“Mančmelov” roditelji i “plišana” deca
Aleksandra Jovanović Magyar porodicni edukator i psihoterapeut
Teorijski koncept
Buduća ličnost nije određena pojedinačnim zbivanjima, već ponavljanim postupcima roditelja, kako u ranom periodu života, tako i u adolescenciji.
Ličnost se razvija i menja tokom celog života.
Period detinjstva ima presudni značaj u daljem razvoju
Saglasnost istraživača: - uloga roditelja je primarna - emotivna klima i opšta atmosfera u porodici u kojoj roditelji vode računa o potrebama deteta su od izuzetnog značaja za pravilan razvoj ličnosti
Vaspitni stilovi utiču na razvoj deteta
Teorijski modeli:
Symonds (1949) Schaefer (1959) Wilson i Herrenstein (1985) Baumrind i Rohner (1966, 1983, 1991, 1996)
Vaspitanje
jedan od ključnih pojmova koji se vezuje za razvoj ličnosti pojedinca. složen i višefaktorski uslovljen fenomen dimenzionalni pristup - psihološki naučni pristup svođenje kompleksnog fenomena na bazične komponente posledica - simplifikacija konstrukcija instrumenata
Tri nezavisne dimenzije
Prihvatanje – odbacivanje (dimenzija topline) Posesivnost – zanemarivanje (dimenzija zaštićavanja) Demokratičnost – autoritarnost (dimenzija kontrole)
Dimenzija topline
Prihvatanje Emocionalna toplina Odobravanje Razumevanje Interesovanje za dete Disciplinovanje, retko kažnjavanje
Dimenzija kontrole
Stroga pravila Kažnjavanje (fizičko kažnjavanje) Sprečavanje razvoja autonomije
Dimenzija zaštite
Briga, nega, ljubav Zanemaravinje Prezaštićavanje
Reakcije deteta na određen vaspitni stil majki 1. Odbacivanje (zapostavljanje, poricanje, kažnjavanje, ponižavanje
deteta) Reakcije deteta na odbacivanje: privlačenje pažnje, kontrahostilnost, zaostajanje u razvoju
2. Popustljivost ( preterano udovoljavanje detetu, povlađivanje
molbama i zahtevima deteta) Reakcije deteta na popustljivost: sebično, razmaženo, agresivno dete
3. Preterana zaštita (preterana zabrinutost za zdravlje deteta,
sprečavanje razoja nezavisnog ponašanja) Reakcije deteta na prezaštićavanje: nesamostalnost, slaba odgovornost, povlačenje, poslušnost, dosada
4. Prihvatanje ( iskrena ekspresija osećanja i iskrena
zainteresovanost za dete i njegova zadovoljstva) Reakcije deteta na prihvatanje: socijalizovano dete
Sindrom Razmaženog Deteta (Swain,1985)
stručnjaci na polju mentalnog zdravlja i pedijatrije, među prvima su identifikovali sindrom razmaženog deteta.
sindrom se pojavljuje kada roditelj prekomerno ispunjava svaku želju deteta i prepušta moć detetu (Swain,1985 )
Posledica: deca postaju antipatična, zloćudna, nevaspitana, sebična i često nemoralna (Swain,1985 ).
Sindrom Razmaženog Deteta (McIntosh,1989)
McIntosh (1989) proširuje definiciju prema kojoj sindrom razmaženog deteta karakteriše prekomerno sebično i nezrelo ponašanje kao rezultat neuspeha roditelja da postavi granice koje odgovaraju detetovom uzrastu. Razmažena deca pokazuju nedostatak obzira prema drugima, zahtevaju da bude kako oni hoće, imaju teškoće da odlažu zadovoljstvo i sklona su napadima besa. Njihovo ponašanje je nametljivo i manipulativno (McIntosh,1989).
Istraživanja
Uzorak: 531 roditelj (Wilson, Witzke & Volin, 1981) Razmaženo dete po opisu roditelja: - negativni izrazi: teško ih je kontrolisati, zahtevajući, nepodnošljivi i frustrirani – većina roditelja - 61% majki i 56% očeva su naznačili da se posledice mogu videti između prve i pete godine. - skoro četvrtina njih se slaže da se posledice vide i tokom tinejdžerskog perioda.
Robinson (1978) istraživanje o povezanosti između vaspitnih stilova i disciplinskih metoda roditelja Uzorak: porodice sa ozbiljnim problemom kontrole sa svojim sinovima u adolescenciji i porodice koje nemaju ovaj problem dve porodične grupe: 15 porodica gde je adolescent bio na uslovnoj slobodi kod autoriteta za maloletnike pošto nisu slušali roditelje i 15 porodica sa adolescentima koji se dobro ponašaju. Ishod: roditelji prve porodične grupe - češće nedosledni u postavljanju i pridržavanju pravila, retko pohvaljivanje, slabo pokazivanje interesovanja za dete, neprijateljski odnos
Ishod istraživanja (Robinson (1978):
značajni rezultat koji ide u prilog tezi da postoji veza između stila roditeljstva i problematičnih ponašanja adolescenata. Stil roditeljstva koji je nedosledan u postavljanju i poštovanju pravila, koji je neprijateljski obojen, može podsticati na razvoj „dece bez kontrole“ ili „razmažene dece“.
Razmažena deca “Bogatstvo, kao i siromaštvo ima dubok uticaj na razvoj deteta. Bogatstvo stvara različite prilike kao i probleme...razmažena deca sa antipatičnim ponašanjem i nadmoćnim stavom, nemotivisani adolescenti koji se brinu samo o svom oblačenju, nepromišljeni tinejdžeri koji žive nemaran i samouništavajući život” (Hausner,1998)
Povlađivanje – novi teorijski konstrukt Bredehoft i sar. (1998) inspirisani: -
-
iskustvom praktičara, Baumrindovim i Rohnerovim istraživanjima o uticaju vaspitnih stilova na razvoj deteta (1996) sindromom “razmaženog” deteta (Swain, 1985; McIntosh,1989) razvijaju novi teorijski konstrukt koji u sebi sadrži efekte popustljivog, prezaštićujućeg i odbacujućeg vaspitnog stila.
Fenomen novog vaspitnog stila u repertoaru relacije roditelj-dete nije potisnula već zapažene i potvrđene stare teorijske modele vaspitanja. Po teorijskom konceptu autora, prekomerno povlađivanje je složen faktor koji sadrži elemente popustljivog, prezaštićujućeg i odbacujućeg stila. (odbacujućeg zato što onemogućuje detetu da nauči osnovne životne lekcije, što se smatra svojevrsnim vidom zanemarivanja deteta).
Prekomerno povlađivanje u poređenju sa razmaženim detetom
razmaženo dete polazi od potreba deteta Ishod: sebično, nepodnošljivo i zloćudno ponašanje deteta. razmaženo dete je rezultat moći koja je prepuštena detetu Roditelji neuspešni u postavljanju granica
proces prekomernog povlađivanja proizilazi iz potrebe odraslih roditelji ne pružaju svojoj deci potrebnu strukturu obasipaju ih materijalnim stvarima i iskustvima u pogrešno vreme sprečavaju dete u izvršavanju svojih razvojnih zadataka prekomerno povlađivanje - zanemarivanje
Definisanje prekomernog povlađivanja
Pretpostavka: roditelji preplavljuju dete pažnjom, materijalnim dobrima i iskustvima koja nisu u skladu sa razvojnom dobi deteta, čime mu onemogućuju da razvija socijalne veštine (Bredehoft et all., 1998, 2001).
Ishod novog vaspitnog stila
autori sugerišu da prekomerno povlađivanje sputava/onemogućuje detetu da razvije neke značajne životne veštine (npr. istrajnost i coping) posredno ukazuje na značaj daljih ispitivanja po pitanju razvoja crta ličnosti deteta, njegovih ukupnih kapaciteta da razvije socijalne i emocionalne sposobnosti zdravog i funkcionalnog reagovanja kao odraslog pojedinca
POVLAĐIVANJE I POPUSTLJIVOST “vaspitni trend” modernog društva previše stvari
slaba struktura
prezaštita
Faktor 1: Previše stvari
Odeće Igračaka Priveligija Aktivnosti (lekcija, sporta)
Posledice po razvoj: 1. Previše stvari, hrane, odeće, igračaka: -
Neumerenost (potencijalna opasnost od stvaranja zavisnosti) Nepoštovanje drugih ljudi (emocionalno i fizičko povređivanje drugih) Bahat odnos prema stvarima Nestrpljenje Slaba koncentracija (dete “skače” sa aktivnosti na aktivnost) Nerazvijena tolerancija na frustracije Egocentrizam
Faktor 2: struktura
Pravila Poštovanje pravila Kućni poslovi Sloboda Dominantna pozicija u porodici Veštine
Posledice po razvoj: 2. Slaba struktura: -
Slab karakter Nedoslednost i neistrajnost Neodgovornost Problematicno ponašanje Povlađivanje Povodljivost Umišljene sposobnosti Prenaglašavanje lične važnosti Egocentrizam
Faktor 3: prezaštita
Ljubav, Briga Pažnja Rade umesto deteta (domaće zadatke, kućne poslove...)
Posledice po razvoj: 3. Prezaštita: -
-
Neumerenost (u traženju ljubavi, pažnje, zaštite) Zavisnost od drugih Razvijanje bespomoćnosti i manipulativnih ponašanja Poremećaj ponašanja Žrtve vršnjačkog nasilja Neurotska simptomatologija Nesposobnost odlaganja zadovoljstva Prenaglašavanje svojih prava (ali bez preuzimanja odgovornosti i obaveza) Egocentrizam
Posledice po društvo
Porast broja mladih koji podležu negativnim uticajima okoline (alkohol, droga, nasilje) Kriza savremene porodice koja dovodi do porasta broja razvoda i nasilja u porodici Porast alternativnih formi porodica Sve veći broj dece koja postaju žrtve zlostavljanja
Krajnji ishod modernog vaspitnog stila su neadekvatna slika o sebi i nisko samopoštovanje
UNICEF u svom definisanju mladih Srbije predlaže da se prihvaćeni UN standard za definisanje mladih od 15. do 24. godine, u Srbiji proširi do 30 godina, pri čemu se osnovni razlog za produžavanje starosne granice navodi zavisnost od roditelja.
Razvoj deteta
Jedinstven fenomen Razvojne kompetencije kao efikasan alat kojim možemo utvrditi šta i koliko dete može
Domeni razvoja: -
intelektualni emocionalni i socijalni senzorni motorički razvoj komunikacija i govor
proces prekomernog povlađivanja proizilazi iz potrebe odraslih “Mančmelov” roditelji ne pružaju svojoj deci potrebnu strukturu obasipaju ih materijalnim stvarima i iskustvima u pogrešno vreme sprečavaju dete u izvršavanju svojih razvojnih zadataka Efekat prekomernog povlađivanja - zanemarivanje
Razvoj moždane mase
Težina mozga novoronđečeta – 250 gr U prve tri godine moždani procesi su najintenzivniji. Trogodišnje dete ima mozak koji teži 900 gr! Mozak 7-godišnjeg deteta teži 1200gr. Mozak odrasle osobe teži 1400gr.
5 moždanih procesa
Proces cvetanja i orezivanja Proces upotrebi ili izgubi Prozor mogućnosti Prozor senzitivnosti Mijelinizacija
Proces cvetanja i orezivanja
Snaga stimulacije 17% genetske predispozicije 83% spoljne okolnosti Kreativnost Uticaj TV i komjuter.igrica
undeveloped neuron
developmental disease or no stimulation
normal development
adult degenerative disease 4-10
Stahl S M, Essential Psychopharmacology (2000)
dendrites in need of “pruning” normal “pruning”
1-23
Stahl S M, Essential Psychopharmacology (2000)
Prozor mogucnosti i prozor senzitivnosti
Vulnerabilnost mozga na dobre i loše stvari Kontrola impulsivnosti i prevladavanje averzivnih osecanja Posledice zlostavljanja/zanemarivanja dece na ranom uzrastu Upotreba alkohola, nikotina, psihoaktivnih supstanci u tinejdzerskom uzrastu
Procesi upotrebi ili izgubi Hubel & Wiesel, 1981. Nobelova nagrada u polju medicine Katarkata na ranom uzrastu Prozor mogucnosti Fonemska svest Ritam Komunikacija, odnosi sa drugima, kontrola impulsivnosti
Posledice u komunikaciji sa drugim ljudima
I situacija
Menadžer ste istraživačkoj laboratoriji sponzorisanoj od strane agencije koja ceni efikasnost. Novi istaživač koji ima stečena iskustva iz prethodne laboratorije provodi previše vremena na obradi eksperimenata. Šta biste rekli ovom novom istraživaču? ____a Vrednovanje Vašeg rada zavisi od brzine kojom radite. ____b Agencija za odobravanje očekuje od nas da završimo pet eksperimenata nedeljno. Da li bi Vam pomoglo da jos nekog angazujemo da radi sa Vama? ____c Završite eksperiment još danas! ____d Naša subvencija zavisi od pet završenih eksperimenata nedeljno, tako da bi trebalo da ih radite brže. Od danas pratim Vasu efikasnost I belezim rezultate. Na kraju nedelje cu organizovati sastanak na kom cemo razmotriti ucinak.
II situacija
Vaš novi administrativni pomoćnik vam daje pismo za slanje koje treba da potpišete. Primetili ste dve štamparske greške. Šta ćete reći? ____a Koliko puta treba da vam ponovim da neću potpisivati pisma dok ne budu napisana bez greške. ____b Ovo danas može proći i ovako, ali sledeći put se potrudite. ____c Pisma prikazuju izgled naše firme. Proverite da li ima štamparskih grešaka pre nego što mi ga predate na potpisivanje. ____d Odmah ispravite sve greške u pismu!
III situacija
Direktor ste filijale jedne biblioteke gde su promenili kompjuterske programe. Jedan bibliotekar se žali da je sve bilo u redu i sa prethodnim sistemom. Šta ćete reći bibliotekaru?
____a Verujem da Vam nije lako da promenite dosadašnji nacin rada, šta Vam predstavlja najveći problem? ____b Da li biste otišli na obuku u petak ujutru? Ako odete, imali biste jedno slobodno popodne. ____c Nema svrhe da se žalite. Sada je sistem promenjen. ____d U pravu ste ali nas nisu pitali.
Hvala na pa탑nji!
www.porodicnaedukacija.com porodicnaedukacija@gmail.com Kontakt telefon: 063 77 30 417