Kako je započela i što nas očekuje u 2023. godini u trgovini na malo

Intenzivno razdoblje pripreme ukupnog gospodarstva za proces uvođenja eura, napose trgovaca i bankara koji su u ovom procesu bili najizloženiji, iza nas je, od 1. siječnja 2023. euro je službena valuta plaćanja u Hrvatskoj, a i postali smo dio važnog schengenskog prostora. Ukidanjem graničnih kontrola olakšava se slobodno kretanje roba, usluga i ljudi, a za Hrvatsku kao turističku zemlju ulazak u Schengen znači izrazito puno.

Rekordne stope inflacije ostvarene mahom u drugoj polovici 2022. godine, polako usporavaju u prvom tromjesečju 2023. godine. Prema preliminarnim podacima Državnog Zavoda za statistiku potrošačke cijene u Hrvatskoj, u ožujku, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 10,5% u odnosu na ožujak 2022. Podaci pokazuju da se na godišnjoj razini bilježi pad inflacije već četvrti uzastopni mjesec. Ipak, procijenjena godišnja stopa rasta cije - na hrane, pića i duhana iznosila je u ožujku 15,3%, što predstavlja veliki doprinos rastu cijena u potrošačkoj košarici. U razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. Analitičari predviđaju daljnje usporavanje inflacije na godišnjoj razini, no ipak zadržavaju dozu opreza. Tako RBA analitičari ukazuju da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijima nego što se to očekuje na tržištima.

U veljači 2023., u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 0,4%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. U prva dva mjeseca 2023. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja u skladu s usporavanjem dinamike gospodarskoga rasta u uvjetima dugotrajno visoke inflacije odnosno realnog pada plaća i raspoloživog dohotka. Unatoč usporavanju analitičari očekuju kako će pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu doći upravo od osobne potrošnje.

Usporavanje rasta prometa u trgovini na malo možemo dovesti u korelaciju s indeksima pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, koje mjere HNB i Ipsos. Tako u ožujku 2023. pouzdanje (-22,4%), očekivanje (-23,2%) i raspoloženje potrošača (-37,9%) bilježe (tradicionalno) negativan predznak, a to možemo povezati s ustrajnošću inflacije i visokih cijena u potrošačkoj košarici.

Tržište trgovine na malo mješovitom robom visoko je koncentrirano i, prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, 10 trgovaca mješovitom robom ima udjel od 83,5%. Za istaknuti je uočen trend nastavka smanjenja asimetrije, odnosno razlike između lidera na tržištu. Po svemu sudeći, neslužbeno, preuzimanja i preslagivanje tržišta očekuju nas i u narednom razdoblju.

Očekuje nas prema najavama rekordna turistička sezona u 2023., bolja u odnosu na 2022. godinu u kojoj je Hrvatsku posjetilo 18,7 milijuna turista i uz to ostvarilo 106 milijuna noćenja. Dozi optimizma i dobrih očekivanja, uz opći povratak industrije putovanja, svakako doprinosi ulazak hrvatske u schengenski prostor.

Izazov u gotovo svim uslužnim i radno intenzivnim djelatnostima, uključujući i djelatnost trgovine na malo, napose u sezoni, ostaje manjak radne snage, a djelomično rješenje je sveprisutniji uvoz radne snage.

Što se tiče trgovine online kanalom, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, prema nominalnim indeksima prometa u trgovini na malo, u djelatnosti Trgovina na malo internetom i poštom bilježi se pad prometa u prva dva mjeseca 2023. za 3,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

Tekuća 2023. godina donijela je i donosi neka nova zakonodavna rješenja, kao i novi paket mjera pomoći Vlade RH.

Dvojno iskazivanje cijena

Jedan od mehanizama zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom je dvojno iskazivanje tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru, što je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine.

4. paket mjera Vlade RH

Na sjednici Vlade RH, 16. ožujka 2023., usvojen je 4. paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura. Najveći dio mjera pomoći odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što je osigurano 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura. Cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor, obrtnike i poduzetnike, ostaje ista do kraja rujna, dok do kraja ožujka iduće godine ostaje ista cijena plina, a dotad se produžuje i primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, te za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. U sklopu 4. paketa mjera usvojena je Odluka o izmjenama odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda i to za: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinj - sko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi), carsko meso po kilogramu i svježe cijelo pile po kilogramu. Ovom odlukom određuje se najviša razina cijene određenih prehrambenih proizvoda radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe osnovnim životnim namirnicama stanovništva na području Republike Hrvatske. Odluka će prema najavama biti na snazi godinu dana.

Izmjene i dopune Zakona o trgovini – ograničavanje rada trgovine nedjeljom

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o trgovini, kojima se između ostalog ograničava pitanje rada trgovine nedjeljom. Tako u Zakonu stoji da trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne. Zakon sadrži i određene izuzetke na koje se odredbe o pitanju rada trgovina nedjeljom ne odnose, a one su: trgovine unutar že- ljezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode. Isto tako, odredbe se ne primjenjuju na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Što se tiče distribucije tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, Zakon o trgovini dozvoljava da bude otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati. Za- kon o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine.

Izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom

Tijekom godine očekuje se usvajanje i izmjena i dopuna Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, koji bi trebao donijeti novine koje se tiču nekih od nepoštenih trgovačkih praksi.

Web stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Kretanje cijena“

Na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Kretanje cijena“ (https://kretanje-cijena.hr/ ) od 17. veljače 2023. vrši se usporedba cijena u odnosu na 31. prosinac 2022. za osnovnih 78 kategorija proizvoda. Uz trgovačke lance Konzum plus, KTC i Tommy, koji dostavljaju maloprodajne cijene za objavu na web stranici „Kretanje cijena“, od 24. ožujka 2023., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upotpunilo je web stranicu s novim cijenama iz ostalih 7 velikih trgovačkih lanaca (Spar Hrvatska, NTL, Mlin i pekare, Plodine, Kaufland, Lidl, Studenac) za 365 artikala koji se prate na stranici. Zaključno, u 2023. godinu ušli smo slavljenički s novom valutom i postali smo dio dugo očekivanog schengenskog prostora. No, izazova oko raspleta geopolitičke situacije i energetske krize u Europi ne nedostaje. Zasad uočeni trend blagog popuštanja inflatornog pritiska izaziva dozu optimizma kao bitnog temelja svih gospodarskih aktivnosti, uz dozu opreza i očekivanja neočekivanog, što su nas protekle tri godine više nego naučile da ne napišem namučile. Uza sve to i usprkos tome, život i gospodarstvo idu dalje. ST