Potrebno je redovito odlaziti na Papa-obriske i razgovarati s lijeènikom.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
U Hrvatskoj bi se na Papa-obrisak trebale pozivati sve ene izmeðu 25. i 64. godine jer je pojavnost u toj dobi najveæa. Uvoðenjem organiziranog programa probira, u kombinaciji s primarnom prevencijom - cijepljenjem, pojavnost raka vrata maternice mo e se smanjiti za 80 posto. Prenesite ove poruke svojim prijateljicama i obitelji. Svaka ena treba biti upoznata sa svim èinjenicama o raku vrata maternice.
Svaka ena je u opasnosti od raka vrata maternice. Saznajte vi e o tome. Mlaðe, starije, visoke, niske, plavu e ili brinete.. HPV virus ne bira.
Referentni centar MZSS RH za premaligne i maligne bolesti vrata maternice, stidnice i rodnice Hrvatski zavod za javno zdravstvo Hrvatsko ginekolo ko-onkolo ko dru tvo Udruga Nacionalni odbor za promicanje prevencije raka vrata maternice
Rak vrata maternice - sveprisutan rizik
Teoretski gledano, nijedna ena ne bi smjela oboljeti od raka vrata maternice.
Za to? Zato to je vrat maternice organ koji je dostupan oku tijekom ginekolo kog pregleda. Meðutim, u Hrvatskoj se svake godine bilje i oko 400 novootkrivenih sluèajeva raka vrata maternice, a 100 do 200 ena umre od te bolesti. U Europi svakih osamnaest minuta jedna ena umre od raka vrata maternice. U Europskoj uniji 60.000 ena svake godine oboli od te bolesti, a 30.000 umre.
Ne postoji dobna granica za infekciju HPV-om.
Svaka ena toga treba biti svjesna.
Rak vrata maternice problem je mnogih ena u svijetu
< 9,3 <16,2 < 26,2 < 32,6 > 87,3
Smrtnost od raka vrata maternice na godinu na 100.000 ena u svijetu. Rak vrata maternice drugi je najèe æi rak u ena mlaðih od 45 godina i treæi vodeæi uzrok smrti ena, nakon raka dojke i pluæa. Dakako, to je rak koji se mo e otkriti i sprijeèiti. Ako se otkrije na vrijeme, s velikim uspjehom mo e biti lijeèen. Ova knji ica osigurava enama informacije koje trebaju znati o raku vrata maternice.
Svaka je ena izlo ena riziku, bez obzira na godine i obiteljsku anamnezu.
Gdje nastaje rak vrata maternice?
RAK VRATA MATERNICE
Rak vrata maternice nastaje u vratu maternice (cervix uteri). To je donji, ulazni dio u maternicu, vidljiv u rodnici, koji povezuje vanjske i unutarnje enske spolne organe.
NIJE STVAR NASLIJEÐA
Vrat maternice je za tit a tog organa . Vrat maternice ima kru ni oblik i sastavljen je uglavnom od vezivnog i mi iænog tkiva, a nalazi se na ulazu u maternicu. On je barijera koja spreèava infekcije maternice to bi mogle doæi iz vanjskih spolnih organa.
Vrat maternice i maternica
Vrat maternice ima va nu ulogu tijekom trudnoæe i poroðaja. Vrat maternice prosjeèno je dugaèak 3 do 4 i irok 2,5 cm, ali su moguæe razlike u velièini i obliku, a oni se mijenjaju i tijekom ivota. U trudnoæi je vrat maternice prva barijera koja titi fetus. Tijekom poroðaja vrat maternice iri se na promjer oko 10 cm kako bi djetetu omoguæio izlaz iz maternice.
Glavni je razlog nastanka raka vrata maternice VIRUS. Tijekom posljednjih trideset godina znanstvenici diljem svijeta dokazali su da je uzrok nastanka raka vrata maternice virus koji se naziva Humani papiloma virus (HPV). Ta vrsta virusa izolirana je u 99,7 posto svih ena oboljelih od raka vrata maternice. Postoji vi e od 100 tipova HPV-a. Meðu onima koji izazivaju rak, najva niji su tipovi 16,18, 45 i 31. Oni su odgovorni za oko 80 posto svih zloæudnih bolesti vrata maternice. V irus
Kako se virus iri? Trudnoæa
Virus se prenosi tijekom spolnog odnosa. Infekcija je moguæa i bez penetracije, samo kontaktom ko e na ko u u genitalnoj regiji. Svaka je spolno aktivna ena u opasnosti od zaraze. Tijekom ivota spolno aktivna ena ima ezdesetpostotni rizik od infekcije HPV-om. Zato je osobito va no redovito obavljati ginekolo ke preglede.
SVE SPOLNO AKTIVNE ENE IZLO ENE SU RIZIKU ONKOGENE INFEKCIJE HPV-OM TIJEKOM CIJELOG IVOTA Od zaraze do raka vrata maternice Uglavnom, u oko 80 posto sluèajeva, infekcija HPV-om prolazi spontano. U nekim sluèajevima ona ne prolazi spontano nego postaje trajna. Trajna infekcija onkogenim HPV-om preduvjet je za razvoj preinvazivnih lezija (CIN) vrata maternice.
Od infekcije HPV-om do razvoja raka vrata maternice mo e proæi sedam do deset godina, to ostavlja dovoljno vremena za prevenciju. Prevencija se provodi: Papa-obriskom - svake tri godine ako je nalaz uredan testiranjem na HPV - ako Papa-obrisak nije uredan kolposkopijom - ako je nalaz Papa-obriska nejasan. Otkrivanjem Papa-obriska ostvaren je velik napredak u ranom dijagnosticiranju raka vrata maternice. Redoviti obrisci najuèinkovitiji su naèin ranog otkrivanja abnormalnosti na stanicama vrata maternice koje mogu biti prvi znak raka. Obrisak neæe prevenirati zarazu virusom, ali æe pomoæi u ranom prepoznavanju znakova bolesti. To omoguæava da lijeèenje poène brzo i zavr i najèe æe uspje no. Mnogi su ivoti spa eni zahvaljujuæi tomu to je bolest uhvaæena u ranoj fazi kao rezultat probira obriskom vrata maternice. ene ne bi trebale zanemarivati obrisak vrata maternice. Redoviti obrisci mnogima æe pomoæi da se za tite.
to je Papa-obrisak?
Od zaraze HPV-om do razvoja raka mo e proæi sedam do deset godina. Ne zna se u kojim æe sluèajevima do toga doæi. Ako doðe do raka, u ranoj fazi bolesti nema nikakvih upozoravajuæih simptoma. Zara ene stanice mogu polako razvijati tzv. prekancerozne lezije i u nekim sluèajevima raka vrata maternice mogu proæi godine prije nego to se bolest otkrije i poène lijeèenje.
Prevencija raka vrata maternice
razvoj raka vrata maternice
Uzimanje Papa-obriska znaèi struganje manje kolièine stanica s povr ine vrata maternice posebnom èetkicom ili tapiæem. To obavljaju lijeènici ginekolozi. Stanice dobivene Papa-obriskom promatraju se pod mikroskopom i tra e se moguæe promjene. Ako one budu pronaðene, lijeènici odmah javljaju pacijentici i savjetuju je o moguæem praæenju promjena ili lijeèenju. Uzimanje obriska mo e rijetko izazivati nelagodu, ali ne uzrokuje nikakvu bol te je vrlo jednostavno i kratko traje.
Jedino to ene trebaju uèiniti jest Papa-obrisak svake tri godine.
to je testiranje na HPV? Testiranjem na HPV dokazuje se postojanje HPV-a u obrisku uzetom s vrata maternice, a genotipizacija HPV-a jest odreðivanje tipa HPV-a, to je va no u procjeni stanja ako Papa-obrisak nije uredan. Nalaz Papa testa
to su kolposkopija i biopsija? Kolposkopija je postupak koji ginekologu omoguæava izravan pogled na promjene s pomoæu kolposkopa - mikroskopa sa svjetlom. Pregled kolposkopom mo e biti neugodan, ali ne i bolan, a traje pet do deset minuta. Biopsija je postupak kojim se tijekom kolposkopije uzima mali komadiæ promijenjenog tkiva za daljnje analize. Prije uzimanja tkiva ginekolog lokalno anestezira vrat maternice, a nakon postupka moguæe je slabo krvarenje. To je razlog to su obrisci vrata maternice tako va ni u otkrivanju svih promjena uzrokovanih infekcijom koja je svje a ili pak traje godinama. I drugi èimbenici mogu pridonijeti zarazi visokoriziènim HPV-om koja prelazi u rak vrata maternice, a meðu njima su velik broj spolnih partnera i pu enje cigareta. Papa-anamneza P a p a - a n a m n e z a e n a ko j e b o l u j u o d r a k a v r a t a m a t e r n i c e : 70 posto - nije imalo papa-obrisak u razdoblju duljem od tri godine 30 posto - obavilo papa-obrisak u razdoblju kraæem od tri godine. Problem osjetljivosti konvencionalnog Papa-obriska jest da je 20 do 40 posto nalaza la no negativno, to znaèi da nismo sigurni je li nalaz uredan. LBC tehnologija (liquid based citology), ili tekuæa citologija, pru a znatno veæu toènost s moguæno æu pogre ke od samo pet posto.
Probir je kljuèan za otkrivanje bilo kakvih abnormalnosti. Sveprisutan rizik: Prije spolnog kontakta uèestalost infekcije HPV-om je zanemariva. S poèetkom spolnog ivota dolazi do izlaganja onkogenim tipovima HPV-a. Infekcije mogu nestati, ali i postati trajne. Preboljela infekcija HPVom ne znaèi za titu od nove infekcije. Bolest je uglavnom asimptomatska. Rak se razvija tijekom niza godina. Pojavnost raka vrata maternice u Hrvatskoj 2004. godine bila je 15,6 na 100.000 ena, za razliku od Finske, gdje je iste godine pojavnost bila 5,9 na 100.000 ena. Razlog je za to organizirani program probira, koji u Finskoj traje veæ 30 godina.