Digitalne radne platforme - novi oblici zapošljavanja

Novi oblici rada globalna je ekspanzija i tu spadaju platformski rad, dijeljenje zaposlenika (employee sharing), podjela posla (job sharing) tj. oblik rada na nepuno radno vrijeme, povremeni rad (casual work), mobilni rad temeljen na ICT-ju tj. digitalni nomadi, interim management tj. iznajmljivanje radnika, portfeljski rad. Progresivni potencijal platformskog oblika rada je značajan i imati će posljedice na daljnje promišljanje ljudskih potencijala. Digitalne platforme za rad oblik je zapošljavanja koji omogućava organizacijama ili pojedincima virtualni pristup internetskim platformama radi zadovoljavanja svojih potreba. 2020. godine u doba pandemije ovaj oblik rada doživio je ubrzani razvoj. Kao glavni razlozi bavljenja ovakvim tipom rada ističu se financijske poteškoće zbog šokova na tržištu rada (Koustas, 2019) te brza i efikasna nadopuna osobnih prihoda (Aeksynska et al, 2019). Benefiti rada preko platformi jednostavan je pristup tržištu rada, izvor ekstra zarade, stimulacija samozapošljavanja, fleksibilno radno vrijeme, poštene i razumne zarade, razvoj transverzalnih vještina. Dok su manjkavosti: segmentacija tržišta, neiskorište - nost osobnih vještina, nedostatak autonomije, nemogućnost napredovanja u razvoju karijere, visoki intenzitet rada, plaće niže od tržišnih, nepredvidivost zarade. Glavne karakteristike platformskog rada su (Eurofound, 2018).:

– rad je organiziran putem online platforme;

– uključene su tri strane: online platforma, klijent i radnik;

– cilj je izvršiti određene zadatke ili riješiti određene probleme;

– posao je ugovoren;

– usluge se pružaju na zahtjev.

Kod usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada, rad preko digitalnih platformi pokretač je inovacija i rasta zapošljavanja. Platforme za dostavu i prijevoz bilježe višestruko povećanje potražnje svojih usluga.

2022. godine više od 28 milijuna ljudi u EU radilo je preko digitalnih platformi te se za 2025. očekuje da će ta brojka narasti na 43 milijuna ljudi. U EU postoji oko 500 digitalnih platformi za rad s financijskim rastom između 2016. i 2020. godina s 3 milijarde eura na oko 14 milijardi eura (Eurofound, 2018).

Najveći prihodi ostvaruju se u sektoru dostave i taksi usluga, a ostale zastupljene usluge su: usluge čišćenja, održavanja objekata, vrtlarstvo te IT, kreativne, marketinške usluge i prodaja, usluge pisanja i prevođenja. U hrvatskoj se radnim platformama učestalo služe ljudi iz područja novinarstva te marketinga (Bjelinski Radić, 2017). Velika većina ljudi koji rade putem platformi su samozaposleni, stoga je Europska komisija 2021. pokrenula proces rješavanja regulacije rada platformi. Direktiva ima 3 glavna cilja: dobivanje radnog statusa i time pristup radnim pravima i pravima socijalne zaštite; osiguranje pravednosti i odgovornost; povećanje transparentnosti i svijesti o razvoju platformskog rada (Directive of the EU parliament and of the council, 2021). Glavno pitanje koje se postavlja jest da li su ljudi koji rade putem digitalnih radnih platformi njezini zaposlenici ili samo privremeno angažirani radnici?! Biti klasificiran kao radnik znači imati zajamčeno razdoblje odmora i godišnjeg odmora, socijalno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, roditeljski dopust, naknadu za nezaposlene, naknadu za vrijeme bolovanja, naknadu u vezi mogućih nesreća na radu i osiguranje od potencijal -

Izvor: Eurofound, 2020.

Izvor: Eurofound, 2020.

Najveći prihodi ostvaruju se u sektoru dostave i taksi usluga, a ostale zastupljene usluge su: usluge čišćenja, održavanja objekata, vrtlarstvo te IT, kreativne, marketinške usluge i prodaja, usluge pisanja i prevođenja. U hrvatskoj se radnim platformama učestalo služe ljudi iz područja novinarstva te marketinga (Bjelinski Radić, 2017). Velika većina ljudi koji rade putem platformi su samozaposleni, stoga je Europska komisija 2021. pokrenula proces rješavanja regulacije rada platformi. Direktiva ima 3 glavna cilja: dobivanje radnog statusa i time pristup radnim pravima i pravima socijalne zaštite; osiguranje pravednosti i odgovornost; povećanje transparentnosti i svijesti o razvoju platformskog rada (Directive of the EU parliament and of the council, 2021). Glavno pitanje koje se postavlja jest da li su ljudi koji rade putem digitalnih radnih platformi njezini zaposlenici ili samo privremeno angažirani radnici?! Biti klasificiran kao radnik znači imati zajamčeno razdoblje odmora i godišnjeg odmora, socijalno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, roditeljski dopust, naknadu za nezaposlene, naknadu za vrijeme bolovanja, naknadu u vezi mogućih nesreća na radu i osiguranje od potencijalnih profesionalnih bolesti. Pobornici ovakvog modela rada zagovaraju fleksibilnost u radnim odnosima dok zakonodavci istuču zabrinutost radi nesigurnih uvjeta rada. Reguliranje rada preko platformi pokazalo se sve samo ne jednostavno zbog lošeg uklapanja u postojeće pravne okvire i specifikacija radničkih prava (Garben, 2021). Preko digitalnih radnih platforma radi oko 40% privremenih honoraraca i oko 32% privremenih radnika s punim radnim vremenom te nemaju nikakva socijalna prava (Living and working in Europa, 2021). Dati su zakonodavni prijedlozi za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi u cilju postizanja pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, a sve kako bi se stvorili dostojanstveni, transparentni i predvidivi radni uvjeti.

Statistički gledano muškarci češće koriste digitalne platforme za rad i to kao dodatan način zarade uz svoj standardni posao, što se ujedno smatra oblikom samozapošljavanja. To su

Graf 1. Novi oblici rada prema državama EU, 2013/2020 nih profesionalnih bolesti. Pobornici ovakvog modela rada zagovaraju fleksibilnost u radnim odnosima dok zakonodavci istuču zabrinutost radi nesigurnih uvjeta rada.

Reguliranje rada preko platformi pokazalo se sve samo ne jednostavno zbog lošeg uklapanja u postojeće pravne okvire i specifikacija radničkih prava (Garben, 2021).

Preko digitalnih radnih platforma radi oko 40% privremenih honoraraca i oko 32% privremenih radnika s punim radnim vremenom te nemaju nikakva socijalna prava (Living and working in Europa, 2021). Dati su zakonodavni prijedlozi za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi u cilju postizanja pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, a sve kako bi se stvorili dostojanstveni, transparentni i predvidivi radni uvjeti.

Statistički gledano muškarci češće koriste digitalne platforme za rad i to kao dodatan način zarade uz svoj standardni posao, što se ujedno smatra oblikom samozapošljavanja. To su uglavnom mladi ljudi, oko 35 godina starosti s iskustvom rada oko godinu do dvije godine preko platforma za rad. Istraživanja pokazuju da je stupanj obrazovanja visok što nije iznenađujuće i u korelaciji je s dobrom skupinom koja dominira i činjenici da se njome služe isključivo informatički pismeni ljudi, aplikacije su posrednici u radu.

Radnike digitalnih platformi možemo podijeliti prema broju radnih sati i zaradi na marginalne, one koji to rade kao sekundaran posao i one koji od toga rada žive. Marginalci su oni koji rade manje od 10 sati tjedno i zarađuju do 25% svojih prihoda preko digitalnih platformi. Honorarci su oni koji rade između 10 do 19 sati tjedno i zarađuju između 25% - 50% svojih prihoda platformskim radom. Pojedinci koji rade više od 20 sati tjedno sa zaradom više od 50% svojih prihoda putem digitalnih platformi rade to kao glavni posao.

Platformski rad oblik je zapošljavanja aktualan za strane radnike migrante. Statistički gledano 1 od 8 stranih radnika digitalnih radnih platformi dolazi iz Alžira te 1 od 11 stranih radnika dolazi iz Rumunjske.

Praksa I O Ekivanja

Izvor: Analiza autora prema podacima iz Morgan, Zoonen, and Hoeven, 2023.

Platformski rad oblik je zapošljavanja aktualan za strane radnike migrante. Statistički gledano 1 od 8 stranih radnika digitalnih radnih platformi dolazi iz Alžira te 1 od 11 stranih radnika dolazi iz Rumunjske.

Graf 2. Obrazovna struktura radnika digitlanih platformi po godinama starosti

Graf 3. Zemlja porijekla stranih radnika na digitalnim radnim platformama

Izvor: New evidence on platform workers in Europe, 2020.

Graf 2. Obrazovna struktura radnika digitlanih platformi po godinama starosti

Izvor: New form of employment (2020).

Izvor: New form of employment (2020).

Graf 3. Zemlja porijekla stranih radnika na digitalnim radnim platformama

Tablica 2. Klasifikacija prema broju radnih sati i zaradi radnika digitalnih platformi

Nestandardni oblici rada, kao što je privremeni rad, periodični su angažmani radnika, dnevni radnici, ugovorni radnici i neovisni izvođači radova (Berins Collier et al, 2017). Tendencija nije poticati na neizvjesnost nego pružiti svima socijalno blagostanje. Potrebno je odrediti tko je zadužen za plaćanje poreza, zdravstvenog i socijalnog te drugih davanja. Zaposlenici rade prema ugovoru o radu, a samozaposleni ljudi rade prema ugovoru o djelu ili autorskim honorarima (Verhulp, 2017) Ovakav oblik rada nosi određeni stupanj stresa od stalnog nadzora platforme te rizik od neostvarenja željenog rezultata. Europska agencija za zdravlje i sigurnost na radu kao nedostatke navodi manjak obuke, licenci za rad ili polaganje stručnih klasifikacija, nepoznavanje propisa te nedostatak sigurnosne opreme (EU-OSHA 2015).

Rade manje od 10 sati tjedno Rade između 10 do 19 sati tjedno

Rade više od 20 sati tjedno

Zarađuju manje od 25% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Zarađuju između 25% - 50% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Zarađuju više od 50% svojih prihoda preko digitalnih platformi

Marginalni radnici Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Tablica 4. Ključne razlike između zaposlenih i samozaposlenih Zaposleni Samozaposleni Vrsta ugovora Izričit implicirani ugovor o radu Rade sami račun i naknada je izravna

Način plaćanja Redovna plaća po danu, tjednu ili mjesecu

Rade kao dodatni/ sekundarni posao Rade kao glavni posao

Fakturirano klijentu ovisi o radnom učinku Uzajamnost obveza Poslodavac je dužan ponuditi posao, a zaposlenik ga je dužan izvršiti

Rade kao dodatni/ sekundarni posao

Ovisnost o klijentu Kontrola učinka Rad je pod kontrolom Samozaposleni imaju

Izvor: Urzì Brancati, Pesole and Férnandéz-Macías, 2020.

Rade kao glavni posao Rade kao glavni posao

Tablica 3. Prikaz postotka ljudi koji rade putem digitalnih platformi za rad po zemljama

Zemlja

Broj ljudi koji radi preko radnih digitalnih platformi

Sporadični radnici na platformi (probali su raditi na platformi, ali nisu dosljedani)

Marginalni radnici na platformi (rade manje od 10 sati tjedno)

Sekundarni radnici na platformi (rade manje od 10-19 sati tjedno) i tako ostvare 25 - 50% prihoda

Rade kao svoj glavni posao, više od 20 sati na tjedan i tako ostvare više od 50% prihoda

Broj radnih digitalnih platformi

Izvor: Analiza autora prema podacima iz New form of employment, 2020.

Tablica 4. Ključne razlike između zaposlenih i samozaposlenih

Zaposleni Samozaposleni

Vrsta ugovora Izričit implicirani ugovor o radu Rade sami račun i naknada je izravna

Način plaćanja Redovna plaća po danu, tjednu ili mjesecu

Fakturirano klijentu ovisi o radnom učinku

Uzajamnost obveza Poslodavac je dužan ponuditi posao, a zaposlenik ga je dužan izvršiti Ovisnost o klijentu

Kontrola učinka Rad je pod kontrolom Samozaposleni imaju diskrecijsko pravo Rizika od gubitka posla Zaposlenici nisu izravno izloženi financijskom riziku

Mjesto rada Zaposlenici rade na mjestu zahtjeva poslodavca

Samozaposleni su direktno izloženi financijskom riziku

Samozaposleni odlučuju o mjestu rada

Vrijeme rada Ugovoreno je ugovorom Sami odlučuju koliko će radit

Vrsta posla Zaposlenici se mogu izmještati ovisno o zahtjevima poslodavca

Vlasništvo nad imovinom Vlasništvo nad imovinom je do poslodavca

Prilike za zaradu Može se dodatno zaraditi kroz bonus ili shemu stimulacije

Samozaposleni radi određeni posao

Samozaposleni posjeduju i koristi svoju imovinu za rad

Može se dodatno zaraditi ako se učinkovito obavlja posao

Broj radnih mjesta Radnik ima jedno radno mjesto Samostalan rad zahtjeva mnogo klijenata i udovoljavanje njihovim zahtjevima

Uloga radnika Zaposlenici imaju svoju definiraju ulogu Samozaposleni imaju promijenjene uloge

Tko radi? Zaposlenici

Izvor: Eurofound (2009)

Samozaposleni mogu imati zamjenu

Nestandardni oblici rada, kao što je privremeni rad, periodični su angažmani radnika, dnevni radnici, ugovorni radnici i neovisni izvođači radova (Berins Collier et al, 2017). Tendencija nije poticati na neizvjesnost nego pružiti svima socijalno blagostanje. Potrebno je odrediti tko je zadužen za plaćanje poreza, zdravstvenog i socijalnog te drugih davanja. Zaposlenici rade prema ugovoru o radu, a samozaposleni ljudi rade prema ugovoru o djelu ili autorskim honorarima (Verhulp, 2017). Ovakav oblik rada nosi određeni stupanj stresa od stalnog nadzora platforme te rizik od neostvarenja željenog rezultata. Europska agencija za zdravlje i sigurnost na radu kao nedostatke navodi manjak obuke, licenci za rad ili polaganje stručnih klasifikacija, nepoznavanje propisa te nedostatak sigurnosne opreme (EUOSHA 2015).

Radni status radnika na digitalnim radnim platformama je neja - san stoga bi zakonodavni koraci trebali postati moćan regulatorni alat za daljnje usmjeravanje razvoja ovoga nestandardnog oblika zapošljavanja. On je učinkovit način samozapošljavanja i smanjuje rad na crno. Nameću se dva rješenja i to otvaranje nove kategorije „dependent contractor“ ili druga mogućnost koja će se manifestirati da će zaštita radnika i radničkih prava utjecati na daljnje ishode uz implementaciju širih razvojnih strategija nacionalnih politika. Sljedeći korak je da kreatori politika izbalansiraju interese platformi i radnika bez ometanja daljnjeg razvoja inovacija i sveopće digitalizacije.

Reference

Aleksynska, M., Bastrakova, A., and Kharchenko, N. N. (2019). Working Conditions on Digital Labour Platforms: Evidence from a Leading Labour Supply Economy. IZA Discussiuon Paper No. 12245. Berins Collier, R., Dubal, V.B., Carter, C. (2017). ‘Labor Platforms and Gig Work: The Failure to Regulate’. IRLE Working Paper No. 106-17. http://irle.berkeley.edu/ files/2017/Labor-Platforms-andGig-Work.pdf

Bjelinski Radić, I. (2017). Novi oblici rada kao suvremeni izazov za radno pravo - slučaj Uber’, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38, No. 2, pp. 881–905

Directive of the EU parliament and of the council (2021). improving working conditions in platform work, European Commission, Brussels dostupno na file:///C:/ Users/Korisnik/Downloads/ COM_2021_762_1_EN_ACT.pdf

EU-OSHA (2015). A Review on The Future of Work: Online Labour Exchanges, Or Crowdsourcing: Implications For Occupational Safety And Health, OSHA Discussion paper Eurofound (2009). Self-employed workers: industrial relations and working conditions, Publications Office of the European Union, Luxembourg, available at; https://www.eurofound. europa.eu/sites/default/files/ef_ files/docs/comparative/tn080101 8s/tn0801018s.pdf

Eurofound (2018). Employment and working conditions of selected types of platform work, Publications Office of the European Union, Luxembourg

Eurofound (2020). Employment and labour markets, New forms of employment in Europe – How new is new? dostupno na https:// www.eurofound.europa.eu/ publications/blog/new-formsof-employment-in-europe-hownew-is-new

Garben S. (2021). The regulation of platform of platform work in the European Union: Mapping the challenges. In J. Drahokoupil, and K. Vandaele (Eds.), A Modern Guide To Labour and the Platform Economy Cheltenham, UK: Edward Elgar Publishing. DOI: https://doi. org/10.4337/9781788975100

Koustas, D. (2019). What Do Big Data Tell Us About Why People Take Gig Economy Jobs?, AEA working session

Living and working in Europa (2021). Eurofound, dostupno na https:// www.eurofound.europa.eu/sites/ default/files/ef_publication/field_ ef_document/ef22029en.pdf

Morgan, A.R. , Zoonen, W. Hoeven, C. (2023). Lost in the crowd? An investigation into where microwork in conducted and classifying worker types, European Journal of Industrial Relations odstupno na https://www.eur.nl/media/202303-ghostworklost-crowdejdaccepted

New evidence on platform workers in Europe (2020). jrc science for policy report dostupno na https:// publications.jrc.ec.europa.eu/ repository/bitstream/JRC118570/ jrc118570_jrc118570_final.pdf

New form of employment (2020). Labour market change, Eurofound, dostupno na https://www. eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_ document/ef20027en.pdf

Urzì Brancati, M.C., Pesole, A. and Férnandéz-Macías, E. (2020). New evidence on platform workers in Europe. Results from the second COLLEEM survey, JRC science for policy report, Publications Office of the European Union, Luxembourg

Verhulp, E. (2017). The Notion of ‘Employee’ in EU-Law and National Laws, A Thematic Working Paper for The Annual Conference of the European Centre of Expertise (ECE) in the field of labour law, employment and labour market policies – European Commission, Directorate-General for Employment, Social Affairs and Inclusion.