SISTEM RANOG UPOZORAVANJA 2009 by UNDP in BiH

Sistem ranog upozoravanja 2009

UNDP je globalna mreža za razvoj Ujedinjenih nacija, koja zagovara promjene i povezivanje zemalja kroz znanje, iskustvo i resurse u cilju pomaganja ljudima da izgrade bolji život. UNDP postoji u 166 zemalja, radi s njima na njihovim vlastitim odgovorima na globalne i nacionalne razvojne izazove. Razvijajući vlastite lokalne kapacitete, ove se zemlje oslanjaju na ljude iz UNDP-a i na široku mrežu njegovih partnera.

Copyright © 2010 Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, Maršala Tita 48, 71000 Sarajevo. Supervizor: Armin SIRČO Menadžerica projekta i urednica: Nicola NIXON Saradnica na projektu: Mersiha ĆURČIĆ Recenzenti: Yuri AFANASIEV, rezidentni koordinator UN-a, Peter van RUYSSEVELDT, zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a; Armin SIRČO, pomoćnik rezidentnog predstavnika, Amna BERBIĆ, koordinatorica klastera sigurnosti ljudi i pravde, Asja ČENGIĆ, analitičarka za komunikacije; Klelija BALTA, v.d. koordinatorica klastera demokratske uprave/savjetnica za ravnopravnost spolova; Lucia DESIGIS, analitičarka programa; Marta NOVOVIĆMLINARIĆ, službenica za komunikacije Vođa autorskog tima: Adnan EFENDIĆ Autori: Dina DURAKOVIĆ; Adnan EFENDIĆ; Aleksandar DRAGANIĆ; Eldar SARAJLIĆ; Edin ŠABANOVIĆ i Igor PALANDŽIĆ Prevod na engleski jezik: Desmond MAURER Dizajn korica: Vedran MUJAGIĆ Tehničko uređenje i obrada: Erhan KULENOVIĆ ISSN: 1986 - 5678

Stajališta iznesena u ovom dokumentu su stajališta autora i ne odražavaju nužno mišljenje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

Sistem ranog upozoravanja 2009

Predgovor Po završetku 2009. godine, kao i devete godine istraživanja u okviru projekta „Sistem ranog upozoravanja (SRU)” čiji je glavni fokus usmjeren na praćenje javnog mnijenja u oblastima politike, ekonomije, društvene sigurnosti, međuetničkih odnosa i javne sigurnosti, UNDP se suočava s činjenicom da se stanje proteklih godina praktično nije mijenjalo nabolje. Lista prioritetnih pitanja i problema ostaje nepromijenjena i obuhvata: - nedostatak napretka u procesu evropskih integracija kao i spor napredak u provođenju odgovarajućih reformi; - kontinuirani neuspjeh u revidiranju postdejtonskog institucionalnog uređenja na način koji bi bio prihvatljiv za tri konstitutivna naroda, a koji bi istovremeno garantovao političku i institucionalnu stabilnost kroz eﬁkasnu vlast; - nedostatak kvalitetnih ekonomskih politika kojim bi se osnažio ekonomski rast i razvoj. U predgovorima godišnjih izvještaja za 2007. i 2008. istaknuli smo stepen u kojem su politička situacija i institucionalni pomaci proteklih godina bili podstaknuti ostvarenim ekonomskim napretkom. Međutim, istovremeno smo upozorili da se ne može očekivati da će tako zadugo i ostati. Stanje je sada očito drugačije, posebno ako se imaju u vidu efekti globalne ﬁnansijske krize iz 2009. godine. Tokom protekle godine, u sve većoj mjeri postaje očigledna strukturna nemoć bosanskohercegovačkog političkog sistema da se nosi s ekonomskom krizom. U 2010. godinu ušli smo ostavljajući iza sebe godinu koju su obilježili i propali ili nedovršeni politički pregovori kao i očiti nedostatak napretka na putu ka Evropskoj uniji. Imajući u vidu činjenicu da se približavaju oktobarski izbori, malo je vjerovatno da će u ovim oblastima doći do bilo kakvog značajnijeg napretka.

Yuri Afanasiev Rezidentni koordinator UN-a u Bosni i Hercegovini

Sistem ranog upozoravanja 2009

Izvršni sažetak Protekla, 2009. godina bit će zapamćena kao godina koju su obilježili brojni problemi u različitim sferama ljudskog života. Ovi problemi Bosnu i Hercegovinu (BiH) nisu pogađali samo na lokalnom nivou koji direktno prate izvještaji „Sistema ranog upozoravanja”, nego u značajnoj mjeri i u regionalnom i globalnom kontekstu. Izvještaj koji je pred nama eksplicitno potvrđuje da je Bosna i Hercegovina prošla kroz fazu recesije u svom ekonomskom razvoju, suočila se s nizom političkih i institucionalnih barijera koji su joj otežali brži napredak prema Evropskoj uniji i NATO savezu, i zabilježila čitav niz događanja koji su se ticali problema vezanih za socijalno nezadovoljstvo, socijalnu isključenost, nacionalno-političku netrpeljivost, kao i opšte pogoršanje stanja u vezi s ličnom i javnom sigurnošću. Imajući u vidu ovakva generalna dešavanja u BiH tokom 2009. godine, ne iznenađuje onda da je ukupan indeks stabilnosti u BiH (Graﬁkon 1) zabilježio pad, i da je taj trend prisutan kroz tri posljednja istraživanja.

Graﬁkon 1. Indeks stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu1 Indeks stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 110

/ŶĚĞŬƐ ƐƚĂďŝůŶŽƐƟ ǌĂ ŽƐŶƵ ŝ ,ĞƌĐĞŐŽǀŝŶƵ

100

Maj Aug Jan Apr Jun Aug Dec Mar Apr Jun Aug Okt Jan Jul Sep Nov Feb Jun Sep Nov Feb Jun Sep Nov Apr Jun Sep Nov Apr Sep Nov Mar Jun Okt Nov Nov 00 00 01 01 01 01 01 02 02 02 02 02 03 03 03 03 04 04 04 04 05 05 05 05 06 06 06 06 07 07 07 08 08 08 08 09

96.72 103.39 104.92 100 101.56 95.38101.61 100 100 101.59 100 98.44 100 98.41 100 101.61 96.83 101.64 101.61 96.83 98.36 96.67 103.45 101.67 98.36 101.67101.64 98.39 96.72 96.61 103.51 100 101.69 100 98.33 Lančani indeks Kompozitni indeks 61 59 61 64 64 65 62 63 63 63 64 64 63 63 62 62 63 61 62 63 61 60 58 60 61 60 61 62 61 59 57 59 59 60 60 59

Obje komponente opšteg indeksa stabilnosti u istraživanju iz novembra 2009. godine bilježe pad, a to je slučaj sa svim ostalim podindeksima koje smo pratili u izvještaju, uključujući ekonomsku, međunacionalnu, socijalnu i političku stabilnost. Drugim riječima, niti u jednoj od oblasti koje analiziramo u ovome izvještaju u 2009. godini nije zabilježen napredak, što je samo po sebi zabrinjavajuće. Mnogo je razloga za ovakvo stanje koji se mogu navesti za svaku od pojedinih oblasti posmatranja, ali su brojni endogeni uzroci koji se upliću u više oblasti istovremeno. Jedan od osnovnih ciljeva ovog izvještaja jeste da identifikuje „sistemske” probleme u BiH i „rano upozori” zainteresovane strane u svakoj od oblasti koje su predmetom ove analize. Shodno tome, u nastavku se daje kratak sažetak ključnih nalaza iz različitih područja, dok se više detalja daje u pojedinačnim poglavljima.

1 Izvor:

Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. godine 4

Sistem ranog upozoravanja 2009 U prvom se dijelu razmatra političko okruženje u BiH. Na osnovu rezultata istraživanja javnog mnijenja provedenog u novembru zaključeno je da je u BiH, na političkoj sceni ili pak u odvijanju političkog procesa, zabilježeno jako malo pozitivnih pomaka (I. POLITIČKA STABILNOST). Čak naprotiv, politička se kriza dodatno produbila. Kao posljedicu ovakvih dešavanja imamo da BiH sve više zaostaje za svim drugim zemljama regiona, što potvrđuje i činjenica da BiH znatno zaostaje za ostalim državama bivše Jugoslavije kad su u pitanju evroatlanske integracije. Politička kriza je uzrokovana primarno nepostojanjem minimuma političkog konsenzusa u vezi s budućnošću države, s tim da ne treba zanemariti niti možda smanjen interes međunarodne zajednice da se značajnije uključi u političke procese BiH. Nažalost, u državnoj tvorevini koja je koncipirana na način na koji je to BiH, pitanje odgovornosti za trenutno stanje postaje vrlo kompleksan problem s više različitih dimenzija. Pored niza političkih problema, percepcija (ne)povjerenja u institucije vlasti u 2009. godini dostigla je dramatične razmjere (II. POVJERENJE U RAD INSTITUCIJA). Ona bi mogla biti posljedica već opisane situacije na političkoj sceni, ali i potpunog odsustva ili pak slabosti institucionalnih mehanizama pomoću kojih bi se otklonili ili bar ublažili negativni uticaji određenih političkih djelovanja. Rezultati istraživanja sugerišu i razlike u stavovima ispitanika različitih nacionalnosti i ocjene rada državnih i međunarodnih institucija. Nažalost, čini se da su te razlike sve veće i uglavnom prate stavove relevantnih političkih elita. Tako značajne razlike u stavovima indikator su duboke političke, institucionalne, ali i društvene krize u kojoj primarno opredjeljenje ostaje, čini se, ono nacionalno. Kada je u pitanju ekonomsko okruženje u BiH, prvo što vrijedi kazati jeste da globalna finansijska i ekonomska kriza nije zaobišla niti ekonomiju BiH u protekloj godini (III. EKONOMSKA SITUACIJA U BiH). Tako, tokom jedanaest mjeseci 2009. godine industrijska proizvodnja bilježi pad od 12% u FBiH, ali i možda neočekivani rast od 18% u RS2. Međutim, izuzetno visoka vrijednost ovog indeksa u sektoru proizvodnje nafte nastale pokretanjem proizvodnje u rafineriji Bosanski Brod značajnim dijelom objašnjava razloge ovog disproporcionalnog rezultata u RS u odnosu na FBiH. I dok su se trendovi u kretanju indeksa industrijske proizvodnje među entitetima razlikovali, nezaposlenost je u oba bosanskohercegovačka entiteta bila u porastu. Broj se u odnosu na stanje iz 2008. godine povećao za oko 23.000 osoba (oko 5%)3. Interesantno je da je tokom deset mjeseci 2009. godine viši relativni porast nezaposlenosti zabilježen u Republici Srpskoj (6,3%) nego u Federaciji BiH (2,7%)4. Maloprodajne cijene u BiH bilježe blagi pad i to je slučaj u oba entiteta u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, što je jedan od signala recesije5. Pored toga, u monetarnoj oblasti Centralna banka BiH izvijestila je o smanjenju ukupnih deviznih rezervi kako tokom 2008. godine, tako i u prvih šest mjeseci 2009. godine. Međutim, drugom polovinom 2009. godine uočavamo blago povećanje nivoa deviznih rezervi, što je pozitivan znak.

Federalni zavod za statistiku, „Mjesečni statistički pregled broj 12”, godina XIII, decembar 2009; Republički zavod za statistiku RS, Mjesečno saopštenje „Indeksi industrijske proizvodnje”, broj 219/09, decembar 2009. Agencija za statistiku, Saopštenje „Registrirana nezaposlenost u oktobru 2009”, broj 10, godina III; Federalni zavod za statistiku, „Mjesečni statistički pregled broj 12”, godina XIII, decembar 2009; Republički zavod za statistiku RS, www.zzrs.org, decembar 2009 Agencija za statistiku, Saopštenje „Registrirana nezaposlenost u oktobru 2009”, broj 10, godina III; Federalni zavod za statistiku, „Mjesečni statistički pregled broj 12”, godina XIII, decembar 2009; Republički zavod za statistiku RS, www.zzrs.org, decembar 2009. Podaci za BiH: Agencija za statistiku BiH, Saopštenje „Indeks potrošačkih cijena u BiH u oktobru 2009”, godina III, broj 11

Sistem ranog upozoravanja 2009 Što se pak mišljenja javnosti o ekonomskoj situaciji u prethodnoj godini tiče, u novembarskom istraživanju bilježimo do sada najviši procenat ispitanika koji su ocijenili da je došlo do pogoršanja ekonomske situacije. Naime, skoro 50% ispitanika mišljenja je da se ekonomska situacija pogoršala, što vjerovatno precizno odslikava realno stanje i kretanja prikazanih u zvaničnim indikatorima. Premda ispitivanje javnog mnijenja sugeriše da stanovništvo BiH ima veoma loše mišljenje o trenutnoj ekonomskoj situaciji, istraživanje u poslovnom sektoru koje je provedeno istovremeno nam daje prilično drugačiji odgovor na ovu situaciju (IV. POSLOVNO OKRUŽENJE U BiH). Naime, u posljednjem novembarskom istraživanju bilježimo značajan pozitivan zaokret u ocjeni ekonomske situacije u odnosu na proteklu godinu. Iako odgovori koje smo dobili sugerišu da je ekonomsko stanje u BiH bolje, ovo se tumači kao ocjena poslovnog sektora da je stanje u odnosu na 2008. godinu bolje, ali nikako kao veliki napredak u privredi. Dakle, ako smo prije tačno godinu dana zabilježili najviše pogoršanje u ocjeni ekonomske situacije posljednjih godina, onda ovaj zaokret predstavlja signal određenog pomaka naprijed koji je poslovni sektor uočio. Jednostavnije rečeno, a kako to pokazuju i određeni zvanični indikatori (npr. stanje sa deviznim rezervama CBBiH), moguće je da je vrijeme najgore recesije u BiH prošlo. Uprkos činjenici da je većina preduzeća ekonomsko stanje ocijenila boljim6, u anketi smo primijetili nagli porast zaduženosti kompanija. Pretpostavljamo da su tokom recesije, koja je zahvatila bh. ekonomiju u 2008. i 2009. godini, brojna preduzeća odlučila povećati svoju zaduženost kako bi prevazišla stagnaciju. Imajući u vidu ovakva dešavanja, ne čudi da je nešto viši procenat poslovnih ljudi izjavio da su u odnosu na prethodne godine ostvarili gubitak. U dijelu koji analizira prihode i sistem socijalne zaštite u BiH prezentiraju se podaci koji i dalje ukazuju na jako lošu socio-ekonomsku situaciju prosječnog bh. domaćinstva (V. PRIHODI I SISTEM SOCIJALNE ZAŠTITE). Premda podaci zvanične statistike ne ukazuju na pad životnog standarda i kupovne moći, u rezultatima koje smo dobili istraživanjem vidljiva je smanjena potrošnja u okviru kućnih budžeta. Udio izdataka na hranu u okviru kućnih budžeta se povećava, što ne ostavlja dovoljno prostora za zadovoljavanje ostalih potreba. Broj domaćinstava s prihodima ispod 500 KM mjesečno u BiH se povećao7. Razlozi za ovakve trendove mogli bi se pronaći u posljedicama ekonomske krize - gubitak zaposlenja koji je možda doveo i do smanjenja prihoda pojedinih članova domaćinstva uz smanjenje plata u pojedinim djelatnostima, te smanjenje penzija i naknada za pojedine kategorije stanovništva. Ekonomska kriza je, pored uticaja na kvalitet života i standard stanovništva, ostavila traga i na očekivanjima. Broj osoba koje očekuju smanjenje prihoda u njihovim domaćinstvima u narednih šest mjeseci se povećao, dok je broj zaposlenih koji očekuju gubitak zaposlenja u naredna tri mjeseca8 na nivou od 15%. Aktuelna situacija i neizvjesna budućnost povećali su broj ispitanika koji podržavaju održavanje javnih protesta, štrajkova i demonstracija. Situacija je posebno zabrinjavajuća na području FBiH, gdje je skoro dvije trećine ispitanika izjavilo da bi bilo spremno na ovakve akcije. Na nivou politika čini se kako socijalna uključenost još uvijek nije na visokom mjestu na dnevnom redu brojnih predstavnika vlasti i pored činjenice da se više od polovine građana BiH smatra socijalno isključenim po nekom od osnova (VI. SOCIJALNA UKLJUČENOST). Ove navode potvrđuje činjenica da se na dokumentu Strategija socijalnog uključivanja Bosne i Hercegovine radi već dvije godine. Mogu se istaknuti i ograničenja u implementaciji već usvojenih dokumenata, kao što su Strategija BiH za uključenje Roma ili Politika u oblasti invalidnosti BiH.

7 8

Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDP-a „Sistem ranog upozoravanja u BiH”, PRISM Research, ‘Business to Business – top 150’, novembar 2009. Istraživanje javnog mnijenja koje je proveo PRISM Research, novembar 2009. godine. Istraživanje javnog mnijenja koje je proveo PRISM Research, novembar 2009. godine. Vidjeti 4. poglavlje, Graﬁkon 2, ‘Broj osoba koje očekuju da će im se prihodi smanjiti.’ 6

Sistem ranog upozoravanja 2009 Ispitivanje javnog mnijenja provedeno u novembru 2009. godine nije ukazalo na značajnije promjene u vezi s percepcijom socijalne isključenosti, mada ekonomska kriza povećava broj osoba koje se zbog nezaposlenosti polako pretvaraju u socijalno isključene osobe. Postojeći sistem zaštite od nezaposlenosti omogućava novčane naknade za svega 2% nezaposlenih osoba, dok se osnovna uloga zavoda za zapošljavanje svodi na osiguravanje prava na zdravstvenu zaštitu. Generalno posmatrano, ekonomska situacija je gora u seoskim u odnosu na gradska područja usljed niskih i neredovnih prihoda, neriješenih radnih statusa osoba koje se bave poljoprivredom i postojećih politika penziono-invalidskog osiguranja. Slična je situacija i kada se uzorak posmatra iz rodne perspektive, gdje se viši nivo novčanih primanja u korist muškaraca te druge razlike mogu pronaći u domeni uživanja zakonski garantovanih prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Sistemske politike koje ne osiguravaju dovoljno podrške za pristojan život su vjerovatno faktor koji doprinosi želji skoro 2/3 stanovnika u dobi od 18 do 35 godina da napuste zemlju. Na osnovu rezultata istraživanja, čini se da percipirana nejednakost bazirana na pripadnosti nekoj od etničkih manjina u određenim područjima BiH određenim grupama „dijelom” onemogućava jednako učešće u zvaničnim institucijama i drugim oblastima javnog života. Pokazatelji iz posljednjeg izvještajnog perioda sugerišu da su i međuetnički odnosi u BiH blago pogoršani (VII. ETNIČKI ODNOSI I STABILNOST). Indeks stabilnosti međuetničkih odnosa pao je u odnosu na prošli izvještajni period. Pogoršana politička situacija u BiH i permanentni neuspjeh političkih pregovora etničkih lidera, primarno o ustavnim promjenama, u najvećoj mjeri se mogu percipirati odgovornima za ovaj pad. U novembarskom istraživanju imamo i pad podrške povratku izbjeglica, porast strahovanja da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a izbio novi rat, povećanje etničke distance (posebno između ispitanika Hrvata i ispitanika Bošnjaka). S druge je strane došlo do blagog povećanja spremnosti za preseljenjem u grad druge etničke većine zbog bolje poslovne ponude. Ovo je posebno izraženo kod mlađih generacija, najvjerovatnije zbog gorućeg problema nezaposlenosti među mladima. Kad je u pitanju podrška nacionalnim političkim platformama, čini se, prema istraživanju, da građani ne smatraju da su etnonacionalne stranke, a ovakav je trend vidljiv već neko vrijeme, odgovor na njihove političke probleme. Posebno se ispitanici Bošnjaci čine razočarani svojim etnopolitičkim predstavnicima. Podrška dominantnim etničkim partijama sprske i hrvatske provenijencije je nešto izraženija, što se može vidjeti iz kontinuirane podrške ispitanika Hrvata HDZu i podrške ispitanika Srba SNSD-u9. Prema rezultatima istraživanja, najveći broj građana se i dalje čini apolitičnima, barem u smislu podrške političkim strankama. Veoma veliki broj ne želi glasati ili nije siguran kojoj bi od postojećih stranaka dao svoj glas. Kao rezultat loših političkih odnosa u BiH, i stepen identifikacije građana s njihovim etničkim zajednicama i državom je u određenom padu. Ovo se najviše odnosi na ispitanike Bošnjake, kod kojih je nivo osjećaja ponosa etničkom pripadnošću i državnošću u posljednjem izvještajnom periodu pao značajnije nego u slučaju onih ispitanika koji se identifikuju kao Srbi ili Hrvati. Konačno, osjećaj zabrinutosti za javnu i ličnu sigurnosti u BiH jača, što je vidljivo iz negativnog kretanja indeksa sigurnosne stabilnosti (VIII. JAVNA I LIČNA SIGURNOST). Uzroci ovog blagog pada mogu se naslutiti - zabilježeni porast provala u privatne objekte građana, ali i broj težih kriminalnih djela (poput ubistava) u oba bosanskohercegovačka entiteta. Čini se da su građani i dalje pod dojmom prošlogodišnje debate o javnoj sigurnosti i brojnih nesretnih događaja u koje su bili umiješani i maloljetnici. Osim opšteg osjećaja nezadovoljavajuće javne sigurnosti, koja se odražava i u rezultatima istraživanja, na percepciju javne sigurnosti u velikoj mjeri su mogli uticati i efekti globalne finansijske krize. Ovo se vjerovatno može povezati i s mogućnošću socijalnih nemira i nezadovoljstvom određenih kategorija stanovništva ekonomskom politikom vlada entiteta i države.

Istraživanje javnog mnijenja koje je proveo PRISM Research, novembar 2009. godine. 7

Sistem ranog upozoravanja 2009 Podaci u tom smislu ukazuju da su socijalni i finansijski uzroci javnog nezadovoljstva koje bi moglo producirati javne nemire, barem u određenoj mjeri, značajniji od političkih, odnosno etničkih faktora, za koje se inače smatra da dominiraju bosanskohercegovačkim društvom. Procenat građana koji bi na proteste izašli u povodu zaštite nacionalnih prava je dosta manji od onih koji bi to učinili zbog gubitka zaposlenja. Na taj način podaci iz posljednjeg izvještajnog perioda ukazuju na primat socijalnog statusa pojedinca nad etničkim/nacionalnim pravima u BiH. Također su zanimljivi podaci koji su ukazali da je dobna kategorija ispitanika najspremnijih na proteste ona od 36 do 50 godina starosti, iako bi opšte očekivanje bilo da bi mlađe generacije bile spremnije na takav vid javnog iskazivanja nezadovoljstva. Premda je u FBiH zabilježen veći stepen kriminalnih aktivnosti u gotovo svim kategorijama, nivo nezadovoljstva policijskom intervencijom opada. U RS je pak, suprotno tome, došlo do značajnog zaokreta građanskog nezadovoljstva intervencijom organa reda u vanrednim okolnostima. Također, više od polovine ispitanika smatra da je korupcija prisutna u policiji, što u velikoj mjeri utiče i na ukupnu percepciju uloge policije u društvu. Ipak, reflektujući donekle i politički kontekst u kojem policijski organi djeluju, odobravanje uloge policije u RS je veće nego u FBiH, bez obzira na visok stepen nezadovoljstva intervencijom policije u ovom entitetu te stepen percepcije njene korumpiranosti. Osim policije, opada i zadovoljstvo građana radom sudova. Slijedom ključnih nalaza moguće je zamisliti da na zadovoljstvo životom kod ispitanika uticaja mogu imati brojni socijalni, ekonomski, politički i drugi problemi o kojima smo diskutovali u izvještaju. U posljednje smo istraživanje uključili pitanje koje nam daje mišljenje ispitanika o njihovom zadovoljstvu u životu; to je pitanje koje je preslikano iz Evropskog istraživanja o kvaliteti života (European Quality of Life Survey (EQLS)). Prema rezultatima EQLS, građani EU su generalno zadovoljni i sretni svojim životom10 te prema ovom izvještaju zadovoljstvo životom u prosjeku iznosi 7 na skali od mogućih 10. Međutim, situacija u BiH je prilično drugačija; prema rezultatima iste skale prosječno zadovoljstvo životom iznosi svega 5,6 od mogućih 10. Ako se ovi rezultati uporede s EQLS istraživanjem, dobijamo da se BiH nalazi na samom dnu liste zemalja članica EU i kandidata za članstvo u EU. Prema EQLS istraživanju, najmanje indekse bilježe Bugarska (5,0), Makedonija (5,3) i Mađarska (5,6), dok je najviši stepen zadovoljstva životom prema ovoj skali evidentirano u Danskoj na nivou od 8,5. Ipak, na kraju se ne može reći da je situacija u BiH značajno gora nego u drugim zemljama u jugoistočnoj Evropi, a posebno nakon što uzmemo u obzir da je zadovoljstvo životom u BiH „identično” kao u Mađarskoj, i čak nešto „bolje” nego u Bugarskoj i Makedoniji. Sve u svemu, mnogi problemi o kojima smo diskutovali kroz ovaj izvještaj vrlo vjerovatno negativno utiču na opšte zadovoljstvo životom građana BiH.

Evropska fondacija za poboljšanje životnih i radnih uslova (2006), Drugo evropsko istraživanje o kvaliteti života – inicijalni nalazi, str. 2. 8

Sadržaj Predgovor..................................................................................................................................................................................... 3 Izvršni sažetak ........................................................................................................................................................................... 4 Sadržaj .......................................................................................................................................................................................... 9 Ključni indikatori za BiH ......................................................................................................................................................... 11 I.

Politička stabilnost ................................................................................................................................................................ 14 1.

Indeks političke stabilnosti ....................................................................................................................................... 15

Događaji koji su obilježili izvještajni period ....................................................................................................... 16

3. Dramatično visok nivo pesimizma građana ....................................................................................................... 18 4. Visok stepen podrške procesu evropskih integracija .................................................................................. 20 5. Natpolovična većina građana ne bi glasala za neku od aktuelnih političkih stranaka ........................ 21 6. Zaključak ...................................................................................................................................................................... 23 II

Povjerenje u rad institucija ............................................................................................................................................ 24 1. Događaji koji su obilježili izvještajni period ................................................................................................... 25 2. Bitne razlike u povjerenju u rad institucija kod ispitanika različitih nacionalnosti ............................... 27 3. Rast podrške Uredu visokog predstavnika ..................................................................................................... 29 4. Zaključak ...................................................................................................................................................................... 31

III. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini ................................................................................................................. 32 1. Pad indeksa ekonomske stabilnosti ...................................................................................................................... 33 2. Industrijska proizvodnja bilježi različite rezultate u entitetima ................................................................... 34 3. Povećana nezaposlenost i dalje ostaje veliki makroekonomski problem................................................ 36 4. Blago smanjenje maloprodajnih cijena, ali i deviznih rezervi CBBiH ..................................................... 37 5. Blago poboljšanje vanjskotrgovinskog salda ................................................................................................. 40 6. Mišljenje javnosti o ekonomskoj situaciji dodatno pogoršano .................................................................. 42 7. Zaključak ...................................................................................................................................................................... 44 IV. Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini ................................................................................................................... 45 1. Ekonomska situacija u 2009. godini bolja nego u prethodnoj godini ...................................................... 46 2. Porasla zaduženost bosanskohercegovačkih preduzeća ............................................................................... 48 3. Institucionalni problemi otežavaju razvoj poslovnog sektora ..................................................................... 50 4. Visoki direktni i indirektni troškovi koji proizlaze iz djelovanja domaćih institucija ............................ 52 5. Zaključak ....................................................................................................................................................................... 56 V. Prihodi i sistem socijalne zaštite ...................................................................................................................................... 57 1. Indeks socijalne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu .................................................................................... 58 2. Broj domaćinstava s niskim prihodima u porastu ........................................................................................... 61 3. Kriza utiče na očekivanja stanovništva ................................................................................................................. 63 9

Sadržaj 4. Kupovna moć i životni standard u blagom padu .......................................................................................... 67 5. Socijalni minimum i socijalna zaštita zahtijevaju više pažnje .................................................................... 71 6. Zaključak ...................................................................................................................................................................... 73 VI. Socijalna uključenost ........................................................................................................................................................... 74 1. Socijalna uključenost – da li je prioritet na dnevnom redu predstavnika vlasti?................................... 75 2. Prema posljednjim podacima, socijalno je isključena najmanje polovina stanovništva..................... 77 3. Socijalna uključenost i etnička podijeljenost ..................................................................................................... 81 4. Konsocijativna demokratija – uzrok ili posljedica socijalnog isključenja ................................................ 84 5. Zaključak ..................................................................................................................................................................... 87 VII. Etnički odnosi i stabilnost .............................................................................................................................................. 88 1. Indeks međuetničke stabilnosti i politički kontekst u Bosni i Hercegovini .......................................... 89 2. Etničke podjele i diskriminacija u porastu ........................................................................................................ 91 3. Pad podrške povratku izbjeglica ......................................................................................................................... 93 4. Socijalna distanca: partijska politika i etnički efekat .................................................................................... 95 5. Etnički ponos i država BiH ...................................................................................................................................... 99 6. Zaključak ...................................................................................................................................................................... 101 VIII.Javna i lična sigurnost ..................................................................................................................................................... 102 1. Indeks sigurnosne stabilnosti: blag, ali kontinuiran pad ............................................................................... 103 2. Kolektivna sigurnost: šta nakon EUFOR-a?........................................................................................................... 105 3. Globalna ekonomska kriza i mogućnosti socijalnih nemira ...................................................................... 107 4. Lična sigurnost i krivična djela............................................................................................................................. 109 5. Povjerenje u policiju, sudstvo i percepcija korupcije .................................................................................. 112 6. Zaključak ..................................................................................................................................................................... 114 Poseban osvrt na zaštitu okoliša .....................................................................................................................................

115

Ključni indikatori za BiH Broj osoba koje očekuju smanjenje prihoda u domaćinstvu (u %)

Broj domaćinstava sa niskim prihodima (u %)

25,0

100,0 90,0

86,3

80,0 70,0 60,0

71,4

66,5

11,53

10,0

47,0

50,0

18,77 13,62

14,24 .

15,0

59,4

21,63

20,40

20,0

37,6 38,6

38,1

40,0

10,80

10,53 Grad

5,00

28,1

30,0 20,0

Selo

FBiH RS Brčko District

10,0 0,0

Sept 08

Nov 08

0,00 Nov 07

Jun 08

Nov 08

Nov 09

Broj osoba koje misle da bi u naredna 3 mjeseca mogli ostati bez posla (u %)

Da li ste za to da se ovlasti Visokog predstavnika u BiH smanje, povećaju ili ostanu iste 100,0 90,0

17,09

FBiH

80,0 70,0 60,0

15,41

74% 61%

50,0 40,0

Nov 09 Nov 08

22,28

0,00

10,00

20,00

25% 18%

19%

0,0

Bošnjačka većina

Hrvatska većina

Smanje Povećaju Ostanu iste NZ/BO

Srpska većina

30,00

Poslovanje kompanija u BiH 90

8,000

80 70 60

7,000 6,000

78 72

67,3

5,000

4,000 3,000

30 20

2,000

10 0

1,000 XII XII XII XII XII XII I II 2003 2004 20052006 2007 2008 2009

III

VII VIII

32,7

Dobitak (%) Gubitak (%)

April Sept Dec Mar Aug Sept Dec Nov 2007 2007 2007 2008 2008 2008 2008 2009

100

86,7 . %

74,5 . %

77,7 . %

60 % 40 Da Ne Ne zna/ Ne želi odgovoriti

Hrvatska većina

Srpska većina

Distrikt Brčko

Svi ispitani (%)

67,6 . %

Bošnjačka većina

S obzirom na trenutnu političku situaciju, BiH se kreće u pravcu pogoršanja

100 80

26 18

Uzimajući sve u obzir, da li biste rekli da BiH može imati prednosti ili ne od članstva u EU

24%

22%

10,0

Devizne rezerve CBBiH(mil KM)

33%

30,0 20,0

12,91

80 70 60 50

75,0% 63,4%

67,0% 50,0%

50,9%

30 20 10 0

Mart 08

Juni 08

Sept 08

Nov 08

Nov 09

Ključni indikatori za BiH

Slažete li se s mišljenjem da samo nacionalne strane mogu osigurati zaštitu vitalnih nacionalnih interesa naroda koje predstavljaju

Koliko se ponosite time što ste pripadnik vašeg naroda? 4% 2% 3%

13%

100 90 80 70 60

Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo Nije mu važno

50 40 30 20

76% Ne Da

10 0

BiH

FBiH

Brčko

Bošnjaci

Srbi

Hrvati

Da li mislite da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata?

Broj osoba koje imaju povjerenje u druge ljude - novembar 2009 (u %) 25,0

11%

25%

20,50

20,0

18,38

17,98

16,40

15,0

12,90

10,0

64%

Da Ne Ne znam

6,88 Manjine Većine

5,0 . 0 0,00

Bošnjačka većinska područja

Očekivanja pogoršanja u BiH sa obzirom na trenutnu političku situaciju - manjine (u

Očekivanja pogoršanja u BiH sa obzirom na trenutnu političku situaciju (u %

100

100,0

90,0

80 70 60

80,0 70,0 60,0

40,0

30 20

30,0 20,0

Srpska većinska područja

82,1

81,1 75,9

60,3 47,4 46,6 41,2

10 0

10,0

Bošnjačka većinska područja Hrvatska većinska područja

90,7 82,5

50,0

0,0

Srpska većinska područja

Hrvatska većinska područja

Nov 07 79,4 80,2 82,4

Nov 08 79,7 52,9 50,3

Nov 09 89,6 71,4 64,0

Nov 07 Manjinski u BvP

Nov 08 Manjinski u HVP

Nov 09 Manjinski u SVP

Ključni indikatori za BiH

Kretanje prosječne plate u FBiH i RS (za prvih 10 mjeseci 2009. godine)

Napustili bi BiH ako bi im se ukazala prilika (u %) 100,0 90,0

900

800

791 771

813

785

795 781

798 786

792 773

794

793

792

790

786

790

783

785

789

80,0 70,0 60,0 50,0

40,0

FBiH

30,0 20,0

700

10,0

01/09 02/09 03/09 04/09 05/09 06/09 07/09 08/09 09/09 10/09

0,0

Kretanje indeksa potrošačkih cijena (CPI) u FBiH i RS (za prvih 10 mjeseci u 2009. godini)

BiH

FBiH

18-35

36-50

51+

Nov 07

45,58

46,41

44,21

65,90

56,42

19,54

Nov 08

40,36

40,08

41,56

63,29

39,38

17,57

Nov 09

44,02

52,10

32,69

66,54

51,92

22,22

101,50 101,00

101,00

100,30

100,50 100,00 99,50 99,00 98,50

99,90 99,90

100,10

99,90 99,90 99,70

100,90 100,60

100,10 100,30 99,90 100,00 99,90 99,90 99,90 99.,79 99,00 FBiH 90,50

98,00 01/09 02/09 03/09 04/09 05/09 06/09 07/09 08/09 09/09 10/09

I. Politička stabilnost

Dina Duraković

1. Indeks političke stabilnosti 2. Događaji koji su obilježili izvještajni period 3. Dramatično visok nivo pesimizma građana 4. Visok stepen podrške procesu evropskih integracija 5. Natpolovična većina građana ne bi glasala za neku od aktuelnih političkih stranaka 6. Zaključak

1. Indeks političke stabilnosti Vrijednost indeksa političke stabilnosti za 2009. godinu najniža je od početka našeg istraživanja i svakako prikazuje situaciju na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. U godini koju su mnogi ocijenili kao politički najnestabilniju od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, negativni trendovi dominirali su ne samo političkim životom države, nego i radom svih državnih institucija, ali i institucija nižih nivoa. Izuzetno lošoj opštoj slici značajno je doprinijela i ekonomska kriza koja se u punom mahu manifestovala u 2009. godini, ali čije rješavanje ipak nije bilo u fokusu političkih aktera, niti je bilo prioritet nadležnih državnih institucija. Djelovanje predstavnika međunarodnih institucija u 2009. godini pratilo je trend iz 2008. godine i bilo u znaku opadajućeg interesa i uticaja na politička dešavanja u državi. Nažalost, ovaj proces nije u 2009. godini bio praćen nikakvim unapređenjem u funkcionisanju državnih institucija, u odnosu na prije.

Graﬁkon 1. Indeks političke stabilnosti 11 Indeks političke stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 110

100

Indeks političke stabilnosti

96 103 103 96 103 98 96 101 98 103 103 96 101 94 101 100 94 100 101 100 96 94 110 100 100 96 107 92 103 96 101 90 104 102 92 Lančani indeks Kompozitni indeks 56 54 56 58 56 58 57 55 56 55 57 59 57 58 55 56 56 53 53 54 54 52 49 54 54 54 52 56 52 54 52 53 48 50 51 47

Izvor: Tabela 11 u Prilogu, Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 15

2. Događaji koji su obilježili izvještajni period Negativni politički trendovi iz 2008. godine nastavili su se i dodatno pogoršali tokom 2009. godine, te je postalo sasvim izvjesno da se politički proces u Bosni i Hercegovini nalazi u dubokoj krizi. Može se tvrditi da se država u cjelini nalazi možda u najgoroj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što potvrđuje i vrijednost našeg indeksa političke stabilnosti za 2009. godinu. Kao što smo naveli u godišnjem izvještaju za 2008. godinu, na samom kraju 2008. godine predstavnici SNSD-a, SDA i HDZ BiH postigli su načelan dogovor o ključnim političkim pitanjima, uključujući status državne imovine, status Brčko Distrikta, te popis stanovništva (tzv. Prudski sporazum), u nastojanju da politički proces pokrenu s mrtve tačke u koju je bio zapao u drugoj polovini prošle godine. Međutim, već na samom početku ovog procesa postalo je jasno da su tumačenja aktera postignutog sporazuma o onome što je dogovoreno toliko različita da se postavilo pitanje da li je uopšte postignut dogovor. Loše prognoze pokazale su se tačnim, pa je sam proces zapravo zaustavljen i prije nego što je zaista započeo. Nedostatak političke volje za postizanjem kompromisa postao je očit. Negativna retorika na političkoj sceni je od samog početka godine nastavljena nesmanjenom žestinom, a vladajuća koalicija je ostala koalicija samo u imenu. Iz Republike Srpske (RS) tokom cijele godine vladajući SNSD slao je sve agresivnije poruke u kojima se isticao neupitan status ovog entiteta, negirala država i njene institucije, odbijali razgovori o ustavnim promjenama, te dovodila u pitanje uloga međunarodne zajednice. S druge strane, Federacija BiH je patila od unutrašnjih problema i sve lošijih odnosa vladajućih SDA i HDZ BiH. Predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom sve su glasnije isticali probleme u funkcionisanju Federacije BiH i njihov nepovoljan status kako na ovom tako i na državnom nivou, dok su se predstavnici bošnjačkih stranaka i dalje zalagali za jačanje državnog nivoa vlasti, ali bez nuđenja konkretnih opcija za izlazak iz krize. Kako je gore navedeno, funkcionisanje državnih institucija vjerovatno nikad nije bilo na nižem nivou nego u 2009. godini. Kao rezultat ove klime, nisu napravljeni nikakvi značajniji pomaci u reformskim procesima. U 2009. godini Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav značajniji napredak u evroatlantskim procesima. Saglasnost za liberalizaciju viznog režima Bosni i Hercegovini nije data jer su nadležne institucije Evropske unije zaključile da nije ispunila uslove koji su pred nju postavljeni u ovom procesu. Nadalje, početkom decembra Bosni i Hercegovini je odbijena i saglasnost za pristupanje Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO saveza, uglavnom iz istih razloga. Konačno, Evropska komisija je ocijenila da Bosna i Hercegovina nije ostvarila zadovoljavajući napredak u procesu približavanja Evropskoj uniji, pa je sredinom oktobra uručila BiH do sada najnegativniji izvještaj o napretku.12 U ovom izvještaju navodi se da je napredak u procesu priključenja EU tek neznatan, da je politička klima u značajnoj mjeri pogoršana, da je usvojen tek mali broj zakona čije usvajanje je neophodno u ovom procesu, te da je provođenje reformi i dalje sporo zbog nedostatka konsenzusa i političke volje.13 U međuvremenu, u regiji bilježimo značajne pomake u procesu evropskih integracija. Početkom novembra Hrvatska i Slovenija su, nakon dugogodišnjeg spora o pitanju međusobne granice koji je prijetio da potpuno zaustavi napredak Hrvatske u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, postigle sporazum o međunarodnoj arbitraži putem koje će ovaj spor biti riješen. Nadalje, Evropska unija je Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji dala saglasnost za liberalizaciju viznog režima,

Evropska komisija, 2009. Izvještaj o napretku za 2009. godinu, dostupan na http://www.delbih.ec.europa.eu/docs/ProgressReport20092.pdf . Ibid. 16

Politička stabilnost koja je stupila na snagu 19. decembra, što znači da građani ovih država mogu putovati u zemlje Evropske unije (sa izuzetkom Velike Britanije i Irske) bez viza. U isto vrijeme, iz institucija Evropske unije i NATO saveza, Bosni i Hercegovini su slane jasne poruke da neće biti nikakvog odstupanja od postavljenih zahtjeva, te da je neophodno da država počne ispunjavati svoje obaveze. Suprotstavljajući je ostao i odnos domaćih zvaničnika prema međunarodnoj zajednici. Dok su se predstavnici stranaka iz RS vrlo jasno odredili o ovom pitanju, tvrdeći da je međunarodna zajednica u BiH dio problema a ne rješenja, dotle su predstavnici stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH uglavnom smatrali da međunarodna zajednica mora igrati još aktivniju ulogu. Još jedan poticaj za rješenje krize iz međunarodne zajednice bio je zajednička inicijativa Sjedinjenih Američkih Država i EU. Nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Karl Bildt, zajedno sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a Jamesom Steinbergom inicirao je još jednu rundu razgovora političkih lidera u BiH o ustavnim promjenama. Američko-evropski inicijatori predstavili su paket ustavnih amandmana kojim bi se, između ostalog, ojačao Predstavnički dom povećanjem broja poslanika, povećao broj delegata u Domu naroda, djelimično limitirala zloupotreba principa zaštite nacionalnih interesa, osnažila uloga predsjedavajućeg Vijeća ministara, ali bi se zadržalo entitetsko glasanje. Paket je sadržavao izmjene koje su mnogi označili kao relativno skromne i nedovoljne. Ovaj tzv. Butmirski proces ipak je dosta kratko trajao, jer je nakon nekoliko rundi pregovora i revidiranja prvobitnog prijedloga promjena, konačni prijedlog ustavnih promjena bio prihvatljiv jedino SDA. Ostale stranke su ga odbile ili zbog toga što nije uključivao dovoljno promjena ili zbog toga što ih je uključivao previše. U 2009. godini došlo je i do promjene visokog predstavnika. U martu ove godine Miroslava Lajčaka, koji je otišao na dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, zamijenio je Valentin Inzko, austrijski diplomata s ranijim iskustvom u svojstvu ambasadora u Bosni i Hercegovini. Već na samom početku svog mandata ovaj se visoki predstavnik suočio s brojnim problemima. Jedna od njegovih prvih nametnutih odluka, kojom se osiguralo funkcionisanje državne kompanije Elektroprenos BiH14, naišla je na izuzetno oštre reakcije iz Republike Srpske čiji premijer je izjavio da je to zadnja nametnuta odluka i da će bilo kakvo sljedeće nametanje biti odbijeno od manjeg entiteta. Ova je prijetnja ubrzo i testirana. Naime, tokom cijele godine stavovi čelnika vladajućih stranaka bili su dijametralni i u vezi s produženjem mandata stranim tužiocima i sudijama u Sudu BiH. Dok su predstavnici stranaka s hrvatskim i bošnjačkim predznakom podržavali ostanak stranih državljana u ovim institucijama, predstavnici SNSD-a, podržani većinom stranaka iz RS, oštro su se usprotivili produžetku njihovog mandata. Odluku je, u konačnici, donio visoki predstavnik, 14. decembra, nametanjem odluke kojom se osigurava ostanak stranih državljana u Sudu BiH u naredne tri godine, ali samo u Odjelu za ratne zločine. Ova je odluka naišla na nezadovoljstvo svih političkih aktera uključujući i one koji su podržavali ostanak stranaca, koji su ostali nezadovoljni jer se odluka nije odnosila na strane sudije i tužioce u svim odjelima, a posebno na Odjelu za organizirani kriminal. S druge strane, stranke iz RS, na čelu sa SNSDom, odbile su da priznaju odluku visokog predstavnika, najavljujući vanredno zasjedanje Narodne skupštine RS u vezi s ovim pitanjem, pa čak i mogući referendum. Jedan od rijetkih pozitivnih događaja na političkoj sceni bio je prijem Bosne i Hercegovine u Vijeće sigurnosti UN-a, kao nestalne članice u mandatu od 2010. do 2012. godine, koji se dogodio u oktobru ove godine i kojem je prethodila vrlo angažirana diplomatska aktivnost. Ocjenjuje se da je ovaj prijem najveći vanjskopolitički uspjeh Bosne i Hercegovine od kraja rata, iako treba naglasiti da stvarni izazov tek predstoji. S obzirom na unutrašnju političku klimu i poteškoće u postizanju konsenzusa o pitanjima o kojima je potrebno postići jedinstven stav države, opravdana je zabrinutost o tome da li će Bosna i Hercegovina biti spremna da adekvatno i kompetentno učestvuje u radu ovog tijela.

Relevantne odluke dostupne su na http://www.ohr.int/decisions/archive.asp 17

3. Dramatično visok nivo pesimizma građana Negativne trendove na političkoj sceni prate isti trendovi i u stavovima ispitanika. Na kraju 2009. godine zabilježili smo izuzetno zabrinjavajući nivo pesimizma svih ispitanika u odnosu na budućnost Bosne i Hercegovine. Čak 75% svih ispitanika smatralo je da se s obzirom na političku situaciju BiH kreće u pravcu pogoršanja, a tek 17% bilo je mišljenja da se radi o pozitivnom smjeru (Tabela 1 u Prilogu). Najdramatičnije rezultate bilježimo kod ispitanika bošnjačke nacionalnosti čiji stavovi su bili izraženo negativni i tokom 2008. godine, pa tako na kraju 2009. godine čak 91% ispitanika ove skupine smatralo je da se BiH kreće u pravcu pogoršanja. Pesimizam je izrazito prisutan i kod ispitanika druge dvije skupine, iako na nešto nižem nivou – 71% ispitanika hrvatske i 63% ispitanika srpske nacionalnosti dijelilo je mišljenje o negativnom kretanju države u odnosu na političku situaciju. Značajno je napomenuti i da kod sve tri skupine ispitanika bilježimo nagli porast pesimizma krajem 2009. godine u odnosu na isti period 2008. godine, pa se tako pesimizam ispitanika Bošnjaka povećao za 11%, ispitanika Srba za 13%, a ispitanika Hrvata za čak 18%. Ove pokazatelje prate i ocjene ispitanika o ekonomskoj situaciji u državi: 80,5% svih ispitanika je u novembru 2009. godine ekonomsku situaciju ocijenilo lošom, što predstavlja povećanje od skoro 15% u odnosu na isti period prethodne godine, a tek 1,1% ih je smatralo da je ekonomska situacija dobra. Više detalja o rezultatima našeg istraživanja u vezi s ovim pitanjem može se naći u ekonomskoj sekciji izvještaja. Procenat ispitanika iz uzorka koji su izjavili da bi napustili BiH ukoliko im se za to pruži prilika iznosi 44%, što predstavlja blaži rast u odnosu na prethodnu godinu. Iako i dalje u ovom stavu prednjače ispitanici starosne grupe od 18 do 35 godina, najznačajniju promjenu bilježimo kod ispitanika starosne grupe 36 do 50 godina. U ovoj skupini 13% više ispitanika, odnosno ukupno 52% tvrdi da bi napustilo BiH i nastavilo živjeti u nekoj drugoj zemlji. Što se tiče ispitanika različitih nacionalnosti, najznačajnija promjena zabilježena je kod ispitanika Bošnjaka, njih 17% više. Kod druge dvije skupine ispitanika je broj onih koji su pozitivno odgovorili na ovo pitanje opao, pa tako 36% ispitanika Hrvata i 33% ispitanika Srba tvrdi da bi napustilo Bosnu i Hercegovinu i živjelo u drugoj zemlji ukoliko bi im se za to pružila prilika (Tabele 4 i 5 u Prilogu).

Politička stabilnost Graﬁkon 2. Možete li reći u kojem pravcu se kreće BiH 15 S obzirom na trenutnu političku situaciju, BiH se kreće u pravcu pogoršanja

100 90 80

75,0%

Svi ispitanici %

70 60

63,4%

67,0%

50,0%

50,9%

40 30 20 10 0

Mart 08

Juni 08

Sept 08

Nov 08

Nov 09

Izvor: Tabela 1 u Prilogu 19

4. Visok stepen podrške procesu evropskih integracija U isto vrijeme podrška procesu evropskih integracija porasla je za 7% kod svih ispitanika u odnosu na kraj 2008. godine i sada iznosi 83%. Najviši nivo podrške i dalje pokazuju ispitanici Bošnjaci (94%), slijede ispitanici Srbi (73% što predstavlja povećanje od 16% u odnosu na prethodni period), te ispitanici Hrvati (71%) (Tabela 6 u Prilogu). Bez obzira na relativno ujednačenu podršku ispitanika svih nacionalnih skupina procesu evropskih integracija, ipak je dosta različito mišljenje ovih grupa o Evropskoj uniji. Tako čak 70% ispitanika bošnjačke nacionalnosti ima jako pozitivnu sliku o Evropskoj uniji, dok s druge strane isto mišljenje dijeli tek 26% ispitanika srpske i 38% ispitanika hrvatske nacionalnosti. Većina ispitanika ove posljednje dvije skupine (53% Srba i 41% Hrvata) ima uglavnom pozitivno mišljenje o EU. Uglavnom negativno mišljenje o EU ima oko 10% ispitanika Srba, 7% ispitanika Hrvata, te 2% Bošnjaka (Tabela 8 u Prilogu). Ipak, natpolovična većina svih ispitanika smatra da Bosna i Hercegovina može imati prednosti od članstva u Evropskoj uniji – 68% ispitanika Hrvata, 75% ispitanika Srba i 87% ispitanika Bošnjaka dijeli ovo mišljenje (Tabela 7 u Prilogu).

Graﬁkon 3. Može li BiH imati prednosti ili ne od članstva u EU16 Uzimajući sve u obzir, da li biste rekli da BiH može imati prednosti ili ne od članstva u EU 100,0

86,7%

80,0

74,5%

67,6%

77,7%

60,0 %

40,0 20,0 0

Bošnjačka većina

Hrvatska većina Da

16 Izvor: Tabela

Srpska većina

Distrikt Brčko

Ne zna/ Ne želi odgovoriti

7 u Prilogu 20

5. Natpolovična većina građana ne bi glasala za neku od aktuelnih političkih stranaka Najnegativniji stav o učinku stranaka na vlasti i u 2009. godini pokazali su ispitanici bošnjačke nacionalnosti, što se svakako može dovesti u vezu s njihovim izrazito pesimističnim stavovima o budućnosti zemlje i njenoj ekonomskoj situaciji. Ovo je pak i skupina ispitanika koja je svoje stavove o radu stranaka na vlasti najjasnije iskazivala, pa je u poređenju s druge dvije nacionalne skupine značajno manji broj ispitanika ove skupine koji se nije mogao izjasniti o pitanjima koja se odnose na rad vladajućih stranaka. Nezadovoljstvo ispitanika bošnjačke nacionalnosti vrlo je evidentno. Čak 83% ispitanika ove skupine smatra da stranke na vlasti nisu ni relativno uspješne u definisanju i provođenju ključnih reformi, 90% ih smatra da stranke na vlasti ne pokazuju dovoljno odgovornosti prema građanima, te ih 89% zaključuje da stranke na vlasti ne zaslužuju da ostanu na vlasti. Međutim, kada su upitani da li bi smjena stranaka na vlasti donijela ubrzano provođenje ključnih reformi i ekonomski oporavak zemlje, s ovakvom se izjavom složio znatno manji broj ispitanika iz ove skupine – njih 66%. Ovo svakako navodi na zaključak da postoji značajno nepovjerenje prema strankama koje predstavljaju alternativu onima koje su trenutno na vlasti, iako je i dalje natpolovična većina ispitanika ove etničke skupine ispitanika smatrala da bi promjena donijela poboljšanje. Druge dvije skupine ispitanika sa značajno manje kritičnosti posmatraju učinak stranaka na vlasti. Slično kao i u 2008. godini, stav ispitanika srpske nacionalnosti ni u 2009. godine nije bio jednoznačan. Tako, upitani smatraju li da su stranke na vlasti relativno uspješne u definisanju i provođenju ključnih reformi, 35% ispitanika ove skupine smatra da jesu, 25% smatra da nisu, dok se 38% nije željelo izjasniti o ovom pitanju. Slično je i s drugim pitanjima ove grupe - 27% ispitanika srpske nacionalnosti smatra da stranke na vlasti pokazuju dovoljno odgovornosti prema građanima, 33% smatra da to nije slučaj, dok se 36% nije moglo odlučiti o ovom pitanju. Oko 30% ispitanika ove skupine smatra da stranke na vlasti zaslužuju da ostanu na vlasti, ali isto tako 20% ispitanika smatra da bi smjena stranaka na vlasti donijela poboljšanje u smislu provođenja ključnih reformi i ekonomskog oporavka. Stavovi ispitanika hrvatske nacionalnosti nalaze se negdje na sredini. Tako, ova skupina u natpolovičnoj većini smatra da vlasti ne uspijevaju u provođenju ključnih reformi (51%), kao i da ne pokazuju dovoljno odgovornosti prema građanima (56%), 52% ispitanika ove skupine smatra da stranke na vlasti ne zaslužuju da ostanu na vlasti, a 45% ih smatra da bi smjena sadašnjih vladajućih stranaka donijela ekonomski oporavak i ubrzano provođenje ključnih reformi. (Tabela 10 u Prilogu) Zanimljivo je razmotriti i odgovore građana na pitanje: „Za koju bi stranku glasali ako bi se opšti izbori održali sada?” Ono što se odmah uočava jeste da natpolovična većina ispitanika svih skupina nije izabrala niti jednu od aktuelnih političkih stranaka – tako je 17% svih ispitanika izjavilo da neće glasati, 23% da neće glasati niti za jednu stranku, te 19% da ne može odgovoriti na pitanje za koga bi glasali. Od ponuđenih političkih opcija, u odnosu na sve ispitanike, i dalje najveći nivo podrške bilježi SNSD (14% svih ispitanika), slijedi SDP (9%), te SDA (7%). Ovaj rezultat SNSD-a je i dalje posljedica visokog nivoa podrške koju ova stranka uživa kod ispitanika srpske nacionalnosti, kojih 35% izjavljuje da bi glasalo za SNSD. Ova stranka praktično nema glasača u druge dvije nacionalne skupine. Podrška ispitanika srpske nacionalnosti SDS-u u 2009. godini je vidljivo pala, pa sad tek 4% ispitanika Srba izjavljuje da bi u ovom trenutku glasalo za SDS, što je pad od 7% u odnosu na posljednji kvartal 2008. godine. Jedan od razloga ovome svakako bi mogao biti i pojava nove stranke na političkoj sceni manjeg bh. entiteta koju predvodi bivši visoki funkcioner SDSa Dragan Čavić. Za njegovu Demokratsku partiju bi u ovom trenutku glasalo 2% ispitanika Srba, a budući da se radi o tek oformljenoj stranci, njene rezultate ćemo pratiti i u našim narednim izvještajima.

Politička stabilnost Među ispitanicima hrvatske nacionalnosti i dalje najubjedljiviju podršku uživa HDZ, za koji bi u ovom trenutku glasalo 29% ispitanika ove skupine. Slijedi Narodna stranka Radom za boljitak sa 4%, dok je podrška HDZ 1990 pala, pa bi sada tek 1% ispitanika Hrvata glasalo za ovu stranku, što predstavlja pad od 4% u odnosu na posljednji kvartal 2008. godine. Kod ispitanika Bošnjaka, veću podršku bilježi SDP (19%) nego vladajući SDA (15%), iako u 2009. godini bilježimo pad podrške u odnosu na obje ove stranke. Značajan pad podrške zabilježen je u odnosu na Stranku za BiH, pa u ovom izvještajnom periodu tek 2% ispitanika Bošnjaka izjavljuje da bi u ovom trenutku glasalo za ovu stranku, što je pad od 5% u odnosu na prethodni izvještajni period (Tabela 9 u Prilogu).

6. Zaključak U 2009. godini nisu zabilježeni skoro nikakvi pozitivni pomaci na političkoj sceni ili u funkcionisanju unutrašnjeg političkog procesa. Čak naprotiv, radikalizacija političke scene je nastavljena, a politička kriza dodatno produbljena. To za posljedicu ima da Bosna i Hercegovina još više zaostaje za svim drugim zemljama regiona, što potvrđuje i činjenica da je jedina (uz Albaniju) čijim građanima EU nije odobrila liberalizaciju viznog režima, te jedina koja nije napravila skoro nikakav korak u procesu evroatlanskih integracija. Opšti pesimizam koji vlada u zemlji ilustruju i rezultati našeg istraživanja. Izuzetno je zabrinjavajuće da čak 75% svih građana smatra da se BiH kreće u pravcu pogoršanja, a 81% ih tvrdi da je ekonomska situacija u BiH loša. Kriza je u značajnoj mjeri uzrokovana nepostojanjem ni minimuma konsenzusa u vezi s budućnošću države, ali s druge strane ne treba zanemariti ni smanjen interes tzv. međunarodne zajednice da se uključuje u politički proces kojeg je bez sumnje i dalje neizostavan dio. Činjenica da svako aktivno uključivanje visokog predstavnika u političko odlučivanje zahtijeva dugotrajne konsultacije i usaglašavanja stavova država članica Vijeća za implementaciju mira i često predstavlja konsenzus nauštrb stvarnih interesa države, daje vjetar u leđa radikalnim političkim snagama. S druge strane, ne smije se olako preći ni preko činjenice da primarna odgovornost za stanje u državi leži isključivo na domaćim predstavnicima vlasti. Nažalost, u državnoj tvorevini koja je koncipirana na način na koji je to Bosna i Hercegovina, s Uredom visokog predstavnika koji zavisi od dogovora država vrlo različitih interesa i stavova, pitanje odgovornosti za trenutno stanje postaje vrlo kompleksan i višeznačan problem. Na ovaj način stvara se skoro pa bezizlazna situacija u kojoj je institucionalna odgovornost fluidna kategorija, a mogućnosti rješavanja krize sve malobrojnije.

II. Povjerenje u rad institucija

Dina Duraković

1. Događaji koji su obilježili izvještajni period 2. Bitne razlike u povjerenju u rad institucija kod ispitanika različitih nacionalnosti 3. Rast podrške Uredu visokog predstavnika 4. Zaključak

1. Događaji koji su obilježili izvještajni period Trend narušavanja institucionalne stabilnosti, koji je bio evidentan još u 2008. godini, nastavljen je u 2009. godini. Duboka politička kriza u BiH dovela je do skoro potpunog nefunkcionisanja institucija na državnom nivou i vrlo značajno uticala i na funkcionisanje nižih nivoa vlasti. U državnim institucijama kriza na političkoj sceni već uobičajeno dovodi do značajnih problema u normalnom radu, što je u 2009. godini rezultiralo nemogućnošću ispunjavanja uslova za ostvarivanje progresa u procesu evroatlanskih integracija i liberalizaciji viznog režima. Upravo je nemogućnost usvajanja potrebnih zakonskih rješenja u državnom parlamentu bila osnovni uzrok da BiH ne bude na listi zemalja kojima je ukinut vizni režim sa zemljama Evropske unije, da dobije odbijenicu za pristupanje Akcionom planu za članstvo u NATO-u, kao i da dobije do sada najlošiji izvještaj o napretku u procesu približavanja EU17. Glavne odlike rada državnih institucija ostale su, kao i u prethodnoj godini, krajnja politizacija procesa političkog odlučivanja, preglasavanje na etničkoj osnovi, nemogućnost postizanja kompromisa. U nedostatku institucionalnih mehanizama pomoću kojih bi se ove negativne implikacije mogle otkloniti, rad državnih institucija skoro je potpuno blokiran. I u Federaciji BiH kriza je prisutna u radu Vlade i Parlamenta. Stavovi koalicionih partnera, prije svega SDA i HDZ BiH, sve su udaljeniji, što dovodi do značajnih problema u ispunjavanju obaveza institucija ovog entiteta. Pokazatelj dubine krize na političkoj sceni Federacije BiH je i činjenica da Mostar, grad u čijem vijeću dominiraju SDA i HDZ BiH, nije imao gradonačelnika više od 14 mjeseci zbog nemogućnosti ove dvije stranke da se dogovore o njegovom izboru. Ovo je rezultiralo potpunom blokadom u funkcionisanju grada zbog nemogućnosti usvajanja gradskog budžeta i finansiranja rada gradskih institucija. Tek u decembru 2009. godine, kad je postalo potpuno očigledno da lokalni politički akteri nisu u stanju riješiti ovu krizu, visoki predstavnik je donio odluku o izmjeni gradskog statuta kojom je omogućen izbor gradonačelnika prostom većinom u trećem krugu glasanja, nakon čega je na ovo mjesto izabran gradonačelnik u ranijem mandatu, kandidat HDZ-a. Institucije Republike Srpske (RS) i dalje uvelike djeluju koherentno, što je prije svega rezultat izrazite dominacije jedne stranke – SNSD-a u svim organima vlasti. Iako je jedan od najbitnijih koalicionih partnera ove stranke, PDP, istupio iz vlasti, to nije značajnije uticalo na funkcionisanje entitetskih institucija. Teškoće s kojima se Ured visokog predstavnika suočavao uzrokovane su činjenicom da je odnos političkih predstavnika različitih nacionalnih grupa prema radu (i daljem nastavku postojanja) ove institucije vrlo različit, kako to pokazuju i rezultati našeg istraživanja, a što je uzrokom dodatnih trenja na političkoj sceni. Nadalje, odranije je već očito da postoji značajan nivo neslaganja među državama članicama Vijeća za implementaciju mira o načinu djelovanja Ureda visokog predstavnika u BiH. Korištenje bonskih ovlasti od novog visokog predstavnika izazvalo je vrlo snažne reakcije iz RS. Kao rezultat njegove zadnje odluke iz decembra 2009. godine, kad je nametnuo odluku o produženju mandata stranim sudijama i tužiocima u državnim pravosudnim institucijama, Vlada RS obznanila je svoju namjeru da u entitetu raspiše referendum o ovim odlukama i u tom pravcu usvojila nacrt izmjena relevantnih zakonskih propisa kojima bi se ovo trebalo omogućiti. Nadalje, namjera institucija RS je i da obave popis stanovništva ovog entiteta zbog nemogućnosti da se postigne dogovor o popisu na državnom nivou. Visoki predstavnik i drugi međunarodni zvaničnici su ove odluke označili kao antidejtonske. Međutim, s obzirom da nedostatak generalnog konsenzusa o ulozi međunarodne zajednice u BiH kod njenih najznačajnijih predstavnika, ostaje upitno šta bi bila i da li bi uopšte bilo značajnije reakcije međunarodne zajednice u slučaju da institucije RS zaista provedu ono što najavljuju. 17

Evropska komisija, 2009. Izvještaj o napretku za 2009. godinu, dostupan na http://www.delbih.ec.europa.eu/docs/ProgressReport20092.pdf

2. Bitne razlike u povjerenju u rad institucija kod ispitanika različitih nacionalnosti U 2009. godini razlike u stavovima ispitanika različitih nacionalnosti u pogledu povjerenja koje imaju prema institucijama vlasti postale su još značajnije. S jedne strane su ispitanici bošnjačke nacionalnosti čije se nepovjerenje prema institucijama svih nivoa dramatično povećalo u 2009. godini. Tako, tek oko 15% ispitanika ove skupine sada odobrava rad institucija države i Federacije BiH, dok ih tek 9% odobrava rad institucija RS. Na opštinskom nivou vlasti tek 18% ispitanika podržava rad ovih institucija (23% manje u odnosu na rezultate ispitivanja iz zadnjeg tromjesečja 2008. godine). Istovremeno, ispitanici ove grupe pokazali su rast povjerenja u odnosu na međunarodne institucije koje djeluju u BiH, pa tako 65% ispitanika Bošnjaka odobrava rad EUPMa (što je rast od oko 8%), oko 60% podržava rad EU (što je rast od 6%), te 53% rad institucija koje predstavljaju SAD (rast od oko 7%) (Tabela 2 u Prilogu). U saglasnosti s ovim rezultatima, poraslo je i uvjerenje ispitanika Bošnjaka u prisutnost korupcije u organima vlasti. Osim u odnosu na Predsjedništvo BiH gdje nisu zabilježene nikakve promjene, poraslo je uvjerenje ispitanika da je korupcija prisutna u svom najtežem obliku („jako”) u svim institucijama vlasti, što je najevidentnije u odnosu na institucije entiteta. Tako, 66% ispitanika Bošnjaka vjeruje da je korupcija jako prisutna u Vladi FBiH, a 63% da je to slučaj u Parlamentu FBiH, 76% ispitanika ove skupine vjeruje da je ovo slučaj u Vladi RS (što predstavlja rast od 12%), a 74% da je ista situacija u Skupštini RS (što je rast od 10%). Kada se uzme u obzir i da značajan broj ispitanika smatra da je korupcija prisutna „donekle” na svim nivoima vlasti, stavovi ove skupine ispitanika još su alarmantniji. Tako, zbirno više od 80% ispitanika ove skupine smatra da je korupcija u državnim institucijama i institucijama Federacije BiH prisutna „jako” ili „donekle”, a čak više od 90% ih isto smatra u odnosu na institucije RS (Tabela 5 u Prilogu). S druge strane, stavovi ispitanika srpske nacionalnosti su gotovo potpuno suprotni. Ova skupina u vrlo značajnoj mjeri podržava rad institucija svih nivoa vlasti. Oko 49% ispitanika odobrava rad državnih institucija, te više od 40% odobrava rad institucija Federacije BiH. Iako u pogledu odobravanja rada institucija RS bilježimo pad u odnosu na kraj 2008. godine, i dalje najveći nivo povjerenja ova skupina ispitanika ispoljava prema Vladi RS i Narodnoj skupštini RS. Tako, 67% ih podržava Vladu RS (što je ipak pad od 5% u odnosu na prethodni izvještajni period), te 64% Narodnu skupštinu RS (što je pad od 8%). U odnosu na međunarodne institucije u BiH, nisu zabilježene značajnije promjene u odnosu na prethodni izvještajni period, pa se tako nivo povjerenja ove skupine kreće od 33%, koliki je u odnosu na institucije koje predstavljaju SAD18, do 44% u odnosu na OSCE (Tabela 2 u Prilogu). Ipak, uvjerenje ove skupine ispitanika u prisustvo korupcije je u rastu u odnosu na prethodni izvještajni period. Tako, više od 70% ispitanika ove skupine smatra da je korupcija u državnim institucijama prisutna „donekle” i „jako”, iako je, u odnosu na ispitanike Bošnjake, značajno manji broj onih koji su uvjereni da je korupcija prisutna u svom najtežem obliku. Slično je i u odnosu na entitetske institucije – oko 76% ispitanika smatra da je korupcija prisutna „donekle” i „jako” u institucijama Federacije BiH, a oko 65% da je to slučaj u odnosu na institucije RS (Tabela 5 u Prilogu). Već tradicionalno, negdje u sredini između stavova ispitanika bošnjačke i srpske nacionalnosti nalaze se stavovi ispitanika Hrvata. U odnosu na institucije države, nije zabilježena promjena stava – 34% ih podržava Predsjedništvo BiH, a oko 31% Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara. Blaži pad je zabilježen u odnosu na institucije entiteta, pa tako sada 27-28% ispitanika Hrvata podržava rad institucija Federacije BiH, tek 11-12% institucije RS, a bilježimo i pad podrške opštinskim institucijama od oko 10% (koja sada iznosi 26%). U odnosu na među18

Ovdje bilježimo rast od oko 6%. 27

Povjerenje u rad institucija narodne institucije koje djeluju u BiH, tokom ovog izvještajnog perioda bilježimo značajan rast podrške ispitanika Hrvata. Tako, ona sad iznosi od 44% (što je rast od 9%) u odnosu na institucije SAD-a do 51% u odnosu na EUPM (što je rast od skoro 15%) (Tabela 2 u prilogu). Kod ove skupine bilježimo i blaži pad uvjerenja u prisustvo korupcije u državnim institucijama svih nivoa, iako i dalje natpolovična većina ispitanika vjeruje da je korupcija prisutna „jako” ili „donekle” u institucijama države, njih oko 58% u institucijama Federacije BiH, a čak više od 65% u institucijama RS (Tabela 5 u Prilogu). S druge strane, zanimljivo je da su mišljenja ispitanika različitih nacionalnosti o tome da li se efikasnost državnih i entitetskih institucija u zadnjih 5 godina poboljšala ili pogoršala relativno usaglašena. Tako, 51% ispitanika Hrvata, 47% ispitanika Srba i 41% ispitanika Bošnjaka smatra da je efikasnost državnih institucija u zadnjih 5 godina ostala na istom nivou, dok 26% ispitanika Bošnjaka, 21% ispitanika Srba i 19% ispitanika Hrvata smatra da se pogoršala (Tabela 10 u Prilogu). Vrlo je slična situacija i s ocjenom efikasnosti institucija na entitetskom nivou, s iznimkom da 28% ispitanika srpske nacionalnosti smatra da se efikasnost entitetskih institucija u posljednjih 5 godina poboljšala, što se svakako može dovesti u vezu sa značajno većim nivoom generalnog odobravanja rada entitetskih institucija od ove skupine ispitanika (Tabela 11 u Prilogu).

Graﬁkon 1. Odobravanje rada institucija 19 Odobravam rad... 60 50

49 41

40 % 30

29 31

10 0

Predsjedništva Parlamenta BiH

sŝũĞđĂ ministara

Parlamenta FBiH

Nov 08

Vlade FBiH

Narodne ƐŬƵƉƓƟŶĞ Z^

sůĂĚĞ Z^

KƉđŝŶƐŬĞ ǀůĂƐƟ

Nov 09

Izvor: Tabela 1 u Prilogu 28

Kantonalne ǀůĂƐƟ & ŝ,

3. Rast podrške Uredu visokog predstavnika U 2009. godini zabilježili smo blagi rast povjerenja u rad Ureda visokog predstavnika, sa 46% koliko je iznosio u prošlom izvještajnom periodu na 51%, pri čemu ispitanice sada pokazuju nešto veći nivo odobravanja (53%) u odnosu na ispitanike (50%). Ovaj rast povjerenja rezultat je rasta odobravanja u svim nacionalnim skupinama ispitanika, iako neujednačenog. Najveći rast povjerenja od 13% zabilježili smo kod skupine ispitanika hrvatske nacionalnosti i sada 48% ispitanika ove grupe podržava Ured visokog predstavnika. Nivo povjerenja ispitanika srpske nacionalnosti iznosi 35%, što predstavlja rast od 3%, dok je kod ispitanika Bošnjaka nivo povjerenja skoro dvostruko veći i iznosi 68%, što je rast od 7% u odnosu na prethodni izvještajni period (Tabele 1 i 2 u Prilogu).

Došlo je i do rasta procenta ispitanika koji pozitivno ocjenjuju pojedinačne mjere koje provodi Ured visokog predstavnika. Kad uzmemo u obzir sve skupine ispitanika, nešto ispod 50% ocjenjuje pozitivnim učinak mjera u oblasti političke reforme, ekonomskih reformi i reforme javne uprave, dok je u oblasti borbe protiv korupcije podrška 39%. I dalje daleko najpozitivnije ocjene Ured visokog predstavnika dobija od ispitanika bošnjačke nacionalnosti. Tako, čak 71% ispitanika ove skupine pozitivno ocjenjuje mjere u oblasti političkih reformi (što je 15% više nego u prethodnom izvještajnom periodu), 65% u oblasti ekonomskih reformi (rast od 15%), te 48% u oblasti borbe protiv korupcije (rast od 4%). Ispitanici srpske nacionalnosti su mnogo kritičniji, iako u ovom izvještajnom periodu i kod njih bilježimo blaži rast podrške svim reformama Ureda visokog predstavnika: 26% ispitanika ove grupe pozitivno ocjenjuje mjere Ureda visokog predstavnika u oblasti političkih reformi, a oko 30% u oblasti ekonomskih reformi i borbe protiv korupcije. Nivo podrške ispitanika hrvatske nacionalnosti iznosi oko 39% u odnosu na mjere u oblasti ekonomske i političke reforme, a oko 31% u oblasti borbe protiv korupcije (Tabele 6 i 7 u Prilogu). Razlike u stavu ispitanika o ovlastima visokog predstavnika ostaju vrlo značajne. Ispitanici hrvatske nacionalnosti u vrlo ujednačenim brojevima smatraju da se ovlasti visokog predstavnika trebaju povećati, smanjiti ili ostati iste. S druge strane, kod ispitanika srpske nacionalnosti došlo je do povećanja broja onih koji smatraju da se ovlasti visokog predstavnika trebaju smanjiti i on sada iznosi 74%, dok tek 3% ispitanika ove skupine smatra da se njegove ovlasti trebaju povećati. Potpuno suprotan je stav ispitanika Bošnjaka – 61% ispitanika ove grupe (odnosno 19% više nego u prethodnom izvještajnom periodu) smatra da se ovlasti visokog predstavnika trebaju povećati, 22% da trebaju ostati iste, a tek 8% da se trebaju smanjiti. Zanimljivo je primijetiti da 7% manje žena-ispitanica svih kategorija smatra da se ovlasti visokog predstavnika trebaju smanjiti nego što je to slučaj sa ispitanicima, a za otprilike isti procenat veći je broj ispitanica koje se o ovom pitanju nisu mogle izjasniti (Tabela 9 u Prilogu).

Povjerenje u rad institucija Graﬁkon 2. Da li ste za to da se ovlasti visokog predstavnika u BiH smanje, povećaju ili ostanu iste?

Da li ste za to da se ovlasti Visokog predstavnika u BiH smanje, povećaju ili ostanu iste? 80 70 60 50 % 40 30 20 10 0

74 61 ^ŵĂŶũĞ

33 24 25

22 8

18 9

ŽƓŶũĂēŬĂ ǀĞđŝŶĂ

3 ,ƌǀĂƚƐŬĂ ǀĞđŝŶĂ

WŽǀĞđĂũƵ

KƐƚĂŶƵ ŝƐƚĞ 3

NZ/BO

^ƌƉƐŬĂ ǀĞđŝŶĂ

Izvor: Tabela 9 u Prilogu 30

4.Zaključak Kriza u funkcionisanju državnih institucija u 2009. godini dostigla je dramatične razmjere. Ona je rezultat potpunog odsustva institucionalnih mehanizama pomoću kojih bi se mogli otkloniti ili barem ublažiti negativni uticaji s političke scene na rad institucija. Ovi mehanizmi bi institucijama na državnom nivou omogućili normalan rad i funkcionisanje. U ovakvoj situaciji međunarodna zajednica nije bila u stanju stabilizirati lokalni politički proces. S jedne strane, očekivanja predstavnika dominantno bošnjačkih stranaka da će međunarodna zajednica riješiti unutrašnje probleme ne samo da su očito neosnovana, nego predstavljaju i prepreku pronalaženju rješenja tamo odakle ona neizostavno moraju doći – iz unutrašnjeg političkog procesa. S druge strane, zahtjevi za potpunim odstranjivanjem međunarodnog faktora iz političkog procesa koji dolaze od predstavnika iz RS, praćeni opstrukcijom rada državnih institucija, ne ostavljaju puno prostora za optimizam u pogledu onoga što se može očekivati ukoliko do ovoga zaista dođe. Bez obzira na krajnji rezultat ovih različitih stremljenja, očito je da ona u ovom trenutku dodatno opterećuju politički proces i djeluju negativno na funkcionisanje državnih institucija. Rezultati našeg istraživanja pouzdan su indikator dešavanja na političkoj sceni. Razlike u stavovima ispitanika različitih nacionalnosti i njihovim ocjenama rada državnih i međunarodnih institucija sve su veće i uglavnom prate stavove relevantnih političkih elita. Tako značajne razlike u stavovima indikator su duboke političke, ali i društvene krize.

III. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini

Adnan Efendić

1. Pad indeksa ekonomske stabilnosti 2. Industrijska proizvodnja bilježi različite rezultate u entitetima 3. Povećana nezaposlenost i dalje ostaje veliki makroekonomski problem 4. Blago smanjenje maloprodajnih cijena, ali i deviznih rezervi CBBiH 5. Blago poboljšanje vanjskotrgovinskog salda 6. Mišljenje javnosti o ekonomskoj situaciji dodatno pogoršano 7. Zaključak

1. Pad indeksa ekonomske stabilnosti Indeks ekonomske stabilnosti posljednja tri vala ispitivanja bilježi trend pada. Preciznije kazano, od oktobra 2008. godine prisutno je smanjenje vrijednosti indeksa ekonomske stabilnosti u Bosni i Hercegovini (Grafikon 1). Imajući u vidu početak i razvijanje ekonomske recesije u svijetu, a s malim vremenskim zaostatkom i u Bosni i Hercegovini, ovakvi rezultati nas uopšte ne začuđuju, nego po ko zna koji put potvrđuju da je mišljenje javnosti u BiH itekako relevantno u sagledavanju ekonomskih trendova u ovoj zemlji. Trend smanjenja indeksa ekonomske stabilnosti bilježimo kako za lančani, tako i za kompozitni indeks. Ne bismo bili iznenađeni ni nastavkom kretanja indeksa u negativnom pravcu u budućim ispitivanjima, imajući u vidu da su efekti recesije u BiH još uvijek primijetni, a o čemu ćemo više vidjeti kada se, u daljem tekstu, budemo bavili zvaničnim statistikama.

Graﬁkon 1. Indeksi ekonomske stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 21 Indeks ekonomske stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 110

Indeks ekonomske stabilnosti

100 90 80 70 60 50 >ĂŶēĂŶŝ ŝŶĚĞŬƐ <ŽŵƉŽǌŝƚŶŝ ŝŶĚĞŬƐ

May Aug Jan Apr Jun Aug Dec Mar Apr Jun Aug Oct Jan Jul Sep Nov Feb Jun Sep Nov Feb Jun Sep Nov Apr Jun Sep Nov Apr Sep Nov Mar Jun Oct Nov Nov 00 00 01 01 01 01 01 02 02 02 02 02 03 03 03 03 04 04 04 04 05 05 05 05 06 06 06 06 07 07 07 08 08 08 08 09 96.7 103 104 100 101 95.3 101 100 100 101 100 98.4 100 98.4 100 101 96.8 101 101 96.8 98.3 96.6 103 101 98.3 101 101 98.3 96.7 96.6 103 100 101 100 98.3 61

59 61

64 64

65 62

63 63

64 64

63 63

62 62

63 61

60 58

60 61

dĂůĂƐ ŝƐƚƌĂǎŝǀĂŶũĂ

Izvor: Tabela 1 u Prilogu 33

61 59

57 59

59 60

60 59

2. Industrijska proizvodnja bilježi različite rezultate u entitetima Dok je proteklih godina industrijska proizvodnja, kako u bosanskohercegovačkoj ekonomiji u cjelosti, tako i na entitetskom nivou, redovno bilježila značajne stope povećanja proizvodnje, efekti globalne ekonomske krize u 2009. godini nisu zaobišli ni industriju Bosne i Hercegovine. Tako je u Federaciji BiH u deset mjeseci 2009. godine industrijska proizvodnja smanjena za oko 12% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je u Republici Srpskoj nastavljen rast industrijske proizvodnje u vrijednosti od 19% (Tabela 2). Ako zanemarimo ostale faktore i indikatore u našoj ocjeni, ukupna industrijska proizvodnja Republike Srpske zabilježila je manje negativnih efekata globalne krize, a što je primarno rezultat povećanja proizvodnje koksa i derivata od nafte u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, o čemu ćemo više govoriti u nastavku.

U FBiH u jedanaest mjeseci 2009. godine u odnosu na isto razdoblje protekle godine povećanje industrijske proizvodnje desilo se jedino u tri sektora. Tako je proizvodnja duhanskih proizvoda porasla za oko 12%, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda za 1,8%. Rast od 1,8% zabilježila je i izdavačka djelatnost, štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa.22 Dok je većina industrijskih oblasti bilježila značajno smanjenje, najveće negativne posljedice ekonomske krize pretrpjela su tri sljedeća sektora: proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-73%); proizvodnja kancelarijskih mašina i računara (-59%); i reciklaža (-36%).23 Očigledno je da su sektori vezani za auto-industriju zabilježili najveće relativno smanjenje proizvodnje, a takav trend bilježimo u cijelom svijetu. Ovo također odslikava kako se efekti globalnih ekonomskih dešavanja prelijevaju i na tržišta manjih zemalja, kao što je BiH. Pošto se na nivou svjetske privrede bilježe blagi pomaci kada je u pitanju proizvodnja vezana za auto-industriju, očekujemo da će u narednoj godini stanje po ovom indikatoru biti nešto bolje.

22 23

Izvor: Federalni zavod za statistiku, „Mjesečni statistički pregled broj 12”, godina XIII, decembar 2009. godine. Izvor: Ibid. 34

Ekonomska situacija u BiH S druge strane, u RS su tokom posmatranog razdoblja 2009. godine, u odnosu na 2008. godinu, najuspješnija bila tri sljedeća sektora: proizvodnja koksa i derivata nafte (3.015), proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava (1.227) i proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (258).24 Proizvodnja koksa i derivata od nafte porasla je za oko 3.000% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, a što je zasigurno rezultat pokretanja proizvodnje rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Ovako impresivne stope moguće su upravo u uslovima kada se pokreće proizvodnja koja ranije nije postojala ili je imala minimalne rezultate. Svakako da je ovaj impresivni indikator u svom relativnom omjeru doveo i do prosječno dobro ostvarenih rezultata u industrijskoj proizvodnji u RS, što jednim dijelom objašnjava razlike u uspješnosti industrijske proizvodnje između entiteta. Kao najmanje uspješne sektore u industriji RS bilježimo proizvodnju radio, TV i komunikacione opreme, proizvodnju baznih metala, i proizvodnju drugih električnih mašina i aparata. Vrijednost indeksa kod ova tri sektora ukazuje da je proizvodnja iznosila negdje oko 50% proizvodnje ovih sektora iz 2008. godine.25

24 25

Izvor: Republički zavod za statistiku RS, Mjesečno saopštenje „Indeksi industrijske proizvodnje”, broj 219/09, decembar 2009. godine. Izvor: Republički zavod za statistiku RS, Mjesečno saopštenje „Indeksi industrijske proizvodnje”, broj 219/09, decembar 2009. godine. 35

3. Povećana nezaposlenost i dalje ostaje veliki makroekonomski problem Visoka stopa nezaposlenosti u BiH predstavlja sigurno jedan od najvećih makroekonomskih problema u zemlji. Istina, povećanje broja nezaposlenih na evidenciji koje se dešavalo prethodnih godina u 2008. godini bilo je zaustavljeno, te je broj nezaposlenih tokom protekle godine počeo blago da pada. Nažalost, u 2009. godini, a što je zasigurno posljedica globalnih ekonomskih dešavanja, ponovo smo svjedoci povećanja broja nezaposlenih u BiH u odnosu na prethodnu godinu. Tako je na kraju 2008. godine nezaposlenih bilo oko 480 hiljada, da bi u oktobru 2009. godine taj broj ponovo iznosio više od 500 hiljada (Tabela 3).

Primjećujemo da je tokom 2009. godine, u odnosu na stanje iz 2008. godine, broj nezaposlenih osoba porastao za oko 23.000, odnosno visokih 5%. U strukturi nezaposlenih bilježimo nešto više žena negoli muškaraca, tačnije 50,5% žena i 49,5% muškaraca. Analiziramo li nezaposlene osobe po kvalifikacionoj strukturi, bez posla je najviše osoba sa VKV i KV kvalifikacijama (183.325) te NK (160.827), a najmanje osoba s visokom školskom spremom (16.083).26 Posmatramo li nezaposlenost na entitetskom nivou, u oba entiteta prisutan je rast broja nezaposlenih i on je u prvih deset mjeseci 2009. godine iznosio 2,7% u FBiH i 6,3% u RS. Interesantno je primijetiti da se procentualno viši rast nezaposlenih osoba tokom 2009. godine bilježi u RS negoli u FBiH, uprkos suprotnim rezultatima kada je u pitanju industrijska proizvodnja u entitetima. Drugim riječima, dok je industrijska proizvodnja u RS zabilježila rast u 2009. godini, nezaposlenost je povećana, što potvrđuje naše zaključke iz prethodnog dijela da je riječ o naglom relativnom rastu proizvodnje u nekim sektorima koji očigledno nisu generirali dovoljan broj radnih mjesta tokom 2009. godine da bi nezaposlenost bila smanjena ili barem ostala na istom nivou. U svakom slučaju, nezaposlenost u BiH ostaje biti velikim makroekonomskim problemom koji pogađa oba bosanskohercegovačka entiteta, s tim da do kraja godine možemo očekivati i dalji rast broja nezaposlenih.

Izvori: Agencija za statistiku BiH, Saopštenje „Registrirana nezaposlenost u oktobru 2009”, broj 10, godina III, decembar 2009. godine 36

4. Blago smanjenje maloprodajnih cijena, ali i deviznih rezervi CBBiH I dok smo posljednjih godina bili svjedoci blagog rasta maloprodajnih cijena u BiH, posebno nakon uvođenja PDV-a u 2006. godini, čini se da nam 2009. godina donosi strukturni zaokret. Naime, u prvih jedanaest mjeseci 2009. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasta cijena nije bilo. Naprotiv, zabilježen je blagi pad cijena, i to u oba bosanskohercegovačka entiteta (Tabela 4).

Strukturna promjena koja je očito prisutna kod ovog indikatora u 2009. godini samo potvrđuje da je ekonomija tokom 2009. godine prolazila kroz tendencije recesije. Naime, dok je principijelno obilježje ekspanzije jedne ekonomije blagi rast cijena, odnosno ekspanzija i rast cijena su trendovi koji idu ruku pod ruku, tako i tokom recesije često cijene padaju. To upravo imamo u BiH. Iako veliki rast cijena nije poželjan za ekonomiju, niti pad cijena, koji s aspekta posmatranja pojedinca može biti čak i dobrodošao, nije indikator dobrog stanja privrede. U stvari, pad cijena je uglavnom posljedica činjenice da je ukupna potrošnja u jednoj ekonomiji smanjena, zbog čega cijene počinju padati, a to opet vuče za sobom čitav lanac negativnih efekata, poput smanjenja proizvodnje, povećanja nezaposlenosti, problema s finansiranjem budžeta i tako redom. Pošto su sve ovo tokom 2009. godine bila i obilježja bh. ekonomije, više je nego očigledno da je BiH u 2009. godini bila pogođena globalnom recesijom, a blagi pad cijena samo je dodatna potvrda u prilog ovom zaključku. Najveći pad indeksa cijena bilježimo kod sektora odjeće i obuće i u sektoru prevoza, što je slučaj u oba bosanskohercegovačka entiteta. Tako je na nivou BiH pad maloprodajnih cijena u sektoru prevoza iznosio oko 10%, dok je u sektoru odjeće i obuće došlo do smanjenja cijena u prosjeku za oko 4%.27 S druge strane, cijene su najviše rasle kod alkoholnih pića i duhana i restorana i hotela, što je ponovo bio slučaj evidentiran u oba entiteta. Rast cijena u sektoru alkoholnih pića i duhana sigurno da je posljedica uvođenja dodatnih akciza na duhanske proizvode, koji se desio u tekućoj godini28 i koji se opet odnosio na oba entiteta.

27 28

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Saopštenje „Indeks potrošačkih cijena u BiH u oktobru 2009”, godina III, Broj 11. Podaci za FBiH: Federalni zavod za statistiku, „Mjesečni statistički pregled broj 12”, godina XIII, decembar 2009. godine; Podaci za RS: Republički zavod za statistiku, Mjesečno saopštenje „Indeks potrošačkih cijena”, broj 217/09, decembar 2009. 37

Ekonomska situacija u BiH Pošto smo u anektu, odnosno ispitivanje javnog mnijenja „Sistema ranog upozoravanja” (SRU) uključili i pitanje o očekivanjima u smislu promjena cijena, prezentirat ćemo ga u ovome dijelu kako bismo vidjeli u kojoj je mjeri stanovništvo BiH u mogućnosti da percepira dešavanja na tržištu kada su u pitanju promjene cijena. Rezultate koje smo dobili prikazujemo na Grafikonu 2, skupa s odgovorima iz prošlogodišnjeg istraživanja. Kao što možemo vidjeti, očekivanja o povećanju maloprodajnih cijena praktično da prate realne ekonomske trendove u BiH, jer kako je recesija sve više postajala realnost bosanskohercegovačke ekonomije, tako su se i očekivanja stanovništva BiH kretala u „logičnom” pravcu, u pravcu sve manjeg broja onih koji očekuju dalji rast cijena. Drugim riječima, stanovništvo BiH je posljednjih godina imalo očekivanja u vezi s kretanjem cijena koja su velikim dijelom pratila i tendencije kretanja u privredi.

Graﬁkon 2. Prognoziranje kretanja maloprodajnih cijena u BiH 2006-2009 29 Odgovori koji prognoziraju dalji rast cijena u BiH (% ukupnih odgovora)

100,0 90,0 87,6

80,0

87,5

83,8 81,1 74,9

% 70,0

71,8

60,0 50,0 40,0

62,8

63,0

60,2

54,7 Sep 2006

Dec 2006

April 2007

Sep 2007

Nov 2007

Mart 2008

Juni 2008

Sep 2008

Nov 2008

Nov 2009

I konačno, vrlo bitan pokazatelj koji redovno pratimo kada su u pitanju monetarni indikatori za BiH jesu ukupne bruto devizne rezerve Centralne banke BiH (CBBiH). One su posljednjih godina bilježile stabilan rast na godišnjem nivou i ukupna vrijednost deviznih rezervi dostigla je nivo od oko 6,7 milijardi KM u decembru 2007. godine. Međutim, smanjenje deviznih rezervi bilježimo već u 2008. godini kada su u posljednjem mjesecu ove godine rezerve bile manje za oko 400 miliona KM u odnosu na kraj 2007. godine.30 Kada je u pitanju 2009. godina, blago smanjenje rezervi CBBiH bilježimo u prvih šest mjeseci, praktično iz mjeseca u mjesec, da bi od jula 2009. godine nivo deviznih rezervi počeo blago da raste i u oktobru 2009. godine već je bio na nivou koji je blago viši od stanja iz decembra 2008. godine. U novembru 2009. godine ponovo bilježimo blagi pad vrijednosti deviznih rezervi.

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research, rezultati istraživanja za razdoblje 2006-2009, Tabela 5 u Prilogu. Izvor: Centralna banka BiH, www.cbbh.gov.ba, decembar, 2009. godine i Tabela 6 u Prilogu 38

Ekonomska situacija u BiH Graﬁkon 3. Devizne rezerve Centralne banke BiH u 2009. godini 31 Devizne rezerve CBBiH (mil KM) 8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0 XII XII XII XII XII XII I 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

III

VII

VIII

U svakom slučaju, razlog evidentiranog smanjenja tokom, a posebno krajem 2008. godine, nije teško pretpostaviti. Globalna finansijska kriza indirektno je rezultirala povlačenjem depozita iz bankarskog sistema BiH zbog čega su smanjene devizne rezerve CBBiH. U posljednjem SRU (EWS) godišnjem izvještaju (2008) vezano za smanjenje deviznih rezervi konstatirali smo da je riječ o kratkoročnom smanjenju depozita, tako da prostora za paniku ne bi trebalo biti jer smatramo da do pada i ugrožavanja funkcionisanja CBBiH kao aranžmana valutnog odbora neće doći. To već potvrđuju i trendovi iz 2009. godine kada je smanjenje deviznih rezervi praktično zaustavljeno te možemo očekivati da do kraja 2009. godine stanje s deviznim rezervama bude na nivou sličnom onom s kraja 2008. godine. U svakom slučaju, globalna finansijska kriza je realnost, indirektni efekti su dobro vidljivi i u pokazateljima CBBiH, ali isto tako smatramo da uočavamo blage elemente koji ukazuju da je vjerovatno najgore prošlo i da u narednom razdoblju možemo očekivati pozitivne pomake, sigurno ne intenzitetom koji smo imali ranijih godina, ali barem ne bi trebali bilježiti značajnije negativne tendencije kada je u pitanju visina deviznih rezervi ove institucije na godišnjem nivou.

Izvor: Ibid. 39

5. Blago poboljšanje vanjskotrgovinskog salda Vanjskotrgovinska razmjena u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bila je obilježena negativnim kretanjima, imajući u vidu nisku pokrivenost uvoza izvozom s jedne, i kontinuirani porast deficita, s druge strane. Tokom 2008. godine BiH je generirala deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u visini od preko 9,5 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 41%.32 Za razliku od kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni ranijih godina, tokom posmatranog desetomjesečnog razdoblja 2009. godine uočavamo značajnu promjenu u kretanjima indikatora vanjske trgovine, a primarno zbog smanjenja kako obima razmjene, tako i uvoza, izvoza i ukupnog deficita.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u BiH u prvih deset mjeseci 2009. godine iznosi 14,6 milijardi KM, od čega je uvoz skoro 10 milijardi KM, a izvoz svega 4,6 milijardi KM. Ovakvi omjeri izvoza i uvoza generirali su vanjskotrgovinski deficit u vrijednosti od 5,3 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 47% (Tabela 7). Posmatramo li navedene indikatore u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, primjećujemo da je došlo do smanjenja razmjene za oko 5 milijardi KM, s tim da je nešto više pao uvoz (27%) nego izvoz (21%). To je rezultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom sa 43,0% iz prvih deset mjeseci 2008. godine, na 46,6% u istom razdoblju 2009. godine. Iako blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom sugeriše napredak u razmjeni, sve ove promjene sigurno su posljedica tendencija recesije i smanjenja kupovne moći kako potrošača unutar BiH, tako i na drugim tržištima. Drugim riječima, blago povećanje pokrivenosti uvoza izvozom uz značajno smanjenje obima razmjene teško da možemo okarakterizirati kao pozitivan iskorak u vanjskom sektoru privrede BiH. Najznačajnije zemlje partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni s BiH su, već prema ustaljenoj praksi, sljedećim redom: Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija. Najveći deficit s pojedinačnim zemljama BiH bilježi u razmjeni s Hrvatskom, a visina deficita u posmatranom razdoblju 2009. godine iznosi oko 1,1 milijarda KM. Posmatrano prema grupacijama zemalja, najveći obim razmjene BiH bilježi s Evropskom unijom s kojom je ostvareno 51% ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Značajan procenat ukupne razmjene zabilježen je i sa zemljama CEFTA-e (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, UNMIK/Kosovo, Albanija i Moldavija) i on je iznosio oko 35%, dok preostalih 14% otpada na ostale zemlje .33

32 33

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Saopštenje „Statistika vanjske trgovine”, godina IV, broj 12, januar 2009. godine Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH, „Pregled i analiza ostvarene razmjene za BiH za period 1. do 10. mjesec 2008/09. godine”, novembar 2009. godine 40

Ekonomska situacija u BiH Pregled vanjskotrgovinske razmjene BiH po grupama proizvoda ukazuje da je po pitanju uvoza još uvijek dominantan agroindustrijski sektor, a slijedi ga sektor mineralnih goriva. S druge strane, najviše se izvozilo proizvoda iz sektora ruda, metala i proizvoda. To je istovremeno bio i sektor u kojem je zabilježen najveći relativnih pad kako izvoza, tako i uvoza.34

Izvor: Ibid. 41

6. Mišljenje javnosti o ekonomskoj situaciji dodatno pogoršano Nakon analize statističkih indikatora o stanju ekonomije BiH, pažnju redovno usmjeravamo i na procjene javnosti o ekonomskoj situaciji u zemlji, kako za protekli period, tako i za naredno razdoblje. Na ovaj način pratimo u kojoj mjeri percepcija javnosti odražava realne ekonomske promjene, ali na neki način dobijamo i prognoze javnosti o tome šta možemo očekivati u budućnosti. Bez da ovo pitanje razmatramo detaljno, smatramo da je u ranijim istraživanjima mišljenje javnosti u velikoj mjeri bilo konzistentno sa stvarnim dešavanjima u bosanskohercegovačkoj privredi. U svakom slučaju, natpolovična većina ispitanika u svim istraživanjima provedenim tokom 2008. godine ocijenila je da se ekonomska situacija u odnosu na prethodnu godinu nije promijenila. Nažalost, oko trećine ispitanika smatralo je da se ekonomsko stanje u zemlji pogoršalo, s tim da nešto povoljnije odgovore bilježimo u trećem kvartalu 2008. godine. Odgovori u posljednjem kvartalu bili su i najlošiji, jer je tada najveći broj ispitanika ocijenio da je došlo do pogoršanja ekonomske situacije, dok je s druge strane zabilježen najmanji procenat onih koji su ekonomsku situaciju u zemlji ocijenili boljom. Kada su u pitanju rezultati iz novembra 2009. godine, moramo zaključiti da je ovo do sada najgora ocjena ekonomske situacije u BiH. Naime, oko 46% ispitanika mišljenja je da je stanje u ekonomiji gore, dok je do sada najmanji procenat (5%) ispitanika ocijenio da je došlo do poboljšanja ekonomske situacije (Grafikon 4). Imajući pak u vidu globalna dešavanja u svijetu obilježena nizom ekonomskih, finansijskih, bankarskih, socijalnih i drugih kriza, kao i statističke indikatore koje smo analizirali u prvom dijelu izvještaja, ovi odgovori uopšte nisu za čuditi.

Graﬁkon 4. Mišljenje javnosti o ekonomskoj situaciji u prethodnoj godini 35

Ocjena ekonomske situacije u prethodnoj godini 60

57.1 51.5

53.8

51.5

47.0 45.9

34.3

34.5

33.7

% 30

27.0

20 13.5

14.0

15.5 10.8

5.4

Poboljšanje Isto Pogoršanje

0 Mar 2008

Jun 2008

Sep 2008

Nov 2008

Nov 2009

Izvor: Tabela 8 u Prilogu 42

Ekonomska situacija u BiH Posmatramo li odgovor na ovo pitanje po entitetima, najpesimističniji odgovori dolaze iz Federacije BiH gdje je dat i najveći broj prognoza pogoršanja ekonomske situacije. Preciznije rečeno, 48% ispitanika ocijenilo je da se ekonomska situacija pogoršala, dok je njih 45% stanje ocijenilo nepromijenjenim.36 Najpozitivnije odgovore na ovo pitanje bilježimo kod ispitanika iz Brčko Distrikta. S druge strane, nisu optimistične ni prognoze za naredni period i uopšteno su lošije od projekcija koje smo imali tokom 2008. godine.

Ocjena ekonomske situacije u narednoj godini 70 62,0

56,2

56,1

55,4

51,3

40 29,1

30 20

20,2

20,0

24,5

22,5 17,2

16,1

17,2

15,0

15,6

Nov 2008

Nov 2009

Pogoršanje Isto Poboljšanje

0 Mar 2008

Jun 2008

Sep 2008

Prema uobičajenoj praksi, najviše ispitanika je tokom svih istraživanja u 2008. godini, pa tako i u novembarskom istraživanju 2009. godine, ocijenilo da se ekonomska situacija u narednoj godini neće značajnije mijenjati. Međutim, dok je u ranijim istraživanjima uglavnom bilo neznatno više onih koji su projicirali pogoršanje u odnosu na poboljšanje ekonomske situacije, u posljednjem istraživanju bilježimo dva puta više ispitanika koji su pesimistični od onih koji su optimistični u svojim procjenama. Tačnije, skoro svaki treći ispitanik očekuje dalje ekonomsko pogoršanje, dok svega 15% ispitanika ipak vjeruje u bolje dane kada je u pitanju ekonomija BiH (Grafikon 5). Nismo utvrdili bilo kakva značajnija odstupanja u rezultatima nakon što smo ih klasifikovali prema spolu.

36 37

Izvor: Tabela 9 u Prilogu Izvor: Tabela 10 u Prilogu

7. Zaključak Tokom prvih jedanaest mjeseci 2009. godine u FBiH evidentiran je pad od oko 12% u vrijednosti fizičkog obima industrijske priozvodnje, dok je u RS zabilježeno povećanje od 18%. Izuzetno visoka vrijednost ovog indeksa u sektoru proizvodnje nafte do koje je došlo zbog početka proizvodnje u rafineriji u Bosanskom Brodu značajnim dijelom objašnjava razloge ovog povećanja u RS. Najveći relativni rast u RBiH zabilježen je u proizvodnji duhanskih proizvoda. I dok smo imali različite rezultate u kretanju indeksa industrijske proizvodnje, nezaposlenost je ipak rasla u oba bosanskohercegovačka entiteta. Povećanje u odnosu na stanje iz 2008. godine iznosi oko 23.000 osoba, odnosno oko 5%. Tokom tri kvartala 2009. godine, viši relativni porast nezaposlenosti zabilježen je u RS nego u FBiH. U poređenju s istim razdobljem 2008. godine, maloprodajne cijene u prvih deset mjeseci 2009. godine bilježe blagi pad u oba bosanskohercegovačka entiteta. Ovakvi rezultati su strukturna promjena u odnosu na rezultate iz ranijih godina kada smo redovno bilježili blago povećanje maloprodajnih cijena. Uzrok ovakvim kretanjima sigurno da jeste smanjenje potrošnje uzrokovano globalnom recesijom koja nije zaobišla niti BiH. Pad potražnje za robama i uslugama u pravilu dovodi i do pada cijena, što se očigledno desilo i na bosanskohercegovačkom tržištu. Centralna banka BiH je već duže vrijeme bilježila pozitivna kretanja kad su u pitanju prikupljene devizne rezerve, a čija visina je dosezala i vrijednost od oko 6,7 milijardi KM. Međutim, CBBiH nije prošla bez negativnih indirektnih efekata globalne ekonomske i finansijske krize. Razlog ovakvog stava jeste smanjenje ukupnih deviznih rezervi koje bilježimo tokom 2008. godine, kao i blagi pad u prvih šest mjeseci 2009. godine. Međutim, u drugoj polovini 2009. godine uočavamo blago povećanje nivoa deviznih rezervi u CBBiH i nadamo se da će do kraja godine ovakav trend generirati vrijednost rezervi na nivou koji je nešto viši od stanja s kraja 2008. godine. Kada je u pitanju mišljenje javnosti o ekonomskoj situaciji u prethodnoj godini, u novembarskom istraživanju bilježimo do sada najviši procenat ispitanika koji su ocijenili da je došlo do pogoršanja ekonomske situacije u zemlji. Naime, skoro 50% ispitanika mišljenja je da se ekonomska situacija pogoršala, što vjerovatno „dobro” odslikava realno stanje i kretanje zvaničnih inidkatora u bh. ekonomiji. Posmatramo li odgovore na ovo pitanje između entiteta, nepovoljniji odgovori dolaze iz Federacije BiH. Kada je u pitanju naredno razdoblje, većina ispitanika ne očekuje značajne promjene, dok je svega 15% ispitanika mišljenja da bi se ekonomska situacija u zemlji mogla poboljšati.

IV. Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini Adnan Efendić

1. Ekonomska situacija u 2009. godini bolja nego u prethodnoj godini 2. Porasla zaduženost bosanskohercegovačkih preduzeća 3. Institucionalni problemi otežavaju razvoj poslovnog sektora 4. Visoki direktni i indirektni troškovi koji proizlaze iz djelovanja domaćih institucija 5. Zaključak

1. Ekonomska situacija u 2009. godini bolja nego u prethodnoj godini Rezultati ispitivanja o ekonomskoj situaciji u BiH tokom 2008. godine ne samo da su bili loši, nego su se praktično pogoršavali iz kvartala u kvartal. Gledano po kvartalnim ispitivanjima koja su rađena, relativno najbolje ocjene dobili smo u trećem kvartalu, a najlošije u posljednjem kvartalu protekle godine. Na grafičkom prikazu (Grafikon 1) vidi se da je u posljednjem kvartalnom istraživanju u 2008. godini skoro 70% upitanih ocijenilo da se ekonomska situacija u zemlji pogoršala i to je do sada najviši procenat ispitanika s ovakvim stavom. Imajući u vidu tendencije recesije koje su se upravo pojavile krajem 2008. godine, ali i neizvjesnost s kojom su se privrednici u BiH možda prvi put u novije vrijeme na ovaj način suočili, sigurno da ovakvi rezultati nimalo ne iznenađuju. Tokom 2009. godine je dinamika kvartalnih ispitivanja nažalost prekinuta, tako da možemo analizirati samo odgovore na samom kraju godine (novembar 2009). Tako smo nakon analiziranja dobijenih rezultata u odgovoru na pitanje o ekonomskoj situaciji u BiH u novembru 2009. godine bili pozitivno iznenađeni. Naime, uočili smo značajan pozitivan zaokret u mišljenju privrednika gdje skoro polovina ispitanika iz poslovnog sektora procjenjuje da se ekonomska situacija u odnosu na prošlu godinu poboljšala. Iako je ovaj rezultat na određeni način neočekivan, čini se da privrednici u BiH poručuju da se stanje poboljšava, da je najgore prošlo, i da je ekonomska situacija u zemlji bolja nego ona koju smo imali prije godinu dana. Imajući u vidu da smo prije tačno godinu dana zabilježili najveće pogoršanje u ocjeni ekonomske situacije u zemlji, onda se ovaj zaokret samo može tumačiti kao najava boljih dana za privredu BiH.

Graﬁkon 1. Očekivanja o ekonomskoj situaciji 38 Ekonomska situacija u odnosu na prethodnu godinu

80 70 60 50 % 40 30 20 10 0

Bolja Ista Lošija April 2007

Sept 2007

Dec 2007

Mar 2008

Aug 2008

Sept 2008

Dec 2008

Nov 2009

Izvor: Tabela 1 u Prilogu. 46

Poslovno okruženje u BiH Kada su u pitanja očekivanja privrednika iz našeg uzorka za naredno polugodište, prisjetit ćemo se da su u prethodnom izvještaju očekivanja za prvih šest mjeseci 2009. godine bila prilično loša. Pogledamo li i zvanične statističke indikatore za prvo polugodište 2009. godine, čini se da je upravo tako i bilo, što po ko zna koji put potvrđuje prognoze poslovnih ljudi. Međutim, čini se da je pogoršanje ekonomske situacije, do kojeg je došlo u prvom polugodištu 2009. godine, u drugom polugodištu bilo manje izraženo i kao što smo zaključili u dijelu izvještaja koji govori o ekonomiji, moguće su blage naznake oporavka. I konačno, kada su u pitanju očekivanja poslovnog sektora za prvo polugodište 2010. godine, slično kao i kod prethodnog pitanja, ponovo smo iznenađeni pozitivnim zaokretom u odgovorima na ovo pitanje. Značajna većina ispitanika (57%), istina je, smatra da će stanje ostati slično kakvo je bilo i u 2009. godini. Međutim, imajući u vidu da je u posljednjem ispitivanju iz 2008. godine najviše ispitanika ocijenilo da će doći do pogoršanja ekonomske situacije u zemlji (62%), ovakav ishod zasigurno predstavlja znak da u narednom razdoblju poslovni ljudi ne očekuju dalje pogoršanje ekonomske situacije u zemlji, što u ovakvim okolnostima svakako možemo tumačiti kao pozitivan pomak. Štaviše, značajan je i procenat (38%) ispitanika koji očekuju poboljšanje ekonomske situacije.39 Sve u svemu, čini se da nam odgovori ispitanika iz poslovnog sektora sugerišu da je period ekonomskog pada u BiH iza nas i da se u narednom razdoblju ne bi trebale očekivati tendencije recesije.

Izvor: Tabela 2 u Prilogu 47

2. Porasla zaduženost bosanskohercegovačkih preduzeća Privrednici BiH ocijenili su da se, u odnosu na prethodnu godinu, ekonomska situacija u 2009. godini poboljšala. S obzirom da je riječ o poslovnim ljudima, sigurno je da se njihovo mišljenje najvećim dijelom bazira na finansijskom poslovanju preduzeća koja su bila predmet ankete. Drugačije rečeno, za očekivati je i poboljšanje finansijske pozicije preduzeća, a takve smo odgovore dobili i u posljednjem istraživanju. Naime, apsolutna većina ispitanika (73%)40 smatra da je u finansijskom pogledu u boljoj poziciji nego prije godinu dana, što je konzistentan odgovor s onim što smo imali u prethodnoj sekciji. Također, u posljednjoj anketi bilježimo znatno veći broj preduzeća koja svoje proizvodne kapacitete koriste u potpunosti u odnosu na stanje iz 2008. godine.41 Međutim, ovdje treba imati u vidu činjenicu da se odgovori ispitanika odnose na poređenje današnje ekonomske situacije s onom prije godinu dana te poboljšanje koje dobijamo u relativnom izrazu ne mora de facto značiti da je stanje u ekonomiji dobro. Prisjetimo se da su odgovori o finansijskom poslovanju preduzeća dobijeni na kraju 2008. godine bili najlošiji koje smo ikada dobili. Shodno tome, jedino što možemo zaključiti jeste da je finansijska pozicija preduzeća BiH u novembru 2009. godine ocijenjena kao bolja od stanja krajem 2008. godine, koje je bilo najgore u posljednjih nekoliko godina koliko pratimo poslovni sektor. Kada su u pitanju prognoze za 2010. godinu, poslovni ljudi očekuju dalje poboljšanje svoje finansijske pozicije, odnosno očekuju ekspanzivne tendencije u privredi. Prema rezultatima novembarske ankete, visok procenat od 73%42 ispitanika očekuje da će se finansijska pozicija njihovih preduzeća poboljšati, što je svakako optimizam vrijedan pažnje. Nisu utvrđene značajnije razlike u odgovorima između entiteta. Iako je većina ispitanika ocijenila da je došlo do poboljšanja njihove finansijske pozicije, odgovori o promjeni kreditne zaduženosti preduzeća nam ipak poručuju da stvari nisu tako jednostavne kakvim se čine. Naime, već smo spomenuli da napredak u finansijskom poslovanju u odnosu na prethodnu godinu u relativnom smislu ne mora značiti de facto poboljšanje, što nam upravo naredna tabela jasno potvrđuje. Naime, u novembarskom istraživanju bilježimo do sada najveći rast zaduženosti bosanskohercegovačkih preduzeća u posljednjih nekoliko godina (vidi Tabelu 4).

40 41 42

Izvor: Tabela 3 u Prilogu. Izvor: Tabela 4 u Prilogu. Izvor: Tabela 5 u Prilogu 48

Poslovno okruženje u BiH Nagli rast zaduženosti apsolutne većine preduzeća u BiH (67%), s dosta sličnim odgovorima i na entitetskom nivou, dovoljno govori kako su privrednici nastojali ublažiti efekte globalne ekonomske krize. Naime, efekat ekonomske krize tokom prethodne godine, koji je rezultirao smanjenjem proizvodnje kako za domaće tako i za strano tržište, a što smo vidjeli u dijelu izvještaja koji govori o ekonomiji, sigurno je jednim dijelom rezultirao i time da su kompanije tražile izlaz u povećanju zaduženosti. Naravno, rast zaduženosti jednim dijelom se javlja i zbog povećanja investicija, ali sigurno da ovako nagli rast nije posljedica naglog povećanja investicionih ulaganja u vrijeme smanjenja proizvodnje i potrošnje, nego alternativni izvor finansiranja poslovanja u uslovima stagniranja privrede. Konačno, određenu potvrdu naših ranijih stavova možemo vidjeti i u odgovoru o poslovanju kompanija u posljednjem polugodištu 2009. godine. Kao što vidimo s Grafikona 2, iako je najveći broj kompanija još uvijek ostvarivao pozitivno poslovanje, primjećujemo da je ipak do sada najveći zabilježen procenat (33%) kompanija koje su poslovale s gubitkom. Štaviše, već je nekoliko kvartala prisutan trend pogoršanja.

Graﬁkon 2. Poslovanje kompanija u BiH43 Poslovanje kompanija u BiH 90 80

78 72

60 50 40

30 20

Dobitak

10 0

Gubitak April 2007

Sept 2007

Dec 2007

Mar 2008

Aug 2008

Sept 2008

Dec 2008

Nov 2009

Na kraju naše analize moramo zaključiti da je finansijska pozicija većine preduzeća realno pogoršana zbog rasta zaduženosti i negativnog poslovanja, ali je u poređenju sa stanjem s kraja 2008. godine, finansijska pozicija privrednog sektora BiH u relativnom smislu bila bolja.

Izvor: Tabela 7 u Prilogu 49

3. Institucionalni problemi otežavaju razvoj poslovnog sektora Odgovori na pitanje u kojoj mjeri različiti nivoi vlasti pomažu poslovnom sektoru u prevazilaženju prepreka u poslovanju već niz kvartala nisu bili ohrabrujući. Rezultati su tokom 2008. godine varirali iz kvartala u kvartal da bi najlošije ocjene bile zabilježene u decembarskom istraživanju, posebno za državni nivo i entitetske nivoe.44 Međutim, u posljednjem istraživanju zabilježili smo odgovore koji ukazuju da većina preduzeća smatra da im vlasti u određenoj mjeri pomažu u prevazilaženju poslovnih problema. Ovakvu promjenu u raspoloženju privrednika možemo tumačiti pokušajem različitih nivoa vlasti da poduzmu određene poteze u smislu ublažavanja ekonomske krize, a prije svega istrajavanjem vlasti svih nivoa na budžetskim reformama u svrhu dobijanja stand-by aranžmana Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)45. Najbolje ocjene dobile su državne vlasti (v. Tabelu 8), što nam na određeni način potvrđuje i tumačenje dobijenih odgovora, imajući u vidu da je državna vlada u BiH ocijenjena kao relativno najuspješnija u provođenju reformi koje se tiču dobijanja MMF-ovog stand-by aranžmana. Za razliku od većine ranijih odgovora, kao najlošije su ovaj put ocijenjene vlasti nižih nivoa, dakle kantonalne i opštinske.

Jako pomažu

Uglavnom pomažu

Niti pomažu, niti odmažu

Uglavnom ne pomažu

Uopšte ne pomažu

Pored analize efikasnosti vlasti u pružanju pomoći privrednicima u BiH, već niz godina pratimo i ključne prepreke za poslovanje u BiH. Tabela 9 nam daje listu mogućih prepreka s kojima se suočavaju preduzeća u BiH, kao i rezultate dobijene u posljednja tri kvartalna istraživanja.

44 45

Izvor: Tabela 8 u Prilogu Stand-by aranžman je odobren u julu 2009. godine i kvota od 72% uslijedila je nakon okončanja pregleda u martu 2010. godine 50

Poslovno okruženje u BiH

U većini ispitivanja koja smo radili tokom prethodnih godina, ispitanici su kao glavne probleme u poslovanju identificirali visoke poreske stope, nelojalnu konkurenciju, političku nestabilnost i funkcionisanje sudstva. U posljednjem istraživanju, rađenom u novembru 2009. godina, lista se izmijenila tako da sada najznačajnije tri prepreke (prepreke ocijenjene kao „u velikoj mjeri” i „donekle”) poslovanju u BiH predstavljaju: carinske procedure (76%), regulativa u oblasti tržišta rada (72%) i poreska administracija (72%) (v. Tabelu 9). Carinske procedure i regulativa tržišta rada nam se prvi put javljaju kao visoke prepreke poslovanju, dok je poreska administracija i u ranijim istraživanjima znala biti visoko na listi ključnih prepreka poslovanju u BiH. Ako pak pratimo rezultate kroz prosjek dobijenih odgovora za posljednje tri godine, dobijamo da su najveće prepreke poslovanju nelojalna konkurencija i korupcija. Navedene prepreke identificiralo je oko 70% ispitanika u poslovnom sektoru, što nam jasno govori o tome koje su to glavne prepreke poslovanju u BiH, kao i šta bi to trebao biti prioritet u rješavanju problema s kojima se suočava privatni sektor u ovoj zemlji.

4. Visoki direktni i indirektni troškovi koji proizlaze iz djelovanja domaćih institucija Budući da je iz rezultata istraživanja poslovnog sektora postalo očigledno da institucije determiniraju uspjeh poslovanja domaćih kompanija, od početka 2008. godine pratimo i efikasnost „relevantnih” institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirajući ključne ekonomske i netržišne institucije (ili organizacije države) relevantne za poslovanje kompanija, odnosno u krajnjem i za ekonomski rast, željeli smo identifikovati koliko dobro institucije obavljaju funkcije zbog kojih i postoje. Naredna tabela prikazuje rezultate za posljednja tri kvartalna ispitivanja.

U ocjeni institucija koje su prema ekonomskoj teoriji i praksi relevantne za poslovni sektor i ekonomski rast, kompanije u BiH su u novembru 2009. godine kao najmanje efikasne rangirale sljedeće institucije: pravosudni sistem, entitetske poreske uprave, Direkciju za evropske integracije, agencije za bankarstvo i Vanjskotrgovinsku komoru BiH. Dok je pravosudni sistem i u ranijim istraživanjima redovno dobijao jako loše ocjene, posljednje istraživanje je interesantno zbog nešto lošijih ocjena primarno Direkcije za evropske integracije (DEI) i agencija za bankarstvo. Jedno od mogućih objašnjenja jesu veća očekivanja privrednika BiH od DEP-a kada je u pitanju napredak na polju evropskih integracija. Veliko zaostajanje BiH na njenom putu evropskih integracija u odnosu na susjedne zemlje sigurno da je uticalo na ovakvo mišljenje. Ne smijemo zaboraviti ni niz problema koji su se pojavili u skorije vrijeme, a koji su se odnosili na popunjavanje najviših pozicija u ovoj instituciji. Pored toga, agencije za bankarstvo, koje su ranije uglavnom dobijale 52

Poslovno okruženje u BiH dosta dobre ocjene, sada su dospjele u kategoriju institucija koje loše obavljaju svoje zadaće. Ponovo možemo samo pretpostaviti da je jedan od mogućih razloga ovakvog mišljenja nesigurnost u bankarskom sektoru BiH (poput rasta kamatnih stopa i uslova zaduživanja), a koja je uslijedila s globalnom finansijskom krizom, te možda i veća očekivanja od banaka da intervenišu u ovom sektoru. Kao najefikasnije institucije su, prema već ustaljenoj praksi, ocijenjene Centralna banka BiH i Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno ključne državne institucije zadužene za makroekonomsku stabilnost u zemlji, odnosno monetarnu i fiskalnu politiku. Dobrim se ocjenama ističe i Agencija za promociju stranih investicija. Vidljiva je veza između neformalnih institucija (tj. neformalnih veza i pravila ponašanja) u funkciji i završavanja svakodnevnih poslova. Ovo jeste i razlog zbog čega redovno pratimo i odgovore na pitanja u kojoj mjeri poslovni sektor koristi neformalne institucije.

Interesantno je primijetiti da rezultati svih kvartalnih istraživanja u 2008. godini pokazuju da se u BiH u značajnoj mjeri koriste neformalne institucije. Neformalne veze i kontakte u većoj ili manjoj mjeri koristi blizu 70% kompanija dok je taj procenat u novembarskom istraživanju značajno uvećan.46 Naime, u novembarskom istraživanju više od 20% ispitanika navodi da koristi neformalne institucije u velikom obimu, dok se preko 60% ispitanika oslanja na neformalne veze, kontakte, pravila ponašanja u nešto manjoj mjeri (vidi Tabelu 11 i Tabelu 12 u Prilogu). Drugim riječima, većina ispitanika iz poslovnog sektora koristi alternativne neformalne institucije u svakodnevnom poslovanju, i primjećujemo blago relativno povećanje broja ispitanika koji su ovakav stav imali u posljednjih nekoliko istraživanja, a naročito je to bio slučaj u posljednjem kvartalnom istraživanju. Najzad, efikasnost institucionalnog okvira može se posmatrati i neposredno kroz troškove koje institucije stvaraju privatnom sektoru. Ovi troškovi poznati su kao transakcijski troškovi i obuhvataju kako direktne finansijske troškove, tako i indirektne troškove izražene kroz npr. vrijeme utrošeno na razne institucionalne procedure, na dobijanje relevantnih informacija, na troškove zbog neefikasnosti institucija, i tako dalje. Prema rezultatima novembarskog istraživanja, apsolutna većina ispitanika (preko 80%)47 mišljenja je da se suočava s višim transakcijskim troškovima nego što bi to trebalo, kako u smislu novčanih izdataka, tako i u smislu vremenski zahtjevnih procedura kroz koje prolaze. 48 Posebno smatramo interesantnim istaknuti tako veliki procenat ispitanika koji smatraju da su visoki indirektni troškovi koji rezultiraju neefikasnošću institucija problem, a o kojem se sigurno malo vodi računa u zvaničnim statistikama, uprkos tome što itekako otežavaju poslovanje domaćim kompanijama. 46

Izvor: Vidjeti i Tabelu 12 u Prilogu. Izvor: Tabela 13 i 14 u Prilogu. 48 Izvor: Ibid 47

Poslovno okruženje u BiH Od 2008. godine pratimo i procjene ispitanika o visini direktnih i indirektnih troškova koji nastaju zbog institucija, imajući u vidu da je poslovni sektor ove troškove identificirao kao veliki problem za uspješno poslovanje. Prema rezultatima novembarske ankete, troškovi poslovanja zbog direktnih plaćanja institucijama BiH viši su za 0-10% u preko 80% preduzeća, odnosno 5-10% u preko 40% preduzeća, sa sličnim rezultatima između entiteta.49 Što se tiče indirektnih ili oportunitetnih troškova s kojim se poslovni sektor suočava, pažnju plijene visoke procjene ovih troškova, koji se mogu vidjeti iz Tabele 14.

Indirektni troškovi poslovnog sektora zbog loše efikasnosti institucija su u 40% preduzeća viši za 5-10%, kako na nivou BiH tako i po entitetima (s nešto nižom procjenom u RS). Pored toga, dosta ispitanika je dalo i prognoze koje su se kretale 10-20%, i to 26% kompanija, što je izuzetno visok trošak. Sve u svemu, procjene institucionalnih troškova u BiH sugerišu da se troškovna opterećenja poslovnog sektora koja su posebno problematična tiču indirektnih troškova s kojim se kompanije suočavaju, a koja se ne publiciraju u zvaničnim statistikama. I konačno, u okviru dobijenih rezultata novembarske ankete imamo i ocjene o promjeni efikasnosti državnih i entitetskih institucija za protekli petogodišnji period. S obzirom na činjenicu da je napredak BiH prema Evropskoj uniji i u evroatlantskim integracijama uslovljen primarno napretkom u institucionalnom pogledu, itekako su nam interesantne percepcije ovog pitanja iz perspektive poslovnih ljudi jer daju kvalitativnu procjenu o promjenama u efikasnosti.

Izvor: Tabela 15 u Prilogu 54

Poslovno okruženje u BiH

Kao što možemo vidjeti iz rezultata u odgovoru na ovo pitanje (Tabeli 17), apsolutna većina poslovnih ljudi koji su anketirani smatra da je došlo do pogoršanja funkcionisanja institucija u BiH, kako na nivou države, tako i na nivou entiteta. Tako 63% ispitanika ocjenjuje da je došlo do pogoršanja u efikasnosti državnih institucija dok je 53% ocijenilo da je došlo do pogoršanja u radu institucija na nivou entiteta. Nema značajnijih razlika u odgovorima između entiteta. U svakom slučaju, niti jedan ispitanik nije odgovorio da se rad državnih institucija poboljšao, a isto stoji i za entitetske institucije. Ovakvi odgovori sigurno daju razloga za zabrinutost, ne samo zbog činjenice da se efikasnost institucija u BiH na nivou države i entiteta nije poboljšala, nego naprotiv, odgovori konzistentno sugerišu da je došlo do daljeg pogoršanja.

5. Zaključak U istraživanjima rađenim tokom 2008. godine ocijenjeno je da je došlo do pogoršanja ekonomske situacije. Međutim, pozitivan zaokret, u ocjeni ekonomske situacije u odnosu na proteklu godinu bilježimo u posljednjem novembarskom istraživanju. Iako odgovori koje smo dobili sugerišu da je ekonomsko stanje u BiH bolje, ovo tumačimo kao ocjenu poslovnog sektora da je stanje bolje u odnosu na 2008. godinu, ali nikako kao veliki napredak u privredi. Naime, ako smo prije tačno godinu dana zabilježili najveće pogoršanje u ocjeni ekonomske situacije posljednjih godina, onda ovaj zaokret predstavlja signal određenog pomaka naprijed koji je uočio poslovni sektor. Jednostavnim rječnikom kazano, čini se da je najgore vrijeme recesije u BiH prošlo. Pored ovakve ocjene postojećeg stanja poslovanja, date su i optimističnije prognoze za naredno razdoblje, imajući u vidu činjenicu da je veliki procenat preduzeća izjavio da očekuje poboljšanje kako ekonomske situacije u zemlji, tako i vlastitog finansijskog poslovanja. Uprkos činjenici da je većina preduzeća ekonomsko stanje ocijenila boljim, primijetili smo nagli porast zaduženosti kompanija u BiH. Pretpostavljamo da je tokom recesije, koja je zahvatila bh. ekonomiju u 2008. i koju dijelom možemo pratiti i u 2009. godini, većina kompanija „izlaz” iz trenutnih tendencija stagnacije tražila kroz povećanje zaduženosti. Imajući u vidu ovakva dešavanja, ne čudi da je nešto viši procenat kompanija izjavilo da su u odnosu na prethodne godine i kvartalna istraživanja ostvarile gubitak. Svakako da onda možemo zaključiti da je i finansijska pozicija većine preduzeća zbog rasta zaduženosti i negativnog poslovanja u stvarnosti pogoršana, ali i da je u poređenju sa stanjem s kraja 2008. godine, finansijska pozicija privrednog sektora BiH relativno bolja. U ocjeni djelotvornosti različitih nivoa vlasti u BiH bilježimo pozitivan pomak, posebno u odnosu na državnu vlast. Ovakve odgovore tumačimo činjenicom da je poslovni sektor vjerovatno prepoznao napore vlasti da pomognu u izlaženju iz trenutnih ekonomskih problema s kojima se BiH suočava, gdje se, u budžetskim reformama, posebno ističe državni nivo vlasti. Najlošije su bile ocijenjene kantonalne i opštinske vlasti.

U ocjeni poslovanja pojedinih institucija već je postala standardna praksa da su institucije monetarne i fiskalne politike na nivou države, odnosno Centralna banka BiH i Uprava za indirektno oporezivanje dobile najbolje ocjene. Sada im se pridružila i Agencija za promociju stranih investicija. Na listi najlošije ocijenjenih su: pravosudni sistem, entitetske poreske uprave, Direkcija za evropske integracije, agencije za bankarstvo i Vanjskotrgovinska komora BiH. Posebno su nas iznenadile loše ocjene koje je dobila Direkcija za evropske integracije, a što tumačimo nazadovanjem BiH na evropskom putu koji bilježimo već izvjesno vrijeme. Vjerujemo da su agencije za bankarstvo ovaj put dobile lošije ocjene zbog niza problema koji su se pojavili u bankarskom sektoru BiH, a vezani su za diskutabilno podizanje kamatnih stopa i uslova zaduživanja u vrijeme globalne finansijske i bankarske krize. Što se tiče direktnih i indirektnih troškova koji proizlaze iz djelovanja institucija, njih je većina preduzeća ocijenila kao prepreku poslovanju. Poseban smo fokus stavili na indirektne troškove koji se javljaju u BiH, a primarno su posljedica nedovoljne efikasnosti institucija. Efikasnost institucija ne samo da je dobila loše ocjene, nego je i apsolutna većina ispitanika mišljenja da se ona u posljednjih pet godina pogoršala, pogotovo na državnom nivou. U ovakvim okolnostima nas ne čudi odgovor većine poslovnih ljudi da koriste vlastite „neformalne institucije” (tj. vlastite veze i kontakte) kako bi završavali poslove. Posebno smo u novembru 2009. godine zabilježili povećanje korištenja neformalnih institucija.

V. Prihodi i sistem socijalne zaštite Aleksandar Draganić

1. Indeks socijalne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 2. Broj domaćinstava s niskim prihodima u porastu 3. Kriza utiče na očekivanja stanovništva 4. Kupovna moć i životni standard u blagom padu 5. Socijalni minimum i socijalna zaštita zahtijevaju više pažnje 6. Zaključak

1. Indeks socijalne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu Indeks socijalne stabilnosti u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine nije zabilježio promjene i pored činjenice da je 2009. godina označena kao godina ekonomske krize. Vrijednost indeksa socijalne stabilnosti je u novembru 2009. godine iznosila 46 poena, što svakako nije najniži nivo koji je ovaj indeks imao u prethodnom periodu. Kretanje indeksa po kvartalima od početka 2005. godine prikazano je na Grafikonu 1. Razlozi za nepromijenjeno stanje u odnosu na prethodni period su vidljivi u sličnom broju domaćinstava s niskim primanjima, nepromijenjenim očekivanjima i kupovnom moći građana. Stanje indeksa socijalne stabilnosti je svakako i posljedica otpuštanja radnika u pojedinim djelatnostima koja su se dešavala tokom godine, nižih plata u pojedinim djelatnostima, te korespondirajućih niskih penzija.

Graﬁkon 1. Indeks socijalne stabilnosti za BiH50 Indeks socijalne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu

120,00

Indeks socijalne stabilnosti

110,00 100,00 90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 Lančani indeks Kompozitni indeks

Feb 05 Jun 05 Sep 05 Nov 05 Apr 06 Jun 06 Sep 06 Nov 06 Apr 07 Sep 07 Nov 07 Mar 08 Jun 08 Okt 08 Nov 08 Nov 09 92,00

97,83

93,33

102,38 104,65 102,22 100,00 102,17 104,26 43

91,84

95,56

106,98

97,83

102,22 100,00 100,00 46

Treba napomenuti da indeks socijalne stabilnosti i dalje ima nižu vrijednost u odnosu na ostale indekse, iako su indeksi ekonomske i političke stabilnosti viši za samo jedan poen. U prethodnim izvještajima smo govorili o korelaciji indeksa socijalne stabilnosti s indeksom ekonomske stabilnosti i indeksom političke stabilnosti.51 50 51

Izvor: Tabela 18 u Prilogu Stepen korelacije (koja ima skalu od -1 do +1) između indeksa socijalne stabilnosti i indeksa ekonomske stabilnosti od maja 2000. godine do novembra 2009. godine iznosi 0,72 - što označava jaku pozitivnu vezu između dva indeksa, ne ulazeći u razloge ove uzročnoposljedične veze. Istovremeno, stepen korelacije između indeksa socijalne stabilnosti i indeksa političke stabilnosti iznosi 0,55, što također predstavlja postojanje značajne veze između ova dva indeksa. 58

Prihodi i sistem socijalne zaštite U posljednjem kvartalu 2009. godine zabilježen je rast broja domaćinstava s prihodima ispod 500 KM u oba entiteta i u Brčko Distriktu. Ovakav trend se nije manifestovao jedino kod ispitanika koji su klasifikovani kao „manjinsko” stanovništvo na područjima na kojima su Hrvati i Bošnjaci većine. Kod svih ostalih demografskih kategorija (gradsko/seosko, muško/žensko, itd.) koje su predmet našeg ispitivanja zabilježen je trend rasta broja domaćinstava s niskim prihodima (mjesečnim prihodima manjim od 500 KM). Treba spomenuti da je u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine došlo do povećanja broja domaćinstava koja su bila bez primanja, što ukazuje ne samo na posljedice krize, nego i na neefektivnost postojećeg sistema socijalne zaštite u osiguravanju socijalnog minimuma životnog standarda. Izvještajni period je korespondirao s ekonomskom krizom i drastičnim padom javnih prihoda. Ono što najviše zabrinjava odnosi se na činjenicu da čak oko 45% ispitanika u Bosni i Hercegovini očekuje da će se ekonomska situacija pogoršati u narednih godinu dana, oko 40% ispitanika očekuje smanjenje prihoda u njihovim domaćinstvima, dok oko 15% zaposlenih očekuje da bi u naredna 3 mjeseca mogli ostati bez posla.

Graﬁkon 2. Broj osoba koje očekuju smanjenje prihoda52 Broj osoba koje očekuju smanjenje prihoda u domaćinstvu (u %) 25,00 20,00

20,40

21,63 18,77

15,00 14,24 10,00

11,53 10,80

13,62 10,53

5,00

0,00

Grad Selo Nov 07

Jun 08

Nov 08

Nov 09

Kupovna moć i životni standard, prema podacima istraživanja, u blagom su padu. Naravno, to na prvi pogled nije vidljivo iz podataka zvanične statistike, jer tokom 2009. godine nije bilo promjena kada je u pitanju prosječna plata ili nivo cijena. Naime, prema odgovoru ispitivanja javnog mnijenja, smanjena kupovna moć manifestuje se u činjenici da su prosječni troškovi domaćinstva u novembru 2009. godine iznosili 767,50 KM, dok je taj isti prosjek u novembru 2008. godine iznosio 907,79 KM. Ovakva situacija prouzrokuje da se u domaćinstvu procentualno viši iznos sredstava izdvaja na hranu i odjeću i obuću, dok se ostali izdaci za ostale potrebe, ili smanjuju, ili uopšte ne postoje. Istovremeno, zvanična statistika ukazuje da nije bilo promjena u iznosima prosječnih plata niti u jednom od entiteta. 53 Istovremeno, kada analiziramo zvanične statističke podatke, 2009. godina je period tokom kojeg je došlo do ukupnog pada indeksa potrošačkih cijena, dok su kod pojedinačnih roba i usluga zabilježeni različiti trendovi. Ako podatke posmatramo prema oblicima odnosno namjeni potrošnje za prvih 10 mjeseci 2009. godine u odnosu na prvih 10 mjeseci 2008. godine, u Republici Srpskoj najviše su porasle cijene alkoholnih pića i duhana, stanovanja i energenata 52 53

Izvor: Tabela 8a u Prilogu. Izvor: Tabela 12 u Prilogu. 59

Prihodi i sistem socijalne zaštite i restorana i hotela, dok je došlo do pada cijena prevoza i odjeće i obuće. U ovom istom periodu u Federaciji BiH su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, restorana i hotela i cijene stanovanja i energenata, dok je također došlo do pada cijena prevoza odjeće i obuće.54 Najznačajniji faktor koji se odnosi na sistem socijalne zaštite, odnosi se na zavisnost postojećih fondova (zdravstvenog osiguranja, dječije zaštite, penziono-invalidskog osiguranja, te zaštite od nezaposlenosti) od nivoa prihoda/plata cjelokupne populacije zaposlenih. Kako je 2009. godina obilježena padom broja zaposlenih, te smanjenjem plata u nekim djelatnostima, došlo je do pada prihoda fondova praćenim porastom i pritiskom novih korisnika na sredstva fondova koja su im na raspolaganju. Činjenica da je svega 1,9% nezaposlenih u prethodnim godinama primalo naknadu u slučaju nezaposlenosti, govori i o samoj neefektivnosti postojećeg sistema te njegovim mogućnostima. Kada govorimo o penzionim fondovima, na pragu 2010. godine je vidljivo da su vlasti svjesne problema s kojima se tek trebaju suočiti. Prijedlog budžeta Vlade RS za 2010. godinu ukazuje na strah od kraha, te pokušaj da se prevaziđu problemi kroz povećanje dijela vladinih transfera prema Fondu PIO RS. Ovakvi potezi još uvijek nisu vidljivi u Federaciji BiH, no činjenica da je u ovom entitetu zabilježen pad prosječne penzije u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine od oko 6% govori da su problemi evidentni. U vremenu nadolazećih izbora interesantno će biti vidjeti kako će se vlasti izboriti sa zahtjevima i potrebama korisnika postojećih javnih fondova.55

54 55

Izvor: Tabela 13 u Prilogu. Izvor: Tabela 1 u Prilogu. 60

2. Broj domaćinstava s niskim prihodima u porastu Broj domaćinstava sa niskim prihodima (u %) 100,0 90,0 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0

86,3 71,4

66,5 59,4 47,0 38,1

37,6 38,6

28,1

FBiH RS Brčko Distrikt

Sept 08

Nov 08

Nov 09

Prema podacima ispitivanja javnog mnijenja iz novembra 2009. godine, broj domaćinstava s niskim prihodima (prihodima ispod 500 KM mjesečno) porastao je sa 33% na 39% u cijeloj Bosni i Hercegovini (v. Tabelu 1a u Prilogu). Broj domaćinstava s prihodima ispod 500 KM mjesečno se povećao sa 28% na 38% u FBiH, sa 38% na 39% u RS, te sa 66,5% na 71% u Brčko Distriktu. Treba napomenuti da se broj domaćinstava koja su imala prihode više od 1500 KM kretao na sličnom nivou krajem 2009. godine u odnosu na kraj 2008. godine (oko 5% u FBiH te oko 2,5% u RS). Generalno, najviše plate imaju zaposleni u sektoru finansijskog posredovanja, te javnim institucijama i preduzećima. Što se tiče prihoda na područjima koja su prema našoj metodologiji klasifikovana kao većinska, rezultati u novembarskom istraživanju 2009. godine pokazuju da se broj domaćinstava s prihodima ispod 500 KM mjesečno povećao u odnosu na novembar 2008. godine u bošnjačkim većinskim područjima (sa 31% na 40%) i hrvatskim većinskim područjima (sa 16% na 27%). Ovakvi trendovi nisu prisutni kod „manjina” u područjima gdje je jedan od konstitutivnih naroda u većini. Naime, broj domaćinstava s niskim prihodima kod „manjinskog” stanovništva zabilježio je pad na bošnjačkim većinskim područjima (sa 58% na 49,5%) i hrvatskim većinskim područjima (sa 30% na 29%), dok je broj domaćinstava s niskim prihodima zabilježio rast kod manjinskog stanovništva na srpskim većinskim područjima (sa 56% na 59%). (Za više detalja vidjeti Tabelu 2 u Prilogu). Prema podacima ispitivanja javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar prethodne godine, došlo je do rasta broja domaćinstava s niskim prihodima u gradskim (sa 25% na 33%) i u seoskim područjima (sa 39% na 44%). Istovremeno, ako kao kriterije uzmemo spol i starost populacije, broj domaćinstava s niskim prihodima se povećao, uz izuzetak koji je vidljiv kod populacije koja spada u starosnu grupu preko 50 godina (v. Tabelu 1 ispod).

Izvor: Tabela 1 u Prilogu. 61

Prihodi i sistem socijalne zaštite

Na kraju, moramo se osvrnuti na podatke iz Tabele 1 koji ukazuju na rast broja domaćinstava bez ikakvih primanja. Bez obzira da li osobe žive u gradskim i seoskim područjima, da li pripadaju kategorijama mlađe ili starije populacije, te da li su muškog ili ženskog spola, primijetno je da se u novembru 2009. godine povećao broj domaćinstava bez primanja u odnosu na novembar 2008. godine. Trom, rigidan i neodgovarajući sistem socijalne zaštite u slučajevima gubitka posla ili nedobijanja plata, u velikoj mjeri doprinosi ovom povećanju od oko 4,5% domaćinstava u BiH koja su bez primanja.

3. Kriza utiče na očekivanja stanovništva Izvještajni period je obilježen svakodnevnim vijestima o ekonomskoj krizi, otpuštanjima radnika, građanskim protestima i nemirima, socijalnim tenzijama i neizvjesnoj budućnosti. I dok domaće vlasti još uvijek tragaju za odgovorom na pitanje na koji način će kriza uticati na bosanskohercegovačko društvo i ekonomiju, programi za prevazilaženje problema ne postoje ili se manifestuju u neophodnosti određenih aktivnosti u cilju zadovoljavanja uslova koje pred zemlju postavlja Međunarodni monetarni fond i obaveze iz potpisanog stand-by aranžmana. Ad hoc mjere, nefleksibilni sistem i neodgovornost pojedinaca i institucija uticali su da se ekonomska situacija prouzrokovana krizom čak i produbi. O ovome govore svakodnevni medijski izvještaji o otpuštanju radnika, smanjivanju plata, te najavama daljih pogoršanja situacije. Istovremeno, kao što se moglo vidjeti u dijelu izvještaja koji se bavi ekonomijom, građani Bosne i Hercegovine smatraju da se ekonomska situacija u njihovim porodicama pogoršala. Ovakvi stavovi, praćeni padom broja onih koji smatraju da se ekonomska situacija u njihovim porodicama poboljšala u proteklih godinu dana, zabilježeni su u oba entiteta i Brčko Distriktu (vidi Tabelu 2).

Broj optimista, odnosno broj osoba koje smatraju da će se ekonomska situacija poboljšati u narednih godinu dana zabilježio je pad u oba entiteta, dok je broj pesimista, odnosno broj osoba koje smatraju da će se ekonomska situacija poboljšati porastao na području cijele Bosne i Hercegovine (za više detalja vidjeti Tabelu 5 u Prilogu i dio izvještaja koji govori o ekonomiji). S tim u vezi, a prema ispitivanju javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine, broj osoba koje očekuju rast u visini novčanih primanja u njihovim domaćinstvima u narednih 6 mjeseci se smanjio u FBiH (sa 18% na 17%), dok se njihov broj povećao u RS (sa 26% na 29%). Interesantan je optimizam dijela ispitanika iz RS u vremenu najavljenih smanjenja plata u javnom sektoru, te uočenim poteškoćama u ostalim sektorima. Istovremeno, broj osoba koje očekuju negativne promjene u visini novčanih primanja u njihovim domaćinstvima u narednih 6 mjeseci se povećao, i to sa 14% na 22% u FBiH te sa 9% na 18% u RS (v. Tabelu 3 ispod). Prema ispitivanju javnog mnijenja, najoptimističnije su bile osobe na srpskim većinskim područjima (čak 29% osoba očekuje povećanje visine novčanih primanja). Istovremeno, najveći broj pesimista se nalazi na bošnjačkim većinskim područjima, jer 63

Prihodi i sistem socijalne zaštite 23,5% ispitanika na ovim područjima očekuje smanjenje visine novčanih primanja. Ako kao kriterij uzmemo starost ispitanika, može se primijetiti da je došlo do rasta broja osoba iz svih starosnih kategorija koje očekuju smanjenje primanja.

Nakon izuzetno turbulentnog perioda tokom 2007. i 2008. godine u vezi s cijenama robe i usluga, 2009. godina je godina u kojoj se ekonomska kriza manifestovala i na nivo cijena, te njihovu stabilnost i blagi pad tokom cijele godine. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2007. i 2008. godine, došlo je do pada broja osoba koje očekuju dalji rast cijena u oba entiteta i Brčko Distriktu. Međutim, najava bh. telekom operatera u vezi s korekcijama cijena početkom 2010. godine, te percepcija blagog rasta cijena energenata i električne energije, vjerovatno je uticala na percepciju građana u vezi s budućim rastom cijena. To je vidljivo kroz činjenicu da u novembru 2009. godine još uvijek oko 72% osoba u FBiH i 54% osoba u RS očekuje dalji rast cijena. Istovremeno, broj osoba koje očekuju povećanje cijena i dalje je na niskom nivou u Brčko Distriktu i iznosi svega 6%. (v. Tabelu 8 u Prilogu).

Graﬁkon 4. Broj osoba koje očekuju povećanje cijena 56 Broj osoba koje očekuju povećanje cijena (u %)

100,00

100,00 89,51

83,87 78,08

80,00

71,58

74,92

60,00

54,43

40,00 FBiH RS Brčko Distrikt

20,00 0

6,00

0,43

Nov 07

Nov 08

Nov 09

Izvor: Tabela 8 u Prilogu 64

Prihodi i sistem socijalne zaštite Prema podacima istraživanja javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine, broj osoba koje misle da bi mogle ostati bez posla povećao se u FBiH, smanjio u RS, te ostao nepromijenjen u Brčko Distriktu (vidi Tabelu 4). U novembru 2009. godine 17% osoba u FBiH i 13% osoba u RS smatra da bi u naredna 3 mjeseca mogli ostati bez posla. Najzabrinutije za mogućnost ostajanja bez posla su osobe koje se nalaze u starosnoj kategoriji od 18 do 35 godina i to čak 20% njih. Ovakvo stanje ukazuje i na problematičan status velikog broja zaposlenih u privatnom sektoru, naročito mlađih, u kojem ne postoji sindikat niti sindikalno organizovanje.

Na kraju ovog dijela osvrnut ćemo se na broj osoba koje podržavaju održavanje javnih protesta, štrajkova i demonstracija u vezi s pojedinim aspektima (gubitak zaposlenja, loše plate, ugrožena prava, itd.). Ovo je značajna informacija ako se ima na umu nekoliko desetina protesta u prethodnom periodu, od kojih su najznačajniji protesti ratnih veterana, boraca i invalida u Sarajevu, prosvjetnih radnika u Unsko-sanskom kantonu, protesti zaposlenih u javnom sektoru u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, protesti radnika firme Vranica, itd. Ako posmatramo ispitivanje javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine, kao što je razmatrano u prvom poglavlju, broj osoba koje podržavaju održavanje javnih protesta, štrajkova i demonstracija povećao se u oba entiteta i Brčko Distriktu (v. Tabelu 10 u Prilogu). Zabrinjavajuća je činjenica da je skoro 2/3 građana u FBiH spremno na proteste, bez obzira o kojem se pitanju radilo (gubitku posla, nemogućnošću pronalaska posla, lošim platama i penzijama, povratom imovine, itd.). Ako posmatramo ispitivanje javnog mnijenja, odgovori koje smo dobili ukazuju na sljedeće: • stanovnici FBiH su i dalje skloniji pružanju podrške protestima, štrajkovima i demonstracijama u odnosu na stanovnike RS i Brčko Distrikta (Graﬁkon 5); • stanovništvo u gradovima je sklonije pružanju podrške organizovanim vidovima ispoljavanja nezadovoljstva pojedinim društvenim problemima od stanovništva u selima. Ovo predstavlja promjenu trenda iz prethodnog perioda u kojem je stanovništvo u selima bilo sklonije pružanju podrške protestima od stanovništva u gradovima; • osobe u starosnoj kategoriji od 36 do 50 godina su najspremnije za proteste, što predstavlja promjenu u odnosu na prethodni izvještajni period gdje su osobe u starosnoj kategoriji od 18 do 35 godina bile najspremnije; • stanovništvo FBiH je najviše bilo sklono pružanju podrške protestima, štrajkovima i demonstracijama u vezi s gubitkom zaposlenja (67%), lošim platama i penzijama (66%), te nemogućnošću nalaska zaposlenja (62%); • istovremeno, stanovnici RS su najviše skloni podršci održavanja javnih protesta, štrajkova i demonstracija u vezi s lošim platama i penzijama (42%), gubitkom zaposlenja (40%), te ugroženim nacionalnim i građanskim pravima (40%). Primijetno je da se građani u RS počinju više okretati ekonomskim pitanjima i uticajima na njihove živote u odnosu na ranije dominirajuća politička i institucionalna pitanja; • u Brčko Distriktu najveći broj osoba spremnih za pružanje podrške organiziranim vidovima ispoljavanja nezadovoljstva bio je u vezi s pitanjem loših plata i penzija (55%), povratom imovina (51%) i protivljenjem politici vlade (49,5%).

Prihodi i sistem socijalne zaštite Graﬁkon 5. Broj osoba koje podržavaju ispoljavanje javnih protesta 57 Procenat osoba koje podržavaju javne proteste u vezi sa... (Nov 09)

70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 FBiH RS Brčko Distrikt

20,0 10,0 0,0

Gubitak zaposlenja

Nemogućnošću nalaženja zaposlenja

Protivljenjem politici vlade entiteta

Slabim platama/ penzijama

Ugroženim Ponašanjem nacionalnim i međunarodne građanskim pravima zajednice

Povratkom imovine

Izvor: Tabela 10 u Prilogu 66

4. Kupovna moć i životni standard u blagom padu Ako posmatramo podatke entitetskih zavoda za statistiku u vezi s kretanjem prosječne plate i indeksa potrošačkih cijena, možemo zaključiti da tokom 2009. godine nije bilo značajnijih pomaka (Tabela 5).

Prosječna mjesečna plata u oktobru 2009. godine iznosila je 789 KM u Republici Srpskoj, te 789,83 KM u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na osnovu podataka za prvih 10 mjeseci 2009. godine, vidljivo je da nije bilo značajnih pomaka u visini prosječne plate. Ako bismo posmatrali podatke iz septembra 2009. godine u odnosu na podatke iz oktobra 2008. godine, vidljivo je da je prosječna plata u RS porasla za svega 0,38%, dok je prosječna plata u istom periodu u FBiH porasla za 0,56% (za više detalja vidjeti Tabelu 6).

Prihodi i sistem socijalne zaštite Kada posmatramo podatke iz septembra 2009. godine u odnosu na oktobar 2008. godine, vidi se da su u RS najviše porasle plate zaposlenih u oblasti saobraćaja, skladištenja i veza i oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom. Istovremeno, u FBiH su najviše porasle plate u oblasti ribarstva, trgovine na veliko i malo, te pružanja ličnih i komunalnih usluga. Pojedine djelatnosti su zabilježile i pad plata, npr. poljoprivreda, ribarstvo, te zdravstvo u RS, zatim oblasti poljoprivrede, finansijskog posredovanja i oblasti saobraćaja, skladištenja i veza u FBiH. Interesantna je i činjenica da su u najvećem broju slučajeva, osim u oblasti finansijskog posredovanja, najveće plate u oblastima javnog sektora (administracija, državna uprava, komunalna preduzeća, zdravstvo, itd.). Tokom 2009. godine došlo je do stagnacije nivoa prosječnih penzija i najniže penzije u oba entiteta, dok je iznenađujuće zabilježen rast najviših penzija. Naime, prema podacima entitetskih fondova za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna isplaćena penzija za novembar 2009. godine iznosila je 343 KM u FBiH, te 316 KM u RS. To predstavlja pad od 6% u FBiH i 1% u RS, ako se poredi s prosječnom penzijom za novembar 2008. godine. U istom periodu su najniže penzije porasle za ostale na istom nivou, odnosno 160 KM u RS, te 296 KM u FBiH. Što se tiče najviših penzija, zabilježen je njihov rast od 11% u RS, te čak od oko 40% u FBiH (v. Tabelu 12a u Prilogu i Grafikon 6).

Graﬁkon 6. Prosječna, najniža i najviša penzija po entitetima 58 Podaci o penzijama u FBiH i RS - novembar 2008 i 2009 godine 316,22

Nov 09 RS

319,41

Nov 08

1.409

160,00 343,00

Nov 09 FBiH

1.565

160,00

1.977

296,36 368,42

Nov 08

1.393

296,36 0

500

Najniža penzija Najviša penzija Prosječna penzija

1000

1500

2000

2500

Jedna od stvari koja ide u prilog građanima Bosne i Hercegovine odnosi sa na indekse potrošačkih cijena koji su stagnirali tokom 2009. godine, te je čak povremeno zabilježena i blaga deflacija i smanjenje cijena proizvoda i usluga. Podaci entitetskih zavoda za statistiku ukazuju da se indeks potrošačkih cijena u oktobru 2009. godine u odnosu na oktobar 2008. godine smanjio za oko 1,1% u RS, te za oko 1,8% u FBiH (v. Tabelu 7). Također, ako poredimo podatke iz prvih deset mjeseci 2009. godine u odnosu na prvih deset mjeseci 2008. godine, vidimo da su prosječne cijene proizvoda i usluga niže za oko 0,5% u RS, te za 0,2% u FBiH.

Izvor: Tabela 12a u Prilogu 68

Prihodi i sistem socijalne zaštite

Ono što zabrinjava je rast cijena komunikacijskih usluga, te usluga stanovanja i energenata. Iako je po definiciji došlo do smanjene potražnje za pojedinom robom i uslugama usljed smanjenja kupovne moći, cijene u ovim oblastima ne reaguju tržišno, što ukazuje na monopolski položaj samih pružalaca ovih proizvoda i usluga, utičući na kupovnu moć i životni standard građana. Ispitivanje javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. i novembar 2007. godine ukazuje da je došlo do relativnog povećanja prosječnih troškova po stavkama u kućnom budžetu za hranu (uključujući kafu i piće), što se vidi u Tabeli 8.

Prihodi i sistem socijalne zaštite Ovi podaci su u smislu njihova tumačenja izazovni, s obzirom da ne korespondiraju s podacima zvanične statistike, odnosno podacima o indeksu potrošačkih cijena, gdje su cijene ovih proizvoda smanjene. Interesantna je i činjenica da se u domaćinstvima u oba entiteta manje izdvaja za otplate duga, radove u kući, te za odmor i čuvanje djece. Dio objašnjenja se svakako krije u smanjenoj kupovnoj moći prosječnog bh. domaćinstva. Naime, prema odgovoru ispitivanja javnog mnijenja, smanjena kupovna moć se manifestuje u činjenici da su prosječni troškovi domaćinstva u Bosni i Hercegovini u novembru 2008. godine iznosili 908 KM, dok je taj isti prosjek u novembru 2009. godine iznosio 767 KM (što svakako nije dovoljno za zadovoljavanje svih potreba prosječnog domaćinstva u Bosni i Hercegovini)59. Na osnovu ovih podataka, sad je lakše utvrditi da se apsolutno izdvajanje za hranu i nije mnogo promijenilo, dok se promijenio relativni udio troškova za hranu u smanjenim kućnim budžetima.

Graﬁkon 7. Prosječni troškovi po stavkama u kućnim budžetima60 Prosječni troškovi po određenim stavkama u kućnom budžetu (u KM) u BiH - Novembar 2008 i 2009. godine

Nov 09 Nov 08

GAS TELEFON

VODA STRUJA ŠKOLOVANJE DJECE ODMOR LIJEKOI I LIJEČENJE RADOVI I OPRAVKE U KUĆI OTPLATA DUGA OBDANIŠTE/ČUVANJE DJECE PREVOZ - AUTOBUS I TRAMVAJ GORIVO I ODRŽAVANJE AUTOMOBILA SREDSTVA ZA LIČNU HIGIJENU CIGARETE/DUHAN ODJEĆA I OBUĆA

HRANA (UKLJUČUJUĆI KAFU I PIĆE)

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

Ako posmatramo prosječne troškove po određenim stavkama u kućnom budžetu u BiH za novembar 2009. godine, ispitanici ukazuju da je najviše bilo potrebno izdvojiti za hranu (265 KM prosječno po domaćinstvu), odjeću i obuću (67 KM prosječno po domaćinstvu) i gorivo i održavanje automobila (51 KM prosječno po domaćinstvu).

Treba napomenuti da sindikati u BiH objavljuju iznos koji je neophodan za pokrivanje sindikalne potrošačke korpe koja je za mjesec oktobar bila oko 1600 KM za četvoročlanu porodicu, što je više od dva puta od iznosa prosječnih plata u FBiH i RS. 60 Izvor: Tabela 14 u Prilogu 70

5. Socijalni minimum i socijalna zaštita zahtijevaju više pažnje Tokom 2009. godine vlasti u RS su u nekoliko navrata isplaćivale avanse, povećavale tranše te čak pokušale da promijene zakonska rješenja u cilju oslobađanja određenih sredstava za isplatu penzija. Iako je situacija u Fondu penzionog osiguranja u FBiH bila relativno stabilna, problemi su i dalje prisutni kada se radi o naknadama za boračko-invalidske kategorije. Naime, nedovoljno pažljiv pristup odobravanju prava za isplate uvećanih naknada boračko-invalidskoj populaciji i dalje je stvarao pritisak na budžet Federacije BiH tokom 2009. godine61. Poređenjem podataka ispitivanja javnog mnijenja u novembru 2009. godine s onima iz 2008. godine vidi se da je u Bosni i Hercegovini došlo do povećanja broja onih koji smatraju da se njihovo domaćinstvo nalazi ispod prosjeka (v. Tabelu 9). Tako je u novembru 2009. godine 45% ispitanika u FBiH, 53% u RS, te 73,7% u Brčko Distriktu smatralo da se nalazi ispod prosjeka ukoliko se posmatra ekonomski položaj njihovog domaćinstva. Ovakvi stavovi i mišljenja su vjerovatno posljedica trenutnog socio-ekonomskog položaja skoro polovine stanovništva, uticaja krize na (ne)zaposlenost i nivo prihoda, te nedostataka aktivnih mjera u pružanju socijalnog minimuma.

Postojeće penzijsko i invalidsko osiguranje postavljeno je tako što se iz zarade zaposlenih osoba izdvajaju doprinosi iz kojih se isplaćuju penzije. Ovaj sistem se pokazuje neodrživim jer se na osnovu njega osigurava samo osnovni nivo socijalne sigurnosti. Međutim, s obzirom na situaciju i trendove u BiH, stanje izgleda ovako: nepovoljna demografska kretanja (pad nataliteta i duži životni vijek), nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera, visoka nezaposlenost, posljedice rata, povećan broj invalida i emigracije mlađih generacija. Finansiranje sistema odvija se putem obaveznih doprinosa za socijalno osiguranje, koji su proporcionalni platnoj osnovici. Pokušaji uvođenja drugog i trećeg stuba penzionog osiguranja i dalje su neuspješni i u formi obećanja, što je posljedica problema s kojima se suočava postojeći sistem finansiranja i pravno-institucionalnih problema u vezi s ovim pitanjima. Pokrivenost nezaposlenih osoba naknadama od nezaposlenosti znatno je niža poredeći sa zemljama jugoistočne Evrope (u prosjeku 12%). Naime, svega 1,9% registriranih nezaposlenih u BiH prima naknade, s tim da se situacija 61 Usvajanjem

Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova i njihovih porodica („SN FBiH”, br. 61/06) utvrđena su, između ostalog, prava demobliziranih branilaca na novčanu naknadu za vrijeme trajanja nezaposlenosti, stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju, prednost pri dodjeli kredita za poticanje samozapošljavanja i pravo na zdravstvenu zaštitu. Primjenom ovog Zakona 60.114 demobiliziranih branilaca i 8.136 ratnih vojnih invalida (korisnika prava po osnovu drugih zakonskih odredbi) stekla su pravo na navedene beneﬁcije. 71

Prihodi i sistem socijalne zaštite razlikuje po entitetima (2,2% u RS i 1,5% u FBiH).62 Sistem materijalne i socijalne sigurnosti smatra se neefikasnim te nije u stanju da osigura minimum socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. Beneficije po osnovu nezaposlenosti su različito regulirane u entitetima (pravo na naknadu od nezaposlenosti imaju osobe u trajanju od maksimalno 24 mjeseca u FBiH, te 12 mjeseci u RS. Otprilike dvije trećine registriranih nezaposlenih osoba u BiH imaju besplatno zdravstveno osiguranje. Istovremeno, u prosjeku se izdvaja oko 20 miliona KM godišnje u FBiH za finansiranje zdravstvenog osiguranja 200.000 korisnika odnosno registriranih nezaposlenih osoba, što čini polovinu sredstava za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba.

Bosna i Hercegovina troši 4% svog bruto društvenog proizvoda (BDP) na novčane naknade kroz programe socijalne zaštite koji se ne baziraju na doprinosima.63 S tako velikim dijelom BDP-a koji odlazi na novčane naknade, BiH je jedna od zemalja s najvećom javnom potrošnjom u ove namjene na području Evrope i centralne Azije – njeni rashodi su daleko veći od prosjeka zemalja u regiji, koji se kreću oko 1,6%, ili zemalja OECD-a, gdje su oni oko 2,5%. Ovaj nivo potrošnje na novčane naknade kroz programe socijalne zaštite, a koji nisu bazirani na doprinosima, fiskalno je teško održiv, naročito ako se ima u vidu prijeteći učinak globalne finansijske i ekonomske krize na državne prihode. Prema analizi Svjetske banke, uprkos znatnim fiskalnim izdvajanjima na novčane naknade za socijalnu zaštitu koje se ne finansiraju iz doprinosa, siromašni dio stanovništva je vrlo loše pokriven. Navodi se činjenica da se veći udio ukupnih rashoda na ove vrste beneficija transferira osobama koje su, statistički gledano, u bogatijoj petini populacije BiH. Nasuprot tome, oni iz siromašnije petine primaju samo 18% od ukupnih novčanih naknada za socijalnu zaštitu koje se ne finansiraju iz doprinosa – što je manji procenat od njihovog udjela u ukupnom broju stanovništva BiH.

62 63

Anketa o radnoj snazi BiH za 2006/2007; Nacrt Strategije socijalnog uključivanja BiH (Vijeće ministara BiH) Svjetska banka (2009), Bilješke o politici – socijalna davanja u Bosni i Hercegovini: kreiranje održivog sistema socijalne zaštite zasnovanog na stvarnim potrebama, Sarajevo, str. 3-8. 72

6. Zaključak Ispitivanje javnog mnijenja u novembru 2009. godine i dalje ukazuje na jako lošu socio-ekonomsku situaciju prosječnog bh. domaćinstva. Iako podaci zvanične statistike ne ukazuju na pad životnog standarda i kupovne moći, smanjena potrošnja u okviru kućnih budžeta vidljiva je u rezultatima kvartalnog ispitivanja. Posljedično, udio izdataka na hranu u okviru kućnih budžeta se povećava, što ne ostavlja dovoljno prostora za zadovoljavanje ostalih potreba. Broj domaćinstava s prihodima ispod 500 KM povećao se u oba entiteta i Brčko Distriktu, kada posmatramo rezultate u novembru 2009. godinu u odnosu na novembar 2008. godine. Razlozi za ovakve trendove su vidljivi u posljedicama ekonomske krize - gubitku zaposlenja, a time i prihoda pojedinih članova domaćinstva, smanjenju plata u pojedinim djelatnostima, te smanjenju penzija i naknada pojedinih kategorija stanovništva. Ekonomska kriza je, pored uticaja na kvalitet života i standard stanovništva u Bosni i Hercegovini, ostavila traga i na očekivanja. Broj osoba koje očekuju smanjenje prihoda u njihovim domaćinstvima u narednih šest mjeseci se povećao u oba entiteta, dok je broj zaposlenih koji očekuju gubitak zaposlenja u naredna tri mjeseca na nivou od 15%. Aktuelna situacija i neizvjesna budućnost utiče da veliki broj osoba podržava održavanje javnih protesta, štrajkova i demonstracija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Situacija je posebno alarmantna na području FBiH, gdje je skoro 2/3 građana spremno na proteste. Kako su ekonomska kretanja dovela do smanjenja ličnih prihoda i potrošnje pojedinaca i domaćinstava, ne iznenađuju ni smanjeni prihodi države tokom 2009. godine. To je posebno slučaj s fondovima, penzionim sistemom,, sistemom zdravstvene zaštite, naknadama za nezaposlenost i dječijim i materinskim naknadama i dodacima, koji u potpunosti zavise od plata koje se isplaćuju u Bosni i Hercegovini. Da se postojeći budžetski sistem s fondovima ne bi urušio u 2009. godini, Bosna i Hercegovina je u julu 2009. godine ušla u stand-by aranžman s MMF-om, povlačeći 1.057 miliona američkih dolara. Ova ‘injekcija’ MMF-a omogućila je kratkoročno premošćivanje problema, no pravi izazovi tek predstoje s obzirom na neophodnost smanjenja javne potrošnje, reforme sistema socijalnog osiguranja, te dalje sprečavanje urušavanja sistema socijalne zaštite.

VI. Socijalna uključenost

Aleksandar Draganić

1. Socijalna uključenost – da li je prioritet na dnevnom redu predstavnika vlasti? 2. Prema posljednjim podacima, socijalno je isključena najmanje polovina stanovništva 3. Socijalna uključenost i etnička podijeljenost 4. Konsocijativna demokratija – uzrok ili posljedica socijalnog isključenja 5. Zaključak

1. Socijalna uključenost – da li je prioritet na dnevnom redu predstavnika vlasti? Kako je dugoročni cilj Bosne i Hercegovine (BiH) članstvo u EU, ne iznenađuje ni fokusiranje na pitanja socijalne uključenosti/isključenosti u proteklih nekoliko godina. Doduše, ovaj koncept još uvijek ne zauzima svoje pravo mjesto u okviru vladinih politika i vrlo često se svodi na analize problema, bez adekvatnih odgovora vlasti. Ove navode potvrđuje činjenica da se na dokumentu Strategija socijalne uključenosti Bosne i Hercegovine radi već dvije godine. Treba napomenuti da se ni postojeće politike oko kojih je postignuta politička saglasnost ne provode u djelo. Politika u oblasti invalidnosti BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u junu 2008. godine, te Strategija BiH za rješavanje problema Roma koja je usvojena 2005. godine, očigledan su primjer za ovakve stvari. Ono što svakako zabrinjava je činjenica da se u Bosni i Hercegovini olako donose pojedini dokumenti (politike, strategije, planovi, itd.) bez adekvatnog planiranja sredstava za njihovu realizaciju. Uvidom u nacrte državnih i entitetskih budžeta za 2010. godinu, primijetno je da nisu izdvojena značajnija sredstva u odnosu na 2009. godinu u cilju realizacije navedenih strateških dokumenata. Uopšteno, biti socijalno isključen znači biti izostavljen iz glavnih društvenih tokova, te biti uskraćen za pojedina ekonomska, socijalna i politička prava koja drugi posjeduju. U Bosni i Hercegovini postoje brojni izvori socijalne isključenosti. Jedan izvor se odnosi na teritorijalne podjele koje su se desile tokom rata, ali i koje su institucionalizovane nakon njegovog završetka, korespondirajući s odvajanjem „manjina” od „većina”, u okviru kojih je nastalo 30-ak novih jedinica lokalne samouprave. Rat koji je završen 1995. godine institucionalizovao je ove etničke razlike i u okviru administrativne organizacije zemlje. Kako su institucije vlasti u okviru postojećih administrativnih granica najodgovornije za socijalne politike na teritorijama koje obuhvataju, onda se mogu pozvati i kao najodgovornije za politike socijalne uključenosti. Nejednakost koja se javlja na pojedinim područjima u okviru Bosne i Hercegovine, a u čijoj osnovi leži vjerska ili etnička pozadina, sprečava neke grupe u jednakom učestvovanju u društvenim institucijama i drugim sferama društvenog života64. Drugi izvor isključenosti leži u činjenici da pojedinci i grupe žive u slabije razvijenim i besperspektivnim područjima. Posmatrajući brojne lokalne zajednice, vidljivo je da skoro 80% odbornika u lokalnim skupštinama dolazi iz urbanih dijelova, dok svega oko 20% odbornika dolazi iz ruralnih dijelova opština, iako je geografska distribucija populacije još uvijek u najvećoj mjeri obrnuta65. Slično je i kada posmatramo donosioce odluka na višim nivoima, tako da se politike koje su usmjerene na unapređenje kvaliteta života stanovništva u selima manifestuju ad hoc, te bez pravih namjera da se nešto uradi u ovoj oblasti. Poznato je da se u zapostavljenim područjima stvaraju umjetne barijere, koje njihovim stanovnicima smanjuju izglede za punu participaciju u širem društvu, te smanjuju uključenost u širu zajednicu i dominantan sistem vrijednosti. Upravo pojedinci i grupe iz zapostavljenih područja slabije učestvuju u obrazovnim institucijama (mladi iz ovakvih sredina se rjeđe školuju i ranije napuštaju školovanje), visok nivo nezaposlenosti, nizak nivo prihoda, te dominacija privremene i povremene zaposlenosti umjesto stalnog zaposlenja. Seoska područja u Bosni i Hercegovini uglavnom karakteriše i vrlo slaba dostupnost, te loš kvalitet javnih usluga66. Škole su obično loše opremljene i uglavnom imaju vrlo niske akademske standarde, zdravstvene usluge nisu lako dostupne te su obično nekvalitetne, javnog prevoza ili nema ili je neadekvatan potrebama stanovnika, dok se na tim područjima uopšte ne odvijaju privredne aktivnosti. 64

Treba napomenuti da je ovaj aspekt društvenog uključivanja prepoznat kroz UNDP-ovu metodologiju integrisanog lokalnog planiranja, gdje se, osim ekonomskom i ekološkom, dosta pažnje posvećuje društvenom i socijalnom razvoju na područjima lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. 65 Zlokapa, Z. (urednik), Kocka do kocke – dobro je dobro graditi (modeli organizacije lokalne samouprave), EDA Banja Luka, 2007 66 Svjetska banka, (2009), Od stabilnosti ka funkcionisanju – lokalna uprava i isporuka usluga, Sarajevo, 2009 75

Socijalna uključenost

Kao jedan od izvora socijalne isključenosti pojavljuje se svakako i životna okolnost ili faza života u kojoj se pojedinac nalazi. Pojedine faze života utiču da pojedinac svakako bude ranjiviji i izloženiji socijalnoj isključenosti usljed okolnosti, bolesti, invaliditeta ili samih godina. S tim u vezi se obično navode dvije kategorije kao što su mladi ili penzioneri, iako se u ove grupe svrstavaju i samohrani roditelji i osobe s invaliditetom. Uzimajući u obzir prethodna istraživanja67, primjetno je da je prosječna nezaposlenost kod mladih skoro duplo veća od prosječne stope nezaposlenosti u zemlji. Također, visina prihoda kod penzionera je višestruko niža, dok su troškovi usljed potrebe liječenja, brige i zaštite mnogostruko viši kod ove populacije. U nedostatku odgovarajućih politika – u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite ili socijalne zaštite – mnogi pojedinci iz ovih kategorija smatraju se socijalno isključenim. Na kraju, uzroke socijalne isključenosti treba potražiti i u dinamici društvenih promjena koje su od početka 90-ih godina zahvatile bosanskohercegovačko društvo. Naime, promjena društvenog sistema, uvođenje tržišnih principa i promjena dominantnih odnosa u društvu kroz uvođenje demokratskog pluralizma, promjena vlasništva nad imovinom, te proces tranzicije, transformacije i liberalizacije, uticali su na veliki dio populacije Bosne i Hercegovine. Jedan od najvažnijih uzroka rasta velikog broja socijalno isključenih odnosi se na privredu i njen slom tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Ogromne strukturne promjene dovele su do toga da veliki broj osoba nije u stanju da se adekvatno uključi u tržište rada i nađe zaposlenje nakon gubitka poslova u velikim poslovnim sistemima. I dok brojni analitičari i teoretičari govore o neophodnosti unapređenja sistema obrazovanja u cilju adekvatnijeg uključivanja Bosne i Hercegovine u međunarodnu podjelu rada na osnovama konkurentnosti, dotle se u stvarnom životu dešava jako malo promjena. Ove tvrdnje potkrepljuju podaci o karakteristikama radne snage, politikama i rezultatima sistema obrazovanja, upotrebi informacionih tehnologija, obrascima migracija, te opštim sistemom vrijednosti.

67 Agencija

za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi BiH za 2007. i 2008. godinu 76

2. Prema posljednjim podacima, socijalno je isključena najmanje polovina stanovništva Još je tokom 2007. godine, kada je predstavljen UNDP-ov Izvještaj o humanom razvoju koji se fokusirao na pitanja socijalne uključenosti68, konstatovano da se više od polovine populacije u Bosni i Hercegovini može smatrati socijalno isključenom po nekoj od osnova isključenosti. Naime, opšti indeks socijalne isključenosti – koji posmatra međuzavisnost životnog standarda, zdravlja, obrazovanja, uključenosti u društvene tokove, te dostupnost – pokazivao je da je 50,32% stanovništva socijalno isključeno po nekoj od osnova. U međuvremenu se nisu desile značajne promjene u socijalnim politikama koje bi ovako porazne podatke umanjile, već postoje indicije da je kriza koja je obilježila 2009. godinu uticala čak i na porast broja osoba koje se mogu smatrati socijalno isključenim. Ispitivanje javnog mnijenja iz novembra 2009. godine, u poređenju s onim iz novembra 2008. godine, ne ukazuje na značajne promjene po osnovu socijalne isključenosti, dok ekonomska kriza stvara veliki broj novih osoba koje se zbog nezaposlenosti polako pretvaraju u socijalno isključene osobe. I dok naša kvartalna ispitivanja uglavnom analiziraju očekivanja mogućih gubitaka radnih mjesta, zvanična statistika ukazuje da je tokom 2009. godine više desetina hiljada radnika ostalo bez posla. Ovo pitanje detaljnije razmatramo u dijelu izvještaja koji se bavi ekonomijom. Za podatke o očekivanjima u smislu gubitka zaposlenja u naredna 3 mjeseca po entitetima vidi Tabelu 1.

Različitosti u stepenu obrazovanja doprinose stepenu isključenosti. Jedan od glavnih uzroka nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je nivo obrazovanja populacije. Prema zvaničnim statističkim podacima 69, broj nepismenih u Bosni i Hercegovini kreće se na nivou od oko 5,5%, dok je broj osoba bez svršene osnovne škole oko 12%. Oko 31% stanovništva ima samo osnovnu školu, dok je nešto više od polovine sa završenom srednjom školom. Svega 8% stanovništva spada u grupu osoba s višim i visokim obrazovanjem. Iako su procjene da Bosna i Hercegovina ima više ruralnog od urbanog stanovništva70, razvoj u prethodnim desetljećima ostavio je traga na stanje u ruralnim sredinama i njihovom stanovništvu. Prema ekonomskim pokazateljima, koje potvrđuju i rezultati našeg istraživanja71, prihodi domaćinstva i generalna ekonomska situacija uveliko su gori u seoskim negoli u gradskim područjima (vidi Grafikon 1). Broj domaćinstava s niskim prihodima (prihodima ispod 500 KM) je tokom 2009. godine porastao i u selima i u gradovima. Prema ispitivanju javnog mnijenja u novembru 2009. godine, broj domaćinstava s prihodima ispod 500 KM je u seoskim područjima iznosio 44% dok je istovremeno njihov broj u gradskim područjima bio 33%. Neriješeni radni status kod osoba koje se bave poljoprivredom, niski i neredovni prihodi, neadekvatna politika u oblasti penziono-invalidskog osiguranja za poljoprivrednike, te nizak nivo participiranja u donošenju odluka utiču da se veliki broj stanovnika koji živi u selima može smatrati socijalno isključenim.

68 UNDP

BiH (2007), „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini”, Izvještaj o humanom razvoju 2007, Sarajevo Podaci Agencije za statistiku BiH, u Nacrt Strategije socijalnog uključivanja u BiH, juni 2009. godine. 70 Procjene Svjetske banke u vezi s populacijom govore da u BiH ima 53% ruralnog i 47% urbanog stanovništva. 71 Vidi sekciju Prihodi i sistem socijalne zaštite. 77 69

Socijalna uključenost Graﬁkon 1. Broj domaćinstava s niskim prihodima u gradskim i seoskim područjima 72 Broj domaćinstava sa prihodima ispod 500 KM

Selo

Nov 09

43,7

Nov 08

38,6

Nov 09 Grad

32,8 25,3

Nov 08 0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

Slična je situacija i kada osobe posmatramo prema spolu. Naime, ispitivanja javnog mnijenja (vidi dio o prihodima i sistemu socijalne zaštite) ukazuju da je samopercepcija ekonomskog položaja ženskih ispitanika, kao i visina novčanih prihoda domaćinstava u kojima su žene glava porodice, niža od one kod muških ispitanika. Segregacija muškaraca/žena postoji i u radnim odnosima, gdje pojedini poslodavci ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze u vezi s porodiljskim odsustvom. Što se tiče starosnih kategorija stanovništva, utvrdili smo da socijalna isključenost postoji u nekoliko vidova. Mlade osobe su najugroženije u vezi sa zaposlenjem, o čemu govore i podaci Ankete o radnoj snazi, koji ukazuju da je nezaposlenost mladih (osoba od 15 do 25) godina duplo veća od opšte stope nezaposlenosti. Ovo je, prirodno, jedan od glavnih razloga zašto mladi ljudi, odnosno osobe od 18 do 35 godina u velikom broju žele da napuste Bosnu i Hercegovinu (Grafikon 2.).73

72 73

Izvor: Tabela 2 u Prilogu Pored navedenog, razlog za napuštanje zemlje svakako se vidi i u neodgovornosti vlasti u vezi s viznom liberalizacijom, do koje još uvijek nije došlo. Naime, ako posmatramo zemlje zapadnog Balkana, od 19. decembra 2009. godine vize za zemlje EU jedino su neophodne građanima Bosne i Hercegovine i Albanije. 78

Socijalna uključenost Graﬁkon 2. Broj osoba koje bi napustile BiH ukoliko bi im se ukazala prilika74 Napustili bi BiH ako bi im se ukazala prilika (u %) 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0

Nov 08 Nov 09

18 - 35

36 - 50

51+

Istovremeno, rezultati naših kvartalnih istraživanja ukazuju da su osobe iz starosne kategorije iznad 50 godina u lošijem položaju u odnosu na ostale kada se radi o visini novčanih primanja. U ovu grupu spada dosta penzionisanih osoba, ali i osoba koje su u procesu privatizacije i restrukturiranja bivših velikih sistema ostale bez posla, ali i nade da će ga naći usljed opadajućih fizičkih sposobnosti i prevaziđenog obrazovanja (kvalifikacija i vještina).

Interesantna je i činjenica da je broj osoba koje spadaju u starosnu kategoriju 51+ s primanjima ispod 200 KM čak 28%, što ukazuje na veliki broj domaćinstava s izuzetno niskim primanjima koja ovu populaciju svrstavaju u grupu siromašnih. Broj domaćinstava bez primanja iznosi 4,5% i predstavlja izuzetno veliki broj osoba koje žive bez ikakvih prihoda. Starije stanovništvo (stanovništvo starije od 65 godina) učestvuje s oko 15,1% u ukupnoj populaciji u Bosni i Hercegovini.75 S obzirom na visinu primanja, zdravstveno stanje i učešće u zajednici, većina njih se smatra socijalno isklju-

74 75

Izvor: Tabela 3 u Prilogu Podaci Agencije za statistiku BiH, u Nacrt Strategije socijalnog uključivanja u BiH, juni 2009. godine 79

Socijalna uključenost čenim. Broj osoba preko 65 godina u ukupnom stanovništvu u RS iznosi 18,5%, dok je taj broj u Federaciji BiH (FBiH) oko 13,3% ukupnog stanovništva. Strukturni demografski indikatori ukazuju da je RS jedna od geografskih oblasti s najstarijim stanovništvom, odnosno da je u RS odnos između starijeg stanovništva (65+) i onih koji su mlađi od 6 godina čak 3,9. Istovremeno, ovaj indikator u FBiH iznosi 2,3. Stalni rast starijeg stanovništva i penzionera, s nepromijenjenim ili smanjenim brojem zaposlenih, stvara konstantni pritisak na postojeće sisteme i fondove penzionoinvalidskog osiguranja, testirajući njihovu izdržljivost. U vremenu krize, u kojem se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina, postojan i održiv penzioni sistem postavlja se kao jedna od najvažnijih tema u oblasti socijalne politike.

3. Socijalna uključenost i etnička podijeljenost Etnička podijeljenost je jedan od uzroka koji doprinosi nivou socijalne isključenosti u BiH i to na tri načina. Efekti etničke podijeljenosti se najviše manifestuju u procesu povratka, te su manjine, kao posljedica veoma slabog integrisanog povratka u predratna boravišta, jedna od najupečatljivijih socijalno isključenih grupa. Ovo se ne ogleda samo u njihovoj ograničenoj političkoj participaciji i pristupu uslugama, već i u njihovom otuđenju iz redovitih društvenih procesa u oblastima gdje žive.76 Da postoje razlike u visini novčanih prihoda s obzirom na etnicitet, govore i podaci ispitivanja javnog mnijenja provedenog u novembru 2008. i 2009. godine (vidi Tabelu 5). Naime, broj domaćinstava s niskim prihodima (prihodima ispod 500 KM) bio je veći kod manjinskog stanovništva na područjima na kojima je neki od konstitutivnih naroda većinski od broja domaćinstava koja spadaju u grupu većinskog stanovništva na datim teritorijama. Kada uzmemo samo podatke iz novembra 2009. godine, vidimo da je broj domaćinstava koja se klasifikuju kao manjine na nekom od području iznosio 49,5% na područjima s bošnjačkom većinom (BVP), 29% na područjima s hrvatskom većinom (HVP), te 59% na područjima sa srpskom većinom (SVP). Istovremeno, broj domaćinstava s niskim prihodima koja pripadaju većinskoj populaciji na datim područjima iznosio je 40% na BVP, 27% na HVP, te 39% na SVP. Najznačajniji podatak u okviru tabele odnosi se na broj domaćinstava koja se klasifikuju kao manjinska a koja su bez prihoda u prethodna 3 mjeseca. Broj takvih domaćinstava je u novembru 2009. godine na srpskim većinskim područjima bio 16%, za razliku od 5% koliko ih je bilo u novembru 2008. godine. Ovako veliki broj domaćinstava koja su izjavila da su bez prihoda je očigledna posljedica efekata ekonomske krize, koja se manifestovala na nivo prihoda kod manjinskog stanovništva u RS. Smanjivanje ekonomskih aktivnosti, a time i mogućnosti za pronalaženje privremenih i povremenih poslova kojima su se bavile ove kategorije stanovništva imale su jako veliki uticaj na sama primanja, pored činjenice da su sredstva i programi namijenjeni povratničkim populacijama više nego nedostatna.

UNDP BiH (2007), „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini”, Izvještaj o humanom razvoju 2007, Sarajevo 81

Socijalna uključenost

Zaključak o lošijem materijalnom položaju manjina u odnosu na većine možemo izvući ako posmatramo podatke o posjedovanju trajnih potrošnih dobara. Krajem 2009. godine (novembar 2009. godine), procentualno manji broj osoba kod manjinskog stanovništva posjeduje mobitel u odnosu na osobe koje pripadaju većinskom stanovništvu na bošnjačkim i srpskim većinskim područjima, dok je istovremeno manji broj domaćinstava manjinskog stanovništva u posjedu telefonskog priključka ili automobila (v. Tabelu 4 ispod). Razlozi se svakako mogu pronaći u otežanoj integraciji povratnika, predrasudama koje pojedino većinsko stanovništvo ima prema manjinama, te korespondirajućoj smanjenoj mogućnosti pronalaska zaposlenja i osiguranja prihoda kojim bi se nabavila trajna potrošna dobra.

Ispitanici Hrvati - većinski

Ljudi bivaju isključeni ne samo zato što su trenutno bez posla ili prihoda, nego zato što imaju malo perspektiva (izgleda) za budućnost.77 Da su manjine skeptičnije od većina u Bosni i Hercegovini, govore i podaci o očekivanjima ispitanika o promjenama ekonomske situacije u njihovim porodicama u narednih godinu dana. Naime, ispitivanje javnog mnijenja u novembru 2009. godine ukazuje da je broj osoba koje očekuju pogoršanje ekonomske situacije 77

Šporer, Željka, (2003.), Koncept društvene isključenosti; Zagreb: Časopis „Društvena istraživanja”, broj 69-70, 2004. godina, Institut društvenih znanosti 82

Socijalna uključenost veći kod manjinskog stanovništva na bošnjačkim i hrvatskim većinskim područjima. Istovremeno, broj osoba koje očekuju pogoršanje ekonomske situacije je manji kod manjinskog stanovništva na srpskim većinskim područjima. Razlozi za ovakvo stanje svakako nisu u većem broju optimista iz reda manjina na srpskim većinskim područjima, već zbog višeg broja onih koji smatraju da će situacija ostati ista (v. Tabelu 5).

4. Konsocijativna demokratija78 – uzrok ili posljedica socijalnog isključenja Socijalna isključenost može poprimiti različite oblike zbog raznih društvenih i kulturnih djelovanja. Usprkos razlikama, svim tipovima isključenosti zajednički je manjak individualne participacije u društvenim institucijama i nedostupnost usluga. Pojedinci mogu učestvovati u lokalnoj zajednici, susjedstvu ili aktivnostima grupa, no i dalje biti isključeni iz ključnih ekonomskih, političkih i drugih društvenih institucija. Oni se ne moraju osjećati izolovano ili isključeno, ali ako ne učestvuju u institucijama širega društva u kojem žive te ako nemaju ili im je otežan pristup uslugama koje društvo osigurava, oni su marginalizovani u barem nekim dijelovima širokog spektra socijalnih aktivnosti. Uzmimo na primjer 2009. godinu i nastup reprezentacije Bosne i Hercegovine na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Južnoj Africi. I dok je prirodno da se fudbalska reprezentacija širom svijeta bodri bez obzira na razlike koje su prisutne u odnosu na pojedine igrače i klubove iz kojih dolaze, dotle su u Bosni i Hercegovini prisutne podjele i u ovom segmentu života. Naime, s obzirom da se veliki broj pripadnika srpskog i hrvatskog stanovništva identifikuje s nacionalnim korpusom matičnih država u Srbiji i Hrvatskoj, prisutna je i njihova podrška fudbalskim reprezentacijama zemalja Srbije ili Hrvatske. Treba svakako razlikovati učestvovanje u grupnim aktivnostima i posjedovanje osjećaja pripadanja grupi ili zajednici od učestvovanja u društvenim institucijama. Manjak učešća u društvenim institucijama potpuno se razlikuje od osjećaja pripadanja grupi ili zajednici.79 Društvena interakcija stvara kolektivnu svijest, kolektivni duh ili zajednički sistem vrijednosti koji drži grupu na okupu. Da u Bosni i Hercegovini postoje neusklađenosti po pitanju grupnog i državnog identiteta, kao odraz učešća u okviru grupa spram učešća u društvenim institucijama, govore i podaci ispitivanja javnog mnijenja (vidi Tabelu 6).

78 79

Arend Lijphart, „Constitutional design for divided societies”, Journal of Democracy; tom 15; broj 2, april 2004 Ovo je u najvećoj mjeri posljedica stanja u vezi s društvenim kapitalom u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijem Izvještaju o humanom razvoju za BiH - UNDP BiH (2009), „Veze među nama – društveni kapital u Bosni i Hercegovini”, Izvještaj o humanom razvoju za BiH 2009, Sarajevo – Bosna i Hercegovina je zemlja s dominirajućim povezujućim društvenim kapitalom, uz nizak nivo premošćujućeg i spajajućeg društvenog kapitala, potvrđujući prethodno iznesene stavove Roberta Putnama u viđenju stanja u Bosni i Hercegovini. Dominacija tzv. ekskluzivnog/isključujućeg nad inkluzivnim društvenim kapitalom utiče u velikoj mjeri na procese socijalne isključenosti 84

Socijalna uključenost Prema ispitivanjima javnog mnijenja u novembru 2009. godine, na teritorijama na kojima predstavljaju većinsko stanovništvo, najveći broj ispitanika Hrvata osjeća se jako ponosnim zbog pripadnosti vlastitom narodu (njih 82%). Također se nešto manji procenat ispitanika Bošnjaka (73%) i ispitanika Srba (72%) osjeća jako ponosnim što pripada vlastitom narodu. Ako posmatramo manjinsko stanovništvo na teritorijama na kojima je neki od konstitutivnih naroda većinski, vidimo da se broj osoba koje se jako ponose pripadnošću svom narodu značajno ne razlikuje. Tako se 79% osoba na hrvatskim većinskim područjima, 75% osoba na srpskim većinskim područjima, te 65,5% osoba na bošnjačkim većinskim područjima, iz reda manjinskog stanovništva, osjeća jako ponosnim što pripada svom narodu. U ovom izvještajnom periodu rezultati istraživanja u vezi s ponosom državljanstvom BiH pokazuju da su nacionalni i državni identitet djelimično usklađeni jedino kod pripadnika bošnjačke nacionalne grupe, dok je kod hrvatskog i srpskog stanovništva državni identitet dosta manje izražen (Tabela 7).

Ukoliko se uporede podaci o ponosu nacionalnoj pripadnosti s podacima o ponosu državljanstvom BiH, može se ponoviti zaključak koji je i ranije iznošen, da su kod ispitanika Bošnjaka identitet zasnovan na pripadnosti nacionalnoj grupi i državni identitet zasnovan na državljanstvu BiH izjednačeni, što nije slučaj sa srpskom i hrvatskom etnonacionalnom grupom, koje osjećaju mnogo jači ponos u vezi s nacionalnom pripadnošću vlastitom narodu. Podaci iz novembra 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine ukazuju da je broj osoba koje su jako ponosne državljanstvom BiH opao kada posmatramo stanovništvo koje živi na bošnjačkim i srpskim većinskim područjima, dok je istovremeno ovaj broj porastao kada posmatramo hrvatska većinska područja. Ovi trendovi su se manifestovali i kod manjinskog stanovništva na područjima na kojima je neki od konstitutivnih naroda većinski. Pojedini razlozi pada broja onih koji su jako ponosni mogu se pronaći u trenutnoj ekonomskoj i političkoj situaciji, te neispunjenim očekivanjima (naročito s aspekta približavanja EU i viznoj liberalizaciji). I dok još uvijek traju rasprave u javnosti oko odnosa nacionalnosti i državnosti, te problema u vezi s polarizacijom raznih strana oko ovog pitanja i ustavnih promjena, malo je istinskog angažmana u vezi s ovim problemima. Nepostojanje konsenzusa oko koncepta multietničnosti i njene refleksije na bosanskohercegovačko društvo i državu, te 85

Socijalna uključenost stalni sukobi oko postojećeg modela konsocijativne demokratije i vestministerskog modela građanske države, i dalje će biti i uzrok, ali i posljedica socijalnog isključivanja velikog broja ljudi. U nedostacima zajedničkog pogleda na društvo i državu čini se da najviše profitiraju oni koji ne mare za probleme i efekte socijalne isključenosti, ali i koji su dužni da donose politike u ovoj oblasti. I pored činjenice da predstavljaju ljudska prava druge generacije, problemi zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne zaštite stanovništva su još uvijek podređeni u odnosu na politiciziranje etničkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine.

5. Zaključak Socijalna uključenost još uvijek nije prioritet na dnevnom redu predstavnika vlasti i pored činjenice da se više od polovine građana BiH smatra socijalno isključenim po nekom od osnova (etničkoj pripadnosti, geografskoj lokaciji, životnoj okolnosti/fazi života ili dinamici društvenih promjena). Ove navode potvrđuje činjenica da se na dokumentu Strategija socijalne uključenosti Bosne i Hercegovine radi već dvije godine, bez naznaka kada će ovaj dokument biti usvojen i postati obavezujući za tvorce odluka. Ispitivanja javnog mnijenja u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine ne ukazuju na značajne promjene po osnovu socijalne isključenosti, dok ekonomska kriza povećava broj osoba koje se zbog nezaposlenosti polako pretvaraju u socijalno isključene osobe. Postojeći sistem zaštite od nezaposlenosti omogućava novčane naknade za svega 2% nezaposlenih osoba, dok se osnovna uloga zavoda za zapošljavanje svodi na osiguravanje prava na zdravstvenu zaštitu. Kada posmatramo status, generalna ekonomska situacija je uveliko gora u seoskim u odnosu na gradska područja usljed niskih i neredovnih prihoda, neriješenih radnih statusa osoba koje se bave poljoprivredom i postojećih politika penziono-invalidskog osiguranja. Slična je situacija i kada posmatramo populaciju prema spolu, gdje segregacija između muškaraca i žena postoji u visini novčanih primanja, te osiguravanju prava na osnovu zakonskih obaveza koje proizlaze iz radnog odnosa. Sistemske politike koje ne osiguravaju dovoljno podrške za pristojan život i dalje su jedan od glavnih razloga za želju za odlaskom iz zemlje skoro dvije trećine stanovnika iz dobne kategorije od 18 do 35 godina. Nejednakost koja se pojavljuje na pojedinim područjima u okviru Bosne i Hercegovine, a u čijoj osnovi leži etnička pozadina, sprečava neke grupe u jednakom učestvovanju u društvenim institucijama i drugim sferama društvenog života. Stoga ne iznenađuje činjenica da se na pojedinim područjima na kojima je neki od konstitutivnih naroda većinski nalaze primjeri u kojima se kod manjinskog stanovništva bilježe niža primanja, veća nezaposlenost ili lošiji materijalni položaj. Trenutna politička situacija, ali i procjena buduće političke situacije u nadolazećem predizbornom periodu, uopšte ne obećavaju značajne promjene kod politika koje bi trebale biti usmjerene na socijalno isključene pojedince ili grupe. Stoga ne iznenađuju ni stavovi građana u vezi s odobravanjem rada institucija u Bosni i Hercegovini, koji ukazuju na ogromno nepovjerenje u njihov rad i politike za koje su odgovorne, uključujući i politike socijalne uključenosti, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite.

VII. Etnički odnosi i stabilnost

Eldar Sarajlić

1. Indeks međuetničke stabilnosti i politički kontekst u Bosni i Hercegovini 2. Etničke podjele i diskriminacija u porastu 3. Pad podrške povratku izbjeglica 4. Socijalna distanca: partijska politika i etnički efekat 5. Etnički ponos i država BiH 6. Zaključak

1. Indeks međuetničke stabilnosti i politički kontekst u Bosni i Hercegovini Graﬁkon 1. Međuetnička stabilnost u Bosni i Hercegovini 80 Indeks međuetničke stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu

Indeks međuetničke stabilnosti

110

100

60 /DQþDQL LQGHNV

.RPSR]LWQL LQGHNV 73 69 73 72 73 74 76 76 75 75 75 76 75 76 76 74 76 75 76 77 77 74 72 75 76 76 76 79 76 77 72 74 78 78 77 74

Kako se vidi iz Grafikona 1, indeks međuetničke stabilnosti je, u poređenju s prošlim izvještajem, pao za ukupno pet poena, sa 77 na 72. Ovaj pad predstavlja prvi prekid rasta indeksa u protekle dvije godine, od novembra 2007. godine pa sve do danas. U novembru 2009. godine indeks se nalazio na istom nivou kao i u martu 2008. godine. Fluktuaciju indeksa tokom izvještajnih perioda, naravno, uzrokuje specifična dinamika političkih i društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini, te je pad etničke stabilnosti donekle i očekivan, imajući na umu politička dešavanja tokom izvještajnog perioda. Međutim, možemo reći i da je pad indeksa uzrokovala kako domaća politička situacija tako i regionalna, te globalna situacija koja je ostavila svoj uticaj na bosanskohercegovačko društvo. Globalna recesija i regionalni politički kontekst su također uticali na stabilnost međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Kao specifična dimenzija društvenih odnosa, etnicitet u mnogo većoj mjeri reflektuje nego određuje društvena kretanja, što je posebno vidljivo u balkanskom, odnosno bosanskohercegovačkom kontekstu. Polazeći od iskustva raspada Jugoslavije u kontekstu disolucije međunarodnog socijalizma i društvene reakcije u vidu rasta značaja etničkih identiteta, vidljivo je da odnosi među različitim etničkim grupama oslikavaju šire geopolitičke i geodruštvene silnice. Drugim riječima, etnički odnosi između pojedinaca i grupa su u direktnoj zavisnosti od šireg društvenog i političkog konteksta u kojem se nalaze. Etnicitet međutim ima izuzetnu moć da utiče na sve sfere društvenog života, te da 80

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 89

Etnički odnosi i stabilnost usmjerava politički i društveni razvoj. Međuetnički odnosi u BiH su pod direktnim uticajem politički, društveno i kulturno dominantnijih regija, ali i određujućeg globalnog konteksta, što već predstavlja i njenu povijesnu određenost. No, kao takvi, međuetnički odnosi su istovremeno i predmet ekstenzivne političke manipulacije. Iza svakog zaoštravanja komunitarnih odnosa u BiH skoro po pravilu stoji određena politička strategija, prezentirana kroz konkretan politički odnos ili djelovanje masovnih medija. Svaki pad indeksa etničke stabilnosti u predizbornom periodu svjedoči upravo o politički i kontekstualno uslovljenoj prirodi etničkih odnosa u BiH.

2. Etničke podjele i diskriminacija u porastu Pokazat će se da je i protekli izvještajni period bio uslovljen političkim karakterom mnogih događaja. Pretpostavljamo da je nekoliko ključnih elemenata bosanskohercegovačke političke situacije direktno doprinijelo zaoštravanju odnosa i konsekventnom padu indeksa međuetničke stabilnosti. Nakon dogovora o reformi policije, koji je ipak otvorio vrata Evropske unije Bosni i Hercegovini kroz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nije došlo do velikog pomaka u međusobnom dogovoru bh. političkih lidera. Neuspjeh procesa pregovora započetih u Prudu prošle godine, te ne samo međuetnička već i unutaretnička sukobljavanja dodatno su zaoštrila percepciju međuetničkoga stanja i obeshrabrila povjerenje građana u mogućnost poboljšanja političke situacije uopšte. To je sasvim jasno i iz odgovora u vezi s percepcijom kretanja Bosne i Hercegovine u odnosu na političku situaciju. Za razliku od novembra 2008. godine kada je nešto više od polovine ispitanika (58%) izjavilo da se situacija u BiH kreće u pravcu pogoršanja, danas je situacija umnogome gora: više od 70% ispitanika smatra isto, dok tek 19% (za razliku od 30% prošle godine) njih misli da se situacija poboljšava (za više detalja vidi Tabelu 15 u Prilogu). Što se tiče političkih pozicija etnopolitičkih lidera u BiH, one su u velikoj mjeri ostale nepromijenjene. Bošnjački političari i dalje insistiraju na što opsežnijim ustavnim reformama koje bi obezbijedile što veći nivo centralizacije političkih odluka i osnažile položaj države u odnosu na entitete. U okvirima postojećih aranžmana, oba entitetska politička sistema nastoje osigurati maksimalan stepen političke i kulturne autonomije etno-nacionalne zajednice u BiH. Odnosi su teški i na relaciji etnopolitičkih zajednica i međunarodne zajednice. Posebno je to slučaj sa, već tradicionalno lošim, odnosima između političara iz Republike Srpske i OHR-a. U oktobru 2007. godine srpski predstavnici su napustili državne institucije i doveli funkcionisanje čitave države BiH u pitanje, podižući međuetničke tenzije na viši nivo. Neslaganje na liniji Republika Srpska - OHR ima potencijal zaoštravanja odnosa, posebno između ispitanika Srba i ispitanika Bošnjaka, jer je priroda sukoba u velikoj mjeri komplementarna ideološkim razlikama i strateškim prioritetima srpske i bošnjačke etnopolitike u BiH. Sasvim sigurno, ovaj i slični slučajevi u toku izvještajnog perioda, koji su bili praćeni prilično žestokom etnonacionalističkom retorikom, doveli su do povećanja slučajeva verbalnog uznemiravanja i fizičkih napada na osnovu etnonacionalne pripadnosti. Za razliku od novembra 2008. godine, u novembru 2009. je broj ispitanika koji su izjavili da su bili predmetom uznemiravanja ili fizičkog napada na osnovi etnonacionalnog identiteta dvostruko veći: 3,5%, za razliku od 1,6% od prije godinu dana. Procenat onih koji su izjavili da nikada nisu bili napadnuti smanjio se za pet procenata, sa skoro 95% na 90%. U slučaju svake od tri dominatne etničke grupe u BiH zabilježen je sličan porast, što svjedoči o raširenom trendu. Situacija je nešto ozbiljnija u gradovima nego na selu: zabilježeni su odgovori o određenom porastu većeg broja napada u urbanim sredinama. Sličan odnos trendova karakteriše i većinska te manjinska područja, kao i njihovu rodnu raspoređenost: u svakom slučaju, broj odgovora koji ukazuju da je etnička diskriminacija u BiH u blagom porastu daje potvrdu manjoj vrijednosti indeksa etničke stabilnosti u ovom izvještajnom periodu (Grafikon 2; Tabela 1a u Prilogu).

Etnički odnosi i stabilnost Graﬁkon 2. Odgovori o verbalnom uznemiravanju i ﬁzičkim napadima

Da li ste vi ili neko od vaših ukućana bili izloženi verbalnom uznemiravanju ili fizičkim napadima isključivo zbog vaše nacionalnosti?

100 90 80 70 60 50 40 30

Sep 2008

EŽǀ ϮϬϬϴ

EŽǀ ϮϬϬϵ

0 Ne - Nikada

Da - Jedanput

Da - U nekoliko ƐůƵēĂũĞǀĂ

Ă Ͳ ĞƐƚŽ

Izvor: Tabela 1a u Prilogu 92

3. Pad podrške povratku izbjeglica Pogoršanje međuetničkih odnosa u izvještajnom periodu vidljivo je i na osnovu indikatora podrške manjinskom povratku izbjeglica. S prošlogodišnjih 90% potpune i djelimične podrške manjinskom povratku u gradovima, podrška je pala za punih 6 procenata, na 84% (Grafikon II). U svim ispitanim kategorijama došlo je do pada u podršci: u ruralnim područjima za 4%; među muškarcima i ženama za 5%. I kod svih starosnih kategorija je također došlo do smanjena podrške manjinskom povratku, za 6% u prosjeku (Tabela 2a u Prilogu).

Graﬁkon 3. Odgovori o povratku u BiH 82 Da li se slažete da se pripadnici manjinskih naroda, koji su u ovoj opštini/općini živjeli prije rata, vrate u svoje domove?

90 80 70 60 50 40 30 20 Da 10

BiH

FBiH

Postavlja se pitanje: šta je moglo uzrokovati ovako značajan pad podrške manjinskom povratku? Prije svega, ukupna politička situacija sasvim sigurno ne ohrabruje integraciju manjinskih povratnika u društva determinirana većinskim etničkim normama. Ipak, trend povećanja podrške manjinskom povratku, zabilježen u protekla dva izvještajna perioda, bio je pozitivno osvježenje. Takav trend, u širem historijskom kontekstu je i očekivan, s obzirom na godine protekle od posljednjeg sukoba kao i kumulativno veći nivo individualnih sloboda. U tom smislu, u usporedbi s protekla dva izvještajna perioda, kada je podrška porasla za skoro 7 procenata, došlo je do pada podrške manjinskom povratku. No, ipak, čini se da postoje sasvim racionalni i politički odredivi razlozi iza date percepcijske promjene. Međutim, teškoće u postizanju političkog konsenzusa o budućem ustavnom ustroju zemlje (koji je postao i više nego očit nakon serije neuspjelih pregovora, od Pruda do Butmira), u tom kontekstu, sigurno je najviše doprinijela padu podrške manjinskom povratku. Pretpostavka je da se radi o tome da je stalni neuspjeh u postizanju političkog konsenzusa još 82

Izvor: Tabela 2a u Prilogu 93

Etnički odnosi i stabilnost jednom u javnu svijest unio ideje i vizije, te obeshrabrio ionako krhko povjerenje u mogućnost zajedničkog života. Slične sentimente podsticao je i medijiski diskurs. Uvjeravanja predstavnika međunarodne zajednice, kao i nekih domaćih lidera83, da do sukoba neće doći ipak nisu bila dovoljna da zadrže trend podrške manjinskom povratku u BiH. To se odrazilo i na blago povećanje procenta onih koji misle da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u Bosni i Hercegovini moglo doći do novog rata (za 3%). Međutim, ono što u tom smislu više zabrinjava i što će sasvim sigurno imati uticaj i na buduće percepcije i prihvatanje manjinskog povratka jeste činjenica da je trend onih koji misle da bi nakon povlačenja EUFOR-a došlo do novog rata u posljednje dvije godine u konstantnom porastu. U septembru 2008. godine taj je broj iznosio 17%, da bi se u novembru 2009. povećao na 25%. U hipotetičkom slučaju novog rata manjinske zajednice u većinskim područjima bile bi direktno izložene potencijalnom nasilju. Upravo je vjerovanje u ovu hipotezu jedan od ključnih uzroka popularnog nepovjerenja prema sigurnosti manjinskog povratka. Ovo strahovanje je najveće kod ispitanika Bošnjaka i kod njih je zabilježen i najveći porast ovog trenda, s prošlogodišnjih 27% na današnjih 35%; kod ispitanika Srba je zabilježen blagi porast (sa 20% na 21%) dok je jedino kod ispitanika Hrvata ovaj trend u padu, sa 20% u novembru 2008. na 18% u novembru 2009. godine (v. Tabelu 10 u Prilogu).

Vidi BH Dani, br. 645, 23. oktobar 2009. 94

4. Socijalna distanca: partijska politika i etnički efekat Reflektujući ukupnu situaciju u vezi s etničkim odnosima, u ovom je izvještajnom periodu zabilježen i niži stepen prihvatljivosti života s pripadnicima drugih etnonacionalnih grupa. Procenat onih za koje je neprihvatljivo da žive u istoj državi s ispitanicima Bošnjacima porastao je za više od 5% u odnosu na prošlu godinu, popevši se na 15% u novembru 2009. godine. Porast neprihvatljivosti života s ispitanicima Bošnjacima posebno je vidljiv u kontekstu ispitanika hrvatske etnonacionalne pripadnosti, kod kojih je ova neprihvatljivost u odnosu na prošlu godinu porasla za punih 10%, sa 12% u novembru 2008. na 22% u novembru 2009. godine. Ova promjena je u najvećoj mjeri objašnjiva pomjeranjem na političkoj sceni i svojevrsnim zaoštravanjem odnosa između bošnjačke i hrvatske etnopolitike po nekoliko osnova, poput radikalizirajućih debata o uspostavi javnog tv. kanala na hrvatskom jeziku i takozvanog trećeg entiteta. Istovremeno se odvijao i proces određenog strateškog približavanja hrvatskih i srpskih etničkih partija, kao i prateće djelovanje pisanih medija u tom smjeru. Što se tiče uzorka srpskih ispitanika, nivo neprihvatljivosti života s ispitanicima Bošnjacima nalazi se na sličnom nivou kao i u prethodnom istraživanju, s blagim porastom u poređenju s prošlom godinom. U novembru 2009. godine broj srpskih ispitanika za koje je bilo neprihvaljivo da žive u istoj državi s ispitanicima Bošnjacima iznosio je 20%. Prihvatljivost života s ispitanicima Hrvatima je u blagom porastu, posebno u većinskim bošnjačkim područjima (za razliku od manjinskih, vidi Prilog) koji u 98% slučajeva prihvataju ideju zajedničkog života s ispitanicima Hrvatima. U većinski srpskim područjima situacija je manje-više nepromijenjena (88% smatra prihvatljivim živjeti u istoj državi s Hrvatima), dok je u manjinskim taj broj nešto veći (96% u odnosu na 88% od prošle godine). Prihvatljivost života sa Srbima je također u blagom padu, s ukupno 92% u prošlom na 88% u ovom izvještajnom periodu. Taj pad je nizak u kontekstu ispitanika Bošnjaka, koji u 93% prihvataju ideju zajedničkog života s ispitanicima Srbima (0,7% razlike u odnosu na prošlu godinu), kao i ispitanika Hrvata, koji u 70% odobravaju istu ideju (2% razlike u odnosu na prošlu godinu). Nema većih razlika u odgovorima na data pitanja između muškaraca i žena, kao ni u kontekstu pitanja o poželjnosti života u susjedstvu sa osobama druge etnonacionalne pripadnosti. Prihvatljivost takve opcije je na sličnim nivoima kao i prihvatljivost života u istoj državi s drugima, te prihvatljivost da djeca jednih etničkih roditelja dijele iste školske klupe s djecom drugih etničkih roditelja. Situacija je, naravno, dosta drugačija kada je u pitanju prihvatljivost da članovi porodice stupe u brak s pripadnikom ili pripadnicom druge etnonacionalne grupe. Prihvatljivost takve opcije ni kod jedne od pojedinačnih grupa ne prelazi prag od 50% (ili varira u okviru nekoliko procenata) s tim da su i pokazatelji u ovom izvještajnom periodu nešto niži od onih prikupljenih prošle godine, u prosjeku, za 3 ili 4 procenta (vidi Prilog za više detalja). U opštem smislu, iako je prihvatljivost života s drugima većinski prihvaćena ideja kod sve tri bosanskohercegovačke zajednice, ta prihvatljivost je u blagom padu u odnosu na prošli izvještajni period. Za očekivati je da ovaj trend i dalje bude determiniran dominantnom partijskom etnopolitikom te političkim kontekstom i gorućim političkim pitanjima i problemima. Što se tiče prihvatljivosti opcije preseljenja u grad etničke većine drugog naroda zbog bolje poslovne ponude, situacija je nešto optimističnija. U cjelosti, 42% ispitanika i ispitanica je potvrdno odgovorilo na ovo pitanje, što predstavlja značajan porast u odnosu na prošli izvještajni period, kada je broj istih odgovora iznosio 33%. Najveća promjena desila se u bošnjačkoj etnonacionalnoj grupi, gdje je spremnost prešla prag od 50%, povećavši se za skoro 20% u odnosu na prošli izvještajni period. Za razliku od novembra 2008, kada je tek 39% bošnjačkih ispitanika odgovorilo potvrdno, u novembru 2009. godine taj broj raste na 59%. Procenat istih odgovora pripadnika hrvatske grupe povećao se tek za jedan podiok i sada iznosi 35%, dok u kontekstu srpske etnonacionalne grupe taj procenat iznosi 33% (otprilike 6% povećanja u odnosu na prošli izvještajni period).

Etnički odnosi i stabilnost Graﬁkon 4. Odgovori o preseljenju zbog poslovne ponude 84 Da li biste se zbog bolje poslovne ponude preselili u grad druge etničke većine?

120 100 80 60 40

Bez odgovora Ne

Bošnjaci

,ƌǀĂƟ

Srbi

Za očekivati bi bilo da pokazatelj volje za preseljenjem u grad etničke većine zbog poslovne ponude (s obzirom na činjenicu da je u dikretnoj vezi s ekonomskim stanjem ispitanika) bude objašnjiv (odnosno komplementaran) podacima o ekonomskom stanju, međutim, čini se da nije tako. Iako je procenat bošnjačkih ispitanika koji su svoju situaciju opisali kao generalno lošu85 prilično visok (oko 82%), što u principu može objasniti spremnost na preseljenje u većinski grad druge etničke grupe, totalno je suprotno stanje sa srpskom etničkom grupom, čiji su pripadnici u 94% slučajeva svoju situaciju opisali kao generalno lošu, ali ipak indicirali da u velikom broju slučajeva nisu spremni na preseljenje u drugi „etnički” grad zbog bolje poslovne ponude. Čini se da u je ovom slučaju snaga etnonacionalnih veza mnogo jača od potencijala promjene ekonomskog statusa, što prkosi jednom dijelu teorija86 o nužnoj uslovljenosti etničkog iskazivanja socio-ekonomskim statusom pojedinaca. Zanimljivo je da nema većih razlika u smislu rodne i urbano-ruralne podjele (ispitanici sa sela su tek za 4% spremniji na takav korak od ispitanika iz grada), dok su varijacije veće u kontekstu dobne raspodjele. Više od polovine (54%) ispitanika između 18 i 35 godina starosti je odgovorilo potvrdno na dato pitanje. Ovaj pokazatelj mogao bi se objasniti visokim stepenom nezaposlenosti mladih, kao i nemogućnošću pronalaženja posla u sredinama u kojima trenutno žive. Zaključak koji se iz ovih pokazatelja nameće ukazuje na činjenicu da bi se etnička distanca kod mladih mogla umanjiti razvojem tržišta rada koje bi transcendiralo etničke i entitetske granice, te mlađu populaciju dovelo u kontekst tješnje poslovne i ekonomske saradnje. Što se tiče pitanja podrške etnonacionalnim strankama, koja često služi kao osnovna referenca etničke distance i stabilnosti političke situacije, stanje je u odnosu na prošli izvještajni period u velikoj mjeri nepromijenjeno, s blagim padom podrške od nekoliko procenata. To znači da, kao i prošle godine, više od dvije trećine ispitanika (71%) smatra da etnonacionalne stranke ne mogu osigurati zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, koju tako snažno zagovaraju. Očekivano, ovaj procenat je najveći u Brčko Distriktu (94%), dok se u Federaciji BiH i Republici Srpskoj razlikuje tek u 3% (70% naspram 73%). Među ispitanicima različitih etničkih grupa najveća podrška pokazana je u slučaju ispitanika Hrvata (gdje 25% ispitanika smatra da etnonacionalne stranke mogu osigurati zaštitu nacionalnih interesa) dok je najmanja podrška zabilježena u slučaju ispitanika Bošnjaka (12%). Oko 20% srpskih ispitanika smatra isto. Ove razlike su vjerovatno objašnjive karakterom političkih dešavanja u posljednjih nekoliko mjeseci od 2009. godine.

84 Izvor:

Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. Za više detalja vidi sekcije o ekonomskoj stabilnosti i prihodima. 86 Daniel Bell, 'Ethnicity and Social Change' u Nathan Glazer i Daniel P. Moynihan (ur.) Ethnicity: Theory and Experience. Harvard University Press, 1975, str. 141-177. 96 85

Etnički odnosi i stabilnost Graﬁkon 5. Odgovori o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa

Slažete li se s mišljenjem da samo nacionalne stranke mogu osigurati zaštitu vitalnih nacionalnih interesa naroda koje predstavljaju?

100 90 80 70 60 50 40 30 20 Ne

0 FBiH

BiH

Brēko

Bošnjaci

Srbi

,ƌǀĂƟ

Ipak, da su se izbori održali sedmicu nakon provedene ankete, odnos političkih snaga na bosanskohercegovačkoj sceni bi vjerovatno ovako izgledao:

Graﬁkon 5a Ako bi se izbori održali ove sedmice, za koga biste najvjerovatnije glasali?

12%

2% 4% 2%

10% SNSD, 12% Radom za Boljitak, 2%

18%

HDZ, 10% EĞđĞ ŐůĂƐĂƟ, 16% 16%

Nijedna, 23% Ne zna, 18%

23%

SBiH, 2% SDA, 4% SDP, 7%

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 97

Etnički odnosi i stabilnost Vidimo da je skoro polovina ispitanika neopredijeljena u smislu stranačkih preferencija, dok je ostala polovina uglavnom podijeljena između dominantno etničkih stranaka (izuzmemo li 7% onih koju su kazali da bi glasali za SDP). Možemo istaknuti promjenu preferencija bošnjačkih ispitanika prema strankama njihove etničke provenijencije. Podrška Bošnjaka Stranci za BiH pala je sa 6% prošle na 1% ove godine; podrška SDA pala je sa 15% na 13%; dok je novoosnovani Savez za bolju budućnost, prvi put u sastavu ovog istraživanja, zabilježio 3% ispitanika koji su kazali da bi glasali za njega (vidi Prilog). Ako se okrenemo od stranačke politike, i vjerske zajednice su u proteklom periodu imale snažan uticaj na javnu scenu u BiH. To je jasno i iz pokazatelja o mišljenju ispitanika o uticaju vjerskih zajednica na politički život zemlje. Tu bilježimo stanoviti rast: za razliku od prošle godine, kada je 29% ispitanika kazalo kako smatra da vjerske zajednice „jako” utiču na politička zbivanja, ove godine taj broj je porastao na 34%.

Graﬁkon 6. Odgovori o uticaju vjerskih zajednica na politička zbivanja 88 U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, vjerske zajednice utiču na politička zbivanja u BiH?

7% 34%

22%

Nimalo Malo

30%

Donekle Jako

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 98

5. Etnički ponos i država BiH Činjenica da je međuetnička situacija u ovom izvještajnom periodu nešto lošija u odnosu na prošli ukazivala bi na porast nivoa etničkog ponosa, ali podaci ipak ukazuju da to nije slučaj. Broj ispitanika koji su kazali da se „jako” ponose vlastitim etničkim identitetom se smanjio, sa 83% u prošlom, na 76% u ovom izvještajnom periodu.

Graﬁkon 7. Odgovori o etničkom ponosu89 Koliko se ponosite time što ste pripadnik vašeg naroda?

13%

Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo 76%

EŝũĞ ŵƵ ǀĂǎŶŽ

Pad pokazatelja najizraženiji je kod bošnjačkih i srpskih ispitanika, kod kojih je broj onih koji su iskazali jak ponos opao za nekih 7 i 9 procenata u odnosu na prošlu godinu (sa 85% na 72% kod ispitanika Bošnjaka, te sa 81% na 72% kod ispitanika Srba). Nivo etničkog ponosa kod ispitanika Hrvata je neznatno niži, za 0,1%, te sada iznosi 82%. Nema većih razlika kod različitih rodnih, urbano-ruralnih ili dobnih kategorija. U svakom je od ovih slučajeva nivo etničkog ponosa za nekoliko procenata niži od prošlogodišnjeg. Međutim, zanimljiva je inverzija visine etničkog ponosa u odnosu između manjinskih i većinskih područja kod sva tri naroda. Za razliku od prošlog izvještajnog perioda, kada je zabilježen veći procenat onih koji iskazuju jak ponos pripadnošću vlastitom narodu u manjinskim sredinama (što je razumljivo, imajući u vidu kontekstualnu i reaktivnu prirodu etničkog iskazivanja), u novembru 2009. godine je došlo do inverzije, procenat je sad nešto niži u manjinskim u odnosu na većinska etnička područja. Ipak, objašnjenje za opšti pad etničkog ponosa treba pronaći u prirodi nedavnih političkih dešavanja unutar svake od bh. etnopolitika. Da je ovo ostavilo najviše traga na odgovorima bošnjačkih ispitanika, pokazuju upravo odgovori o etničkom ponosu: u odnosu na prošli izvještajni period, nivo snažnog etničkog ponosa u manjinskim bošnjačkim sredinama pao je sa 91% na 65%, dok je u većinskim sredinama sa 85% pao na 73%.

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 99

Etnički odnosi i stabilnost Opada i ukupan nivo ponosa statusom državljana/građana Bosne i Hercegovine. U prošlom izvještajnom periodu broj onih koji su kazali da se „jako” ponose zato jer su građani/državljani BiH iznosio je 54%. Danas taj broj iznosi 47%. Najznačajnija promjena vidljiva je kod bošnjačkih ispitanika, gdje je pokazatelj opao za više od 20% u toku protekle godine, sa 82% u novembru 2008. na 60% u novembru 2009. godine. Kod srpskih ispitanika je također došlo do pada, sa 36% na 23% onih koji su kazali da se izrazito ponose identitetom državljana BiH. Zanimljiv je podatak koji ukazuje da se procenat hrvatskih ispitanika ponosnih građanskim bosanskohercegovačkim identitetom povećao, sa 40% prošle na 55% ove godine. Čini se da je i u ovom slučaju najveća promjena vidljiva u bošnjačkom kontekstu, što je u velikoj mjeri objašnjivo ne samo ukupnom političkom situacijom u Bosni i Hercegovini već i konstantnim neuspjesima da se pozicija BiH u međunarodnom i regionalnom kontekstu ojača. Sporost procesa liberalizacije viznog režima i procesa evropskih integracija utiče na sve bh. etnonacionalne grupe. Sve ovo utiče na stepen građanske identifikacije s državom BiH kao i na stepen ponosa državnom pripadnošću.

Graﬁkon 8. Odgovori o ponosu građanskim identitetom BiH90 Koliko se ponosite time što ste građanin BiH? 9% 11%

48% 12% Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo 20%

EŝũĞ ŵƵ ǀĂǎŶŽ

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 100

6. Zaključak Iz pokazatelja posljednjeg izvještajnog perioda da se zaključiti da su međuetnički odnosi u BiH blago pogoršani. To je vidljivo na osnovu nekoliko pokazatelja. Sam indeks stabilnosti međuetničkih odnosa pao je u odnosu na prošli izvještajni period i za pretpostaviti je da su pogoršana politička situacija u BiH i permanentni neuspjeh političkih pregovora etničkih lidera u najvećoj mjeri odgovorni za ovaj pad. Međutim, osim etnopolitičke retorike, na kretanja u bosanskohercegovačkom društvu uticala je i regionalna te globalna situacija. Zaoštravanje ekonomskih uslova života, globalna recesija i regionalni politički kontekst također utiču na stabilnost međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini. U ovom izvještajnom periodu došlo je do pada podrške povratku izbjeglica, porasta strahovanja da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a iz Bosne i Hercegovine izbio novi rat, povećanja etničke distance (posebno između Hrvata i Bošnjaka), ali i blagog povećanja spremnosti za preseljenjem u grad druge etničke većine zbog bolje poslovne ponude. Ovo je posebno izraženo kod mlađih generacija, očito zbog gorućeg problema nezaposlenosti. Bosanskohercegovački građani i dalje, u prilično velikoj mjeri, ne smatraju da su etnonacionalne stranke odgovor na njihove političke probleme. Za razliku od ispitanika Bošnjaka koji se čine razočarani svojim etnopolitičkim predstavnicima, podrška dominantnim etničkim partijama srpske i hrvatske provenijencije je nešto izraženija, što je vidljivo na kontinuiranoj podršci ispitanika Hrvata HDZ-u i čak određenom povećanju podrške ispitanika Srba SNSD-u. Najveći broj građana se u stranačkom smislu i dalje čini apolitičnima. Veoma veliki broj ne želi glasati ili nije siguran kojoj bi od postojećih stranaka dao svoj glas. Kao rezultat loših političkih odnosa u BiH, i stepen identifikacije građana s njihovim etničkim zajednicama i državom je u određenom padu. Ovo se najviše odnosi na ispitanike Bošnjake, čiji je etnički i državni ponos u posljednjem izvještajnom periodu opao značajnije nego u slučaju građana koji se identifikuju kao Srbi ili Hrvati.

101

VIII. Javna i lična sigurnost

Eldar Sarajlić

1. Indeks sigurnosne stabilnosti: blag, ali kontinuiran pad 2. Kolektivna sigurnost: šta nakon EUFOR-a? 3. Globalna ekonomska kriza i mogućnosti socijalnih nemira 4. Lična sigurnost i krivična djela 5. Povjerenje u policiju, sudstvo i percepcija korupcije 6. Zaključak

1. Indeks sigurnosne stabilnosti: blag, ali kontinuiran pad Graﬁkon 1. Sigurnosna stabilnost u BiH 91 Indeks sigurnosne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu

Indeks sigurnosne stabilnosti

110

100

80 >ĂŶēĂŶŝ ŝŶĚĞŬƐ

<ŽŵƉŽǌŝƚŶŝ ŝŶĚĞŬƐ 89 89 89 88 88 89 88 87 89 88 87 88 88 88 86 86 87 88 86 87 88 86 87 86 86 85 88 86 88 86 88 85 86 88 88 87

Nakon dva ranija izvještajna perioda tokom kojih je indeks sigurnosne stabilnosti bio nepromijenjen, u posljednjem istraživanju dolazi do blagog pogoršanja ovog indeksa. Za razliku od prošle godine, kada je stabilnost indicirana indeksom na podioku 88, on se ove godine nalazi jednu stepenicu niže, na 87. podioku indeksne skale. Nekoliko je osnovnih parametara čiji se uticaj na stanje indeksa sigurnosti u BiH može prepoznati. Prije svega, opšta sigurnosna situacija, u odnosu na protekla dva izvještajna perioda (tokom 2008. godine) koja su bila pod snažnim uticajem nemilih događaja u vezi s maloljetničkom delinkvencijom i kriminalom, u najvećoj mjeri je nepromijenjena. Iako su lokalne i državne vlasti poduzele određene akcije u vezi s tim (što se prije svega odnosi na definisanje strateških koraka na lokalnom i usvajanje prijedloga zakona o reformi policije na državnom nivou), čini se da je javni efekat tih koraka prilično blijed. U Sarajevu su zabilježeni i dodatni incidenti u kojima su učestvovale mlađe osobe, među kojima i jedno ubistvo. Slično kao i u slučaju ranijeg ubistva Denisa Mrnjavca iz 2008. godine, ubistvo Amara Mistrića iz avgusta 2009. godine izazvalo je (mada dosta blažu) reakciju građana nezadovoljnih sigurnosnom situacijom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. 92

91 92

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. Vidjeti arhivu vijesti na http://www.oslobodjenje.ba/index.php/ﬂash/index.php?id=2043 103

Javna i lična sigurnost Ni u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine sigurnosna situacija nije bila mnogo bolja. Prema podacima iz novembra 2009. godine koje su prenijele novinske agencije93, u prvih devet mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini zabilježena su 44 ubistva. Od toga, 24 su počinjena na teritoriji Federacije BiH, a 20 na teritoriji Republike Srpske. Od ukupnog broja stradalih, sedam je žena, dok su ostale žrtve bili muškarci. Veliki problem koji podstiče javni osjećaj nesigurnosti u Bosni i Hercegovini čini se da više proizlazi iz nemogućnosti organa za provođenje zakona da spriječe slična dešavanja unaprijed, nego iz manjka njihove odgovornosti za djelovanje nakon izvršenja kriminalnog akta. To je sasvim jasno iz podataka koji ukazuju da je od spomenuta 44 ubistva u prvih devet mjeseci 2009. godine samo jedno ostalo neriješeno, dok su ostala 43 u potpunosti riješena. Vidljivo je to i na slučaju Denisa Mrnjavca: Kantonalni sud u Sarajevu je u junu 2009. godine donio presude u slučaju Mrnjavac, osudivši počinitelje ovog djela na 15, 10 i 4 godine zatvora94. Uspjeh naknadnog djelovanja policijskih i sudskih organa je, vrlo vjerovatno, potaknut žestinom javnog reagovanja na dati slučaj. Može se pretpostaviti da je upravo to i uzrokom sličnog ponašanja sigurnosnih organa i u drugim slučajevima. Ipak, ono što građane, izgleda, najviše zabrinjava jeste relativno visok stepen kriminalnih aktivnosti koje se dešavaju širom zemlje i koje policija ima problema adekvatno kontrolisati. U to ulazi i veliki broj slučajeva upotrebe oružja. Prema UNDP-ovim podacima, prenesenim u dominantnim štampanim medijima, u periodu od devet mjeseci u Bosni i Hercegovini se upotreba oružja u incidentima povećala za čak 403%.95 Čini se da je to najveći problem koji podstiče osjećaj lične nesigurnosti građana BiH.

Vidi arhivsku vijest na http://www.intermezzo.ba/latn/?page=9&kat=2&vijest=31426. Vidi arhivsku vijest na http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/sarajevo/9778-Ubistvo-Denisa-MrnjavcaAdemiru-Lelovicu-Berinu-Talicu-cetiri-godine-zatvora.html 95 Vidi Dnevni avaz, „U BiH porast oružanih incidenata za 403 posto”, 9. decembar 2009, str. 11. 104 94

2. Kolektivna sigurnost: šta nakon EUFOR-a? Prema posljednjim podacima, snage EUFOR-a će se u Bosni i Hercegovini zadržati do opštih izbora u oktobru 2010. godine, nakon čega će se povući iz zemlje. Iako je konačna odluka o ovome i dalje predmet diskusije na nivou vanjske politike Evropske unije, činjenica da ovi podaci već duže vrijeme predstavljaju stvar medijskog diskursa96 i javne sfere u BiH ima direktnog uticaja na percepciju dugoročne sigurnosne stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Vidljivo je to i na osnovu podataka istraživanja „Sistema ranog upozoravanja” tokom 2009. godine. U novembru ove godine broj onih koji vjeruju da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata porastao je za 3 procenta, sa 22% na 25% (vidi diskusiju i u sekciji o etničkim odnosima).

Graﬁkon 2. Odgovori o mogućnosti rata u BiH nakon povlačenja EUFOR-a 97 Da li mislite da bi u slućaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata?

11%

25%

Da Ne Ne znam

64%

S obzirom na političku dimenziju ovog pitanja, za očekivati su i razlike u poimanju spomenutog pitanja kod različitih etničkih grupa. Najveći porast sumnje u mogućnost novog rata nakon povlačenja EUFOR-a zabilježen je kod ispitanika Bošnjaka (sa 27% na 35% u toku godine), nešto manje kod ispitanika Srba (sa 20% na 21%) te nikako kod ispitanika Hrvata, gdje je ovaj trend išao u obratnom smjeru (sa 20% na 19%). Ovakvi trendovi su, imajući u vidu ulogu međunarodne zajednice u održavanju ukupne stabilnosti Bosne i Hercegovine, u velikoj mjeri razumljivi. EUFOR u ovoj zemlji ima izraženu stabilnosnu ali i političku funkciju, te zbog toga svaka promjena stanja stvari, makar i na retoričkom nivou, proizvodi značajnu reakciju. Posebno je to slučaj s bošnjačkim ispitanicima, kod kojih je, očito, prisutan veći nivo geopolitičke zabrinutosti za sigurnost, jer im regionalna politička situacija zasnovana na etnonacionalnom srodstvu i njime determiniranoj podršci Srbije i Hrvatske ne ide u prilog. Zanimljiv je podatak koji ukazuje da su ispitanici dobne kategorije između 18 i 35 godina života u posljednjem izvještajnom periodu bili nešto više zabrinuti za mogućnost izbijanja rata nakon povlačenja EUFOR-a nego oni stariji: broj onih koji tako misle porastao je za 7 procenata, sa 19% na 25% tokom 2009. godine. U kontekstu rodne i urbano-ruralne kategorizacije nema većih odstupanja u odnosu na opšti trend. 96 97

Vidi Dnevni avaz, „EUFOR ostaje do izbora”, 8. decembar 2009, str. 5. Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 105

Javna i lična sigurnost Međutim, ono što proizvodi dodatnu zabrinutost javnosti kod nekih kategorija stanovništva, a što je u posrednoj vezi s mogućnošću povlačenja EUFOR-a iz Bosne i Hercegovine jeste i proces liberalizacije viznog režima. Iako u direktnom smislu ne proizvodi osjećaj nesigurnosti kod stanovništva, striktan vizni režim sasvim sigurno budi sumnje u dugoročnu stabilnost jer se direktno vezuje za integraciju Bosne i Hercegovine u sigurnosne strukture Evropske unije i NATO-a. Upravo zbog viznog režima neke kategorije stanovništva snažnije reaguju na najave povlačenja EUFOR-a iz BiH. Dva primjera toga su činjenica da bošnjački ispitanici koji se, pretpostavljamo, mogu osjećati nezaštićeno u regionalnom kontekstu i ispitanici u dobnoj skupini između 18 i 35 godina, čija želja za putovanjem i emigracijom svakako trpi pod viznim režimom i produbljuje osjećaj zabrinutosti za situaciju nakon povlačenja EUFOR-a iz BiH. Kako ukazuju raniji izvještaji Ujedinjenih nacija u BiH, ali i „Sistema ranog upozoravanja“, 64% ispitanika u dobi od 18 do 35 godina spremno je na emigraciju u slučaju da im se takva prilika ponudi.

106

3. Globalna ekonomska kriza i mogućnosti socijalnih nemira Socijalna situacija u Bosni i Hercegovini je u toku posljednjeg izvještajnog perioda bila dodatno pogoršana razvojem globalne ekonomske krize i njenim posljedicama na ovu zemlju. Kratkoročne posljedice, u direktnoj vezi s porastom nezaposlenosti, posebno su zabrinjavajuće zbog posljedice finansijske krize.98 Stopa nezaposlenosti, prema posljednjim podacima, znatno je porasla (vidi dio o ekonomskoj stabilnosti). Sve ovo predstavlja potencijalan uzrok socijalnih nemira u Bosni i Hercegovini, zemlji ionako oslabljenoj teškim tranzicijskim periodom, zamršenim procesom privatizacije, porastom socijalne nejednakosti i etničkim tenzijama. Dodatnu teškoću predstavlja i sam proces integrisanja BiH u globalnu i regionalnu ekonomiju. Koliki to potencijal za poticanje socijalnog nezadovoljstva predstavlja moglo se vidjeti tokom 2009. godine, kada su određene kategorije stanovništva (bivši borci, ratni vojni invalidi i slične kategorije primalaca socijalne pomoći) u Federaciji BiH iskazale visoki stepen nezadovoljstva uslovima kreditnog aranžmana vlade ovog entiteta s Međunarodnim monetarnim fondom, te organizovale niz manjih protesta. Većih socijalnih nemira još nije bilo, no postojeća struktura odnosa federalnih vlasti i ovih kategorija stanovništva upućuje na mogućnost budućih komplikacija ili čak značajnijih protesta. Međutim, iako ovi strukturalni odnosi daju indicije da bi socijalni nemiri mogli postati prijetnja sigurnosnoj stabilnosti u (Federaciji) BiH u narednom periodu, čini se da podaci ne pokazuju značajne promjene kada je u pitanju puls bh. građanstva. Procenat ispitanika koji bi bio voljan da se u nekom socijalnom ili političkom povodu nađe na javnim protestima i u posljednjem izvještajnom periodu se u prosjeku kretao oko 50% ili ispod 50%. Najveću promjenu u proteklom periodu vidimo u kontekstu protesta koji bi bili uzrokovani gubitkom zaposlenja, gdje je procenat ispitanika spremnih na proteste u tom slučaju porastao sa 48% na 52% u toku prošle godine. Zanimljivo je da su socijalni uzroci u određenoj mjeri značajniji od političkih, odnosno etničkih, koji inače dominiraju bosanskohercegovačkim društvom: procenat onih koji bi na proteste izašli u povodu zaštite nacionalnih prava iznosi 49%, s neznatnim povećanjem od 1,7% u odnosu na prošlu godinu. Donekle, ovi podaci potvrđuju primat individualnog (finansijskog) statusa nad grupnim političkim pravima u Bosni i Hercegovini. Što se tiče entitetske raspodjele, zanimljiv je pokazatelj da su ispitanici iz Federacije BiH mnogo spremniji da protestuju zbog gubitka posla nego ispitanici iz Republike Srpske: 60% naspram 38%. Ovaj podatak ukazuje da su građani FBiH dosta osjetljiviji na problem nezaposlenosti nego građani RS. Ispitanici iz FBiH su generalno spremniji na proteste usmjerene na vladajuće strukture tog entiteta (47%) nego ispitanici iz RS-a (34%), iako je trend u FBiH u padu u odnosu na novembar 2008. godine (kada je iznosio 49%), što u određenoj mjeri prkosi medijskoj slici situacije u ovom dijelu BiH, koja sugeriše mogućnost izbijanja ozbiljnih socijalnih nemira.

Vidi informaciju na http://www.poslovni.hr/130124.aspx 107

Javna i lična sigurnost Graﬁkon 3. Odgovori o podržavanju protesta i štrajkova u BiH99 Da li biste podržali održavanje javnih protesta, štrajkova, demonstracija u vezi s...?

60 50 40 30 20 Da Ne

10 0 Gubitak zaposlenja

EĞŵŽŐƵđŶŽƓđƵ ŶĂůĂǎĞŶũĂ zaposlenja

WƌŽƟǀůũĞŶũĞŵ ƉŽůŝƟĐŝ ǀůĂĚĞ ĞŶƟƚĞƚĂ

^ůĂďŝŵ ƉůĂƚĂŵĂͬ ƉĞŶǌŝũĂŵĂ

hŐƌŽǎĞŶŝŵ WŽŶĂƓĂŶũĞŵ ŶĂĐŝŽŶĂůŶŝŵ ŝ ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĞ ŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵ ƉƌĂǀŝŵĂ ǌĂũĞĚŶŝĐĞ

WŽǀƌĂƚŬŽŵ ŝŵŽǀŝŶĞ

Što se tiče građanskih i nacionalnih prava, jedino u slučaju ispitanika Bošnjaka možemo govoriti o natpolovičnoj većini onih koji bi bili spremni na proteste s tim povodom: 64% ispitanika bošnjačke etnonacionalne pripadnosti bi protestovalo povodom zaštite ovih prava, dok bi to tek uradilo 42% ispitanika Hrvata i 40% ispitanika Srba. Čini se da i ovi podaci u određenoj mjeri prkose zvaničnim etnopolitičkim diskursima dominirajućih partija, posebno onima hrvatskog predznaka koji sugerišu da je stepen nezadovoljstva građana hrvatske etnonacionalne pripadnosti u BiH političkom nejednakošću veoma visok. Čak štaviše, u slučaju bh. ispitanika Hrvata ovaj trend je u značajnom padu, s prošlogodišnjih 54% na današnjih 42%. Porast ovog trenda zabilježen je uglavnom kod ispitanika Bošnjaka i nešto manje kod ispitanika Srba (Tabela 8 u Prilogu). Što se tiče rodne raspodjele, vrijedi zabilježiti da su muškarci nešto spremniji na proteste zbog gubitka posla (55%) nego žene (50%), dok je dobna kategorija ispitanika najspremnijih na isto djelovanje ona od 36 do 50 godina starosti (63%). Iako je opšteprihvaćeno mnijenje u savremenoj kulturi da su mlađe generacije spremnije na proteste iz raznih socijalnih, ekonomskih i političkih razloga, čini se da u Bosni i Hercegovini nije tako: po svim pitanjima u ovome dijelu prednjačile su osobe srednje generacije (od 36 do 50 godina), dok su one mlađe, zajedno sa osobama preko 50 godina, nešto manje voljne pristati na javne proteste (Tabela 8 u Prilogu). Izgleda da su sociološke pretpostavke o inertnosti bh. mlade generacije kao jednog od uzroka, ali i posljedica njihovog teškog socio-ekonomskog statusa, potvrđene ovim podacima.

Izvor: Tabela 8 u Prilogu. 108

4. Lična sigurnost i krivična djela U odnosu na prošlu godinu, došlo je i do blagog povećanja u trendovima kriminalnih aktivnosti, poput provalnih krađa, krađa automobila i drugih vrijednosti. Provalne krađe u kuće i stanove su u totalu porasle sa 1% u prošlom na 3% u ovom izvještajnom periodu. Krađe automobila su porasle sa 0,6% na 1,7%, a krađe ostalih vrijednosti sa 2% na 3% u toku 2009. godine. Zanimljiva je razlika između entiteta u pogledu krađe automobila: dok je u Federaciji ovaj procenat nešto viši (4%, u odnosu na 2% prošle godine), u Republici Srpskoj je taj procenat skoro neznatan -0,8% ispitanika je potvrdilo da se njima ili nekome u njihovoj porodici tokom 2009. godine desio takav slučaj. Jedino je na teritoriji Brčko Distrikta ovaj stepen viši nego u Federaciji BiH, i to za 0,7% (tako da iznosi 5%). Generalno gledajući, stepen zabilježenih kriminalnih djela u Republici Srpskoj u bilo kojoj od ovih kategorija je niži nego u Federaciji BiH (Tabela 1 u Prilogu). Razloga za tako nešto može biti mnogo, od efikasnosti policije, različitog nivoa ekonomskog razvoja do samih mogućnosti za krađu. Slična razlika zabilježena je u odnosu između ruralnih i urbanih sredina. U urbanim sredinama su slučajevi krađe u svim kategorijama skoro dvostruko veći. Također, muškarci su mnogo izloženiji krađama nego žene (vidi Tabelu 1a u Prilogu). Broj onih koji su po nekom osnovu tražili intervenciju policije dvostruko se povećao, sa 4% u prošlom na 9% u ovom izvještajnom periodu. Iako je dvostruko povećanje zabilježeno u oba entiteta, taj stepen je dosta veći u Federaciji BiH. U ovom entitetu je broj onih koji su zatražili intervenciju policije porastao sa 5% na 10%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen porast sa 3% na 6%. Kao i u prethodnom slučaju, veći je broj poziva policije u gradovima nego u selima (12% naspram 7%), te u slučaju ispitanika nego ispitanica (9% naspram 8%), iako je kod žena zabilježen porast od 5% u odnosu na prošlu godinu, kada je taj procenat iznosio 4%. U kontekstu manjinskih i većinskih etničkih područja, jedino je kod ispitanika srpske nacionalnosti zabilježen veći stepen poziva policije u manjinskim područjima. Za razliku od ispitanika Srba, kod ispitanika Bošnjaka i ispitanika Hrvata zabilježen je veći broj poziva policije u većinskim etničkim područjima.

109

Javna i lična sigurnost Graﬁkoni 4. Odgovori javnosti po pitanju učestalosti traženja asistencije policije 100 Da li ste vi ili neko iz vaše porodice u protekla tri mjeseca tražili intervenciju policije iz bilo kojeg razloga? 100 90 80 70 60 50 40 30 20 Nov 08 10 Nov 09 0

Bez odgovora

Porast poziva policiji na intervenciju prati i porast nezadovoljstva djelovanjem policije u konkretnim slučajevima. U odnosu na prošlu godinu, kada je nešto više od 48% ispitanika bilo nezadovoljno intervencijom policije, ove godine se taj broj povećao na 53%. Zanimljivi su podaci u vezi s pojedinačnim entitetima. Iako je u FBiH zabilježen veći stepen kriminalnih aktivnosti po skoro svim kategorijama, nivo nezadovoljstva policijskom intervencijom opada, sa 58% prošle na 48% ove godine.

U kojoj ste mjeri zadovoljni u vezi s tim što je policija poduzela? 60

10 Da Ne 0 hŽƉđĞͬƵŽƉƓƚĞ ŶŝũĞ ǌĂĚŽǀŽůũĂŶ

100

hŐůĂǀŶŽŵ ũĞ ŶĞǌĂĚŽǀŽůũĂŶ

hŐůĂǀŶŽŵ ũĞ ǌĂĚŽǀŽůũĂŶ

WŽƚƉƵŶŽ ũĞ ǌĂĚŽǀŽůũĂŶ

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 110

Javna i lična sigurnost Ovi podaci, čini se, ukazuju da različite stepene kriminalnih aktivnosti u FBiH i RS nije moguće pripisati razlici u uspješnosti policijske intervencije. No, moguće je izvući nešto opštiji zaključak i kazati kako podaci indiciraju da je policija u Federaciji BiH uspješnija u intervenisanju nakon što se određene kriminalne aktivnosti dese (što potvrđuje i činjenica ranije spomenutog stoprocentnog uspjeha u rješavanju slučajeva ubistava), dok je, u određenoj mjeri, policija RS možda uspješnija u prevenciji dešavanja istih kriminalnih aktivnosti. Što se tiče zabilježenih prekoračenja policijskih ovlaštenja u proteklom periodu, podaci indiciraju određeni rast broja ispitanika koji su bili svjedoci takvih prekoračenja. U prošlom izvještajnom periodu tek je 8% ispitanika bilo svjedokom prekoračenja policijskih ovlasti, ove godine taj broj se povećao na 12%. I u ovom slučaju nailazimo na značajnu entitetsku razliku. U FBiH se taj procenat povećao za 3% (sa 8% na 11%), a u RS za 9% (sa 7% na 16%). Sličan trend nalazimo i kod ostalih kategorija ispitanika (urbano-ruralnih, rodnih i većinsko-manjinskih, vidjeti Tabelu 5a u Prilogu ).

111

5. Povjerenje u policiju, sudstvo i percepcija korupcije Jedan od uzroka nezadovoljstva intervencijom policije, kao i ukupnom lošom percepcijom uloge organa reda u društvu jeste shvatanje ovih institucija kao korumpiranih. I raniji izvještaji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija ukazali su na ovu činjenicu101, koju su dodatno potvrdili posljednji podaci „Sistema ranog upozoravanja”. Naime, 61% ispitanika, na nivou cijele Bosne i Hercegovine, izjavilo je kako vjeruje da su zloupotreba položaja, mito i korupcija prisutni u radu policije. Zanimljivo je da je situacija u oba entiteta veoma slična te u skladu s opštom slikom, s razlikom od 2%, s tim da je trend u FBiH u padu, a u RS u porastu za nekoliko procenata.

Graﬁkoni 5. Percepcija razmjera prisustva korupcije u policiji102 U kolikoj mjeri mislite da je korupcija prisutna u policiji? 3% 15%

34%

20%

Nimalo Malo Umjereno Donekle

27%

Jako

Vjerovatno kao rezultat percepcije korumpiranosti policije, trend odobravanja njenog rada je u određenom padu. Procenat onih koji su odobravali rad organa reda prošle godine bio je 61%, dok ove godine taj broj iznosi 53%. U Federaciji BiH taj procenat opada za 8% (sa 42% na 50%), dok u RS za 3% (sa 76% na 73%).

101 102

Poput Izvještaja o humanom razvoju „Veze među nama: socijalni kapital u Bosni i Hercegovini”. UNDP, Sarajevo, 2009. str. 81. Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 112

Javna i lična sigurnost Graﬁkon 5a. Zadovoljstvo radom policije Odobravate li rad policije?

80 70 60 50 40 30 20 Da 10 Ne 0

F Bi H

Međutim, mora se primijetiti da je, prema podacima iz izvještaja, stepen odobravanja rada policije u RS nesrazmjerno veći od onog u Federaciji, iako drugi pokazatelji ukazuju u sasvim drugom smjeru, kao što su podaci o nezadovoljstvu policijskom intervencijom i podaci o percepciji policijske korumpiranosti. Podaci također pokazuju da opada podrška i sudskim institucijama u Bosni i Hercegovini. Za razliku od prošlogodišnjih 54% ispitanika koji su potvrdno odgovorili na pitanje o odobravanju rada sudstva u BiH, ove godine je isto odgovorilo tek nešto više od 48% ispitanika. Podrška je u Federaciji BiH opala sa 46% na 39% a u Republici Srpskoj sa 65% na 63%. Kao i u slučaju odobravanja rada policije, ispitanici iz Republike Srpske mnogo više nego oni iz Federacije odobravaju rad sudskih organa u ovom entitetu.

113

6. Zaključak Osjećaj javne i lične sigurnosti u Bosni i Hercegovini je u proteklih nekoliko mjeseci u određenom padu, što je indicirano indeksom sigrnosne stabilnosti. Uzroci ovog blagog pada čine se jasnim, uzmemo li u obzir određen porast provala u privatne objekte građana, ali i broj težih kriminalnih djela (poput ubistava) u oba bosanskohercegovačka entiteta. Čini se da su građani BiH još uvijek pod dojmom prošlogodišnjih sigurnosnih propusta policije te nesretnih događaja u koje su bili umiješani i maloljetnici. Osim osjećaja lične (ne)sigurnosti, na percepciju javne sigurnosti u BiH u velikoj mjeri je uticala i globalna recesija te ekonomski problemi koji su se, kao odraz globalnog konteksta, pojavili u BiH. Ovo se posebno odnosi na mogućnost socijalnih nemira i nezadovoljstvo određenih kategorija stanovništva ekonomskim aranžmanima i ekonomskom politikom vlada entiteta. Podaci su, u tom smislu, ukazali da su socijalni uzroci javnog nezadovoljstva koje bi moglo producirati javne sigurnosne probleme u određenoj mjeri značajniji od političkih, odnosno etničkih, koji inače dominiraju bosanskohercegovačkim društvom. Procenat građana koji bi na proteste izašli u povodu zaštite nacionalnih prava je dosta manji od onih koji bi to učinili zbog gubitka zaposlenja. Na taj način podaci iz posljednjeg izvještajnog perioda potvrđuju primat individualnog finansijskog/socijalnog statusa nad grupnim političkim pravima u Bosni i Hercegovini. Zanimljivi su i podaci koji su ukazali da je dobna kategorija ispitanika najspremnijih na proteste ona od 36 do 50 godina starosti, iako bi opšte očekivanje bilo da su mlađe generacije spremnije na takav vid javnog iskazivanja nezadovoljstva. Iako je u FBiH zabilježen veći stepen kriminalnih aktivnosti po skoro svim kategorijama, nivo nezadovoljstva kvalitetom policijske intervencije opada. Sasvim suprotna situacija je zabilježena u Republici Srpskoj, gdje je došlo do radikalne inverzije građanskog (ne)zadovoljstva intervencijom organa reda u vanrednim okolnostima: od prošlogodišnjeg, veoma niskog stepena nezadovoljstva intervencijom policije (18%), procenat onih koji su bili nezadovoljni tom intervencijom ove godine porastao je na 75%. Također, više od polovine ispitanika iz uzorka smatra da je korupcija prisutna u policiji, što u velikoj mjeri utiče i na ukupnu percepciju uloge policije u društvu.

114

Poseban osvrt na zaštitu okoliša

Igor Palandžić

Javna svijest građana Bosne i Hercegovine o pitanjima zaštite okoliša Bosna i Hercegovina se kao zemlja u tranziciji suočava s velikim brojem društvenih i ekonomskih problema, među kojima se ističu problemi vezani za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa. Pritisci na okoliš su evidentni, između ostalog, i zbog toga jer Bosna i Hercegovina još uvijek u velikoj mjeri služi kao izvor prirodnih resursa (drvo, energija, itd.) te područje snabdijevanja za užu i širu okolinu. U posljednjim je godinama došlo do određenih pomaka u unapređenju zaštite okoliša i upravljanju prirodnim resursima, ali još uvijek nedovoljnih. Kako bi se postigao održivi razvoj, koncept koji zagovara EU, potrebno je u većoj mjeri ostvariti vezu između socio-ekonomskih i okolinskih komponenti. S tim u vezi, potrebno je da relevantne institucije posvete više pažnje aktivnostima koje bi dovele do pomaka vezanih za ovu problematiku. Važnu ulogu u ovom procesu treba da odigra i šira društvena javnost koja može i treba da izvrši veći pritisak na tvorce odluka. Javnost koja je dobro upoznata s problematikom zaštite okoliša od presudne je važnosti kada se govori o mjerama koje je potrebno poduzeti u integrisanju okoliša u ostale socio-ekonomske sektore. Kako bi se stekla bolja slika o stanju javnog mišljenja u Bosni i Hercegovini, u okviru ispitivanja javnog mnijenja provedenog u svrhu pripreme izvještaja „Sistema ranog upozoravanja”, pripremljena su tri pitanja vezana za zaštitu okoliša. Tako se iz dobijenih rezultata (Grafikon 1) može zaključiti da je javnost dobro upoznata s najvećim okolinskim problemima s kojima se BiH danas suočava. Ovo se podudara u velikoj mjeri sa strateškim dokumentima koji obrađuju ovu problematiku u BiH, a u kojima su upravo zagađenje zraka, vode i problemi vezani za stvaranje otpada navedeni kao najveći problemi. Pored toga, mišljenje javnosti u Bosni i Hercegovini o klimatskim promjenama (Grafikon 2) podudara se s onim stručne zajednice, a koja je naglasila da su klimatske promjene prepoznate kao jedna od glavnih prijetnji daljem razvoju kako na globalnom nivou, tako i u Bosni i Hercegovini. Ono što je posebno interesantno su podaci koji se odnose na spremnost građana da plate više za okolišno prihvatljive proizvode, tj. da promijene svoje ponašanje kako bi zaštitili okoliš. Prema anketi, skoro 80% anketiranih bi bilo spremno da promijeni svoje ponašanje u cilju unapređenja okoliša u BiH. Ovi pokazatelji treba da budu na neki način i vodilja političkim partijama i liderima u Bosni i Hercegovini da je javnost sve više svjesna okolinskih problema i njihove veze s održivim razvojem. Potrebno je, naravno, više raditi na dodatnoj edukaciji i programima koji podstiču okolišno odgovorno ponašanje, te ovakav pristup treba iskoristiti kako bi se javnost potakla da se angažira na pitanjima vezanim uz zaštitu okoliša i izvršila dodatni pritisak na tvorce odluka.

116

Poseban osvrt na zaštitu okoliša Graﬁkon 1. Percepcija ekoloških problema u BiH 103 Najveći ekološki problem sa kojim se BiH danas suočava?

36%

21%

ĂŐĂĜĞŶũĞ ǌƌĂŬĂ ĂŐĂĜĞŶũĞ ǀŽĚĞ dŽŬƐŝēŶĞͬŽƚƌŽǀŶĞ ƐƵƉƐƚĂŶĐĞ Ƶ ŽŬŽůŝŶŝ

17%

^ƚǀĂƌĂŶũĞ ŽƚƉĂĚĂͬ ŶĞĚŽǀŽůũŶŽ ƌĞĐŝŬůŝƌĂŶũĞ 19%

EĞ ǌŶĂͬEĞ ǎĞůŝ ŽĚŐŽǀŽƌŝƟ

Graﬁkon 2. Percepcija efekata klimatskih promjena u BiH 104 U kojoj mjeri je okolina BiH pod uticajem klimatskih promjena?

3% 7%

11% 37%

Mnogo Donekle Ne mnogo 42%

Nikako EĞ ǌŶĂͬEĞ ǎĞůŝ ŽĚŐŽǀŽƌŝƟ

103 104

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009.

117

Poseban osvrt na zaštitu okoliša Graﬁkon 3. Podrška zaštiti okoliša u BiH 105 Da li biste bili spremni da platite više za ekološki prihvatljive proizvode (npr. reciklirani papir, organsku hranu) ili da promijenite vaše ponašanje (npr. nosite flaše na reciklažu, štedite energiju u kući) da biste zaštitili okoliš?

13% 4% 30%

ĞĮŶŝƟǀŶŽ ĚĂ Vjerovatno da Vjerovatno ne ĞĮŶŝƟǀŶŽ ŶĞ 47%

105

EĞ ǌŶĂͬEĞ ǎĞůŝ ŽĚŐŽǀŽƌŝƟ

Izvor: Istraživanje koje je PRISM Research proveo za potrebe ovog projekta, novembar 2009. 118

PRILOG

I. POLITIČKA STABILNOST

Tabela 1

Možete li reći u kom pravcu se kreće BiH s obzirom na trenutnu političku situaciju Ispitanici

Spol

Svi Mart 08. % 67,0 23,8 9,2 100,0

U pravcu pogoršanja U pravcu poboljšanja NZ/BO Total

Juni Sept Nov Nov Mart 08. 08. 08. 09. 08. % % % % % 50,0 50,9 63,4 75,0 70,3 35,9 36,0 25,0 16,5 21,8 14,1 13,1 11,7 8,5 7,8 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Juni 08. % 48,3 40,4 11,3 100,0

Muški Sept 08. % 51,8 36,3 11,9 100,0

Nov 08. % 63,8 26,9 9,3 100,0

Nov 09. % 76,8 15,1 8,1 100,0

Mart 08. % 63,8 25,8 10,5 100,0

Ženski Juni Sept Nov Nov 08. 08. 08. 09. % % % % 51,7 50,1 63,0 73,1 31,5 35,7 23,1 17,9 16,8 14,3 13,9 8,9 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Grafikon 2 - S obzirom na trenutnu političku situaciju, BiH se kreće u pravcu pogoršanja

100

Svi ispitanici %

40 20

67,0 %

Mart 08.

50,0 %

Juni 08.

50,9 %

Sept 08.

63,4 %

Nov 08.

75,0 %

Nov 09.

120

Tabela 2 Možete li reći u kom pravcu se kreće BiH s obzirom na trenutnu političku situaciju Ispitanici

Bošnjaēka veđina Juni Sept Nov 08. 08. 08. % % % 54,4 57,2 79,7 31,7 31,8 13,5 13,9 11,0 6,8 100,0 100,0 100,0

Mart 08. % U pravcu pogoršanja 78,8 U pravcu poboljšanja 16,1 NZ/BO 5,1 Total 100,0

Nov Mart 09. 08. % % 90,5 57,7 6,0 26,5 3,4 15,8 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Hrvatska veđina Srpska veđina Juni Sept Nov Nov Mart Juni Sept Nov Nov 08. 08. 08. 09. 08. 08. 08. 08. 09. % % % % % % % % % 57,5 61,5 52,9 70,5 57,3 42,5 42,5 50,3 62,9 27,9 23,3 24,7 15,9 30,6 43,0 42,0 34,6 24,2 14,6 15,1 22,4 13,5 12,2 14,5 15,5 15,1 12,9 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tabela 3 Kako biste opisali ekonomsku situaciju u kojoj se trenutno nalazi BiH Svi

Nov 08. % 29,1 36,6 29,8 2,9 0,4 1,3 100,0 65,7 29,8 3,3 1,3 100,0

Vrlo loša Opđenito loša Niti loša niti dobra Opđenito dobra Vrlo dobra NZ/BO Total TOTAL LOŠA Niti loša, niti dobra TOTAL DOBRA NZ/BO Total

Bošnjaēka veđina Nov 09. % 42,2 38,3 17,7 1,1 0,8 100,0 80,5 17,7 1,1 0,8 100,0

Hrvatska veđina

Nov 08. % 37,3 40,3 21,3 0,2 0,9 100,0 77,6 21,3 0,2 0,9 100,0

Nov 09. % 47,0 36,4 15,4 1,2 100,0 83,5 15,4 1,2 100,0

Nov 08. % 12,0 23,1 46,8 16,2 0,4 1,6 100,0 35,0 46,8 16,6 1,6 100,0

Srpska veđina Nov 09. % 27,8 47,1 20,6 0,7 3,7 100,0 74,9 20,6 0,7 3,7 100,0

Nov 08. % 14,6 46,8 32,9 3,1 2,5 100,0 61,4 32,9 3,1 2,5 100,0

Nov 08. % 24,4 37,9 35,4 0,6 1,6 100,0 62,3 35,4 0,6 1,6 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

121

Tabela 4 Kada bi vam se pružila prilika da li biste napustili BiH i nastavili živjeti u nekoj drugoj zemlji Odgovori

Godine starosti

Svi Mart 08. % 42,2

Da Ne NZ/BO

Juni 08. % 38,2

Sept 08. % 41,6

Nov 08. % 40,4

Nov 09. % 44,0

Mart 08. % 64,7

47,5 50,3 47,9 46,3 49,4 23,6 10,3 11,4 10,6 13,3 6,6 11,7 TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

18 – 35 Sept 08. % 64,5 27,7 24,3 11,0 11,2 100,0 100,0 Juni 08. % 61,3

Nov 08. % 63,3

Nov 09. % 66,5

Mart 08. % 51,1

36 Ͳ 50 Sept 08. % 45,6 39,7 41,6 14,3 12,7 100,0 100,0 Juni 08. % 46,1

19,2 27,7 35,9 17,5 5,7 13,0 100,0 100,0 100,0

Nov 08. % 39,4

Nov 09. % 51,9

48,9 39,0 11,7 9,0 100,0 100,0

Tabela 5

Kada bi vam se pružila prilika da li biste napustili BiH i nastavili živjeti u nekoj drugoj zemlji Ispitanici Mart 08. % 48,7 44,2 7,2 100,0

Da Ne NZ/BO TOTAL

Bošnjaēka veđina Hrvatska veđina Juni Sept Nov Nov Mart Juni Sept Nov 08. 08. 08. 09. 08. 08. 08. 08. % % % % % % % % 36,8 48,2 39,2 56,3 41,4 43,5 48,8 43,4 52,4 41,2 44,8 36,4 44,7 40,4 44,0 43,2 10,8 10,6 15,9 7,3 14,0 16,2 7,2 13,5 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Nov 09. % 36,4 51,1 12,5 100,0

Mart 08. % 34,7 52,0 13,3 100,0

Srpska veđina Juni Sept Nov 08. 08. 08. % % % 38,0 31,5 41,6 50,8 56,3 47,6 11,2 12,1 10,8 100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

122

Nov 09. % 32,7 63,2 4,1 100,0

Tabela 6 Ukojoj mjeri podržavate proces priključenja BiH Evropskoj uniji

Jako podržavam Donekle podržavam Niti podržavam, niti ne podržavam Donekle ne podržavam Uopđe ne podržavam NZ/BO Total TOTAL PODRŽAVAM Niti podržavam niti ne podržavam TOTAL NE PODRŽAVAM NZ/BO Total

Sept 08. % 50,9 24,7 14,4 2,5 3,9 3,6 100,0 75,6 14,4 6,4 3,6 100,0

Svi Nov 08. % 48,5 27,4 13,8 1,9 5,0 3,4 100,0 75,9 13,8 7,0 3,4 100,0

Nov 09. % 54,7 28,4 10,5 2,2 2,4 1,8 100,0 83,0 10,5 4,6 1,8 100,0

Bošnjaēka veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 72,2 74,5 82,6 15,8 15,2 11,8 7,6 6,0 3,9 1,0 0,4 0,2 0,1 0,7 0,8 3,3 3,1 0,7 100,0 100,0 100,0 88,0 89,7 94,4 7,6 6,0 3,9 1,2 1,1 1,1 3,3 3,1 0,7 100,0 100,0 100,0

Hrvatska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 45,6 34,3 38,7 19,4 44,0 31,8 27,4 13,3 17,1 1,4 1,9 2,7 1,9 1,1 2,0 4,2 5,4 7,8 100,0 100,0 100,0 65,0 78,3 70,5 27,4 13,3 17,1 3,4 3,0 4,6 4,2 5,4 7,8 100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Srpska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 29,3 20,2 29,4 34,9 36,7 43,8 18,3 24,1 16,5 4,7 4,0 4,6 8,8 11,7 4,5 4,0 3,3 1,3 100,0 100,0 100,0 64,2 56,9 73,2 18,3 24,1 16,5 13,5 15,7 9,1 4,0 3,3 1,3 100,0 100,0 100,0

Tabela 7

Uzimajući sve u obzir, da li biste rekli da BiH može imati prednosti ili ne od članstva u Evropskoj uniji? Ispitanici Da Ne Ne zna/Ne želi odgovoriti TOTAL

Bošnjaēka veđina Nov 09. % 86,7 5,2 8,1 100,0

Hrvatska veđina Nov 09. % 67,6 15,3 17,0 100,0

Srpska veđina Nov 09. % 74,5 12,5 12,9 100,0

Brēko distrikt Nov 09. % 77,7 10,2 12,1 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

123

Tabela 8 Generalno govoreći, da li imate jako pozitivnu, uglavnom pozitivnu, uglavnom negativnu ili jako negativnu sliku o Evropskoj Uniji? Ispitanici Jako pozitivnu Uglavnom pozitivnu Uglavnom negativnu Jako negativnu Ne zna/Ne želi odgovoriti TOTAL

Bosnjaēka veđina Nov 09. % 70,0 22,8 2,1 1,5 3,6 100,0

Hrvatska veđina Nov 09. % 37,5 41,0 6,6 1,8 13,0 100,0

Srpska veđina Nov 09. % 26,3 52,9 9,9 4,2 6,7 100,0

Brēko distrikt Nov 09. % 47,8 50,1 0,3 1,9 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 9

Ako bi se opći izbori održali ove sedmice, za koju biste stranku najvjerovatnije glasali, bez obzira o kojem nivou vlasti je riječ

Sept 08. %

Svi Nov 08. %

Nov 09. %

Bošnjaēka veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % %

DNZ BiHͲDemokratska narodna zajednica BiH Stranka za Bosnu i Hercegovinu SDAͲStranka demokratske akcije Stranka penzioneraͲumirovljenika BiH

4,3 6,9 0,1

0,1 3,2 8,8 1,0

0,2 1,2 7,2

9,4 15,2

0,2 6,8 17,6 2,0

0,5 1,7 15,2

0,3 0,5

0,2 3,5

2,8

SPDͲSocijaldemokratska partija BiHͲSocijaldemokrati

7,1

11,9

9,2

13,7

23,6

18,9

0,6

1,0

0,7

0,2

0,5

Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine Penzionerska stranka RS DNSͲDemokratski narodni savez SDSͲSrpska demokratska stranka

0,0 1,3 4,6

0,1 0,9 4,1

0,1 1,7

0,1

0,3

3,2 10,8

0,2 2,4 10,1

0,2 3,6

124

Ispitanici

Hrvatska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % %

Srpska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % %

Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj

0,5

0,2

1,4

0,6

PDP RSͲPartija demokratskog progresa Republike Srpske

0,7

0,1

1,8

1,5

0,4

Savez nezavisnih socijaldemokrataͲSNSD Milorad Dodik Socijalistiēka partija Narodna stranka "Radom za boljitak"

12,7 1,1

14,3 0,7

0,3

1,7

0,4 0,6

1,1

3,1

3,7

34,5 1,4

31,6

34,8

HDZͲHrvatska demokratska zajednica BiH SBBBiH Ͳ Savez za bolju buduđnost BiH Ͳ Fahrudin Radonēiđ DP Ͳ Demokratska partija Ͳ Dragan aviđ Neka druga Neđe glasati Nijedna Ne zna/Ne moze odluēiti Bez odgovora/Ne želi odgovoriti Naša stranka

4,1

4,3

3,9

0,7

31,6

33,0

28,7

0,2

16,5 9,8 15,3 10,4

0,1 25,0 7,0 17,2 0,4

1,2 0,9 0,3 16,5 22,5 19,4 0,2 0,0

15,2 14,0 18,1 8,0

28,5 6,1 11,7 0,7

2,6 0,2 12,3 29,7 16,3 0,4

31,7 6,8 10,8 9,4

1,1 36,5 6,2 7,6 0,8

0,8 20,2 23,8 17,7 0,2 0,3

12,5 6,7 13,6 13,8

16,2 8,8 27,9

2,2 0,2 19,6 14,6 24,5

Srpska radikalna stranka Republike Srpske

0,1

0,2

GraĜanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine

0,1

0,3

BSPͲBosanskoͲhercegovaēka stranka prava Evropska ekološka stranka EͲ5 Hrvatska stranka prava Bosne i HercegovineͲ apiđ dr. Jurišiđ Hrvatska demokratska zajednica 1990 Nezavisna demokratska stranka Narodna bošnjaēka stranka BOSSͲBosanska stranka

0,0

0,1

0,3 0,7 0,0 0,1 0,8

0,3 0,6 0,2

0,1 0,1

0,1 0,1 1,7

0,4

0,2

2,1 5,1

2,2 4,8

1,0

SDU BiHͲSocijaldemokratska Unija Bosne i Hercegovine BPSͲSefer Haliloviđ TOTAL

0,6

13,7 0,6 0,3

0,1 1,5 100,0

0,0 0,3 0,1 3,3 100,0 100,0 100,0 100,0

0,2 100,0 100,0 100,0

100,0

100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

125

Tabela 10

Koliko se slažete ili ne slažete sa sljedećim tvrdnjama Ispitanici

Jako se slažem Donekle se slažem Niti se slažem niti ne slažem Sadašnje stranke na vlasti su Uopđe se ne slažem relativno uspješne u definisanju i NZ/BO provoĜenju kljuēnih reformi Total TOTAL SE SLAŽEM Niti se slažem niti se ne slažem TOTAL SE NE SLAŽEM NZ/BO Total Jako se slažem Donekle se slažem Niti se slažem niti ne slažem Sadašnje stranke na vlasti Uopđe se ne slažem pokazuju dovoljno odgovornosti NZ/BO prema graĜanima Total TOTAL SE SLAŽEM Niti se slažem niti se ne slažem TOTAL SE NE SLAŽEM NZ/BO Total Jako se slažem Sadašnje stranke na vlasti su Donekle se slažem sposobne da pravovremeno

Bošnjaēka veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 3,5 2,6 1,5 6,7 2,7 1,4 19,9 18,9 10,8 61,2 68,3 83,2 8,7 7,5 3,1 100,0 100,0 100,0 10,2 5,3 2,9 19,9 18,9 10,8 61,2 68,3 83,2 8,7 7,5 3,1 100,0 100,0 100,0 2,3 1,3 0,4 5,9 3,3 0,5 22,3 20,3 6,6 61,2 67,6 90,2 8,3 7,5 2,2 100,0 100,0 100,0 8,2 4,6 0,9 22,3 20,3 6,6 61,2 67,6 90,2 8,3 7,5 2,2 100,0 100,0 100,0 3,2 1,0 0,4 5,6 3,2 0,5

Hrvatska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 1,3 1,3 1,1 7,0 9,8 6,5 42,5 36,4 27,8 35,3 24,8 51,2 14,0 27,7 13,5 100,0 100,0 100,0 8,3 11,1 7,6 42,5 36,4 27,8 35,3 24,8 51,2 14,0 27,7 13,5 100,0 100,0 100,0 1,1 1,9 0,9 6,8 8,1 3,9 38,4 34,5 26,9 39,8 27,8 56,1 14,0 27,7 12,3 100,0 100,0 100,0 7,8 9,9 4,8 38,4 34,5 26,9 39,8 27,8 56,1 14,0 27,7 12,3 100,0 100,0 100,0 0,4 1,3 0,6 5,0 8,7 3,9

Srpska veđina Sept Nov Nov 08. 08. 09. % % % 11,4 9,3 4,3 28,9 33,1 30,3 28,7 30,1 37,5 21,7 19,1 24,7 9,4 8,3 3,2 100,0 100,0 100,0 40,3 42,4 34,5 28,7 30,1 37,5 21,7 19,1 24,7 9,4 8,3 3,2 100,0 100,0 100,0 9,3 7,0 4,3 22,3 22,8 22,9 29,1 31,7 36,4 30,0 28,9 32,7 9,4 9,5 3,8 100,0 100,0 100,0 31,5 29,8 27,2 29,1 31,7 36,4 30,0 28,9 32,7 9,4 9,5 3,8 100,0 100,0 100,0 10,6 8,6 4,8 25,3 24,7 24,3

126

ispune uslove potrebne za ostvarenje napretka u procesu evropskih integracija

Sadašnje stranke na vlasti zaslužuju da ostanu na vlasti Smjena postojeđih stranaka na vlasti donijela bi ubrzano provoĜenje kljuēnih reformi i ekonomski oporavak zemlje

Niti se slažem niti ne slažem Uopđe se ne slažem NZ/BO Total TOTAL SE SLAŽEM Niti se slažem niti se ne slažem TOTAL SE NE SLAŽEM NZ/BO Total Jako se slažem Donekle se slažem Niti se slažem niti ne slažem Uopđe se ne slažem NZ/BO Total TOTAL SE SLAŽEM Niti se slažem niti se ne slažem TOTAL SE NE SLAŽEM NZ/BO Total Jako se slažem Donekle se slažem Niti se slažem niti ne slažem Uopđe se ne slažem NZ/BO Total TOTAL SE SLAŽEM Niti se slažem niti se ne slažem TOTAL SE NE SLAŽEM NZ/BO Total

20,3 62,5 8,4 100,0 8,7 20,3 62,5 8,4 100,0 3,3 4,3 22,8 61,3 8,2 100,0 7,6 22,8 61,3 8,2 100,0 34,2 21,4 18,4 16,6 9,3 100,0 55,6 18,4 16,6 9,3 100,0

21,2 67,2 7,5 100,0 4,1 21,2 67,2 7,5 100,0 1,4 1,4 20,1 68,8 8,3 100,0 2,8 20,1 68,8 8,3 100,0 45,7 14,1 15,9 15,6 8,6 100,0 59,8 15,9 15,6 8,6 100,0

9,4 87,6 2,2 100,0 0,9 9,4 87,6 2,2 100,0 0,6 1,7 5,9 89,4 2,4 100,0 2,2 5,9 89,4 2,4 100,0 49,7 16,0 12,2 16,7 5,5 100,0 65,6 12,2 16,7 5,5 100,0

41,3 39,3 14,0 100,0 5,4 41,3 39,3 14,0 100,0 1,2 5,4 39,0 40,4 14,0 100,0 6,6 39,0 40,4 14,0 100,0 19,8 15,8 35,5 13,8 15,2 100,0 35,5 35,5 13,8 15,2 100,0

35,1 26,8 28,0 100,0 10,1 35,1 26,8 28,0 100,0 1,3 9,4 34,4 27,2 27,7 100,0 10,7 34,4 27,2 27,7 100,0 12,4 14,3 33,4 9,5 30,4 100,0 26,7 33,4 9,5 30,4 100,0

27,1 54,5 13,8 100,0 4,6 27,1 54,5 13,8 100,0 3,2 4,0 27,2 51,6 14,0 100,0 7,2 27,2 51,6 14,0 100,0 20,2 24,6 22,2 17,8 15,2 100,0 44,8 22,2 17,8 15,2 100,0

30,4 23,8 10,0 100,0 35,9 30,4 23,8 10,0 100,0 12,4 21,3 31,6 24,0 10,7 100,0 33,7 31,6 24,0 10,7 100,0 9,3 15,9 40,6 20,7 13,5 100,0 25,1 40,6 20,7 13,5 100,0

36,7 20,7 9,4 100,0 33,2 36,7 20,7 9,4 100,0 9,3 25,9 35,8 19,8 9,3 100,0 35,2 35,8 19,8 9,3 100,0 6,5 15,0 41,8 25,3 11,4 100,0 21,5 41,8 25,3 11,4 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

127

43,1 24,2 3,5 100,0 29,2 43,1 24,2 3,5 100,0 9,2 20,5 45,3 21,3 3,8 100,0 29,6 45,3 21,3 3,8 100,0 6,7 13,6 46,3 26,7 6,8 100,0 20,3 46,3 26,7 6,8 100,0

II. POVJERENJE U RAD INSTITUCIJA Tabela 1

Da li odobravate rad...?

Predsjedništvo BiH

Parlamentarna skupština BiH

Vijeće/savjet ministara BiH

Parlament Federacije BiH

Vlada Federacije BiH

Spol

Svi

Ispitanici

Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total

Muški

Ženski

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

% 38,5 39,7 1,4 12,1 8,3 100,0 37,6 40,0 1,5 11,8 9,0 100,0 38,4 39,9 1,4 11,7 8,6 100,0 37,3 39,9 2,0 11,9 9,0 100,0 36,3 40,8 2,1 11,6 9,2 100,0

% 40,4 39,1

% 32,5 50,2 1,5 13,5 2,4 100,0 31,3 51,7 0,6 13,8 2,6 100,0 32,0 50,6 0,8 14,2 2,4 100,0 28,7 53,4 0,6 14,5 2,7 100,0 29,5 53,2 0,6 13,8 2,8 100,0

% 35,0 45,1 1,9 9,7 8,3 100,0 34,4 45,2 2,0 9,4 8,9 100,0 35,8 44,4 2,0 9,3 8,4 100,0 33,5 45,5 2,5 9,8 8,8 100,0 32,9 46,3 2,7 9,3 8,8 100,0

% 42,7 36,7

% 33,1 50,5 1,4 13,1 1,9 100,0 32,1 51,7 0,6 13,3 2,2 100,0 32,6 50,4 1,1 13,7 2,3 100,0 29,0 53,0 0,7 15,2 2,1 100,0 30,8 52,2 0,9 14,3 1,9 100,0

% 41,9 34,5 1,0 14,3 8,3 100,0 40,7 35,1 0,9 14,2 9,1 100,0 40,9 35,6 0,7 14,0 8,8 100,0 41,0 34,6 1,5 13,9 9,1 100,0 39,6 35,5 1,5 13,9 9,6 100,0

% 38,2 41,4

% 31,9 49,8 1,6 13,9 2,8 100,0 30,5 51,7 0,6 14,3 3,0 100,0 31,4 50,8 0,5 14,8 2,5 100,0 28,5 53,8 0,5 13,9 3,3 100,0 28,2 54,3 0,4 13,3 3,7 100,0

8,4 12,0 100,0 41,2 38,1 8,5 12,2 100,0 41,3 38,2 8,5 12,0 100,0 37,8 41,0 9,0 12,2 100,0 39,1 40,2

8,7 12,0 100,0

8,9 11,6 100,0 42,8 36,4 8,8 12,0 100,0 43,6 36,0 8,7 11,7 100,0 39,8 39,4 9,1 11,7 100,0 42,1 37,6

8,8 11,6 100,0

8,0 12,4 100,0 39,7 39,7 8,2 12,4 100,0 39,1 40,3 8,2 12,3 100,0 35,9 42,5 8,9 12,7 100,0 36,2 42,6

8,7 12,4 100,0 128

Narodna Skupština RS

Vlada RS

Općinska vlast

Kantonalna vlast u FBiH

OSCE

OHR

37,8 38,7 1,5 11,3 10,7 100,0 38,1 39,1 1,6 11,4 9,9 100,0 46,5 32,2 1,6 11,0 8,7 100,0 34,6 43,5 1,2 10,7 10,0 100,0 44,1 32,4 1,6 11,2 10,7 100,0 42,9 33,4 1,5 11,2 11,0 100,0

40,2 39,7 8,2 11,9 100,0 40,3 39,6 8,1 11,9 100,0 55,5 25,0 7,2 12,3 100,0 38,6 38,3 6,1 17,0 100,0 48,0 26,3 10,4 15,4 100,0 45,6 29,6

11,2 13,6 100,0

32,4 52,8 0,4 11,7 2,6 100,0 33,7 52,1 0,4 11,3 2,5 100,0 39,1 45,3 0,2 12,9 2,4 100,0 19,3 63,9 0,2 13,6 3,0 100,0 51,0 29,9 0,6 14,7 3,7 100,0 51,3 31,6 0,8 12,8 3,5 100,0

36,2 41,8 2,2 9,4 10,4 100,0 36,5 42,4 2,4 9,3 9,3 100,0 43,5 36,7 2,4 8,8 8,6 100,0 31,8 48,9 1,8 9,1 8,4 100,0 41,8 36,3 1,7 9,4 10,8 100,0 40,5 37,2 1,7 9,8 10,8 100,0

44,6 35,0 9,7 10,7 100,0 44,5 34,7 9,7 11,1 100,0 59,0 21,1 7,7 12,2 100,0 42,0 35,0 6,7 16,3 100,0 52,2 24,3 9,8 13,7 100,0 47,7 28,9

10,4 13,0 100,0

35,0 51,3 0,4 11,1 2,2 100,0 37,0 50,3 0,4 10,3 2,0 100,0 41,2 43,1 0,3 12,9 2,5 100,0 19,6 64,0 0,1 13,4 2,9 100,0 49,6 30,8 0,6 15,2 3,9 100,0 49,6 32,9 1,0 12,5 4,0 100,0

39,4 35,7 0,9 13,1 11,0 100,0 39,6 35,9 0,9 13,3 10,4 100,0 49,4 27,8 0,9 13,0 8,9 100,0 37,3 38,3 0,7 12,2 11,5 100,0 46,3 28,7 1,5 13,0 10,5 100,0 45,2 29,8 1,3 12,5 11,1 100,0

36,1 44,1 6,8 13,0 100,0 36,3 44,3 6,7 12,7 100,0 52,2 28,7 6,7 12,4 100,0 35,4 41,3 5,6 17,7 100,0 43,9 28,1 11,0 16,9 100,0 43,6 30,4

11,9 14,1 100,0

129

29,8 54,3 0,5 12,4 3,0 100,0 30,5 53,8 0,5 12,2 2,9 100,0 37,1 47,4 0,2 13,0 2,4 100,0 19,0 63,7 0,3 13,9 3,1 100,0 52,4 29,1 0,5 14,3 3,6 100,0 53,0 30,4 0,5 13,0 3,0 100,0

Da 43,8 Ne 29,5 Ne može se primjeniti 1,5 Niti odobrava niti ne odobrava 11,6 NZ/BO 13,5 Total 100,0 Da 42,1 Ne 32,9 Ne može se primjeniti 1,4 EUPM Niti odobrava niti ne odobrava 11,1 NZ/BO 12,5 Total 100,0 Da 42,3 Ne 29,4 Ne može se primjeniti 1,7 EU Niti odobrava niti ne odobrava 11,6 NZ/BO 15,1 Total 100,0 Da 36,7 SAD Ne 37,1 Ne može se primjeniti 2,2 Niti odobrava niti ne odobrava 11,5 NZ/BO 12,4 Total 100,0 Da 42,1 Ne 30,1 Ne može se primjeniti 1,6 Direkcija za evropske integracije Niti odobrava niti ne odobrava 11,2 NZ/BO 14,9 Total 100,0 *Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research UNDP

50,5 22,9 10,7 15,9 100,0 47,2 27,5 10,7 14,6 100,0 47,7 24,5 10,4 17,4 100,0 38,7 35,2 11,2 14,9 100,0 47,7 23,4 10,8 18,0 100,0

52,4 27,5 0,6 14,6 4,9 100,0 53,8 28,5 0,6 13,2 4,0 100,0 50,6 29,3 0,8 12,9 6,3 100,0 45,3 35,7 0,9 14,2 3,8 100,0 48,5 28,2 0,7 14,9 7,6 100,0

41,9 32,8 1,7 9,7 13,9 100,0 39,9 35,9 1,7 9,7 12,8 100,0 40,1 33,1 1,7 10,0 15,1 100,0 33,3 41,4 2,8 9,8 12,7 100,0 40,0 34,0 1,7 9,3 15,0 100,0

55,0 21,2 9,5 14,3 100,0 49,8 27,1 9,9 13,3 100,0 53,3 22,5 9,5 14,7 100,0 41,9 35,2 9,7 13,2 100,0 53,2 21,3 9,8 15,7 100,0

51,5 28,0 0,9 14,3 5,3 100,0 51,7 30,2 0,7 12,5 4,9 100,0 52,0 30,1 0,8 11,8 5,3 100,0 45,9 36,5 1,0 12,4 4,3 100,0 50,2 28,8 0,9 13,2 7,0 100,0

45,7 26,3 1,4 13,4 13,2 100,0 44,2 30,0 1,1 12,6 12,1 100,0 44,3 25,9 1,6 13,2 15,1 100,0 40,0 33,1 1,7 13,1 12,2 100,0 44,1 26,4 1,5 13,1 14,8 100,0

46,2 24,5 11,9 17,4 100,0 44,7 28,0 11,5 15,9 100,0 42,4 26,5 11,2 19,9 100,0 35,7 35,1 12,8 16,5 100,0 42,5 25,4 11,9 20,2 100,0

130

53,3 27,0 0,4 14,9 4,4 100,0 55,7 26,8 0,4 13,9 3,2 100,0 49,2 28,6 0,8 14,0 7,4 100,0 44,8 35,0 0,9 16,1 3,2 100,0 46,8 27,6 0,6 16,7 8,2 100,0

Tabela 2

Da li odobravate rad...? Ispitanici

Da Ne Predsjedništvo BiH Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Parlametnarna skupština BiH Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Vijeće ministara BiH Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Parlament Federacije BiH Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Vlada Federacije BiH Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total

Bošnjačka većina Sept 08. % 31,8 50,7 1,0 8,7 7,8 100,0 30,5 50,7 0,9 8,8 9,1 100,0 30,8 51,8 0,9 8,8 7,8 100,0 31,5 50,8 0,9 8,5 8,4 100,0 29,8 53,1 0,9 8,2 8,1 100,0

Nov 08. % 31,4 52,1 5,0 11,5 100,0 32,1 51,7 4,4 11,8 100,0 31,4 52,5 4,3 11,8 100,0 28,9 55,3 4,4 11,4 100,0 30,5 54,2 3,9 11,4 100,0

Nov 09. % 14,8 68,9 2,7 12,1 1,5 100,0 14,8 71,6 0,8 11,5 1,3 100,0 15,3 69,3 1,2 12,9 1,3 100,0 15,7 70,0 0,7 11,8 1,8 100,0 14,6 71,3 0,7 11,8 1,6 100,0

Hrvatska većina Sept 08. % 32,4 33,4 3,2 18,2 12,8 100,0 33,4 33,6 2,0 17,5 13,5 100,0 35,0 32,0 2,0 17,5 13,5 100,0 33,9 32,6 2,2 17,8 13,5 100,0 33,4 33,1 2,2 17,8 13,5 100,0

Nov 08. % 34,5 22,6 16,7 26,2 100,0 33,5 23,7 17,4 25,4 100,0 33,2 23,8 18,2 24,7 100,0 31,8 25,2 18,3 24,7 100,0 32,4 25,0 19,0 23,6 100,0

Nov 09. % 34,1 40,6 1,4 17,3 6,5 100,0 30,8 41,5 1,4 18,4 7,9 100,0 31,0 42,0 1,4 18,1 7,5 100,0 28,0 45,6 1,4 17,6 7,4 100,0 26,9 46,9 1,2 17,8 7,2 100,0

Srpska većina Sept 08. % 45,7 30,3 1,4 14,6 7,9 100,0 44,7 31,2 2,1 14,1 7,9 100,0 45,9 30,1 1,8 13,8 8,4 100,0 42,6 31,1 3,3 14,4 8,6 100,0 42,0 30,6 3,6 14,2 9,5 100,0

Nov 08. % 49,5 30,8 10,6 9,1 100,0 51,2 28,3 11,1 9,4 100,0 52,4 27,4 11,1 9,1 100,0 47,8 29,9 12,2 10,1 100,0 48,8 29,2 12,0 9,9 100,0

131

Nov 09. % 48,9 33,8 0,2 14,9 2,1 100,0 47,7 33,9 0,2 15,7 2,4 100,0 49,2 33,2 0,2 15,4 2,0 100,0 42,3 37,5 0,3 17,5 2,4 100,0 45,1 35,6 0,5 15,9 2,9 100,0

Narodna skupština RS

Vlada RS

Općinska vlast

Kantonalna vlast u FBiH

OSCE

OHR

22,2 56,9 0,9 7,5 12,5 100,0 23,2 57,7 0,9 7,5 10,7 100,0 37,9 45,2 1,0 7,7 8,2 100,0 34,4 47,8 1,0 8,2 8,6 100,0 49,7 31,1 1,3 7,0 10,9 100,0 51,4 28,8 1,3 7,7 10,8 100,0

19,1 62,4

4,6 13,4 100,0 47,1 36,3

9,0 79,0 0,8 9,7 1,6 100,0 9,0 78,9 0,8 9,5 1,8 100,0 18,2 67,5

3,8 12,8 100,0 40,1 42,2

12,7 1,6 100,0 17,1 69,1

3,2 14,5 100,0 54,7 23,1

12,1 1,7 100,0 56,2 24,2 0,8 15,5 3,3 100,0 63,4 20,5 1,1 11,7 3,2 100,0

4,6 13,9 100,0 18,9 63,0

7,2 15,0 100,0 56,5 20,8 9,0 13,7 100,0

18,3 38,3 3,7 23,7 16,0 100,0 16,9 39,7 3,7 23,7 16,0 100,0 34,1 28,0 2,6 20,7 14,7 100,0 35,3 28,1 2,1 19,6 14,9 100,0 32,5 30,2 2,3 20,3 14,7 100,0 31,5 30,0 2,2 21,6 14,7 100,0

16,9 38,1 20,8 24,3 100,0 17,3 37,4 19,8 25,5 100,0 35,6 21,6 18,5 24,4 100,0 32,7 23,0 17,4 26,8 100,0 38,2 18,1 20,6 23,1 100,0 35,0 19,6 21,5 23,8 100,0

11,1 62,7 0,4 17,9 7,8 100,0 12,3 61,6 0,4 17,9 7,8 100,0 25,8 45,7 1,0 20,1 7,5 100,0 27,3 44,3 0,8 19,4 8,2 100,0 46,2 29,3 1,0 14,3 9,3 100,0 47,8 26,6 0,7 16,1 8,8 100,0

61,6 17,1 1,6 12,3 7,4 100,0 61,6 16,7 1,9 12,4 7,4 100,0 58,6 19,4 2,1 12,1 7,8 100,0

39,8 35,7 1,6 13,3 9,7 100,0 35,2 41,0 1,4 11,8 10,6 100,0

71,6 12,8 9,2 6,4 100,0 71,9 12,1 9,3 6,7 100,0 69,0 13,9 8,2 8,8 100,0

39,8 34,2 11,9 14,1 100,0 32,5 45,1 11,4 11,0 100,0

132

63,6 21,3 0,1 12,8 2,1 100,0 66,7 19,8 0,1 11,8 1,6 100,0 64,7 21,6 0,3 11,9 1,5 100,0

43,7 38,8 0,2 14,8 2,5 100,0 35,4 48,5 0,4 13,5 2,2 100,0

UNDP

EUPM

Da Ne Ne moze se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne moze se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Total Da Ne Ne mo탑e se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO

49,9 26,1 1,3 7,4 15,4 100,0 50,4 27,9 1,3 7,2 13,1 100,0 46,7 27,4 1,4 7,4 17,1

58,4 17,9 7,4 16,3 100,0 56,6 20,5 7,5 15,4 100,0 53,8 19,0 7,5 19,8

Total 100,0 100,0 Da 42,7 46,7 Ne 33,6 29,3 SAD Ne mo탑e se primjeniti 2,9 Niti odobrava niti ne odobrava 7,9 7,9 NZ/BO 12,9 16,1 Total 100,0 100,0 Da 47,4 53,5 Direkcija za evropske Ne 27,4 18,9 integracije Ne mo탑e se primjeniti 1,4 Niti odobrava niti ne odobrava 7,0 7,5 NZ/BO 16,8 20,1 Total 100,0 100,0 *Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

60,9 19,3 0,9 13,7 5,1 100,0 64,9 20,2 0,6 10,9 3,3 100,0 59,5 21,0 1,4 10,9 7,3

35,1 26,3 2,0 21,4 15,1 100,0 32,3 29,8 1,7 21,6 14,7 100,0 35,9 24,7 2,0 20,3 17,1

100,0 53,3 28,2 1,7 13,4 3,5 100,0 53,1 22,0 1,2 14,0 9,7 100,0

100,0 32,2 27,9 1,4 21,7 16,8 100,0 35,0 24,7 2,4 20,7 17,2 100,0

37,8 17,8 19,0 25,3 100,0 36,4 18,8 20,9 23,8 100,0 37,1 17,8 19,4 25,7 100,0 34,4 19,0 21,6 25,0 100,0 35,7 17,7 20,8 25,8 100,0

44,2 29,3 1,0 14,3 11,1 100,0 51,2 25,3 0,7 13,7 9,0 100,0 49,5 25,4 0,7 14,1 10,2

38,2 35,4 1,6 13,3 11,6 100,0 34,2 40,8 1,2 12,2 11,6 100,0 37,6 34,2 1,8 13,6 12,9

100,0 43,8 28,9 0,8 17,9 8,6 100,0 47,1 25,6 1,0 14,4 11,8 100,0

100,0 29,4 45,6 1,6 12,3 11,1 100,0 36,6 36,1 1,6 13,0 12,8 100,0

41,8 31,9 12,9 13,4 100,0 36,0 40,3 12,1 11,6 100,0 40,6 34,7 11,8 12,9 100,0 27,2 48,9 12,8 11,1 100,0 41,6 31,8 12,5 14,1 100,0

133

42,3 38,3 0,2 16,4 2,8 100,0 38,9 41,0 0,4 16,3 3,4 100,0 37,9 42,1 0,2 15,6 4,2 100,0 33,4 48,7 0,2 15,0 2,7 100,0 40,7 37,7 0,2 17,1 4,2 100,0

Tabela 5

U kojoj mjeri je po vašem mišljenju korupcija u smislu davanja mita ili zloupotrebe funkcije u privatne svrhe prisutna u ovim institucijama Ispitanici

Predsjedništvo BiH

Parlamentarna skupštine BiH

Vijeće/savjet ministara BiH

Parlament Federacije BiH

Bošnjačka većina

Nimalo Malo Umjereno Donekle Jako Total Nimalo Malo Umjereno Donekle Jako Total Nimalo Malo Umjereno Donekle Jako Total Nimalo Malo Umjereno Donekle Jako Total

Sept 08. % 4,1 15,6 11,6 15,7 53,0 100,0 2,2 12,9 11,8 16,4 56,8 100,0 1,9 12,5 10,4 18,4 56,8 100,0 2,7 11,1 11,0 17,4 57,8 100,0

Nov 08. % 4,0 12,6 12,8 20,9 49,7 100,0 1,8 9,3 13,4 22,6 52,8 100,0 1,8 7,6 12,6 22,8 55,2 100,0 0,9 7,8 10,7 21,1 59,5 100,0

Hrvatska većina Nov 09. % 1,9 15,2 18,1 26,2 38,6 100,0 8,7 10,8 22,0 58,5 100,0 0,8 6,8 8,6 20,5 63,3 100,0 1,1 7,3 8,8 19,4 63,4 100,0

Sept 08. % 2,9 20,8 27,2 28,0 21,2 100,0 1,3 17,2 30,7 24,2 26,6 100,0 1,9 15,0 30,2 28,1 24,8 100,0 1,3 15,7 27,3 28,4 27,3 100,0

Nov 08. % 0,4 18,3 14,8 34,5 32,1 100,0 1,1 16,3 16,2 35,6 30,7 100,0 0,4 11,3 21,6 34,2 32,6 100,0 0,8 12,2 19,9 33,5 33,7 100,0

Srpska većina Nov 09. % 1,6 20,0 26,2 30,7 21,5 100,0 1,1 15,7 29,0 27,6 26,6 100,0 0,5 16,0 26,6 30,5 26,4 100,0 0,9 16,1 25,2 30,7 27,2 100,0

Sept 08. % 0,8 28,7 17,0 22,2 31,3 100,0 0,8 27,9 16,4 22,8 32,1 100,0 0,8 27,6 16,4 22,4 32,9 100,0 0,6 28,4 16,7 22,3 31,9 100,0

Nov 08. % 0,9 20,7 15,1 28,7 34,7 100,0 0,7 19,2 15,6 29,9 34,7 100,0 0,7 19,5 14,7 30,6 34,5 100,0 0,4 18,3 16,5 29,8 35,0 100,0

134

Nov 09. % 3,2 12,7 12,9 34,9 36,3 100,0 1,5 12,7 14,1 36,3 35,4 100,0 1,2 12,2 14,9 35,7 36,1 100,0 0,7 9,7 14,2 36,8 38,6 100,0

Nimalo 2,5 0,9 Malo 9,1 7,5 Vlada Federacije BiH Umjereno 11,3 11,1 Donekle 16,4 19,6 Jako 60,8 60,9 Total 100,0 100,0 Nimalo 2,3 0,5 Malo 5,1 6,6 Narodna skupĹĄtina RS Umjereno 11,6 9,9 Donekle 18,0 18,4 Jako 63,0 64,6 Total 100,0 100,0 Nimalo 1,9 0,5 Malo 5,1 7,2 Vlada RS Umjereno 9,1 9,6 Donekle 19,1 18,6 Jako 64,8 64,1 Total 100,0 100,0 Nimalo 3,5 1,0 Malo 8,9 10,6 OpÄ&#x2021;inska vlast Umjereno 13,3 16,4 Donekle 17,6 21,4 Jako 56,7 50,6 Total 100,0 100,0 *Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

1,1 7,0 7,8 18,0 66,1 100,0 1,1 2,8 6,0 16,0 74,1 100,0 1,4 1,7 5,5 15,3 76,2 100,0 2,0 2,7 15,4 21,5 58,4 100,0

1,4 14,5 28,0 30,2 25,9 100,0 1,4 14,2 21,8 31,3 31,4 100,0 1,4 13,7 23,9 29,6 31,4 100,0 2,2 14,1 23,5 29,0 31,1 100,0

1,2 10,8 22,3 32,5 33,2 100,0 0,8 6,3 16,5 34,9 41,5 100,0 0,8 6,8 15,1 34,3 43,0 100,0 0,4 8,6 21,8 36,1 33,1 100,0

0,7 14,3 26,4 28,7 29,8 100,0 0,5 9,3 24,7 35,1 30,4 100,0 0,8 7,0 24,2 36,5 31,6 100,0 0,7 11,8 30,3 29,2 27,9 100,0

0,6 27,5 17,3 21,6 33,0 100,0 3,0 30,3 14,9 20,6 31,3 100,0 3,3 29,5 13,7 21,1 32,5 100,0 2,3 23,9 17,6 25,0 31,2 100,0

0,7 17,3 17,4 29,6 35,0 100,0 2,2 19,3 17,5 31,3 29,7 100,0 1,5 20,2 16,8 32,0 29,5 100,0 1,8 19,7 16,6 30,5 31,4 100,0

135

1,4 8,4 13,4 36,0 40,9 100,0 6,5 11,4 16,3 34,1 31,6 100,0 6,3 12,1 16,6 35,0 30,1 100,0 4,4 11,7 16,4 36,7 30,8 100,0

Tabela 6

Kako biste ocijenili mjere koje poduzima Ured Visokog predstavnika u slijedećim oblastima Spol Ispitanici

Političke reforme

Ekonomske reforme

Borba protiv korupcije

Jako pozitivno Uglavnom pozitivno Uglavnom negativno Jako negativno NZ/BO Total TOTAL POZITIVNO TOTAL NEGATIVNO NZ/BO Total Jako pozitivno Uglavnom pozitivno Uglavnom negativno Jako negativno NZ/BO Total TOTAL POZITIVNO TOTAL NEGATIVNO NZ/BO Total Jako pozitivno Uglavnom pozitivno Uglavnom negativno Jako negativno NZ/BO Total

Sept 08. % 4,7 32,1 29,5 16,9 16,8 100,0 36,7 46,4 16,8 100,0 4,5 29,6 32,8 16,9 16,2 100,0 34,0 49,8 16,2 100,0 4,8 27,1 33,0 19,9 15,3 100,0

Svi Nov 08. % 4,9 35,8 28,9 11,8 18,7 100,0 40,6 40,6 18,7 100,0 4,1 32,8 31,8 12,3 19,1 100,0 36,9 44,0 19,1 100,0 4,1 29,6 29,0 19,0 18,4 100,0

Nov 09. % 13,0 36,5 25,6 16,7 8,1 100,0 49,5 42,4 8,1 100,0 11,3 37,3 26,3 16,6 8,5 100,0 48,6 42,9 8,5 100,0 9,7 29,5 28,4 23,3 9,1 100,0

Sept 08. % 5,5 31,2 30,9 17,2 15,3 100,0 36,7 48,0 15,3 100,0 4,8 28,6 34,4 17,5 14,7 100,0 33,4 51,9 14,7 100,0 5,1 26,5 34,6 19,6 14,1 100,0

Muški Nov 08. % 4,1 38,9 26,5 13,0 17,5 100,0 42,9 39,5 17,5 100,0 3,5 34,1 30,6 13,8 17,9 100,0 37,6 44,5 17,9 100,0 4,3 30,2 29,4 18,6 17,4 100,0

Nov 09. % 13,8 31,0 31,3 16,7 7,2 100,0 44,8 48,1 7,2 100,0 11,2 33,2 30,5 17,1 8,0 100,0 44,4 47,6 8,0 100,0 10,0 24,7 32,1 23,5 9,7 100,0

Sept 08. % 3,9 32,9 28,2 16,7 18,3 100,0 36,8 44,9 18,3 100,0 4,2 30,5 31,4 16,4 17,6 100,0 34,7 47,8 17,6 100,0 4,4 27,6 31,4 20,1 16,4 100,0

Ženski Nov 08. % 5,7 32,8 31,1 10,5 19,9 100,0 38,4 41,6 19,9 100,0 4,7 31,5 32,8 10,8 20,1 100,0 36,2 43,7 20,1 100,0 4,0 29,0 28,5 19,2 19,3 100,0

136

Nov 09. % 12,3 41,9 20,0 16,8 9,0 100,0 54,2 36,8 9,0 100,0 11,4 41,4 22,3 16,0 8,9 100,0 52,8 38,3 8,9 100,0 9,5 34,2 24,8 23,1 8,4 100,0

TOTAL POZITIVNO 31,8 TOTAL NEGATIVNO 52,9 Borba protiv korupcije NZ/BO 15,3 Total 100,0 Jako pozitivno 3,7 Reforme javne Uglavnom pozitivno 32,9 uprave/administracije Uglavnom negativno 28,8 Jako negativno 17,1 NZ/BO 17,5 Total 100,0 TOTAL POZITIVNO 36,7 Reforme javne TOTAL NEGATIVNO 45,9 uprave/administracije NZ/BO 17,5 Total 100,0 *Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

33,7 47,9 18,4 100,0 4,9 36,9 26,7 12,5 19,0 100,0 41,7 39,3 19,0 100,0

39,2 51,7 9,1 100,0 12,1 37,6 22,9 17,4 10,0 100,0 49,6 40,3 10,0 100,0

31,6 54,3 14,1 100,0 3,6 31,1 31,0 18,3 16,1 100,0 34,7 49,2 16,1 100,0

34,5 48,1 17,4 100,0 4,5 36,8 26,2 14,6 17,9 100,0 41,3 40,8 17,9 100,0

34,7 55,5 9,7 100,0 12,5 32,7 26,7 17,4 10,7 100,0 45,2 44,1 10,7 100,0

32,0 51,5 16,4 100,0 3,9 34,7 26,7 16,0 18,7 100,0 38,6 42,7 18,7 100,0

33,0 47,7 19,3 100,0 5,2 36,9 27,3 10,6 20,0 100,0 42,2 37,9 20,0 100,0

137

43,7 47,9 8,4 100,0 11,7 42,4 19,2 17,4 9,4 100,0 54,0 36,6 9,4 100,0

Tabela 7

Kako biste ocijenili mjere koje poduzima Ured Visokog predstavnika u slijedećim oblastima Bošnjačka većina

Ispitanici

Političke reforme

Ekonomske reforme

Borba protiv korupcije

Sept 08. % 9,2 38,9 24,3 12,4 15,2 100,0 48,1 36,7 15,2 100,0 8,9 35,1 28,1 12,7 15,2 100,0 44,1 40,8 15,2 100,0 6,8 29,8 34,2 14,0 15,3 100,0

Nov 08. % 8,2 48,1 22,2 8,4 13,1 100,0 56,3 30,6 13,1 100,0 6,7 42,9 27,0 9,3 14,1 100,0 49,6 36,3 14,1 100,0 6,7 37,1 27,2 15,9 13,1 100,0

Nov 09. % 23,2 47,8 16,5 7,8 4,7 100,0 71,1 24,2 4,7 100,0 20,8 44,2 19,9 10,4 4,7 100,0 65,0 30,3 4,7 100,0 17,6 30,4 24,0 21,5 6,5 100,0

Hrvatska većina Sept 08. % 0,7 29,5 33,1 14,0 22,7 100,0 30,2 47,1 22,7 100,0 0,7 29,9 33,5 14,6 21,2 100,0 30,6 48,1 21,2 100,0 1,5 24,9 30,6 24,0 19,0 100,0

Nov 08. % 3,4 30,0 28,7 5,0 32,9 100,0 33,4 33,6 32,9 100,0 3,0 27,5 30,0 6,6 32,9 100,0 30,5 36,6 32,9 100,0 2,8 24,5 25,2 15,0 32,4 100,0

Nov 09. % 9,2 29,1 27,7 14,4 19,7 100,0 38,2 42,0 19,7 100,0 7,5 31,9 21,4 19,9 19,3 100,0 39,4 41,3 19,3 100,0 7,2 23,5 25,0 24,7 19,6 100,0

Srpska većina Sept 08. % 1,1 25,6 31,9 23,7 17,7 100,0 26,7 55,6 17,7 100,0 0,9 24,0 36,6 22,0 16,6 100,0 24,8 58,6 16,6 100,0 3,7 26,0 30,9 24,4 15,0 100,0

Nov 08. % 0,6 21,1 37,4 18,4 22,4 100,0 21,7 55,9 22,4 100,0 0,9 21,4 37,8 17,9 22,1 100,0 22,3 55,7 22,1 100,0 0,9 22,0 31,9 23,5 21,6 100,0

138

Nov 09. % 2,3 23,8 36,1 28,8 8,9 100,0 26,1 64,9 8,9 100,0 1,0 29,7 35,9 23,3 10,0 100,0 30,7 59,3 10,0 100,0 0,7 29,2 35,0 25,8 9,4 100,0

Borba protiv korupcije

Reforme javne uprave/administracije

TOTAL POZITIVNO TOTAL NEGATIVNO NZ/BO Total

36,6 48,1 15,3 100,0

43,8 43,1 13,1 100,0

48,0 45,5 6,5 100,0

26,5 54,6 19,0 100,0

27,3 40,3 32,4 100,0

30,7 49,7 19,6 100,0

29,7 55,3 15,0 100,0

23,0 55,4 21,6 100,0

29,8 60,8 9,4 100,0

Jako pozitivno Uglavnom pozitivno Uglavnom negativno Jako negativno NZ/BO Total

6,9 37,5 26,0 14,1 15,4 100,0

7,4 49,0 21,2 9,0 13,4 100,0

20,3 42,8 17,0 13,6 6,3 100,0

0,9 27,2 34,3 16,1 21,6 100,0

3,3 24,5 31,1 8,2 32,9 100,0

7,6 27,1 22,5 19,3 23,6 100,0

1,2 31,1 28,3 20,0 19,4 100,0

1,6 26,4 32,5 16,9 22,7 100,0

3,2 34,4 30,1 21,6 10,8 100,0

44,5 40,1 15,4 100,0

56,4 30,2 13,4 100,0

63,1 30,6 6,3 100,0

28,0 50,4 21,6 100,0

27,8 39,3 32,9 100,0

34,6 41,8 23,6 100,0

32,3 48,3 19,4 100,0

28,0 49,4 22,7 100,0

37,6 51,7 10,8 100,0

TOTAL POZITIVNO Reforme javne uprave/administracije TOTAL NEGATIVNO NZ/BO Total

*Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 9

Da li ste za to da se ovlasti Visokog predstavnika u BiH smanje, povećaju ili ostanu iste? Ispitanici

Smanje Povećaju Ostanu iste NZ/BO Total

Bošnjačka većina Mart 08. % 13,9 49,2 24,2 12,7 100,0

Juni 08. % 23,3 25,9 33,8 17,0 100,0

Sept 08. % 22,6 33,1 29,7 14,5 100,0

Nov 08. % 10,9 41,9 40,0 7,2 100,0

Hrvatska većina Nov 09. % 7,5 61,2 21,9 9,4 100,0

Mart 08. % 29,0 32,6 22,7 15,7 100,0

Juni 08. % 40,2 15,5 39,8 4,5 100,0

Sept 08. % 42,2 16,2 36,1 5,4 100,0

Nov 08. % 28,9 18,9 31,9 20,2 100,0

Srpska većina Nov 09. % 32,6 24,4 25,3 17,7 100,0

Mart 08. % 71,2 4,3 18,3 6,2 100,0

Juni 08. % 69,9 1,7 23,5 5,0 100,0

Sept 08. % 69,9 2,8 20,0 7,3 100,0

*Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

139

Nov 08. % 71,6 2,9 19,1 6,4 100,0

Nov 09.

% 74,5 3,2 19,4 3,0 100,0

Tabela 10

Kad posmatrate efikasnost državnih institucija u zadnjih 5 godina, da li se ta efikasnost značajno poboljšala, donekle poboljšala, ostala ista, donekle pogoršala, značajno pogoršala? Ispitanici

Bošnjačka većina Sept 08. % 0,1 14,1 48,2 18,4 5,4 13,9 100,0

Značajno poboljšala Donekle poboljšala Osta ista Donekle pogoršala Značajno pogoršala Ne zna/Ne želi odgovoriti Total

Nov 08. % 1,2 18,6 45,0 26,4 3,2 5,7 100,0

Hrvatska većina Nov 09. % 0,2 10,7 41,0 25,6 18,8 3,8 100,0

Sept 08. % 1,2 8,8 59,0 12,0 2,2 16,9 100,0

Nov 08. % 0,8 14,2 43,3 18,0 1,5 22,1 100,0

Srpska većina Nov 09. % 0,3 14,3 50,9 18,8 3,3 12,4 100,0

Sept 08. % 5,0 29,5 47,9 8,5 0,9 8,2 100,0

Nov 08. % 1,8 37,9 45,7 6,8 1,5 6,2 100,0

Nov 09. % 0,2 20,2 46,9 20,9 2,0 9,9 100,0

*Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 11

Kad posmatrate efikasnost entitetskih institucija u zadnjih 5 godina, da li se ta efikasnost značajno poboljšala, donekle poboljšala, ostala ista, donekle pogoršala, značajno pogoršala? Ispitanici

Značajno poboljšala Donekle poboljšala Osta ista Donekle pogoršala Značajno pogoršala Ne zna/Ne želi odgovoriti Total

Bošnjačka većina Sept 08. % 1,0 12,8 55,3 13,4 3,7 13,8 100,0

Nov 08. % 1,0 18,1 51,7 21,3 3,0 5,0 100,0

Nov 09. % 2,5 7,9 41,5 26,6 17,9 3,6 100,0

Hrvatska većina Sept 08. % 0,7 10,7 56,9 14,0 1,6 16,1 100,0

Nov 08. % 0,5 16,6 47,4 18,9 1,9 14,7 100,0

Nov 09. % 0,3 15,4 48,6 20,0 3,1 12,6 100,0

Srpska većina Sept 08. % 4,9 34,5 44,2 5,8 0,9 9,6 100,0

Nov 08. % 1,6 40,7 43,7 5,8 1,0 7,2 100,0

Nov 09. % 0,8 28,1 45,8 13,2 3,0 9,2 100,0

*Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

140

III. EKONOMSKA SITUACIJA U BIH

Tabela 1 Indeks ekonomske stabilnosti u BiH

Tabela 2 Indeksi fizičkog obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini

Talas istraživanja Feb 05 Jun 05 Sep 05 Nov 05 Apr 06 Jun 06 Sep 06 Nov 06 Apr 07 Sep 07 Nov 07 Mar 08 Jun 08 Okt 08 Nov 08 Nov 09

Lanēani indeks 96,83 98,36 96,67 103,45 101,67 98,36 101,67 101,64 98,39 96,72 96,61 103,51 100,00 101,69 100,00 98,33

Kompozitni indeks 61 60 58 60 61 60 61 62 61 59 57 59 59 60 60 59

Ostvareni rezultat tokom 2009. godine ENTITET

FEDERACIJA BiH

JanͲDec 2008 Jan Ͳ Dec 2007

Nov 2009 2008

Jan Ͳ Nov 2009 Jan Ͳ Nov 2008

Relativno najuspješniji sektor

Relativno najmanje uspješan sektor

107,9

86,6

88,2

Proizvodnja duhana

AutoͲ industrija

116,8

129,6

118,8

Proizvodnja nafte

Proizvodnja tehniēke opreme

REPUBLIKA SRPSKA

Izvor: Federalni zavod za statistiku, „Mjeseēni statistiēki pregled broj 12“, godina XIII, decembar 2009. godine; Republiēki zavod za statistiku RS, Mjeseēno saopštenje broj 219/09 „Indeksi industrijske proizvodnje“, decembar 2009. godine.

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine i kalkulacije EWS tima

141

Tabela 3

Tabela 4 Indeks cijena na malo u Bosni i Hercegovini

Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini 2007

Bosna i Hercegovina Ukupna nezaposlenost BiH Nezaposlene žene BiH Nezaposleni muškarci BiH Nezaposleni VSS BiH Federacija BiH Republika Srpska

2008

520.432 480.313

Januar 2009 488.496 247.279 241.217 12.516 342.174 134.798

Indeks cijena na malo

Oktobar 2009 503.979 254.274 249.705 16.083 351.444 143.305

Indeks cijena na malo u Bosni i Hercegovini Indeks cijena na malo u FBiH Indeks cijena na malo u RS

Nov 2009 0 2005 116,0 116,2 115,9

Nov 2009 Jan Ͳ Nov 2009 Nov 2008 Jan Ͳ Nov 2008 99,3 98,9 99,7

Tabela 5

Očekivanje promjene cijena u narednom polugodištu Sep 2006 % 5,0 54,7 33,7 6,7

Dec 2006 % 6,8 62,8 25,5 4,9

April 2007 % 2,2 60,2 26,0 11,6

Sep 2007 % 4,1 87,6 2,9 5,4

Nov 2007 % 6,7 87,5 3,8 1,9

Mart 2008 % 4,7 83,8 7,9 3,6

99,6 99,7 99,5

Izvor: Podaci za BiH: Agencija za statistku BiH, Saopštenje „Indeks potrošaēkih cijena u BiH u oktobru 2009“, godina III, broj 11. Podaci za FBiH: Izvor: Federalni zavod za statistiku, „Mjeseēni statistiēki pregled broj 12“, godina XIII, decembar 2009. godine Podaci za RS: Republiēki zavod za statistiku, Mjeseēno saopštenje „Indeks potrošaēkih cijena“ broj 217/09, decembar 2009.

Izvori: Agencija za statistiku BiH, Saopštenje „Registrirana nezaposlenost u oktobru 2009. “, broj 10, godina III; Federalni zavod za statistiku, „Mjeseēni statistiēki pregled broj 12“, godina XIII, decembar 2009. godine; Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, www.zzrs.org., decembar 2009. godine

BIH Smanjenje cijena Poveđanje cijena Neđe biti promjena Bez odgovora

Juni 2008 % 2,5 81,1 11,5 4,9

Sep 2008 % 9,8 71,8 13,1 5,2

Nov 2008 % 8,7 74,9 11,6 4,9

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, novembar 2009. godine

142

Tabela 6

Tabela 7 Tabela 6

Devizne rezerve Centralne banke BiH Mjesec

Rezerve

Dec 2003

2.821

Dec 2004

3.507

Dec 2005 Dec 2006

Tabela 7 Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa inostranstvom (miliona KM) za razdoblje I-X 2008/09. godine. Jan - Okt 2008

Jan - Okt 2009

Promjena u %

Izvoz

5.849

4.649

- 20,5 %

4.252

Uvoz

13.598

9.984

- 26,6 %

5.480

Obim

19.447

14.633

- 24,76

Dec 2007

6.726

Saldo

- 7.749

- 5.335

- 31,16

Dec 2008

6.324

46,6 %

+ 8,26

6.177

Pokrivenost uvoza izvozom u %

43,0 %

Jan 2009 Feb

6.094

Mart

6.081

April

5.954

Maj

5.756

Juni

5.715

Juli

6.167

Avg

6.547

Sept

6.434

Okt

6.434

Nov 2009

6.089

Izvor: Centralna banka BiH, www.cbbh.gov.ba, novembar 2009. godine. Podaci se odnose na ukupan iznos devizne aktive CBBiH.

BiH

/ǌǀŽƌ͗ ^ƉŽůũŶŽƚƌŐŽǀŝŶƐŬĂ ŬŽŵŽƌĂ ŝ,͕ ͣWƌĞŐůĞĚ ŝ ĂŶĂůŝǌĂ ŽƐƚǀĂƌĞŶĞ ƌĂǌŵũĞŶĞ ǌĂ ŝ, za period 01. do 10. ŵũĞƐĞĐ ϮϬϬϴͬϬϵ ŐŽĚŝŶĞ͕͞ ŶŽǀĞŵďĂƌ͕ ϮϬϬϵ͘ ŐŽĚŝŶĞ

Tabela 8

Tabela 8 Procjena ekonomske situacije u prethodnoj godini BiH WŽďŽůũƓĂŶũĞ Isto WŽŐŽƌƓĂŶũĞ Bez odgovora

Mart 2008 % 13,5 51,5 34,3 0,7

Juni 2008 % 14,0 51,5 33,7 0,7

Sep 2008 % 15,5 57,1 27,0 0,3

Nov 2008 % 10,8 53,8 34,5 1,0

Nov 2009 % 45,9 47,0 5,4

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, novembar 2009. odine

143

Tabela 9

Procjena ekonomske situacije za narednu godinu

Procjena ekonomske situacije u prethodnoj godini po entitetima Poboljšala Ostala ista Pogoršala Bez odgovora

FBiH %

RS %

DB %

4,7

5,4

20,2

44,8

50,6

43,7

47,8

43,7

36,1

2,7

0,3

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, novembar 2009. godine

Tabela 10 BiH Pogoršanje Isto Poboljšanje Bez odgovora

Mart 2008 % 20,2 56,2 20,0 3,6

Juni 2008 % 22,5 56,1 17,2 4,3

Sep 2008 % 16,1 62,0 17,2 4,7

Nov 2008 % 24,5 55,4 15,0 5,1

Nov 2009 % 29,1 51,3 15,6 5,1

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, novembar 2009. godine

144

IV. POSLOVNO OKRUŽENJE U BIH

Tabela 1

Ekonomska situacija u BiH u odnosu na isti period prošle godine je ...

Februar 2005 Juni 2005 Septembar 2005 Decembar 2005 Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Bolja (%) 4 4 2 5 7 7 17 13

Ista (%) 31 39 42 51 41 39 38 40

Lošija (%) 66 57 56 44 53 54 45 47

16 22 9 12 9 12 4 48

51 34 29 35 35 35 28 46

33 43 62 53 55 53 68 6

Tabela 2

Ekonomska situacija u BiH će po Vašem mišljenju za 6 mjeseci biti....

Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Bolja (%) 15 13 16 19

Ista (%) 52 60 62 54

Lošija (%) 33 26 21 25

21 21 18 17 15 11 3 38

55 52 29 47 58 52 35 57

23 24 62 36 26 37 62 5

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

145

Tabela 3 Iskorištenost kapaciteta u firmi Istraživanja Bosna i Hercegovina

FBiH

Decembar 2005 Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009 Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009 Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Iznad % 31 5 7 7 9 6 9 8 10 10 5 2 52 4 7 8 11 6 11 8 12 10 4 1 51 7 13 Ͳ Ͳ 6 29 6 3 10 9 0 56

Na nivou % 39 51 57 47 42 49 53 42 43 43 56 53 45 50 59 49 42 51 54 47 42 46 61 53 48 54 38 38 42 44 48 24 45 21 36 58 31

Ispod % 29 43 35 46 48 45 38 51 48 47 39 45 3 45 34 43 45 43 35 45 46 44 35 46 1 39 50 62 58 50 35 71 52 47 55 42 13

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

146

Tabela 4

Imajući u vidu sveukupno poslovanje Vaše kompanije, biste li rekli da ste u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u situaciji koja je ...

April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Bolja (%)

Ista (%)

Lošija (%)

43 62 46 50 35 28 27 73

36 24 34 32 41 46 44 27

21 14 20 17 24 26 29

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 5

Tabela 5 Da li očekujete da će u narednih 6 mjeseci poslovanje Vaše kompanije u finansijskom pogledu biti ... BOSNA I HERCEGOVINA Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Lošije (%) 14 9 21 43

Bolje (%) 50 45 31 21

Isto (%) 36 46 48 36

55 54 27 49 46 31 18

41 38 47 32 46 47 36

78 58 53 52 41 27 25 75

11 29 12 45 48 55 33 25

11 10 35 3 10 18 42

4 7 26 18 9 22 46

FBiH April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009 RS Decembar 2005 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007 Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

147

Tabela 6

Kako ocjenjujete nivo kreditne zaduženosti vaše kompanije u odnosu na isti period prethodne godine?

Veđi (%)

Isti (%)

Manji (%)

B.O. (%)

Sept Dec Nov Sept Dec Nov Sept Dec Nov Sept Dec Nov 2008 2008 2009 2008 2008 2009 2008 2008 2009 2008 2008 2009

BiH

30,6

FBIH

29,3

37,5

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 7

Tabela 7 Vaša kompanija u prvom polugodištu ove godine ostvarila je... Mart 2006 Juni 2006 Septembar 2006 Decembar 2006 April 2007 Septembar 2007 Decembar 2007

Dobitak (%) 76 77 79 81

Gubitak (%) 24 23 21 19

79 79 77 78 72 63 69 67

18 16 20 18 26 26 31 33

Mart 2008 Juli 2008 Septembar 2008 Decembar 2008 Novembar 2009

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

148

Tabela 8 U kojoj mjeri različiti nivoi vlasti pomažu poslovnom sektoru u prevazilaženju problema u poslovanju Državna Entitetska Kantonalna Opđinska

Jako pomažu Sept Dec 08. 08. 1 3 2 2 1 2 3 2

Uglavnom pomažu Nov Sept Dec 09. 08. 08. 5 30 11 11 16 16 19 8 22 20 13 16

Nov 09. 56 60 53 44

Niti pomažu niti odmažu Sept Dec 08. 08. 26 29 20 26 13 19 15 20

Nov 09. 14 22 38 42

Uglavnom ne pomažu Sept Dec 08. 08. 27 22 26 21 26 22 28 23

Uopđe ne pomažu

Nov Sept Dec 09. 08. 08. 29 19 28 1 19 25 1 19 24 1 23

Nov 09.

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 9

149

Tabela 10 Koliko dobro rade svoj posao slijedeće institucije? Jako dobro Donekle dobro Sep Dec Nov Sep Dec Nov 08. 08. 09. 08. 08. 09.

Centralna banka BiH Uprava za indirektno oporezivanje Entitetska poreska uprava Pravosudni sistem Direkcija za evropske integracije

Donekle loše Jako loše Sep Dec Nov Sep Dec Nov 08. 08. 09. 08. 08. 09.

FIPA 4 3 15 29 19 55 18 18 28 20 19 1 Agencija za privatizaciju 1 2 13 20 14 54 28 22 32 25 28 Agencija za bankarstvo 7 5 11 28 32 53 29 20 30 8 7 5 Zavodi za zapošljavanje 3 3 16 31 36 50 34 24 27 16 17 6 Spoljnotrgovinska komora BiH 7 4 17 28 29 44 32 30 35 20 18 1 Privredna komora entiteta 9 11 19 28 28 46 31 27 31 20 19 3 Socijalni fondovi 20 2 17 9 10 50 33 26 28 33 37 4 Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 11

Molimo da procijenite u kojoj mjeri koristite u svakodnevnom poslovanju razne neformalne veze i kontakte poput rodbinskih, prijateljskih, kolegijalnih... Mart 08.

Juli 08.

Sept 08.

Dec 08.

Nov 09.

U velikoj mjeri

Donekle

Malo

Nimalo

Ne mogu odgovoriti

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

150

Tabela 12

Tabela 13 U kojoj mjeri mislite da postojeći institucionalni okvir u BiH, odnosno način na koji je vlast organizirana i funkcionira, utiče na vaše poslovne aktivnosti u smislu novčanih izdataka koje izdvajate Mart 08.

Juli 08.

Okt 08.

Dec 08.

Nov 09.

Znaēajno više nego što treba U nekoj mjeri više

Taman koliko i treba U nekoj mjeri manje

Znaēajno manje nego što treba Ne mogu odgovoriti

stem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Si e Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godin

Tabela 14

U kojoj mjeri mislite da postojeći institucionalni okvir u BiH, odnosno način na koji je vlast organizirana i funkcionira, utiče na vaše poslovne aktivnosti u smislu utrošenog vremena (vremenskih zahtjevnih procedura, aktivnosti, ...) Znaēajno više nego što treba U nekoj mjeri više Taman koliko i treba U nekoj mjeri manje Znaēajno manje nego što treba Ne mogu odgovoriti

Mart 08. 36 26 7 6 5 20

Juli 08. 42 21 9 4 3

Sept 08. 44 19 16 5 4 12

Dec 08. 40 18 11 3 7 21

Nov 09. 32 55 12

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Si stem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, e Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godin

151

Tabela 15 Ukoliko posmatramo institucije u BiH, možete li procijeniti za koliko su vaši ukupni troškovi poslovanja viši zbog direktnog plaćanja u novcu državnim institucijama

Mart 08 0Ͳ5 % 5Ͳ10 % 10Ͳ20 % 20Ͳ30 % 30Ͳ40 % 40Ͳ50 % 50Ͳ60 % preko 60 % n.a.

Sept 08. FBIH 13 35 20 14 4 4 1 9

BIH 13 29 22 13 5 1 3 1 13

RS 14 9 32 5 3 5 0 27

BIH 14 20 28 13 4 0 4 5 13

Dec 08. FBIH 17 21 26 14 4 0 4 7 7

RS 13 17 29 8 4 0 4 0 25

BIH 47 41 9 2 1

Nov 09. FBIH 46 40 11 1 1

RS 50 44 6

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 16

Možete li procijeniti za koliko su vaši ukupni troškovi poslovanja viši indirektnog utjecaja držvanih institucija na povećanje vaših troškova poslovanja. Mart 08 0Ͳ5 % 5Ͳ10 % 10Ͳ20 % 20Ͳ30 % 30Ͳ40 % 40Ͳ50 % 50Ͳ60 % preko 60 % n.a.

Sept 08. BIH FBIH 10 13 27 27 26 33 9 7 4 4 7 4 1 1 3 1 13 10

RS 23 5 18 5 18 9 23

BIH 15 25 21 10 3 3 2 7 14

Dec 08. FBIH 18 21 24 10 4 3 3 6 13

RS 13 29 13 13 0 4 0 8 21

Nov 09. FBIH 32 40 26 1 1

BIH 34 39 26 1 1

RS 44 31 25

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

Tabela 17

Možete li procijeniti kako se efikasnost domaćih institucija relevantnih za vaš posao mijenjala posljednjih 5 godina Nov 09. Nov 09. DRŽAVNE INSTITUCIJE ENTITETSKE INSTITUCIJE BIH FBIH RS BIH FBIH RS Znaēajno pogoršanje 26 26 25 20 20 25 Blago pogoršanje 37 37 38 33 33 31 Isto 38 38 38 46 46 44 Blago poboljšanje 1 1 Znaēajno poboljšanje Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, Business to Business Survey – top 150, novembar 2009. godine

152

V. PRIHODI I SISTEM SOCIJALNE ZAŠTITE Tabela 1 Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) FBiH Nov 08. 2,4 1,3 4,3 5,8 12,8 1,5 8,7 3,5 9,4 1,4 6,3 2,0 4,5 1,4 4,0 1,6 0,3 0,2 1,1 0,6 1,1 2,1

Nov 09. 4,6 2,0 7,0 8,1 13,0 2,9 11,8 3,5 4,3 2,5 4,3 3,1 2,7 2,4 1,1 2,3 1,2 0,2 0,9 0,7 0,1 2,1

Sept 08. 0,8 5,6 6,7 15,4 17,7 13,2 6,7 4,6 2,3 2,7 1,6

20,5 23,7 100,0 100,0 Juni Sept 08. 08. 1,0 2,4 1,0 1,3 2,2 4,3 15,3 5,8 15,7 12,8 11,7 1,5 47,0 28,1 Juni Sept 08. 08. 0,3 0,3 0,2 1,1 0,6 1,1 2,1

19,1 100,0 Nov 08. 4,6 2,0 7,0 8,1 13,0 2,9 37,6 Nov 08. 1,2 0,2 0,9 0,7 0,1 2,1

22,1 100,0 Juni 08. 0,8 5,6 6,7 15,4 17,7 13,2 59,4 Juni 08.

5,2

0,0

Bez primanja Manje od 100 KM 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 501 Ͳ 600 601 Ͳ 700 701 Ͳ 800 801 Ͳ 900 901 Ͳ 1000 1001 Ͳ 1100 1101 Ͳ 1200 1201 Ͳ 1300 1301 Ͳ 1400 1401 Ͳ 1500 1501 Ͳ 1600 1601 Ͳ 1700 1701 Ͳ 1800 1801Ͳ1900 1901 Ͳ 2000 Više od 2000 KM/DM Bez odgovora/Odbijanje Bez primanja Manje od 100 KM 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 SUBTOTAL do 500 1501 Ͳ 1600 1601 Ͳ 1700 1701 Ͳ 1800 1801Ͳ1900 1901 Ͳ 2000 Više od 2000 KM/DM SUBTOTAL preko 1500

Sept 08. 1,0 1,0 2,2 15,3 15,7 11,7 9,5 6,7 5,5 5,9 3,3 0,9 0,1 0,2 0,3

0,3

5,4

0,3 0,3

RS Nov 08. 4,5 3,1 5,6 10,4 12,5 2,0 6,2 5,2 8,2 1,8 3,4 4,1 3,4 1,0 1,2 1,0 0,8 0,1 1,1 0,4

Nov 09. 3,9 4,5 14,9 6,0 6,8 2,6 19,0 1,0 7,9 6,5 4,0 2,9

0,6 0,6 0,7 0,9

24,0 100,0 Sept 08. 4,5 3,1 5,6 10,4 12,5 2,0 38,1 Sept 08.

17,3 100,0 Nov 08. 3,9 4,5 14,9 6,0 6,8 2,6 38,6 Nov 08.

0,8

0,6 0,6 0,7

0,1 1,1 0,4 2,4

0,9 2,8

Brēko distrikt Sept Nov Nov 08. 08. 09. 4,2 9,2 10,6 7,8 5,3 1,6 13,5 8,7 34,5 38,1 19,0 7,2 18,9 20,4 17,6 3,8 3,8 3,9 14,1 7,7 4,1 4,8 5,9 9,6 0,5 1,9 1,0 0,5 5,1 12,6 4,1 100,0 100,0 100,0 Juni Sept Nov 08. 08. 08. 4,2 9,2 10,6 7,8 5,3 1,6 13,5 8,7 34,5 38,1 19,0 7,2 18,9 20,4 17,6 3,8 3,8 86,3 66,5 71,4 Juni Sept Nov 08. 08. 08. 0,0

0,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

153

0,0

Tabela 1a Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) za cijelu Bosnu i Hercegovinu Sept 08. 1,0 3,0 4,2 15,9 16,6 12,1 52,8

Bez primanja Manje od 100 KM 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 SUBTOTAL do 500

Nov 08. 3,4 2,1 4,9 7,9 12,9 1,8 33,0

Nov 09. 4,5 2,9 10,9 7,2 10,7 2,7 38,9

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 2

Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %)

Kvartal Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Subtotal do 500

Bošnjaēka Hrvatska veđinska veđinska podruēja podruēja (HVP) (BVP) Sept Nov Nov Sept Nov Nov 08. 08. 09. 08. 08. 09. 0,7 2,6 5,7 2,1 1,5 0,7 1,3 1,2 2,1 0,1 1,6 1,3 2,0 5,4 7,9 2,8 3,7 17,2 6,0 7,3 8,7 5,0 10,8 18,8 14,4 14,0 5,1 6,5 9,4 12,2 1,6 3,3 10,0 1,2 1,3 52,2 31,3 40,4 28,9 15,7 27,2

Prihodi u KM

Manjine u BVP Sept Nov Nov 08. 08. 09. 2,0 4,3 2,0 2,0 6,2 2,0 9,3 9,1 15,4 20,5 14,2 24,5 13,7 17,2 10,6 3,8 7,0 56,5 57,7 49,5

Prihodi u KM

Kvartal Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Subtotal do 500

Manjine u HVP Sept Nov Nov 08. 08. 09. 1,0 2,6 1,2 2,5 1,6 1,9 6,6 6,7 11,4 8,8 10,3 10,8 9,4 8,0 14,4 1,2 39,3 29,9 29,0

Srpska veđinska podruēja (SVP) Sept 08. 0,8 5,6 6,7 15,4 17,7 13,2 59,4

Nov 08. 4,5 3,1 5,6 10,4 12,5 2,0 38,1

Nov 09. 3,9 4,5 14,9 6,0 6,8 2,6 38,6

Manjine u SVP Sept Nov Nov 08. 08. 09. 0,9 4,6 16,1 5,2 3,8 8,6 11,8 7,7 11,7 25,9 13,9 4,9 16,8 23,3 10,2 9,5 2,7 7,7 70,1 56,0 59,2

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

154

Tabela 3 Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) Prihodi u KM

Podruēje Spol Godine starosti Grad Selo Muški Ženski 18Ͳ35 36Ͳ50 51+ Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 2,0 3,9 4,4 5,0 2,8 5,7 3,9 3,4 3,3 4,7 2,9 4,7 3,8 4,3 1,3 1,9 2,7 3,7 1,9 3,0 2,3 2,9 0,9 2,0 0,5 2,5 4,4 3,9 2,4 8,6 6,8 12,6 4,6 9,5 5,3 12,2 0,6 3,4 4,4 4,5 9,8 20,0 6,6 5,5 8,9 8,6 6,9 6,4 8,8 8,1 2,0 4,8 5,5 2,1 15,6 11,7 10,7 10,3 14,5 11,1 13,9 10,9 11,9 10,5 9,4 9,2 12,5 14,5 16,8 10,1 2,3 2,7 1,4 2,7 1,6 2,3 2,0 3,1 1,0 2,6 1,4 3,5 2,8 2,3 25,3 32,8 38,6 43,7 31,7 37,8 34,1 40,1 17,1 26,7 27,2 31,8 53,2 52,3

Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 SUBTOTAL DO 500

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 4 Da li se ekonomska situacija u vašoj porodici promijenila u posljednjih godinu dana (u%)? BiH

FBiH

Brēko distrikt

Istraživanje TOTAL POBOLJŠATI Ostati ista TOTAL POGORŠATI NZ/BO Total

Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 10,76 5,43 10,24 4,72 9,39 5,40 43,77 20,17 53,78 47,00 51,95 44,77 58,24 50,58 28,00 43,73 34,46 45,86 36,73 47,77 31,63 43,73 25,41 36,10 0,99 1,71 1,09 2,74 0,74 0,29 2,82 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

Bošnjaēka veđinska podruēja (BVP)

Hrvatska veđinska podruēja (HVP)

Srpska veđinska podruēja (SVP)

Nov 09. 4,3 44,8 49,9 0,9 100,0

Nov 09. 6,2 44,5 39,8 9,5 100,0

Nov 09. 5,4 50,6 43,7 0,3 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

155

Tabela 5

Očekujete li da će se ekonomska situacija u narednih godinu dana (u %) Dio Federacije BiH sa bošnjačkom većinom (samo za ispitanike iz FBiH sa bošnjačkom većinom) Nov 08. Nov 09. 0,1 14,4 39,6 36,9 38,9 34,5 4,0 2,4 13,3 0,2 4,1 11,5 100,0 100,0 39,7 51,3 38,9 34,5 17,2 2,7 4,1 11,5 100,0 100,0

Znacajno Značajno pogoršati Ugl avnom pogoršati Ostati ista Ugl avnom poboljšati Značajno poboljšati NZ/BO Total TOTAL POGORŠATI Ostati ista TOTAL POBOLJŠATI NZ/BO Total

Dio Federacije BiH sa hrvatskom većinom (samo za ispitanike iz FBiH sa hrvatskom većinom) Nov 08. Nov 09. 5,5 8,9 17,1 25,8 57,1 38,9 15,9 7,6 0,2 1,0 4,2 17,8 100,0 100,0 22,6 34,7 57,1 38,9 16,1 8,6 4,2 17,8 100,0 100,0

Republika Srpska (samo za ispitanike sa RS)

Nov 08. 3,7 23,7 48,8 19,1

Nov 09. 5,6 35,1 41,7 15,3

4,7 100,0 27,3 48,8 19,1 4,7 100,0

2,3 100,0 40,7 41,7 15,3 2,3 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 6

Očekuju da će nastavak procesa privatizacije uticati na ekonomsku situaciju njihove porodice (%) Brčko FBiH

Kvartal TOTAL NEGATIVNO TOTAL POZITIVNO NZ/BO Total

Nov 08. 66,4 10,1 23,5 100,0

Nov 09. 67,4 7,0 25,6 100,0

RS Nov 08. 53,5 11,3 35,2 100,0

distrikt Nov 09. 57,9 17,7 24,4 100,0

Nov 08. 33,6 40,1 26,3 100,0

Nov 09. 44,1 16,0 39,9 100,0

Bošnjačka većinska područja (BVP) Nov Nov 08. 09. 68,8 71,3 7,9 5,2 23,3 23,5 100,0 100,0

Hrvatska većinska područja (HVP) Nov Nov 08. 09. 56,9 52,9 18,9 13,7 24,3 33,4 100,0 100,0

Srpska većinska područja (SVP) Nov Nov 08. 09. 53,5 57,9 11,3 17,7 35,2 24,4 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

156

Tabela 7 Da li očekujete promjenu u visini novčaninih primanja u vašem domaćinstvu u narednih 6 mjeseci (u%)? Bošnjaēka Hrvatska Srpska veđinska veđinska veđinska FBiH RS 18Ͳ35 36Ͳ50 51+ podruēja podruēja podruēja Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Kvartal 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 0.9 08. 09. 08. 09. 08. 09. TOTAL SMANJENJE 14,2 22,2 8,9 18,0 13,6 23,5 16,6 17,2 8,9 18,0 13,4 17,7 9,0 22,1 12,3 20,9 TOTAL POVE ANJE 18,4 17,1 25,6 28,7 14,6 14,8 33,3 25,5 25,6 28,7 24,1 24,4 18,6 23,1 19,4 17,6 Neđe biti promjena 62,8 56,8 60,6 46,4 67,7 59,3 43,4 47,5 60,6 46,4 57,2 54,9 68,2 50,0 64,1 54,6 NZ/BO 4,6 3,9 4,9 6,9 4,1 2,4 6,8 9,7 4,9 6,9 5,3 3,1 4,2 4,8 4,2 6,9 Total 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 8 Da li će doći do povećanja cijena u narednih 6 mjeseci (u %)

FBiH RS Brēko distrikt Nov Juni Nov Nov Nov Juni Nov Nov Nov Juni Nov Nov 07. 08. 08. 09. 07. 08. 08. 09. 07. 08. 08. 09. 6,48 2,40 7,40 8,28 7,48 2,46 8,88 17,87 4,18 35,56 6,73 89,51 76,32 78,08 71,58 83,87 89,28 74,92 54,43 100,00 59,62 0,43 6,00 2,08 15,01 9,31 14,36 6,62 5,30 11,67 23,68 33,33 61,96 85,63 1,93 6,27 5,22 5,78 2,03 2,96 4,53 4,01 2,87 2,05 1,64 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

TOTAL SMANJENJE TOTAL POVE ANJE Neđe biti promjena cijena NZ/BO Total

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

157

Tabela 8a

Da li očekujete promjenu u visini novčaninih primanja u vašem domaćinstvu u narednih 6 mjeseci (u%)? TOTAL SMANJENJE TOTAL POVE ANJE Neđe biti promjena NZ/BO Total

Grad Juni Nov 08. 08. 11,53 13,62 18,22 20,67 61,93 60,20 8,32 5,52 100,0 100,0

Nov 07. 20,40 16,44 56,71 6,45 100,0

Nov 09. 21,63 20,16 54,45 3,76 100,0

Selo Juni Nov 08. 08. 10,80 10,53 18,79 21,14 63,83 64,36 6,58 3,97 100,0 100,0

Nov 07. 14,24 18,94 58,92 7,90 100,0

Nov 09. 18,77 21,89 53,17 6,17 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 9 Misle da bi u naredna 3 mjeseca mogli ostati bez posla (u%) FBiH Sept 08. 14,97

Nov 08. 15,41

RS Nov 09. 17,09

Sept 08. 8,98

Nov 08. 22,28

Brēko distrikt Nov 09. 12,91

Sept 08. 11,39

Nov 08. 0,00

18Ͳ35

Nov 09. 0,00

Nov 08. 22,62

36Ͳ50

Nov 09. 19,90

Nov 08. 14,46

51+

Nov 09. 11,56

Nov 08. 12,63

Nov 09. 13,84

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

158

Tabela 10 Podržava održavanje javnih protesta, štrajkova, demonstracija u vezi sa (u %) FBiH

Brēko distrikt

Grad

Selo

18Ͳ 35

36Ͳ 50

51+

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Sept 08.

Nov 08.

Nov 09.

Gubitkom zaposlenja Nemoguđnošđu nalaženja zaposlenja Protivljenjem politici vlade entiteta Slabim platama/penzijama Ugroženim nacionalnim i gradjanskim pravima Ponašanjem medjunarodne zajednice

53,5

61,3

67,4

45,6

35,1

39,9

33,4

33,7

48,4

55,1

49,7

58,1

46,0

50,9

54,7

61,6

63,1

48,3

50,9

58,2

61,8

44,8

35,3

38,2

33,4

31,6

48,7

52,9

48,4

54,5

44,5

48,8

50,5

59,4

59,9

42,6

45,0

51,6

55,2

40,2

32,5

35,8

27,6

2,9

49,5

45,7

42,9

49,3

40,4

43,0

46,1

54,2

55,9

37,9

51,9

60,8

65,9

45,4

37,7

41,6

45,2

38,8

54,9

54,5

50,9

59,1

45,2

51,6

53,8

59,5

62,9

50,1

50,8

56,4

61,3

47,3

39,0

39,8

30,6

5,5

48,4

53,7

47,1

55,1

45,4

49,3

50,6

58,0

60,6

44,2

43,2

49,8

53,7

43,8

39,9

36,5

25,2

4,2

49,3

46,0

43,3

48,8

40,8

46,0

45,5

53,4

55,9

37,2

Povratkom imovine

50,3

54,6

60,3

46,9

41,9

36,3

28,3

33,1

51,0

52,2

46,4

51,8

45,7

51,2

49,7

56,0

58,8

42,4

Istraživanje

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 11

Napustili bi BiH kad bi im se pružila prilika (u %) - Novembar 2007, 2008 i 2009. godine BiH

FBiH

18Ͳ35

36Ͳ50

51+

Nov 07.

45,58

46,41

44,21

65,90

56,42

19,54

Nov 08. Nov 09.

40,36 44,02

40,08 52,10

41,56 32,69

63,29 66,54

39,38 51,92

17,57 22,22

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

159

Tabela 12 Kretanje prosječne plate i indeksa potrošačkih cijena u RS i FBiH (u 2009. godini.) Mjesec Prosjeēna plata (u KM) CPI (Indeks potrosaēkih cijena) Mjesec Prosjeēna plata (u KM) CPI (Indeks potrosaēkih cijena)

RS 01/09 02/09 03/09 04/09 05/09 06/09 07/09 08/09 09/09 10/09 771,00 813,00 781,00 786,00 773,00 794,00 792,00 790,00 786,00 789,00 99,90 99,70 99,90 98,50 99,90 100,10 101,00 99,79 100,30 100,90 FBiH 01/09 02/09 03/09 04/09 05/09 06/09 07/09 08/09 09/09 10/09 790,55 785,21 795,20 797,97 792,26 792,88 792,94 782,76 784,86 789,83 99,90 100,10 99,90 99,00 99,90 100,00 100,30 99,90 99,90 100,60

Izvor: Entitetski zavodi za statistiku

Tabela 12a Podaci o penzijama u RS i FBiH za novembar 2008. i 2009. godine Najniža penzija Najviša penzija Prosjeēna penzija

FBiH Novembar 08. Nov 09. 296,36 296,36 1.393,48 1.977,00 368,42 343,00

RS Novembar 08. 160,00 1.408,88 319,41

Nov 09. 160,00 1.564,56 316,22

Izvor: Fond PIO RS i PIO/MIO FBIH

160

Tabela 12b Podaci o prosječnim platama po sektorima u RS i FBiH za decembar 2007., oktobar 2008. i septembar 2009. godine

Poljoprivreda Ribarstvo VaĜenje rude i kamena PreraĜivaēka industrija Proizvodnja i snabdjevanje elektriēnom energijom, gasom i vodom GraĜevinarstvo Trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za liēnu upotrebu i domađinstvo Hoteli i restorani Saobrađaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Državna uprava, odbrana, obavezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i liēne uslužne aktivnosti UKUPNOͲprosjek

FBiH Rast plata Decembar (Sep 09/ 2007 Okt 08) Ͳ13,05% 607,03 Ͳ10,83% 423,56 2,10% 645,98 1,57% 507,04 5,86% 1.082,41

Decembar 2007

Oktobar 2008

Septembar 2009

537,00 555,00 672,00 446,00 697,00

659,00 683,00 903,00 510,00 871,00

573,00 609,00 922,00 518,00 922,00

533,00 442,00

567,00 536,00

551,00 546,00

Ͳ2,82% 1,87%

400,00 763,00 1.269,00 688,00

450,00 752,00 1.204,00 676,00

475,00 833,00 1.256,00 625,00

910,00

1.059,00

552,00 664,00 530,00 628,00

Rast plata (Sep 09/ Okt 08) Ͳ6,50% 14,10% 0,98% Ͳ0,25% Ͳ0,37%

Oktobar 2008

Septembar 2009

727,30 483,66 751,05 562,18 1.235,22

680,05 551,84 758,40 560,77 1.230,64

450,95 482,09

516,36 522,85

508,90 539,48

Ͳ1,44% 3,18%

5,56% 10,77% 4,32% Ͳ7,54%

460,88 871,36 1.254,25 693,70

517,32 977,26 1.257,11 757,62

528,32 957,58 1.210,46 769,86

2,13% Ͳ2,01% Ͳ3,71% 1,62%

1.071,00

1,13%

951,99

1.099,49

1.100,02

0,05%

890,00 1.143,00 620,00

895,00 993,00 632,00

0,56% Ͳ13,12% 1,94%

740,23 827,28 702,45

820,20 971,48 744,77

809,16 972,09 761,56

Ͳ1,35% 0,06% 2,25%

783,00

786,00

0,38%

696,74

780,51

784,86

0,56%

Izvor: Entitetski zavodi za statistiku

161

Tabela 13 Indeks potrošačkih cijena (CPI) po odjeljcima (oktobar 2009. godine) RS

Ukupno Hrana i bezalkoholna piđa Alkoholna piđa i duvan Odjeđa i obuđa Stanovanje, voda, elektriēna energija, plin i drugi energenti Namještaj, pokuđstvo i redovono održavanje Zdravstvo Prevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostala dobra i usluge

FBiH

Jan Ͳ Okt 2009/ Jan Ͳ Okt 2008 99,50 98,60 109,30 97,10

Okt 2009 /Okt 2008 98,90 96,40 119,50 96,40

Jan Ͳ Okt 2009/ Jan Ͳ Okt 2008 99,80 100,50 106,80 95,30

Okt 2009 /Okt 2008 98,20 96,50 114,60 95,30

104,70

103,60

104,40

101,20

101,10

99,10

101,10

99,10

100,80 88,60 102,60 102,40 100,80 104,00 103,10

101,90 89,60 102,60 101,00 100,40 101,70 102,30

100,40 88,30 100,80 104,50 98,40 106,50 101,90

100,90 90,50 99,70 101,70 100,80 105,80 100,30

Izvor: Entitetski zavodi za statistiku

Tabela 14 Prosječni troškovi po određenim stavkama u kućnom budžetu (u %) Kvartal Hrana (ukljuēujuđi kafu i piđe) Odjeđa i obuđa Cigarete/Duhan Sredstva za liēnu higijenu Gorivo i održavanje automobila Prevoz – autobus i tramvaj Obdanište/ēuvanje djece Otplata duga Radovi i opravke u kuđi Lijekovi i lijeēenje Odmor Školovanje djece Struja Voda Telefon Gas

Nov 07. 29,8 6,4 5,3 6,2 6,1 2,6 1,3 4,2 3,3 7,0 3,4 4,6 8,6 3,6 6,1 1,5

FBiH Nov 08. 40,2 5,5 4,0 6,0 5,5 1,4 0,2 5,9 1,9 5,0 2,4 3,0 6,3 2,0 4,3 0,2

Nov 09. 37,6 6,3 4,3 7,2 7,1 1,6 0,2 3,0 2,5 6,0 1,9 4,9 7,7 3,0 4,1 0,3

Nov 07. 33,0 7,1 5,1 6,4 5,9 1,7 0,6 4,0 2,8 6,3 4,2 4,7 9,8 2,4 5,1 0,8

RS Nov 08. 36,7 6,8 3,8 6,4 6,2 1,6 0,1 3,7 2,4 4,9 2,8 3,4 7,8 1,5 4,7 0,6

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

162

Nov 09. 42,7 7,6 4,0 6,5 3,5 1,3 0,0 2,5 0,9 4,1 1,6 1,8 6,9 2,0 4,1 0,1

Tabela 15

Broj domaćinstava sa trajnim potrošnim dobrima (u %)

Telefon Mobilni telefon Kuđni dialͲup pristup internetu Automobil

Nov 07. 81,47 63,65 15,28 50,86

FBiH Nov 08. 83,22 74,27 20,78 53,08

Nov 09. 79,71 75,60 19,08 52,82

Nov 07. 63,85 64,85 8,67 48,72

RS Nov 08. 71,41 65,23 14,22 54,59

Nov 09. 65,56 73,66 13,28 48,65

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 16 Samopercepcija ekonomskog položaja svog domaćinstva (%) BiH FBiH Sept Nov Nov Sept Nov Nov 08. 08. 09. 08. 08. 09. Na rubu egzistencije 9,5 8,1 14,9 7,7 5,1 8,3 Znatno ispod prosjeka 14,0 11,4 12,1 12,0 9,2 11,6 Nešto ispod prosjeka 19,7 24,3 22,0 17,5 24,4 25,1 TOTAL ispod prosjeka 43,2 43,8 49,0 37,2 38,7 45,0 Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Sept 08. 11,7 15,4 23,1 50,2

RS Nov 08. 11,5 14,3 24,1 49,9

Nov 09. 23,7 11,6 17,7 53,0

Brēko distrikt Sept Nov Nov 08. 08. 09. 13,7 25,7 28,5 44,4 17,3 27,7 19,7 24,4 17,6 77,8 67,4 73,7

163

Tabela 17 Samopercepcija ekonomskog položaja svog domaćinstva (%) Grad Na rubu egzistencije Znatno ispod prosjeka Nešto ispod prosjeka TOTAL ispod prosjeka

Selo

Bošnjaēka veđinska podruēja Nov 08. Nov 09.

Hrvatska veđinska podruēja Nov 08. Nov 09.

Srpska veđinska podruēja

Nov 08.

Nov 09.

Nov 08.

Nov 09.

5,9

11,3

9,7

17,7

10,9

10,8

11,8

13,0

9,4

11,7

8,6

11,4

14,3

11,6

23,3

17,4

25,0

25,5

26,3

24,3

17,0

28,1

24,1

17,7

40,0

39,6

46,6

56,2

40,7

44,1

30,7

48,2

49,9

53,0

5,1

8,2

5,1

8,7

Nov 08.

Nov 09.

11,5

23,7

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 18 Indeks socijalne stabilnosti u BiH Talas istraživanja

Lanēani indeks

Kompozitni indeks

Feb 05 Jun 05 Sep 05 Nov 05 Apr 06 Jun 06 Sep 06 Nov 06 Apr 07 Sep 07 Nov 07 Mar 08 Jun 08 Okt 08 Nov 08 Nov 09

92,00 97,83 93,33 102,38 104,65 102,22 100,00 102,17 104,26 91,84 95,56 106,98 97,83 102,22 100,00 100,00

46 45 42 43 45 46 46 47 49 45 43 46 45 46 46 46

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research,

164

VI. SOCIJALNA INKLUZIJA

Tabela 1

Misle da bi u naredna 3 mjeseca mogli ostati bez posla (u%) FBiH Sept 08. 14,97

Nov 08. 15,41

RS Nov 09. 17,09

Sept 08. 8,98

Nov 08. 22,28

Brēko distrikt Nov 09. 12,91

Sept 08. 11,39

Nov 08. 0,00

Nov 09. 0,00

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 2

Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) BiH Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Broj domađinstava sa niskim prihodima

Grad Selo Muški Ženski 18Ͳ35 36Ͳ50 51+ Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov Nov 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 08. 09. 2,0 3,9 4,4 5,0 2,8 5,7 3,9 3,4 3,3 4,7 2,9 4,7 3,8 4,3 1,3 1,9 2,7 3,7 1,9 3,0 2,3 2,9 0,9 2,0 0,5 2,5 4,4 3,9 2,4 8,6 6,8 12,6 4,6 9,5 5,3 12,2 0,6 3,4 4,4 4,5 9,8 20,0 6,6 5,5 8,9 8,6 6,9 6,4 8,8 8,1 2,0 4,8 5,5 2,1 15,6 11,7 10,7 10,3 14,5 11,1 13,9 10,9 11,9 10,5 9,4 9,2 12,5 14,5 16,8 10,1 2,3 2,7 1,4 2,7 1,6 2,3 2,0 3,1 1,0 2,6 1,4 3,5 2,8 2,3 25,3 32,8 38,6 43,7 31,7 37,8 34,1 40,1 17,1 26,7 27,2 31,8 53,2 52,3

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

165

Tabela 3 Napustili bi BiH kad bi im se pružila prilika (u %) - Novembar 2007, 2008 i 2009. godine

BiH

FBiH

18Ͳ35

36Ͳ50

51+

Nov 07.

45,58

46,41

44,21

65,90

56,42

19,54

Nov 08. Nov 09.

40,36 44,02

40,08 52,10

41,56 32,69

63,29 66,54

39,38 51,92

17,57 22,22

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 4

Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Broj domađinstava sa niskim prihodima

18Ͳ35 Nov 08. Nov 09. 3,3 4,7 0,9 2,0 0,6 3,4 2,0 4,8 9,4 9,2 1,0 2,6 17,1 26,7

36Ͳ50 Nov 08. Nov 09. 2,9 4,7 0,5 2,5 4,4 4,5 5,5 2,1 12,5 14,5 1,4 3,5 27,2 31,8

51+ Nov 08. Nov 09. 3,8 4,3 4,4 3,9 9,8 20,0 15,6 11,7 16,8 10,1 2,8 2,3 53,2 52,3

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

166

Tabela 5

Mjesečni prihodi domaćinstva, kada se sračunaju sve plate i primanja članova domaćinstva, dječiji dodaci, penzije ili bilo koji drugi izvor prihoda (u %) Prihodi u KM Kvartal Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Subtotal do 500

Bošnjaēka veđinska podruēja (BVP) Nov 08. Nov 09. 2,6 5,7 1,2 2,1 5,4 7,9 6,0 7,3 14,4 14,0 1,6 3,3 31,3 40,4

Hrvatska veđinska podruēja (HVP) Nov 08. Nov 09. 1,5 0,7 1,6 1,3 3,7 5,0 10,8 6,5 9,4 1,2 1,3 15,7 27,2

Srpska veđinska podruēja (SVP) Nov 08. Nov 09. 4,5 3,9 3,1 4,5 5,6 14,9 10,4 6,0 12,5 6,8 2,0 2,6 38,1 38,6

Prihodi u KM Kvartal Bez primanja Manje od 100 101 Ͳ 200 201 Ͳ 300 301 Ͳ 400 401 Ͳ 500 Subtotal do 500

Manjine na BVP Nov 08. Nov 09. 4,3 2,0 6,2 9,3 9,1 20,5 14,2 13,7 17,2 3,8 7,0 57,7 49,5

Manjine na HVP Nov 08. Nov 09. 2,6 1,2 2,5 1,6 6,6 6,7 8,8 10,3 9,4 8,0 1,2 29,9 29,0

Manjine na SVP Nov 08. Nov 09. 4,6 16,1 3,8 8,6 7,7 11,7 13,9 4,9 23,3 10,2 2,7 7,7 56,0 59,2

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

167

Tabela 6 Posjedovanje trajnih potrošnih dobara Telefon Mobitel Automobil Telefon Mobitel Automobil

Bošnjaci Ͳ veđinski Nov Nov Nov 07. 08. 09. 83,3 85,7 80,7 64,3 74,6 79,1 47,9 49,2 49,9 Manjine na BVP Nov Nov Nov 07. 08. 09. 84,5 80,5 58,2 60,5 47,6 67,5 28,3 31,3 40,4

Hrvati Ͳ veđinski Nov Nov Nov 07. 08. 09. 75,1 73,4 73,2 61,2 73,1 66,0 61,4 68,2 61,8 Manjine na HVP Nov Nov Nov 07. 08. 09. 76,5 62,5 76,1 56,3 53,1 71,3 54,3 36,9 52,1

Srbi Ͳ veđinski Nov Nov Nov 07. 08. 09. 63,8 71,4 65,9 64,9 65,2 74,9 48,7 54,6 46,5 Manjine na SVP Nov Nov Nov 07. 08. 09. 63,8 51,2 76,4 64,9 62,2 64,9 48,7 24,5 34,3

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 7 Očekivanja promjene ekonomske situacije u njihovim porodicama u narednih godinu dana (u %)

Kvartal TOTAL POGORŠATI Ostati ista TOTAL POBOLJŠATI NZ/BO Total Kvartal TOTAL POGORŠATI Ostati ista TOTAL POBOLJŠATI NZ/BO Total

Bošnjaēka Hrvatska Srpska veđinska veđinska veđinska podruēja (BVP) podruēja (HVP) podruēja (SVP) Nov Nov Nov Nov Nov Nov 08. 09. 08. 09. 08. 09. 30,2 30,4 15,0 14,5 21,8 33,7 56,7 55,5 65,8 54,4 52,2 45,1 8,2 11,0 14,7 18,8 20,2 18,2 4,8 3,0 4,5 12,4 5,8 3,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Manjine na Manjine na Manjine na BVP HVP SVP Nov Nov Nov Nov Nov Nov 08. 09. 08. 09. 08. 09. 26,7 31,1 20,7 17,1 24,1 22,9 64,5 47,5 59,9 51,9 60,5 61,3 8,1 15,3 18,6 17,0 13,0 14,0 0,7 6,0 0,7 14,0 2,4 1,8 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

168

Tabela 8

Uvjerenost da će pravni sistem pružiti podršku u vezi sa ugovornim i vlasničkim pravima %)

Jako se slaž em Donekle se slažem Donekle se ne slažem Uopšte se ne slažem NZ/BO Total

Bošnjaci Nov 08. Nov 09. Većinski Manjinski Većinski Manjinski 13,63 17,27 25,36 27,53 44,12 16,99 26,64 30,13 11,04 21,61 9,60 100,00

23,68 36,47 5,59 100,00

8,87 35,75 3,38 100,00

10,73 23,17 8,44 100,00

Hrvati Nov 08. Nov 09. Većinski Manjinski V ećinski Manjinski 7,81 19,25 13,58 17,65 24,21 21,63 29,30 22,62 22,11 19,66 26,21 100,00

17,35 18,47 23,30 100,00

7,52 37,21 12,39 100,00

10,77 37,74 11,23 100,00

Srbi Nov 08. Nov 09. Većinski Manjinski Većinski Manjinski 10,42 23,88 12,59 12,20 46,87 42,32 39,46 41,97 12,75 22,02 7,93 100,00

6,27 15,52 12,02 100,00

4,57 28,60 14,78 100,00

3,07 30,56 12,20 100,00

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 9

Procjena političkih kretanja u BiH (%) Bošnjaci Nov 08. Većinski Manjinski U pravcu pogoršanja U pravcu poboljšanja NZ/BO Total

Hrvati

Nov 09. Većinski Manji nski

Nov 08. Većinski Manjinski

Srbi

Nov 09. Većinski Manjinski

Nov 08. Većinski Manjinski

Nov 09. V ećinski Manjinski

79,7

82,1

89,6

81,1

52,9

47,4

71,4

75,9

50,3

41,2

64,0

46,6

13,5 6,8 100,0

14,7 3,1 100,0

6,8 3,7 100,0

13,3 5,5 100,0

24,7 22,4 100,0

48,2 4,4 100,0

15,8 12,8 100,0

16,8 7,2 100,0

34,6 15,1 100,0

51,7 7,1 100,0

25,2 10,8 100,0

38,2 15,1 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

169

Tabela 10

Stav prema ovlastima visokog predstavnika u BiH (%) Smanje Poveđaju Ostanu iste NZ/BO Total

Bošnjaci Nov 08. Veđinski Manjinski 10,9 12,8 41,9 26,9 40,0 56,4 7,2 3,9 100,0 100,0

Nov 09. Veđinski Manjinski 7,4 30,5 61,9 34,9 21,7 14,2 9,1 20,4 100,0 100,0

Hrvati Nov 08. Veđinski Manjinski 28,9 12,0 18,9 30,5 31,9 54,2 20,2 3,4 100,0 100,0

Nov 09. Veđinski Manjinski 31,6 21,7 27,3 32,7 23,4 22,9 17,7 22,7 100,0 100,0

Nov 08. Veđinski Manjinski 71,6 17,6 2,9 28,2 19,1 42,2 6,4 12,0 100,0 100,0

Srbi Nov 09. Veđinski Manjinski 73,6 34,2 3,3 29,7 20,6 32,5 2,5 3,7 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 11 Broj osoba koje odobravaju rad pojedinih institucija u BiH (u %) - novembar 2009 Predsjedništvo BiH Parlamentarna skupština BiH Vijeđe ministara BiH Parlament Federacije BiH Vlada Federacije BiH Narodna skupština RS Vlada RS Vlast u opđini Vlada kantona

Bošnjaci Hrvati Srbi Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski 15,7 21,4 32,2 33,3 49,5 56,0 16,0 18,2 30,8 36,2 51,2 55,2 16,6 16,9

19,7 21,3

30,8 28,8

31,6 28,8

52,4 47,8

51,8 50,6

15,8 9,3 9,2 19,0 18,1

18,4 16,6 19,0 22,1 19,5

27,5 10,0 11,6 28,4 29,4

28,0 13,3 13,5 25,6 24,1

48,8 71,6 71,9 69,0 Ͳ

51,3 53,1 52,6 54,2

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

170

Tabela 12 Ponos pripadnošću vlastitom narodu (%) - novembar 2009 Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo Nije mi važno Ne znam/Ne mogu odluēiti NZ/BO Total

Bošnjaci Hrvati Srbi Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski 73,4 65,5 82,4 79,2 72,3 75,1 14,4 18,4 11,5 10,8 13,0 12,9 4,3 5,2 1,6 0,9 7,7 5,7 3,3 5,1 0,2 1,4 4,3 3,6 3,0 2,2 6,3 2,4 4,9 1,0 2,0 0,7 0,1 0,8 1,3 1,4 0,3 1,5 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 13 Ponos državljanstvom BiH (%) Bošnjaci Hrvati Srbi Nov 08. Nov 09. Nov 08. Nov 09. Nov 08. Nov 09. Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Jako se ponosi 80,7 87,0 61,7 52,4 32,5 75,4 52,4 69,3 23,7 72,9 17,9 46,4 Donekle 11,2 8,7 18,7 17,4 33,8 12,5 25,1 13,6 20,1 9,8 16,5 16,7 Malo 5,4 2,7 6,5 12,3 13,8 3,0 7,7 1,3 15,7 1,1 22,7 21,6 Nimalo 0,4 8,5 9,6 4,7 1,1 6,5 7,1 20,8 5,3 20,7 3,0 Nije mi važno 0,8 3,3 3,2 14,0 6,7 6,7 6,5 17,7 10,2 18,0 8,0 Ne znam/Ne mogu odluēiti 0,9 0,8 1,0 2,0 0,3 0,7 1,2 1,0 NZ/BO 0,6 0,8 0,2 3,2 0,9 1,4 0,9 2,2 0,9 0,7 3,2 4,3 Total 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

171

Tabela 14 Očekivanje pogoršanja u BiH sa obzirom na trenutnu političku situaciju (%) Nov 07. Nov 08. Nov 09.

Bošnjaci Veđinski Manjinski 79,4 90,7 79,7 82,1 89,6 81,1

Hrvati Veđinski Manjinski 80,2 60,3 52,9 47,4 71,4 75,9

Veđinski 82,4 50,3 64,0

Srbi Manjinski 82,5 41,2 46,6

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

Tabela 15

Broj osoba u odnosu na nivo povjerenja u druge ljude (u %) Oprez sa ljudima (odgovori sa skale od 1Ͳ5) Povjerenje u ljude (odgovori sa skale od 6Ͳ10) Ne zna/Bez odgovora Total

BVP HVP SVP Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski Veđinski Manjinski 82,66 80,44 81,36 77,26 87,10 93,12 16,40 18,38 17,98 20,50 12,90 6,88 0,94 1,18 0,66 2,24 0,00 0,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, PRISM Research

172

VII. ETNIČKI ODNOSI Index međuetničke stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu

Grafikon I. Index međuetničke stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu 110 100 90 80 70 60 lančani index kompozitni index

Maj. Aug. Jan. Apr. Jan. Aug Dec. Mar. Apr. Jun. Aug. Okt. Jan. Jul. Sep. Nov. Feb. Jun. Sep. Nov. Feb. Jun. Sep. Nov. Apr. Jun. Sep. Nov. Apr. Sep. Nov. Mar. Jun. Okt. Nov. Nov. 00 00 01 01 01 01 01 02 02 02 02 02 03 03 03 03 04 04 04 04 05 05 05 05 06 06 06 06 07 07 07 08 08 08 08 09 95 106 99 101 101 103 100 99 100 100 101 99 101 100 97 103 99 101 101 100 96 97 104 101 100 100 104 96 101 94 103 J105 100 99 96 73 69 73 72 73 74 76 76 75 75 75 76 75 76 76 74 76 75 76 77 77 74 72 75 76 76 76 79 76 77 72 74 78 78 77 74

Talas istraživanja

Tabela 1a

Da li ste Vi ili neko od Vaših ukućana ovdje, u toku protekle godine bili izloženi verbalnom uznemiravanju, ili fizičkim napadima isključivo zbog vaše nacionalnosti? Ne Ͳ Nikada Da Ͳ Jedanput Da Ͳ U nekoliko sluēajeva Da Ͳ esto NZ/BO TOTAL

Sep 2008 % 93 2 2 1 2 100

BiH Nov 2008 % 95 2 1 1 1 100

Nov 2009 % 90 3 2 1 3 100

Sep 2008 % 91 3 3 1 2 100

FBiH Nov 2008 % 93 2 2 1 1 100

Nov 2009 % 88 5 2 2 2 100

Sep 2008 % 98 1 1 1 0 100

RS Nov 2008 % 97 0 1 1 1 100

Nov 2009 % 94 1 1 1 3 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

173

Tabela 1c

Da li ste Vi ili neko od Vaših ukućana ovdje, u toku protekle godine bili izloženi verbalnom uznemiravanju, ili fizičkim napadima isključivo zbog vaše nacionalnosti?

Bošnjaci

Ne Ͳ Nikada Da Ͳ Jedanput Da Ͳ U nekoliko sluēajeva Da Ͳ esto NZ/BO TOTAL

Veđinski % 92 4 1 1 3 100

Hrvati Nov 2009 Veđinski Manjinski % % 86 79 6 9 3 6 3 2 2 3 100 100

Manjinski % 90 3 2 3 2 100

Srbi Veđinski % 95 1 1 0 3 100

Manjinski % 92 1 1 2 4 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 2a U kojoj mjeri se slažete ili ne slažete sa time da se pripadnici manjinskih naroda, koji su u ovoj općini/opštini živjeli prije rata, vrate u svoje kuće i stanove? BiH FBiH RS Brēko Bošnjaci Hrvati Srbi Nov 2009 % % % % % % % Ne slaže se 11 12 11 0 9 14 11 Slaže se 84 83 86 98 88 77 86 NZ/BO 5 6 3 2 3 8 3 Total 100 100 100 100 100 100 100 Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 2b

U kojoj mjeri se slažete ili ne slažete sa time da se pripadnici manjinskih naroda, koji su u ovoj općini/opštini živjeli prije rata, vrate u svoje kuće i stanove?

Ne slaže se Slaže se NZ/BO Total

Grad % 11 84 5 100

Tip

Selo

Muški

% 11 84 4 100

% 12 83 5 100

Rod

Ženski Nov 2009 % 10 85 5 100

Godine starosti 18 Ͳ 35 36 Ͳ 50 % 10 84 6 100

% 12 84 4 100

50 + % 11 85 4 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

174

Tabela 3a U koju kategoriju spada Vaše domaćinstvo/kućanstvo? Domicilno stanovništvo Raseljeno lice/Prognanik Izbjeglice iz druge zemlje Povratnik Ovdje ste se doselili ili preselili poslije rata NZ/BO TOTAL

Nov 2009 Bošnjaci % 78 4 11

BiH % 68 9 2 15

FBiH % 70 6 2 16

RS % 70 15 1 10

5 2 100

4 1 100

Hrvati % 61 7 4 21

Srbi % 70 15 1 10

4 3 100

4 1 100

6 1 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 7

Da li biste se zbog bolje poslovne ponude preselili u grad u kojem su većina pripadnici nekog naroda kojem Vi ne pripadate?

BiH % 42 49 9 100

Da Ne NZ/BO Total

Brēko distrikt

FBiH RS Nov 2009 % % 47 33 43 59 10 9 100 100

% 28 69 4 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 8

Koliko se ponosite time što ste pripadnik Vašeg naroda? Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo Nije mu važno Ne znam/Ne mogu odluēiti Bez odgovora/Ne želi odgovoriti Total

BiH

FBiH Nov 2009 % 77 13 3 2 3 1 1 100

% 76 13 4 2 3 1 1 100

RS % 73 13 7 4 3 0 0 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 8a

175

Tabela 8a

BoƓnjaci

Ja k o se po n o si D o n e kl e Malo N i m a lo Nije mu vaǎno N e z n a m /N e m o gu o d l u ē it i B e z od g o v or a /N e ǎ e li o d g o v or i ti To t a l

Sr b i

% 72 15 4 4 3 1

Hr vat i N o v 20 0 9 % 82 11 2 0 3 1

0 100

1 100

0 100

% 73 13 7 4 3 0

/ ǌǀŽƌ͗ /ƐƉŝƚŝǀĂŶũĞ ƉŽƐůŽǀŶŽŐ ŽŬƌƵǎĞŶũĂ ǌĂ ƉƌŽũĞŬĂƚ hE W -a S istem ranog u p o z o r a v a n j a u B iH , P R I S M Re s e a r c h , n ov em b a r 2 0 0 9 . g o d in e

Tabela 9

Koliko se ponosite time što ste građanin/državljanin Bosne i Hercegovine? Bosna i Hercegovina Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % Jako se ponosi 52 54 47 Donekle 21 18 20 Malo 11 9 12 Nimalo 6 7 11 Nije mu važno 7 9 8 Ne znam/Ne mogu odluēiti 1 1 1 Bez odgovora/Ne želi odgovoriti 2 1 2 Total 100 100 100 Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog

upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 9a

Koliko se ponosite time što ste građanin/državljanin Bosne i Hercegovine? Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo Nije mu važno Ne znam/Ne mogu odluēiti Bez odgovora/Ne želi odgovoriti Total

FBiH Nov 2008 % 62 20 8 2 6 1 1 100

Sep 2008 % 61 19 9 4 5 1 2 100

Nov 2009 % 58 21 7 8 5 1 1 100

Sep 2008 % 31 27 17 11 11 1 2 100

RS Nov 2008 % 37 17 12 17 16 1 1 100

Nov 2009 % 23 17 23 18 16 1 3 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

176

Tabela 9b

Koliko se ponosite time što ste građanin/državljanin Bosne i Hercegovine?

Bosnjaci Nov Nov Sep 2008 2009 2008 % % % 82 60 42 11 18 26 5 7 13 0 9 6 1 3 8 1 1 1

Sep 2008 % 80 12 5 1 2 0

Jako se ponosi Donekle Malo Nimalo Nije mu važno Ne znam/Ne mogu odluēiti Bez odgovora/Ne želi odgovoriti Total

0 100

1 100

3 100

Hrvati Nov 2008 % 40 30 12 4 13 0 1 100

Nov Sep 2009 2008 % % 55 31 23 27 7 17 7 11 7 11 1 1

Srbi Nov 2008 % 37 17 12 17 16 1

Nov 2009 % 23 17 23 18 16 1

1 100

3 100

2 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 10

Da li mislite da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata? Bosna i Hercegovina

Sep 2008 % 17 71 12 100

Da Ne NZ/BO Total

Nov 2008 Nov 2009 % % 22 25 66 64 13 11 100 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 10a

Da li mislite da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata?

FBiH Nov 2008 % 24 61 15 100

Sep 2008 % 20 67 13 100

Da Ne NZ/BO Total

Nov 2009 % 27 60 14 100

RS Nov 2008 % 20 69 10 100

Sep 2008 % 12 77 11 100

Nov 2009 % 21 72 7 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

177

Tabela 10b

Da li mislite da bi u slučaju povlačenja EUFOR-a u BiH moglo doći do rata?

Bošnjaci Sep Nov Nov 2008 2008 2009 % % % 24 27 35 60 64 53 16 9 12 100 100 100

Da Ne NZ/BO Total

Hrvati Nov 2008 % 20 59 21 100

Sep 2008 % 16 74 10 100

Srbi Nov Sep Nov 2009 2008 2008 % % % 19 12 20 66 77 69 15 11 10 100 100 100

Nov 2009 % 21 72 7 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine

Tabela 12

Da li biste podržali održavanje javnih protesta, štrajkova, demonstracija / da li biste lično učestvovali u javni protestima, štrajkovima, demonstracijama u vezi sa ....? Bosna i Hercegovina Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 Ugroženim nacionalnim i graĜanskim pravima % % % Da 49 47 49 Ne 43 46 43 NZ/BO 9 7 8 Total 100 100 100 Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine.

Tabela 12a

Da li biste podržali održavanje javnih protesta, štrajkova, demonstracija / da li biste lično učestvovali u javni protestima, štrajkovima, demonstracijama u vezi sa ....?

Ugroženim nacionalnim i graĜanskim pravima

Total

FBiH RS Sep Nov Nov Sep Nov 2008 2008 2009 2008 2008 % % % % % 50 55 53 47 38 40 37 37 47 58 10 8 10 6 5 100 100 100 100 100

Da Ne NZ/BO

Nov 2009 % 40 55 5 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine.

178

Tabela 13

Koliko po Vašem mišljenju vjerske zajednice/crkve u BiH utiču na aktuelna politička zbivanja?

Bosna i Hercegovina Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % 14 13 7 22 20 23 30 29 30 25 29 34 8 9 7 100 100 100 36 33 29 56 58 64 8 9 7 100 100 100

Nimalo Malo Donekle Jako NZ/BO Total TOTAL MALO TOTAL JAKO NZ/BO Total

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine.

Tabela 13a

Koliko po Vašem mišljenju vjerske zajednice/crkve u BiH utiču na aktuelna politička zbivanja? Nimalo Malo Donekle Jako NZ/BO Total

Sep 2008 % 8 19 34 32 8 100

FBiH Nov 2008 % 4 17 31 39 9 100

Nov 2009 % 4 15 30 43 8 100

Sep 2008 % 23 30 23 15 9 100

RS Nov 2008 % 23 24 28 16 9 100

Nov 2009 % 13 38 29 15 5 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine.

Tabela 13b

Koliko po Vašem mišljenju vjerske zajednice/crkve u BiH utiču na aktuelna politička zbivanja? Nimalo Malo Donekle Jako NZ/BO Total

Bošnjaci Hrvati Srbi Sep Nov Nov Sep Nov Nov Sep Nov Nov 2008 2008 2009 2008 2008 2009 2008 2008 2009 % % % % % % % % % 7 3 3 9 6 5 23 23 13 12 17 10 25 16 20 30 24 38 31 30 21 37 32 39 23 28 29 44 48 59 20 29 27 15 16 15 7 3 7 9 17 9 9 9 5 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Izvor: Ispitivanje poslovnog okruženja za projekat UNDPͲa Sistem ranog upozoravanja u BiH, PRISM Research, novembar 2009. godine.

179

Tabela 14

Neki kažu da samo nacionalne stranke ili stranke sa nacionalnim predznakom u BiH mogu osigurati zaštitu vitalnih nacionalnih interesa naroda koje predstavljaju. U kojoj mjeri se slažete ili ne slažete sa ovim mišljenjem? Uopšte se ne slaže Uglavnom se ne slaže Uglavnom se slaže Potpuno se slaže NZ/BO Total

BiH

% 44 28 15 4 9 100

FBiH Nov 2009 % 46 24 15 4 11 100

% 39 34 17 4 6 100

Tabela 14a

Tabela 15

180

VIII. STANJE JAVNE SIGURNOSTI – PRILOZI SEKCIJE Grafikon I. Index sigurnosne stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu

Index sigurnosne stabilnosti

110 100 90 80

100 100 98,88 100 101,1 98,88 98,86 102,3 98,88 98,86 101,1 100 100 97,73 100 101,2 101,1 97,73 101,2 101,1 97,73 101,2 98,85 100 98,84 103,5 97,73 102,3 97,73 102,3 96,59 101,2 102,3 100 98,86 lančani index kompozitni index 89 89 89 88 88 89 88 87 89 88 87 88 88 88 86 86 87 88 86 87 88 86 87 86 86 85 88 86 88 86 88 85 86 88 88 87

Talas istraživanja

Tabela 1

Da li se Vama, članovima Vaše porodice/obitelji, ili cijeloj porodici u posljednja tri mjeseca desilo ... Bosna i Hercegovina Provalna kraĜa u kuđu/stan Provalna kraĜa u radnji/poslovnom prostoru KraĜe novēanika KraĜe automobila

Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO

Sep 2008 Nov 2008 % % 2 1 95 98 2 1 1 1 97 98 2 1 3 2 95 97 2 1 1 1 97 99 2 1

Nov 2009 % 3 97 1 1 99 1 3 97 1 2 98 1

181

KraĜa bilo kakvih drugih vrijednosti, stvari i sl.

Da Ne NZ/BO

2 96 2

2 97 1

3 96 1

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 1a

Da li se Vama, članovima Vaše porodice/obitelji, ili cijeloj porodici u posljednja tri mjeseca desilo ... FBIH Provalna kraĜa u privatnu kuđu/stan Provalna kraĜa u radnji/poslovnom prostoru KraĜe novēanika KraĜe automobila KraĜa bilo kakvih drugih vrijednosti, stvari i sl...

Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO

Sep 2008 % 3 94 3 1 95 3 3 94 3 1 96 3 2 95 3

Nov 2008 % 2 97 1 1 98 1 3 96 1 1 98 1 2 97 1

Nov 2009 % 3 96 1 1 98 1 4 96 1 2 97 1 4 95 1

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

182

Tabela 1b Da li se Vama, članovima Vaše porodice/obitelji, ili cijeloj porodici u posljednja tri mjeseca desilo ... RS Provalna kraĜa u privatnu kuđu/stan Provalna kraĜa u radnji/poslovnom prostoru KraĜe novēanika KraĜe automobila KraĜa bilo kakvih drugih vrijednosti, stvari i sl...

Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO Da Ne NZ/BO

Sep 2008 % 1 98 0 1 99 0 3 97 0 1 99 0 2 98 0

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 2

Da li ste u protekla tri mjeseca Vi ili član Vaše uže porodice/obitelji tražili intervenciju policije iz bilo kojeg razloga? Da Ne NZ/BO TOTAL

Sep 2008 % 5 93 2 100

Bosna i Hercegovina Nov 2008 % 4 95 1 100

Nov 09 % 9 90 1 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

183

Nov 2008 % 0 100 0 99 0 1 99 100 0 1 99

Nov 2009 % 2 98 0 0 100 0 2 98 0 2 98 0 1 99 0

Tabela 2a Da li ste u protekla tri mjeseca Vi ili član Vaše uže porodice/obitelji tražili intervenciju policije iz bilo kojeg razloga? FBiH Nov 2008 % 5 94 2 100

Sep 2008 % 5 92 3 100

Nov 2009 % 10 88 2 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 2b

Da li ste u protekla tri mjeseca Vi ili član Vaše uže porodice/obitelji tražili intervenciju policije iz bilo kojeg razloga? RS Nov 2008 % 3 97 100

Sep 2008 % 4 95 1 100

Nov 2009 % 6 94 0 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 3

U kojoj mjeri ste zadovoljni ili nezadovoljni onim što je u vezi s tim policija poduzela? Uopđe/uopšte nije zadovoljan Uglavnom je nezadovoljan Uglavnom je zadovoljan Potpuno je zadovoljan NZ/BO TOTAL

Bosna i Hercegovina Nov 2008 % 19 29 38 9 5 100

Sep 2008 % 15 41 35 9 100

Nov 2009 % 23 31 28 13 6 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

184

Tabela 3a

Sep 2008 % 12 46 34 8 100

FBiH Nov 2008 % 23 35 26 9 7 100

Nov 2009 % 14 34 31 13 8 100

RS Nov 2008 % 3 15 70 12 100

Sep 2008 % 21 31 36 12 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 4

Tabela 4a

185

Nov 2009 % 55 20 18 7 100

Tabela 5

Da li ste u posljednjih 6 mjeseci doživjeli situacije ili bili svjedoci situacija u kojima je policija jasno zloupotrijebila ovlaštenja koja ima u svom radu (npr. Saobraćaju, regulisanju protesta građana, u istrazi, i slično)

Bosna i Hercegovina Nov 2008 % 8 91 1 100

Sep 2008 % 7 90 3 100

Da Ne NZ/BO TOTAL

Nov 2009 % 12 83 5 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 5a

Sep 2008 % 7 89 3 100

FBiH Nov 2008 % 8 90 2 100

Nov 2009 % 11 85 4 100

Sep 2008 % 7 91 2 100

RS Nov 2008 % 7 92 1 100

Nov 2009 % 16 76 8 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 6

Da li odobravate ili ne odobravate rad ... Policija Total Sudstvo Total

Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO

Bosna i Hercegovina Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % 52 61 53 27 20 33 1 1 11 10 100 47 31 1

8 11 100 54 25

10 4 100 48 36 0

11 9 100

9 11 100

11 4 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

186

Tabela 6a

Da li odobravate ili ne odobravate rad .... Policija Total Sudstvo Total

FBiH Nov 2008 Nov 2009 % % 50 41 26 43 1

Sep 2008 % 42 34 1

Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO Da Ne Ne može se primjeniti Niti odobrava niti ne odobrava NZ/BO

Sep 2008 % 69 13 1

RS Nov 2008 Nov 2009 % % 76 73 11 17 0

12 11 100 38 37 1

10 14 100 46 30

12 5 100 39 43 0

10 7 100 62 20 1

5 8 100 65 20

8 2 100 63 26 0

12 11 100

11 14 100

13 5 100

10 7 100

7 8 100

9 2 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 7

U kojoj mjeri je po Vašem mišljenju korupcija u smislu davanja mita ili zloupotrebe funkcije u privatne svrhe prisutna u ovim institucijama ...

Policija TOTAL

Nimalo Malo Umjereno Donekle Jako

Sep 2008 % 2 16 20 23 39 100

Bosna i Hercegovina Nov 2008 % 2 17 18 26 37 100

Nov 2009 % 3 16 20 27 34 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

Tabela 7a U kojoj mjeri je po Vašem mišljenju korupcija u smislu davanja mita ili zloupotrebe funkcije u privatne svrhe prisutna u ovim institucijama ... FBiH RS Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % % % % Policija Nimalo 2 3 1 2 0 5 Malo 10 11 16 26 22 12 Umjereno 17 17 19 24 21 22 Donekle 24 26 25 22 28 34 Jako 47 43 39 26 29 28 TOTAL 100 100 100 100 100 100 Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

187

Tabela 8

Da li biste podržali održavanje javnih protesta, štrajkova, demonostracija / da li biste lično učestvovali u javnim protestima, štrajkovima, demonstracijama u vezi s .... Bosna i Hercegovina Sep Nov Nov 2008 2008 2009 % % % Gubitkom zaposlenja

Da Ne NZ/BO

48 44 8 100

48 46 7 100

53 40 7 100

Da Ne NZ/BO

46 46 8 100 41 49 10 100 47

47 46 7 100 41 52 7 100 50

48 44 7 100 43 49 8 100 52

Ne NZ/BO

44 9

44 6

41 7

100 49

100 47

100 49

Ne NZ/BO

43 9

46 7

43 8

100 42

100 43

100 44

Ne NZ/BO

48 10

50 7

48 9

Da Ne

100 47 44

100 48 45

100 48 43

9 100

7 100

8 100

Total N emogućnošću zaposlenja

Total Protivljenjem politi ci vlade entiteta

Total Slabim platama/penzijama

Total Ugrož enim nacionalnim i građanskim pravima

Total Ponašanjem Međunarodne Zajednice

Total Povratkom imovine

Da Ne NZ/BO

NZ/BO Total

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

188

Tabela 8a

Da li biste podržali održavanje javnih protesta, štrajkova, demonostracija / da li biste lično učestvovali u javnim protestima, štrajkovima, demonstracijama u vezi s .... Gubitkom zaposlenja Total Nemoguđnošđu nalaženja zaposlenja Total Protivljenjem politici vlade entiteta Total Slabim platama/penzijama Total Ugroženim nacionalnim i graĜanskim pravima Total Ponašanjem MeĜunarodne Zajednice Total Povratkom imovine Total

FBiH Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % 50 57 60 40 35 32 10 8 8 100 100 100 48 55 54 42 37 38 11 8 9 100 100 100 42 49 47 46 43 43 12 8 10 100 100 100 49 58 57 41 35 34 11 8 9 100 50 40 10 100 42 45 12 100 49 41 10 100

100 55 37 8 100 48 43 9 100 54 38 9 100

100 53 37 10 100 47 42 10 100 54 36 10 100

RS Sep 2008 Nov 2008 Nov 2009 % % % 45 33 38 51 62 57 5 5 5 100 100 100 44 35 37 51 60 58 0 5 5 5 100 100 100 39 31 34 53 64 60 7 5 5 100 100 100 44 37 40 49 58 55 7 5 5 100 47 47 6 100 42 51 6 100 46 47 7 100

100 38 58 5 100 37 59 5 100 40 54 5 100

Izvor: Ispitivanje javnog mnijenja za potrebe ovog projekta, Prism Research, Novembar 2009. godine

189

100 40 55 5 100 36 58 6 100 38 57 5 100