Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821-1881) Više od 150 godina svijet pokušava proniknuti u fenomen Dostojevskog: prorok ili pjesnik onih bez nade, „vidjelac u tami“ ili psiholog ljudske duše, „bolesni genij“ ili „mislilac svih epoha i naroda“. Njegova su djela prevedena na sve jezike, a i danas se iznova objavljuju. Romanima Dostojevskog oduševljavali su se i F. Nietzsche, O. Wilde, A. Einstein, S. Zweig, H. Hesse. U knjizi „Suvremena svjetska književnost“ dr. Milivoj Solar istaknuti hrvatski i svjetski komparatist i teoretičar književnosti piše da se veličina Dostojevskog može jedino mjeriti s veličinom Cervantesa i Shakespearea, te da onaj tko nije pročitao romane Dostojevskog teško može razumjeti suvremenu svjetsku prozu. Roñen je u Moskvi 1821. u obitelji vojnog liječnika koji je radio u bolnici za sirotinju. U toj se bolnici Fjodor Dostojevski već u ranom djetinjstvu susreće sa smrću i bijedom. Sa šesnaest godina odlazi u Inženjerijsku školu u kojoj provodi šest godina. Godine 1843. postaje poručnikom, ali već slijedeće podnosi ostavku i posvećuje se književnom radu. Zbog sudjelovanja u radu jednog utopijskog-socijalističkog kružoka (Petraševski) osuñen je na smrt, pomilovan tek na stratištu, te prognan u Sibir, gdje je robijao deset godina. Napisao je brojne romane i pripovijetke, započevši djelima s naglašenom socijalnom tematikom: „Bijedni ljudi“, „Poniženi i uvrijeñeni“, a svjetsku slavu stekao je romanima: “Zločin i kazna“,“Idiot“,“Braća Karamazovi“, “Bjesovi“, “Mladić“. Filozofsko značenje umjetničkog stvaralaštva Fjodora Dostojevskog isticali su mnogi ruski i evropski mislioci. Ogromnom duhovnom snagom pokazao je svu dubinu religioznih tema u ljudskom životu, jer je i sam čitavog života bio duboko religiozan. Metafizičke ideje i problemi ('prokleta pitanja') ispunila su život njegovih junaka. Osnovno pitanje svih njegovih romana - ima li Boga ili ne, ostavio je otvorenim, mada je rekao: „Da nema Boga, sve bi bilo dozvoljeno, ne bi bilo moralnih vrijednosti“. Po riječima Georgia Florovskog, „Dostojevski u povijest ruske filozofije ne ulazi zato što je osnovao svoj filozofski sistem, nego zato što je široko razvio i produbio samo metafizičko iskustvo“. Djela Dostojevskog inspirirala su T. Manna, Prousta, Kafku, Camusa, Faulknera i druge pisce. Kao i svi velikani, nadrastao je svoje vrijeme i postao suvremenim klasikom.
Sabrana djela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog bile su prve knjige u fondu Knjižnice Tina Ujevića, a donirane su 1948. godine. Danas ih čuvamo u zbirci Zaštićeni fond i nose inventarne brojeve 4. i 6.
Iz grafičke zbirke V. Belikova