Statut Sindikata Turizma I Usluga

STATUT SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Zagreb, studeni 2006.

1

Zastupnici 8. (izvanrednog) kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), održanog 16. studenoga 2006. godine u Zagrebu donijeli su

S T A T U T SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE IME, SJEDIŠTE I ZNAKOVLJE Članak 1.

Sindikat nosi ime: "SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE", ili skraćeno STUH. Sjedište Sindikata je u Zagrebu.

Sindikat ima svoj znak koji čini stilizirani crtež galeba u letu iznad morskih valova, izvedenih iz hrvatskog i engleskog naziva Sindikata i kratica naziva Sindikata ispisana velikim tiskanim slovima između kojih je pet zvjezdica žute boje.

Sindikat ima svoju zastavu plave boje, s punim tekstom imena, skraćenicom i stiliziranim galebom, te kraticom naziva Sindikata ispisanom velikim tiskanim slovima između kojih je pet zvjezdica žute boje.

REGISTRACIJA, PRAVNA OSOBNOST I PEČAT Članak 2.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske je pravna osoba i registrira se kod ovlaštenog državnog tijela.

Sindikat ima svoj pečat i štambilj.

Pečat je okruglog oblika, u sredini je znakovlje Sindikata, a kružno sadrži slijedeći tekst: SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE - PREDSJEDNIŠTVO - ZAGREB. Štambilj je četvrtastog oblika i sadrži slijedeći tekst: SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE - PREDSJEDNIŠTVO ZAGREB - Trg kralja P. Krešimira IV br. 2.

Organizacijski dijelovi Sindikata: Sindikalne podružnice imaju pečat okruglog oblika sa slijedećim tekstom: Sindikat turizma i usluga Hrvatske - Sindikalna podružnica (ime društva, ustanove ili radnje i mjesto).

Područni uredi imaju pečat okruglog oblika i štambilj četvrtastog oblika sa slijedećim tekstom: Sindikat turizma i usluga Hrvatske - Područni ured (grad - mjesto).

2

Regionalni uredi imaju pečat okruglog oblika i štambilj četvrtastog oblika sa slijedećim tekstom: Sindikat turizma i usluga Hrvatske - Regionalni ured (regija – grad, mjesto).

O broju pečata i štambilja, čuvanju i uporabi, odluku donosi Predsjedništvo.

CILJEVI I ZADAĆE SINDIKATA Članak 3.

Sindikat je nacionalna interesna organizacija članova, utemeljena na slobodi sindikalnog organiziranja i demokratskim metodama rada, te jednakopravnosti svih članova, bez obzira na vjersku, nacionalnu, spolnu i političku pripadnost.

Sindikat se izjašnjava za slobodni, demokratski, ustavni poredak u državi, gospodarstvu i društvu.

Jedan je od sindikata udružen u nacionalnu i međunarodne središnjice.

Sindikat je glasnogovornik svih radnika - članova Sindikata na području svoga djelovanja.

Sindikat se zalaže za interesno ujedinjenje svih zaposlenih na području organizacije u zajedničkim solidarnim akcijama.

Sindikat zastupa interese svojih članova na gospodarskom, socijalnom, stručnom, obrazovnom i na području kulture.

Sindikat se izjašnjava za međunarodnu sindikalnu ideju i suradnju u međunarodnom sindikalnom pokretu.

Sindikat će se brinuti za ostvarivanje optimalne zaposlenosti, gdje god je to moguće, tijekom cijele godine, kao i za poboljšanje ukupnih primanja radnika i uvjeta rada, kroz kolektivne ugovore na svim razinama organiziranja.

Sindikat će u okviru svoje nadležnosti utjecati na zakonodavne i ostale nadležne državne institucije u smislu zaštite i promoviranja socijalno reguliranog tržišta rada, s posebnim naglaskom na zaštiti mladih radnika, žena, invalida rada i rata i starijih radnika, te podizati razinu pravne, socijalne i materijalne sigurnosti radnika.

Sindikat će se zauzimati za osiguranje preduvjeta slobodnog sindikalnog djelovanja na svim razinama svog organiziranja, poglavito u odnosu na organiziranje industrijskih akcija, kolektivno pregovaranje, suodlučivanje, obrazovanje i osposobljavanje, i sl.

Sindikat će osigurati pružanje pravne zaštite svakom članu u sporovima iz rada i po osnovi rada, te pravne savjete iz područja radno-socijalnog zakonodavstva.

Sindikat će se brinuti za provođenje mjera zaštite na radu uključujući i zaštitu čovjekova okoliša, te biti aktivni sudionik svih procesa vezanih uz poticanje i provođenje mjera održivog razvoja.

3

Sindikat će iz Fonda solidarnosti osiguravati potpore članovima, u skladu s Pravilnikom o materijalno-financijskom poslovanju i Pravilnikom o osiguranju i korištenju sredstava Fonda solidarnosti i Štrajkačkog fonda, te financijskim mogućnostima.

Sindikat će svoje članstvo informirati putem svoga glasila ili drugoga oblika informiranja, a širu javnost suradnjom s predstavnicima sredstava javnoga priopćavanja.

Sindikalna borba Članak 4.

Sindikalna borba je sredstvo za ostvarivanje sindikalnih zahtjeva.

Svi oblici sindikalne borbe u skladu su s Ustavom, zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske te konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (MOR).

Posebnim pravilnikom, kojega donosi Predsjedništvo Sindikata, regulirati će se pravo na štrajk, organizacija i provedba štrajka i svi postupci vezani uz štrajk, za sve organizacijske dijelove ovoga sindikata.

ČLANSTVO, PRISTUP - UPIS Članak 5.

U Sindikat se mogu učlaniti punoljetne i poslovno sposobne osobe svih struka u djelatnosti turizma, ugostiteljstva i usluga, sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

U Sindikat se mogu učlaniti i osobe drugih grana, odnosno uslužnih djelatnosti i struka.

Odlaskom u mirovinu, članstvo u ovome sindikatu može se nastaviti pod uvjetom utvrđenim u članku 12. ovoga statuta.

Sindikatu ne mogu pristupiti osobe: čije su težnje i dijela u suprotnosti s ciljevima navedenim u članku 3. ovoga statuta - koje čine prekršaje protiv slobodnog, demokratskog, ustavnog poretka ili - koji pripadaju nekoj od organizacija čija je djelatnost usmjerena na kršenje ustavnog poretka i demokratskih sloboda društva, - koju je poslodavac ovlastio da pregovara o pravima zaposlenih.

Dužnosnicima u tijelima vlasti miruju članska prava i obveze za vrijeme obnašanja dužnosti, osim ako nisu u svojstvu sindikalnog predstavnika, ili predstavnika radnika.

Pristup članstvu ovoga sindikata je dobrovoljan i ostvaruje se putem pristupnice.

Pristupanjem u članstvo Sindikata, član prihvaća prava i obveze utvrđene u odredbama ovoga statuta i drugih akata koje donosi Sindikat.

4

Članska iskaznica Članak 6.

Prijemom u članstvo ovoga sindikata, učlanjeni dobiva iskaznicu. Članska iskaznica je vlasništvo Sindikata.

Prilikom korištenja usluga Sindikata ili svoju iskaznicu.

središnjice član mora predočiti

Prestanak članstva Članak 7. Članstvo u ovome sindikatu prestaje: prijelazom u drugi sindikat središnjice, dobrovoljnim istupanjem, isključivanjem, smrću, neplaćanjem članarine više od tri slučajevima.

mjeseca,

osim

u

opravdanim

Prestankom članstva prestaju svi zahtjevi i prava člana u odnosu na Sindikat i na sindikalnu imovinu. Isključeno je vraćanje članarine. Članarina se mora plaćati sve do prestanka članstva.

Sindikalna iskaznica i svi drugi predmeti koji su imovina ovoga sindikata, moraju se nakon prestanka članstva vratiti povjereniku sindikalne podružnice, odnosno područnom ili regionalnom povjereniku.

Dobrovoljno istupanje Članak 8.

Istupanje može biti izvršeno samo na temelju pisanoga otkaza člana. Član je dužan istupnicu uručiti u pisanom obliku povjereniku sindikalne podružnice, odnosno područnom ili regionalnom povjereniku, uz prethodno ispunjenje svih obveza prema Sindikatu.

Isključenje člana Članak 9.

Postupak isključenja člana reguliran je posebnim pravilnikom.

Brisanje iz članstva zbog zaostatka uplate članarine Članak 10. Članovi koji su s uplatom, Statutom određene članarine, u zaostatku više od 5

tri mjeseca i nisu pravovremeno zatražili odobrenje za odgodu plaćanja, odnosno obavijestili Sindikat o razlozima zaostajanja uplata, brišu se u nadležnoj podružnici, području ili regiji, iz daljnjeg članstva.

Brisanjem iz članstva prestaju sva Statutom utvrđena prava iz članstva u Sindikatu uključujući i pravnu zaštitu.

Nadležna sudska ustanova Članak 11.

Za sve sporove nastale u svezi s članstvom u Sindikatu nadležan je sud u Zagrebu.

Članarina Članak 12.

Svaki član Sindikata ima obvezu mjesečnog plaćanja članarine.

Visina članarine iznosi 1,5% od bruto plaće.

Raspodjelu članarine utvrđuje Predsjedništvo posebnom odlukom na način da najmanje 60% pripada za rad Sindikata, nacionalne i međunarodne središnjice, a najviše 40% za rad regionalnih i područnih ureda ovoga sindikata. Članarina se u pravilu obračunava i uplaćuje u podružnici prilikom svake isplate plaće. Član Sindikata uplatu članarine dokazuje isplatnom listom ili drugom valjanom ispravom, temeljem evidencije o uplati članarine. Članarina je dug koji se mora uručiti i doznačiti ovome sindikatu.

Sindikalni povjerenici, te područni i regionalni povjerenici imaju pravo i obvezu kontrolirati i brinuti se da članovi Sindikata ispravno uplaćuju sindikalnu članarinu temeljem Statuta, te da se ona pravilno uplaćuje na račun Sindikata.

Posebnim pravilnikom, kojega donosi Predsjedništvo Sindikata, regulirati će se najviši iznos članarine, uplata i plaćanje članarine za individualne članove Sindikata, radnike – sezonce, umirovljenike, nezaposlene članove i druge posebne slučajeve.

Samovoljno mijenjanje utvrđenih odnosa u raspodjeli sredstava sindikalne članarine, odnosno neprovođenje odgovarajuće odluke Predsjedništva i Kongresa, te neracionalno gospodarenje sindikalnom imovinom i nenamjensko trošenje sindikalnih sredstava, smatra se težom povredom Statuta.

Ovlašćuje se Predsjedništvo Sindikata da nakon praćenja i detaljne financijske analize poslovanja Sindikata, vodeći računa o slučajevima bitnim za stratešku poziciju Sindikata, donese odluku o promjeni visine iznosa članarine iz st. 2. ovoga članka, kao i o promjeni omjera članarine koja se nakon uplate na centralni račun vraća na teritorij.

Ovlašćuje se Predsjedništvo da u izuzetnim slučajevima na određeno vrijeme (radi očuvanja podružnice ili djelovanja konkurentskog sindikata) smanji iznos članarine iz st. 2. ovoga članka.

6

Odluka o promjeni iznosa članarine donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Predsjedništva.

PRAVA ČLANOVA Članak 13.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske pruža svojim članovima slijedeće posebne usluge: • pravnu zaštitu vezano uz prava i obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, • potporu u izvanrednim slučajevima, • potporu u slučaju štrajka, • pravo na obrazovanje i osposobljavanje koje organizira Sindikat, • pravo na obavještavanje o aktivnostima Sindikata, • pravo na oblikovanje i kontrolu ostvarivanja ciljeva i zadataka Sindikata, • pravo da biraju i budu birani u sva tijela Sindikata sukladno Pravilima o izboru i izbornom postupku, • pravo na sudjelovanje u svim događanjima koje organizira Sindikat, • nagradu za izuzetan doprinos Sindikatu • ostala prava koja čine ponudu Sindikata prema članovima (krediti, popusti i sl.).

Sva prava su diskreciona, temeljena na posebnim kriterijima i za njih ne postoji mogućnost sudske zaštite. Član može ostvariti svoje pravo samo ako redovno plaća sindikalnu članarinu.

U slučaju dvojbe pri ostvarivanju prava iz točke 1. ovoga članka odlučuje Predsjedništvo.

Pravna zaštita Članak 14.

Plaćanjem članarine član ostvaruje pravo na pružanje pravne zaštite sporovima koji proizlaze iz sindikalnog djelovanja, u svezi i iz radnog odnosa, te bilo kojega oblika suodlučivanja.

Supružniku, djeci i roditeljima umrloga člana može se priznati pravna zaštita za sporove iz stavka 1. ovoga članka, ako bi član u takvim slučajevima imao pravo na zaštitu.

Za slučajeve kad je pravna zaštita potrebna zbog organizacijske i promidžbene djelatnosti i sindikalnog djelovanja, ne postoji nikakvo ograničenje sindikalnog staža, o čemu odluku donosi Predsjedništvo dvotrećinskom većinom glasova. U svim ostalim slučajevima za pravnu zaštitu je potrebno biti članom Sindikata najmanje tri mjeseca.

Pravna zaštita obuhvaća pravnu pomoć koja se odnosi na ostvarivanje i zaštitu prava iz rada i na osnovi rada.

7

Zahtjev za odobrenje pravne zaštite upućuje se regionalnom, odnosno područnom povjereniku koji odlučuje o tom zahtjevu. Član Sindikata koji sam, bez odobrenja započne ili nastavi voditi sudski spor, nema pravo na pravnu zaštitu.

Ako član Sindikata dade lažnu izjavu ili prešuti činjenice koje mogu biti bitne za ishod sudskog spora, već odobrena pravna zaštita se uskraćuje, a sve troškove nastale u međuvremenu dužan je snositi član.

Ako za vrijeme vođenja spora prestane članstvo u Sindikatu voljom člana, pravna zaštita se prekida od trenutka prestanka članstva.

Pravna zaštita obuhvaća sporove koji proizlaze iz nepoštivanja obveze poslodavca da u skladu sa zakonskim propisima, ne usteže ili ne uplaćuje sindikalnu članarinu za člana.

Sindikat snosi troškove vezane uz pružanje pravne pomoći (putni troškovi i sl.).

Potpora za vrijeme sindikalne borbe Članak 15.

Potpora se odobrava samo u slučaju onih štrajkova koje je odobrio Sindikat ili u slučajevima isključivanja radnika s rada (lock out). Član Sindikata može dobiti ovu potporu samo ako je prije početka štrajka ili isključivanja najmanje tri mjeseca u članstvu Sindikata.

Pravo na potporu stječe se od prvog dana štrajka, ako štrajk traje duže od 10 dana.

O visini iznosa potpore odlučuje Predsjedništvo, vodeći računa o materijalno-financijskoj situaciji u Sindikatu. Članovi Sindikata koji prije završenog štrajka bez odobrenja Sindikata počnu opet raditi, gube pravo na potporu unatrag i moraju već isplaćene potpore vratiti.

Počasno članstvo Članak 16.

Sindikat ustanovljuje počasno članstvo.

Počasnog člana proglašava Predsjedništvo Sindikata na prijedlog sindikalnog povjerenika, regionalnog ili područnog povjerenika i predsjednika Sindikata.

Počasnim članom postaju pojedinci koji su svojim radom i ugledom pridonijeli poboljšanju radnih uvjeta i kvalitete života članova Sindikata.

Počasnom članu se dodjeljuje posebna članska iskaznica u trajno vlasništvo bez obveze plaćanja članarine.

8

SINDIKALNI IZBORI Članak 17.

Odluku o izborima na svim razinama organiziranosti ovoga sindikata donosi Predsjedništvo. Članovi tijela Sindikata biraju se između više kandidata, u pravilu pisano i tajno, pri čemu treba voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova.

Pravo glasa imaju članovi Sindikata koji su do dana izbora redovito plaćali članarinu.

Kandidirati i izabrati se mogu članovi Sindikata koji ispunjavaju slijedeće kriterije: nakon jednogodišnjeg članstva: • za sindikalne povjerenike i članove povjereništva sindikalne podružnice; nakon dvogodišnjeg članstva: • za područnog sindikalnog povjerenika, • za regionalnog sindikalnog povjerenika, • za zastupnike Kongresa, nakon trogodišnjeg članstva: • za Predsjedništvo, Statutarnu komisiju i Financijski odbor ovoga sindikata • za tijela središnjice nakon četverogodišnjeg članstva: • za predsjednika i tajnika Sindikata.

Izabrani mogu biti samo članovi koji su prije izbora dali pisanu suglasnost o prihvaćanju kandidature.

Mandat svih sindikalnih tijela, izabranih i imenovanih godina od dana izbora.

dužnosnika je pet

Ako za vrijeme izbornog razdoblja netko od članova tijela istupi ili bude pozvan iz toga tijela, vrši se zamjena (kooptiranje), na prijedlog područja - regije, iz koje je član koji je istupio, odnosno opozvan.

Sindikat je samostalan u izboru svojih predstavnika - od podružnice do tijela Sindikata na nacionalnoj razini.

Zaštitu i sigurnost sindikalnih povjerenika i predstavnika u obnašanju sindikalnih aktivnosti na svim razinama utvrđenima u ovome statutu jamči ovaj sindikat.

Sva tijela Sindikata štite interese cjelokupnog članstva. Članove pojedinih tijela, izabrane i imenovane dužnosnike s dužnosti mogu opozvati tijela koja su ih birala, imenovala ili predlagala.

9

Postupak izbora i opoziva utvrđen je posebnim Pravilnikom i Pravilima o izboru i izbornom postupku.

ORGANIZACIJSKO – TERITORIJALNI USTROJ SINDIKATA Tijela Sindikata Članak 18.

Tijela Sindikata su: Kongres Predsjedništvo Financijski odbor Statutarna komisija Izvršni odbor Kongres Sindikata Članak 19.

Najviše tijelo Sindikata turizma i usluga Hrvatske je Kongres.

Kongres se održava svakih pet godina, a tijekom trajanja mandata mogu se održati izvanredni kongresi.

Predsjedništvo svojom odlukom na redovni Kongres poziva najmanje tri mjeseca prije dana otvaranja Kongresa, oglasom u biltenu Sindikata i na WEB stranici Sindikata. Pozivanje na Izvanredni kongres nije vezano za rok, međutim, potrebno je osigurati dovoljno vremena za pripreme.

Kongres Sindikata čine: a) izabrani zastupnici, b) regionalni i područni povjerenici, c) članovi Predsjedništva, d) članovi Financijskog odbora, e) članovi Statutarne komisije, f) članovi Vijeća i drugih tijela središnjice iz Sindikata.

Zastupnici se biraju u izbornim jedinicama koje utvrđuje Predsjedništvo.

Broj zastupnika se izračunava prema prosječnom broju članova sindikalnih regija u zadnja tri mjeseci prije raspisivanja izbora.

Zastupnike za Kongres bira se sukladno Pravilima o izboru i izbornom postupku.

Kongres može donositi punovažne odluke ako je nazočno više od polovine zastupnika s pravom glasa.

Odluke se donose natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja zastupnika, osim ako ovim statutom nije predviđeno drugačije.

O Statutu se odlučuje dvotrećinskom većinom ukupnog broja zastupnika.

Poziv s dnevnim redom Kongresa zastupnicima se mora dostaviti najmanje mjesec dana prije održavanja Kongresa.

10

Dnevni red redovnog Kongresa mora sadržavati: • izviješće o radu • financijsko izviješće • programske deklaracije • izbore za tijela i predsjednika Sindikata.

Kongres donosi svoj Poslovnik i u vrijeme trajanja bira Radno predsjedništvo.

Poslovnikom se može predvidjeti mogućnost da se na Kongresu, u roku kojega treba odrediti Radno predsjedništvo, podnesu dopunski i inicijativni prijedlozi. Takve prijedloge mora potpisati najmanje jedna desetina zastupnika s pravom glasa.

Kongres Sindikata je ovlašten: prihvatiti izvješće Predsjedništva i donijeti zaključke o izvješću, te razrješnicu članovima Predsjedništva; prihvatiti izvješće Statutarne komisije i razrješnicu članovima Statutarne komisije; potvrditi izvješće Financijskog odbora i razrješnicu članovima Financijskog odbora; donijeti program Sindikata za naredno razdoblje s dinamikom izvršenja; raspravljati o postavljenim zahtjevima i eventualno o prigovorima i žalbama; donijeti odluku o usvajanju Statuta i izmjenama i dopunama Statuta; izabrati članove Predsjedništva, Financijskog odbora i Statutarne komisije; izabrati predsjednika Sindikata; izabrati zastupnike za Kongres središnjice ,te utvrditi prijedloge kandidata za tijela središnjice i predsjednika središnjice, ili za to ovlastiti Predsjedništvo; donijeti odluku o pristupanju ili istupanju iz središnjice; donijeti odluku o raspuštanju Sindikata.

Izvanredni kongres se održava kada o tome odluči Predsjedništvo, ili kada to zahtijeva više od polovice članova Sindikata.

Prijedlog za Izvanredni kongres mora biti obrazložen, a pokreće se: kada Predsjedništvo ne može, iz bilo kojih razloga, djelovati temeljem Statuta i programa, Sindikat izgubi polovicu članstva, radi donošenja odluke o pristupanju ili istupanju iz središnjice, radi donošenja novoga Statuta između dva redovna Kongresa, radi donošenja odluke o raspuštanju Sindikata.

Predlagatelji pripremaju prijedlog dokumenata za Izvanredni kongres.

Predsjedništvo Sindikata Članak 20.

Predsjedništvo je najviše tijelo Sindikata između dva Kongresa.

Odluku o broju članova Predsjedništva i njihovoj strukturi donosi Kongres 11

na prijedlog Predsjedništva trenutnog sastava.

Predsjedništvo ima dužnost provođenja i izvršavanja svih zadaća koje za njega proizlaze iz Statuta, programa i zaključaka Kongresa.

Predsjedništvo donosi zaključke o svim mjerama sindikalne politike i sindikalne borbe.

Predsjedništvo utvrđuje načela za pripremanje i provođenje kolektivnih pregovora na nacionalnoj razini, imenuje pregovarački odbor, te donosi odluku o sklapanju kolektivnih ugovora, a potpisuje ih predsjednik, kao osoba ovlaštena za zastupanje Sindikata.

Pokreće postupke i predlaže mjere vezano uz socijalno-ekonomski status zaposlenih u djelatnosti turizma i usluga općenito.

Razmatra prijedloge zakonskih akata vezano uz djelatnost turizma i usluga.

Predsjedništvo donosi odluku o izboru zastupnika za sindikalna tijela, za nacionalne i međunarodne kongrese.

Predsjedništvo utvrđuje termin, mjesto i dnevni red za redovni i izvanredni Kongres Sindikata.

Predsjedništvo donosi odluku o izborima u Sindikatu.

Prema ovlaštenju Kongresa iznimno bira zastupnike za Kongres središnjice, predložene s regionalnih razina, te potvrđuje prijedloge, odnosno bira kandidate za tijela središnjice i predsjednika središnjice, isključivo kada Kongres nije u mogućnosti donijeti takve odluke.

Predsjedništvo provodi mjere u kritičnim situacijama, kada je u pitanju efikasnost i egzistencija sindikalne organizacije.

Predsjedništvo donosi odluku o raspodjeli financijskih sredstava Sindikata.

Na prijedlog Financijskog odbora, utvrđuje godišnji financijski plan i njegove izmjene i dopune te prati njegovo provođenje.

Brine o sindikalnoj imovini.

Utvrđuje prijedlog Statuta te njegove izmjene i dopune.

Donosi pravilnike, pravila i druge akte Sindikata.

Donosi odluke o strukturi i broju zaposlenih u Sindikatu, te osnivanju i zatvaranju regionalnih i područnih ureda, razmatra izviješće o njihovom radu.

Na prijedlog sindikalnih regija i područja imenuje regionalne i područne povjerenika.

Predsjedništvo ima obvezu brinuti da se u svim organizacijskim dijelovima Sindikata pridržavaju zaključaka, odluka, uputa nadležnih tijela, i akata ovoga sindikata.

12

Predsjedništvo ima ovlasti u svako doba pokrenuti postupak revizije materijalno-financijskog poslovanja u svim organizacijskim dijelovima ovoga sindikata.

Predsjedništvo može svojom odlukom za provođenje određenih poslova davati punomoći.

O svom radu Predsjedništvo podnosi članstvu polugodišnje izvješće koje se objavljuje u glasilu Sindikata i na WEB stranici Sindikata.

Za svoj rad Predsjedništvo odgovara Kongresu Sindikata. Članak 21.

Predsjedništvo donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova Predsjedništva.

U izuzetnim slučajevima, radi hitnosti donošenja odluke, odluka se može donijeti telefonskom konzultacijom koja se potvrđuje pismenim ili elektronskim izjašnjavanjem članova Predsjedništva, s time da se tako donesena odluka verificira na prvoj slijedećoj sjednici Predsjedništva.

Predsjedništvo donosi Poslovnik o svom radu.

Financijski odbor Članak 22.

Financijski odbor je tijelo Sindikata.

Financijski odbor čine predsjednik i četiri člana. Članove Financijskog odbora bira Kongres kojemu Financijski odbor podnosi izviješće o svom radu i odgovora za rad.

Potrebne naknadne izbore za Financijski odbor u razdoblju između dva Kongresa provodi Predsjedništvo. Član Financijskog odbora ne može biti članom Predsjedništva.

Financijski odbor ima slijedeće zadatke: nadzire ostvarivanje utvrđene financijske politike Sindikata i potiče njezino poboljšanje, nadzire raspolaganje imovinom Sindikata, nadzire financijsko poslovanje u svim dijelovima Sindikata te ima pravo kontrole namjenskog trošenja sredstava radi kontrole regularnosti poslovanja, nadzire obračun i uplate članarine u skladu s odlukom Predsjedništva o njezinoj raspodjeli, verificira i prosljeđuje financijsko izvješće Predsjedništvu.

Ukoliko Financijski odbor ocijeni da su u radu Sindikata prisutni problemi koji mogu ugroziti opstojnost Sindikata može donijeti odluku o sazivanju izvanrednog Kongresa.

13

Financijski odbor radi temeljem posebnog Pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju kojeg donosi Predsjedništvo.

Predsjednik Financijskog odbora je nazočan sjednicama Predsjedništva kad se raspravlja o financijskim odlukama.

Statutarna komisija Članak 23.

Statutarna komisija je tijelo Sindikata.

Statutarnu komisiju čine predsjednik i četiri člana. Članovi Statutarne komisije ne smiju unutar ovoga sindikata imati ikakvih drugih dužnosti. Članove Statutarne komisije bira Kongres kojemu podnose izvješće o radu i odgovaraju za svoj rad.

Potrebne naknadne izbore za Statutarnu komisiju između dva Kongresa provodi Predsjedništvo.

Statutarna komisija ima slijedeće zadatke: tumačiti odredbe Statuta i drugih statutarnih akata; usklađivati odluke i akte tijela Sindikata s odredbama ovoga statuta; ocijeniti usklađenost ovoga statuta sa Statutom središnjice; analizirati i kontrolirati primjenu Statuta predlagati potrebne izmjene i dopune Statuta; razmatrati i rješavati pitanja statutarnog karaktera koja Sindikatu upućuju njegovi članovi ili tijela; predlagati sankcije u slučaju kršenja Statuta i drugih akata Sindikata, u skladu s Pravilnikom o izboru, imenovanju, opozivu i ostavci članova tijela i dužnosnika u Sindikatu; Statutarna komisija sastaje se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Izvršni odbor Članak 24.

Izvršni odbor čine predsjednik, tajnik Sindikata, regionalni i područni povjerenici.

Izvršni odbor operativno je tijelo za provođenje politike Sindikata.

Zadaće Izvršnog odbora su: izvršava odluke Predsjedništva, izrađuje šestomjesečne programe aktivnosti i podnosi ih Predsjedništvu na usvajanje, razmatra poslovne probleme Sindikata te daje potrebne upute i smjernice za njihovo rješavanje, sukladno uputama Predsjedništva, imenuje sindikalne predstavnike koji će zastupati interese članova 14

Sindikata zaposlene kod određenog poslodavca, sukladno Zakonu o radu, utvrđuje program marketinga Sindikata, organizira sustav informiranja Sindikata, organizira i prati izvršenje plana edukacije, izdaje informativne i druge edicije za članove Sindikata i članove tijela Sindikata.

Predsjednik Sindikata Članak 25.

Predsjednika Sindikata tajnim glasovanjem bira Kongres Sindikata.

Mandat predsjednika Sindikata traje pet godina.

Dužnost obnaša profesionalno, a za svoj rad odgovoran je Predsjedništvu i Kongresu Sindikata.

Ovlaštenja predsjednika Sindikata su: zastupa poslodavca prema zaposlenima u Sindikatu, predstavlja i zastupa Sindikat pred državnim, poslovodnim i drugim tijelima i organizacijama, po dužnosti je član Predsjedništva, saziva sjednice Predsjedništva, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama, brine o provođenju odluka Predsjedništva, koordinira i inicira aktivnosti tijela ovoga sindikata, raspolaže sredstvima Sindikata sukladno odluci Predsjedništva, vodi poslovnu politiku Sindikata o čemu podnosi izviješće Kongresu.

Predsjednik Sindikata ostvaruje suradnju s drugim sindikatima, tijelima središnjice, kao i europskim i drugim međunarodnim sindikatima.

Za vrijeme odsutnosti predsjednika Sindikata zamjenjuje tajnik Sindikata, ili osoba koju ovlasti predsjednik, a član je tijela Sindikata.

Predsjednik snosi statutarnu, materijalnu i kaznenu odgovornost za slučaj nepoštivanja odredbi Statuta, pravilnika i drugih akata Sindikata u svom radu.

Tajnik Sindikata Članak 26.

Tajnika Sindikata, na prijedlog predsjednika Sindikata, bira Predsjedništvo.

Mandat tajnika Sindikata traje pet godina.

Tajnik Sindikata je po dužnosti član Predsjedništva.

Tajnik Sindikata svoju dužnost obnaša profesionalno.

Tajnik Sindikata ima ovlaštenja i obveze: u suradnji s predsjednikom radi na provođenju zaključaka, odluka i stajališta Predsjedništva, 15

brine o kadrovskoj i organizacijskoj strukturi Sindikata, priprema, organizira i surađuje u izradi materijala za sjednice tijela Sindikata, kao i stručnih i drugih podloga za analizu i rješavanje određenih pitanja i tema iz programskih deklaracija Sindikata, kontaktira s povjerenicima u sindikalnim podružnicama i sindikalnim povjereništvima, te prati aktivnosti u članstvu, saziva sjednice Izvršnog odbora, koordinira rad sindikalnih regija i područja, organizira i posreduje u pružanju pravne pomoći i zaštite članova, materijalne potpore, sindikalnog obrazovanja te informiranosti članstva, obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i odlukama Predsjedništva, za svoj rad tajnik Sindikata odgovoran je predsjedniku i Predsjedništvu.

Tajnik Sindikata snosi statutarnu, materijalnu i kaznenu odgovornost za slučaj nepoštivanja odredbi Statuta, pravilnika i drugih akata Sindikata u svom radu.

TERITORIJALNI USTROJ SINDIKATA

Članak 27.

Organizacijski dijelovi Sindikata su: - sindikalna podružnica - sindikalno područje - sindikalna regija

Sindikalna podružnica Članak 28.

Sindikalna podružnica je oblik unutarnjeg organiziranja Sindikata, a čine je svi članovi Sindikata u društvu.

U velikim i organizacijski odvojenim dijelovima društva sindikalna podružnica može imati svoje ogranke.

Sindikalna podružnica nije pravna osoba.

Na čelu sindikalne podružnice je sindikalni povjerenik, izabran na skupštini, u pravilu tajnim glasovanjem.

Ovlaštenja podružnice Članak 29.

Sindikalna podružnica ovlaštena je pregovarati i sklapati kolektivni ugovor za razinu na kojoj je osnovana uz prethodnu suglasnost i dobivenu punomoć Sindikata.

Sindikalnu podružnicu, kao stranu potpisnicu kolektivnog ugovora, zastupa sindikalni povjerenik. Punomoć za zastupanje povjereniku daje sindikalno povjereništvo podružnice, temeljem odluke Povjereništva.

Sindikalna podružnica, između dvije skupštine, ima ovlaštenje kooptirati nove 16

članove povjereništva te predlagati nove članove tijela Sindikata ako su oni iz bilo kojeg razloga prestali biti članovi povjereništva ili tijela Sindikata, po statutarnom postupku.

Zadaci podružnice Članak 30.

Sindikalna podružnica raspravlja o svim pitanjima važnima za status radnika, utvrđuje svoje zahtjeve i određuje buduće aktivnosti.

Sindikalna podružnica inicira, organizira i provodi izbore za radničko vijeće i daje inicijativu za njegovo raspuštanje i isključenje njegovog člana, te razvija suodlučivanje.

Nadzire primjenu kolektivnog ugovora, zakonskih propisa i normativnih akata poslodavca. Prikuplja podatke bitne za kolektivno pregovaranje.

Brine o poboljšanju uvjeta rada, zaštite na radu i zdravom radnom okolišu.

Brine o zaštiti i ostvarivanju prava radnika iz rada i na osnovi rada.

Zalaže se za poboljšanje materijalnog položaja radnika.

Radi na osiguranju slobode i uvjeta sindikalnog djelovanja u društvu.

Sindikalna podružnica u svome radu mora brinuti o ugledu u odnosu na članstvo i socijalne partnere. U svom radu mora se rukovoditi principima kooperativnosti i dobre vjere, kako u zaštiti radničkih interesa, tako i interesa društva.

Pitanja i problemi koji se ne mogu riješiti unutar podružnice Sindikata, prenose se na: područni ured, regionalni ured, Predsjedništvo Sindikata.

Ako u društvu djeluje više sindikata, nužno je međusobno uvažavanje i usklađivanje stavova u odnosu na pojedina pitanja. O tome naputak daje Predsjedništvo sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

Tijela podružnice Članak 31.

Tijela Sindikata u sindikalnoj podružnici su: 1) Skupština 2) Povjereništvo na čelu sa sindikalnim povjerenikom.

Skupština Skupština Sindikata je najviše tijelo sindikalne podružnice, kojega čine svi njezini članovi ili delegati ogranaka sindikalne podružnice (u većim društvima).

17

Skupština se saziva u pravilu jedan put godišnje i na njoj se informira članstvo o aktivnostima podružnice Sindikata i ostalim za članstvo važnim događajima u Sindikatu.

Povjereništvo Povjereništvo sindikalne podružnice je tijelo Sindikata koje se bira na skupštini, u pravilu u podružnici s više od 30 članova. Sastaje se najmanje kvartalno, a po potrebi i češće. Potiče sindikalnu aktivnost i informira članstvo o svim važnim sindikalnim događajima. Brine o stanju članstva u svojoj podružnici.

Sindikalno povjereništvo na određenom području može ovlastiti područnog, odnosno regionalnog sindikalnog povjerenika da obnaša dužnosti i ima obveze sindikalnog povjerenika. U tom slučaju područni, odnosno regionalni sindikalni povjerenik ovlašten je nastupati u društvu u ime Sindikata.

Sindikalni povjerenik Članak 32.

Sindikalni povjerenik vodi i predstavlja sindikalnu podružnicu.

Radi na svim zadacima i aktivnostima koje mu povjeri članstvo, te temeljem programa rada Predsjedništva ovoga sindikata.

Osnovni zadaci sindikalnog povjerenika su: prima pritužbe članova; podučava članove o njihovim pravima; informira članstvo o sindikalnim aktivnostima; animira i organizira nove članove; kontrolira redovitu naplatu članarine; inicira kolektivno pregovaranje; kontrolira primjenu Kolektivnog ugovora.

Sindikalni povjerenik saziva sjednice sindikalnog povjereništva, o čemu je dužan pravodobno izvijestiti područnog i regionalnog sindikalnog povjerenika.

Sindikalni povjerenik snosi statutarnu odgovornost za sindikalnu imovinu kojom je zadužen.

Sindikalno područje Članak 33.

Radi provođenja sindikalnih i organizacijskih aktivnosti unutar sindikalne regije mogu se osnivati sindikalna područja.

Područni ured Članak 34.

Područni ured je oblik unutarnjeg organiziranja Sindikata, na području jednog ili više gradova ili mjesta koje utvrdi Predsjedništvo. Na prijedlog članstva tog područja i regionalnog povjerenika Predsjedništvo donosi odluku o osnivanju 18

područnog ureda, odnosno o njegovom ukidanju.

Područni ured preuzima funkciju " lokalne sindikalne podružnice" za članove sindikata koji se ne mogu organizirati i djelovati u sindikalnim podružnicama društva (u pravilu manje od 30 članova) i za individualne članove.

Područni ured ima svoj podračun preko kojega posluje u skladu sa Statutom i Pravilnikom o materijalno-financijskom poslovanju ovoga sindikata, Odlukom Predsjedništva kao i važećim zakonskim propisima.

Način financiranja rada područnog Predsjedništvo posebnom odlukom.

sindikalnog

ureda

utvrđuje

Područni ured nije pravna osoba.

Područni povjerenik Članak 35.

Poslove područnog sindikalnog ureda profesionalno obavlja područni sindikalni povjerenik kojega imenuje i razrješava Predsjedništvo, na prijedlog članstva odnosnog područja i regionalnog povjerenika.

Osnovna ovlaštenja i odgovornosti područnog sindikalnog povjerenika su: • vodi sindikalni ured temeljem Statuta, punomoći sindikalnih povjereništava podružnica, i na osnovi uputa, smjernica i punomoći Predsjedništva, u skladu s odlukama Kongresa i Predsjedništva; • zastupa određeno područje prema članovima i prema trećim fizičkim i pravnim osobama; • podupire sindikalni rad u podružnicama, savjetuje članstvo u svrhu ostvarenja zadataka i ciljeva Sindikata, • neposredno djeluje u sindikalnoj podružnici i osigurava odgovarajuću aktivnost sindikalne podružnice; odabire, upućuje na školovanje i savjetuje povjerenike i članove radničkih vijeća društava; • provodi mjere za školovanje i obrazovanje; • razgovara s potencijalnim članstvom te vrši promidžbu aktivnosti u svrhu učlanjenja u Sindikat; • kontrolira naplatu sindikalne članarine; • potpomaže članove savjetima i informacijama; • odgovoran je za rad ureda.

Područni povjerenik snosi statutarnu, materijalnu i kaznenu odgovornost za slučaj nepoštivanja odredbi Statuta, pravilnika i drugih akata Sindikata u svome radu.

Sindikalna regija Članak 36.

Radi provođenja sindikalnih i organizacijskih aktivnosti, područje djelovanja Sindikata turizma i usluga Hrvatske podijeljeno je na šest sindikalnih regija.

Odluku o podjeli i razgraničenju te promjeni sindikalnih regija donosi Predsjedništvo uz prethodno mišljenje zainteresiranih koordinacija.

19

Regionalna sindikalna koordinacija je neformalno tijelo Sindikata kojega čine sindikalni povjerenici podružnica te područni povjerenici s područja sindikalne regije.

Regionalna koordinacija dužna je raspravljati o sindikalnim pitanjima i problemima u sindikalnoj regiji, ili se njihova posebnost i zahtjevi za rješavanje prenose na tijela ili dužnosnike Sindikata.

Sastanci regionalne koordinacije održavaju se prema potrebi, najmanje svaka tri mjeseca, a saziva ih regionalni povjerenik.

Regionalni ured Članak 37.

Regionalni ured je oblik unutarnjeg organiziranja na području sindikalne regije. Na prijedlog članstva Predsjedništvo donosi odluku o osnivanju regionalnog ureda, odnosno njegovom ukidanju.

Regionalni ured ima svoj podračun preko kojeg posluje u skladu sa Statutom i Pravilnikom o materijalno-financijskom poslovanju, Odlukom Predsjedništva te važećim zakonskim propisima.

Regionalni ured nije pravna osoba.

Način financiranja regionalnog ureda i povjerenika utvrđuje Predsjedništvo posebnom odlukom.

Regionalni povjerenik Članak 38.

Poslove regionalnog ureda profesionalno obavlja regionalni povjerenik kojega imenuje i razrješava Predsjedništvo na prijedlog članstva odnosne regije i područnih sindikalnih povjerenika.

Regionalni povjerenici u sindikalnim regijama istovremeno su i opunomoćenici Predsjedništva prema čijim uputama i obnašaju svoju dužnost.

Regionalni povjerenik ima slijedeća ovlaštenja i odgovornosti: upravlja sindikalnom regijom i regionalnim uredom; kontrolira primjenu kolektivnih ugovora i tarifnih priloga u društvima s regije, po potrebi angažira pregovarački odbor Sindikata za pregovore u pojedinim društvima; organizira pružanje pravne pomoći; u slučaju štrajka ili isključenja radnika s rada (lock out) u sindikalnoj regiji, prikuplja informacije i izvješće neodložno šalje Predsjedništvu; pruža potpore predstavnicima u radničkom vijeću društva članovima Sindikata; kontrolira provedbu izbornog postupka za radničko vijeće društva; brine se za školovanje članova Sindikata; provodi sindikalne prosvjedne mjere; 20

prati provođenje i poštivanje Zakona o radu i kolektivnih ugovora; kontrolira naplatu sindikalne članarine; koordinira rad područnih ureda; temeljem punomoći zastupa Sindikat na području svoga djelovanja, odgovoran je za rad ureda, razgovara s potencijalnim članstvom, te vrši promidžbu aktivnosti u svrhu učlanjenja u Sindikat.

Regionalni sindikalni povjerenik svoju aktivnost koordinira s područnim povjerenicima, kontaktira s povjerenicima u podružnicama, pomaže im u radu, evidentira i rješava probleme pojedinih podružnica u suradnji s područnim – županijskim ili regionalnim uredom središnjice , te učvršćuje povezanost funkcionalnog i teritorijalnog oblika organiziranja Sindikata i središnjice.

Za svoj rad odgovoran je Predsjedništvu.

Regionalni povjerenik snosi statutarnu, materijalnu i kaznenu odgovornost za slučaj nepoštivanja odredbi Statuta, pravilnika i drugih akata Sindikata u svome radu.

Povjerenik zaštite na radu Članak 39.

Povjerenik zaštite na radu bira se i djeluje sukladno odredbama Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu

PRINCIPI I DEMOKRATSKE METODE U SINDIKATU Članak 40.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske aktivnost temelji na četiri principa važna za uspješan sindikalizam: a) solidarnosti (jedinstvu); b) nezavisnosti; c) demokratskim metodama; d) javnosti rada.

S o l i d a r n o s t je temeljni princip sindikalnog pokreta, a počiva na načelu: "jedan za sve, svi za jednoga". Organizacijski cilj je što veći obuhvat članova u području djelovanja.

N e z a v i s n o s t se osigurava time što Sindikat nije pod utjecajem: Vlade, jedinica lokalne uprave i samouprave , poslodavaca, političkih stranaka, vjerskih zajednica i drugih organizacija ili pojedinaca.

Glavni cilj Sindikata je služiti svojim članovima.

D e m o k r a t s k e m e t o d e su bitna sastavnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Unutrašnjom organizacijom Sindikat osigurava sudjelovanje članova u svojim aktivnostima, te su demokracija i razvoj demokratskih odnosa 21

bitan čimbenik djelovanja Sindikata.

Svi oblici organiziranja utvrđeni ovim statutom ravnopravno i potpuno sudjeluju u procesu odlučivanja i tako se ostvaruje željeni rezultat i volja većine članova po bilo kojem pitanju.

J a v n o s t r a d a - Radi unapređivanja i građenja ugleda Sindikata i ostvarivanja javnosti rada, Sindikat će osigurati kontakte sa sredstvima javnog priopćavanja. Članstvo će se obavještavati o aktivnostima Sindikata, novostima u području radnog i socijalnog zakonodavstva, kao i ugostiteljsko-turističkoj i uslužnoj djelatnosti, putem biltena Sindikata, web stranice te drugih sindikalnih glasila.

Štrajk, isključenje radnika s rada (lock out) i zaštitne mjere Članak 41. Štrajku u bilo kojem organizacijskom dijelu Sindikata treba prethoditi odluka Predsjedništva.

Predsjedništvo je također dužno uzeti u obzir postoje li za provođenje štrajka potrebna sredstva za potporu, ili mogu li se osigurati.

Zahtjev za štrajkom može biti odbijen ako se već štrajka na nekom drugom mjestu, ako predstoji otkazivanje kolektivnih ugovora ili je organizacijsko stanje nepovoljno.

Prijedlog se mora odbiti ako se tajnim referendumom kojega je raspisalo Predsjedništvo, najmanje 75 posto članova Sindikata čije interes je ugrožen, nije izjasnilo za štrajk.

Prije glasovanja zastupnik Predsjedništva mora ukazati na zakonske odredbe o eventualnom kršenju kolektivnih i drugih ugovora i na odredbe Statuta koje se odnose na provođenje i potpomaganje štrajka.

Ako tijekom štrajka Predsjedništvo procjeni da je došlo do bitne promjene situacije, mora se ponovno obaviti tajni referendum među članovima štrajkačkog pokreta.

Predsjedništvo može dati suglasnost za nastavak štrajka samo ako se u prilog tome izjasnilo najmanje 75 posto članova Sindikata koji sudjeluju u štrajku.

Odluke Predsjedništva u svakom su slučaju obvezne za članove.

Ako se protivno odluci Predsjedništva štrajk nastavi, članovi gube pravo na potpore utvrđene u članku 15. Statuta, te podršku ovoga sindikata.

Ako su članovi isključeni s rada područni povjerenik, odnosno regionalni povjerenik o tome neodložno obavještava Predsjedništvo. Štrajk se organizira i vodi temeljem Pravila o štrajku.

22

Upravljanje sindikalnom imovinom Članak 42.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske je pravni slijednik Sindikata radnika u ugostiteljstvu i turizmu Hrvatske, danom svog osnivanja.

Imovina koju su koristili i kojom su raspolagala tijela Sindikata iz prethodnog stavka ovog članka, imovina je Sindikata turizma i usluga Hrvatske, a njome se koriste organizacijski dijelovi koje članstvo Sindikata organizira u skladu s odredbama Statuta.

Imovina kojom upravlja Predsjedništvo i sva tijela Sindikata je nedjeljiva.

Predsjedništvo, kao i druga tijela Sindikata iz Statuta, u okviru ovlaštenja utvrđenih posebnom odlukom Predsjedništva, mogu osnivati – samostalno ili zajedno s drugim pravnim osobama - sindikalna društva, zadruge, agencije, štedionice ili banke, radničke komore i učilišta kao i razvijati ostale oblike poduzetništva i djelatnosti radi stjecanja sredstava za financiranje ciljeva sindikalnog organiziranja i radi zaštite i poboljšanja pozicije svojih članova.

Jednom godišnje Predsjedništvo obvezno razmatra pitanja upravljanja sindikalnom imovinom, a posebno poslovanje institucija iz prethodnog stavka.

Osposobljavanje i obrazovanje Članak 43.

Predsjedništvo utvrđuje osnove programa osposobljavanja i obrazovanja kadrova i donosi odluke o visini sredstava potrebnih za osposobljavanje dužnosnika i članova tijela.

Svi sindikalni dužnosnici u Sindikatu obvezni su pohađati programe osposobljavanja koje organizira Predsjedništvo.

Tijela Sindikata utvrđena ovim statutom obvezna su za povjerenike i članove tijela organizirati osposobljavanje za sindikalni rad i aktivnosti na ostvarivanju sindikalnog programa.

Predsjedništvo donosi odluku o svim oblicima obrazovanja članova Sindikata, te odlučuje o izdvajanju sredstava za financiranje učilišta čiji je Sindikat suosnivač.

Zaposleni u Sindikatu Članak 44.

Za obavljanje administrativnih, tehničkih i stručnih poslova Sindikat zapošljava radnike, odnosno obavljanje određenih poslova povjerava središnjici, pojedincima ili službama izvan Sindikata, što se uređuje posebnom odlukom Predsjedništva.

Odluku o strukturi i broju zaposlenih u Sindikatu donosi Predsjedništvo.

23

Uvjete koje moraju ispunjavati zaposleni u Sindikatu i organizacijskim dijelovima Sindikata utvrđuje Predsjedništvo.

Ugovor o radu, kao i sve odluke iz rada i po osnovi rada, sukladno Zakonu o radu, sklapa, odnosno donosi predsjednik kao ovlaštena osoba poslodavca.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, ima pravo u zakonskom roku od Predsjedništva zahtijevati zaštitu prava.

U slučaju spora iz radnog odnosa, zaposleni u Sindikatu mogu koristiti pravnu zaštitu Sindikata i središnjice.

Isključenje pravnog puta Članak 45. Članovi, bivši članovi, oni koji su ostali iza njihove smrti i druge fizičke i pravne osobe ili grupe osoba, ne mogu redovnim sudskim putem ostvariti nikakva prava na potpore.

O spornim zahtjevima odlučuju nadležna tijela Sindikata.

Sve potpore utvrđene ovim statutom predstavljaju dobrovoljne usluge, stoga članovi, bivši članovi ili njihovi rođaci, nemaju zakonsko niti sudsko pravo podnijeti tužbu radi odobrenja potpore.

Vraćanje uplaćenih članarina ne može se nikome odobriti. Članstvo u središnjici Članak 46.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske je član središnjice i provodi njezine odluke, prihvaća Statut i program, te čini njezin konstitutivni dio.

Odluka o stupanju u središnjicu ili o istupanju iz središnjice, pravovaljana je ako se za nju izjasni najmanje dvotrećinska većina zastupnika Kongresa, redovnog ili izvanrednog. Raspravi Kongresa o istupanju temelj je prethodna organizirana rasprava u članstvu.

Raspravi Kongresa o istupanju moraju biti nazočni zastupnici Predsjedništva središnjice.

Pod nazivom središnjice podrazumijeva se sadašnje i buduće udruživanje hrvatskih sindikata.

Predsjedništvo je odgovorno za prenošenje interesa članstva Sindikata tijelima središnjice, i u tijela koje formira zajedno s drugim sindikatima u zemlji i svijetu, a u kojima dogovaranjem i sporazumijevanjem izgrađuje zajedničku politiku u ostvarivanju interesa svoga članstva.

Predsjedništvo ima obvezu provoditi zajednički dogovorene stavove.

24

Odnosi i stavovi između pojedinih sindikata udruženih u središnjicu, odnosno Sindikata i središnjice, koji se ne mogu usuglasiti, a bitni su za članove Sindikata, rješavaju se posredovanjem i arbitražom na način reguliran Statutom središnjice.

Udruživanjem u središnjicu prihvaća se i obveza financiranja dijela zajedničkih aktivnosti koje se odvijaju u središnjici, kao i formiranje zajedničkih fondova.

Financiranje zajedničkih aktivnosti u središnjici te fondova pri središnjici koji rade na načelu solidarnosti, utvrđuje se Pravilnikom o materijalno-financijskom poslovanju kojega donosi nadležno tijelo središnjice, temeljem konsenzusa svih sindikata udruženih u središnjicu.

Raspuštanje Sindikata Članak 47.

Do raspuštanja Sindikata može doći isključivo odlukom Kongresa, uz pristanak najmanje četiri petine ukupno izabranih delegata s pravom glasa.

Raspuštanje Sindikata mora biti posebna točka dnevnog reda na Kongresu.

Kongres Sindikata koji je donio odluku o raspuštanju Sindikata, odlučuje o imovini i novcu Sindikata te ispunjenju obveza Sindikata prema imenovanim i izabranim dužnosnicima te ostalim zaposlenima u Sindikatu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48.

Izmjene i dopune Statuta donose se po postupku po kojem je donesen i Statut.

Sindikalne podružnice i organizacijski dijelovi Sindikata, na svim razinama, primjenjuju Statut neposredno.

Predsjednik Eduard Andrić

25