KAP istraživanje – istraživanje o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore u vezi sa zapošljavanjem i participacijom mladih Crna Gora, jul 2013.
2
Ovo istraživanje sprovela je agencija Ipsos Strategic Marketing za potrebe zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za mlade. Stavovi i mišljenja izneseni u izvještaju ne moraju da se podudaraju sa stavovima Sistema UN i partnera na programu.
3
Sadržaj 1. Uvod ............................................................................................................................................ 5 1.1 Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore ................................................................... 6 1.2 Srednje i visokoškolsko obrazovanje ................................................................................. 8 1.3 Stanovništvo prema aktivnosti u Crnoj Gori ...................................................................... 9 1.4 Demografija mladih u Crnoj Gori ..................................................................................... 11 Socio-ekonomski status mladih vs. obrazovanje i zaposlenje ............................................... 13 2. Metodologija istraživanja.......................................................................................................... 14 3. Ključni nalazi.............................................................................................................................. 16 4. Životne aspiracije ...................................................................................................................... 20 5. Socijalne i kulturne norme ........................................................................................................ 24 6. Društveni aktivizam/participacija u donošenju odluka ............................................................ 27 7. Obrazovanje .............................................................................................................................. 38 8. Zapošljavanje ............................................................................................................................ 46
4
1. Uvod Kako bi se stekao uvid u situaciju u Crnoj Gori kada su u pitanju relevantne teme kojima se bavi ovo istraživanje, na početku će biti prikazani podaci iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011. godine u vezi sa obrazovanjem, aktivnošću i zaposlenjem stanovnika starosti 15 i više godina. S obzirom na to da je akcenat istraživanja bio na mladima od 15 do 30 godina starosti, biće izdvojeni podaci za ovu uzrasnu kategoriju. Prema Popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine ukupan broj stanovnika iznosi 620.029, dok je broj stanovnika starih 15 i više godina 501 278. Od ukupnog broja stanovnika 21,4% (odnosno 132.702 stanovnika) čine mladi od 15 do 29 godina starosti: 51,4% (68.198) mlade osobe muškog pola i 48,6% (64.504) mlade osobe ženskog pola. Uočljive su značajne demografske promjene, koje najbolje ilustruje poređenje demografske strukture stanovništva po starosnim kategorijama 1971. godine i 2011. godine. Dok je udio mladih uzrasta 15 do 29 godina u opštoj populaciji 1971. godine bio 25,7%, u 2011. godini on iznosi 21,4%. Takođe, u posljednjih 30 godina primjetno je značajno pomjeranje prosječnih godina ulaska u brak ka kasnijim uzrasnim grupama i ovaj trend je izraženiji kod žena. Generalno gledano, kako nekada tako i sada, žene u prosjeku ranije od muškaraca ulaze u brak. Prosječni uzrast ulaska žena u prvi brak 2011. godine bio je 27,4 godine, a kod muškaraca 31,2 godine. Međutim, dok je 1980. godine čak četvrtina žena stupala u brak u periodu od 15. do 19. godine, a još skoro polovina njih u periodu od 20. do 24. godine, ovi procenti značajno su niži 2011. godine, mada opet viši u poređenju sa muškarcima. Tako je 2011. godine registrovano da je 8% žena stupilo u brak na uzrastu između 15 i 19 godina, a svaka treća žena na uzrastu između 20 i 24 godina. S druge strane, kod muškaraca nijesu detektovane promjene kada je u pitanju starosna kategorija 15 do 19 godina, a došlo je do promjena u starosnoj kategoriji između 20 i 24 godine: 1980. godine trećina muškaraca stupala je u brak na ovom uzrastu, dok taj procenat 2011. godine iznosi 13%.
5
1.1 Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore Popisom 2011. godine prikupljali su se i podaci o najvišoj završenoj školi za sva lica osim za predškolsku djecu i učenike osnovnih škola. Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem lice steklo najviši stepen obrazovanja. Ovi podaci prikupljani su na osnovu izjave stanovnika. Na Grafikonu 1, može se vidjeti obrazovna struktura stanovništva Crne Gore koje je staro 15 i više godina. Grafikon 1. Stanovništvo Crne Gore staro 15 i više godina prema najviše završenoj školi po polu, Popis 2011. godine
2%
Bez škole
1% 4% 28%
Osnovna škola (nepotpuna i završena)
23% 33% 52%
Srednja škola
57% 47%
Viša i visoka škola po starom i novom sistemu obrazovanja
17% 18%
Total Muško
16%
Žensko
6
Od ukupnog broja stanovnika koji imaju 15 i više godina, 52% njih (odnosno 260.277) ima završenu srednju školu, a 10,5% od tog broja (tj. 27.285) trenutno pohađa fakultet. Višu ili visoku školsku spremu, bilo da je po starom ili novom sistemu obrazovanja, ima 17% stanovnika Crne Gore. Struktura po polu ukazuje na to da je u populaciji bez škole i sa nepotpunom ili završenom osnovnom školom više žena, dok ima više muškaraca u preostala dva obrazovna nivoa (završena srednja ili viša i visoka škola). Obrazovna struktura mladih od 15 do 29 godina starosti prikazana je na Grafikonu 2. Grafikon 2. Stanovništvo Crne Gore uzrasta 15-29 godina prema najviše završenoj školi, Popis 2011. godine
Bez škole
1%
Osnovna škola (nepotpuna i završena)
33%
Srednja škola
Viša i visoka škola po starom i novom sistemu obrazovanja
52%
13%
Total
7
Sljedeći grafikon (Grafikon 3) prikazuje obrazovnu strukturu po starosnim kategorijama. Kao najobrazovanija izdvaja se starosna grupa od 25 do 29 godina, u kojoj ima 28% stanovnika koji su završili višu ili visoku školu. Grafikon 3. Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore 15 i više godina, po starosnim kategorijama, Popis 2011. godine
Viša i visoka 78%
Srednja škola
78%
Osnovna škola (Nepotpuna i završena) 65%
64%
61%
60%
Bez škole
63% 58%
53%
50% 46%
33% 28% 24% 20%
18% 12% 9% 1%
0% 1%
15-19
15%
15%
17%
18%
17%
19%
21%
20%
20%
19%
13%
11% 1%
20-24
27%
27%
9% 1%
25-29
1%
30-34
1%
35-39
1%
1%
40-44
45-49
1%
1%
50-54
55-59
60-64
65 i više
1.2 Srednje i visokoškolsko obrazovanje Na početku školske 2012/2013. godine u srednje škole u Crnoj Gori upisano je 31.858 učenika, od toga 48,9% (odnosno 15.584) čine učenice. Ukoliko je riječ o području rada, gimnaziju pohađa 32,6% učenika (10.401), ekonomiju, pravo i administraciju 16,7% (5.313), trgovinu, ugostiteljstvo i turizam 15,6% (4.968), dok sva ostala područja rada čine zajedno 35,1%. Kada je u pitanju upis na fakultete, u zimskom semestru akademske 2012/2013. godine na osnovne studije u Crnoj Gori upisano je ukupno 22.279 studenata, od čega 53,3% studentkinja. Postdiplomske studije upisalo je 2.632 studenta, a od toga 2.169 specijalističke, a 463 magistarske. Udio studentkinja je 58%. Doktorske studije upisalo je 54 studenta, od kojih su 44,4% osobe ženskog pola.
8
Tokom 2012. godine u visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori diplomiralo je 2.923 studenta: od ukupnog broja diplomiranih 60,5% čine osobe ženskog pola, a 39,5% osobe muškog pola. Postdiplomske studije završilo je 1.874 studenta: specijalističke 1.592, a magistarske 282. Zvanje doktora nauka steklo je 8 lica.
1.3 Stanovništvo prema aktivnosti u Crnoj Gori U Crnoj Gori aktivno je 232.010 stanovnika, odnosno 46% od ukupnog broja stanovnika starosti 15 i više godina. S druge strane, neaktivnog stanovništa ima 268.288, tj. 54% od ukupnog broja stanovnika starosti 15 i više godina. Ekonomski aktivno stanovništvo u Crnoj Gori čini 56% muškaraca (130.839) i 44% žena (101 171). Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu jeste 75,5% (odnosno 175.171), dok je udio nezaposlenih 24,5% (56.839). Kada je u pitanju neaktivno stanovništvo, njega čini 37,2% (99.823) penzionera, 19,7% (52.925) djece, učenika i studenata (starosti 15 i više godina) i 43,1% (115.540) domaćica i ostalih neaktivnih građana. Na Grafikonu 4 prikazana je struktura aktivnih i neaktivnih lica, po starosnim kategorijama. U uzrasnoj grupi od 30 do 49 godina starosti nalazi se najveći procenat aktivnih lica (72%). Uzrasna grupa od 15 do 29 godina obuhvata veliki broj đaka i studenata koji su uglavnom neaktivni, te je u ovoj grupi zabilježen procenat od 44% aktivnih osoba. Uzrasnu kategoriju 65 i više godina uglavnom čine penzioneri, pa je stoga stopa neaktivnosti 98%. Grafikon 4. Starosna struktura aktivnih i neaktivnih lica, Popis 2011. godine
9
Neaktivni
121617
Aktivni 77593
74354
68166
58054 48037
50668
1632
15-29
30-49
50-64
65 i više
10
Broj zaposlenih i nezaposlenih lica po starosnim kategorijama prikazan je na Grafikonu 5. Najveći broj zaposlenih lica nalazi se u starosnoj grupi 30 do 49 godina. Grafikon 5. Struktura zaposlenih i nezaposlenih lica po starosnim kategorijama, Popis 2011. godine 94671
Nezaposleni Zaposleni
40952
38022 26946 20032
9716 1499
15-29
30-49
50-64
133
65 i više
Podaci dobijeni u ovom istraživanju ukazuju na ekonomsku zavisnost mladih uzrasta 15 do 30 godina. Manje od trećine njih (27%) živi odvojeno od roditelja, dok tek 18% živi od sopstvenih prihoda, bez pomoći roditelja.
1.4 Demografija mladih u Crnoj Gori Mlado stanovništvo Crne Gore, uzrasta od 10 do 29 godina čini 45,7% Crnogoraca, 26% Srba, 13,4% Muslimana/Bošnjaka, 5,1% Albanaca, dok 9,9% odlazi na druge nacionalnosti. Kada je riječ o regionalnoj raspodjeli, najviše mladih uzrasta 15 do 29 godina živi u centralnoj Crnoj Gori (48,8%), zatim na sjeveru zemlje (28,5%), dok 22,8% njih naseljava južni dio zemlje. Dvije trećine mladih koji imaju od 15 do 29 godina (66%) živi u urbanim naseljima u Crnoj Gori. (MONSTAT, Popis 2011) U poređenju sa prosjekom, na sjeveru Crne Gore manji je broj zaposlenih (14%), odnosno više je trenutno nezaposlenih mladih (32%).
11
Kao što se može vidjeti u Tabeli 1 i Tabeli 2, zaposlene mlade osobe rjeđe žive sa roditeljima, odnosno češće žive odvojeno od njih, dok obrnuto važi za trenutno nezaposlene i učenike, odnosno studente. Takođe, sa zaposlenjem dolazi i do finansijske nezavisnosti mladih, pa tako manji broj zaposlenih mladih izdržavaju roditelji ili im pružaju finansijsku pomoć u poređenju sa nezaposlenima i mladima koji su još uvijek u sistemu formalnog obrazovanja. Tabela 1. Veza između zanimanja i stambenog pitanja
Sa roditeljima
Zanimanje
Zaposlen Trenutno nezaposlen Učenik/student Domaćica/penzioner
53,1 67,3 88,2
Sa kim živite? Odvojeno od Kod rodbine ili roditelja staratelja 45,7 1,2 32,7 11,8 100,0
Total 100 100 100 100
Tabela 2. Veza između zanimanja i sticanja sredstava za život
Izdržavaju me roditelji
Zanimanje
Zaposlen Trenutno nezaposlen Učenik/student Domaćica/penzioner
7,3 55,6 91,4
Na koji način stičete sredstva za život? Sam/a se Sam/a se izdržavam, ali izdržavam Drugo mi roditelji bez bilo pomažu čije pomoći 39,0 52,4 1,2 20,4 7,4 16,7 5,9 0,7 2,0 28,6 57,1 14,3
Total 100 100 100 100
Mladi, uzrasta 15 do 24 godine, u poređenju sa mladima uzrasta 25 do 30 godina: -logično, češće žive sa roditeljima (86% naspram 52%), a rjeđe odvojeno od njih (14% naspram 47%) -češće ih izdržavaju roditelji (82% nasuprot 22%) -manji broj njih radi (15% naspram 59% na nivou prosjeka) -više njih je još uvek u sistemu formalnog obrazovanja, a manje ima formalan posao (9% naspram 58% na nivou prosjeka)
12
Socio-ekonomski status mladih vs. obrazovanje i zaposlenje Logično, mladi u čijim domaćinstvima prosečan prihod po članu prelazi 200 eura češće od prosjeka izvještavaju da žive odvojeno od svojih roditelja (43% njih u poređenju sa 27% na nivou prosjeka). Takođe, za njih češće važi da su u toku prethodne nedelje obavljali neki posao za nadoknadu (50%; u prosjeku 32%), kao i da, očekivano, sami izdržavaju sebe (33% naspram 18% na nivou prosjeka). Oni češće imaju fakultetsko obrazovanje (20%; 10% na nivou prosjeka), a rjeđe su završili samo osnovnu školu (14% naspram 37% u prosjeku).
13
2. Metodologija istraživanja U KAP studiji, odnosno studiji o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore kada su u pitanju zapošljavanje i društvena participacija korišćena je terenska anketa licem-ulice (face-to-face). Anketa licem-u-lice je vjerovatno najpopularniji i najstariji metod anketnog prikupljanja podataka. Kod anketa licem-u-lice anketar je fizički prisutan u domaćinstvu ispitanika kako bi postavljao pitanja i pomagao ispitanicima da na njih odgovore. Ovaj metod prikupljanja podataka je još uvijek najbolji kada se želi minimizirati broj neodgovora i maksimizirati kvalitet prikupljenih podataka. Intervjui licem-u-lice se često koriste za prikupljanje podataka u studijama koje istražuju osjetljive teme. Osnovna prednost licem-u-lice intervjua je prisustvo anketara, koje olakšava uspostavljanje povjerenja između anketara i ispitanika a istovremeno može olakšati ispitaniku odgovaranje na pojedina pitanja ili razjašnjenje nekih stavki u upitniku. Osim toga, kod intervjua licem-u-lice mogu da se koriste vizuelna pomagala (npr. takozvane kartice ili audio-vizuelni testni materijal) kako bi se pomoglo ispitaniku prilikom odgovaranja. U ovoj studiji sprovedena je anketa na opštoj populaciji korišćenjem metoda licem-u-lice, na reprezentativnom uzorku građana Crne gore starih 15 i više godina. Drugim riječima, istraživanjem su pokriveni građani na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore, kako oni koji žive u gradovima tako i stanovništvo seoskih naselja, sa ispitanicima oba pola, različite starosne dobi i obrazovnog i materijalnog statusa, sa ciljem da struktura uzorka vjerno odražava strukturu populacije. Kvantitativno istraživanje1 omogućilo je tačna mjerenja i kvantifikovanja relevantnih indikatora i poređenje rezultata na ovim indikatorima za različite ciljne grupe ili segmente populacije. Pored toga, kvantitativna istraživanja realizovana na reprezentativnom uzorku u skladu sa određenim procedurama za planiranje i realizovanje uzorka omogućavaju generalizaciju dobijenih rezultata na cjelokupnu populaciju, što je slučaj i sa ovom studijom. Naime, možemo reći sa određenim stepenom sigurnosti da rezultati istraživanja na temu zapošljavanja i društvene participacije, dobijeni na slučajnom reprezentativnom uzorku, odražavaju stanje u
1
U društvenim naukama kvantitativno istraživanje je sistematsko, empirijsko istraživanje društvenih fenomena pomoću statističkih, matematičkih ili kompjuterskih tehnika. Cilj kvantitativnog istraživanja je da se razviju i koriste matematički modeli, teorije i/ili hipoteze koji se odnose na ispitivani fenomen. Proces mjerenja je ključni za kvantitativno istraživanje jer obezbjeđuje fundamentalnu vezu između empirijskog posmatranja i matematičkog izraza kvantitativnih veza.
14
cjelokupnoj populaciji; figurativno govoreći, dobijeni rezultati su odraz mišljenja "građana Crne Gore" a ne "ispitanika". Što se tehničkih detalja sprovođenja terenske ankete tiče, valja naglasiti da je uzorak reprezentativan za populaciju građana Crne Gore koji imaju 15 ili više godina, da je u njega uključeno 1.016 ispitanika i da je uzorak po svojim tehničkim karakteristikama i principima uzorkovanja troetapni, stratifikovani slučajni uzorak. Uzorački okvir čine teritorije biračkih mjesta. Stratifikacija je vršena po regionu i tipu naselja, a tri etape, koje obezbjeđuju slučajnost uzorku, predstavljaju: izbor uzoračkih tačaka, odnosno teritorija biračkih mjesta uključenih u istraživanja (vjerovatnoća izbora proporcionalna veličini biračkog mjesta izražene preko broja upisanih birača), izbor domaćinstva (korišćenja tzv. tehnika slučajnog koraka, ili engleski Random Route) i izbor ispitanika (korišćene Kišove tablice). Uzorak je činilo ukupno 130 uzoračkih tačaka, a prikupljanje podataka sprovedeno je u periodu između 30. maja i 5. juna 2013. godine.
15
3. Ključni nalazi Aspiracije mladih nijesu naročito visoke – očekuju se, za zapadne standarde, sasvim obične stvari – završetak procesa školovanja, posao, osnivanje porodice… jednom riječju, pristojan život! I što je još važnije, većina vjeruje da će se to ostvariti, i to u Crnoj Gori, pa čak i u mjestu u kojem trenutno žive. Nijesu čak ni nezadovoljni trenutnim životom. Štaviše! Barem deklarativno, građani Crne Gore i mladi zastupaju ispravne društvene vrijednosti – imaju optimistično viđenje budućnosti, zalažu se za društveni aktivizam i vjeruju da bi to moglo da doprinese razvoju društva, smatraju da samo aktivno traženje posla može da dovede do željenog rezultata, vjeruju da među ljudima postoji solidarnost i spremnost da se pomogne drugima. Ipak, provijavaju i pesimistični stavovi – sumnja u bolju budućnost, defetizam u pogledu doprinosa razvoja društvu i mogućnosti da se pronađe posao, utisak da su promjene u društvu van njihove kontrole i bilo kakvog uticaja. Važno je da mlade u većoj mjeri drži optimizam i da veći broj njih vjeruje da mogu nešto promjeniti i da su stvari još uvijek, koliko-toliko, u njihovim rukama. Ni mladi nijesu upoznati sa terminima društvena participacija i aktivizam, iako se od njih očekuje da budu pokretači društvenih aktivnosti – tek svaki peti mladi čovjek u Crnoj Gori zna šta je participacija, a svaki četvrti šta je aktivizam! Pa čak i jedan dio onih koji tvrde da znaju (približno četvrtina), kasnije nijesu u stanju da objasne te pojmove! U skladu sa tim je i stav da običan čovjek ne može uticati na rad državnih organa (2 od 3 čovjeka u Crnoj Gori dijeli taj stav)! Društveni aktivizam je, kao što je već rečeno, nedovoljno razvijen, pa i kod mladih. On se mahom svodi na online aktivnosti i socijalne mreže – aktivizam u realnom svijetu, kao što je učešće u javnim raspravama, đačkom ili studentskom parlamentu, političkoj partiji, veoma je rijedak. Oblasti koje posebno interesuju mlade su ujedno i one oblasti u
16
kojima, po mišljenju građana, mladi mogu najviše da doprinesu zajednici: ljudska prava, ekologija, kultura i slobodno vrijeme, ekonomija i zapošljavanje. Iako je velika većina građana, barem deklarativno, saglasna da mlade treba konsultovati prilikom donošenja odluka, što u porodici, što na poslu/u školi/na fakultetu, što u javnom životu, i da im treba dati šansu, motivisati ih da se intenzivnije uključe u društvena zbivanja, percepcija uključenosti mladih u procese odlučivanja je drugačija – osim u porodici, u školi i na fakultetu, mladi se uglavnom ne pitaju! Njihovo učešće u donošenju odluk je manje što je odluka važnija i odnosi se na viši nivo! Percepcija mladih o svojoj ulozi u procesima odlučivanja još je negativnija od percepcije koju ima opšta populacija. Čak trećina građana Crne Gore smatra da se mladima manipuliše, a tek 5% građana smatra da su mladi uključeni u procese donošenja odluka i da se njihovo mišljenje zaista uvažava – oni su prije ukras, a ne učesnici u pravom smislu riječi, njima se dodjeljuju uloge, a oni ne učestvuju u njihovoj raspodjeli. Čak 70% građana ne zna da navede niti jednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se sistematski bavi mladima, a najčešće spominjane su nevladine organizacije (sa tek 10%). Četiri od pet srednjoškolaca u Crnoj Gori planira da upiše fakultet nakon završetka srednje škole; ovakav podatak ne treba da čudi, budući da u Crnoj Gori vlada uvjerenje da osobe koje završe fakultet lakše nalaze posao. Mogućnost zapošljavanja i finansijski aspekti budućeg posla važni su faktori izbora fakulteta, ali je zainteresovanost za određenu oblast ipak dominantan faktor opredjeljenja prilikom upisa na fakultet – preko polovine građana Crne Gore tvrdi da se vodilo ličnim interesovanjima. Da škola i fakultet uspješno spremaju mlade za svijet rada i osposobljavaju ih za obavljanje budućeg posla, vjeruje 70% opšte populacije i 80% mladih. Mada, tek nešto više od polovine misli da mladi stiču neophodna teorijska znanja, a oko trećine da fakulteti obezbjeđuju neophodnu praksu. Uopšteno gledano, nedovoljno prakse je najčešće spominjan nedostatak formalnog obrazovanja u Crnoj Gori i spominje ga svaki treći stanovnik; četvrtina građana nema uvida u to šta su nedostaci obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Građani su svjesni važnosti dodatnih znanja i vještina za pronalaženje posla (preko 90% ističe važnost), te stoga vjeruju da bi trebalo uvesti više časova obuke u korišćenju računara, učenja stranih jezika i mekih vještina. Oko 50% mladih smatra da zna engleski jezik, a nešto približno 70% mišljenja je da zna da radi na računaru.
17
Iako polovina mladih preferira da radi posao u struci i u skladu sa nivoom obrazovanja, ili barem u skladu sa nivoom obrazovanja, postoje određeni uslovi, prije svega finansijski (dobra plata, mogućnost napredovanja, uspješna kompanija), koji bi opredijelili mlade da rade i poslove koji su ispod njihovog nivoa obrazovanja. Gotovo 70% populacije (a i mladih) bi prije prihvatilo da radi posao van struke za veću platu, nego posao u struci za manju platu! Ipak, gotovo jednak broj ljudi, oko 80%, smatra da postoji ozbiljan nesklad između broja školovanih kadrova i realne potrebe za tim na tržištu! To je i jedan od najvećih, uslovno rečeno, nedostatak mladih prilikom traženja posla, uz nedostatak iskustva i neposjedovanje veza i ličnih kontakata, koji bi olakšali nalaženje posla. Proces pronalaženja posla zavisi od mnogo faktora – od efikasnosti organizacija i institucija koje treba da riješe problem nezaposlenosti, potrebe privrede za kadrovima, obučenosti kandidata, faktora koje poslodavci uzimaju u obzir prilikom selekcije i mnogih drugih. Iako su, po mišljenju građana, poslodavci spremni da prime mlade na posao (oko 60% dijeli ovaj stav) i da su, generalno, mladi spremni da odgovore zahtjevima poslodavaca (više od 80%), utisak javnosti je da nezaposleni nemaju adekvatnu podršku od državnih institucija i organizacija (oko 60%). Najveća poteškoća mladih koji traže novi posao jeste nedostatak iskustva, smatra oko 40% populacije. Istovremeno, to je i najveća prepreka zapošljavanju mladih, uz nepovjerenje poslodavaca u njihovu stručnost i radnu sposobnost. Globalnu ekonomsku krizu, loše stanje privrede takođe ne treba isključiti, jer sve to vodi ne samo neotvaranju, nego i gašenju radnih mjesta. Gotovo polovina građana, pa i mladih, ne zna da navede niti jednu intituciju ili organizaciju koja se bavi problemom nezaposlenosti, a Zavod za zapošljavanje Crne Gore je daleko najčešće navođena institucija. Programi, usluge ovih institucija takođe su nedovoljno poznati. Lične veze i poznanstva su najvažniji kriterijum izbora kandidata prilikom selekcije u privatnim, a naročito u društvenim preduzećima. Istovremeno, veze i poznanstva su najefikasniji metod dolaženja do posla, i to misli gotovo polovina svih građana i više od 40% mladih. Da je to tako, svjedoče i lična iskustva građana prilikom zapošljavanja. I ostali faktori, poput preporuka, prethodnog radnog iskustva, utiska koji kandidat
18
ostvaruje prilikom selekcije ocjenjeni su kao važni, ali ne tako kao lične veze i poznanstva (43% građana kaže da je najvažniji, a preko 95% da je važan, 77% da je jako važan). Mladi, barem deklarativno, tvrde da bi prije radili za sebe nego za poslodavca – preko 60% njih. Ipak, rijetko ko od njih je slobodan da se upusti u preduzetništvo – ono se smatra izrazito rizičnim poduhvatom, a gotovo polovina građana smatra da ne posjeduje potrebna znanja, veštine i druge osobine neophodne za započinjanje sopstvenog biznisa. Stoga, svega 20% populacije tvrdi da planira započinjanje sopstvenog biznisa. Ukoliko već moraju da rade za poslodavca, više od polovine mladih ima želju da radi u državnom sektoru prije nego u privatnom, a glavni razlog je sigurnost posla. Svega nešto manje od 10% mladih tvrdi da preferira rad u privatnom sektoru i to prije svega zbog plate.
19
4. Životne aspiracije Siguran posao, bolji životni standard, dobro zdravlje i zasnivanje porodice su osnovne stvari kojima teže građani Crne Gore. Veliki procenat njih vjeruje u mogućnost njihovog ostvarenja, a vjeruje da su rad i trud put do ostvarenja, kao i obrazovanje i stručno usavršavanje. Dok dvije trećine građana smatra da je ostvarenje njihovih životnih ciljeva moguće u mjestu u kojem žive, skoro 80% vjeruje da je to moguće u Crnoj Gori. Oko polovina građana iskazuje zadovoljstvo kvalitetom svog života. Kada je riječ o idealnom životu građana Crne Gore, najveći broj njih teži da ima siguran posao (18%), zatim da ima bolji životni standard (16%), bude dobrog zdravlja (12%) i zasnuje porodicu (12%) (Grafikon 6). Mlađi, uzrasta od 15 do 30 godina, znatno češće teže pronalaženju sigurnog posla (36%), kao i zasnivanju porodice (28%). Takođe, građani iz sjeverne Crne Gore češće iskazuju težnje ka sigurnom poslu, boljem životnom standardu i osnivanju porodice u poređenju sa građanima sa juga Crne Gore. U skladu sa tim, mladi koji žive na sjeveru zemlje češće teže pronalasku sigurnog posla (53%; dok prosjek za mlade iznosi 36%).
20
Grafikon 6. Znam da nije lako razmišljati o budućnosti, ali da li biste mogli da mi kažete kako biste voljeli da Vaš život izgleda za 10 godina? Stalan/ siguran posao
18%
Bolji standard/ više novca/ veći prihodi
16% 18%
Dobro/ bolje zdravlje
12%
3%
12%
Zasnivanje porodice/ proširenje porodice 6% 7%
Uspjeh u poslu/ napredovanje/ bolji posao Normalan/ stabilan/ srećan/ spokojan život Isto kao i do sada/ne očekujem veće promjene
5%
7%
2%
6%
Penzija/ veća penzija/ mirna starost
6%
0% 3%
Total
4% 2% 3%
Život u sređenoj državi, bolji uslovi za život, bolja vlast Posao u struci/ posao koji volim
3%
Lagodan život ( putovanja/ dobar auto...) Ispunjenost, zadovoljstvo, ostvarenje želja
3%
Da budem živ/ a
0%
3%
Da imam unuke/ lijep život sa unucima
0%
15-30
5% 5%
Završetak škole/ fakulteta
Ne zna/ ne razmišlja o tome
9%
5%
1%
Biće bolje/ nadam se boljem
18%
7%
Stambeno rješenje
Drugo
28%
8%
Porodična sreća/ da su djeca, bližnji dobro i zdravo
Školovanje/ zaposlenje/ brak/ djeca
36%
16% 8%
5% 5%
2% 3% 2% 6%
12%
Stanovnici Crne Gore iskazuju optimizam kada je u pitanju vjerovatnoća ostvarenja njihovih težnji: više od dvije trećine njih (71%) dijeli mišljenje da je vjerovatno da će se njihove težnje ostvariti (Grafikon 7). Optimizam češće iskazuju mladi, uzrasta 15 do 24 godine, u poređenju sa prosjekom: čak 85% njih vjeruje u ostvarenje svojih težnji.
21
Grafikon 7. Iako znam da nije lako proceniti, šta mislite, koliko je vjerovatno da će se to ostvariti?
21%
Sigurno hoće
20% 51%
Vjerovatno hoće
60% 71%
Sum +
81% 17%
Sum -
12% 14%
Vjerovatno neće Sigurno neće Ne zna
10% 4% 2%
Total 15-30
12% 7%
Najveći procenat građana Crne Gore svojim radom i trudom pokušava da ostvari svoje životne ambicije (20%) (Grafikon 8). Takođe, obrazovanje i profesionalno usavršavanje (13%) predstavljaju način kojim stanovnici pokušavaju da ispune ono čemu teže. Osobe koje su društveno aktivne, bilo uživo, u ličnom kontaktu, bilo na internetu, češće pribegavaju obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u poređenju sa društveno neaktivnim osobama, a to je, logično, znatno češće i put kojim mladi idu ka ostvarenju svojih životnih težnji. Mladi koji žive na sjeveru Crne Gore rjeđe navode da daju sve od sebe kako bi realizovali svoje životne planove (4%; dok prosjek za mlade iznosi 14%).
22
Grafikon 8. Šta preduzimate kako biste ostvarili svoj idealni život?
Radim/ trudim se
13% 13%
Obrazujem se, učim/ usavršavam se
Tražim posao Ne mogu mnogo da preduzmem ( nemoć, starost, objektivne okolnosti...) Upornost/ vjera u sebe/ rad na ostvarenju želja Brinem o zdravlju Živim normalno/ uobičajeno/ mirno Pozitivno razmišljanje/ uživanje u životu Odgovorno/ pošteno/ kvalitetno obavljam posao/ obaveze Zarađujem Ulažem u sebe/ napredujem/ dokazujem se Štedim Nadam se/ maštam/ planiram Pokušavam da osnujem/ proširim porodicu Imam već dobar život/ osjećam se ostvareno Drugo
7%
2%
2%
7% 8% 5% 5%
8%
5%
0% 1%
4%
3% 3% 2% 2% 2% 1% 2% 3% 2% 1% 2% 1% 1% 3% 1% 0% 3% 2%
Total 15-30
13% 10%
Ništa/ ništa posebno Ne zna-Odbija da odgovori
39%
10% 10%
Sve što je u mojoj moći/što umijem/što je potrebno Brinem o potrebama porodice
20%
5% 3%
U skladu sa nalazom o optimizmu građana kada je u pitanju mogućnost ostvarenja njihovih životnih težnji jeste i podatak da dvije trećine njih (67%) smatra da je moguće ostvariti životne planove, ciljeve i želje u mjestu u kojem žive, a još više njih (76%) vjeruje da je to moguće u Crnoj Gori. Mladi, uzrasta 15 do 30 godina su donekle pesimističniji: 58% njih vjeruje u ostvarenje njihovih životnih ciljeva u mjestu u kojem borave. Mladi koji žive na sjeveru zemlje iskazuju veći optimizam: rjeđe navode da nije moguće realizovati životne težnje u Crnoj Gori (14%), dok to češće tvrde mladi koji žive na jugu (45%). Ne postoje regionalne razlike kada je u pitanju ocjena mogućnosti realizacije životnih planova u mjestu u kojem mladi žive. Približno polovina građana (48%) zadovoljna je kvalitetom svog života.
23
5. Socijalne i kulturne norme Stavovi građana Crne Gore po pitanju angažovanja u stvarima koje su bitne za društvo se donekle razlikuju. Dok se većina slaže da bi svijet bio bolji ukoliko bi se svi uključili u razvoj društva, značajan broj njih navodi da nema vremena i volje da se bavi bitnim stvarima u društvu. Takođe, vlada mišljenje da se većina ljudi ponaša u skladu sa svojim ličnim interesima. Iako veliki procenat građana iskazuje optimizam u pogledu budućnosti, skoro polovina vidi da će stvari u regionu biti samo lošije. Gotovo svaki drugi građanin sumnja u mogućnost pronalaska posla bez obzira na uloženi trud, ali većina njih, barem deklarativno, zastupa stav da je posao neophodno aktivno tražiti, a ne čekati na njega (iako neki drugi nalazi iz studije navode na zaključak da je praksa drugačija od stava). Građani različitog uzrasta su uglavnom saglasnikada je u pitanju idealno vrijeme za pronalaženje posla, osamostaljivanje od roditelja, zasnivanje porodice. Kada su u pitanju stavovi građana Crne Gore u vezi sa društvenim aktivizmom, velika većina njih (90%) je saglasnasa tim da bi svijet postao bolje mjesto ukoliko bi se svi uključili u razvoj društva (Grafikon 9). Međutim, veliki procenat građana (82%) dijeli mišljenje da je većina ljudi vođena samo svojim ličnim interesima, a više od polovine (58%) smatra da je nemoguće uticati na bitne stvari u društvu, ma koliko se neko trudio. Takođe, skoro polovina njih (45%) navodi da nema vremena, odnosno volje da se bori za bitne stvari u društvu (45%), a trećina njih (34%) je saglasnasa tim da svako treba da bude odgovoran za sebe i da se ne treba truditi oko pružanja pomoći drugima. Lako se da zaključiti da je put od tvrdnje da bi svijet bio bolje mjesto kada bi svi dali svoj doprinos unapređenju društva do aktivnog uključivanja dalek i da je malo građana zaista spremno da izdvoji svoje vrijeme i trud zarad opšteg dobra. Kada je riječ o viđenju budućnosti, uočava se izvjesno neslaganje u stavovima građana Crne Gore: dok je gotovo 80% njih (76%) optimistično u pogledu budućnosti, skoro polovina (44%) se boji da će stvari u regionu biti samo gore u budućnosti. Iako većina građana (86%) smatra da se posao mora aktivno tražiti, a ne pasivno čekati, gotovo svaki drugi građanin (49%) navodi da u Crnoj Gori nije moguće pronaći posao ma koliko se neko trudio. Mnogi se oslanjaju na lične veze i poznanstva i vjeruju da je su one ključ do nalaženja posla. Ovakva uvjerenja svakako negativno utiču na spremnost da se uloži
24
dodatni napor kako bi se našao posao i pružaju osnov za opravdanje ili alibi za trenutnu nezaposlenost. Dvije trećine građana (66%) je saglasnasa tim da je od presudne važnosti da mladi slušaju starije od sebe, dok skoro polovina njih podržava ideju da važne odluke treba da donose odrasli, a ne mladi, kao i da mladima nije mjesto u politici. Grafikon 9. Stepen slaganja sa tvrdnjama
SUM -
Ne treba se truditi da pomažeš drugima, 63 svako treba da bude odgovoran za sebe.
Uopšte se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
Uglavnom se slažem
U potpunosti se slažem
23
40
51
Bojim se da će stvari u ovom regionu biti samo gore u budućnosti.
51 11
39
Važne odluke treba da donose odrasli, a ne mladi. Nemam vremena/volje da se borim za stvari koje su važne u društvu. U ovoj zemlji nije moguće pronaći posao ma koliko se trudio. Koliko god se neko trudio, nije moguće da utiče na bitne stvari u zajednici/društvu u kojem živi. Većina ljudi je voljna da pomogne drugima kada je to potrebno.
51
14
37
32
12
51
15
37
34
11 45
Imam optimistično viđenje budućnosti.
33
8 34
Mladima nije mjesto u politici.
Od presudne važnosti je da mladi slušaju starije od sebe.
18
25
SUM +
45 11
32
11 43
28
34
39 10
29
36 9
28
30 6
16
33
16
40 45
24
20 5
16
15 5 10
44
47 45 44
44
49 18
58
15
60
19
66
31
76
38
82
Većina ljudi vođena je ličnim interesima.
Na posao ne treba čekati, već ga aktivno tražiti. Svijet bi postao bolje mjesto za život ukoliko bi se svi uključili u razvoj društva.
10 3 7 71 6
35 43
51
86 47
90
Mlađi i stariji građani Crne Gore su uglavnom saglasnikada je u pitanju idealno vrijeme za određene aktivnosti. Tako vlada mišljenje da je za mladu osobu idealno vrijeme da pronađe posao oko 22. godine (Grafikon 10). Uzrast od oko 23. godine percipira se kao idealan za odvajanje od roditelja i osamostaljivanje, a oko 26. godine za zasnivanje porodice. Veći procenat djevojaka (20%) dijeli mišljenje da je uzrast do 24. godine idealno vrijeme za osnivanje porodice, dok je sa tim saglasno tek 7% mladića.
25
Grafikon 10. Idealno vrijeme za određene aktivnosti
26
6. Društveni aktivizam/participacija u donošenju odluka Građani Crne Gore nijesu upoznati sa terminima društveni aktivizam i društvena participacija: dok svaki četvrti građanin navodi da zna šta podrazumijeva društveni aktivizam, to važi za svakog petog kada je riječ o društvenoj participaciji. U skladu sa tim je stav da mladi nemaju mogućnost uticaja na odluke državnih organa. Kada je u pitanju društveno angažovanje, mladi, u poređenju sa starijima, prednjače u online aktivnostima. Ipak, društveni aktivizam nije razvijen u dovoljnoj mjeri: mladi jako rijetko uzimaju učešće u javnim raspravama, đačkom ili studentskom parlamentu, političkoj partiji. Iako su građani, opet deklarativno, saglasni da je učešće mladih poželjno, nezavisno od toga o kojoj oblasti je riječ, znatno je manje njih koji tvrde da društvo podstiče mlade da uzmu učešća u različitim oblastima. Kultura i slobodno vrijeme, ekologija i ljudska prava su oblasti u kojima mladi dobijaju najveći podsticaj od strane društva. Što se ide ka višim nivoima vlasti i većem uticaju, učešće mladih bi trebalo da bude sve manje, smatraju građani Crne Gore. U skladu sa prethodnim nalazima je i podatak da iako je velika većina građana saglasna da bi trebalo uvažiti mišljenje mladih kada se donose odluke na različitim nivoima, kako u porodici, školi, radnom mjestu, gradu i državi, realna situacija je drugačija: mladi su uključeni u donošenje odluka u porodici, i donekle u školi/na fakultetu, dok se na višim nivoima njihovo mišljenje više ne čuje. Porodica se izdvaja kao faktor koji ima presudan uticaj na mlade kada je u pitanju njihovo aktivno učešće u razvoju društva. Upitani da procijene realnu situaciju u Crnoj Gori, čak trećina građana mišljenja je da se mladima manipuliše, a značajan broj njih tvrdi da se ne preduzimaju gotovo nikakve mjere kako bi se mladima pružile mogućnosti koje su na raspolaganju odraslima, kao i da su oni samo ukras organizovanih aktivnosti. Više od dvije trećine stanovnika ne zna da navede nijednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se bavi mladima.
27
Tek petina stanovnika Crne Gore (19%) navodi da je upoznata sa terminom društvena participacija. Očekivano, stepen obrazovanja pozitivno korelira sa stepenom upoznatosti sa ovim pojmom: što je viši stepen obrazovanja, to više građana navodi da je upoznato sa značenjem pojma društvena participacija. Međutim, upitani da izvijeste koje aktivnosti uključuje društvena participacija, čak petina njih nije u stanju da ih navede, a najčešće spomenute jesu uticaj na donošenje odluka koje su važne za društvo (28%), kao i uključivanje u sve tokove društva (15%). Situacija se ne razlikuje puno kada je u pitanju upoznatost sa pojmom socijalni aktivizam: tek četvrtina građana navodi da je upoznata sa značenjem ovog termina. Ponovo je to češće slučaj sa visokoobrazovanima. Najčešće navođene aktivnosti koje podrazumijeva društveni aktivizam su uključivanje u sve tokove društva (24%), participacija u rješavanju problema, odnosno važnih društvenih pitanja (16%), participacija u razvoju i poboljšanju društva (13%), kao i uticaj na donošenje odluka važnih za društvo (12%). U skladu sa ovim je i stav o mogućnosti uticaja mladih: dvije trećine građana Crne Gore (67%) dijeli mišljenje da mladi nemaju mogućnost uticaja na odluke državnih organa koje ih se tiču, na lokalnom i nacionalnom nivou. Ne postoje velike razlike kada su u pitanju različiti oblici učestvovanja u organizovanim aktivnostima (Grafikon 11). Oko trećina mladih (31%) otvoreno je iznijela mišljenje o određenom pitanju, a isti procenat (31%) navodi da je učestvovao u društveno relevantnim aktivnostima potpisivanjem peticije. Oko četvrtine njih nosilo je majicu ili bedž sa sloganom ili slikom koja podržava neku ideju, učestvovalo je na skupovima ili mitinzima da bi podržali neku ideju ili je pokušalo da nagovori druge ljude da se slože sa njihovim mišljenjem. Najmanji procenat mladih (18%) volontirao je ili bio član neke organizacije. Zanimljivo, muškarci znatno češće navode da su učestvovali u gotovo svim organizovanim aktivnostima. Takođe, visokobrazovane osobe, kao i one koje pozitivno ocjenjuju svoje poznavanje engleskog jezika i rada na računaru, češće navode da su društveno aktivne. Kada je riječ o mladima, uzrasta 15 do 30 godina, uočava se da mladi sa sjevera Crne Gore rjeđe navode da su bili društveno aktivni kada je u pitanju otvoreno iznošenje mišljenja (16%), dok je to češće slučaj sa mladima iz centralne Crne Gore (40%). Oni takođe rjeđe navode da su učestvovali u svim online organizovanim aktivnostima (10% naspram 21% koliko iznosi prosjek za mlade).
28
Grafikon 11. Da li ste i ikada učestvovali u bilo kojoj od sljedećih organizovanih aktivnosti... – uživo, u ličnom kontaktu
Otvoreno sam iznio/la svoja mišljenja o tom pitanju
30% 31%
28%
Potpisao/la sam peticiju
31%
Pokušao/la sam da nagovorim druge ljude da se slože sa mojim mišljenjem
23% 24%
Učestvovao/la sam na skupovima/mitinzima da bih podržao/la neku ideju
22%
Nosio/la sam majicu ili bedž sa sloganom/slikom koji podržava neku ideju Volontirao/la sam u organizaciji/bio/la sam član neke organizacije
Total 15-30
24%
18% 28%
14% 18%
Dok ne postoje značajne razlike između mlađih i starijih građana Crne Gore kada je u pitanju učestvovanje u organizovanim aktivnostima uživo, u ličnom kontaktu, ove razlike su znatno izraženije kada je u pitanju društveni aktivizam putem interneta, očekivano, u prilog mlađih (Grafikon 7). Kod mladih se slika koja važi za društveni aktivizam uživo, uglavnom preslikava na aktivizam putem interneta, dok je kod starijih građana, starosti 30 i više godina, učestvovanje u online društvenim aktivnostima po pravilu niže u poređenju sa učestvovanjem u društvenim aktivnostima uživo. Najčešći oblik učestvovanja mladih putem interneta je otvoreno iznošenje mišljenja u vezi sa određenom temom putem Facebook statusa, komentara, foruma i sl. (30%), kao i priključivanje internet grupama u cilju pružanja podrške nekoj ideji (29%) (Grafikon 12). Oko petina mladih promijenila je status ili profil sliku na svom Facebook profilu kako bi podržali neku ideju (22%),
29
potpisala online peticiju (18%) ili je pokušala da nagovori druge putem interneta da se slože sa njihovim mišljenjem (16%). Kao i kada su u pitanju društvene aktivnosti uživo, tako je i putem interneta najmanji broj mladih volontirao u nekoj internet grupi (tek 9%). Grafikon 12. Da li ste vi ikada učestvovali u bilo kojoj od sljedećih organizovanih aktivnosti... – na internetu, u virtuelnom svijetu Otvoreno sam iznio/la svoja mišljenja o tom pitanju putem Facebook statusa, komentara, foruma, bloga, razmjene
16% 30%
Priključio/la sam se Internet grupama da bih podržao/la neku ideju
13% 29%
Promijenio/la sam status/profil/fotografiju na Facebook-u, Twitteru i sl. da bih podržao/la neku ideju
10% 22%
9%
Potpisao/la sam “online” peticiju Pokušao/la sam da nagovorim druge ljude da se slože sa mojim mišljenjem tokom komunikacije putem Volontirao/la sam u Internet grupi, npr. kao administrator, ili sam bio/la svakodnevno aktivan/na u internet
18%
8% 16%
5% 9%
Ljudska prava (26%), politika (25%), ekologija (20%), kao i problemi u lokalnoj zajednici i njen razvoj (19%) se navode kao oblasti u kojima je učestvovao najveći broj stanovnika Crne Gore. Mladi znatno rjeđe navode da su učestvovali u oblasti politike (14%). Najviše interesovanja građana privlače oblasti zapošljavanje (39%), ljudska prava (38%), zdravstvo (24%), kao i ekonomija (23%). Zapošljavanje i zdravstvo su rjeđe predmet interesovanja mladih. Učestvovanje u donošenju odluka putem članstva u određenim tijelima nije često među mladima (Grafikon 13). Najveći procenat njih bio je član učeničke zajednice (31%), dok je znatno manje njih učestvovalo u donošenju odluka putem članstva u studentskom parlamentu (10%), političkoj partiji (6%), radnoj grupi za izradu nekog dokumenta (4%) ili upravnom odboru neke nevladine organizacije (3%).
30
Grafikon 13. Da li sada učestvujete ili ste nekada učestvovali u donošenju odluka putem članstva u:
% Da
31
Učeničkoj zajednici
69
10
Studentskom parlamentu
Političkoj partiji
% Ne
6
90 94
Radnoj grupi za izradu nekog dokumenta
4
96
Upravnom odboru neke nevladine organizacije
3
97
U skladu sa ovim nalazima je i podatak da je tek svaki deseti građanin Crne Gore učestvovao u javnoj raspravi u vezi sa zakonima, strategijama, planovima, lokalnim i nacionalnim pitanjima. Muškarci češće navode da su učestvovali u javnim raspravama u poređenju sa ženama. Kao motivi učešća najčešće se navode dobrobit društva, odnosno bolji život zajednice (24%), kao i doprinos rješavanju problema (15%). S druge strane, nezainteresovanost (43%) i nedostatak vremena usled drugih obaveza (19%) najčešći su faktori koji spriječavaju građane da se uključe u javne rasprave. Građani Crne Gore saglasni su u tome da učešće mladih može da doprinese poboljšanju svih oblasti (Grafikon 14). Najveće mogućnosti doprinosa uočavaju se u oblasti kulture i slobodnog vremena (90%), ekologije (89%), humanitarnih pitanja (89%), ljudskih prava (89%) i pitanjima koja se tiču obrazovanja (88%).
31
Grafikon 14. U kojoj mjeri bi učešće mladih u Crnoj Gori moglo da DOPRINESE poboljšanju sljedećih oblasti:
SUM NE
Politika Ekonomija Problemi u lokalnoj zajednici i njen razvoj Prava životinja
Uopšte ne
Uglavnom ne
Uglavnom da
U potpunosti da
23 5 19 5 16 3
17
38
SUM DA
37
75
14
39
40
13
38
43
82
37
45
82
14 4 10
79
Lični interes u pitanjima koja se tiču obrazovanja
92 7
Ljudska prava
81 7
44
45
89
Humanitarna pitanja
82 6
43
46
89
Ekologija
72 5
Kultura i slobodno vreme
72 6
41
46 40
47
44 50
88
90 90
S druge strane, stanovnici znatno rjeđe percipiraju da društvo podstiče mlade da uzmu učešća u navedenim oblastima: polovina ili manje njih zastupa mišljenje da društvo pruža podsticaj mladima (Grafikon 15). Najveći podsticaj od strane društva mladi dobijaju kada su u pitanju oblasti kultura i slobodno vrijeme (53%), ekologija (51%), a najmanji kada se radi o problemima u lokalnoj zajednici i njenom razvoju (38%), politici (39%) i ekonomiji (39%), oblastima u kojima se uočava i najmanja mogućnost doprinosa mladih (a koje su, po pravilu, ocijenjene kao veoma bitne).
32
Grafikon 15. A u kojoj mjeri ih društvo generalno PODSTIČE da uzmu učešće u sljedećim oblastima:
SUM NE
Uopšte ne
Uglavnom ne
Uglavnom da
U potpunosti da
Problemi u lokalnoj zajednici i njen razvoj
58
Politika
57
19
39
Ekonomija
57
18
39
16
43
28
10 38
28
11
39
9
39
30
Prava životinja
46
Humanitarna pitanja
47
13
35
37
11
47
Lični interes u pitanjima koja se tiču obrazovanja
47
12
35
36
12
48
Ljudska prava Ekologija Kultura i slobodno vreme
16
SUM DA
46
12
43 42
30
34
12 12
34
11
46
40
9
49
31
40
10
30
41
12
51 53
Podrška porodice je dominantan faktor koji utiče na mlade da postanu aktivni učesnici u razvoju društva: porodicu kao najjači činilac uticaja bira skoro polovina građana Crne Gore (45%). Potom slijede podrška od strane grada u kojem mladi žive, odnosno gradskih opština (15%), a onda njihova sopstvena inicijativnost i zainteresovanost (15%). Učešće mladih u donošenju važnih odluka opada od lokalnog ka globalnom nivou, prema mišljenju stanovnika Crne Gore (Grafikon 16). Tako, najveći udio stanovnika (71%) smatra da mladi učestvuju u donošenju važnih odluka u porodici, a skoro 60% njih percipira učešće mladih u školi (59%), odnosno na fakultetu koji pohađaju (59%). S druge strane, manje od polovine njih dijeli mišljenje da su mladi aktivni učesnici donošenja važnih odluka na radnom mjestu, dok oko trećina njih percipira participaciju mladih u lokalnoj zajednici (39%), u gradu u kojem žive (37%) i na nacionalnom nivou (33%).
33
Grafikon 16. Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri mladi u Crnoj Gori UČESTVUJU kada se donose važne odluke:
SUM NE
Na nacionalnom nivou
U gradu u kojem žive U lokalnoj zajednici u kojoj žive (kraju, naselju)
Na radnom mjestu U školi koju pohađaju Na fakultetu koji pohađaju
U porodici
64
61
59
Uopšte ne
Uglavnom ne
Uglavnom da
U potpunosti da
19
45
14
47
29
8 37
13
47
30
9 39
55 12
25
SUM DA
43
40 7
38 8
28 5
8 33
34
8 43
34
48
11 59
31
46
13
23
51
59
20
71
S druge strane, velika većina građana (oko 90% ili više) smatra, barem deklarativno, da treba uvažiti mišljenje mladih kada se donose odluke nezavisno o kojoj oblasti je riječ. Stariji građani, koji imaju 45 ili više godina, češće iznose stav da mišljenje mladih ne bi trebalo razmatrati kada se donose važne odluke na nacionalnom nivou, u gradu u kojem mladi žive, kao ni u lokalnoj zajednici. Kada je riječ o realnoj situaciji u Crnoj Gori po pitanju stvarnog učestvovanja mladih u donošenju odluka, najveći procenat građana smatra da se mladima manipuliše (33%), zatim da se čine minimalni napori kako bi se mladima ponudile mogućnosti jednake onima koji imaju odrasli (21%), kao i da mladi predstavljaju samo ukras organizovanih aktivnosti, a nisu učesnici u pravom smislu te riječi (20%) (Grafikon 17). Drugim riječima, kada se pogleda realno stanje, građani Crne Gore uviđaju da, i pored toga što bi trebalo, mladi ne učestvuju aktivno u
34
društvenim procesima i donošenju odluka važnih za društvo, već su tu više ‘reda radi’, ili se njima manipuliše.
35
Grafikon 17. Kakva je zaista situacija u Crnoj Gori kada je u pitanju učestvovanje mladih u donošenju odluka?
33%
Mladima se manipuliše
27% 21%
Čine se minimalni napori kako bi se mladima ponudile mogućnosti jednake onima koje imaju odrasli
23% 20%
Mladi su samo ukras, oni nijesu učesnici u pravom smislu te riječi
20% 9%
Mladima se dodjeljuju uloge, oni ne učestvuju u raspodeli uloga
10% 6%
Mladi i odrasli zajedno donose odluke
6%
Odrasli iniciraju aktivnosti, a odluke se donose zajedno sa mladima
Ne zna
Total
5%
15-30
4%
Mladi se informišu i konsultuju o društvenim pitanjima
Mladi predvode i iniciraju aktivnosti
5%
5% 1% 1% 2% 2%
Najveći udio građana (21%) smatra da je neophodno dati mladima šansu da se se dokažu, uključiti ih u rad zajednice. Ipak, oko petina njih (19%) nije u stanju da navede na koji način bi bilo moguće pospješiti učešće mladih i njihovo aktivnije uključivanje u razvoj društva. Kada je u pitanju bavljenje mladima na lokalnom i nacionalnom nivou, više od dvije trećine građana (69%) nije umjelo da navede nijednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se bavi mladima (Grafikon 18). Najčešće navođene, od strane svakog desetog građanina, jesu nevladine organizacije, bez navođenja neke konkretne organizacije.
36
Grafikon 18. Da li biste mogli da navedete koje institucije i organizacije u Crnoj Gori se bave mladima na lokalnom i nacionalnom nivou?
10%
NVO
Zavod za zapošljavanje ( ZZZCG)
Obrazovne ustanove
MANS
Nijedna/ skoro nijedna
Ne zna-Odbija da odgovori
10%
5% 5%
3% 2%
2%
Total
3%
15-30
5% 4%
69% 69%
Najčešći izvori informisanja o društvenim temama za građane Crne Gore su mediji (62%), među kojima dominira televizija, a potom internet (26%). Situacija je obrnuta kod mladih, pa tako najveći procenat njih navodi da se informiše putem interneta (57%), a onda putem medija (35%).
37
7. Obrazovanje Većina srednjoškolaca u Crnoj Gori planira da nastavi sa fakultetskim obrazovanjem, što je u skladu sa mišljenjem više od polovine građana da fakultetski obrazovane osobe u Crnoj Gori lakše pronalaze posao. Najbitniji faktor opredjeljenja za određeni fakultet jeste zainteresovanost za određenu oblast, a onda slijede mogućnost zaposlenja i finansijske mogućnosti. Iako su građani uglavnom saglasni sa tim da obrazovni sistem Crne Gore osposobljava mlade za budući posao za koji su se školovali, tek nešto više od polovine smatra da mladi dobijaju neophodna teorijska znanja za obavljanje budućeg posla, a još manje njih, trećina, da to važi za praktična znanja. Upravo se manjak prakse percipira i kao najveći nedostatak obrazovnog sistema, a svaki peti građanin ne umije da navede nedostatke sistema školstva u Crnoj Gori. Velika većina građana uviđa značaj dodatnih znanja i vještina, te bi u cilju unaprijeđenja obrazovnog sistema uveli dodatne kurseve stranih jezika, kompjuterske kurseve, kao i veći broj predmeta koji nude praktična znanja. Dok polovina mladih pozitivno ocjenjuje svoje poznavanje engleskog jezika, to važi za više od dvije trećine njih kada je riječ o poznavanju rada na računaru. Iako skoro polovina građana ne iskazuje fleksibilnost pri odabiru poslova navodeći da bi konkurisali samo za poslove koji odgovaraju njihovom profilu i nivou obrazovanja, dobra plata je činilac zbog kojeg bi pristali na posao koji je nižeg nivoa obrazovanja od njihovog. O ovome svjedoči i nalaz da bi više od 70% građana radije odabralo posao van struke koji je bolje plaćen nego posao u struci koji je manje plaćen. Mladi, uzrasta 15 do 30 godina, češće su spremni na prekvalifikaciju u cilju pronalaska posla (njih 70%) u poređenju sa starijima (60%). Većina građana (80%) uočava nesklad između broja osoba određenih zanimanja i realne potrebe za tim zanimanjima u privredi Crne Gore. Upravo preveliki broj osoba istih zanimanja koje konkurišu za ista radna mjesta predstavlja najveći nedostatak mladih pri traženju posla, a još se izdvajaju i nedostatak iskustva i nepostojanje veza i ličnih kontakata.
38
Više od dvije trećine aktuelnih srednjoškolaca u Crnoj Gori (68%) planira da upiše fakultet kada završi srednju školu, njih 14% namjerava da upiše fakultet, ali uporedo i traži posao, dok svaki deseti srednjoškolac planira samo da traži posao (11%) (Grafikon 19).
39
Grafikon 19. Kakvi su vaši planovi kada završite srednju školu?
7
Planiram da upišem fakultet 11 Planiram da upišem fakultet, ali i tražim posao Planiram da tražim posao
14 68
Ne zna
Ovaj nalaz je u skladu sa tim da više od polovine građana (55%) dijeli mišljenje da je osobama koje su fakultetski obrazovane lakše da pronađu posao u poređenju sa osobama koje su završile srednju školu. Ipak, oko trećina građana (36%) smatra da je i jednima i drugima podjednako teško da se zaposle. Zainteresovanost za određenu oblast predstavlja faktor koji je imao presudan uticaj na odabir škole, odnosno fakulteta najvećeg broja građana Crne Gore (45%). Nezanemarljiv broj građana, trećina njih (32%), navodi mogućnost zaposlenja posle završene škole, odnosno fakulteta, a još petina njih ističe finansijske mogućnosti (20%), kao i uticaj porodice (18%). Kao najmanje značajan ocjenjuje se uticaj prijatelja (6%). Kada je riječ o kvalitetu obrazovnog sistema u Crnoj Gori, oko dvije trećine građana dijeli mišljenje da završena škola, odnosno fakultet osposobljava mlade za posao za koji su se školovali. Ipak, tek polovina njih (52%) navodi da formalno obrazovanje mladima uglavnom ili u potpunosti obezbjeđuje teorijska znanja neophodna za obavljanje budućeg posla, a svega trećina (33%) da su mladima obezbijeđena praktična znanja koja će im biti od koristi u budućem radu. Mladi koji žive na sjeveru zemlje, u prosjeku daju pozitivnije ocjene kvaliteta sistema obrazovanja u Crnoj Gori, kada je u pitanju stepen u kojem su mladi pripremljeni za budući posao nakon završetka školovanja. U skladu sa tim, oni, gledano na nivou prosjeka, pozitivnije
40
ocjenjuju mogućnost formalnog obrazovanja da obezbijedi kako teorijska, tako i praktična znanja neophodna za obavljanje budućeg posla. U skladu sa prethodnim nalazom je i podatak da se kao najveći nedostatak obrazovnog sistema u Crnoj Gori, od strane najvećeg broja građana (32%), percipira nedostatak praktičnih znanja (Grafikon 20). Potom slijede obrazovni programi, odnosno programi koji podrazumijevaju učenje nepotrebnih stvari (12%), kao i nesklad između školskih programa i potreba tržišta (9%). Petina njih nije bila u stanju da navede koja je najveća mana crnogorskog obrazovnog sistema. Grafikon 20. Koji je, po vašem mišljenju, najveći nedostatak formalnog obrazovanja u Crnoj Gori, odnosno završene škole/fakulteta? 32%
Nedostatak prakse/ praktičnih znanja
33%
12%
Obrazovni program/ uče se nepotrebne stvari
11%
Nesklad školskih programa i tržišnih potreba/ nema posla
9% 9%
8%
Rad nastavnog kadra
7%
5%
Nezainteresovanost/ smanjenje kriterijuma
4%
3%
Uticaj korupcije/ veza/ protekcije/ kupovina diploma
2%
Bolonjska deklaracija/ ukidanje starog sistema obrazovanja
2%
Novac (školarine, neulaganje u obrazovanje...)
3% 3%
1%
Nedostatak radnih mesta
2%
Nedovoljno specijalizovanih obuka
2%
Prevelik broj fakulteta/ privatnih fakulteta Drugo Nema nedostataka Ne zna-Odbija da odgovori
Total
3%
15-30
2%
1% 1%
3% 3%
5%
6%
24%
26%
Nesklad između broja osoba određenih zanimanja i potrebe za tim zanimanjima u privredi u Crnoj Gori uočava veliki procenat građana (80%), kada su eksplicitno upitani o tome. Veliki procenat građana (oko 80% njih ili više) bi, u cilju unaprijeđenja obrazovnog sistema Crne Gore i lakšeg pronalaženja posla, uveo dodatne kurseve učenja stranih jezika, kurseve učenja rada na računaru, veći broj predmeta koji nude praktično znanje, kao i programe za osposobljavanje za traženje posla i obuke za životne vještine (Grafikon 21). Najmanji procenat građana (40%) saglasan je sa idejom uvođenja većeg broja predmeta koji nude teorijsko znanje u cilju poboljšanja obrazovnog sistema.
41
42
Grafikon 21. U kojoj mjeri biste promijenili sljedeće stvari u obrazovnom sistemu Crne Gore u cilju njegovog unaprijeđenja i lakšeg pronalaženja posla?
SUM NE
Uvesti veći broj predmeta koji nude teorijsko znanje
Uopšte ne
57
19
Uglavnom ne
38
Uglavnom da
28
U potpunosti da
SUM DA
12 40
Uvesti programe osposobljavanja za traženje posla i razvoj karijere
16 4 12
40
Uvesti obuke za životne vještine, odnosno “meke” vještine kao što su vještine komunikacije, rješavanja problema, donošenja odluka, samopouzdanja, rješavanja konflikata, itd.
15 4 11
42
41
82
Uvesti veći broj predmeta koji nude praktično znanje
15 4 11
40
43
83
Uvesti dodatne kurseve učenja rada na računaru
14 3 11
41
42
84
Uvesti dodatne kurseve učenja stranih jezika
14 4 10
43
41
84
41
81
Dodatna znanja i vještine se opažaju kao donekle važna ili od presudne važnosti za pronalaženje posla od strane velike većine građana Crne Gore (92%). Mladi koji žive na sjeveru Crne Gore u prosjeku, daju veći značaj dodatnim znanjima i vještinama za pronalaženje posla. Kada je u pitanju posjedovanje dodatnih znanja i vještina, tek četvrtina opšte populacije stanovnika Crne Gore (24%) ocjenjuje svoje poznavanje engleskog jezika kao dobro ili veoma dobro. S druge strane, to važi za skoro polovinu mladih, uzrasta 15 do 30 godina (48%). Iako veći procenat opšte populacije (35%) pozitivno ocjenjuje svoje poznavanje rada na računaru, ponovo je znatno više mladih (68%). Takođe, djevojke daju niže ocjene kada je u pitanju njihova kompjuterska pismenost (3.7 naspram 3.9 kod mladića). Koncept doživotnog učenja podržava većina stanovnika Crne Gore: 82% njih iskazuje slaganje sa tim da je neophodno učiti i usavršavati se tokom cijelog života.
43
Kada je u pitanju odabir budućih poslova, skoro polovina građana (45%) ne pokazuje fleksibilnost navodeći da bi konkurisali samo za poslove koji odgovaraju njihovom, kako profilu obrazovanja, tako i nivou obrazovanja (Grafikon 22). Oko četvrtina njih (26%) iskazuje spremnost da konkuriše za poslove koji zahtijevaju drugačiji profil, ali su istog nivoa obrazovanja, dok bi svaki deseti građanin (9%) bio spreman da obavlja posao koji zahtijeva i različiti profil i nižeg je nivoa obrazovanja. Grafikon 22. Ukoliko biste sada konkurisali za neki posao, da li biste uzimali u obzir samo one poslove koji odgovaraju vašem nivou i profilu obrazovanja, ili biste pak konkurisali i za poslove koji zahtijevaju različiti profil ili su nižeg nivoa obrazovanja od vašeg?
45%
Konkurisao bih za poslove koji odgovaraju mom profilu i nivou obrazovanja
49%
26%
Konkurisao bih za poslove koji zahtevaju različiti profil, ali su mog nivoa obrazovanja
34%
Konkurisao bih za poslove koji zahtevaju različiti profil i nižeg su nivoa obrazovanja od mog
9%
Total
10%
15-30 Nisam zainteresovan za traženje posla ni sad ni u daljoj budućnosti
17% 5%
3% Ne zna
2%
Dobra plata predstavlja osnovni preduslov prihvatanja posla koji je nižeg obrazovanja, što navodi više od dvije trećine građana Crne Gore (69%). Takođe, oko četvrtina njih navodi da bi bila spremna na to ukoliko postoji mogućnost napredovanja (26%) ili ukoliko je u pitanju uspješna kompanija (22%). Dakle, osim plate, moraju biti zadovoljeni dodatni uslovi. Ipak, da plata predstavlja bitan faktor u sferi zapošljavanja, možda i krucijalni, govori i nalaz da bi se više od dvije trećine građana Crne Gore (72%) opredijelilo za posao van struke koji je bolje plaćen. Nasuprot tome, mladi sa sjevera zemlje češće iskazuju preferencije obavljanja posla u profesiji čak iako je plata niža (41%; dok prosjek za mlade iznosi 28%). S druge strane, na prekvalifikaciju u cilju pronalaženja posla bi bio spreman nešto manji procenat građana, njih 60% (Grafikon 23). U poređenju sa opštom populacijom, mladi, od 15 do
44
30 godina starosti, iskazuju veću spremnost na prekvalifikaciju: njih 70% navodi da bi bilo u stanju da to učini kako bi pronašli posao. Grafikon 23. Da li biste bili spremni na prekvalifikaciju u cilju pronalaženja posla?
40
30
% Ne
60
70
% Da
Total
15-30
Kao najveći nedostatak pri traženju posla, najveći broj stanovnika (27%) navodi preveliki broj ljudi koji su istog obrazovnog profila kao oni, a konkurišu za ista radna mjesta. Takođe, kao bitni nedostaci izdvajaju se i nepostojanje veza i ličnih kontakata, što navodi gotovo svaki peti građanin Crne Gore, zatim nedostatak obrazovanja i kvalifikacija (13%), kao i nedostatak iskustva (13%). Mladi češće navode veću konkurenciju, odnosno veliki broj ljudi istog obrazovanja koji konkurišu za ista radna mjesta, kao i nedostatak iskustva, dok rjeđe ističu lične kontakte i veze.
45
8. Zapošljavanje Čak polovina mladih nije u stanju da navede nijednu instituciju ili organizaciju koja pruža podršku mladima pri traženju posla. U skladu sa tim, upoznatost građana sa programima i uslugama je na jako niskom nivou. Institucija koja se bavi nezaposlenošću mladih koja je najpoznatnija najvećem broju građana jeste Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Skoro dvije trećine građana smatra da nadležne državne institucije ne pružaju podršku mladima pri zapošljavanju. Mladi najčešće traže posao putem Zavoda za zapošljavanje, a potom putem prijateljskih i rodbinskih veza. Ovo su zapravo i dva najdjelotvornija načina za pronalaženje posla, smatraju građani Crne Gore: na prvom mjestu postojanje veza. Kao najvažniji kriterijum za odabir kandidata, kako u privatnom, tako i u državnom sektoru ispostavlja se upravo postojanje veza. Oko trećina građana uviđa nespremnost poslodavaca da zaposle mlade ljude, a kao razlog tome najčešće se navodi nedostatak radnog iskustva, a zatim nepovjerenje u sposobnosti mladih, kao i manjak radnih mjesta. Skoro dvije trećine mladih tvrdi da bi radije radilo za sebe nego za poslodavca. Ipak, preduzetništvo se smatra rizičnom odlukom, na šta ukazuje i podatak da tek svaki peti građanin razmišlja o tome da sam ili sa drugima pokrene sopstveni posao. Ukoliko je u pitanju rad za poslodavca, velika većina građana Crne Gore preferira rad u državnom sektoru, na osnovu uvjerenja o sigurnosti posla. Tek nešto više od trećine građana Crne Gore (36%) smatra da su mladi u Crnoj Gori upoznati sa institucijama, organizacijama, programima i servisima koji im stoje na raspolaganju kada traže posao. U skladu sa tim je i upoznatost opšte populacije, s obzirom na to da skoro polovina (45%) nije bila u stanju da navede bilo koju organizaciju ili instituciju koja pruža podršku mladima kada traže posao. Najpoznatija institucija, koju je navelo 41% građana jeste Zavod za zapošljavanje Crne Gore. U saglasnosti sa nalazom o slaboj upoznatosti građana sa institucijama i organizacijama koje pružaju podršku mladima pri zapošljavanju je i podatak da skoro 40% onih koji su znali da navedu neku instituciju ili organizaciju nije u stanju da navede
46
neku od usluga ili programa ovih institucija, odnosno organizacija. Najčešće navođene usluge jesu kursevi, seminari i radionice (17%), zatim sezonsko zapošljavanje (15%), pomoć u pronalaženju posla (12%), kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija (10%). Da nadležne državne institucije ne pružaju podršku mladima pri zapošljavanju smatra skoro dvije trećine građana Crne Gore (63%). U prosjeku, mladi daju pozitivnije ocjene rada relevantnih državnih institucija: 2.3 spram 2.2 na nacionalnom nivou. Kao dominantni načini traženja posla od strane mladih navode se Zavod za zapošljavanje (74%), a potom prijateljske i rodbinske veze (64%). Ovo su upravo i dva načina za koja građani smatraju da imaju i najviše šanse da dovedu do pozitivnog ishoda, odnosno pronalaska posla. Ipak, na prvom mjestu se nalaze prijateljske i rodbinske veze, koje navodi skoro polovina građana (48%), a potom Zavod za zapošljavanje, koji je naveo svaki četvrti građanin (26%). Dok 13% stanovnika smatra da je najefikasniji način pronalaženja posla direktno obraćanje poslodavcu, sa ovim se slaže 17% mladih uzrasta 15 do 30 godina. Tek 8% mladih koji žive na sjeveru Crne Gore navodi da je direktan kontakt sa poslodavcem efikasan način za pronalaženje posla. Navedeni načini su i najčešći načini pronalaska posla onih koji su trenutno zaposleni: 28% njih navodi da je posao pronašlo putem direktnog obraćanja poslodavcu, 27% preko Zavoda za zapošljavanje, a 25% preko prijatelja i rođaka. Prijateljske i rodbinske veze kao način pronalaska posla znatno češće navode mladi (36%). Iako se različiti kriterijumi ocjenjuju kao uticajni i važni kada je u pitanju odabir kandidata za posao u privatnom sektoru, kao najvažniji kriterijum ispostavlja se postojanje veza, i njega navodi 43% građana Crne Gore (Grafikon 24). Potom slijede, sa daleko manje odgovora, obrazovanje kandidata za posao (16%), kao i preporuke (15%). Mladi sa sjevera zemlje češće navode veze kao ključan kriterijum odabira kandidata za posao u privatnom sektoru (51%; 38% u prosjeku). Situacija je ista i kada je u pitanju državni sektor: čak veći procenat građana (54%) navodi veze kao najvažniji kriterijum odabira kandidata za posao.
47
Grafikon 24. A koji je po vašem mišljenju, najvažniji kriterijum na osnovu kojeg poslodavci biraju kandidate za posao?
43%
Veza (lična poznanstva bez obzira na kvalitete i znanje osobe koja traži posao)
54% 16%
Obrazovanje kandidata
16% 15%
Preporuka (od strane nekoga koja ukazuje na kvalitete i znanje osobe koja traži posao)
Utisak koji kandidat ostavi na njih
Prethodno radno iskustvo kandidata
Ne zna-Odbija da odgovori
12% 9% 7% 9%
Privatni sektor Državni sektor
5% 8% 6%
Kada je riječ o spremnosti poslodavaca za zapošljavanje mladih ljudi, više od trećine stanovnika Crne Gore (39%) vjeruje da poslodavci ne pokazuju spremnost da zaposle mlade ljude. Dok više od petine njih (22%) ne zna da navede razlog tome, petina vidi nedostatak radnog iskustva kao razlog (20%), a potom slijede nepovjerenje u sposobnosti mladih (16%), kao i manjak radnih mjesta (13%). S druge strane, većina građana (83%) dijeli mišljenje da su mladi spremni da odgovore zahtjevima poslodavaca. Kao glavne prednosti zapošljavanja mladih navode se veća volja za rad, entuzijazam i energija koju su spremni da ulože (27%), zatim znanja koja mladi posjeduju i njihovo obrazovanje (20%), kao i njihova snaga i izdržljivost (15%). Nasuprot tome, ono što mladima najviše nedostaje, jeste nedostatak iskustva i prakse (37%). U cilju pronalaženja posla i zadržavanja istog, mladi bi trebalo da posjeduju različite osobine, saglasna je većina građana Crne Gore: kako završeno formalno obrazovanje, dodatna znanja i vještine poput poznavanja stranih jezika i rada na računaru, tako i, neizbježne, lične kontakte, veze i preporuke. Pripadnost političkoj partiji navodi nešto manji procenat stanovnika. Skoro
48
80% građana navodi da je važno da mladi imaju zdrav životni stil kako bi pronašli i zadržali posao. Najveća prepreka sa kojom se suočavaju mladi ljudi pri “ulasku u svijet rada” jeste nepostojanje adekvatnih radnih mjesta (65%) (Grafikon 25). Nezanemarljiv broj građana navodi i nedostatak iskustva (33%), nespremnost poslodavaca da zaposle mlade ljude (20%), kao i nedovoljno znanja i kvalifikacija koje posjeduju mladi (16%). Grafikon 25. Šta biste rekli, sa kojim preprekama se suočavaju mladi u Crnoj Gori pri napuštanju obrazovnog sistema i ulasku u “svijet rada“?
65%
Nepostojanje odgovarajućih radnih mjesta
68%
33%
Nedostatak iskustva
32%
Nespremnost poslodavaca da zaposle mlade osobe
20%
Loši uslovi za pokretanje sopstvenog biznisa/posla
20%
21%
15-30
21%
16%
Nedostatak znanja/kvalifikacija
Ne zna
Total
19%
3% 3%
Više radnih mjesta je najčešće navođen vid pružanja pomoći mladima u Crnoj Gori da se uključe na tržište rada (32%). Međutim, petina građana (20%) nije u stanju da navede šta bi pomoglo mladima u Crnoj Gori da pronađu posao. Mladi koji žive na sjeveru Crne Gore češće percipiraju da bi bolja situacija u zemlji pomogla mladima da se uključe na tržište rada (22% naspram 10% na nivou prosjeka za mlade). Velika većina stanovništva (preko 85% njih) smatra da bi implementacija različitih procesa pomogla ljudima koji traže posao: kako više dobrih poslova, specifične edukacije u vezi sa nekim poslom, obuke za opšte i životne vještine, tako i mogućnost stažiranja i pripravništva, pomoć države pri rješavanju stambenog pitanja i povoljni krediti za posao.
49
Kada su u pitanju šanse za pronalaženje posla, više od 60% građana saglasno je da je vjerovatnije da posao dobije muškarac ukoliko za isti konkurišu muškarac i žena sa istim kvalifikacijama. Iako se ocjenjuje da je muškarcu uvijek lakše da pronađe posao od žene (ukoliko pretpostavimo da su muškarac i žena približno istog uzrasta i sa istim kvalifikacijama), korist u prilog muškarcu je najveća kada je riječ o mladom bračnom paru koji ima malu djecu (Grafikon 26). Skoro 90% građana Crne Gore smatra da bi u ovoj situaciji posao lakše pronašao muškarac. Nešto više od dvije trećine građana (72%) tvrdi ovo kada je u pitanju sredovječni bračni par koji ima odraslu djecu, a 65% njih ukoliko je riječ o mladom bračnom paru bez djece. Grafikon 26. Po vašem mišljenju, ukoliko za isti posao konkurišu muškarac i žena sa istim kvalifikacijama, da li je verovatnije da posao dobije muškarac ili žena?
O diskriminaciji pri zapošljavanju izvještava svaki peti građanin koji trenutno traži posao (21%), dok, da se sa diskriminacijom tokom rada suočilo, tvrdi 8% građana Crne Gore. Dok petina građana (20%) nije u stanju da navede na osnovu čega je doživjela diskriminaciju pri traženju posla, skoro trećina njih (29%) navodi korupciju, veze i nepotizam, skoro četvrtina (23%) političku pripadnost, a svaki deseti građanin, odnosno građanka (10%) trudnoću, djecu i podizanje porodice. Kada je u pitanju diskriminicija na radu, više od petine stanovnika (23%) navodi da je bilo diskriminisano na radnom mjestu usljed političkog opredjeljenja. Kada je riječ o preferenciji poslova, čak svaki drugi građanin Crne Gore (49%) navodi da bi se najradije zaposlio u državnom sektoru, dok 41% njih ne iskazuje preferencije sektora u kojem
50
bi voljeli da pronađu posao (Grafikon 27). Sigurnost posla i primanja čini državni sektor privlačnim, i taj faktor navodi više od polovine građana (55%). S druge strane, najveća prednost rada u privatnom sektoru jesu bolje i redovne plate, i taj razlog navodi skoro polovina građana (47%). Grafikon 27. Iz kog razloga biste najradije voljeli da pronađete posao u ovom sektoru? 55%
Sigurnost ( siguran posao, primanja)
8%
11%
Bolje plate/ redovne plate
47%
10%
Uplaćivanje staža, osiguranja Povoljnosti ( plaćen odmor, slobodni dani, kredit...) Bolji posao Lakši posao Zaštićenija prava radnika Bolji uslovi rada/ odnosi/ manje pritisaka Imam dobra iskustva/ zadovoljstvo poslom Drugo Ne zna
10% 5%
Državni sektor
5%
Privatni sektor
4% 5% 3% 3%
3% 2% 21%
6% 6%
Približno dvije trećine građana Crne Gore (61%) stava je da bi radije voljeli da rade za sebe, dok je skoro trećini njih (29%) svejedno da li će raditi za sebe ili za nekog drugog. Mlađi češće iskazuju preferencije rada za sebe (73%). Kada su u pitanju stavovi prema preduzetništvu, većina stanovnika Crne Gore (78%) smatra da je pokretanje posla u Crnoj Gori rizična odluka, ali isto toliko njih (74%) dijeli mišljenje da bavljenje preduzetništvom donosi društveni ugled. Znanje, odnosno stručnost i obrazovanje (31%), kao i novac (29%) osnovni su preduslovi za započinjanje sopstvenog posla, prema mišljenju građana. Mladi sa sjevera zemlje rjeđe navode da smatraju rizičnim započinjanje sopstvenog posla (12% naspram 25% u prosjeku), a takođe, u prosjeku, češće ističu da preduzetnici u Crnoj Gori uživaju društveni ugled (18% naspram 14% na nivou prosjeka za mlade). Oko polovina njih (43%) smatra i da posjeduje osobine neophodne za bavljenje preduzetništvom. Ipak, tek svaki peti građanin (20%) razmišlja o tome da sam ili sa drugima
51
pokrene sopstveni posao, dok 7% građana već radi na tome. Mladi češće navode (29%) da razmišljaju o započinjanju sopstvenog posla. Kao glavni razlozi zbog kojih se građani ne odlučuju na pokretanje sopstvenog biznisa navode se neadekvatne godine, odnosno da su prestari ili premladi za to (28%), kao i nedostatak finansijskih sredstava (20%).
52
Ipsos Strategic Puls Rimski trg 50, PC Kruševac Podgorica, Crna Gora Tel. centrala: +382 20 411 610 Fax: +382 20 411 610 www.ipsos.com
Ipsos Strategic Marketing Gavrila Principa 8 Beograd, Srbija Tel. centrala: +381 11 328 40 75 Fax: +381 11 2626430 www.ipsos.rs www.ipsos.com
Follow us:
:https://www.facebook.com/pages/IpsosAdria/123350914391435 :https://twitter.com/IpsosSerbia : https://plus.google.com/113640245561922118513/posts : http://www.youtube.com/user/IpsosSerbia/ : http://www.slideshare.net/IpsosStrategicMarketing
: skype.ipsos
53