Primjena ABA načela u odgojnoobrazovnoj skupini za učenike s poremećajem iz spektra autizma

Udanašnje vrijeme susrećemo se s nizom različitih metoda usmjerenih ka poučavanju učenika s poremećajem iz spektra autizma. Mnoge od njih nastoje smanjiti simptome koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života pojedinca. Važno je imati na umu kako poremećaj iz spektra autizma utječe na svakog učenika drugačije što vrlo lako možemo zaključiti kroz svakodnevnu praksu. Stoga, metode korištene u radu trebaju biti usmjerene na pojedinca, poštujući njegove jake strane i potrebe. Metode proizašle iz bihevioralnog pristupa usmjerene su na promjenu ponašanja razumijevanjem onoga što se događa prije i poslije samog ponašanja. Ove metode su široko prihvaćene među stručnjacima koji rade s djecom s poremećajem iz spektra autizma. Bihevioralni pristup usmjeren na promje- nu socijalno važnog ponašanja koji koristi znanstveno utvrđene principe učenja kako bi doveo do tih promjena nazivamo primijenjenom analizom ponašanja (ABA metoda). Radom u odgojno-obrazovnoj skupini za učenike s poremećajem iz spektra autizma, edukacijski rehabilitator većinu vremena provodi u podučavanju učenika novim vještinama i ponašanjima, održavanju i bogaćenju postojećih vještina, ali isto tako se često susreće i s određenim izazovnim ponašanjima. Upravo je ponašanje temeljna jedinica ABA pristupa pa je vrlo važno da, ako se odlučimo na korištenje ove metode, definicije ponašanja budu konkretne, objektivne i mjerljive. Prilikom pripreme za podučavanje novih vještina prvi korak nakon detaljne procjene je izrada pisanog programa odnosno individualiziranog odgojno obrazovnog programa (IOOP) kojim jasno i detaljno definiramo postupke koje ćemo koristiti kako bismo ostvarili zadani cilj. Između ostalog, navodimo i jednu vrlo važnu odrednicu nužnu kod podučavanja novih vještina i ponašanja, a to je pojačanje Kako davno navodi B.F. Skinner (1938.), pojačivač je svaka posljedica koja slijedi ponašanje i povećava vjerojatnost pojavljivanja ciljanog ponašanja u budućnosti. Važno je naglasiti kako pojačivač nije isto što i nagrada. Naime, nagrada je posljedica definirana od strane druge osobe, u ovom slučaju terapeuta, dok je pojačivač željena posljedica odabrana od strane djeteta. Ako nam je teško odrediti što je za određenog učenika pojačivač ili se njegovi interesi često mijenjaju, poželjno je provesti procjenu pojačivača. Kako bi učenik uočio

Funkcija ponašanja može biti:

1. Dobivanje pažnje

2. Izbjegavanje aktivnosti

3. Dobivanje predmeta ili aktivnosti

4. Senzorna potreba uzročno-posljedičnu vezu, pojačivač treba slijediti ponašanje unutar 3 do 5 sekundi, a u početnom periodu usvajanja vještine treba slijediti i svaku pojavu ponašanja. S uspješnim usvajanjem vještine, učestalost davanja pojačivača je potrebno postepeno smanjivati.

Nakon definiranja pojačivača preostaje nam odabir postupka kojim ćemo učenika podučiti novoj vještini. ABA metoda nudi niz postupaka koji nam omogućavaju uspješno ostvarivanje zadanog cilja. Primjerice, za učenika kod kojeg je za cilj definirano samostalno pranje zubi, odabrala sam postupak nizanja. Nizanje obično koristimo kod podučavanja složenijih vještina kao što aktivnosti brige o sebi pretežito i jesu. To bi značilo da se aktivnost može podijeliti na više manjih koraka (analiza zadatka) prilikom čijeg usvajanja pružamo sistematičnu podršku. Nizanje se može provoditi unaprijed, unatrag ili možemo nizati cijeli zadatak, a razlika je u postupku pružanja podrške. U navedenom primjeru učenik je bio upoznat s koracima pranja zubi, međutim nije temeljito četkao stražnje zube pa sam iz tog razloga odabrala postupak nizanja cijelog zadatka te pružala podršku na potrebnim koracima. Podršku sam postepeno smanjivala što je jasno bilježeno za svaki korak analize zadatka te je učenik nakon nešto manje od mjesec dana usvojio vještinu koju je nastavio samostalno provoditi. S druge strane, za podučavanje manjih jedinica vještine možemo odabrati postupak discrete trial kod kojeg za točan odgovor slijedi pojačanje, a u slučaju netočnog odgovora slijedi ispravak pogreške i ponavljanje naloga. Kod ovog postupka važno je da je većina naloga učeniku poznata (70%), dok su nalozi koje tek usvaja u manjini (30%). Na ovaj način održavamo motivaciju i interes te dajemo učeniku više prilika za uspjeh. Uz discrete trial, često se koristi i postupak discrimination training koji se često upotrebljava za učenje razlikovanja pojmova i pruža učeniku informaciju koja ponašanja i u kojem kontekstu uvjetuju pojačanje. Jedan od postupaka je i oblikovanje kod kojeg pojačanje slijedi najbližu aproksimaciju željenog ponašanja. Primjerice, oblikovanje je korišteno kod učenika za kojeg je cilj podučavanja poboljšanje vještine zahtijevanja korištenjem ekspresivnog govora, konkretno izgovorom riječi „DAJ“. U prvoj fazi usvajanja učenik bi zahtijevao tako da bi mi prišao i izgovarao glas „A“. Postepenim uvježbavanjem koje je uključivalo podršku koju sam postepeno smanjivala, učenik je uspješno usvojio izgovor sloga „DA“ nakon čega bi uslijedio pojačivač jer je u tom trenutku izgovoreni slog bio najbliža aproksimacija ciljanom ponašanju „DAJ“. Jedan od najpoželjnijih postupaka pri podučavanju novih vještina je prirodna metoda podučavanja kod koje pratimo interes učenika, održavamo njegovu pažnju korištenjem motivirajućih aktivnosti, a učenik je taj koji odabire aktivnost u koju će se uključiti. Primjerice, za učenika koji preferira aktivnosti koje pružaju proprioceptivne i taktilne podražaje i rado se kreće po senzornom poligo- nu za cilj je definirano čitanje jednosložne riječi. Kako bi zadovoljila interese učenika, između nekoliko elemenata poligona postavila sam kartice koje sadrže svaka po jednu jednosložnu riječ ispred koje bi se učenik zaustavio, samostalno ili uz podršku pročitao napisano i nastavio kretanje po poligonu. Na ovaj način učenje se provodi kroz igru.

Kao što je ranije spomenuto, kod učenika s poremećajem iz spektra autizma znaju se javiti i različita izazovna ponašanja koja negativno utječu na učenje novih vještina

Pon Nje

im. s. (G ponášānja; mn. N ponášānja, G Ponášanjā) postupanje, odnošenje prema okolini na određeni način; sin. ophođenje, vladanje i sveukupnu kvalitetu života pojedinca. U ovim slučajevima vrlo je važno da obratimo posebnu pozornost na ponašanja koja želimo promijeniti, kao i na druge čimbenike poput podražaja koji neposredno prethode te događaje koji prate ponašanja, tj. posljedice. Bilježenjem slijeda „podražaj-ponašanje-posljedica“ cilj nam je utvrditi koja je funkcija ponašanja. Kod postupaka uklanjanja izazovnih ponašanja najpoželjnija metoda je metoda prevencije kod koje mijenjamo podražaje koji najčešće prethode ponašanju (npr. način na koji dajemo uputu). Metoda gašenja se provodi tako da ponašanje koje je ra- nije bilo pojačavano, više to nije pa ju kao takvu ne koristimo za opasna ponašanja. Ova metoda daje najbolje rezultate u kombinaciji s diferencijalnim pojačanjem kod kojeg je ključno pojačanje alternativnih, novih i poželjnih ponašanja. Oblik posljedice koji smanjuje učestalost ponašanja je kazna, a koristimo ju isključivo kao zadnju opciju. U svom radu susrela sam se s nizom izazovnih ponašanja, a jedno od njih je i ponašanje koje je uključivalo autoagresiju, bacanje i udaranje predmeta te skidanje odjeće. Bilježenjem slučajeva pojave ponašanja utvrđena je funkcija „izbjegavanje aktivnosti“, konkretno sudjelovanje u radu za stolom. Učeniku je uveden sustav prikupljanja tokena na token ploči koji funkcionira tako da za poželjna ponašanja učenik dobije po jedan token koji pridružuje ploči. Nakon što sakupi dovoljan broj tokena, dobije željeni pojačivač. Po dolasku u školu učenik bi odabrao sličicu željenog predmeta, pridružio ju ploči te je tijekom nastavnog dana sakupljao tokene uključivanjem u poželjna ponašanja među kojima bi bio i rad za stolom. Na ovaj način osim što je uklonjeno nepoželjno ponašanje, učenik je mogao birati kada će se uključiti u traženu aktivnost kako bi osigurao token i naposljetku željeni predmet.

Za kraj bih istaknula kako mi je široka primjena postupaka koji proizlaze iz ABA metode omogućila uspješniju individualizaciju i prilagodbu ciljeva za svakog učenika pojedinačno, olakšala praćenje ostvarivanja zadanih ciljeva, podigla razinu samostalnosti učenika te smanjila njihova izazovna ponašanja. Upravo zbog toga, ABA ostaje jedna od osnovnih metoda koje nastavljam prakticirati u odgojnoobrazovnom radu.

ATTEND – „Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju“

Osnovna škola Voštarnica-Zadar je od 1. srpnja 2021. uključena u projekt ATTEND – „Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju“. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET. Provodi ga u partnerstvu i suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a uz pomoć i stručnost partnera s Islanda - grada Reykjavik (Odjela za obrazovanje i mlade). Projekt se većim dijelom (85%) financira iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP), a manjim dijelom (15%) iz državnog proračuna te mu je ukupna vrijednost 3. 549 412, 00 EUR. Projekt traje do 30. travnja 2024.

U projektu sudjeluju škole i centri za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, ukupno njih 34, koji provode programe rehabilitacije, odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju, ali izvan redovnog sustava, odnosno bez integracije djece u redovnu nastavu u školama.

Osnovna svrha projekta je doprinijeti stvaranju preduvjeta za ostvarivanje jednakih obrazovnih mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju, s intencijom njihovog što boljeg i uspješnijeg uključivanja u društvo, a ciljevi projekta su:

- opremanje 34 odgojno-obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj asistivnom tehnologijom

- razvijanje kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika ustanova sudionika

- povećanje svijesti o korisnosti asistivne tehnologije

- omogućavanje djeci koja ne mogu pohađati redovne obrazovne ustanove pristup asistivnoj tehnologiji u obrazovnim aktivnostima, kao osnova za djelotvorno sudjelovanje u zajednici u kojoj se njihove mentalne i tjelesne sposobnosti mogu razviti u punom potencijalu, uz podršku i razumijevanje okoline.

Glavna aktivnost projekta je opremanje ustanova za što je osigurano 60% proračuna te su tijekom zime 2022. putem online upitnika prikupljene informacije o ustanovama sudionicama projekta (djelatnosti, broj, dob i vrsta teškoća učenika, opremljenost općom informatičkom opremom i asistivnom tehnologijom, potrebe za pomoćnom tehnologijom). Na temelju dobivenih informacija izrađen je katalog kako bi svaka ustanova mogla odabrati opremu prema vlastitim potrebama.

Oprema je podijeljena u 4 grupe: Računalna oprema, Oprema za slijepe i slabovidne osobe, Visokotehnološka oprema (i softver) za komunikaciju te Niskotehnološka oprema za komunikaciju. Isporuka se očekuje u ljeto/jesen 2023., a uz opremu će ustanove sudionici projekta dobiti i podršku stručnjaka s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u korištenju dobivene asistivne tehnologije u svom radu.

Uz to, odgojno-obrazovno osoblje i ravnatelji ustanova sudionika će biti educirani i umreženi nizom radionica, online aktivnostima, ali i susretima za razmjenu znanja i iskustava što će uključenim ustanovama biti temelj za buduće suradnje i projekte.

Inicijalna radionica, odnosno ATTEND konferencija na naš način, održana je 25. i 26. svibnja 2022. u hotelu Admiral u Opatiji. Okupili su se svi korisnici projekta, projektni partneri i ustanove nadležne za provedbu projekta te tom prilikom razmijenili znanja i iskustva. Time je obilježen početak realizacije obrazovnih aktivnosti na projektu te je konferencija bila posvećena podizanju svijesti svih dionika i šire javnosti o projektu i izazovima u obrazovnom sustavu koji se odnose na stvaranje jednakih mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju u obrazovanju i uključivanju u društvo. Na konferenciji su sudjelovale ravnateljica Irena Dukić i edukacijska rehabilitatorica Petra Agičić.

Predstavnice ERF-a i FER-a održale su nam u školi, početkom lipnja 2022., drugu radionicu - „Učinkovita komunikacija kao preduvjet uspostave učinkovitih odnosa“, a do kraja 2023. predviđeno je održavanja još dviju radionica: „Asistivna tehnologija – neizostavni pomoćnik u edukaciji“ i „Refleksivna radionica – Primjena asistivne tehnologije i ozbiljne igre u svakodnevnom radu“.

Održana su i dva webinara – „Partnerska komunikacija stručnjaci – roditelji i stvaranje mreže podrške“ i „Kako izraditi komunikacijsku ploču“ te su planirana još dva za jesen 2023.: „Specifičnosti opreme i tehnička podrška“ i „Priprema lako čitljivog teksta“.

Organiziran je i e-tečaj koji se sastoji od 4 cjeline:

1. Prilagodba okoline u školi i kod kuće za uspješno provođenje asistivne tehnologije

2. Potpomognuta komunikacija i vizualna podrška u svakodnevici

3. Ozbiljne igre i digitalizacija

4. Procjena potreba za asistivnom tehnologijom

Kako bi se podigla svijest javnosti i osigurala vidljivost projekta, kreirat će se obrazovna video igra za djecu školske dobi (i odrasle) s ciljem boljeg upoznavanje s načinom komunikacije djece s teškoćama u razvoju, izradit će se i dokumentarni film o provedbenim fazama i ključnim rezultatima projekta te animirani TV spot.

Ovaj projekt je vrlo značajan za sve naše učenike stoga uključivanjem u isti poručujemo da djeca s teškoćama u razvoju, uz primjenu asistivne tehnologije kao svojih alata, rade stvari na svoj način te nam se kroz projekt obraćaju u prvom licu množine, govoreći nam – to je naš način da izrazimo vlastite doživljaje i emocije, koje drugima postaju vidljive uz pomoć asistivne tehnologije.