RAZGOVORI List za roditelje OŠ „Đuro Ester“ Broj 10 – godina X – 2015.
Tema broja: Građanski odgoj i obrazovanje kroz izvanučioničku nastavu
RAZGOVORI
BROJ 10
Lorena Plavšić 8.a
Iva Želimorski 7.b
Tara Kučina 7.d
Lorena Novak 4.a
2
RAZGOVORI
1.
2. 3. 4. 5. 6. 7.
BROJ 10
Poštovani roditelji, ove školske godine izlazimo u tiskanom i elektroničkom obliku i dostupni smo vam na internetskoj stranici naše škole. Kao i svake godine, donosimo vam stručne teme o odgoju i obrazovanju vaše djece i naših učenika te zanimljiva događanja iz naše škole. Ovaj broj lista tematski je posvećen građanskom odgoju koji se polako uvodi u naše škole i kao izborni predmet, a u našoj školi je ugrađen u nastavu već treću godinu. Želimo vam ugodno čitanje i ovog broja našeg lista i uspješnu suradnju roditelja i škole tijekom ove i narednih godina.
Eksperimentalni izborni program građanskog odgoja u osmom razredu Što učenici uče u nastavi građanskog odgoja? Uloga i pritisak medija u pubertetu Istražujemo i učimo Socijalne vještine djeteta Korištenje interneta u nastavi prirode u šestom razredu Obitelj – temelj djetetove uspješnosti u životu i školi
mr.sc. Jasna Relja ,Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Trg slobode 5 Koprivnica Ravnateljica: mr. Sanja Prelogović Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica Uredništvo: Jasna Relja, Sanja Prelogović, Dijana Lukačić, Nikolina Sabolić, Miroslav Kanisek, Maja Sinjeri Lektorica: Sanja Antolić Naslovnica: Posjet Češkoj OŠ u Daruvaru Zadnja stranica: Luka Katalenić 7.c Grafička priprema: Snježana Mihočka Tisak: Tiskara Rihtarić Koprivnica 3
RAZGOVORI
BROJ 10
EKSPERIMENTALNI IZBORNI PROGRAM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U NAŠOJ ŠKOLI Tijekom rujna ove školske godine (2014./2015.) Osnovna škola „Đuro Ester“ iz Koprivnice započela je s izbornom nastavom Građanskog odgoja i obrazovanja u 8. razredu.
Društvena dimenzija Socijalne vještine i društvena solidarnost, suradnja i grupni rad, mediji i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja, dobrovoljni društveni rad u zajednici, komunikacijske vještine.
Na početku godine roditelji i učenici upoznati su putem anketnih listića s mogućnošću pohađanja novog predmeta. Nastava se odvija jednom tjedno u okviru 35 sati godišnje te je predviđena i terenska nastava i posjet organizacijama lokalne zajednice.
Međukulturna dimenzija Kulturni identiteti i međukulturni dijalog, osobni identitet i globalizacijski kulturni trendovi, obilježja hrvatske nacionalne kulture i kultura nacionalnih manjina, stereotipi i predrasude, međukulturni dijalog.
Nastavni sadržaji u predmetu su vrlo raznoliki i pripremaju učenika za odrastanje i život u građanskom demokratskom društvu. Evo dijela tih sadržaja:
Gospodarska dimenzija Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača, održiv razvoj lokalne zajednice.
Ljudsko-pravna dimenzija Prava slobode, dužnosti i odgovornosti građana, sustav zaštite ljudskih prava u RH, ustrojstvo pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj i njegova uloga u zaštiti ljudskih prava i pravne države, pravna država i pravda temelj demokracije, građanin, državljanin, stranac.
Ekološka dimenzija Zaštita okoliša i održivi razvoj, održiv društveni, gospodarski i kulturološki razvoj lokalne sredine i Hrvatske. U okviru zadanog programa učenici su ostvarili tri sata volontiranja u Udruzi slijepih i slabovidnih Koprivničko-križevačke županije, a kako je već prethodno ostvarena suradnja s navedenom Udrugom volontiranje je ostvareno na njihovoj radionici povodom Uskrsa. Program u društvenoj dimenziji potiče razvoj svijesti o volontiranju kao obliku humanitarnog rada te dobrovoljne i besplatne pomoći napretku zajednice.
Politička dimenzija Demokratska država i uloga građanina u demokratskoj državi, ishodišta demokracije, socijalna država, socijalna netrpeljivost i pravna nejednakost, politika i nadgledanje postupaka vlasti, struktura i funkcioniranje Europske unije, civilno društvo. 4
RAZGOVORI
BROJ 10
U okviru političke dimenzije učenici su prisustvovali i simuliranoj sjednici Gradskog vijeća.
češke nacionalne manjine tom dijalogu doprinose
Učenici mogu opisati doprinos hrvatskom i svjetskom napretku velikana znanosti i umjetnosti češkog porijekla (August Šenoa, Jagoda Truhelka, Vjenceslav Novak, Lavoslav Ružička, Ivan Zajc, Fran Lhotka, Miljenko Prohaska, Oton Kučera i mnogi drugi.)
Volontiranje u Udruzi slijepih i slabovidnih osoba u Koprivnici
U okviru međukulturne dimenzije građanskog odgoja upoznali smo i modele obrazovanja nacionalnih manjina i njihova prava određena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i model školovanja češke nacionalne manjine, posjetili smo Češku osnovnu školu Jana Amosa Komenskog u Daruvaru.
Učenici Češke osnovne škole predstavljaju svoju školu
Programom terenske nastave ostvarili smo sljedeće aktivnosti: prisustvovanje jednom nastavnom satu i praćenje nastave biologije na češkom jeziku u 8. razredu, na Satu razrednika učenici domaćini predstavili su svoju školu i život i djelo Jana Amosa Komenskog, poznatog europskog pedagoga i učitelja. Naši učenici predstavili su svoju školu, projekte, uspjehe i natjecanja.
Ostvarili smo sljedeće ishode učenja:
Učenici su prepoznali osobitosti češke manjinske kulture u Hrvatskoj i njen doprinos većinskoj kulturi te model školovanja na jeziku i pismu češke nacionalne manjine.
Učenici su prepoznali prava i slobode nacionalnih manjina iz Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina
Učenici mogu opisati u čemu se sastoji multikulturni dijalog i zašto je on važan za društveni razvoj RH i koje institucije
5
RAZGOVORI
BROJ 10
Na drugom Satu razrednika zajedno smo ostvarili sadržaje Građanskog odgoja i obrazovanja na teme:
b) pedagoginja Jasna Relja – radionica Europska željeznica (cilj: uklanjanje stereotipa i predrasuda o međusobnim kulturnim različitostima)
funkcionira u ovoj školi, a o kojoj uče na satovima Građanskog odgoja. U manjinskoj školi usmjerena je posebna pozornost na čuvanje identiteta pripadnika manjine i poticanje upoznavanja kulture domovine svojih predaka, ali s naglaskom na to da koncept multikulturalnosti ne stavlja u prvi plan jednu kulturu, manjinsku ili većinsku, već se promatra njihov suživot, razvija međusobno razumijevanje i potiče razmjenu.
Ostvarili smo i posjet i sudjelovanje na nastavnom satu glazbene kulture te na kraju posjet dvorcu grofa Jankovića. Učenici su terenskom nastavom upoznali u praksi sve one sadržaje koje su učili na prethodnim satima građanskog odgoja u školi. Prije polaska na terensku nastavu učenici su upoznali Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i češku nacionalnu
Za nas goste izveden je kraći program u kojem su nastupili školski pjevački zbor, plesna skupina i recitatori. Zahvaljujemo ravnateljici Mariji Valek i pedagoginji Ani Švandrlik i svim učiteljima na srdačnoj dobrodošlici i uspješno ostvarenoj terenskoj nastavi. Teme povezane sa životom i puno praktične nastave sviđaju se učenicima i oni vole takav oblik rada.
a) učiteljica povijesti i geografije Ana Vodvarka – Doprinos hrvatskom i svjetskom napretku velikana znanosti i umjetnosti češkog porijekla
manjinu u RH (njene udruge, organizaciju, svečanosti, škole na češkom jeziku u županijama i mjestima u kojima žive).
Učenici zborne nastave građanskog odgoja ispred zgrade Saveza Čeha u Daruvaru
U školi njeguju češki folklor i tradiciju svojih predaka
Učenici su se mogli u praksi upoznati s načelima multikulturalnosti i kako ona
Pedagoginja: mr.sc. Jasna Relja
6
RAZGOVORI
BROJ 10
ŠTO UČENICI UČE NA IZBORNOJ NASTAVI GRAĐANSKOG ODGOJA? PRIMJER JEDNE NASTAVNE JEDINICE Pravna država i pravda – temelji demokracije Svaki čovjek i dijete ima zakonom zajamčena neka prava – pravo na obrazovanje, slobodu kretanja i mjesta življenja, na život, na jednakost …. ali i odgovornosti da poštuje ta prava, pravila i zakone.
suvremeni intelektualni koncept o "pravnoj državi" je razvijen u Njemačkoj. Koncept je započeo razvijati filozof Immanuel Kant (1724.-1824). Pravna država se protivi apsolutizmu, diktaturama i totalitarizmu. U pravnoj državi pitanja pravde u društvu dijele se u tri kategorije: 1. DISTRIBUTIVNA PRAVDA - odnosi se na ispravnost načina na koji je nešto podijeljeno između ljudi ili skupina, npr. distribuira (dijeli) se plaća za rad, pravo na glas i sl. 2. KOREKTIVNA PRAVDA – odnosi se na ispravnost reakcije na nepravdu, pogrešku ili uvredu. Korektivna pravda zahtjeva od osobe da vrati nešto što je ukradeno, plati odštetu ili određenu kaznu. 3. PROCEDURALNA PRAVDA – odnosi se na ispravnost načina na koji se prikupljaju informacije ili donose odluke.
Ta prava mogu biti zaštićena tako da se poštuju pravila u zajednici, zakoni, da se brine o drugome, razumije i poštuje drugoga, voli i sl. Zamislite kako bi izgledao život ljudi bez zakona? Kako bi izgledao takav život u razredu? Što bi se tada moglo dogoditi s ljudskim pravima u društvu? Kakav bi tada bio život ljudi u društvu? Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava. Funkcioniranje vlasti nadzire neovisno pravosuđe, a slobode građana ne mogu se ograničavati izvan okvira koji su unaprijed zadani zakonima, donesenima u skladu s Ustavom.
Demokracija je oblik društva u kojem ljudi glasovanjem na izborima biraju svoje predstavnike vlasti koji trebaju raditi za dobrobit svih građana. Na izborima sudjeluju političke stranke s programom koji ima cilj razvoj gospodarstva i ostalih djelatnosti u nekoj državi. Politička stranka koja dobije najviše glasova svojih građana, osvaja vlast.
Pravna država je temeljni koncept demokracije. To znači da građani mogu očekivati, na primjer, da se o njihovim građanskim sporovima i o njihovoj kaznenoj odgovornosti odlučuje sukladno zakonu i pred neovisnim sucem; da se općenito izvršavanje vlasti provodi u granicama zadanima zakonom. Izraz predstavlja odraz povijesnog razvoja države u okvirima zapadne civilizacije i zapravo predstavlja opis poimanja prava kakav postoji u Europi;
Počeci demokracije u antičkoj Grčkoj Počeci demokracije povezani su s nastankom grčkog polisa. Polis je bila zajednica, a politikom se regulirao javni život u njoj. U tim zajednicama, nastalim u devetom stoljeću prije Krista, razvilo se građanstvo (Demos) koje je obuhvaćalo sve 7
RAZGOVORI
BROJ 10
slobodne građane kao politički jednakopravne. U procvatu grčke demokracije, u 5. i 4. stoljeću prije Krista, Narodna skupština je odlučivala o zakonodavstvu, vanjskoj i unutarnjoj politici, financijama i vojnim pitanjima. Grčka demokracija počivala je na jednakosti svih građana pred zakonom, na slobodi govora i slobodnom pristupu javnim službama.
Zadaci za ponavljanje! Imaju li danas svi građani jednaka prava? Kako danas vlast štiti prava i obaveze građana? Objasni misao jednog francuskog filozofa (D. Diderot): „Varati drugoga put je da prevariš samoga sebe“. Usporedi demokraciju u staroj Grčkoj i demokraciju danas? Zaokruži one moralne vrijednosti koje su važne za život i suradnju u bilo kojoj d e mo k ra t sko j za j e d n i c i: p o št e n j e , pravednost, iskrenost, odgovornost, solidarnost, pristojnost, ljubaznost, marljivost, poštovanje zakona, suradnja, zajedništvo, uvažavanje ravnopravnosti, optimizam, tolerancija, razumijevanje drugih, nesebičnost, razumnost.
Žene, stranci, robovi i ostali stanovnici koji nisu bili potpuni građani, nisu imali nikakvih prava ili su njihova prava bila ograničena. Oni nisu imali prava na privatno vlasništvo, nisu mogli obavljati dužnost u javnim službama i nisu imali pravo glasa. Sve u svemu, u polisu je postojala vladavina manjine.
Vježba kritičkog razmišljanja! Podijelite se u parove i od navedenih primjera utvrdite predstavlja li problem distributivne, korektivne ili proceduralne pravde?
1. Nakon natjecanja tri su učenika s najuspješnijim izlaganjima dobila nagrade. 2. Neke su države u prošlosti imale zakone koji su davali pravo glasa samo muškarcima i to s određenim imetkom.
3. Roditelji su kaznili dijete iako mu nisu dali priliku da kaže da on nije sudjelovao u događaju. 4. Kad se ustanovilo da model automobila ima grešku, koja vožnju može učiniti opasnom, sud je naložio proizvođaču da popravi sve automobile. Odgovori: 1.
2.
3.
8
4.
RAZGOVORI
BROJ 10
ULOGA I PRITISAK MEDIJA U PUBERTETU Mediji su dio kulture današnjeg svijeta. Osim što informiraju, educiraju i zabavljaju, utječu na formiranje stavova vrijednosti i ponašanja kako odraslih tako i najmlađih korisnika. Da bi mediji pozitivno utjecali na njihove živote, djeca i mladi trebaju raspoznavati pozitivne strane (informiranost, zauzimanje za opće dobro, poticanje i razvoj demokracije, zauzimanje za slobodu javne riječi i dr.), ali još više i negativne strane masovnih medija (prikriveno oglašavanje, nasilje, povreda privatnosti, ugleda i časti, senzacionalizam manipuliranje, kršenje etičkih načela i dr.). Roditelji i škola odgovorni su za pripremu mladog čovjeka za svijet u kojem mediji imaju snažan utjecaj. Stoga je veoma važno odgajati i educirati djecu i mlade da s razumijevanjem i kritičkim odmakom „konzumiraju“ medijske sadržaje te ih sustavno upućivati prema korisnijem, svrsishodnijem, pažljivijem i svjesnijem korištenju medija. Glavni cilj medijskog odgoja je medijska pismenost koja se odnosi na osposobljavanje za razumijevanje, vrednovanje i kritičko sagledavanje poruka dobivenih preko masovnih medija.
životne stvari vezane uz odrastanje uče se iz medija. Kako masovni mediji postaju glavni odgajatelji i uzori mlađim generacijama, važno je osvijestiti koje „vrijednosti“ zaista promiču. Rizici i opasnosti izloženosti medijima Tehnologija je ubrzala razvoj medija koji su proželi naše slobodno vrijeme. Djeca i mladi najviše konzumiraju takve medije iako ne poznaju dovoljno skrivene prijetnje i opasnosti koje dolaze s korištenjem masovnih medija. Televizija je masovni medij s kojim se djeca susreću od najranije dobi, pogotovo u obiteljima u kojima je televizor upaljen čitav dan. Utjecaj reality showova, manipuliranje reklamama, prikazi nasilja samo su neke od opasnosti koje mogu dovesti do imitacije promatranog modela i izazvati određene oblike ponašanja. Negativni utjecaj dolazi i s dječje televizije tj. specijaliziranih kanala koje nitko ne ispituje niti vrednuje sadržaj. Učestalost nasilja u crtićima (ne)izravno utječe na ponašanje djece. Izloženost medijskom nasilju povećava rizik za agresivno i nasilno ponašanje prema vršnjacima u realnom i virtualnom svijetu. Agresivne igrice djeluju frustrirajuće, a mogu izazvati gubitak kontrole, gubitak osjećaja za empatičnost, toleranciju za nasilničko ponašanje, zanemarivanje obveza i ranijih hobija, poremećaje prehrane… „Djeca i mladi razumljivo su zbunjeni porukama koje dobivaju kada im roditelji ili odgajatelji kažu: nemoj se tući` ili `nemoj vraćati drugima` ako gledaju konflikte koji se u medijima i crtićima rješavaju upravo agresivnim ponašanjem.“ (Erwin, Morton, 2008 : 107) Nužno je razgovarati s djecom o medijskim sadržajima koji ne služe uvijek u odgojne svrhe i ne pomažu im u izgradnji.
Mediji u svakodnevici djece i mladih Djeca od najranije dobi „konzumiraju“ medijsku ponudu. Sate i sate provode pred TV ekranima, računalima, mobitelima, internetu — često bez kontrole. Važne 9
RAZGOVORI
BROJ 10
Dobar primjer medijskog odgoja je i odabrano zajedničko obiteljsko gledanje televizijskih programa te spremnost roditelja da preuzmu ulogu medijskih odgajatelja u smislu osposobljavanja djece za selektivno korištenje medija.
događaja s konzumacijom alkohola (osobito piva), promoviranje proizvoda kao statusnih simbola, izrazita seksualizacija mladih žena i muškaraca te najrazličitijih stvari koja počiva na ideji da seks prodaje sve – od automobilskih guma, slatkiša, odjeće do mirisa i kozmetičkih preparata. Osobito se reklamiranje kozmetičkih proizvoda, koje je dosegnulo gotovo mitološke razmjere, zasniva na naglašenoj estetizaciji i erotizaciji tijela te potrebi za savršenim izgledom i ljepotom koja se nameće kao imperativ i glavni uvjet za uspješnost.
Manipulativna moć reklama Najveća moć reklama je u njihovoj dostupnosti, privlačnosti i uvjerljivosti. Zabluda je da se reklamama samo nudi proizvod. Kompanije koje reklamiraju proizvod, ne kažu otvoreno da se proizvod kupi, već uvjeravaju kupce da su njihovi proizvodi nužni kako bi se zadovoljile njihove potrebe. Reklame nisu u funkciji zadovoljavanja primarnih ljudskih potreba, one su usmjerene na stvaranje umjetnih potreba, a krajnji je cilj zarada, odnosno profit. Reklame manje govore o kvaliteti proizvoda, a sve više nude iluzije, tj. mogući (poželjan) način života. Stoga se u reklamama redovito pojavljuju ljudi koji su nakon korištenja određenog proizvoda sretniji, zadovoljniji, zdraviji, uspješniji. Reklama se služi najrazličitijim sredstvima i kontroliranim postupcima s namjerom utjecanja na uvjerenja, stavove i ponašanje velikog broja ljudi. Pri tom djeluje određenim simbolima – riječima, crtežima, slikama, zvucima kojima utiskuje poruke u područje podsvjesnog. Svaka reklama temelji se na obećanju: ona ne prodaje bolesnima lijek, već nadu u ozdravljenje, ne prodaje ženi novi svemogući deterdžent, već zadovoljstvo i sreću, ne prodaje muškarcu najnoviji model automobila, već uspješnost i popularnost. Manipulator ne koristi prednosti svojih proizvoda, već slabosti potrošača. Manipuliranje reklamama očituje se i u subliminarnim (prikrivenim) porukama, npr. novi automobil stavljen u netaknutu prirodu (s aluzijom da ne šteti okolišu i kupci ga mogu mirne savjesti kupiti), povezivanje sportskih
Reklamni pritisci na djecu Reklamna industrija intenzivno komunicira s djecom i mladima. Kao neiskusna i lakovjerna, djeca su najlakši plijen reklame budući da ne poznaju namjere oglašivača i nekritički se predaju onome o čemu reklama govori. Nekoliko sekundi akcije u kojoj nastupaju simpatični junaci, ljupke životinjice, djevojčice i dječaci njihovih godina, popraćene veselim zvukovima i privlačnim bojama, „prikvači“ djecu za ekran. Manipulator lako uvjeri najmlađe da igračke hodaju, lete, skaču, govore, itd. Ne razlikujući stvarnost od vizualnih trikova, djeca su nerijetko razočarana kad se igračke ne ponašaju kao u reklami. Manipulatori znaju kome su poruke namijenjene. „Rano pozicioniranje robne marke i uspješno traženje tržišnih odjeljaka“ - tako se stručno naziva reklamni pritisak na djecu. Zlatno pravilo marketinških stručnjaka glasi: „Svoju robnu marku utisni djetetu u glavu do njegove desete godine“. Djeca su i dobri reklamni agenti jer imaju uspješne tehnike nagovaranja roditelja na kupnju onoga što im reklama nudi. No reklama, usprkos iznimnog učinka na djecu, ne može nadglasati utjecaj roditeljskog primjera. Ako je obitelj potrošački usmjerena (kupovanje iz zabave, izlasci u trgovačke 10
RAZGOVORI
BROJ 10
centre, mjerenje statusa posjedovanjem), djeca će se „utopiti“ u konzumerizmu koji se nameće kao stil života. U drugačije usmjerenim obiteljima u kojima se njeguju obiteljske, moralne i etičke vrednote, moći će graditi svoju samosvijest na temelju kritičkog stava.
jednu od temeljnih ljudskih potreba da bude prihvaćen, poželjan, seksualno privlačan. Da bi stvorili tržište za svoje proizvode, mediji su zajedno s modnom i kozmetičkom industrijom proizveli nezadovoljstvo vlastitim izgledom, što najviše pogađa djevojke koje se u prvom redu opterećuju zbog pritiska medijskih ideala. Seksualizacija maloljetnika, koja se odražava u erotiziranom odijevanju (čemu mogu pridonijeti i nedovoljno osviješteni roditelji), vlastita prezentacija mladih na društvenim mrežama (fotografije u premalo odjeće, razgolićene, u provokativnim pozama) dovedena je u vezu s psihosocijalnim problemima kao što su poremećaji hranjenja, depresivnost, nisko s a m o p o š t o va n je , e k s p e r im e n t i r a n j e opijatima, zdravstveno rizično ponašanje i dr. Stoga je nužno educirati mlade za prepoznavanje raširene seksualizacije u medijima, razvijati kritički odnos i vještine distanciranja od problematičnih medijskih sadržaja. Posredstvom medija šalju se poruke o potrošnji kao primarnoj ljudskoj potrebi i nude vrijednosti tržišta u zamjenu za vrijednosti samopoštovanja. Mlade moramo osvijestiti da njihova osobna vrijednost nije izvan njih, već u njima samima, a samopoštovanje i samopouzdanje gradi se na malim koracima i malim životnim uspjesima.
Medijska seksualizacija maloljetnika Mediji imaju posebno jak utjecaj na ponašanje mladih ljudi koji tek izgrađuju svoje stavove, mišljenja i osobnost. Nudeći mladima modne trendove, uzore iz svijeta slavnih, zabavu, kupovanje, seks, saviete za uspjeh koji obuhvaćaju prijevaru (roditelja, nastavnika), savjete o užicima koje omogućuje samo mladost, popularni mediji uvelike usmjeravaju aktivnosti mladih osobito u ranoj adolescentskoj dobi u kojoj se identitet i slika o sebi još uvijek formira. Specijaliziranim savjetima kako bi trebali izgledati, kako se ponašati, što konzumirati i sl. promiču standarde ljepote te stvaraju norme izgleda i ponašanja. S obzirom da su glazbeni spotovi, reklame, tinejdžerski časopisi i serije, tekstovi popularne glazbe te internetski sadržaji često naglašeno seksualizirani, mediji pridonose seksualizaciji maloljetnika, posebno djevojčica i djevojaka. Osobito su časopisi za tinejdžere (Teen, OK, …) orijentirani na estetizaciju tijela i hedonistički koncept života mladih (zabava, uživanje, ludovanje, eksperimentiranje…). Obiluju nizom savjeta (nepoznatih autora) kako biti moderan, u trendu, popularan, zavodljiv, seksi, kako doseći vitkost manekena, biti lijep poput modela i glumaca uvjeravajući mlade da njihova osobna vrijednost ovisi o fizičkom izgledu. Kako bi svoj izgled približili izgledu „idealnog tipa“ koji mediji plasiraju, mlade se potiče na konzumaciju kozmetičkih i dijetetskih proizvoda te raznih preparata koji će ih uvesti u svijet ljepote i uspjeha, ciljajući pritom na
Komercijalizacija spolnosti u popularnim medijima Medijsko naglašavanje tjelesne privlačnosti i erotizacija medija mogu negativno utjecati na samopoštovanje i stvoriti pogrešnu sliku o spolnosti. Medijskom nametanju spolnosti pridonose i tinejdžerski časopisi koji se u zn a t n o j mjeri b a ve „ p r o b l e m im a seksualnosti“ (kako zavesti dečka, kako osvojiti curu, kako se ljubiti na sto načina, kako pronaći erogene zone, kako biti dobar partner, što treba znati o seksu), pišu o prvim 11
RAZGOVORI
BROJ 10
Pritom se tijelo tretira kao primarni oblik seksualnosti i vizualnog zadovoljstva – seksualna objektivizacija. S druge strane , komentari kompetentnih osoba koje bi savjetovale kada započeti sa seksualnim životom, kako se zaštiti od spolnih bolesti, neželjene trudnoće i drugih posljedica koje seksualni život nepripremljenoj mladoj osobi može donijeti, veoma su rijetki. Nezrelost, maloljetnička dob, nesposobnost kritičkog razmišljanja, pritisci vršnjaka lako mogu zavesti mlade da je stupanje u spolni život socijalno priznanje za zrelost. Otvorenim razgovorom i pružanjem vjerodostojnih informacija mlade trebamo osposobiti za donošenje odgovornih odluka, odbijanje vršnjačkih pritisaka i neželjenih ponašanja vezanih uz spolnost.
razumijevanje, odnose među ljudima jer ako na mladima svijet ostaje, kako ih odgojimo danas i kakve im moralne vrijednosti usadimo, takva će nam biti budućnost. Nikolina Sabolić, prof., dipl. knjižničarka
Izvori: Fabijanić, Suzana; Sinožić Vidić, Danica. 2008. Pazi – pubertet! Školska knjiga. Zagreb. Kanižaj, Igor. Izloženost, povjerenje i manipulacije: Mediji u svakodnevici djece i mladih. Zagreb. www.knjiznicari.hr/.../ Izlozenost,_povjerenje_i_manipulacije _Igor_Kanizaj (12. 2. 2015.) Miliša, Zlatko; Tolić, Mirela; Vertovšek, Nenad. 2010. Mladi – odgoj za medije: Priručnik za stjecabnje medijskih kompetencija. M.E.P. d.o.o. Zagreb. Vrcelj, Sofija; Zloković, Jasminka. 2006. Savjeti u self literaturi – časopisu za mlade. Pedagogijska istraživanja 3 (2), 171 - 180. Zdravstveni odgoj: Priručnik za učitelje i stručne suradnike u osnovnoj školi. 2013. Ur. Mićanović, Miroslav. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb.
Uloga roditelja i učitelja Kamen temeljac za usađivanje pozitivnih životnih vrijednosti postavlja se u obitelji, stoga je roditeljski utjecaj na način razmišljanja i shvaćanja medijskih sadržaja od neprocjenjive važnosti. Kako bi mogli preuzeti ulogu posrednika u razumijevanju medija, roditelji i učitelji moraju najprije sami biti medijski pismeni. Kao putokaz u svijet medijske pismenosti organizatori i polaznici Komunikološke škole Matice hrvatske pokrenuli su projekt Djeca medija. U okviru projekta provode se interaktivna predavanja i radionice, a na službenim stranicama (http:// www.djecamedija.org) objavljuju se stručni članci i publikacije, donose savjeti stručnjaka, preporuke za djecu i roditelje, preporuke za sigurnost na internetu, pravni propisi, kodeksi i smjernice u odnosu na medije, nude se poveznice na korisne stranice u cilju odgoja hrvatske mladeži u svjesne odrasle osobe koje će biti kritične prema medijima. Edukacija za medijsku pismenost treba biti i osposobljavanje za empatiju, suosjećanje,
12
RAZGOVORI
BROJ 10
ISTRAŽUJEMO I UČIMO Tko Tko Tko Tko
ne zna i ne zna da ne zna budala je, kloni ga se. ne zna, a zna da ne zna dijete je, pouči ga. zna, a ne zna da zna spava, probudi ga. zna i zna da zna mudar je, slijedi ga.
informacija,
je
kineski
filozof
i
raspoloživih
podataka, informatizacijom, činjenicom da se djeca
Konfucije Konfucije
količinama
odlično
snalaze
za
računalom
(ponekad bolje od učitelja), nedostatkom
socijalni
koncentracije i pažnje ….
reformator čija su učenja bila i ostala vrlo
djeca
značajna širom Istočne Azije. Bio je jedan od
zadatku koji trebaju napraviti pogotovo ako
prvih privatnih učitelja u kineskoj povijesti.
zadatak traje duži vremenski period.
Ove misli prvi sam puta pročitala s
budu
Kako postići da
zainteresirana
Zajedničkim
i
planiranjem
posvećena
aktivnosti,
dvanaest godina. Bile su posveta u knjizi koju
uključivanjem roditelja u nastavu i pružanjem
sam dobila na poklon od drage osobe. Od
različitih
kada radim kao učiteljica često me prate u
zadatka, djecu se potiče da svoj dio posla,
radu s mojim učenicima.
aktivnost
iskustvom
pokušavam
S godinama i ih
kroz
svaku
mogućnosti koju
ostvarenja
izaberu,
odrade
sposobnostima na primjeren način.
nekog svojim Ove
generaciju ostvariti na drugačiji način. Kako
školske godine 2014./2015. u mom četvrtom
povezati ove misli sa suvremenom školom?
razredu imala sam nekoliko projekata koje su
Učiti kako učiti, kompetencija
jedna je od osam
cjeloživotnog
učenici radili s veseljem i zanimanjem, a u
učenja
njih smo uključili i roditelje.
navedenih u Nacionalnom kurikulumu. Ona
Na samom početku školske godine radili
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i
smo
ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga
obrazovanja Izbori za predsjednika razreda
učenja
gdje smo poštujući izborna pravila ostvarili
uključujući
vremenom
informacijama
upravljanje kako
iz
Građanskog
odgoja
i
u
praktičnu primjenu hrvatskog zakonodavstva
samostalnomu učenju, tako i pri učenju u
i demokratskog odlučivanja. Projekt je bio
skupini. (MZOŠ, 2010, str. 12). Kako to
predstavljen na smotri najboljih projekata iz
ostvariti?
građanskog odgoja "Građanski odgoj na
Kako
i
učinkovito
projekt
Je li dovoljna klasična nastava?
spojiti
sposobnosti
učenika
sa
djelu" koji je organizirala Agencija za odgoj i
suvremenim trendovima, brzinom izmjene
obrazovanje, u suradnji sa Službom za 13
RAZGOVORI
BROJ 10
građane Hrvatskoga sabora, 15. prosinca
koliko ostvariti emocionalno zadovoljstvo i
2014. godine u Hrvatskome saboru.
osjećaj samopouzdanja da i oni tako „mali“
U sam rad na projektu djeca su
mogu svoje roditelje, bake i djedove nešto
uključila i svoje roditelje. Na taj način uči se s
naučiti.
veseljem, ali se i potiče bolja povezanost i uključenost roditelja u nastavu i rad razreda. U Tjednu cjeloživotnog učenja učenici su osmislili projekt Uhvati normu za formu
u
kojem
su
djedovima,
bakama,
roditeljima
pokazali
važnost vježbanja i pravilne prehrane te na praktičan način kroz niz jednostavnih vježbi pokazali odraslima Projekt Uhvati normu za formu
kako nikad nije kasno za promjene, za učenje. Kroz zajedničku izradu prezentacije, pokazalo se koji su učenici vješti u primjeni
Poduzetnički projekt Uzgoj začinskog i
alata za izradu prezentacija na računalu dok
cvjetnog bilja bio je isto zanimljiv. Spojili
su se drugi odlučili za praktično izvođenje
smo različite predmete od prirode i društva,
vježbi.
Obnovili su i produbili znanje o
matematike, hrvatskog jezika do likovne
pravilnoj prehrani i važnosti svakodnevnog
kulture. Planirali smo financije (koliko uložiti,
vježbanja, bavljenja sportom, boravka u
kako nabaviti materijal, određivanje cijene
prirodi, timski su osmišljavali vježbe. Svaki
gotovog proizvoda), učili o životu biljke,
učenik je sudjelovao u projektu primjereno
posjetili
svojim sposobnostima.
Možda ovdje i nije
uzgajivačicom biljaka, smišljali slogane te u
bilo od presudne važnosti nešto novo naučiti
demokratskom ozračju odlučili kako ćemo
14
plastenik
i
razgovarali
s
RAZGOVORI
zarađeni
BROJ 10
novac
potrošiti.
Učenici
su
Zaključak:
uzgajajući svoje biljke, neki uz veću ili manju
Ovo su tri veća projekta koja smo radili i koja
pomoć roditelja, vodili bilješke, promatrali,
su trajala neko određeno vrijeme. U tijeku
učili
nastave potrebno je primjenjivati različite
se
strpljivosti,
kontinuiranom
radu,
logičkom zaključivanju… Svoja su zapažanja
metode
i
pokušati
mogli zapisati i prezentirati na način koji im
ostvarenja pojedinih zadataka kako bi se
najviše odgovara od dnevnika i plakata pa do
izbjegla monotonija i dosada u radu, ali i kako
prezentacija. U razgovoru s učenicima uočila
bi učenici mogli pronaći način na koji će
sam da su izuzetno ponosni na sebe jer su
napraviti i prezentirati odrađeni zadatak na
uspjeli iz malene i neugledne sjemenke
način u kojem se najbolje snalaze. Potrebno
uzgojiti biljku. Kroz igru sa zemljom i
je učenicima ponekad prepustiti
sjemenkama, vodom, primjenjujući znanja o
naravno na unaprijed osmišljeni način i pustiti
životnim uvjetima za rast i razvoj biljke,
ih da samostalno rade koristeći sve svoje
iščekujući danima kada će iz zemlje proviriti
resurse, iskustvo, snalažljivost kao bi naučili
maleni zeleni listići koji će se razviti u mladu
više.
biljku, učenici su učili. Bilo je tu različitih
razvijajući s njima partnerski odnos, pokazuje
nezgoda, ali zadatak su radili s ozbiljnošću i
se važnost zajedničkog rada s učenicima na
odgovornošću i svi su ga napravili.
dobrobit njihovog napretka.
Uvodeći
uvesti
roditelje
u
nove
rad
načine
inicijativu,
razreda,
Maja Sinjeri, dipl. učiteljica Literatura:
Projekt Izbori za predsjednika razreda predstavljen u Hrvatskom saboru
15
Jim Smith: Priručnik za lijenog učitelja, Ostvarenje, 2010. Nacionalni kurikulum , MZOŠ, 2010. Snježana Božin, Sanja Milović, Anita Pašalić, Brigitte Schröder: Svatko uči na svoj način, priručnik, Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2011.
RAZGOVORI
BROJ 10
SOCIJALNE VJEŠTINE DJETETA Socijalne vještine su važne za dobro funkcioniranje svake osobe. To su ponašanja koja pridonose uspostavljanju uspješnih odnosa s okolinom, ali i većem osobnom zadovoljstvu.Socijalne vještine razvijaju se postupno kroz prve socijalne kontakte koje dijete ostvaruje u svojoj najbližojokolini – obitelji. Dijete ih uči i razvija uglavnom spontano i imitacijom. Kasnije se onedograđuju i razvijaju kroz interakciju koju djeca ostvaruju s drugim osobama i u raznim novim socijalnim okruženjima (igraonice, vrtić,škola, grupe vršnjaka). S vremenom socijalne interakcije djeteta i njegove šire okoline postaju sve bogatije, raznolikije i složenije, a samim time i potreba da dijete posjeduje i koristiti svoje socijalne vještine.
da će se dijete znati prilagoditi pravilima života u razredu, da će znati pristupiti drugoj djeci, razvijati prijateljske odnose, surađivati, izraziti svoje osjećaje, pokazati empatiju za druge, slijediti upute, slušati za vrijeme razgovora, nositi se s neuspjehom ili s pritiskom grupe… Razvijenost socijalnih vještina nosi sa sobom niz pozitivnih posljedica. Može se zaključiti kako socijalne vještine omogućuju prilagodbu djece, pozitivan razvoj i pomažu u zaštiti od rizičnih ponašanja.Djeca koja nemaju odgovarajuće socijalne vještine češće reagiraju preosjetljivo, upadanjem u riječ, ometanjem aktivnosti, u sukobima su s okolinom, agresivno se ponašaju, vršnjaci ih odbacuju i imaju lošiji školski uspjeh. Stoga se socijalne vještine navode kao ključ školskog uspjeha i ponašanja djeteta te je na roditeljima i učiteljima važna i odgovorna uloga da dijete pouče istima. Kako bismo dijete poučili socijalnim vještinama, nije mu dovoljno samo pričati o tome kako treba slušati, biti ljubazno, surađivati, rješavati probleme i slično, već mu pokazati svojim primjerom. Roditelji su najutjecajniji modeli ponašanja svojoj djeci. Po njima djeca uče različite socijalne uloge i vještine. Dijete upravo promatranjem roditeljskog ponašanja uči kako primjereno rješavati sukobe, izražavati ljutnju ili se nositi s problemima. Također, uči od roditelja kako pažljivije slušati druge, komunicirati i odnositi se prema drugima s poštovanjem, kako se dogovarati i surađivati s drugima. Obitelj predstavlja središte individualnog i društvenog života svakog djeteta. Iskustva stečena u obiteljskom okruženju čine temelj socijalnom, emocionalnom i kognitivnom razvoju djeteta. Stoga je važna uloga roditelja da pomogne djetetu da razvije svoje potencijale i unaprijedi vještine koje su mu
Obim socijalnih vještina koje dijete posjeduje utjecat će na njegovu uspješnost i postignuća u životu, na ponašanje te kvalitetu odnosa s drugima.One su alati koji djetetu omogućuju da zna što reći, kako napraviti dobre izbore te kako se ponašati u različitim situacijama.Neka djeca su društvenija, odnosno trebaju i žele više druženja s drugima, a neka manje. Također, neka djeca s lakoćom uspostavljaju i održavaju socijalne odnose s drugima, dok se druga u tome slabije snalaze zbog manjka socijalnih vještina.Djeca s dobro razvijenim socijalnim vještinama znaju bolje odgovoriti na mnoge životne situacije. U kontekstu škole to znači 16
RAZGOVORI
BROJ 10
potrebne na putu njegova razvoja i suočavanja sa brojnim i svakodnevnim izazovima tijekom odrastanja. Na kraju stavljam popis socijalnih vještina iz kojeg je vidljivaširoka lepeza ponašanja koja doprinose stvaranju kvalitetnih odnosa s drugima i vode osjećaju osobnog zadovoljstva i uspješnosti (tablica 1). Tablica 1./ Popis socijalnih vještina (Goldstein, Sprafkin, Gershan, 1995.) 1.Temeljne socijalne vještine Slušanje Započinjanje razgovora Održavanje razgovora Postavljanje pitanja Završavanje razgovora Samopredstavljanje Predstavljanje drugih osoba Zahvaljivanje Davanje komplimenata
2. Složenije temeljne socijalne vještine Traženje pomoći Traženje informacija Davanje uputa Slijeđenje uputa Uvjeravanje drugih Ispričavanje za pogrešku
3. Vještine nošenja s osjećajima Prepoznavanje svojih osjećaja Iskazivanje vlastitih emocija Razumijevanje osjećaja drugih osoba Nošenje s ljutnjom druge osobe Nošenje s odbijanjem od strane druge osobe Iskazivanje naklonosti Nošenje s vlastitom neugodom Nošenje s vlastitim strahovanjima Samopriznanje
4. Vještine koje zamjenjuju agresiju Traženje dopuštenja/dozvole Pregovaranje Samokontrola Nošenje s vlastitom nemotiviranošću Nošenje s vlastitom ljutnjom Zauzimanje za vlastita prava i potrebe Izbjegavanje sukoba
5. Vještine nošenja s teškoćama Iznošenje prigovora Odgovaranje na prigovore Nošenje s neuspjehom Zauzimanje za drugu osobu Odgovaranje na uvjeravanja Nošenje s dvostrukim porukama Nošenje s optužbama Pripremanje za "teški" razgovor Nošenje s pritiskom grupe
6. Vještine planiranja Odlučivanje o poduzimanju akcije Odlučivanje o problemu Postavljanje cilja Razmatranje vlastitih sposobnosti Prikupljanje informacija Usklađivanje problema po prioritetnosti Donošenje odluke o svojoj ulozi Donošenje odluke o drugima Planiranje aktivnosti za sebe Planiranje aktivnosti za druge
Dijana Lukačić prof. socijalna pedagoginja
17
RAZGOVORI
BROJ 10
UPOTREBA INTERNETA U NASTAVI PRIRODE ŠESTOG RAZREDA Učenici u šestom razredu uče o životnim zajednicama šume, mora, kopnenih voda i travnjaka, o životnim uvjetima na njima, obilježjima te najznačajnijim životinjama i biljkama. Tijekom nastavnog sata rješavanjem radnih listića usvajaju činjenice i načine prilagodbi živih bića životnim uvjetima, a za domaću zadaću moraju pogledati video filmove koji su postavljeni na internet stranici škole. Svi filmovi su sigurni za korištenje i prikazuju pojedinu životinju iz najboljeg kuta radi l a k š e g usvajanja činjenica o njima. Učenici sa Internet stranice škole moraju isprintati sličice živih bića pojedine životne zajednice te ih izrezati i zalijepiti u svoje bilježnice. Za dodatno usvajanje i provjeru svojega znanja mogu se igrati razne igrice koje su postavljene na stranici purposegames.com, a kojima sam ja autor. Igrice su napravljene s ciljem ponavljanja gradiva i njegove sistematizacije, a mijenjaju se ovisno o
životnoj zajednici koja se obrađuje. Brojač količine odigranih igrice je dokaz da dio učenika redovito u svoje slobodno vrijeme suvremene tehnologije koristi i za učenje. Učenici se igricama mogu koristiti anonimno ili se mogu logirati pod bilo kojim imenom, ali ukoliko su visoko plasirani na ljestvici poredaka koja mjeri točnost i brzinu odgovaranja na pitanja za nagradu dobivaju poticajnu ocjenu iz predmeta Priroda. Ovakav se n a č i n ponavljanja učenicima dopada te sam u novije v r i j e m e započeo s izradom igrica i iz drugih predmeta koje predajem u školi (kemija i biologija), a dio učenika mi je dao do znanja da su i sami započeli s izradom sličnih igrica. Na ovaj se način usavršavaju u korištenju informatičkih tehnologija te ih koriste na neke nove načine.
Miroslav Kanisek, prof. biologije i kemije
18
RAZGOVORI
BROJ 10
OBITELJ – TEMELJ DJETETOVE USPJEŠNOSTI U ŠKOLI I ŽIVOTU
»Obitelj je prirodna, primarna ljudska zajednica, mjesto gdje se ostvaruje ljepota čovjekova života, gdje dolaze da se odmore klonule čovjekove snage, gdje žive i rastu djeca – glavna radost života« (Vukasović, 2001, str. 207). Svojim namjernim i nenamjernim djelovanjem obitelj djeluje na razvoj djeteta. Roditelj često nije svjestan da svojim nenamjernim djelovanjem – modelom ponašanja, svojom ličnošću, odnosom prema bračnom partneru, djetetu i ostalim odraslima u obitelji, utječe na djetetov socijalni, moralni i emocionalni razvoj, što je po snazi mnogo snažnije djelovanje od onog namjernog. Obitelj prestaje biti djetetu jedini uzor polaskom djeteta u predškolsku instituciju. Većina djece započinje svoj život u obitelji i u njoj provede, sa stajališta odgoja i obrazovanja, najznačajnije godine života. S obzirom da obitelj predstavlja prvu odgojnu sredinu ona priprema dijete za život u zajednici. Način kako se odrasli odnose prema djeci biti će presudan za budućnost društva. »Dijete se može odgojiti dobro, ako se ima duboko poštovanje prema njemu, ako se s dubokom znatiželjom osluškuje njegovo zvanje, njegove sposobnosti i talenti, ako se promatra kako u djetetu raste klica života, te mu se pomogne da izraste njegova posebnost. Smisao odgoja je da se djetetu pomogne kako ne bi uništilo svoje talente,
nego ih razvilo i dovelo do prave osobnosti i njegova životnog puta« (Ivančić, 2004, str. 98). Uloga majke i oca u odgoju djeteta Roditelji su po svojoj prirodnoj i društvenoj funkciji odgojitelji. Oni vole svoju djecu, žele im uspjeh u životu. Najvažniji odgojitelj djeteta u ranom djetinjstvu je majka. Formiranje buduće osobnosti, tjelesno i duševno zdravlje djeteta ovisit će o majčinoj ulozi, brizi, njezi i ljubavi od najranije dobi djetetova života, ovisit će o odgoju koji počinje u sedmom mjesecu života fetusa, kada je moguća smislena komunikacija fetus - okolina« (Silov, 2003). Ulogu majke u odgoju djeteta naglašavaju (Brajša-Žganec, 2003., ČudinaObradović i Obradović, 2006., Zdenka i Vladimir Gruden, 1997., Miller, 1995). Ljubav između djeteta i majke najpouzdanija je veza između dvaju bića. U tome je odnosu majčina ljubav trajni čimbenik na kojega dijete uvijek može računati pa i onda kada njegovi osjećaji izblijede ili se preusmjere na nekog drugog. Ako dijete ima sreću odrasti uz uvijek prisutnu, ohrabrujuću majku onda se u djetetu može postupno razvijati zdrav osjećaj prema sebi samom. Majčino ponašanje i odnos prema djetetu u prve tri godine života značajno određuje daljnji djetetov emocionalni, društveni i spoznajni razvoj.
19
RAZGOVORI
BROJ 10
Prva iskustva u odnosima s drugima, najčešće s majkom, osiguravaju temelje na kojima djeca kasnije grade svoje odnose s okolinom, a priroda tih prvih veza oblikuje kasnije razvoj i kvalitetu bliskih odnosa. Početna intimnost između majke i djeteta
očekuju da će ono postići uspjeh, dok će slabije rezultate postići djeca čije majke nemaju strpljenja, stroge su, agresivne i vuču. Istraživanje čimbenika koji utječu na kvalitetnu pripremljenost djece za školu proveo je u SAD-u Robert Pianta sa
nikada se više neće moći stvoriti, a njezin nedostatak može biti ozbiljnom preprekom od samoga početka. Činjenica je da će »djeca osjetljivih i zainteresiranih majki bolje podnijeti frustraciju, imat će dulju i bolju pozornost i neće biti hiperaktivna, što će im poslije omogućiti bolji školski uspjeh i prilagođeno ponašanje u školi i životu« (Clark i Ladd, 2000, prema Čudina-Obradović, Obradović, 2006, str. 251). Bolje će rezultate u školi postići djeca čije su majke tople, prihvaćaju dijete i
suradnicima (od 1996. do 2003). Dva osnovna zaključka proizlaze iz tih istraživanja. Kao prvo, na dobru školsku pripremljenost, njegovu socijalnu prilagođenost i uspjeh tijekom cijele osnovne škole najviše utječe topao emocionalni odnos s majkom. Taj je odnos važniji od socijalnoekonomskog položaja obitelji i majčina obrazovanja. Drugi je zaključak tih istraživanja da djetetovu spremnost za školu ne treba promatrati kao niz njegovih znanja i vještina, kao što je uobičajeno, nego treba 20
RAZGOVORI
BROJ 10
promatrati razvojna iskustva koja su djeca imala u obitelji (Čudina-Obradović i Obradović, 2006.). Pored majke ističe se i vodeća uloga oca u odgoju djeteta. Dok je majčina uloga presudna u prvom periodu dječjeg razvoja, uloga oca više dolazi do izražaja u kasnijem periodu. Od treće godine djetetova života sve veću ulogu dobiva otac kao odgojitelj. Doživljaj djeteta da je majka topla i puna razumijevanja najviše ga štiti od delikvencije u adolescentnoj dobi. Odnosi između djeteta i oca uključuju više zabave i usmjerenosti na rješavanje problema, okrenuti su podučavanju neovisnosti i samostalnosti. Doživljaj djeteta da je brižan i topao najviše zaštićuje dijete od depresije i tjeskobe u adolescentnoj dobi.
zdravlje. Roditelji mogu odgojiti odgovornu, samodiscipliniranu i kooperativnu djecu bez posezanja za oružjem straha; mogu naučiti kako valja utjecati na djecu da takva budu iz iskrenog obzira prema potrebama roditelja, a ne iz straha od kazne ili ukidanja slobode. Kod kazne koja je usmjerava na problem, a ne na rješenje, dijete nema mogućnost naučiti ispravljati pogrešku. Tjelesna kazna je najočiglednija jer ostavlja tragove. Drugi vidovi kazne su sarkazam, ponižavanje, emocionalno zlostavljanje, šutnja i izoliranje. Kažnjeno dijete će zbog straha ili povrijeđenosti početi skrivati istinu. Iz pozitivnih i negativnih reakcija okoline dijete izgrađuje pozitivnu ili negativnu sliku o sebi, tj. prihvaća sebe ili se ne prihvaća, gleda se očima drugoga. Iz slike o sebi razvijaju se osjećaji o vlastitoj vrijednosti, iz čega proizlazi samopoštovanje i samopouzdanje. Zato cilj roditelja, odgojitelja i učitelja, od najranije životne dobi djeteta, mora biti razvoj samopoštovanja i samopouzdanja bez primjene kazne (Gordon, 1996., ČudinaObradović i Težak 1995). Djeca koja imaju pozitivnu sliku o vlastitoj vrijednosti najčešće će biti sretna i prijateljski raspoložena prema drugima. Oni koji već u djetinjstvu misle loše o sebi, sebe ne poštuju, osjećaju da ih drugi ne poštuju, nesigurni su i kao djeca i kasnije kao odrasle osobe. To je zato što nedostatak sigurnosti u sebe blokira njihova nastojanja da postignu uspjeh. Svjesni svoje neuspješnosti da to promijene osvećuju se okolini agresivnim
Kažnjavanje djece ruši samopoštovanje i samopouzdanje djece Analiza rezultata dobivenih na temelju 88 istraživanja utjecaja nezlostavljačkog tjelesnog kažnjavanja (Gershoff, 2002 prema Čudina-Obradović i Obradović 2006), potvrdila je pretpostavke da se tjelesnim kažnjavanjem može odmah postići poslušnost, ali ono ostavlja dugoročne negativne posljedice, kao što je povećana agresivnost djeteta, asocijalno ponašanje i delinkvencija, niža razina moralnog razvoja, smanjena kvaliteta odnosa između roditelja i djeteta, te posljedice za budućnost kao što je povećana vjerojatnost kriminalnog i asocijalnog ponašanja i slabije duševno 21
RAZGOVORI
BROJ 10
ponašanjem ili se povlače u sebe. Kad roditelji nešto kažu djetetu, uvijek nešto kažu i o djetetu. Svaka poruka kaže djetetu nešto što mislimo o njemu i tako djeca često postaju ono što im njihovi roditelji kažu da jesu. Djeca si postupno gradi sliku o tome kako ga prihvaćamo kao osobu. Ako još te poruke popratimo ponižavajućim riječima te poruke siju sjeme za čitav život. To su načini kojima roditelji iz dana u dan doprinose razaranju samopoštovanja svoje djece. Dijete koje je već stvorilo lošu sliku o sebi zahtijeva posebnu pažnju odraslih koji mu zajedničkim aktivnostima mogu pomoći svoje sposobnosti. U druženju s takvom djecom, iako to vrijedi za svu djecu, treba posvećivati više pažnje onome što dijete može i što čini dobro, nego isticati pogreške i ono što ne može. Da bi dijete voljelo samo sebe, a to je važno za razvoj samopouzdanja, mora imati osjećaj da ga roditelji vole. Mnogi roditelji misle da je njihova ljubav za djecu nešto što se samo po sebi razumije i da se ne moraju truditi pokazivati je. Ali mnoga djeca, kad odrastu, nisu sigurna jesu li ih roditelji voljeli, jer im to nikada nisu pokazali. Poznato je da je bezuvjetna ljubav prema djetetu temeljna pretpostavka za svaki odgoj tj. temelj djetetove uspješnosti u školi i životu. (Brdar i Rijavec, 1998., Gordon 1996., Maleš i Stričević 1991).
22
Literatura: 1. Brajša-Žganec, A. (2003), Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Brdar, I., Rijavec, M. (1998), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP. 3. Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006), Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić. 5. Gruden, Z., Gruden, V., (1997), Obitelj za obitelj. Zagreb: Medicinska naklada i Gruden. 6. Ivančić, T. (2004), Liječiti brak i obitelj. Zagreb: Teovizija. 7. Maleš, D., Stričević, I. (1991), Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga. 8. Miller, A. (1995), Drama djetinjstva. Zagreb: Educa. 9. Silov, M. (2003), Pedagogija. Zagreb: Persona. 10. Vukasović, A. (2001), Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor "MI".
mr. Sanja Prelogović
RAZGOVORI
BROJ 10
Iva Tonklin 4.a
Lovro Lokotar 4.a
Ivan Lalić 4.a
23