Turizam na putu potpunog oporavka

Novi podaci pokazuju snažan početak 2023. Madrid, Španjolska, 9. svibnja 2023. - Međunarodni turizam na dobrom je putu da se vrati na razine prije pandemije s dvostruko više ljudi koji su putovali tijekom prvog kvartala 2023. nego u istom razdoblju 2022. Novi podaci iz UNWTO: Što smo naučili?

Drugi ovogodišnji Svjetski turistički barometar

UNWTO-a pokazuje da se brzi oporavak sektora nastavio u 2023. Pokazuje da su: • Sveukupno, međunarodni dolasci dosegnuli 80% razina prije pandemije u prvom kvartalu 2023. • Procjenjuje se da je putovalo 235 milijuna turista međunarodno u prva tri mjeseca, više nego dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. • Turizam je nastavio pokazivati svoju otpornost. Revidirani podaci za 2022. pokazuju da je prošle godine više od 960 milijuna turista putovalo u inozemstvo, što znači da se dvije trećine (66%) broja prije pan - demije oporavilo. Oporavak po regijama u prvom tromjesečju 2023.: Bliski istok je zabilježio najjači učinak kao jedina regija koja je premašila broj dolazaka iz 2019. (+15%) i prva koja je oporavila broj prije pandemije u cijelom tromjesečju. Europa je dosegla 90% razine prije pandemije, potaknuta snažnom potražnjom unutar regije. Afrika je dosegla 88%, a Amerika oko 85% razina iz 2019. Azija i Pacifik ubrzali su svoj oporavak s 54% razina prije pandemije, ali ovaj će se uzlazni trend ubrzati sada kada je većina destinacija, posebice Kina, ponovno otvorena.

Podaci UNWTO-a također analiziraju oporavak po podregiji i odredištu: Europa južnog Mediterana i Sjeverna Afrika također su se oporavile na razini prije pandemije u prvom tromjesečju 2023., dok su se Zapadna Europa, Sjeverna Europa, Srednja Amerika i Karibi približile tim razinama. Što to znači? Glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili kaže: „Početak godine ponovno je pokazao jedinstvenu sposobnost turizma. Na mnogim smo mjestima blizu ili čak iznad razine dolazaka prije pandemije. Međutim, moramo ostati oprezni u pogledu izazova u rasponu od geopolitičke nesigurnosti, nedostat- ka osoblja i potencijalnog utjecaja krize troškova života na turizam, te moramo osigurati da povratak turizma ispuni svoje odgovornosti kao rješenje za klimu i kao pokretač uključivog razvoja.“

Prihodi od međunarodnog turizma ponovno su porasli i dosegnuli granicu od 1 bilijun USD u 2022., što je realni rast od 50% u usporedbi s 2021., potaknut važnim oporavkom međunarodnih putovanja. Potrošnja međunarodnih posjetitelja dosegla je 64% razine prije pandemije (-36% u usporedbi s 2019., mjereno realnim vrijednostima). Gledano po regijama, Europa je 2022. ostvarila najbolje rezultate s gotovo 550 milijardi USD prihoda od turizma (520 milijardi EUR), ili 87% razine prije pandemije. Afrika je povratila 75% svojih prihoda prije pandemije, Bliski istok 70%, a Amerika 68%. Zbog dugotrajnog zatvaranja granica, azijska su odredišta zaradila oko 28%. Pogled unaprijed: Što je u trgovini? Rezultati prvog tromjesečja 2023. u skladu su s predviđanjima UNWTO-a za ovu godinu prema kojima se predviđa oporavak međunarodnih dolazaka za 80% do 95% prije pandemije. Skupina stručnjaka UNWTO-a izrazila je uvjerenje u jaku vrhunsku sezonu (svibanj-kolovoz) na sjevernoj hemisferi, što se odražava u najnovijem indeksu povjerenja UNWTO-a koji pokazuje da je izvedba za to razdoblje na putu da bude još bolja od 2022. Među - tim, oporavak turizma također se suočava s nekim izazovima. Prema Odboru stručnjaka UNWTO-a, gospodarska situacija ostaje glavni čimbenik koji utječe na učinkovit oporavak međunarodnog turizma u 2023., s visokom inflacijom i rastućim cijenama nafte koji se pretvaraju u veće troškove prijevoza i smještaja. Kao rezultat toga, očekuje se da će turisti sve više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu. Nesigurnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu i drugih rastućih geopolitičkih napetosti također i dalje predstavljaju negativne rizike.

Međunarodni turizam – 2023. počinje snažno s oporavkom Bliskog istoka na razini iz 2019. u prvom kvartalu. Međunarodni turistički dolasci dosegnuli su 80% razina prije pandemije u prvom kvartalu 2023. (-20% u usporedbi s istim kvartalom 2019.) potaknuli su snažne rezultate u Europi i na Bliskom istoku, u usporedbi s razinom oporavka od 66% za 2022. godinu ukupno. Međunarodni turizam porastao je 86% u prvom tromjesečju 2023. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazujući kontinuiranu snagu na početku godine. Procjenjuje se da je 235 milijuna turista putovalo u inozemstvo u prva tri mjeseca, više nego dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. Bliski istok je zabilježio najjači učinak (+15%) i prva je svjetska regija koja je oporavila brojke prije pandemije. Europa je dosegla 90% razina prije pandemije u prvom tromjesečju 2023., uz podršku snažne potražnje unutar regije. Afrika i Amerika dosegle su oko 85% razina iz 2019. u prva tri mjeseca 2023., dok su se dolasci u Aziju i Pacifik popeli na 54% razine prije pandemije.

Po podregijama, južna mediteranska Europa (+1%) i sjeverna Afrika (+4%) vratile su se na brojke iz 2019. Prihodi od međunarodnog turizma vratili su se na 1 trilijun USD u 2022., realno porasavši za 50% u usporedbi s 2021. i dosegnuvši 64% razine prije pandemije. Očekuju se snažni rezultati u nadolazećoj ljetnoj sezoni na sjevernoj hemisferi podržani velikom potražnjom, održivim oporavkom zračne povezanosti i nedavnim ponovnim otvaranjem Kine i drugih velikih azijskih tržišta i odredišta. Anketa UNWTO Panela stručnjaka pokazuje da gotovo 70% stručnjaka očekuje bolje rezultate u razdoblju od svibnja do kolovoza 2023. Ipak, većina i dalje vjeruje da se međunarodni turizam neće vratiti na razine iz 2019. do 2024. ili kasnije.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda s mandatom promicanja odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma. Članstvo UNWTO-a uključuje 159 zemalja, 6 pridruženih članova, dva stalna promatrača i više od 500 pridruženih članova koji predstavljaju privatni sektor, obrazovne ustanove, turističke udruge i lokalne turističke vlasti.

Nesigurnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu i drugih rastućih geopolitičkih napetosti također i dalje predstavljaju negativne rizike. Iako rizici povezani sa zdravljem i dalje ostaju, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 5. svibnja 2023. da je COVID-19 sada utvrđen i aktualan zdravstveni problem koji više ne predstavlja hitan javnozdravstveni problem od međunarodne važnosti. A.G.

Predstavljeni projekti METRO Junior Top Chef i MICHELIN izazov zlatne plakete

Najboljim hrvatskim restoranima dodijeljena MICHELINOVA priznanja za 2023. godinu

cuske kulinarske akademije. Međunarodno priznati chefovi su, uz pomoć učenika Srednje škole Zabok – Regionalnog centra kompetentnosti, pokazali što je potrebno da bi jelo zasjalo MICHELINOVIM sjajem.

Uutorak 27. lipnja u Laubi u Zagrebu, METRO, partner MICHELINA za Hrvatsku, službeno je uručio prestižna MICHELIN priznanja hrvatskim restoranima koji su uvršteni u vodič za 2023. godinu. Novom selekcijom MICHELINA svih deset dosadašnjih restorana zadržalo je svoju zvjezdicu, a Hrvatska je dobila još jedan restoran s prestižnom oznakom zvjezdice - restoran Korak (Jastrebarsko).

Restoran Korak ujedno je novi nositelj MICHELINOVE Zelene zvjezdice koju sada imaju tri restorana. Na listu Bib Gourmand, uvrštena su tri nova restorana: Bugenvila (Cavtat), Taj Mahal (Dubrovnik) i Beštija (Zagreb), a devet novih restorana dobilo je preporuku ovog priznatog gastronomskog vodiča.

„Raduje nas što MICHELINOVA priznanja iz godine u godinu potvrđuju kako kvaliteta hrvatskog ugostiteljstva raste. Kao dugogodišnjeg partnera MICHELINA i hrvatskih ugostitelja, naročito nas veseli činjenica što je čak 13 novih hrvatskih restorana uvršteno u vodič, od kojih i jedna nova zvjezdica. Čak su tri restorana nositelji i Zelene zvjezdice koje se dodjelju- ju onima koji su napravili značajan iskorak na području održivosti. Korištenje lokalnih i sezonski namirnica svakako je korak u tom smjeru, a u čemu METRO pruža značajnu podršku povezujući restorane izravno s hrvatskim proizvođačima. Na kraju, čestitke svim hrvatskim restoranima i chefovima koji su, svojim umijećem i predanošću vrhunskom iskustvu svojih gostiju, potvrdili i zadržali svoje mjesto u vodiču“, izjavio je Imre Horváth, predsjednik Uprave tvrtke METRO Hrvatska.

Na svečanosti je predstavljen projekt METRO Junior Top Chef čiji je cilj doprinijeti osnaživanju kuharske profesije u Hrvatskoj, te budućim kuharima omogućiti učenje novih trendova u gastronomiji i kulinarstvu. Temelj projekta je natjecanje učenika i učenica regionalnih centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, a pobjednik će za nagradu dobili edukaciju u prestižnim inozemnim kulinarskim školama. U projektu će sudjelovati Alejandro Serrano, najmlađi chef s MICHELINOVOM zvjezdicom, Olivier Bellin, nagrađivani francuski chef restorana L'Auberge des Glazicks s dvije Michelinove zvjezdice i Mika Alix, počasni član Fran-

Predstavljen je i MICHELIN izazov zlatne plakete, kreativna inicijativa putem koje MICHELIN želi potaknuti angažman i povećati vidljivost ugostitelja na društvenim mrežama, kako bi privukli još više gostiju i dodatno osnažili povezanost s MICHELINOM. Stručni žiri MICHELINA, birat će najkreativni- ju fotografiju s MICHELIN priznanjem i najbolju grupnu fotografiju chefova i njihovih suradnika.

METRO je dugogodišnji partner MICHELINOVOG vodiča koji je međunarodna referenca za fine-dining. Ovom suradnjom METRO želi dodatno istaknuti svoju predanost sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva i pružiti mu profesionalnu podršku koju treba i zaslužuje. Lista svih restorana uvrštenih u MICHELIN vodič za 2023. može se pronaći na poveznici https://www.metrocc.hr/press/Michelin-2023.

Tko je prosječan potrošač u Hrvatskoj prema rezultatima iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine?

Podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine ukazuju na činjenicu da nas u Hrvatskoj živi oko 10% manje nego prije popisa iz 2011. godine, da u prosječnom kućanstvu živi 2,7 člana, da smo stari prosječno 44,3 godine, a da je oko 44% stanovništva starije od 50 godina. U Hrvatskoj je od ukupnog broja stanovnika oko 52% žena, a žene se najčešće zovu Marija, muškarci Ivan, a najčešće prezime u Hrvatskoj je Horvat. U ovom članku analizirati će se tko je prosječni stanovnik Hrvatske prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, a koji je ujedno i potrošač.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima

3,871.833 stanovnika, od čega 1,865.129 muškaraca (48,17%) i 2,006.704 žene (51,83%). Isto tako, prema popisu najčešća muška imena u Hrvatskoj su Ivan, Josip i Marko, dok su ženska Marija, Ana i Ivana. Tri najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat, Kovačević i Babić. Prema rezultatima iz Popisa 2021., u Republici Hrvatskoj od ukupnog stanovništva

3,829.989, odnosno 98,9%, živi u privatnim kućanstvima te 41.844, odnosno svega 1,1%, u institucionalnim kućanstvima. Ako pak promatramo broj kućanstava, ukupno ih je bilo 1,436.893. Prosječan broj članova po kućanstvu u 2021. godini iznosio je 2,7.

Podaci iz popisa stanovništva pokazuju da se smanjuje udjel kućanstava od tri i više članova, a raste udjel samačkih i dvočlanih kućan - stava u ukupnom broju kućanstava u odnosu na ranije popise.

Analizom podataka po dobnim skupinama iz Popisa 2021. razvidno je sljedeće: da je najveći udio stanovništva u dobnoj skupini 65+ godina odnosno 22,45% građana Hrvatske, slijede oni u dobnoj skupini između 50 i 64 godine, a njihov udio je 21,38%. Potom slijede građani u dobi od 35 do 49 godina s udjelom od 20,23%, pa oni iz- među 25 i 34 godine s 11,4%. Djece od 0 do 14 godina živi u Hrvatskoj 14,27% te između 15 i 24 godine njih 10,27%.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima 2021., prosječna starost u gradovima je 45 godina. Prosječna starost u Hrvatskoj je 44,3 godine, s tim da je prosječan Hrvat star 42,6 godine, a žena iz Hrvatske 46 godina, pokazuje to popis stanovništva iz 2021. godine.

Analiza indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u razdoblju od 2011. do petog mjeseca 2023. godine (podaci Ipsos i HNB), koja na mjesečno razini prati predmetne indekse ukazuje na mahom negativne indekse i pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju. Analizirajući promatrano razdoblje valja istaknuti da je riječ u razdoblju u kojem smo (pre)živjeli u post kriznom razdoblju nakon svjetske financijske krize iz 2008., pa onda i razdoblju svjetske pandemije koronavirusa, kao i postpandemijskom razdoblju, i u vremenu ruske invazije na Ukrajinu što je sve skupa izazvalo energetsku krizu, poremećaje u lancima opskrbe, pa posljedično rekordne stope inflacije, što je smanjilo indekse, doze optimizma i budžete prosječnog kućanstva. Ukratko i ugrubo, analiza ukazuje da su građani Hrvatske tradicionalno pesimističniji, međutim, doza optimizma u uskoj je korelaciji s gospodarskim prosperitetom kao i primjerice ljetom, kad većina građana ide na godišnji odmor, pa raste i doza optimizma.

Tabelarni prikaz broj 1. Najčešće žensko i muško ime te prezime u Hrvatskoj prema Popisu 2021.

Najčešće žensko ime Najčešće muško ime Najčešće prezime

Marija Ivan Horvat

Ana Josip Kovačević

Ivana Marko Babić

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Tabelarni prikaz broj 2. Prosječna starost građana Hrvatske po spolu prema Popisu 2021.

Prosječna starost građana Hrvatske Žena Muškarac

44,3 godine

46 godina 42,6 godine

Grafički prikaz broj 1: Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama prema Popisu stanovništva iz 2021. godine

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka inflacije, što je smanjilo indekse, doze optimizma i budžete prosječnog kućanstva Ukratko i ugrubo, analiza ukazuje da su građani Hrvatske tradicionalno pesimističniji, međutim, doza optimizma u uskoj je korelaciji s gospodarskim prosperitetom kao i primjerice ljetom, kad većina građana ide na godišnji odmor, pa raste i doza optimizma.

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Grafički prikaz broj 1: Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama prema Popisu stanovništva iz 2021. godine

Grafički prikaz broj 2.: Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V. mjeseca 2023. godine siječanj lipanj studeni travanj rujan veljača srpanj prosinac svibanj listopad ožujak kolovoz siječanj lipanj studeni travanj rujan veljača srpanj prosinac svibanj listopad ožujak kolovoz siječanj

Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V./2023.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima 2021., prosječna starost u gradovima je 45 godina. Prosječna starost u Hrvatskoj je godine, s tim da je prosječan Hrvat star 42,6 godine, a žena iz Hrvatske 46 godina, to popis stanovništva iz 2021. godine.

Tabelarni prikaz broj 2. Prosječna starost građana Hrvatske po spolu prema 2021.

Zaključno i sumirano, analiza podataka Popisa 2021. ukazuje da smo posljednje desetljeće prosječno u Hrvatskoj svi stariji i da živimo sve više u samačkim i dvočlanim kućanstvima, ali mahom i dalje volimo ista imena, kako muška tako i ženska. Prosječan muškarac u Hrvatskoj zove se Ivan preziva Horvat, star je 42,6 godine i živi u ku -

Prosječna starost građana Hrvatske Žena Muškarac

44,3 godine pouzdanja očekivanja raspoloženja

46 godina 42,6 godine

Izvor: HNB, IPSOS; Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz broj 2: Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača od 2011. do V. mjeseca 2023. godine

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: HNB, IPSOS; Grafička obrada: Autorica članka Zaključno i sumirano, analiza podataka Popisa 2021. ukazuje da smo posljednje desetljeće prosječno u Hrvatskoj svi stariji i da živimo sve više u samačkim i dvočlanim kućanstvima, ali mahom i dalje volimo ista imena, kako muška tako i ženska. Prosječan muškarac u Hrvatskoj zove se Ivan preziva Horvat, star je 42,6 godine i živi u kućanstvu s 2,7 člana. Prosječna žena u Hrvatskoj zove se Marija preziva Horvat, stara je 46 godina i živi u kućanstvu s 2,7 člana.

Analiza indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u razdoblju od 2011. petog mjeseca 2023. godine (podaci Ipsos i HNB), koja na mjesečno razini prati predmetne indekse ukazuje na mahom negativne indekse i pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju. Analizirajući promatrano razdoblje valja istaknuti riječ u razdoblju u kojem smo (pre)živjeli u post kriznom razdoblju nakon svjetske financijske krize iz 2008., pa onda i razdoblju svjetske pandemije koronavirusa, kao ćanstvu s 2,7 člana. Prosječna žena u Hrvatskoj zove se Marija preziva Horvat, stara je 46 godina i živi u kućanstvu s 2,7 člana. ST