanja, ali i teškoće s kojima se odrasli susreću na svojim poslovima. Bilo im je zanimljivo okušati se u nekim aktivnostima kojima se njihovi roditelji svakodnevno bave i koristiti alate kojima se služe. Učiteljica Biserka Knez

RAZGOVORI

BROJ 8

U našoj školi započeo projekt Čitamo mi u obitelji svi 25. siječnja 2013. godine u našoj je školi započeo projekt Čitamo mi u obitelji svi s učenicima 3. a i 3. c razreda. Riječ je o nacionalnom projektu poticanja čitanja koji je pokrenut u organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara. Provedbom ovoga projekta u trećim razredima nastoji se ukazati na važnost čitanja kao temelja daljnjeg obrazovanja, naglasiti važnost roditelja kao uzora u procesu učenja čitanja, razviti čitalačke sposobnosti i čitateljske navike učenika, potaknuti pozitivan odnos prema čitanju kao kvalitetnom načinu provođenja slobodnog vremena te ostvariti najvažniji cilj, a to je zajedničko druženje kroz čitanje u krugu obitelji. Projekt je osmišljen prema načelu „putovanja“ knjižnične naprtnjače s knjigama od jednog do drugog učenika 3. razreda. Svakog petka odabire se jedan učenik koji nosi knjižničnu naprtnjaču doma. Naprtnjača gostuje u obitelji učenika pet dana (do srijede), a u tom vremenu obitelj zajednički čita knjige i razgovara o pročitanom. Dojmove, zanimljivosti, lijepe doživljaje zajedničkog čitanja obitelj

upisuje u priloženu Knjigu dojmova. U srijedu učenik vraća ruksak s knjigama u školu i pred razredom kratko prezentira kako se čitalo u njegovoj obitelji. Na taj način učenik vježba usmeno izražavanje, javni nastup, potiče druge učenike na čitanje i izgradnju pozitivnog stava prema čitanju te izaziva njihovu radoznalost. U našoj školi projekt vodi knjižničarka Nikolina Sabolić te učiteljice Dubravka Bijelić i Nada Čolak. Dosadašnja iskustva u provedbi projekta u našoj školi pozitivna su i ohrabrujuća. Svake srijede učenici pred razredom, učiteljicom i knjižničarkom prezentiraju čitanje u svojoj obitelji i iznose pozitivne dojmove i lijepe misli o projektu, koje su motivirajuće za druge učenike i velik poticaj da i sljedeće godine nastavimo provoditi projekt u našoj školi. Vjerujemo da čitanje djeci i s djecom u krugu obitelji ne završava nakon predviđenih pet dana, već da roditelji poticanjem na čitanje i zajedničkim čitanjem nastavljaju ulagati u svoju djecu. Nikolina Sabolić, dipl. knjižničarka

RAZGOVORI

BROJ 8

DOPUNSKA NASTAVA U RAZREDNOJ NASTAVI Praćenje učenikova učenja trajan je i kontinuiran proces jer je i svakom učitelju važna uspješnost njegovih učenika. Glavna svrha praćenja je otkrivati poteškoće u učenju kako bi se na vrijeme uklonile . Neuspjeh se izražava u neprestanom uvećavanju u određenom vremenskom razdoblju tj. razvija se iz jedva zamjetljivih začetaka da bi na kraju postao problem koji se ne smije zanemariti, znači ne pojavljuje se iznenada. Učenici su sve manje sposobni uspješno pratiti nastavu što rezultira sve težim napredovanjem. Uspjeh u nastavi uvijek daje pozitivne učinke povećavajući učenikov interes i njegove ambicije. Tako učenikova motiviranost za rad postaje snažnija i trajnija. Zaostajanje u nastavi, tj. neuspjeh, negativno utječe na učenikovo postignuće i motivaciju za rad i učenje smanjujući želju za postizanjem uspjeha. Pokaže li praćenje učenja da neki učenici nisu usvojili pojedine dijelove nastavnog gradiva, treba organizirati dopunsku nastavu (DOP). U razrednoj nastavi dopunska nastava se organizira iz matematike i hrvatskog jezika. Polaznik dopunske nastave je učenik kojeg je učitelj odredio na osnovi svakodnevnog promatranja i njegovog postignuća u nastavi. Kada se pronađe učenik kojemu je potrebna pomoć, mora se ustanoviti što nije usvojio. U takvom slučaju gradivo valja ponovno objasniti

uz pomoć jednostavnijih primjera i zornih pomagala kako bi se olakšalo razumijevanje. Najčešći razlozi uključivanja u dopunsku nastavu su teškoće u logičkom zaključivanju, nedostatak radnih navika, nesamostalnost u učenju, smanjen interes i volja za rad. Zadnjih godina praksa je pokazala da više učenika pohađa dopunsku nastavu iz hrvatskog jezika nego iz matematike, naročito u 1. razredu. U većini slučajeva, kad se uči novo gradivo iz matematike, pojedinim učenicima potrebno je jedan do dva sata dodatno da gradivo savladaju, dok je u hrvatskom jeziku situacija drugačija. Učenici kroz duži vremenski period ostaju na dopunskoj nastavi i vježbaju čitanje, pisanje, glasovnu analizu i sintezu, a naročito oni koji imaju problema kod izgovora pojedinih glasova (npr. R, L, V ). Preporučila bih roditeljima budućih prvačića da svakako prije polaska u školu vježbaju glasovnu analizu i sintezu tj. rastavljanje riječi na glasove i obrnuto jer će time olakšati praćenje nastave svoga djeteta naročito u prvom polugodištu prvog razreda. U našoj školi u razrednoj nastavi u prosjeku svake školske godine 54 učenika polazi dopunsku nastavu; 41 učenik iz hrvatskog jezika,a 37 učenika iz matematike. Pojedini učenici ostaju na dopunskoj nastavi i iz hrvatskog jezika i iz matematike.

RAZGOVORI

BROJ 8

1. RAZRED

HRVATSKI JEZIK 16

MATEMATIKA

ukupno

2.RAZRED

3. RAZRED

4. RAZRED

ukupno

Glavni oblik rada na DOP-u je individualni rad jer on omogućuje potrebnu aktivnost svakog učenika i tako povećava djelotvornost nastave. Nastava se obično održava zadnje sate (4. i 5. sat) u danu i to jedanput tjedno (35 sati godišnje). Čim učenik pokaže napredak u savladavanju gradiva, nema potrebe da više redovito polazi dopunsku nastavu nego prema potrebi. Osnovni zadatak dopunske nastave je pomoći učenicima koji ne mogu u redovnoj nastavi usvojiti određene sadržaje. Takva vrsta nastave će ublažiti praznine u znanju učenika i tako im omogućiti praćenje nastave bez poteškoća.

U 2. razredu učenici su najviše uključeni u DOP zbog nedovoljnog vježbanja tablice množenja i dijeljenja koja se svakako mora automatizirati kao i zbrajanje i oduzimanje do 20 u 1. razredu. U hrvatskom jeziku problem je i u 2. i u 3. razredu razumijevanje pročitanog tj. odgovaranje na pitanja usmeno ili pismeno na temelju pročitanog teksta. Matematički sadržaji, kao što su pisano oduzimanje u 3. razredu te pisano dijeljenje dvoznamenkastim brojem u 4. Razredu,također predstavljaju problem onim učenicima koji ih sporije usvajaju, a nedovoljno vježbaju. Iz tablice je vidljivo da se broj učenika uključenih u DOP smanjuje, naročito iz hrvatskog jezika, dok se iz matematike povećava. Matematika je nastavni predmet u kojem tijekom školovanja najviše učenika ne uspijeva udovoljiti zahtjevima nastavnog predmeta.

Dragana Kolenko, učiteljica RN

RAZGOVORI

BROJ 8

Preporuke za čitanje pedagoške literature Roditelji u svojoj namjeri da budu što bolji

dijete. Najbolje se za savjete obratiti školi koju

roditelji često posežu za tzv. pedagoškom ili

dijete pohađa jer u njoj stručni suradnici i učitelji

odgojnom literaturom, tj. knjigama i časopisima

najbolje poznaju dijete.

koji nude savjete roditeljima kako odgojiti dijete,

Pri čitanju i odgoju djeteta vodite brigu

kako uspostaviti disciplinu, kako biti bolji

slijedećem:

roditelj, kako pomoći djetetu u učenju, kako



razgovarati s adolescentom, kako slušati dijete i

služite

svojom

roditeljskom

intuicijom

sl.



ukoliko primijenite savjet iz knjige,

Treba imati na umu da svaka knjiga sa savjetima

budite oprezni, nije svaki savjet

nudi općenite savjete i ne odgovara pojedinom

primjenjiv na vaše dijete

slučaju i ličnosti djeteta i odnosima u obitelji.



promjenu ćete kod djeteta postići

Zato doslovna primjena savjeta koje nude knjige

samo ukoliko prvo mijenjate sebe kao

i časopisi na vlastito dijete i obitelj može biti

roditelja

kontraproduktivna jer takav savjet ne mora i ne

čitanje knjige o odgoju djeteta treba



može odgovarati svim aspektima ličnosti djeteta.

poslužiti roditelju kao temelj promjene kod

Svako dijete i odrasla osoba je različita u svojoj

njega samog

osobnosti,

emocijama,

razmišljanjima,

strahovima, uvjetima odrastanja, odnosima s

mr. sc. Jasna Relja

drugim osobama, svojim željama i ambicijama. Zato unutrašnji svijet djeteta ili odrasle osobe ne

Preporučujemo, pročitajte!

možemo staviti u određeni obrazac i primijeniti



dani savjet. Tek dok osobnost djeteta sagledamo

Miljković, D. i Rijavec, M. (2006.): Tko su dobri ljudi, Zagreb, IEP

iz više aspekata, sagledamo njegove uvjete



odrastanja u obitelji možemo dati savjet. A njega

Delač Hrupelj, J. i sur. (2000.): Lijepo je biti roditelj, Zagreb, Creativa

može najbolje dati stručna osoba koja je upoznala



dijete i obitelj.

Relja, J. (2012.): Reci što osjećaš (radni listovi za učenike), Zagreb, Profil

Savjetujemo roditeljima da čitaju, ali da budu oprezni u primjeni „gotovih recepata“ za svoje 23

RAZGOVORI

BROJ 8

OPTIMIZAM KAO ŽIVOTNI STIL RODITELJA Optimizam je pozitivno shvaćanje i gledanje

To predstavlja za roditelje velik izazov jer traži

svijeta te očekivanje najboljeg mogućeg ishoda.

od njih da budu pozitivan primjer i uzor od kojeg

Ima li u Vašem životu mjesta za optimizam?

će djeca učiti o životu. Međutim, treba imati na

Život će uvijek biti pun izazova, uspona i

umu da savršeni roditelji ne postoje i da su

padova, radosti i tuge, sreće i razočaranja. S

pogreške i padovi dio svakodnevnog života. Ali

problemima i poteškoćama ponekad se nosimo

ako radite na sebi, tragate za najboljim rješenjima

lakše, a ponekad teže. U tome nas vodi i određuje

i pokušavate zadržati životnu radost tada ste

naš životni stav. Sa sigurnošću možemo tvrditi da

najbolji roditelj svom djetetu kraj kojeg će dijete

nije uvijek lako ostati pozitivan - osobito ako se

moći rasti i napredovati.

stvari

planu.

Na putu prema uspjehu uvijek se javljaju i

Svakodnevno smo izloženi lošim vijestima i

neuspjesi te roditelj ne može svoje dijete zaštiti

informacijama

stanje

od njih, ali ga može naučiti kako da se s njima

napetosti, straha i negativnih misli. Uz to i u

nosi i suoči. Živeći optimizam, roditelji najjasnije

svojoj obitelji svjedoci smo raznih problema i

djetetu šalju poruku da iako se loše stvari

poteškoća koje itekako utječu na nas i na

događaju, uvijek se može učiniti nešto da se

kvalitetu našeg života.

Zapravo je nemoguće

situacija promijeni na bolje. Optimizam i

izolirati se od negativnosti i neuspjeha, ali ono

pozitivan stav prema životu potrebno je ugraditi

što možemo jest duboko u sebi pronaći snagu

u dijete od najranije dobi. Na taj će način dijete

koju nosimo te mijenjati naš pogled na probleme

lakše

i naš pristup njima. Svaka situacija može biti

uspješnije i zadovoljnije, a to je odgojni cilj

nova prilika da rastemo. Tada naš optimističan

svakog roditelja.

stav postaje naša zaštita, naša snaga i prednost.

I ako želite učiniti sretnim osobe koje volite,

Ipak, priznajmo, najteže je sebe pokrenuti, početi

svoje dijete ili bračnog druga, najprije trebate

misliti, govoriti i činiti dobro i pozitivno. Ali,

sami sebe učiniti sretnim, zauzeti pozitivan i

kada napravimo taj prvi korak i sami sebe

optimističan stav prema životu. Jer da bi dijete

pobijedimo te usmjerimo

svoje snage na

bilo sretno i zadovoljno, ono treba isto takvog

rješenje, a ne na problem, otvaraju nam se nove

roditelja! Optimizam je najljepši dar koji mu

mogućnosti i bliži smo uspjehu.

možete darovati.

odvijaju koje

prema nas

našem

dovode

nadvladavati

životne

teškoće,

biti

Djeci i mladima potrebni su odrasli koji

Dijana Lukačić,

pozitivno razmišljaju i koji odlučno idu naprijed.

prof. socijalni pedagog 24