Sajamska industrija vraća se u punoj snazi

Nakon pandemije koja je zaustavila sajmovanje i donijela tešku perspektivu nad ovu djelatnost, sajmovi se vraćaju nikad jači i sa snažnom razvojnom perspektivom. A Osijek je ponovno bio pravo mjesto za održavanje Konferencije o sajmovima s obzirom na velike investicije i planove revitalizacije Osječkog sajma.

Konferencija o sajmovima pod naslovom „Repozicioniranje sajamske industrije u funkciji cjelovitog gospodarskog razvoja“ održana je na osječkom Ekonomskom fakultetu, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana sajmova - Global Exhibitions Day 2023, u organizaciji poslovnog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Hrvatska obrtnička komora. Sajmovi una - toč razvoju tehnologije imaju budućnost, jer omogućavaju izravan kontakt i specifičnu promociju proizvoda, rečeno je na konferenciji. Na početku 9. Konferencije o sajmovima prisutne je pozdravio direktor časopisa i portala Suvremena trgovina, Srećko Sertić, zaželjevši svima dobrodošlicu. Podsjetio je na rezultate UFI-jevog barometra koji opisuje globalnu izložbenu industriju te kako se ona prilagođava razdoblju nakon pandemije. Prema tim rezultatima, čak 80 posto tvrtki očekuje normalne razine poslo - vanja već od lipnja ove godine i da će prihodi za 2023. dosegnuti 94 posto razine iz 2019. godine, pri čemu izazovi internog upravljanja i digitalizacija postaju dva najhitnija pitanja u industriji. Svjetski dan sajmova (Global Exhibitions Day – GED) obilježava se svake godine prve srijede u lipnju, a ove godine odvija se pod sloganom „Mi vodimo sajmove i tržnice za sve“. Sajmovi su se nakon pandemije vratili na velika vrata nudeći savršenu platformu za povezivanje različitih dionika ekonomskog života iz cijeloga svijeta te uza sve to predstavljaju nositelje održivog razvoja, jer omogućavaju velik broj susreta na jednom mjestu i time smanjuju potrebe za putovanjima i potrošnjom resursa. „Komunikacija licem u lice još uvijek ima puno prednosti u odnosu na internet i druge medije. Potrebno je samo nastaviti poboljšavati ponudu korisnicima sajamskih usluga i pretvarati ih u partnerske odnose. Četiri oslonca za ostvarenje tih ciljeva leže na tzv. četiri I – inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura. Upravo će ti elementi obilježiti sajamsko poslovanje u 21. stoljeću. Uvjereni smo kako će i ova konferencija pridonijeti boljem i širem razumijevanju što sajmovi znače i koliko su važan alat za jačanje proizvodnje i izvoza“, naglasio je Sertić. nja možemo implementirati u naše nastavne procese kako bismo našoj teorijskoj podlozi dali i praktični doprinos“, naglasio je Kelić te poručio kako ovakvi skupovi uvijek predstavljaju priliku za umrežavanje i spoznaju primjera dobre prakse što se može inkorporirati i u diplomske studije koji od jeseni kreću po potpuno novim programima. „Time ćemo osigurati još kvalitetniji sadržaj kako bi naši studenti bili konkurentniji na tržištu rada, jer vi ćete biti ti koji će im otvoriti vrata, koji će im pružiti ruku i zaposliti te raditi zajedno s njima“, poručio je profesor Kelić okupljenim poduzetnicima i ostaloj stručnoj publici.

Sajmovi unatoč razvoju tehnologije imaju budućnost, jer omogućavaju izravan kontakt i specifičnu promociju proizvoda

Primjeri dobre prakse

Pozdravljajući prisutne izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić, profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, u čijim se prostorijama i održavao skup, upravo je zbog toga i izrazio zadovoljstvo i čast što je ova visokoškolska ustanova po treći put ugostila ovakvu stručnu konferenciju. „Jako nam je važno da se o ovim temama progovara, jer mi sve informacije i opservacije koje ćemo čuti u okviru današnjih panela i predava -

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam prof. dr. sc. Dragan Kovačević kazao je kako je Hrvatska zemlja s izvoznim imperativom, pa mora dobro tržišno pozicionirati i brendirati proizvode, u čemu ključno mjesto još uvijek imaju sajmovi. Stoga, kako je rekao, HGK smatra da ulaganje u sajmove nije trošak nego investicija u konkurentnost i budućnost. „I ove godine, neovisno o smanjenju proračuna, odradili smo ključne sajmove u svijetu poput sajma Sea - food Global Expo u Barceloni, najveće vojne sajmove u Abu Dabiju i Francuskoj, sufinancirali smo odlazak drvoprerađivača na najveći sajam podnih obloga u Hannoveru, a nedavno smo se vratili s najvećeg svjetskog prodajnog sajma ProWein u Düsseldorfu“, izvijestio je Kovačević. On je pritom upozorio kako nije dobro da na velikom sajmu poljoprivrede Grüne Woche u Berlinu Hrvatska bude jedina članica koja se tamo nije pojavila i isto tako nije dobro da nas zemlje iz okruženja koje imaju dosta slabije ekonomije na brojnim sajmovima prestižu i po broju izlagača i po kvadraturi izlagačkog prostora. „Stoga smo predložili Vladi RH i resornim ministarstvima da potpišemo višegodišnji sporazum koji bi osigurao zajedničku organizaciju i sufinanciranje sajmova, jer oni promoviraju i proizvod i tvrtku, ali i cijelu državu“, rekao je Kovačević. Naglasio je kako će Hrvatska gospodarska komora nastaviti podržavati naše poduzetnike i otvarati im vrata međunarodnog tržišta, a od predstojećih sajamskih manifestacija spomenuo je Međunarodni sajam u Mostaru na kojem će dogodine Hrvatska biti zemlja partner.

Od obrtnika do korporacija

Ivica Zanetti, predsjednik Odbora za gospodarstvo, međunarodnu suradnju i sajmove Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je da HOK mora poticati sajmove zato što su obrtnici mali i ne posjeduju veliku financijsku snagu, a nastupi na sajmovima su izuzetno skupi. „Stoga Hrvatska obrtnička komora sufinancira nastupe članova na sajmovima koji predstavljaju jedina mjesta na kojima oni mogu aktivno prezentirati svoje proizvode. Ako ta pomoć izostane onda obrtnici neće moći opstati na tržištu“, kazao je Zanetti. Pritom priliku vidi u ovom trenutku, kada je pandemija sa svim ograničenjima koje je donijela napokon iza nas te se može napraviti „clean start“, u iskoraku prema vani s novim strategijama prezentacije proizvoda i usluga na najbolji mogući način. „Kroz proteklih 25 godina uz podršku HOK-a iznjedrili smo brojne uspješne primjere naših obrtnika koji i dan danas uspješno posluju na tržištu“, rekao je Zanetti te pritom pozvao na sinergiju između institucija, Hrvatske obrtničke i Hrvatske gospodarske komore te Vlade RH kako bi se ostvarili optimalni rezultati.

Ladislav Ilčić, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, u svom je obraćanju podsjetio kako Europska unija više od trećine proračuna iz- dvaja za poljoprivredu. „To znači da je poljoprivreda i proizvodnja hrane izuzetno značajna, ali je činjenica kako je uz tako velik novac vezano i puno interesa. U takvim uvjetima najbolje prolaze multinacionalne kompanije koje imaju znatno više sredstava koje mogu ulagati u znanje, razvoj i infrastrukturu, ali i stvara kroni kapitalizam jer takve multinacionalne kompanije koriste svoju snagu i utjecaj za svoje interese nauštrb interesa malih proizvođača u Europskoj uniji“, naglasio je Ilčić. Upozorio je i na to da Europska unija ima najstrože standarde ekološke poljoprivrede i da će se ti standardi dodatno postrožiti, dok se istodobno uvoze proizvodi iz trećih zemalja koji ne podliježu istim standardima te su cjenovno znatno povoljniji, što stavlja europske proizvođače u još teži položaj. „Po studijama koje su nama prezentirane u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta, poljoprivredna proizvodnja u Europskoj uniji će se u naredne četiri godine smanjiti za 20 posto a prihod farmera za 16 posto, dok će se uvoz istodobno povećati za više od 100 posto. To više nisu pretpostavke, to su činjenice koje govore da ćemo pogoto - vo mi u siromašnijim zemljama u konačnici jesti manje zdravu hranu uvezenu iz trećih zemalja za koje se ne traže tako visoki ekološki standardi i da će to negativno utjecati na našu proizvodnju. Stoga smatram kako to nije dobra tendencija, nego treba jačati malo i srednje poduzetništvo, ne samo u segmentu poljoprivrede, nego u cijelom gospodarstvu“, kazao je Ilčić upozorivši kako i na razini Europske unije ima jako puno korupcije. Upravo zbog toga, dodao je, ovakvi skupovi igraju još važniju ulogu kako bi se ukazalo na probleme te pomoglo malom i srednjem poduzetništvu.

Nova ekonomska i društvena vizura

Hrvatska je zemlja s izvoznim imperativom, pa mora dobro tržišno pozicionirati i brendirati proizvode

Potom je skup pozdravio mr. sc. Igor Medić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka, koji je naglasio kako je Gospodarski centar u Osijeku sagrađen i da će to postati reprezentativna lokacija za sajmovanje u cijeloj regiji. „Već se najavljuje održavanje regionalnih sajmova kojih do sada nije bilo upravo zbog toga što nismo imali adekvatan prostor i prihvatljivo mjesto na kojem se sajmovi mogu održavati“, istaknuo je Medić. Dodao je pritom kako je u današnje vrijeme Chat GPTa sve dostupno online, osim okusa, mirisa, izravne komunikacije, zbog čega, kako je rekao, sajmovi nikada neće izaći iz mode. „Da, postoji troškovni problem, ali ako znamo što nudimo, ako smo najbolji i imamo što svijetu pokazati, onda ni taj trošak ne bi trebao biti nepremostiv problem. Proteklih godinu i pol dana zajedno s timom ljudi radio sam na privlačenju velike američke tvrtke koja zapošljava 250.000 ljudi i koja je odabrala upravo grad Osijek za svoju veliku investiciju. Zajedno s dru - gim ulaganjima, koje će se nasloniti na to, možemo reći kako će se time u Osijek privući nekoliko desetaka tisuća novih ljudi koji će u gradu na Dravi graditi svoju perspektivu“, rekao je Medić. Svoj optimizam proslijedio je na okupljene te ih pozvao da dođu u Osijek za pet godina, jer će se grad promijeniti i dobiti novu ekonomsku i društvenu vizuru.

Ispred Osječko-baranjske županije pozdravnu je riječ uputio mr. sc. Romeo Jukić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji u svom djelokrugu potiče i nastupe na sajmovima. To se posebno odnosi, rekao je Jukić, na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrtnike koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. „Sam odlazak na sajam nije sam sebi svrha niti se cilj ispunjava time što smo tamo upoznali nove potencijalne partnere, nego je ključno da se ostvari razmjena iskustava i informacija. Ključno je i dobiti kritiku od kupca kao i da se usporedite s konkurencijom na takvoj manifestaciji, a to je najvažniji segment sajamske prezentacije“, rekao je Jukić. I on se osvrnuo na osječki Gospodarski centar koji će osigurati da Osijek postane veliki sajamski grad za što po njegovom mišljenju postoje svi preduvjeti. „Imamo velike planove, svijetlu budućnost, imamo odlično rukovodstvo i nadam se da smo s Gospodarskim centrom postigli da grad Osijek i naša županija postanu sajamska destinacija“, naglasio je Jukić.

Proaktivni pristup

Komunikacija licem u lice još uvijek ima puno prednosti u odnosu na internet i druge medije

Zadnji uvodni govor održao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić kojemu je pripala čast i da službeno otvori 9. Konferenciju o sajmovima. On je rekao kako se zadnje dvije godine sajmovi oporavljaju, jer gospodarstvenici shvaćaju koliko znače u prodaji i marketingu. Ministarstvo poljoprivrede godinama sufinancira troškove izlagača na domaćim i međunarodnim sajmovima, a ove i prošle godine za to je izdvojeno 600 tisuća eura, istaknuo je Pavić. Prema njegovim riječima, Osijek će uz svoj geografski položaj uskoro ponovno biti prepoznatljiv i po sajmovanju. Rekao je kako sajamska industrija dobiva sve veći uzlet nakon pandemije i da se to vidi na brojim sajmovima na kojima zapaženu ulogu imaju i hrvatski izlagači. Složio se s Draganom Kovačevićem oko toga da bi sve aktivnosti koje radi Vlada preko ministarstava trebalo objediniti rekavši kako su za sajmovanje efekti koji se očituju post festum puno značajniji od samog troška sajamske prezentacije. „Proaktivnim pristupom treba dati još veću potporu svima onima koji planiraju nastupe na sajmovima u svojim sektorima. Stoga se nadam kako će i ova konferencija pridonijeti repozicioniranju sajmova u ovom post-pandemijskom periodu“, poručio je Pavić.

Premijerno predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike

Radni dio konferencije svojim je uvodnim predavanjem otvorio mr. sc. Ivica Lovrinčević, voditelj Podružne službe za stručnu podršku – područna jedinica Osijek pri Ministarstvu poljoprivrede. Tema predavanja je bila „Hrvatska poljoprivreda – Predstavljanje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike“ koji se odnosi na razdoblje od 2023. do 2027. godine. Naglasio je kako je cilj Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike ubrzanje strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno- prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visoko kvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, održivo upravlja prirodnim resursima, stvara nova radna mjesta i time podiže kvalitetu života u ruralnim područjima. „Sam Strateški plan predstavlja nacionalni dokument kojim se osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore Republici Hrvatskoj u razdoblju 2023. – 2027. godina. Strateški plan baziran je na ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koji je kroz SWOT analizu stanja u RH i realnim potrebama cjelokupne privrede kreirao prioritete prema kojima se krenulo u realizaciju ovog Strateškog plana“, naglasio je Lovrinčević.

Govoreći o investicijama, rekao je kako su financijska sredstva raspodijeljena tako da u okviru Strateškog plana za spomenuto razdoblje ukupno 1,9 milijardi eura ide u izravna plaćanja, a druga polovica sredstava plasira se u ruralni razvoj te sektorske intervencije. Osim potpore samoj proizvodnji, mjere imaju za cilj osigurati i održivu poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na klimatske promjene i zaštitu okoliša. Lovrinčević je ukazao i na važnost ulaganja u konkurentnost i produktivnost ruralnih područja koja se odnose na korištenje obnovljivih izvora energije, primarnu poljoprivrednu proizvod - nju, preradu poljoprivrednih proizvoda, potporu malim poljoprivrednicima, potporu za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavu kvalitete i druge potpore. „Informacije o elementima novog programskog razdoblja dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede i sve poljoprivredne proizvođače upućujemo da se na njima informiraju te smo otvoreni i za druge kanale komunikacije kako bismo pomogli svim dionicima u procesu implementacije Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike“, rekao je Lovrinčević.

Poljoprivreda na istoku

Mr. sc. Romeo Jukić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, kao uvod u prvu panel diskusiju održao je predavanje pod naslovom „Mogućnosti poljoprivrede Osječko-baranjske županije“. U predavanju je ukazao na to čime ova županija raspolaže, koje se aktivnosti u tom pogledu poduzimaju te predstavio ciljeve u aktualnom petogodišnjem razdoblju koje zapravo određuje razvoj cijelog područja u idućih 20 godina. Istaknuo je kako Osječko-baranjska županija ima 212.000 hektara obradivih površina, što čini oko 20 posto udjela u ukupnim obradivim površinama RH. Uz to, u županiji djeluje 12.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a tvrtka čija je osnovna djelatnost poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ima zaposlenih 5.290 djelatnika, što čini 12,4 posto svih zaposlenih u ovoj županiji. Nadalje, na području županije nalazi se i 3.560 hektara voćnjaka odnosno 16 posto ukupnih nacionalnih površina, a zatim 2.100 hektara pod vinogradima ili 10,4 posto. „Iz ovih podataka može se jasno vidjeti koliko je poljoprivreda izuzetno bitna djelatnost u

Mora se uklanjati otpor prema zadružnom povezivanju, jer je to najsigurniji put za plasman proizvoda malih proizvođača našoj županiji“, rekao je Jukić dodajući kako prednjače i u ekološkoj proizvodnji: „Imamo 17.699 hektara pod ekološkom proizvodnjom čime zauzimamo 14,5 posto u ukupnim ekološkim površinama RH, a jednako tako je i kod broja OPG-a kojih imamo 918 ili 14,3 posto od ukupnog broja u našoj državi.“ Pohvalio se i brojkom od 129 prerađivača ekoloških proizvoda koliko ih djeluje na području županije, koji čine 34 posto udjela na razini RH. „Ne moramo govoriti da smo lideri. Naša županija stvarno prednjači u tome, oslanjajući se pritom na sedam gradova i 34 općine“, rekao je Jukić. Prema njegovim riječima, budućnost poljoprivredne proizvodnje u ovom području je sjemenarstvo, jer se 90 posto sjemenske proizvodnje odvija u tri županije, a kao poseban stup razvoja označio je i obrazovni sustav koji čine niz strukovnih škola, Prehrambeno-tehnološki fakultet i Fakultet agrotehničkih znanosti, zatim Poljoprivredni institut Osijek, a tu je i sjedište Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Podsjetio je na to kako je Republika Hrvatska druga zemlja u EU po proizvodnji sjemenske soje naglašavajući kako smo se opredijelili za ekološku i nonGMO proizvodnju i da dolazi jako puno promjena oko sigurne primjene pesticida. „Upravo zbog svih ovih rezultata sajmovanje je za našu županiju jako bitno kako bismo se upoznali i razmijenili iskustva na tržištu, jer upravo preko sajmova naši instituti izvoze više od 50 posto svoje proizvodnje u druge zemlje“, istaknuo je Jukić te je spomenuo i projekte navodnjavanja koji će omogućiti da se u perspektivi ostvare i dvije žetve godišnje. Međutim, upozorio je na nužno udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge i zajed - nički nastup na tržištu, te je slabu razinu obrazovanja označio ključnim nedostatkom za budući razvoj.

Značaj sajmova za poljoprivredu

Nakon ovog iscrpnog predavanja Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, moderirao je panel diskusiju: „Osječki sajam – vrata u svijet hrvatske / regionalne poljoprivredno-prehrambene industrije“, a panelisti su bili Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek, zatim dr. sc. Zdenko Ivkić, voditelj Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, Vesna Grbeša, direktorica Osječkog sajma, i Tihomir Čauš, voditelj odjela prodaje Bjelovarskog sajma.

Direktorica Osječkog sajma, Vesna Grbeša, istaknula je kako upravo mali proizvođači, koji su u dosadašnjem dijelu konferencije puno puta spomenuti, veliku nadu polažu upravo u sajmove. „Njihova je proizvodnja u velikom dijelu nedostatna i oni samostalno ne mogu plasirati u velike trgovačke lance te se zbog toga pouzdaju upravo u sajmove kao mjesta direktne komunikacije s kupcima ili otkupljivačima“, istaknula je Grbeša te je izrazila nadu kako će moderna poljoprivreda shvatiti važnost zadružne proizvodnje koja na području zapadne Europe ima daleko veći značaj. „Mora se uklanjati taj otpor prema zadružnom povezivanju, jer je to najsigurniji put za plasman proizvoda malih proizvođača prema prehrambenoj industriji“, naglasila je Grbeša. Ona je istaknula da su u novom objektu Gospodarskog centra održali prvi proljetni sajam koji je pružio mogućnost za širenje sadržaja pa su tako održa - ni i kongresi i tematske konferencije, Tako je osim samog izlaganja i povezivanja ponude i potražnje osigurana i mogućnost provođenja edukacija i znanstvenih i stručnih sadržaja. Također je podsjetila na multiplikativni efekt koji sajmovi ostvaruju na lokalno gospodarstvo podsjetivši na ranije istraživanje prema kojemu se govorilo da svaka kuna uložena u sajamsku manifestaciju donese osam kuna lokalnoj zajednici kroz potrošnju na proizvode i usluge. Prema njenim riječima, razvoj sajmovanja u Osijeku ne može se dogoditi preko noći, nego u to treba uložiti puno energije na povezivanju svih dionika, od institucija kao što su HGK i HOK pa sve do pojedinačnih gospodarstvenika i drugih zainteresiranih. „Budući da smo malo tržište, čim prije osvijestimo da se trebamo međusobno povezivati, da svi trebamo gurati ta kola u istom pravcu, to ćemo prije biti uspješni“, rekla je Grbeša.

Voditelj odjela prodaje Bjelovarskog sajma Tihomir Čauš rekao je kako je izbijanje pandemije poremetilo planirane investicije u sklopu ove sajamske destinacije kojoj su prihodi u 2020. pali čak 94 posto, a 2021. tek nešto podnošljivijih 60 posto. „Bjelovarski sajam specijaliziran je za poljoprivredne sajmove s najvećim sajmom kada je riječ o poljoprivrednoj mehanizaciji. Upravo u komunikaciji s našim izlagačima označili smo infrastrukturu kao područje u koje treba usmjeriti naša ulaganja i osigurati sadržaje koji će unaprijediti njihove sajamske rezultate“, rekao je Čauš. Naglasio je da tijekom godine imaju dvije velike izložbe, Proljetni i Jesenski sajam, na kojima se okupi oko 30.000 posjetitelja, uglavnom iz Hrvatske, ali je ove godine veliki dio njih došao i iz Slovenije, a dobra suradnja ostvaruje se i s Mađarskom te Bosnom i Hercegovinom.

Voditelj Centra za stočarstvo

HAPIH-a, dr. sc. Zdenko Ivkić, podsjetio je kako ova agencija provodi aktivnosti u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje s vrlo širokim spektrom djelovanja u sektoru stočarstva. Rekao je kako samo u području stočarstva obilaze oko ka dolazi iz ove županije i da je to jedina županija u kojoj se ostvaruje oporavak ove proizvodnje, dok se u svim ostalim bilježi pad. Isto je i kod proizvodnje mesa, gdje se u ovoj županiji ostvaruje oko 30 posto nacionalne proizvodnje. „Unatoč svim tim pokazateljima, Osječko-baranjska županija nema stočarsku izložbu već desetak godina te se nadamo kako će se u sklopu novih ulaganja to promijeniti“, izrazio je nadu Ivkić rekavši kako ovakve manifestacije imaju i tradicijsku dimenziju očuvanja kulturne baštine, ali i pozitivan utjecaj na demografsku obnovu. Prema njegovim riječima, Osječki sajam treba se fokusirati na kvalitetu te specijalizirane sajmove koje treba povezati i s gastronomskom ponudom kao što to već dugo vremena radi Istra.

3.500 gospodarstava mjesečno i temeljem toga pripremaju više od milijun izvještaja nastalih temeljem tih aktivnosti koji su dostupni preko online servisa i koji korisnicima služe da unaprijede svoje poslovanje.

Igor Mikulić je rekao kako Hrvatska gospodarska komora potiče izlaske naših gospodarstvenika na nekoliko najvećih sajamskih priredbi u Europi kada je riječ o proizvodnji hrane. „Internacionalizacija našeg gospodarstva jedna je od najvažnijih funkcija HGK koja promovira hrvatsko gospodarstvo izvan naših granica. Gospodarstvo ne poznaje granice pa ću tako podsjetiti na to kako je HGK davne 2000. godine organizirala sastanak naših gospodarstvenika i njihovih kolega iz Srbije što je, unatoč političkim nesuglasicama, rezultiralo snažnim ekonomskim efektima u vidu značajno bolje suradnje“, rekao je Mikulić.

Novoizgrađeni Gospodarski centar trebao bi osigurati da Osijek postane veliki sajamski grad

„Jedna od tih aktivnosti vezana je za sajmovanje, a to je u sektoru stočarstva organizacija stočarskih izložbi, koje se oduvijek vežu uz sajmove“, rekao je Ivkić. Govoreći o stočarstvu u Osječkobaranjskoj županiji naglasio je kako trećina hrvatske proizvodnje mlije -

Također je naveo da je HGK-Županijska komora Osijek redovito organizirala sajamske nastupe na Novosadskom sajmu. „Kada pričamo o novom Gospodarskom centru i Osijeku onda bih uistinu želio da on brzo dođe na razinu Novosadskog sajma. U zadnjih desetak godina ŽK Osijek je oko 600 naših tvrtki uvela na tržište

Srbije upravo preko Novosadskog sajma“, istaknuo je Mikulić rekavši kako je to najkraći put izlaska na tržište i uspostavljanja poslovne suradnje. On je poručio kako ekološka proizvodnja nema alternativu i da je to velika prilika za ovaj dio naše zemlje, ali i da je potrebno dalje razvijati prerađivačke kapacitete kojih nedostaje „jer smo sada tek sirovinska baza nekim drugim industrijama što nije poželjno ni povoljno za nas“. Također je upozorio kako je kod ekološke proizvodnje najveći izazov pronaći tržište za plasman proizvoda, no ipak je mišljenja kako se i to može prevladati, osobito putem sajamskih promocija.

Osječki sajam treba se fokusirati na kvalitetu te specijalizirane sajmove koje treba povezati i s gastronomskom ponudom je vinske sorte graševine koja zauzima oko 40 posto hrvatske proizvodnje vina“, istaknula je Jurić. Prema njenim riječima, sajamske priredbe su osim samog izlaganja prilika i za različite vidove edukacija o primjeni novih tehnologija, o pakiranju i brendiranju, ali i za obilaske vinarija i drugih sadržaja kako bi se upoznala šira destinacija. Spomenula je i uspostavu međunarodnih avio linija koje Osijek povezuju s Münchenom i Londonom i koje otvaraju brojne mogućnosti za razvoj turizma.

Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, istaknula je kako Klaster Slavonija okuplja pet slavonskih županijskih turističkih zajednica te je naglasila kako je njihova suradnja na izuzetno visokoj razini. „Predstavljamo područje koje nije zona masovnog turizma nego više individualnih dolazaka. Destinacija je u nastajanju koja polako formira svoje proizvode, te je još uvijek puno posla ispred nas. S druge strane, imamo ponudu koja je iznad očekivanja gostiju koji dolaze u ove krajeve bez obzira radi li se o hotelskom smještaju ili ponudi OPG-ova, vinara, restorana, pivara, gradića i drugih subjekata. Uistinu rastemo kao destinacija, ali da bi to bilo još vidljivije to mora biti praćeno sredstvima za zakup medija“, kazala je Jurić dodajući kako je noseći segment u ovom području upravo poslovni turizam koji u gradu Osijeku zauzima oko 60 posto noćenja. Ukazala je na to da se već sada javlja potreba za velikim smještajnim kapacitetima, jer se organizira sve veći broj konferencija i drugih poslovnih sadržaja koji privlače goste. S druge je strane upozorila na to da Hrvatska nema odvojenu strategiju za priobalje i kontinent, jer kada je riječ o turizmu onda je jasno kako kontinentalni turizam ima potpuno druge potrebe i druge mjere bi trebale pratiti taj razvoj. „Suvremeni prostor Gospodarskog centra u Osijeku pruža izvrsne uvjete za održavanje sajamskih priredbi, konferencija i svih vidova skupova te najavljujem skoro održavanje međunarodne konferencije koja se bavi pozicioniranjem naše najvrjedni -

U otvorenoj raspravi koja je uslijedila nakon panela, svoje je poglede na aktualne trendove u području sajmovanja izrazio i Srećko Stojaković, direktor područne komore Doboj iz Bosne i Hercegovine. Rekao je da gospodarstvenici koje zastupa imaju iste interese kao i kolege iz Hrvatske, a razlika je jedino, kako je rekao, što „kod nas nema kvalitetnih organizatora sajmova“. „Pošto ja zastupam Privrednu komoru Republike Srpske, treba znati kako je to područje od oko 800.000 stanovnika pa je samim time jasno koliko je to interesantno tržište što se tiče sajmova. Kao posljedica došlo je do toga da svaka lokalna zajednica organizira sajmove koji nemaju poslovni karakter, nego su to općenarodna druženja više zabavnog karaktera. Manifestacija sa standardnim poslovnim ciljevima praktično nema, a posljedično niti specijaliziranih izložbi kao što je poljoprivreda, metalo-privreda itd.“, naglasio je Stojaković. Rekao je da njihovi gospodarstvenici redovito obilaze sajmove u zemljama okruženja kao što su Poljoprivredni sajam Novi Sad, sajam namještaja u Zagrebu, a nešto manje izlažu i na sajmu u Splitu. „Poduzetnici iz moje regije Doboja najbolje surađuju sa sajmom u Virovitici“, naglasio je Stojaković. Sumirajući sve što je rečeno u dotadašnjem dijelu konferencije o razvoju sajmovanja u Osijeku, on je podržao tu inicijativu rekavši kako

Sajmovi

se u tom smjeru treba ostvariti sinergija svih dionika, od lokalne i regionalne samouprave do komorskih udruženja i svih drugih zainteresiranih strana.

Prilike u ruralnom turizmu

Uvodničar u treći dio konferencije bila je mr. sc. Dijana Katica, osnivačica i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ te dobitnica nagrade „Utjecajne hrvatske žene“ za 2023. godinu. Tema njezinog predavanja bila je „Strateški pristup razvoju i promociji ruralnog turizma - labeling i brendiranje“. Istaknula je kako moderni turisti putuju planirano i žele na svojim putovanjima biti dio lokalne scene, a sukladno tim trendovima sve je više na cijeni i zeleni, eko smještaj u vidu baštinskih ili boutique hotela ili alternativni oblici ponude poput boravka na obiteljskim gospodarstvima te u kampovima. „Mi smo organizirali veliki broj sajmova, a sada već davne 2003. na Zagrebačkom velesajmu smo pokrenuli sajam Eko etno Hrvatska koji se odvijao na nekoliko tisuća četvornih metara i predstavljao izuzetno ozbiljnu izložbu na kojoj su svoju turističku ponudu prezentirale županije. Prekinuli smo s održavanjem 2013. godine, ali danas razmišljamo o tome da ponovno krenemo s jednim takvim kreativnim projektom“, naglasila je Katica. Podsjetila je kako je njena udruga organizirala i pet kongre - sa o ruralnom turizmu s velikim brojem sudionika iz 15-ak država. Spomenula je i projekt Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, odnosno ocjenjivanje najboljih u ruralnom turizmu, drugi je autorski projekt labelinga, certifikacija u ruralnom turizmu koji provode u nekoliko hrvatskih županija, a treći je projekt EU Ecolabel tj. oznaka Europske unije koji provode nadležna tijela, a to su u Hrvatskoj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske ove godine bilježi svoje 10. izdanje, a u 2022. godini bilo je 170 kandidata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najvažniji dio tog projekta su ljudi koji čine tu ruralno-turističku priču“, naglasila je Katica te je najavila kako će početkom prosinca nagra - de iz 11. izdanja „Suncokreta“ biti dodijeljene upravo u Gospodarskom centru u Osijeku. Spomenula je i vinsku turističku priču gdje se radi na uvođenju oznaka kvalitete i trenutno je u izradi pravilnik o vinskim turističkim rutama koji će omogućiti i subjektima koji se bave vinskim turizmom, ali i pojedinim destinacijama, da dobiju oznaku kvalitete. „Kada govorimo o kvaliteti, glavne stvari su vezane uz stvaranje tržišne marke ruralnog turizma Hrvatske, uspostava marketinške komunikacije te fokusiranje na tržišne niše. Labeling je usmjeren i prema tržištu i prema kupcima kojima pomaže u odabiru pojedine destinacije prema ocjenama koje su im dostupne“, istaknula je Katica dodajući kako je važna aktivacija cijele lokalne zajednice u kreiranju destinacijske privlačnosti. „Nadam se suradnji na različitim projektima. Turizam ne poznaje granice. Turizam je poruka o identitetu, a identitet je skup različitosti“, istaknula je Katica u zaključku svog predavanja obraćajući se prisutnima.

Repozicioniranje sajamske industrije

Drugu panel diskusiju koja je održana na temu „Repozicioniranje sajamske industrije u funkciji cjelovitog gospodarskog razvoja“ moderirao je prof. dr. sc. Krešimir Buntak s Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave, a u diskusiji se sudjelovali: Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma, dr. sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Milan Šangulin, direktor Biograd Boat Show-a, Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go i direktorica sajma Place2Go, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, te Vitomir Tafra, autor nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka i osnivač Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski.

Profesor Buntak je rekao kako tema ovog panela predstavlja svojevrsnu najavu sljedeće konferencije GED-a i svih drugih tema koje bi se trebale tada otvoriti. „Sajmovi su značajan logistički aspekt industrije i kao takvi predstavljaju produženu ruku proizvođačima i svim drugim poslovnim subjektima koji nastupaju prema kupcima ili drugim poslovnim partnerima“, rekao je Buntak. Podsjetio je na to da je u pandemijskom periodu održavanje sajmova bilo dovedeno u pitanje i da je njihov budući razvoj bio neizvjestan, da su digitalne tehnologije počele igrati sve značajniju ulogu pa je sve to postavljalo kao nužnost promišljanje o repozicioniranju sajamske industrije.

Ulaganje u sajmove nije trošak nego investicija u konkurentnost i budućnost

Vitomir Tafra već dulje od 20 godina organizira sajmove vježbeničkih tvrtki te radi na promociji učenič- kih zadruga kao osnove za obrazovanje za poduzetništvo u srednjim školama. Pojasnio je kako je Sajam vježbeničkih tvrtki kruna obrazovanja ekonomista u ekonomskim školama, te je istaknuo kako sve veći broj strukovnih škola preuzima takav način razumijevanja poduzetništva kroz vježbeničku tvrtku. „Sajam je kruna onoga što učenici rade i gdje mogu pokazati što su napravili“, istaknuo je Tafra te ukazao i na važnost učeničkih zadruga. „Učeničke zadruge također su mjesto učenja poduzetništva i stvaranja nove vrijednosti u poslovanju i svega onoga dobroga što ide iz toga. Hrvatska ima 150 godina iskustva u zadrugarstvu i to nažalost nedovoljno koristimo“, upozorio je Tafra. Podsjetio je i kako su zaključci Međunarodne konferencije za obrazovanje za poduzetništvo u sred - njim školama da se ide prema sajmovima, komorama i poslodavcima kako bi se povezalo učenike s ovim institucijama i poslovnim subjektima. „Važno je da učenik vidi što je to sajam, jer sutra će on postati poslovni čovjek koji će na temelju tog iskustva donositi odluke“, naglasio je Tafra.

Zoran Ušurić već 35 godina radi na sajmovima koji se održavaju na Zagrebačkom velesajmu te ističe kako je posebno vezan za sajmove Nautica i Interliber. On je ocijenio kako se s prestankom pandemije covida-19 osjeća oporavak sajmovanja, istaknuvši kako su sajmovi nezamjenjiv alat, jer bez obzira na napredak tehnologije, ništa ne može zamijeniti neposredni kontakt. Smatra kako je budućnost u specijaliziranim sajmovima, kao što je Interliber, s više od 100 tisuća posjetitelja. „Sajmovi su značajni za predstavljanje proizvoda novim tržištima, stvaranje novih poslovnih kontakata te novih kanala za prodaju proizvoda“, istaknuo je

Sajmovi

Ušurić. Govoreći o utjecaju pandemije rekao je kako je tih godinu i pol bilo izuzetno teško za održanje „iznad površine“ s obzirom na to da Zagrebački velesajam raspolaže s 560.000 četvornih metara površine pa je održavanje hladnog pogona izuzetno skupo. Međutim, izuzetno je zadovoljan oporavkom sajamske aktivnosti nakon otvaranja društva, pa je tako naveo i da je sajam nautičke djelatnosti u veljači ove godine premašio sva očekivanja.

„Sajam se vraća na velika vrata, to je neupitno. Međutim, veliki problem Zagrebačkog velesajma je infrastruktura“, naglasio je Ušurić podsjetivši kako je zadnji paviljon sagrađen prije pune 33 godine, ali je pritom izrazio nadu da bi se u skorom vremenu moglo pristupiti modernizaciji dva paviljona ZV-a.

Zahvalio se gospođi Grbeša što je spomenula vrlo koristan podatak o posrednom utjecaju sajmova na lokalno gospodarstvo. „Prije 20-ak godina Zagrebački je velesajam u neka financijski bolja vremena naručio studiju od poznate njemačke tvrtke Infratest Burke koja je pokazala da jedna kuna koja se ostvari na sajmu generira osam kuna u gradu. Znači, svi ti izlagači i posjetitelji moraju negdje prespavati, nešto će pojesti, nešto će kupiti, otići će na neku kulturnu manifestaciju. Prema tome, grad ima izuzetne koristi od sajmovanja“, poručio je Ušurić.

Milan Šangulin, predstavnik tvrtke

Ilirija d.d. Biograd, te direktor Biograd Boat Showa, koji je u sada već 25 godina održavanja izrastao u najveći nautički sajam u srednjoj i istočnoj Europi, naglasio je da je od skromnih početaka u Biogradu na moru stvorena izložba svjetske razine. Rekao je kako se za stvaranje uspješne sajamske priredbe na prvom mjestu mora slušati izlaga - če te ostvariti sinergiju kroz kreiranje win-win situacije, ali ne samo na razini izlagač-organizator nego i prema drugim izlagačima, tako da to bude pobjednička formula za cijelu industriju. „Kroz takve osnove može se kreirati veliki multiplikativni efekt. Slušajući izlagače prebacili smo i termin održavanja na jesen, a privukli smo i međunarodne izlagače koji donose nove ideje i tehnologiju. Osim toga, uz B2C segment smo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom kreirali i dodatni B2B show na kojem se organiziraju sastanci potencijalnih poslovnih partnera, što se pokazalo kao izvrsna ideja jer je prošle godine održano više od 800 sastanaka“, naglasio je Šangulin te je dodao kako su u suradnji s turističkom zajednicom kreirali Charter Expo: „Tu smo napravili tipizirane štandove od šest četvornih metara i tako smo doveli 50-ak tvrtki te 100-tinjak agencija koji su dogovorili velike poslove.“ Mnogi su u svijetu nautike počeli kopirati naš pristup sajmu, rekao je Šangulit te se zahvalio Hrvatskoj gospodarskoj komori i turističkoj zajednici na uspješnoj suradnji na ovim projektima. Također je naglasio kako su prije nekoliko godina pokrenuli i sajamsku aplikaciju preko koje izlagači mogu dogovarati međusobne sastanke.

Damjana Domanovac, direktorica je i pokretačica turističkog sajma Place2Go koji se u Hrvatskoj održava od 2012. godine. Riječ je o nacionalnom sajmu turizma koji se održava u organizaciji privatne tvrtke što, prema riječima ove poduzetnice, dosta čudi strane partnere jer su očekivali da u organizaciji sudjeluje Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. „Iskoristili smo naše veze iz cijeloga svijeta da bi doveli strane izlagače u Hrvatsku i u startu smo pogrešno prepoznati kao jedan outgoing sajam. Međutim, bili smo svjesni da ako ne dovedemo atraktivne izlagače iz svijeta poput Tajlanda, Malezije, Indonezije i Indije nećemo ostvariti dovoljan posjet i nećemo imati zadovoljne izlagače. Pokazalo se u idućim izdanjima sajma da je to bio pravi put, iako se još uvijek borimo s tom činjenicom da nismo outgoing sajam, jer već godinama je omjer domaćih i inozemnih izlagača pola-pola pa tako na svakom sajmu imamo izlagače iz više od 20 zemalja što smatram da govori samo za sebe“, naglasila je Domanovac. Pritom je istaknula kako su krenuli kao B2C sajam, ali su pokrenuli i B2B platformu koja se održava prvi dan sajma kada je zatvoren za posjetitelje. Ujedno, sukladno zahtjevima izlagača odlučili su pomjeriti termin održavanja sajma s ožujka na siječanj kako bi ostalo više vremena za pripremu sezone.

Dr. sc. Mato Arlović naglasio je kako na ovoj konferenciji sudjeluje kao znanstvenik, a ne kao sudac Ustavnog suda. Kako je rekao, jedan od razloga zbog kojih sudjeluje na konferenciji je u tome da ukaže na dugu povijest sajmovanja u Hrvatskoj te da je Zagreb, uz Veronu i Pariz, bio glavno sajamsko središte u Srednjem vijeku. Zagrebački zbor je preimenovan u Zagrebački velesajam 1949. godine te je bio jedan od organizatora Unije međunarodnih sajmova. „To je činjenica koju mi kao država nedovoljno koristimo“, upozorio je Arlović. Kao svoj drugi motiv naveo je pravni apsurd koji vlada na području pravne regulacije sajmovanja. „S jedne strane imate na nacionalnoj razini apsolutnu podnormiranost, jer se sajmovi spominju svega u tri članka Zakona o trgovini. Kao prvo, sam naziv Zakon o trgovini ne odgovara sajamskoj djelatnosti. S druge strane imamo drugi apsurd, a to je jako puno pravnih propisa koji na različite načine definiraju sajamsku djelatnost pa gotovo svaki sajam ima svoja pravila“, rekao je Arlović. Stoga je predstavio inicijativu koja ide za time da se, kroz angažman Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i resornih ministarstava ide prema Vladi RH kako bi se u saborsku proceduru uputilo donošenje posebnog Zakona o sajmovima. „Taj bi zakon trebao obuhvatiti ne samo pitanje nekih mini - malnih zakonom propisanih uvjeta koje izlagači moraju ispunjavati da bi mogli pristupiti sajmovima, nego bi morali obuhvatiti i minimalni obim propisa da bi standardizirali sajmove u skladu sa zahtjevima Europske unije i europskog ujedinjenog tržišta. Također, bile bi propisane i poticajne norme koje bi osigurale funkcionalno povezivanje kako bi se omogućilo izlaganje malim poduzetnicima i obrtnicima. To bi mogao biti novi instrument razvoja i povezivanja kompletnog gospodarstva, od proizvodnje do trgovine i, ono što je osobito važno, do širenja prostora potrošaču za izbor mogućih proizvoda za zadovoljavanje svojih potreba, interesa i ciljeva“, istaknuo je Arlović.

Profesor Aleksandar Erceg na konferenciji je predstavljao Hrvatsku udrugu za franšize, te je govorio o franšiznim sajmovima. Podsjetio je kako je Sajam franšize prvi put krenuo 2003. godine i do danas je održano devet sajmova, a zadnji je bio 2018. godine. „Time zapravo pokazujemo koliko je hrvatsko tržište malo s obzirom na broj fran - šiza koje postoje pa sajam na žalost nije zaživio. Međutim, pandemijske godine išle su na ruku franšiznom poslovanju, pa bilježimo rast broja franšiza za oko 20 posto što je donijelo jedan novi impuls da se ponovno pokrene sajam franšiza“, rekao je Erceg te najavio kako će se Sajam franšiza održati ove godine 22. i 23. rujna u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i Hrvatske gospodarske komore. Sajam će biti prvenstveno usmjeren prema poslovnom sektoru, jer je u povezivanju poslovnih subjekata na interesnoj osnovi, rekao je Erceg, osnovna prilika za širenje i daljnji razvoj franšiznog poslovanja. „Hrvatska je u tom pogledu vrlo nezgodno tržište te moramo ciljati na regionalno povezivanje sa zemljama kao što su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Moramo se povezati jer nijedan ozbiljniji međunarodni davatelj franšize neće doći na tržište od 3,8 milijuna stanovnika koje je razbacano kao što je to naša Hrvatska“, konstatirao je Erceg.

Zahvaljujemo svima koji su pomogli u realizaciji Konferencije

Organizatori:

Suorganizatori:

Pokrovitelji:

Znanstveni pokrovitelji:

Zlatni sponzor:

Sponzori:

KONFEKCIJA KRAPINA