Kap br. 9 by Vesna Pisačić

ISTRAŽILI SMO...

Kaj su delali naši stari kad nisu niš delali Kak su se liječili naši stari

br. 9 školska godina 2012./2013.

INTERVJUI

Zlatarski gradonačelnik dr. Miroslav Kopjar Mila Elegović i Dražen Čuček Dominik Dugorepec PUTUJTE S NAMA

Španjolska, Češka, Kina Školski list učenika Srednje škole Zlatar

TEMA BROJA Smak svijeta

STVARALAŠTVO

Predstavljamo darovite učenike naše škole

Impressum

Kap

Zadnja stranica: S državnih natjecanja šk. god. 2011./2012.

škole Zlatar, br. 9, šk. god. 2012./2013. List izlazi jedanput godišnje, u najboljem slučaju. List zaključen u studenom 2012.

Tisak:

, školski list učenika Srednje

Izdavač: Srednja škola Zlatar Braće Radića 10, 49250 Zlatar tel.: 049/467-169 e-mail: ss-zlatar@kr.t-com.hr e-mail uredništva: @ss-zlatar.skole.hr web-stranica: www.ss-zlatar.skole.hr

Broj primjeraka: Oglas:

Za izdavača: ravnateljica Zdenka Rogina, dipl. iur. Voditeljica novinarske družine i odgovorna urednica: Ivančica Tomorad, prof. Glavna urednica: Katarina Milošić, 4.g Uredništvo: Alen Čajko, AugusBn Palanović, Silvija Hižar, Danijela Krznar, Roberta Herceg, Teja Ivančić, Nikolina Ruklić, ValenBna Turčin, 2.u; Marina Kulfa, Lana Pepelko, Klaudija Hriberski, Andreja Kovačić, Karla Ivak, Borna Štahan 2.g,; Petra Gorički, 3.g; Katarina Milošić, Željko Findak, 4.g; Mihael Varga, 4.r; Željka Kurečić, Ema Tomorad, 1.g Lektura: Ivančica Tomorad, prof.

Graﬁčko oblikovanje i prijelom lista: Prof. Vesna Pisačić, Nikolina Ruklić, Roberta Herceg, 2.u Darija Rogina, Lucija Škreb, Megan Oraić Franc, Sonja Zubić ,1.u; Danijela Krznar, Teja Ivančić, Silvija Hižar, AugusBn Palanović, Alen Čajko, Roberta Herceg, 2.u Fotograﬁje: razni autori kako je naznačeno Ilustracije: ValenBna Turčin, 2.u

Strip: Katarina Milošić, 4.g Suradnici:

ravnateljica Zdenka Rogina, dipl. iur. , prof. Silvija Nestorović Dujmović, Iva Miholić, Marta Sivec, 2.g, Roman JajBć, 1.lt, Mateja Mikulčić, 4.lt, Mihaela Hitrec, 3.g, Lucija Kušan, 1.u, Petra Lukavečki, 4.g, Naslovnica: Danijela Krznar , Nikolina Ruklić, 2.u

KAP, broj 9, lipanj 2012.

Novinarska družina ispred novinarske radionice

Uvodnik novinarska grupa prerasla je tu kriznu fazu. Prošle su nepune tri godine od izlaska Nikada nisam bila urednica ničega, a zadnjih školskih novina. Novinara je bilo kamoli školskih novina pa vas na samom sve manje i manje, kao i rupa u rasporedu početku moram zamoli! za vaše koje bi omogućile sastajanje novinarske razumijevanje. Kad si urednik školskih novina, moraš napisa! uvodnik. Uvodnik grupe, a javili su se i razni tehnički problemi. Baš kao što poslije kiše uvijek u kojem ćeš najavi! glavnu temu, dolazi sunce, tako je i poslije kriznog progovori! o izradi lista, pohvali! svoje razdoblja novinarske grupe nastupio njen novinare, zahvali! im se i ohrabri! ih, pravi pravca! procvat. Novinarska grupa nastoja! privući nove mlade novinarske nade. Uvodnik u kojem ćeš pisa! o onome danas bilježi više od dvadeset članova koji o čemu svi uvijek pišu. Uvodnik koji nitko i se sastaju unatoč tome što više nema onog slavnog međusata utorkom i koji su ne čita. Is!na boli, ali posao je posao i potpuno ovladali potrebnim računalnim uvodnik se mora napisa!. Pa čak i onda programima. Ova generacija mladih kada urednica ne zna o čemu bi pisala. novinara perspek!vna je, ambiciozna i Ovo nije !pičan uvodnik. Nije to sposobna u skoroj budućnos! ponovno jedan od onih uvodnika u kojem bi se već odves! Kap na državni LiDraNo i potvrdi! iz prvih nekoliko rečenica dalo naslu!! njenu kvalitetu. koja je tema broja. Svatko tko uzme Cilj ovog uvodnika je podsje!! novine u ruke najprije uoči naslovnicu. svakog čitatelja da mu Kap pruža Upadljivu, šarenu naslovnicu i veliki mogućnost da pronađe nešto samo za naslov preko nje. Stoga nije potrebno bi! sebe. Možda su to apokalip!čna prenapadan i dodatno is!ca! temu broja. objašnjenja kako će nesta! svijeta i vijeka, Nije potrebno ni iznosi! razlog zbog kojeg možda priča o meteoritu koji je davno pao je tema broja postala temom broja. Sve na zagorsko tlo. Možda su to iscrpni teme broja nastaju uglavnom na sličan intervjui sa slavnim, ali i onim manje način – nitko nema nikakav prijedlog sve pozna!m osobama. Ili su to nezaboravni dok ne postane kri!čno. Tako je bilo i sa doživljaji s maturalaca ili anegdote i smakom svijeta. nesporazumi zabilježeni na školskim U ovom uvodniku neće bi! govora o sa!ma? A možda se radi i o talen!ranim tome da je novinarska grupa malobrojna, školskim kolegama i njihovim uspjesima i da njenu upornost treba cijeni! i da, što autorskim radovima. Školske novine nisu je najvažnije, traži nove članove. Naša glamurozne. I ne trebaju bi! takve, Drage čitateljice i čitatelji!

besprijekorne. One su tu da dokumen!raju sve ono što svaka generacija ostavlja za sobom. Jednostavno, da ostave trag. Što mi preostaje na kraju? Kako završi! pisanje uvodnika koji se morao napisa!? Bilo je lijepo bi! urednica. Surađiva! s vrijednim kolegama učenicima i profesorima. Svima se zahvaljujem na odličnoj i produk!vnoj suradnji. Najveću hvalu upućujem voditeljici novinarske grupe. Hvala na toleranciji nepisanja članaka, kašnjenja na novinarsku, nedolaska na novinarsku, ali i na izvlačenju sa satova zbog novinarske. Hvala na divnom iskustvu i znanju koje ste nam prenijeli. Posebnu hvalu upućujem budućem uredniku ili urednici Kapi. Hvala za to što ćeš nastavi! usavršava! Kap i usmjerava! njene novinare prema naprijed. Hvala za to što ćeš uživa! na novinarskoj dok ću ja bi! negdje na nekom faksu.

S poštovanjem, urednica Katarina Milošić

. KAP, broj 9, lipanj 2012.

3 3

POVLAŠTENI PROSTOR

SADRŽAJ

22 > TERENSKA NASTAVA

37 > JUTARNJA TJELOVJEŽBA

Barok u sjevernoj Hrvatskoj

Ribičke pustolovine jednog Dugorepca, U zdravom !jelu zdrav duh - rezulta! sa sportskih terena 39 > MODNA FOTKALICA

2 > POVLAŠTENI PROSTOR

Muškarci u našoj školi

Impresum, uvodnik, sadržaj 5 > DOGAĐAJNICA

Dani kruha, Dan kravate, Akcija “Čovječe, gdje ! je mobitel?”, Vukovaru u spomen, Tjedan psihologije, Svim na Zemlji mir, veselje, Predstavljanje priručnika “Kaj su delali”, Dobrotvorna priredba, Županijsko natjecanje iz matema!ke i biologije, Izlet u Kumrovec, Akcija prikupljanja plas!čnih vrećica, Dan škole, Dan otvorenih vrata,

Na carini…

11 > ABECEDARIJ

24 > NAŠI USPJESI

Upoznajte našu ravnateljicu…

Naši uspjesi, Intervju s Ivom Miholić 28 > KREATIVNO SREDIŠTE Darovi! učenici naše škole: Dominik, Andreja, Petra, Mihaela

13 > TEMA BROJA Smak svijeta 16 > STRIP 30 > PROJEKTI Kaj su delali naši stari kad nisu delali, Kak su se liječili naši stari

>LITERARNI KUTAK Sjećanjima unatoč voli, Starke, Bumerang, Čistač, Informa!čko opismenjavanje

32 > KNJIGE I FILMOVI Prikaz knjige Hrvoja Ivančića “Dunavski blues”, Deklaracija, Mačak u čizmama 34 > S KAZALIŠNIH DASAKA Lekcije o životu i kuhanju ﬁlter kave, Intervju s Milom Elegović i Draženom Čučekom Mala Čiči

36 > MI ROKAMO

18 > IZ GRADA I OKOLICE

Školski bend Katarza

44 > SVAŠTARA Biseri, Križaljka 45 > NORIJADA

Intervju s gradonačelnikom 19 > IZ GRADA I OKOLICE PA I ŠIRE Na proslavi kineske Nove godine 20 > FOTOSTRIP Maturalac

KAP, broj 9, lipanj 2012.

DOGAĐAJNICA

Dani kajkavskih riječi D

ana 26. rujna 2011. u zlatarskoj gradskoj knjižnici održao se hommage zlatarskim pjesnicima Stanku Juriši, Stanku Dominiću i Stjepanu Draganiću. Susretu su prisustvovali cijenjeni poznavatelji hrvatskog jezika prof. dr. Joža Skok, dr. Ivo Kalinski i mr. Božica Pažur. Postavili smo im nekoliko pitanja, a evo što su nam otkrili.

važno je njegovo očuvanje. 3. Kakva je uloga kajkavskog narječja danas?

Naša školska izložba

S: Kajkavski je danas ugrožen kao i drugi mali jezici i narječja. 4. Što radi jezikoslovac?

1. Koji vam je najdraži kajkavski pjesnik?

K: Ja sam doktor humanis!čkih znanos!, a K: Od stare generacije pjesnika najdraži mi je jezikoslovstvo je jedna od njih. Jezikoslovac se bavi proučavanjem jezika i narječja, Krleža, a od novijih generacija zaista mi se proučava gramatku, ali i jezik na svim druteško odlučit za najdražeg. gim razinama. P: Ne mogu odgovori! na to pitanje. S: Najdraži pjesnik mi je Miroslav Krleža. 5. Recite nam nešto o časopisu „Kaj“. 2. Zašto je kajkavski nama važan i nezamjenjiv? P: Jer je kajkavski naš materinski jezik, jedan od jezičnih sustava u prošlos! i jedno od tri narječja koja moramo poš!va!.

P: Urednica sam časopisa „Kaj“, čiji pokretač je Stjepan Draganić. „Kaj“ je nastao početkom 1968., a polazište za časopis bio je jezik i sve iz čega je jezik proizašao, arhitektura, povijest, umjetnost, tradicija, sve s kajkavskog govornog područja.

S: Zato jer je on naš izvorni jezik, odmalena govorimo njime, naši stari su govorili njime i

Napisale: Lana Pepelko, Klaudija Hriberski , 2.G

Dan kravate Zaveži, stisni, nosi! NAPISALA: MARINA KULFA, 2.G

edan od najznačajnijih hrvatskih simbola zasigurno je kravata. Kao dekora!vni odjevni predmet, posredstvom hrvatskih vojnika raširila se Europom još u 17. st. Taj izvorni hrvatski proizvod uspješno je instaliran oko pulske Arene 18. listopada 2003. godine, stoga se taj dan slavi kao hrvatski i svjetski dan kravate.Toga je dana 2011. godine naša škola obilježila Međunarodni dan kravate. Učenici su trebali u što većem broju odjenu! kravate.

3. i 4. razredi na Dan kravate

Dan je, naravno, obilježen zajedničkom fotograﬁjom učenika prvih i drugih te trećih i četvr!h razreda. Kao što i priliči, uzbuđenja, veselja i entuzijazma nije nedostajalo. Na školskim su se hodnicima mogle gleda! kravate različi!h uzoraka, boja, oblika… Svaka je govorila svoju priču. Neke su bile posuđene iz ta!nih ormara, druge su pak bile kupljene za neku svečanu prigodu… Bilo kako bilo, bio je to jedan svečani dan u kojem su svi mogli osje!! dašak naše hrvatske povijes!.

1. i 2. razredi ponosno predstavljaju svoje kravate

KAP, broj 9, lipanj 2012.

DOGAĐAJNICA

Akcija „Čovječe, gdje ! je mobitel“ G

lavni pokretač, Zoološki vrt u Zagrebu, zamislio je ekološku akciju „Čovječe, gdje B je mobitel“ kako bi se prikupila sredstva za zaš!tu i očuvanje čovjekolikih majmuna. Akcija je trajala u studenom 2011., a za sudjelovanje u njoj prijavile su se 74 škole u kojima je prikupljeno ukupno 7105 starih mobitela. Mobiteli su se prikupljali i u poslovnicama OTP banke, trgovačkom centru City Centar One te u Zoološkom vrtu gdje je prikupljeno ukupno 353 mobitela. Sveukupno je prikupljeno 7458 mobitela. Cilj akcije bio je pomoći smanjenju zagađenja okoliša, ali i zaš!! i očuvanju gorila, čimpanzi i drugih čovjekolikih majmuna. Naime, u potrazi za sirovinama od kojih se izrađuju mobiteli sijeku se velike površine tropskih šuma i iskapaju

se rudnici što direktno ugrožava opstanak čovjekolikih majmuna, ali i svih drugih živo!nja koje žive na tom području. Recikliranjem mobitela ponovno se mogu iskoris!! materijali iz starih mobitela i tako se smanji! potrebe za iskapanjem novih rudnika.

mobitelom zauzela drugo mjesto među školama natjecateljicama i tako osvojila prijenosno računalo HP630 LH374EA, a 1.lt razred skupio je najviše mobitela u školi 96, dok za njim slijedi 2.lt sa sakupljenih 86 pa 2.r sa sakupljena 63 mobitela. Čes!tamo!

Srednja škola Zlatar je s prikupljenim 431

Alen Čajko i AugusBn Palanović, 2.U

Vukovaru u spomen NAPISALA: ŽELJKA KUREČIĆ, 1.G

aša škola 18. studenoga obilježila je 20 godina od tragičnog pada grada Vukovara. Odali smo počast svim hrvatskim braniteljima i nevinim žrtvama velikosrpske agresije na Vukovar. Učenici 4.g razreda izradili su prigodnu izložbu koja je bila postavljena u višenamjenskom prostoru. Upalili smo 20 svijeća: po jednu za svaku godinu od pada Vukovara, a u spomen poginulima za taj grad. Poruka izložbe glasila je: "Podsje!te se i nikada ne zaboravite." Danas, dvadeset godina poslije, Vukovar i dalje predstavlja simbol hrvatskog domoljubnog otpora, snage i ustrajnos!. Vječna hvala i slava vukovarskim žrtvama i braniteljima. Preuzeto s webne stranice škole

Izložba Vukovaru u spomen

KAP, broj 9, lipanj 2012.

DOGAĐAJNICA

Tjedan psihologije NAPISALA: ŽELJKA KUREČIĆ, 1.G

d 20. do 26. veljače 2012. godine u školi je obilježen Tjedan psihologije.. U središtu našeg izanimanja bio je onaj svakodnevni stres kojeg često nismo ni svjesni, a on se s vremenom nakuplja i stvara probleme. Na satu razrednika učenici su izrađivali prigodne panoe, a višenamjenski prostor škole bio je pretvoren u Dvoranu smijeha. Prostor sam po sebi nije smiješan, ali su ga takvim učinili učenici. Izrađivali su plakate koje su ispunili raznim šalama, vicevima, anegdotama, humoris!čkim sličicama i tako podijelili dio svog razrednog duha s ostalima. Najbolji plakat izradio je 4.u razred i za to je bio priogodno nagrađen. Marina Kulfa, 2.G

Predstavljanje priručnika Kaj su delali... Kaj su delali naši stari kad nisu delali NAPISALA: MARINA KULFA, 2.G

Predbožićna akcija

Svim na zemlji mir, veselje U

ponedjeljak, 19.12.2011., uspješno je završena dobrotvorna akcija „Svim na zemlji, mir veselje“. Ove smo godine našim poklonima željeli razveseli! djecu i mlade bez odogovarajuće roditeljske skrbi smještene u Domu Svetog Josipa u Hrvatskom Leskovcu koji vode časne sestre Karmelićanke. U ponedjeljak je izaslanstvo učenika i zaposlenika škole posje!lo stanovnike spomenutog doma te im predalo poklone i provelo neko vrijeme u ugodnom druženju s njima. Oduševilo nas je njihovo gostoprimstvo i toplina koja tamo vlada te smo se vra!li ispunjeni pozi!vnim osjećajima i lijepim uspomenama. Zahvaljujemo svim našim učenicima, roditeljima i zaposlenicima na angažiranos! i nesebičnos! kojom su nastojali učini! nešto lijepo za naše bližnje!

Preuzeto s webne stranice škole

petak, 9. ožujka 2012. godine, održana je promocija priručnika i projekta „Kaj su delali naši stari kad nisu delali“. U projektu koji je trajao godinu dana bavili smo se istraživanjem slobodnog vremena u prošlos! i danas te prikupljanjem starih igara. Svečanoj promociji, uz djelatnike i učenike škole, prisustvovali su i gos! predstavnici Županije, Grada Zlatara, okolnih škola i drugih javnih ustanova.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

DOGAĐAJNICA

Šesta po redu dobrotovorna priredba SŠ Zlatar

Tko dobro čini, od Boga je….. I

ove je godine SŠ Zlatar organizirala dobrotvornu priredbu pod nazivom “Tko dobro čini, od Boga je…“. Prikupljen prihod namijenjen je za pomoć u liječenju desetogodišnje Jelene Tušek iz Novog Golubovca. Naime, Jelena boluje od cerebralne paralize.U liječenju i rehabilitaciji ove boles! puno bi joj pomoglo ortopedsko pomagalo tricikl. Ovo pomagalo veoma je skupo i njezinim roditeljima teško dostupno. Zato smo joj odlučili pomoći. U tu svrhu u Zagrebačkoj banci otvoren je žiro račun, a sama priredba održana je 17. ožujka ove godine u zlatarskoj Sokolani.

NAPISALA: MARINA KULFA, 2.G

Županijsko natjecanje iz matematike i biologije Naša škola kao domaćin

utorak, 13.ožujka, u našoj školi održano je županijsko natjecanje iz matema!ke, a u srijedu, 14.ožujka, bili smo domaćini županijskog natjecanja iz biologije. Čes!tamo svim učenicima i mentorima na uspjehu.

Najbolji biolozi u županiji

NAPISALA: MARINA KULFA, 2.G

Najbolji matematičari u županiji 8

KAP, broj 9, lipanj 2012.

DOGAĐAJNICA

Izlet u Kumrovec N

a sam Dan škole, 27. travnja, naš marljiv i krea!van !m učenika u pratnji profesora i osoblja krenuo je na jednodnevni izlet u Kumrovec. Naime, učenici su nagrađeni za sudjelovanje na međužupanijskoj smotri Dani kruha te za sudjelovanje u stvaranju priručnika Kaj su delali naši stari kad nisu delali. U Kumrovcu, izletnici su posje!li stalni postav muzeja, a na povratku obnovljeni dvorac Veliki Tabor.

Novigradsko proljeće Napisala: Roberta Herceg, 2.U

Ema Tomorad, 1.G, sudjelovala je u Školi stvaralaštva Novigradsko proljeće. Radionice su se održavale od 5. do 12. svibnja, a ona je sudjelovala u fotoradionici. Tema ovogodišnjeg Novigradskog proljeća bila je most. Upoznala se s novim načinima rada, usavršavala svoje tehnike te upoznala nove, zanimljive ljude. Za nju je to bilo vrlo poučno iskustvo koje bi svakako željela ponovi! (kaže Ema).

Napisala: Marina Kulfra, 2.G

Akcija prikupljanja plastičnih vrećica Zeleni korak za očuvanje našeg planeta Napisala: Marina Kulfa, 2.G

našoj se školi do 25. travnja moglo vidje! plas!čno ludilo! Naime, gotovo svi razredi uključili su se u ekološku nagradnu igru prikupljanja najlonvrećica. Akcija je nosila naziv Zeleni korak, a organizirao ju je DM i Ministarstvo znanos!, obrazovanja i sporta. Svaki razred skupljao je vrećice do 25. travnja, a za!m su vrećice bile izvagane u školskoj knjižnici. 3. lt, razred koji je prikupio najveću količinu vrećica, gotovo 10 kg, KAP, broj 9, lipanj 2012.

nagrađen je, tradicionalnim zagorskim specijalitetom - pizzama. Nadamo se da smo barem malo pridonijeli očuvanju naše, svima nam drage, Majke Zemlje.

Slika preuzeta s http://www.kigo.hr

DOGAĐAJNICA

Dan škole D

an škole obilježen je radno 27. travnja. U višenamjenskom prostoru postavljena je prigodna izložba, a dan su obilježili sportski susre!. 2.LT slavio je pobjedu nad profesorima.

Preuzeto s webne stranice škole

Naše nogometne zvijezde

Dan otvorenih vrata Napisale: Danijela Krznar i Nikolina Ruklić 2.u

aša škola otvorila je svoja vrata svim budućim učenicima 22. svibnja i predstavila im se različi!m radionicama, projek!ma i igrama koje su igrali naši djedovi i bake, a podignuta je i eko zastava škole. Budući učenici tako su mogli bolje upozna! školu te buduće kolege.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

ABECEDARIJ

Upoznajte našu ravnateljicu dipl.iur. Zdenku Roginu od A do Ž “Život. Svaki čovjek prije ili poslije mora prijeći Rubikon svoje vremenos i spozna da je njegova Alea iacta est. “

DRAGI UČENICI I ČITATELJI ŠKOLSKOG LISTA KAP! U prošlom broju našeg školskog lista KAP prof. Stjepan Škof, naš pokojni ravnatelj, poigrao se abecedom u AbeCeDariju. Vjerojatno je početna zamisao urednika bila oluja ideja neposredno vezana uz pojedino slovo abecede, i to pridruži! pojam, misao, stvar ili bilo što drugo uz slovo abecede koje autoru prvo padne na pamet ili pak postoji nešto poput događaja i proživljenog iskustva zbog kojeg mu je posebno drago neko slovo.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

Naš ravnatelj promišljao je o svakom slovu. Misli, poruke, ideje, značenja, dvosmislenost i šaljivo-ozbiljan ton ostavljaju čitatelja, u ovom slučaju mene, koja bih morala nešto u istom s!lu napisa!, pod dojmom da se napisanom nema što oduze! ni! doda!. Pod slovom ž – život - pojmovi prijelaz Rubikona , Alea iacta est ( kocka je bačena); a - Aralica i njegove riječi …. unose nemir

u promišljanje o životu i odvode u posebne sfere nepoznatog - poznatog, sadašnjos! - budućnos! - bezvremenos!, i to posebno pjesničke duše, idealiste ili umjetnike. No „ ž i život“ osim ovakvih promišljanja, mogu ima! i druge dimenzije koje su realis!čne i čvrste, ukalupljene u određene tradicijske i norma!vne okvire. „Svako ljudsko biće ima pravo na život.“ odredba je članka 21. Ustava Republike

ABECEDARIJ Hrvatske. Bez prava na život sva druga prava su besmislena. Rečenica kratka, jasna i sastoji se od samo sedam riječi. Na prvi pogled jednostavna, razumljiva i bez prijepora. Pripada kategoriji ljudskih prava. Ljudska prava svoj razvitak i korijene nalaze u djelima prosvje!teljskih ﬁlozofa 18. st. Korijenima ideje ljudskih prava smatraju se dokumen! u kojima su po prvi puta kodiﬁcirana ( zapisana, normirana) neka ljudska prava. Kao prvo, tu je engleska Magna carta iz (1215.g.) kojom je djelomično ograničena samovolja monarha. Za!m slijedi Habeas corpus Act (1679. g.) kojom su po prvi puta stvorene zapreke arbitrarnom hapšenju. Dokumen! američka Deklaracija nezavisnos! (1776. g.) i francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1789. g.) smatraju se prvom generacijom pisanih ljudskih prava o slobodi, jednakos! i pravu na traganje za srećom. U 20. stoljeću uslijedili su brojni dokumen! međunarodne zajednice o

ljudskim pravima s ciljem uspostave trajnog mira među narodima i državama te dobrobi! svakog čovjeka, bez obzira na rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, nacionalnu pripadnost i poli!čko ili drugo uvjerenje. No, nažalost, svjedoci smo kršenja temeljnih ljudskih prava ne samo u svijetu, nego i ne tako davno, u našoj domovini. Sje!mo se samo Domovinskog rata. O ljudskim pravima ne postoji opći konsenzus. Među ljudskim pravima spominju pravo na odgovarajući životni standard, zabranu mučenja, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu putovanja, dopisivanja i okupljanja, pravo na samoodređenje, pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaš!tu, nepovredivost doma i zaš!tu osobnog i obiteljskog života, pravo na sudjelovanje u kulturnom i poli!čkom životu i još niz drugih prava. O opsegu, sadržaju i prak!čnoj primjeni !h prava postoji cijeli niz sporova između pojedinaca, organizacija i država, od čega su najpozna!je debate o ravnopravnos! spolova, prekidu trudnoće, smrtnoj kazni i

eutanaziji. Između brojnih prava o kojima se danas govori, u našoj školskoj zajednici čini mi se da je pravo na dostojanstvo čovjeka temeljno pravo. Dostojanstvo čovjeka unutarnji je i istodobno socijalni zahtjev za vrednovanjem i poštovanjem koje pripada svakom čovjeku, odnosno svakom učeniku i zaposleniku u Školi. Dostojanstvo je svakome od nas urođeno i ne može se izgubi!. Ako želimo da nas poštuju, svatko od nas mora poštova! dostojanstvo drugog. Moramo izostavi! sve što šte! tom dostojanstvu. Važno je respek!ra! jedan drugog kao osobu, uvažava! se i cijeni! – bi! tolerantan. Da bi naša školska zajednica bila mjesto ugodnog življenja - učenja, odgajanja, rada, druženja, zabavljanja … poštujmo, prihvaćajmo i uvažavajmo različitost drugih. Uvažavajmo tuđe ideje, stavove i načine života. Da bismo jačali toleranciju u našoj školi, pozivam vas da ju što više učvršćujemo znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom misli, savjes! i uvjerenja.

LATINSKE IZREKE PO IZBORU NAŠE RAVNATELJICE

cta, non verba. - Djela, ne riječi. Actori incumbit proba!o. -Teret dokazivanja je na tužitelju.

Amicus certus in re incerta cernitur. - Pravog prijatelja prepoznaješ u nesretnoj situaciji. (Prijatelji se u ratu poznaju)

B C D E F G

ene docet, qui bene dis!nguit. Dobro uči, tko dobro razlikuje.

Beneﬁcia non obtruduntur. - Dobra djela ne štete. lara pacta, boni amici. - Čist račun, duga ljubav.

Cogito ergo sum. - Mislim, dakle postojim. (René Descartes) iscardio populo nocet - Nesloga narodu škodi.

Dolus semper praestatur. - Za namjeru se uvijek odgovara. x iniuria ius non oritur. - Iz nepravde ne izniče pravda.

iat ius!!a et pereat mundus. - Neka bude pravda, makar propao svijet. loria discipuli, gloria magistri. - Slava učenikova je slava učiteljeva.

istoria est magistra vitae - Povijest je učiteljica života. (Ciceron)

gnoran!a iuris nocet. - Nepoznavanje zakona šte!.

Impossibilium nulla obliga!o est. Nemoguća obveza je ništavna. Ius!cia est constans et perpetua voluntas ius suum quique tribuendi. - Pravda je stalna i trajna volja svakome da! pravo koje mu pripada.

L N P

abor omnia vincit. - Rad pobjeđuje sve. Mens sana in corpore sano. - U zdravom !jelu, zdrav duh. escit vox missa rever!. - Izgovorena riječ ne može se vra!!.

Non scholae, sed vitae discimus. - Ne učimo za školu, nego za život. (Seneka) acta sunt servanda. - Ugovore treba održa!.

Prior tempore po!or iure. - Raniji u vremenu – jači u pravu.

Quidquid agis, prudenter agas et respice ﬁnem. - Sve što radiš, radi pažljivo i misli na kraj.

R S T U V

es quae pondere, numero, mensura constant. - Zamjenjive su stvari određene vaganjem, brojanjem ili mjerenjem.

Res, non verba. - Djela, ne riječi. cien!a potestas est. - Znanje je moć. (Francis Bacon) empus neminem manet. - Vrijeme nikoga ne čeka. sus magister egregius. - Iskustvo je izvrstan učitelj.

erba volant, scripta manent. - Riječi lete, zapisi ostaju.

Vivere tota vita discendum est. - Čovjek uči dok je živ.

ui suo iure u!tur, neminem laedit. Nikoga ne vrijeđa onaj tko koris! svoje pravo.

Qui tacet consen!re videtur. - Tko šu!, smatra se da pristaje. KAP, broj 9, lipanj 2012.

TEMA BOJA—SMAK SVIJETA

SMAK SVIJETA Napisale: Roberta Herceg i Danijela Krznar, 2.U

jerojatno ste se svi vi barem jedanput u životu zapitali što je to zapravo smak svijeta, što bi se dogodilo da do njega dođe, može li se spriječiB. Pa eto, i nama su glavom prošla ista pitanja pa smo odlučili podijeliB s vama mišljenja stručnjaka, ali i običnih ljudi te vam omogućiB da saznate nešto više o toj toliko prepričavanoj i nepoznatoj temi budući da je upravo ove godine (točnije 21. 12. 2012.) predviđen smak svijeta.

Smak svijeta dolazi, samo što nije… Zadnjih nekoliko godina na Zemlji su se počele događaB zastrašujuće prirodne pojave. Vulkanske erupcije, potresi, poplave. Sve to, kako kažu stručnjaci, najvjerojatnije vodi samo do jedne stvari – smaka svijeta.

kada bi nas trebao ponovno posjeBB. No, i dalje nismo sigurni. Ako kojim čudom Nibiru promaši Zemlju, prijeB nam invazija supernapredne civilizacije koja živi na njemu.

Prema kalendaru Maja, Inka i Asteka, ali i Egipćana, Indijanaca i muslimana, nešto "jako" dogodit će se upravo ove godine. Ljubitelji teorija urota i apokalipse tumače kako majanski kalendar završava s 2012., no ne mogu se složiB je li riječ o spomenutom prosincu, ili pak 13. kolovozu. Ono što se poklapa jest najava velikih prirodnih katastrofa – tsunamija, potresa, poplava i vulkanskih erupcija. I ostale civilizacije govore o 2012. kao Slika preuzeta s http://www.peachygreen.com kraju jedne ere, a sličnim pričama koriste Proročanstva se i nama poznaBji proroci – Nostradamus, baba Vanga i braća Nostradamus je bio francuski prorok. Tarabići. Prema njegovim predviđanjima svijet bi Jedan od scenarija kako će čovječanstvo svome kraju trebao doći nakon prvog skončaB masivna je erupcija solarnih crnog pape. Mnogi to tumače Obaminim baklji koje će biB osnažene gravitacijskom dolaskom na čelo SAD-a, zemlje koja silom zbog poravnanja Sunca sa danas predstavlja ono što je u središtem naše galaksije, no, kako kaže Nostradamusovo vrijeme bio VaBkan. NASA-in stručnjak, takva pojava događa Taj će se papa zapravo pokazaB trećim se dva puta godišnje i još smo tu. anBkristom (nakon Hitlera i Napoleona, No, još uvijek nismo na sigurnom, prijeB op. a.), koji bi uskoro trebao i stradaB, nam sudar s Planetom X ili planetom nakon čega će započeB veliki ratovi. O Nibiru koji navodno ima pet puta veću anBkristu govori i Biblija, koja ga masu od Zemlje i u Sunčev sustav ulazi spominje u kontekstu da će se pojaviB u svakih 3600 godina, a 2012. je godina KAP, broj 9, lipanj 2012.

liku poziBvne osobe, koja će tek kasnije pokazaB pravo lice. Maye su smatrale kako će smak svijeta doći odozgo. Prema vjerovanju drevnih Maya datumom 21. 12. 2012. završava odbrojavanje velikog vremenskog ciklusa, tj. vjerskog kalendara i nastupa “smak svijeta”. Maye su vjerovali da se upravo sada jedan ciklus od 26.000 godina primiče kraju. Prema njima 2012. vrijeme će se “reseBraB” i ponovno počeB odbrojavanje od nule.

Asteroidi, zvjerad iz tame Asteroidi ili planetoidi mala su čvrsta nebeska Bjela u planetarnim sustavima. Iako se čini zbog njihove veličine da su bezopasni, zapravo su vrlo opasni. Navest ćemo one najopasnije: 2007 VK184 zauzima poziciju broj 1 pre– ma ljestvici potencijalnih prijetnji od udara nebeskih Bjela. Kao godina mogućeg sudara pretpostavlja se 2048. 2011 AG5 je novootkriveni asteroid. On bi se 2040. trebao potpuno približiB Ze– mljinoj kori i Bme Zemlju dovesB u veliku opasnost. 99942 Apophis jedan je od Zemlji bliskih asteroida. Predviđanja kažu da bi se sa Zemljom mogao sudariB 13. travnja 2029. i to na sam petak trinaesB. 13

TEMA BROJA—SMAK SVIJETA Anketa

Odgovori profesora:

1. Zašto će doći do smaka svijeta?

smaku svijeta pitali smo i profesore naše škole te mještane grada Zlatara. Pogledajte njihove odgovore.

2. Tko, po vašem mišljenju, može spasiti od smaka svijeta?

Ako dođe do smaka svijeta, snaći ćemo se, Isus! Koji je Boga rodil. (Andrija Superboy) čovjek se uvijek snađe. (prof. Pelko) Superman! (Silvio) Ne vjerujem u smak svijeta. Svaki dan se svakome može dogoditi smak svijeta. Kao što sam i rekao, neće doći pa o tome i ne razmišljam. (Josip) (prof. Krajačić) Ne bude došlo do smaka svijeta. (prof. Švaljek)

Pa Bog. (Barica) HDZ. (Gazda)

2. Da znate da je sutra smak svijeta, kako 3.Što biste učinili da saznate da je sutra biste proveli današnji dan? smak svijeta? S obitelji. (prof. Pelko) Koj? Napil se bi. (Andrija Superboy) U shoppingu i druženju s dragim ljudima. (prof. Krajačić)

Ma Sve mi je ravno! (Silvio)

Ne bu bilo smaka svijeta. (prof. Švaljek)

Joj ja bi došla v cirkvu i ja bi si legla i molila se Bogeku i rekla dej me zemi gore k sebe. (Barica)

3. Tko može spasiti svijet? Vi. (prof. Pelko) Mi sami. (prof. Krajačić)

Odgovori učenika:

ZAKLJUČAK… Odgovori mještana grada Zlatara:

Neće doći do smaka svijeta! (Željkica) Ne bude došlo! (Petra)

Koj bi napravil? Uf kakvo je to pitanje, teško? Ma to ne znam. (Gazda)

Ne bu bilo smaka svijeta. (prof. Švaljek)

1. Zašto će doći do smaka svijeta? Neće doći ! (Mala Čiči)

Ja? Pa.. ja bi se napil! (Josip)

1. Zašto će doći do smaka svijeta?

Ne bude uopće došlo! (Nikolina)

Zake? Zbog droge. ( Andrija Superboy)

Ne bu došle! (Alen)

Ma baš mi je svejedno! (Silvio) Pa neće doći do smaka svijeta. (Josip)

2. Da znate da je sutra smak svijeta, kako biste proveli današnji dan?

Nakon što smo skupili sve potrebne informacije, proučili zapise drevnih naroda i zapise znanstvenika, zaključili smo DA SMAKA SVIJETA NEĆE BITI! Prema najnovijim zapisima Maya koji su pronađeni govori se da će ovu godinu obilježiti prirodne katastrofe, no do smaka svijeta neće doći.

Joj sinek, ja ti ne znam. To ti bude kad On gore Bogek odluči da više neće paziti na Maye svojim kalendarom NISU predvidjeli nas i onda nas bu on sve lijepe pribral i Potrošila bih sve novce u šoping centru, pogledala sve romantične filmove, najela onda peme gore k njemu na nebe. (Barica) apokalipsu globalnih razmjera. 2012. jest godina u kojoj završava ciklus njihova bih se finih stvari i otišla s curama van u Zašto? A pa zato jer do toga jednostavno cjelonoćni provod sa svrhom pronalaska mora doći. Kao što svemu dođe kraj, tako kalendara, nakon kojeg su Maje na temelju matematičkih računica predvidjeli hrpe zgodnih, a prije toga bih se će i svijetu.( Gazda) promjene na Zemlji. Iako se još uvijek ne pozdravila sa svojima. (Mala Čiči) zna na što su točno mislili, znanstvenici su Skočila bih s padobranom, a prije toga bih na temelju dosadašnjih istraživanja sigurni se tetovirala. (Željkica) Otputovala bih u Meksiko da tamo dočekam kraj. ( Petra) Još jedanput bih otišla u Gardaland, a prije toga bih si tetovirala zvjezdicu i isprobala bungee jumping. (Nikolina) Proveo bih ga s najboljim prijateljima uz hladnu Žuju. (Alen) 3. Tko može spasiti svijet? Mala Čiči. (Mala Čiči) Nitko. (Željkica) Nitko. (Petra) Superman (Nikolina) Mustafa Nadarević (Alen)

Anketu proveli: 14

KAP, broj 9, lipanj 2012.

TEMA BOJA—SMAK SVIJETA da se ne radi o katastrofi globalnih razmjera. Isto tako, Nostradamus je predvidio da će do smaka svijeta doći tek kada na vlas dođe crni papa. Prema tome, ako ste u strahu od smaka svijeta možete se slobodno opustiti i uživati u radostima ovozemaljskog života jer Zemlja će postojati još dugo, dugo, a ako ipak budemo u opasnosti, ne brinite. Tu su naši superheroji koji će nas spasiti!

Hraščinski meteorit – zvijer iz svemirske tame 18. st. Najozbiljniji pokušaj smaka svijeta u našem kraju

eći dio meteorita danas se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču te predstavlja jednu od njegovih najvećih dragocjenosB

Hraščina je postala nadaleko poznata sredinom 18.st po padu meteorita koji je najvećim dijelom izgrađen od legura željeza i nikla. Veći dio meteorita danas se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču te predstavlja jednu od njegovih najvećih dragocjenos!. Prema svjedočenju očevidaca, 26. svibnja 1751. godine u popodnevnim sa!ma na vedrom nebu iznad Hraščine iz smjera istoka pojavila se vatrena kugla. Malo prije pada, uz veliku buku, kugla se raspala na dva dijela. Odmah nakon pada pronađena su oba dijela. O događaju je načinjen detaljan zapisnik. Veći komad teži 39,76 kilograma i darovan je habsburškom carskom paru Mariji Tereziji i Franji I. Manji komad težine 8,96 kilograma, ubrzo nakon pada razdijeljen je na niz manjih dijelova te je poslužio lokalnom stanovništvu i za kovanje čavala. ( I tako nije bilo ništa od smaka svijeta.) Pad meteorita kod Hraščine prvi je pad nekog meteorita u svijetu koji je zapisnikom dokumenBran. Znanstvena istraživanja hraščnskog meteorita promijenila su tadašnju astronomsku KAP, broj 9, lipanj 2012.

znanost. Točno mjesto pada meteorita danas nije poznato iako se zna da je pao u zaseoku Domovec. Općina Hraščina, u spomen na ovaj događaj svemirskih razmjera, 26. svibnja, dan kada je meteorit pao, slavi kao Dan općine. Marta Sivec, 2.G

Više o temi broja poslušajte u emisiji „10 minuta do smaka svijeta“ koju je realizirala naša novinarska grupa i možete je naći na webnoj stranici škole.

Slika preuzeta s http://rense.com

STRIP

KAP, broj 9, lipanj 2012.

STRIP

KAP, broj 9, lipanj 2012.

IZ GRADA I OKOLICE Intervju s dr. Miroslavom Kopjarom, liječnikom i gradonačelnikom grada Zlatara

Treba biti toliko uporan da uvijek ostvariš ono što želiš Razgovarale: Lana Pepelko, Klaudija Hriberski, Marina Kulfa, 2.G

Foto: Savjet mladih Grada Zlatara

P: Poštovani gradonačelniče, kako biste ukratko predstavili sami sebe?

Postoji idealan plan za park; staro drveće bi se srušilo, u planu je probijanje ceste za Dom zdravlja, a postoji i ideja za novu O: Svoj životni put zacrtao sam u dobi mlađoj od vaše. U osnovnoj školi već sam srednjoškolsku dvoranu ispred Oštrca… znao što želim, tada sam već znao da ću bi! lječnik. Volio sam literaturu, muziku, P: Koji vam je bio najdraži, a koji najgori znao sam da ću se bavi! kulturnom predmet u srednjoj školi? djelatnošću i da će me to čini! sretnim. Završio sam muzičku školu, imao sam bend, igrao sam rukomet i branio za školsku ekipu. P: Što najviše volite u Zlataru, a što biste željeli promijeniB?

O: Završio sam nižu muzičku školu, posebno mi je draga Schubertova Serenada koju smo svirali u osnovnoj školi u orkestru koji je vodila prof. Jasna Mlakar.

O: Imam malo vremena za gledanje ﬁlmova. Najdraži su mi ﬁlmovi u kojima glumi Elizabeth Taylor, posebno Drvo života. P: Volite li putovaB? O: Moram prizna! da volim. Više ne putujem kao prije zbog liječničkog i gradonačelničkog posla. Uskoro putujem u Dubai.

P: Kakve planove imate za Zlatar, postoji li u planu kakva izgradnja, otvaranje ili obnova? Planira li grad obnoviB Park mladeži?

P: Kakvu glazbu slušate?

P: Koji vam je omiljeni ﬁlm?

O: Najviše volim ovo prirodno, dragim Bogom dano okruženje, naše male brege... Drugo što volim su ljudi. Ljudi u Zlataru nisu imali priliku pokvari! se kao neki ljudi u velikom svijetu. Zlataršćani imaju tu svoju konzerva!vnu dušu i puno lakše se pomire s nekim teškim odlukama.

O: Želio bih promijeni! sadašnju, pomalo već agoniju u Zlataru, kao što je ekonomska slabost samog mjesta, nedosljednost u principu stjecanja znanja i obrazovanja, pogotovo tu mislim na mlade ljude. Naš doprinos u sportu, kulturi bio je u prošlom stoljeću daleko značajniji. Obnavlja se Sokolana, a uz pomoć novoosnovane udruge Zagorje zutra obnovljen je balkon u dvorani.

poslije se sve svodi na ﬁlmove. U trećem razredu gimnazije na Dan armije bio je raspisan natječaj za sastavak posvećen armiji. Napisao sam roman o Anki Par!zanki i njenoj ljubavi koji je proglašen najboljim, a za nagradu sam dobio moped. Romani su moja ljubav.

P: Što najviše volite? O: Volim putovanja, znanost, kulturu, zna!želju za novim. Gušt mi je bi! Gradonačelnik grada Zlatara dr. Miroslav Kopjar istraživač. Volim prirodu. Cijeli život sam O: Najviše sam volio književnost i jezike, a volio lijepe aute... manje matema!ku te likovni. P: Što biste poručili čitateljima Kapi? P: Kakvu književnost volite? O: Nekad sam bio zaljubljen u knjige, kasnije te medicina okupira cijeloga, a

O: Da budu ono što je najbitnije u životu, kako Ameri kažu „stabrn“. Treba bi! toliko uporan da uvijek ostvariš ono što želiš jer je to bitnije od pame!, inteligencije, bez KAP, broj 9, lipanj 2012.

IZ GRADA I OKOLICE PA I KINE Moje putovanje u Kinu

Na proslavi kineske Nove godine Napisao: Roman JajBć, 1.lt

12. siječnja 2012. ukrcao sam se u avion i upu!o na Daleki istok. Konačni cilj putovanja bila je Kina. Nakon presjedanja u Parizu uhva!li smo let za Nanchang, grad poznat po živopisnim jezerima, brdima, bogatoj povijes! i kulturnim znamenitos!ma, a nalazi se na jugoistoku Kine.

Napokon nisam bio najmanji

nisam baš još i ja potreban. No, ipak me nisam mogao na Facebook ni! na privlačila želja da upoznam taj mravinjak. Youtube. Posve sam zaboravio da Kinezi Već nakon izlaska iz aviona osje!o sam kontroliraju i zabranjuju društvene mreže. zagušljiv zrak pun smoga. Nimalo me se nije dojmilo sivilo, gužva na cestama i kiša koja je neprestano padala. Vozeći se taksijem, uspjeli smo se probi! i do našeg hotela. Tek u hotelu, koji je bio kao i svaki drugi hotel, mogao sam odahnu! i malo se zagleda! u ljude. Napokon se nisam osjećao najmanjim. Ti Kinezi zapravo su simpa!čni. Niskog su rasta, tamne kose, kosooki, a Kineskinje su vrlo zgodne. Iako im je službeni jezik kineski, neki od njih ipak znaju engleski pa su me zna!željno Za ručak najﬁniji morski rakovi, još živi ispi!vali odakle dolazim.

Glad čini svoje…a Facebook

Na aerodromu u Nanchangu

Sama Kina smještena je u istočnoj Aziji. Poznata je kao najmnogoljudnija zemlja svijeta s oko milijardu i tristo milijuna stanovnika. Nakon 12 sa! leta i turbulencija u zraku pomislio sam da im

S kineskom kulturom sreo sam se i za stolom, i to već prvog dana kad su od pribora za jelo na stolu bili samo kineski štapići. Glad čini svoje pa sam i to brzo svladao. Stol je bio prepun raznovrsne hrane, a za većinu jela nisam mogao odgonetnu! što je to pa sam se držao špageta. U hotelskoj sobi čekao me pravi šok. Iako sam imao laptop i priključak za internet,

U centru za masažu

Uvijek je važno bi! si dobar sa šefom kuhinje

Kineska Nova godina Kinezi svake godine krajem siječnja ili sredinom veljače slave kinesku Novu godinu što je kod njih najduži praznik. Tako sam mogao sudjelova! u njihovoj proslavi kojom se zapravo slavi kraj zime i početak proljeća. To je nešto jako slično karnevalu kod nas. Ljudi cijeli dan u svečanoj odjeći, npr. crvenom kimonu, hodaju ulicom, slave, pucaju petarde i organiziraju vatromet. Hodajući gradom, primije!o sam dosta budis!čkih hramova s raskošnim zlatnim kipovima Bude. Osim ove proslave Nove godine svakome bih, ako jednom ode u Kinu, preporučio i tradicionalnu kinesku masažu po kojoj su Kinezi pozna! u cijelom svijetu. KAP, broj 9, lipanj 2012.

MATURALAC

Por amor de Dios, dame el tequila! Lloret de Mar, Španjolska Prošlo je mnogo vremena od našeg ludog i nezaboravnog putovanja u zemlju tekile, sangrije, sombrera, tor!lja, nacionalnih manjina i hrvatskih maturanata, a čini se kao da je bilo jučer. Više nismo učenici ove škole, krećemo u nove pobjede, ali svi bismo se složili oko jedne stvari – Sve je počelo još na brodu... ponovili bismo maturalac, i to što prije. … i na čarobnim fontanama … i nastavilo se na hotelskom hodniku

Nastavilo se u hotelskoj sobi...

… na Camp Nou..

…hacijenda..

… u parkiću... … fanovi Barcelone...

… ah, ta Nutella...

… frajeri... … i za kraj GARDALAND...

...na plaži...

KAP, broj 9, lipanj 2012.

MATURALAC

4.R i 4.U - Češka

BraBslava iz visina Dolazak pred hotel Albion u Češkoj

Oni čuvari koji se kao ne mičeju

Jedna od katedrala u Pragu

I na kraju je rođena ljubav (bar iz šale) KAP, broj 9, lipanj 2012.

TERENSKA NASTAVA

2.g i 2.u posjetili su Belec, Lepoglavu i Varaždin

Kip Alojzija Stepinca u Lepoglavi

Romanika i gotika u Belcu u crkvi sv. Jurja

Crkva sv. Marije u Lepoglavi—barok

Odmaranje u Varaždinu poslije mukotrpnog razgledavanja

Gradski muzej u Varažidnu

Mnogi slavni ljudi bili su lepoglavski zatvorenici, a i mi bismo rado zavirili s one strane zida

KAP, broj 9, lipanj 2012.

TERENSKA NASTAVA

4. lt na Carini

Macelj, Carina

Carinarnica Krapina

čenici 4.lt razreda posje!li su 23. 4. 2012. u sklopu terenske nastave granični prijelaz Macelj, Carinarnicu Krapina te vodeću specijaliziranu tvrtku za logis!ku automobila i gospodarskih vozila na području Republike Hrvatske Lagermax Autotransport d.o.o. Zahvaljujući trudu koji su djelatnici navedenih javnih službi i poduzeća uložili kako bi im prikazali djelić svoje svakodnevnice na stvarnim i konkretnim primjerima, učenici su upotpunili svoj dojam o obavljanju poslova koje su dotad naučili iz područja logis!ke i špedicije i utvrdili kroz prak!čnu nastavu.

Mateja na Carini, probno carinjenje

Napisala: Matea Mikulčić, 4.lt

Lagermax KAP, broj 9, lipanj 2012.

NAŠI USPJESI HRVATSKI JEZIK

MATEMATIKA

GEOGRAFIJA

NA županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Katarina Plancutić, 1.G - 1. mjesto Snjažana Košić, 1.G .- 2. mjesto Andrea Benković, 1.G - 5. mjesto Njihova mentorica je profesorica Ljerka Gajski Markulin. Ivana Milošić, 2.U - 4. mjesto Lana Pepelko, 2.G - 1.mjesto Andreja Vlahek, 4.G - 1. mjesto, a na državnom natjecanju osvojila je sjajno 4. mjesto Njihova mentorica je prof. Ivančica Tomorad. Danijel Pavlek, 2.R - 5. mjesto Matea Mikulčić, 4.LT - 5. mjesto Njihova mentorica je prof. Martina Sviben. Ivona Bručić, 3.G - 1. mjesto Stela Markulin, 3.G - 3. mjesto Petra Gorički, 3.G - 6. mjesto. Mentorica im je je prof. Kristina Belko Krsnik.

Na županijskom natjecanju učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Martin Bajzek, 1.G– 1. mjesto, 15. mjesto na državnom natjecanju Mentor: prof. Iskra Joć Martin Novački, 1.R – 2. mjesto Ivona Bručić, 3.G – 1. mjesto, 9. mjesto na državnom natjecanju Mentor: Vesna Svrtan, prof. Magdalena Boljfetić, 2.G – 1. mjesto, 11. mjesto na državnom natjecanju Andreja Vlahek, 4.G – 1. mjesto, 2. mjesto na državnom natjecanju Jura Tomorad, 4.G – 2. mjesto Andrej Jertec, 4.G – 3. mjesto Tomislav Jajtić, 4.G – 4. mjesto Iva Cavor, 4.G – 5. mjesto Mentor: prof. Božena Palanović

Na županijskom natjecanju učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Petra Gorički, 3.G- 1.mjesto, 9. mjesto na državnom natjecanju Ana Cipriš, 4.G – 1.mjesto Danijela Babić, 3.G – 2. mjesto Katarina Plancu!ć, 1.G – 2. mjesto Marina Kulfa, 2.G – 2. mjesto Linda Korpar, 4.G – 4. mjesto Snježana Košić, 1.G – 4. mjesto Mentorica im je bila profesorica Davorka Pelko.

BIOLOGIJA

CRVENI KRIŽ

FIZIKA

Na županijskom natjecanju ostvareni su sljedeći rezultati: Klaudija Hriberski, 2.G – 2. mjesto Daria Kranželić, 3.G – 2. mjesto Laura Loparić, 4.G – 2. mjesto Antonio Pozaić, 4.G– 3. mjesto Njihovi mentori bili su profesorica Anita Pavlek i profesor Saša Peričak.

Ostvareni rezultati na županijskom natjecanju: Daria Kranželić, 3.G – 1. mjesto Matija Blažinić, 3.LT – 1. mjesto Ivana Kukec, 2.LT – 1. mjesto Jelena Prepolec, 2.LT – 1. mjesto Ivana Kovačić, 2.LT – 1. mjesto Na međužupanijskom natjecanju ostvareni su sljedeći rezultati: Ivan Horvat, 2.R – 2. mjesto Stjepan Truntić, 2.R – 2. mjesto Kristijan Čukman, 2.R – 2. mjesto Patrik Pavetić, 2.R – 2. mjesto Nikola Zeba, 2.R – 2. mjesto

Na županijskom natjecanju učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Nikola Jurgec, 3.R – 2. mjesto Ana Findak, 3.R – 2. mjesto Tomislav Jajtić, 4.G – 3. mjesto Antonio Pozaić, 4.G – 3. mjesto Andrej Jertec, 4.G – 4. mjesto Mihael Varga, 4.R – 5. mjesto Mentorica: prof. Mara Bago

KEMIJA

POVIJEST

PROMET I LOGISTIKA

Na županijskom natjecanju učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Dan Kudelić, 1.G – 2. mjesto Antonio Pozaić, 4.G – 3. mjesto Marija Pikutić, 4.G – 4. mjesto Mentor: Anita Pavlek, prof.

Na županijskom natjecanju učenici naše škole ostvarili su sljedeće rezultate: Domagoj Pejić, 1.G – 4. mjesto Ivan Šestak, 2.G – 3. mjesto Gabriela Lihtar, 3.G – 2. mjesto Ivana Štahan, 4.G – 2. mjesto Mentorica: profesorica Snježana Švaljek

Na županijskom natjecanju sudjelovala je Mateja Mikulčić, 4. LT, te je nakon osvojenog prvog mjesta sudjelovala na državnom natejcanju gdje je osvojila odlično 2. mjesto. Njezina mentorica bila je profesorica Diana Javorek.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

NAŠI USPJESI ENGLESKI JEZIK

NJEMAČKI JEZIK

LATINSKI JEZIK

Županijsko natjecanje iz engleskog jezika za učenike naše škole donijelo je odlične rezultate: Marta Mraz, 2.R - 1. mjesto Stjepan Truntić, 2.R - 3. mjesto Lana Pepelko, 2.G - 4. mjesto Karla Ivak, 2.G - 5. mjesto Mentorica im je bila profesorica Jasna Buljan.

Na županijskom natjecanju sudjelovala je Martina Premor, 3.U, te je osvojila 7. mjesto. Mentorica joj je bila profesorica Dragana Cinčić.

Rezultati sa županijskog natjecanja su: Lana Pepelko, 2.G – 2. mjesto Klaudija Hriberski, 2. G– 4. mjesto Lana Risek, 2.G – 5. mjesto Marta Sivec, 2 G – 6. mjesto Mentor: profesor Bojan Ded

VJERONAUK

LIDRANO

NFORMATIKA

Županijsko natjecanje iz vjeronauka donijelo je učenicima naše škole 1. mjesto. U natjecanju su sudjelovali: Magdalena Boljfetić, 2.G Mihaela Hitrec, 3.G Silvija Cerčić, 3.G Krunoslav Bešević, 4.R

Na Lidranu su sudjelovale: Mihaela Hitrec, 3.G, čiji je scenski nastup odabran za državno natjecanje. Petra Gorički, 3.G, čiji je literarni rad predložen za državnu smotru. Mentorica: Kristina Belko - Krsnik, prof.

Na županijskom natjecanju ostvareni su sljedeći rezultati: Dan Kudelić, 1.G – 2. mjesto Mihael Varga, 4.R – 1. mjesto Filip Ban Hadžiahmetović, 4.R – 3. mjesto

Na nadbiskupskom natjecanju iz vjeronauka, odnosno vjeronaučnoj olimpijadi, isti učenici osvojili su ekipno 4. mjesto. Njihova mentorica bila je profesorica Martina Sinković.

OSNOVE ELKTROTEHNIKE I MJERENJE U ELEKTROTEHNICI Rezultat na međužupanijskom natjecanju: Karlo Šagud, 2.R, osvojio je 2. mjesto, Ivan Horvat, 2.R – 8. mjesto Na državnom natjecanju Karlo Šagud ostvario je 22. mjesto. Mentor im je bio Vladimir Klapač, struč. spec. ing. el.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

Mentor: Damjan Zagorec, dipl. inf. Radijska emisija naše novinarske grupe ‘’Deset minuta do smaka svijeta’’ sudjelovala je na županijskoj smotri Lidrano.

DEBATNE VJEŠTINE

EKOLOŠKI KVIZ „LIJEPA NAŠA“

Na županijskom debatnom natjecanju učenici naše škole osvojili su 26. mjesto, a sudjelovali su: Marko Hanžek, 3.G Ivan Delija, 3.G Marko Jurec, 3.G

U natjecanju su sudjelovali i treće mjesto osvojili: Mario Orsag, 1.G Anamarija Sokolić, 2.G Marko Jurec, 3. G Vinko Miholić, 4. G

Mentor: profesorica Ana Hudi

Mentorica im je bila profesorica Silvija Nestorović Dujmović.

Autor: Roberta Herceg, 2.U

INTERVJU S IVOM MIHOLIĆ

Gdje se vidim za deset godina? Ček' da zbrojim kol'ko budem godina tad imala Bivša učenica naše škole i dvostruka državna prvakinja Iva Miholić, zaljubljenica u glazbu i igrice, govori o svom ljubavnom životu, (ne)gledanju TV-a, potrošačkim navikama, kulinarskom talentu i drugom RAZGOVARALA: KATARINA MILOŠIĆ, 4.G

na je matema!čarka, informa!čarka, ﬁzičarka. Ona je FERovka. Iva Miholić jedna je od najsvestranijih i najgenijalnijih gimnazijalki koje je naša škola ikad imala. Ako ste dosad stekli dojam da je Iva jedna od čudnih, dosadnih štreberica, grdno se varate. Napro!v, Iva je iznimno vedra, pustolovna i brbljava djevojka pa je tako meni, a i vama, vjernim čitateljima Kapi, pristala otkri! nešto više o sebi i pobi! sve predrasude, ako ih uopće ima. Kako se najradije opuštaš u svoje slobodno vrijeme? Imaš li neki neobičan hobi koji bi mogao zaintrigiraB čitatelje već na samom početku? Pa ne znam da li bi to moglo zaintrigira! čitatelje, ali u slobodno vrijeme sviram klavir. Sviram u crkvi svaku nedjelju, a volim svira! i drugim ljudima. Volim uživa! u glazbi. Također, zadnjih godinu dana dosta vremena provodim igrajući računalne igrice, najčešće RPG i strategije. Ovo ljeto počela sam ponovno ak!vno čita! pa sad uživam u George R. R. Mar!nu i njegovom ciklusu Pjesama leda i vatre. I da, volim spava! i ne radi! ništa ponekad. Uglavnom, ništa što bi moglo zaintrigira! čitatelje. Sigurna sam da ih je igranje igrica zaintrigiralo, to je malo čudno za nekoga tko je ženskog roda. A je? Nemam pojma kaj da ! sad velim, haha.

Znači li to da računalo voliš više nego TV? TV ne gledam već nekoliko godina. Al' stvarno. Nisam znala kak' se digitalna uključi. Vijes! čitam na netu. Odgovor je da. Vjerujem da nisam propus!la ništa pametno. Odabrane serije gledam na čudne ilegalne načine. OK, pravit ćemo se da ovo zadnje nismo pročitali. :) Rekla si da glazba ima veliku ulogu u tvom životu. Kakva vrsta glazbe se vrB na tvom mp4 playeru?

Smatraš li se filmofilom? Ne, iako u zadnje vrijeme gledam dosta filmova. Većinom su to filmovi koje mi preporuče pravi filmofili ili neki klasici koje se jednostavno mora pogleda!, ali pogledam i nešto ovak bezveze. Samo mora ima! pristojan prosjek na IMDB-u. Baviš li se nekim sportom? Pa baš nekim sportom ne, ali pokušavam vježba! svaki dan. Vozim bicikl, a imam i svoju strunjačicu. Moji doma dobro znaju u koje doba dana treba zanemari! bumove i trasove iz moje sobe (od skakanja, ne).

Ovisi o raspoloženju. Većinom slušam žešću muziku, !pa DeZones, RATM, Tool, Dream Theater, ali i neke manje poznate bendove. Od hrvatskih bendova volim Pips Chips & Videoclips Slušam i soundtracke Kamo najradije izlaziš? iz ﬁlmova. Kad sam raspoložena, slušam klasiku, većinom stvari koje sam "otkrila" i Kad izlazim, idem ciljano na neki koncert lijepe su mi, ili stvari koje sviram. ili tako nešto.

Kakav je tvoj ljubavni život? Čije savjete slušaš kad su u pitanju ljubavni problemi? Imam dečka. Ako i postoji neki problem, nađem mu korijenje, iščupam ga i stavim na veliku vatru. Na što najradije trošiš? Jesi li šopingoholičarka? Dosta proračunato se upuštam u trošenje i svoje novce trošim na unaprijed planirane stvari, a ostatak po potrebi ili kako dođe. PraBš li modu? Haha, ne. Pra!m jedino swirling vortex of

KAP, broj 9, lipanj 2012.

enthropy u mojem ormaru. (op.a. doslovan prijevod jednostavno nema smisla, recimo da je nekrea9vni nered u njenom ormaru približno značenje sintagme).

Čega se najviše bojiš?

Voliš li putovaB?

Koje te riječi najbolje opisuju?

Pa da, ali ne putujem previše. Bila sam brodom u Veneciji ovog ljeta, besplatno. Bila sam na maturalcu u Grčkoj. To je isto bilo lijepo.

Ne znam kaj da ! velim. Možda ja sam Iva. Budem se sje!la odgovora na to pitanje do sljedećeg razgovora za posao, haha.

Znaš li kuhaB?

Što bi istaknula kao svoju najveću vrlinu?

Recimo da sam preko ljeta učila kuha!, haha. Ma ne znam baš preveč. Znam skuha! tjesteninu i možda čak rižu, speći palačinke. Znam poha!, i prži!, i znam pra!! recept ak' baš treba. I znam eksperimen!ra!, al to ne radim baš doma.

Ambicioznost.

Joj, daj to preskoči, nemam pojma kaj da ! velim. Bojim se kad sam nesigurna. I mraka, haha.

Draga Iva, bilo je zabavno i nadasve zanimljivo razgovaraB s tobom. Hvala što si bila tako dobra i mirna sugovornica. Hvala, hvala. Uvijek je ugodno popriča! s tobom, Katarina. I hvala što si iz ovog razgovora izbacila sve što si trebala izbaci!, haha.

Najluđa stvar koju si napravila u životu? Krenula sam vježba! matema!ku, haha. I baš mi je super. Gdje se vidiš za deset godina?

Kaj najviše voliš jesB? Palačinke, haha. A najmanje? Puno stvari ne jedem, ali ne da mi se priča! o tomu. Buju se ljudi čudili kak' preživljavam.

Ček' da zbrojim kol'ko budem godina tad imala. A. pa puno mi je to, haha. Ne gledam u budućnost, pokušavam se usredotoči! na proživljavanje sadašnjos!, tak' mi super ide. Iako planiram, da. Al' ništa posebno, to su samo crtkarije od planova. Idem završi! faks pa ćemo vidje!. A možda se i prije dogodi nešto. Who knows.

Gardaland, 26.5.2012. 26.5.2012

Autor: Nikolina Ruklić i Danijela Krznar, 2.u

KAP, broj 9, lipanj 2012.

> KREATIVNO SREDIŠTE > PREDSTAVLJAMO DAROVITE UČENIKE NAŠE ŠKOLE

Andreja

Dominik

ponosom vam predstavljamo Dominika Ruka, nadarenog i uspješnog glazbenika. Ovaj talen!rani maturant dolazi iz Donje Stubice, iz obitelji u kojoj se svi bave glazbom. Jedan je od četvero braće koja pohađaju glazbenu školu, marljivo vježbaju i prekrasno sviraju, a svoj talent i smisao za glazbu naslijedili su od tate koji svira u bendu i predaje u glazbenoj školi. Glazbom se Dominik počeo bavi! dok je bio još sasvim mali. S deset godina upisao je glazbenu školu u kojoj će sljedeće godine i maturira!. Svira klavir i saksofon, sudjeluje na brojnim koncer!ma, mnogo putuje s orkestrom DVD-a Gornja Stubica… Uza sve obaveze koje ga vežu uz glazbu, Dominiku ne ostaje puno slobodnog vremena !jekom tjedna. Uglavnom se opušta vikendom igrajući nogomet s dečkima, a nađe se vremena i za izlazak s društvom. Što se !če planova za budućnost, Dominik „puca na visoko“. Cilj mu je dogodine upisa! Glazbenu akademiju, Teorijski odjel, i nastavi! se bavi! glazbom u kojoj is!nski uživa. Držimo mu ﬁge i uopće ne sumnjamo da će nastavi! gradi! svoj put prema zvjezdanom glazbenom nebu.

Dominik Ruk (4.lt) Svira klavir i saksofon, sudjeluje na brojnim koncer!ma, mnogo putuje s orkestrom DVD-a Gornja Stubica…

Andreja Vlahek (4.g) Dobitnica je dvaju Oskara znanja, rastura na državnim natjecanjima iz hrvatskog i matema!ke...

a sigurnošću možemo reći da je ova djevojka najuspješnija učenica naše škole ikad. Dvaput prva na državnom natjecanju iz matema!ke, jednom druga na državnom natjecanju iz matema!ke, druga, peta, a za!m četvrta na državnom natjecanju iz hrvatskog… Prva mjesta na županijskim natjecanjima ne treba ni spominja!. Andreja je vrsna matema!čarka, prepuna novih ideja i načina, uvijek spremna pomoći učenicima kojima matema!ka zadaje goleme muke. Unatoč mnogim obavezama, kvalitetno iskorištava slobodno vrijeme. Pjeva u loborskom zboru mladih, opušta se uz glazbu, izvrsno pleše, izlazi s prijateljima, zna sve o pčelarstvu i voćarstvu… Nije na odmet spomenu! da Andreja daje i instrukcije iz matema!ke za srednjoškolce pa joj se slobodno možete obra!!. Uživa u matema!ci, stoga je potpuno razumljiva i njena odluka da svoje školovanje nastavi na Prirodoslovno-matema!čkom fakultetu u Zagrebu, smjer – matema!ka! I što još reći o našoj Andreji osim zaželje! joj sreću i još mnogo novih uspjeha, nagrada i matema!čkih trofeja. Napisala: Katarina Milošić, 4.g

KAP, broj 9, lipanj 2012.

Petra

> KREATIVNO SREDIŠTE > PREDSTAVLJAMO DAROVITE UČENIKE NAŠE ŠKOLE NAPISALE i SNIMILE: PETRA GORIČKI i MIHAELA HITREC, 3.G

etra Gorički učenica je 3.g razreda SŠ Zlatar. Po zanimanju je zaljubljenik u knjige i pisanje, pjesnička duša koja živi u svom čarobnom svijetu mašte. Obožava rock glazbu i umjetnost, ljubavne ﬁlmove i putovanja.

pjesme, osvojila i nagradu publike. Također je sudjelovala i na Smotri LiDraNo 2012. godine. Uz svoje spisateljsko umijeće, Petra je isto tako odlična učenica i ove je godine sudjelovala na Vrckava, nepredvidiva, osjećajna, jedna je Državnom natjecanju iz od onih ljudi koji ne mogu vjerova! u sebe geograﬁje. Marljiva, uspješna, ali skromna, to je Petra. dok netko drugi ne povjeruje u njih. Sudjelovala je na Novigradskom proljeću 2008. i 2009. godine u radionici Novine na internetu.Već tri godine sudjeluje na natječaju ljubavne poezije Željka Boc na kojem je ove godine, uz tri objavljene Lidrano, Šibenik 2012., Mihaela, prof. Belko-Krsnik i Petra

Dubrovnik, Državno natjecanje iz geografije 2012., prof. Pelko i Petra

VERONIKA

Mihaela T

učenica, marljiva, dobra prijateljica. U alen!rana recitatorica i glumica, Mihaela Hitrec, učenica je 3.g razreda slobodno vrijeme pjeva i pleše zumbu . SŠ Zlatar. Mihaela je jedna od onih osoba koje ne Uz angažman u školskoj dramskoj skupini, traže vlas!tu korist u svakoj situaciji, stoga je prijateljica kakvu samo poželje! Mihaela je također i članica školskoga možete. Velika joj je želja upisa! pjevačkog zbora. Ove je godine posebno Akademiju dramske umjetnos!, pa, zadivila županijski žiri smotre LiDraNo svojom izvedbom pjesme Podrijetlo čuda Mihaela, držimo ! ﬁge! Slavka Mihalića.

Vrijeme obuveno u cipele od koralja otima se spoznaji o prolaznosti svega. Gorčina kave ujutro vraća nas na mjesto zločina. Kupovali smo budućnost pričanjem o prošlosti, o nekim vremenima koja se sada čine tako dalekima, nepovratno izgubljenima, poput kraljevstva iza sedam gora. Tkali smo veo priča, stvarali vlastite legende. Mitološka bića začarana ljubavlju više se nisu činila tako pogrešnima, nedorečenima. Bila sam tvoja princeza, zapravo, više Veronika, zazidana u četiri zida teorije relativnosti. Petra Gorički, 3.g

Također je dvije godine sudjelovala na vjeronaučnoj olimpijadi. Odlična je

KAP, broj 9, lipanj 2012.

PROJEKTI

Kaj su delali naši stari kad nisu delali Napisala; Marina Kulfa, 2.G

Kaj su delali naši stari kad nisu delali? Odgovor na ovo pitanje i brojne upute o načinu igranja naših starih, tradicionalnih igara možete pronaći u priručniku istoimenog naziva. Naime, riječ je o projektu koji je trajao godinu dana, !jekom kojih smo marljivo prikupljali stare igre naših djedova i baka. Sve smo ih prikupili u priručnik predstavljanje kojeg je održano 9. ožujka 2012. godine. Svečano predstavljanje svojim dolaskom uveličali su brojni izvanici, a uljepšali gos! programa: učenici Osnovne škole Ante Ravnateljica SŠ Zlatar, Zdenka Rogina, dipl. iur. Kovačića Zlatar i njihova folklorna skupina pod vodstvom učiteljice Anite Petanjek , učenice iz Muzičke škole pri Osnovnoj školi Marija Bistrica, Dora Milički na ﬂau! i Tihana Car na klarinetu. Osim njih, za glazbeni dio pobrinuo se i naš zbor pod vodstvom profesorice Josipe Hopek. Županica Sonja Borovčak od koprive

KAP, broj 9, lipanj 2012.

PROJEKTI

''Kak su se liječili naši stari, ljekovito bilje – prirodni izvor zdravlja i ljepote'' O

ve školske godine naša škola počinje s projektom Kak su se liječili naši stari, ljekovito bilje – prirodni izvor zdravlja i ljepote. Projekt će se provodi! u okviru programa Međunarodne eko-škole. Svrha je ovog projekta podsje!! učenike i druge zainteresirane na postojanje bogatstva prirodne baš!ne u našem kraju i mogućnos! korištenja biljaka u svakodnevnom životu. U projektu će naglasak bi! na primjeni ljekovitog bilja u izradi kozme!čkih preparata (sapuna, !nktura, mas! i krema) te će se kroz taj segment na konkretnim ak!vnos!ma nastoja! pos!ći osnovna svrha ovog projekta. Voditeljica projekta je prof. Ana Hudi.

Neće grom u koprive Zbog velike količine kalija u svome sastavu kopriva djeluje diuretski i koris! se u liječenju upale mokraćnih putova, te kod prevencije nastanka bubrežnog kamenca. Budući da sadrži željezo, čaj od koprive doprinosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Čaj olakšava opskrbu !jela kisikom i š!! kod slabokrvnos!. Pročišćava krv, pa je koristan kod kožnih oboljenja, bubuljica i akni. Preporučuje se kod infekcija u us!ma, aZi ili upala desni.

Otvoreni dan škole - predstavljanje projekta i stroja za sušenje koprive

Čaj od koprive Čajnu žlicu biljke prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pus!te da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svježe pripremljeni čaj.

Napisale: Teja Ivančić i Silvija Hižar, 2.u KAP, broj 9, lipanj 2012.

Piće budućnosB - čaj od koprive 31

KNJIGE I FILMOVI Prikaz knjige Hrvoja Ivančića Dunavski blues

Ja cijeli život sanjam kako odlazim niz rijeku…. Avantura zvana Hrvoje

ako to inače biva, želja za nečim novim i zanimljivim potaknula me, odnosno gurnula mi u ruke knjigu Dunavski blues autora Hrvoja Ivančića. Hrvoje, koji je podrijetlom iz Zaboka, imao je neispunjenu želju iz dje!njstva plovi! Savom i Dunavom sve do Crnog mora. Na njegovom putu pra!o ga je i njegov šašavi prijatelj Tito. Da, to mu je stvarno ime. Dečki su se na malenom, žutom čamcu odlučili za nezaboravnu riječnu avanturu dugačku čak 2000 kilometara, a u džepu im je bilo nešto manje od 1000 kuna. Zvuči nemoguće, zar ne?

Ja cijeli život sanjam kako odlazim niz rijeku Starim parobrodom koji vozi sol I da nosim jednu davnu, nikad prežaljenu ljubav Tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata Da sam ja Šejn. . . ( autor s!hova D. Rundek)

Svađe, krađe, zgode i nezgode Svatko normalan rekao bi da su ludi, no Tito, pripovjedačev prijatelj i glavni lik ove putopisne proze, i Hrvoje dokazali su nam da su upravo zbog svoje ludos! proveli najbolje, najzabavnije i deﬁni!vno najzanimljivije trenutke u svom životu. U dva mjeseca, koliko je trajalo putovanje, susreli su se s raznim nevoljama, no upoznali su i nove, dobre, a i lošije ljude, bez kojih zasigurno ne bi s!gli do svog cilja. U Sisku im se na putovanju pridružio Cikić, lud, ćelavi mladić koji se kladio s prijateljima da će proputova! cijelu Europu. Bilo je tu nekoliko stvarno zabavnih i zanimljivih događaja. Jedan od takvih su Titovi nesmiješni vicevi, za!m kada su Tita napali seljaci jer im je ukrao 32

povrće koje im je bilo neophodno za preživljavanje. Svaki put se nasmijem kad se sje!m njihovih opijanja s inspektorom Simićem ili njihovih svađica. No, za mene je najsmješniji i najzabavniji trenutak bio Titov san kako obavlja veliku nuždu iza nekog grma, no Tito i Hrvoje su se u tom

Vječiti putnik Hrvoje Ivančić na jednom od putovanja

trenutku nalazili u kampu jedne ribolovačke obitelji koja ih je ugos!la i Tito je tu nuždu obavljao na tepihu. S druge strane, ovi dečki proživjeli su neke opasne i tužne trenutke. Gladovali su, izgubili svojeg Žuću kojeg su, na sreću, pronašli u luci nakon duge potrage. No, najopasniji izazov bio im je Đerdap. Na tom mjestu rijeka jednostavno podivlja. Bacala ih je, zapljuskivala, a da problem bude veći, ni motor nije radio. Dakle, nalazili su se između oštrih s!jena, Dunav se smanjio na svega 100 metara, motor nije radio, potapala ih je voda i jedva su izvukli živu glavu. Ma, nema veće avanture. Njihov motor pokvario se nekoliko puta, nailazili su na neljubazne pogranične policajce koji su im stvarali probleme, gladovali su, zaudarali, proveli 2 mjeseca u istom okruženju, borili se s vremenskim neprilikama. No, uspjeli su!

Njihova želja za ispunjenjem cilja dovela ih je do kraja.

Prijateljstvo prije svega Ovaj roman govori o ljudima uz rijeku, o zdravoj zafrkanciji i konzumaciji prirodnih droga, povijes! (budući da je Hrvoje profesor povijes!), no prije svega govori o prijateljstvu. Kada si s nekim na malenom čamčiću, 24 sata na dan, 2 mjeseca i jedina osoba s kojom možeš priča! je upravo tu ispred tebe, spoznaš vrijednost prijateljstva. Uz svađe, viceve, razgovore, Hrvoje i Tito dokazali su nam da je prijateljstvo neprocjenivi dar. Hrvoje je knjigu napisao 5 godina nakon putovanja, a naziv blues dao je knjizi jer on označava osjećaj, glazbu, a i rijeka teče, valja se i uspavljuje svojim šumom. Na kraju su dečki prodali svoj čamac kako bi se mogli vra!! kući. Za njega su dobili 200 eura, a čamac im je toliko prirastao srcu da su čak i zaplakali. Nevjerojatno je kako sa malenim, gumenim čamcem, nešto hrane, iglom i koncem, šatorom, te naravno cigaretama, neko može prijeći 2000 kilometara. Tužni zbog kraja putovanja, zahvalni svim dobrim ljudima, boga!ji za mnoga iskustva, Tito i Hrvoje svoju priču završavaju na plaži Crnoga mora. Deﬁni!vno morate pročita! zgode i nezgode ovih junaka i otkri! detalje njihove pustolovine, a ako do sad niste vjerovali u upornost, prijateljstvo i čuda prirode, uvjeravam vas da će se ovom knjigom i s ovim hrabrim ljudima vaše mišljenje promijeni! jer Ja cijeli život sanjam kako odlazim niz rijeku Starim parobrodom koji vozi sol I da nosim jednu davnu, nikad prežaljenu ljubav Tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata Da sam ja Šejn. . . ( autor s!hova D. Rundek)

Napisala: Roberta Herceg, 2.U

KAP, broj 9, lipanj 2012.

KNJIGE I FILMOVI Prikaz knjige

Deklaracija 2030. znanstvenici su otkrili lijek pro!v starenja zvan Dugovječnost

eklaracija je roman mlade britanske spisateljice Gemme Malley namijenjen prvenstveno djeci i mladima. Objavljen 2008. godine, roman je dobio odlične kri!ke te svojom pomalo futuris!čkom radnjom osvojio čitalačku publiku diljem svijeta. Godina je 2140. i svijet je u potpunos! promijenjen. 2030. znanstvenici su otkrili lijek pro!v starenja zvan Dugovječnost. Zbog tog velikog otkrića ljudi ne stare, no djeca se i dalje rađaju pa uskoro na Zemlji nema dovoljno mjesta za sve. 50 godina nakon otkrića Dugovječnos! ljudi su primorani potpisa! Deklaraciju kojom tvrde da uzimanjem lijeka pro!v starenja više neće pripremaju da bi jednog dana postala sluga ostalim ljudima, zakoni!ma. Viškovi ima! djece. Glavna junakinja su ona djeca čiji su roditelji uzimali lijek, ali petnaestogodišnja je djevojka Ana. su svejedno imali djecu. Vlast je !m Ana je višak te ona zajedno s ostalim roditeljima uzela djecu i poslala ih u viškovima živi u domu u kojem je domove za viškove. U domu djeca marljivo

uče, rade i uvjereni su kako oni ne zaslužuju živje!, već su samo pogreška svojih roditelja. Također se moraju poš!va! stroga pravila te je zabranjeno posjedovanje bilo kakvih osobnih predmeta osim onih dodijeljenih pri ulasku u dom. Ali Ana posjeduje nešto svoje, ružičas! dnevnik zbog kojeg se ipak osjeća kao čovjek. Uskoro u dom dolazi Peter koji u početku Ani stvara probleme te oni bivaju kažnjeni, ali kasnije se sprijateljuju i odluče pobjeći iz doma. Zanima li vas jesu li Ana i Peter uspjeli u svojem naumu ili im se nešto ispriječilo na putu? Odgovor vam neću otkri!. Zavirite ispod ružičas!h korica Deklaracije i provjerite sami. Lana Pepelko, 2.G

FILMSKA KRITIKA

Mačak u čizmama Live for danger. Fight for jus9ce. Pray for mercy.

ive for danger. Fight for jus!ce. Pray for mercy. Samo je jedna od najava korištenih za legendarnu priču o mačku mačevaocu, i naravno, njegovim čizmama. Iz radionice DreamWorksa, od tvoraca Shreka i Kung Fu Pande ove zime

u kina nam je s!gla avantura u tri dimenzije, puna akcije i smijeha, o neustrašivom, lukavom, ali i neodoljivom mačku, Mačku u čizmama. Film pra! pustolovine Mačka simpa!čnog naglaska davno prije njegove avanture sa Shrekom i Magaretom, u njegovoj borbi za pravdom i načinom da očis! svoje lažno okaljano ime. U potrazi za čarobnim zrnjem i guskom koja leže zlatna jaja, igrom slučaja nailazi na svog davno izgubljenog prijatelja Humptyja Dumptyja i svoju buduću bolju polovicu Ki_y SoZpaws koji mu se pridružuju u potrazi i borbi pro!v zloglasnih razbojnika Jacka i Jill.

Dumptyja oživio je glas Zacha Galifianakisa. U hrvatskoj sinkronizaciji filma Mačku je glas posudio Sven Medvešek, Ki_y SoZpaws Nina Badrić, a Humptyju Dumptyju Marko Makovičić. Mačak u čizmama zabavni je animirani film namijenjen širokoj publici, film koji uspješno izvrće klišeje iz bajki, a ponovno šalje čvrstu moralnu poruku o pravim vrijednos!ma u životu. Klaudija Hriberski, 2.G

Mačku u čizmama i ovoga puta glas je posudio Antonio Banderas, glumac koji je i ponajviše zaslužan za šarm ovog crtanog lika, dok je glas Ki_y SoZpaws posudila njegova kolegica Salma Hayek. Humptyja KAP, broj 9, lipanj 2012.

>S KAZALIŠNIH DASAKA< Intervju s Draženom Čučekom i Milom Elegović

Lekcije o životu i kuhanju filter kave N

akon maestralne izvedbe mjuzikla Jalta, Jalta u mraku pozornice, pod ugašenim reﬂektorima susrele smo dobro raspoloženi dvojac…

P: Što najviše volite u svom poslu? M: Što imam tako lude kolege kao što je Dražen. Volim što se smijem, što pjevam, što plešem. D: Osim zabavnog predloška, teksta ili glazbe, treba ima! i odlične kolege i onda je zabava zajamčena. P: Živite li svoj san? Jeste li oduvijek željeli postaB glumac/glumica? M i D (s velikim osmijehom na licu): Jeeesmooo! D: Stvarno jesmo, Mila i ja se poznajemo preko 20 godina... M (ubaci se): Preko 303 godine, hahaha. Jednom davno pred Muzejem Mimara zajedno smo otplesali za golubove, prolaznike i policiju točku iz West Side Storyja i, evo, vidiš, ostvarilo se. D: I sad smo tu. P: Koliko vam treba da zapamBte tekst za ovako veliku predstavu? Zaboravite li ikad tekst? M: Ja, iskreno, nikad ne znam koliko mi treba da zapam!m tekst. Ne učim tekst na način da ga ponavljam, nego iz situacije. A evo, i danas sam zaboravila tekst... D: Nisi ! bila kriva. Bio je kriv kolega, ali nećemo navodi! imena (haha). Meni je malo teže nauči! tekst, ali isto učim iz situacije, a i, fala Bogu, imamo pripremni rok od mjesec i pol dana pa se onda s!gne. P: Jeste li se ikad razočarali u poslu? M: Jesam, puno puta. I u sebi, i u drugima, i u svemu i onda shva!š da je razočaranje tvoje preveliko očekivanje. Tu treba naći taj balans, da u stvari očekivanja uopće nema. D: Ja bih samo mogao ponovi! isto što je Mila rekla. P: Koju biste predstavu u kojoj ste nastupali izdvojili kao najdražu i zašto? D: Ajmo opet u is! glas. 34

12. travnja svečana 100. izvedba mjuzikla Jalta, Jalta, kazalište Komedija, Zagreb

D i M: Mali dućan straveee, Chicago, Jesus Christ Superstar! P: Po kojoj ulozi vas je publika zapamBla?

nagrađeno od kri!ke i publike, neki vas ljudi in!miziraju, a zapravo vas uopće ne poznaju. M: Mene kri!ka malo manje hvali.

D: Kao Irenu Grobnik iz Bitanga, a i mene isto! (Mila se smije.) To je zapravo bila prilika da nas publika upozna, kako je televizija medij koji dopire do najvećeg broja gledatelja i slušatelja, a imali smo, fala Bogu, i 5 sezona pa smo im se mogli uvući pod kožu. I drago mi je jer nas znaju. Irena Grobnik sad je već jedna ins!tucija, brend, ali mi je super kad me zazovu Armando jer to nije uobičajeno ime pa je to znak da me gledaju.

D: Mene obožavaju. I publika i kri!ka.

P: Imate li neostvarene želje?

D: Naš početak je toliko zanimljiv, mi smo sijamski blizanci. Krenuli smo zajedno gospodinu Žuncu, onda smo se rastavili. Ja sam o!šao u školu Vatroslav Lisinski, a Mila u Bersu.

M: Više ne želim, nego imam cilj kojem idem jer želje isto donesu razočaranje. D: Moje želje se svode na obaveze koje moram odradi!. Nemam želja. P: Smatrate li sebe slavnom osobom? D: Da! Da,da. Da, da, da! Da. Čim uspiješ probi! led, bi! prisutan i radi! dobar posao s dobrim kolegama i to bude

M: Mene publika puno više voli. Ali pitanje je što znači slavan? U smislu poznat ili jesam li ja nadčovjek? Jesam li bolja od nekih osoba, to nisam. Samo sam znanija. Bilo bi lijepo da sam slavna po nekim svojim dobrim djelima. P: Imali smo vas oboje priliku vidjeB u showu Zvijezde pjevaju pa nas zanima jeste li pohađali kakve glazbene škole?

M: Dražen je upisao Muzičku akademiju, operno pjevanje, onda mu je bilo dosadno pa je o!šao. Jesi li zaboravio taj dio svog života? KAP, broj 9, lipanj 2012.

>S KAZALIŠNIH DASAKA< M: ...ali mi je kazalište potrebno. Ne mogu reći da ga volim više od televizije, ali to više nije ljubav nego životna potreba. P: Čime se bavite u slobodno vrijeme? M: U slobodno vrijeme se bavim radom... D: Kuhanjem, vježbanjem, šetnjom pasa i jako puno spavanjem. M: Da, i telefoniranjem sa svojim prijateljicama. D: Koliki ! je telefonski račun? M: A sad sam smanjila na 400, prebacila sam se na biiip ( uredništvo ne smije reklamira! telefonske kompanije). U slobodno vrijeme volim živje!, disa!, putova!. D: Da, puno putujemo. M: Sad je bio u Đapanu. P: Što biste vi poručili mladima koji se žele baviB glumom? 12. travnja svečana 100. izvedba mjuzikla Jalta, Jalta, Gradsko kazalište Komedija, Zagreb

D: Da, imam dva indeksa. Jedan je ispunjen do kraja, a drugi na pola.

M: Uzgojila sam penicilin!

M: Zajedno smo upisali višu glazbenu školu. Ja sam ju napus!la nakon 2 mjeseca, a Dražen je završio.

M: Zato nemojte stavlja! mlijeko u aparat za ﬁlter kavu.

D: I ostavila je plijesni u ﬁlter aparatu za kavu! M: Hahahahaha! D: Stavila je umjesto vode mlijeko da joj se zagrije.

D: Da, nekoliko kultura.

P: Volite li više kazalište ili televiziju i zbog čega? D: Kazalište. M: Ja te ljubavi ne mogu dijeli! jer... D: Kazalište.

D: To je vrlo jednostavno. Trebaju ustraja! u tome što rade, puno pomaže faktor sreće. Znači da imaš dobre ljude s kojima dijeliš iste želje, potrebu za radom, istraživanjem i nekoga tko će vas vodi!. Ako to uspijete ostvari!, onda ste na pravom putu, zato ne odustajte. M: Ja bih rekla da slijedite svoje srce kamo god vas vodi pa makar to... D: Sad ću ja reći amen. Amen! M: Makar to svim ljudima izgledalo suludo. I da se usudite živje!. Ako znate, slijedite svoje srdašce jer vas ono odvede na scenu ili u rudarsku rupu, uopće nije bitno. D: Ovo je sad već glas razuma, jedno iskustvo. Mi smo negdje duplo stariji od vas, a prošli smo taj put i još nam je svjež. M: Ali jako bolan i budite sigurni da koji god put odaberete, neće vam bi! lako, ali poenta nije u tome da vam je lako, nego da idete po putu. Eto, kak smo pametni, haha! D: Svaka ! čast! M: Hvala. Amen! Ejmen!

Razgovarale: Klaudija Hriberski, Marina Kulfa i Lana Pepelko, 2.g

Marina, Dražen, Mila I Lana iza kulisa Gradskog kazališta Komedija

KAP, broj 9, lipanj 2012.

MI ROKAMO

Katarza

ljučna riječ grčke tragedije ime je našeg novopečenog školskog benda. Kako, gdje i kada su se susrele ove če!ri rokerske duše, saznajte u nastavku . . .

1.Čujemo da imate dva imena, zašto koris te samo jedno? I tko ih je izmislio? Drugo je neprimjereno za školu. Micko ga je izmislil. (3.g) 2.Imate li autorskih pjesama i tko ih piše? Imamo jednu autorsku, još nije dovršena. Mihael ju je napisal, on je pjesnička duša. 3.Kada ste nastali? To je inkarnacija. Ustvari, mi nismo nastali,mi jesmo. 4.Tko je došao na ideju osnivanja benda?

Najviše volim: svoju gitaru Najviše mrzim: umišljene i

Glazbeni uzor: John Bonham, Simon Phillips, Neil Peart

dvolične osobe

Hobi: sviranje bubnjeva

Životna želja: iB na koncert Maidena

Najviše volim: svoje bubnjeve Najviše mrzim: cajke

Ime i prezime: Alexander Maximillian Jurec (Marko Jurec)

Životna želja: za sad završiB školu

Datum rođenja: 21. 7. 1994.

Ime i prezime: Mihael Varga

Razred: gore na katu (3.g) Instrument: gitara + bas gitara

Datum rođenja: ne dam B datum rođenja

Najbolja pjesma: Ghost

Razred: 4.r

Najdraži bend: Red Hot Chilli Peppers

Instrument: klavijature

Glazbeni uzor: moj sused Silvio

Najbolja pjesma: ima ih više, nekaj od Floyda

Hobi: crtanje

Marin, Ivan i ja (Marko). Mihael je izbjeglica.

Najviše volim: ﬁziku

Ime i prezime: Marin Gerguri

Životna želja: izgradiB vremenski stroj i vraBB se u anBčki Rim

Najviše mrzim: mržnja je precijenjena

Najdraži bend: Pink Floyd Glazbeni uzor: nemam Hobi: sviranje, poezija i spavanje Najviše volim: nekoga Najviše mrzim: nedokazive ljude

Datum rođenja: 11. 5. 1994. Razred: 3.r

Ime i prezime: Ivan Delija

Instrument: gitara

Datum rođenja: 7. 10. 1994.

Najbolja pjesma: pﬀ...

Razred: 3.g

Najdraži bend: Iron Maiden

Instrument: bubnjevi ili udaraljke

Glazbeni uzor: Jimi Hendrix, Dave Murray, Adrian Smith

Najbolja pjesma: Johnny B Goode

Životna želja: prejB u London, objaviB knjigu i postaB poznat, i da, jahaB klokana Razgovarale: Lana Pepelko i Klaudija Hriberski, 2.g

Najdraži bend: Led Zeppelin

Hobi: sviranje i košarka 36

KAP, broj 9, lipanj 2012.

JUTARNJA TJELOVJEŽBA Intervju s Dominikom Dugorepcem, članom Športskog ribolovnog društva Jezera iz Bedekovčine

Ribičke pustolovine jednog Dugorepca Dečko s najljepšim rukopisom u razredu, mirne ruke i šutljiv kao ribe (koje lovi), odličan je učenik i vlasnik srebrne medalje sa Svjetskog prvenstva u ribolovu. B: Kako si se počeo baviB ribolovom? D: Otac mi je bio strastveni ribič pa sam krenuo njegovim putem. Kao malog me vodio u ribolov i sve me više upoznavao s !m sportom. B: Reci nam kako je to biB sportski ribič? D: Ispočetka sam se ribolovom počeo bavi! samo kao hobijem, ali kasnije je moja ljubav prema tom sportu postajala sve veća i tako sam se ozbiljnije počeo bavi! sportskim ribolovom. B: Koliko si već dugo u ribolovnim vodama? D: Ribolovom se bavim već deset godina, od 2002. godine. Isprva je to bilo samo rekreacijski, a već od 2006. godine prebacio sam se u „natjecateljske vode“. B: Navedi najvažnija natjecanja na kojima si nastupio? D: Bilo ih je zaista mnogo, ali kao

najvažnija želio bih izdvoji! Svjetsko prvenstvo u Belgiji i Portugalu.

B: Nabroji nam neke osnovne dijelove ribičke opreme.

B: Kakve si rezultaB tamo ostvario?

D: Svaki natjecatelj mora ima! natjecateljski stolac, barem set teleskopskih štapova, štapove s rolom (u ribičkom žargonu metchevi), te šteku, odnosno polagaljku, i ostali potreban sitni pribor.

D: Svako novo natjecanje još jedno je novo iskustvo za mene. Na svjetskom prvenstvu u Belgiji ostvario sam drugo mjesto s ekipom, 2008.godine, a već sljedeće godine u Portugalu ostvario sam najveći i najbolji rezultat svojega života; 2. mjesto pojedinačno te 2. mjesto s ekipom. Medalja osvojena u Portugalu velika mi je mo!vacija za daljnja natjecanja jer je to ujedno bio povijesni rezultat Krapinskozagorske županije u sportskom ribolovu.

B: Koje si ribe ulovio te koja je od njih najveća?

D: Na svakoj vodi na kojoj sam lovio većinom lovim ribu koja prevladava, odnosno koje ima najviše na tom području. Na svakoj vodi lovi se različita B: Koliko traje tvoja sezona, kada počinje, vrsta ribe, ali uglavnom najviše se lovi a kada završava? šaran, babuška, keder, deverika, žutooka, amur, patuljas! somić... Najveća riba koju D: Sezona mi počinje krajem travnja i sam ulovio težila je 14 kilograma. To je završava početkom listopada. U zimskim bilo u Našicama, a bio je to amur. mjesecima također imam treninge na tekućim vodama. B: Na kojim ćeš natjecanjima sudjelovaB ove godine? D: Ove godine lovim pojedinačnu ligu Hrvatske (kvaliﬁkacije za ulazak u reprezentaciju), drugu ligu –sjever, juniorsku županijsku ligu Krapinskozagorske županije, mnogobrojne kupove unutar i van županije od kojih je najvažniji Alpe-Adria kup koji se održava u Sloveniji. B: Što za tebe znači ribolov? D: To je sport koji me opušta, koji volim i u kojem uživam. U taj sport uložio sam puno truda, vremena i novaca, ali nije mi žao jer svaka osvojena medalja nagrada je za sav uloženi trud.

Razgovarao: Borna Štahan, 2.g

KAP, broj 9, lipanj 2012.

JUTARNJA TJELOVJEŽBA

KROS— KROS—DJEVOJKE Lana Hubak, 4.G - 20. mjesto Nikolina Novosel, 2.G - 21. mjesto Marta Jakopec, 4.G - 22. mjesto DJEVOJKE SREDNJE ŠKOLE EKIPNO – 6. mjesto Mentor: prof. Sandra Belinić

KOŠARKA (M) Antonio Pozaić, 4.G, Mislav Krajnik, 4.G, Marko Hanžek, 3.G, Antonio Jelinić, 3.LT, MaBja Blažinić, 3.LT, Karlo Vlahek, 2.R, KrisBjan Čukman, 2.R, Nikola Vuk, 4.R, Denis Novosel, 4.R, Marin Gerguri, 4.R Na županijskom natjecanju osvojili su 4. mjesto s mentorom prof. Sandrom Belinić.

RUKOMET (Ž) Lana Hubak, 4.G, Marta Jakopec, 4.G, Lucija Lugarić, 3.U, Nikolina Novosel, 2.G, Ana Ilčić, 1.G, Marija Elena Jelinić, 1.G, Marta Cesar, 2.G, Ines Meštrović, 1.U, Marija Brlečić, 3.LT Na županijskom natjecanju osvojile su sjajno 3. mjesto s mentoricom prof. Sandrom Belinić .

KROS - MLADIĆI Nikola Vuk, 4.R - 3. mjesto Ivan Levak, 3.U - 6. mjesto MarBn Komorski, 4. R - 11. mjesto Viktorio Pozaić,4.U - 12, mjesto MLADIĆI SREDNJE ŠKOLE EKIPNO – 2. mjesto Mentor: prof. Sandra Belinić

ODBOJKA (ž) Lana Hubak, 4.G, Marta Jakopec, 4.G, Lucija Lugarić, 3.U, Nikolina Novosel, 2.G, Ana Ilčić, 1.G, Marija Elena Jelinić, 1.G, Marta Cesar, 2.G, Ines Meštrović, 1.U Marija Brlečić 3.LT Na županijskom natjecanju osvojile su 6. mjesto.

NOGOMET Nikola Jakopec, 2. LT, Ivan Levak, 3.U, Robert Jakuš, 4.U , MarBn Komorski, 4.R, Denis Novosel, 4.R, Nikica Paradi, 4.R, Ivan Pakšec, 4.R, Nikola Vuk, 4.R, Mihael Gorički, 4.LT, Marko Muhek ,4.LT Na županijskom natjecanju osvojili su 7. mjesto. Mentor: prof. Sandra Belinić

Mentor: prof. Sandra Belinić

Autor: Roberta Herceg, 2.U

KAP, broj 9, lipanj 2012.

MODNA FOTKALICA

“Muškarci” u našoj školi :)

Damn, I’m hot ;) (sad me budu sve htele jer nosim karirano :D )

I’m sexy and I know it :DD Dobre ke sam se ošišal i ke više ne zgledam ko poscana ruoža ;)

Give it to me baby, aha aha :) (ovaj muškić zna da za uspjeh kod ‘’žena’’treba znati pozirati OBUČEN ;) ) KAP, broj 9, lipanj 2012.

Iduuu iduuu voljeeekiiiiiii..trdu njivicu oraaaati, eeejaa ajaa okićooo :D

Znam da me očete jer se furam na Avatara ;)) HELL YEAH 39

LITERATURNI KUTAK Autor literarnog kutka: Roberta Herceg, 2. U

Priča nagrađena na državnom Lidranu u Šibeniku! Sjećanjima unatoč, voli! „Sve naše umovanje svodi se na to da popuštamo osjećajima.“ Blaise Pascal Kad ispus!mo čašu na pod čuje se zvuk lomljenja stakla. Ali kad pukne srce, nastane neugodna !šina. Očekivali bismo da će nešto tako bitno proizves! buku nečuvenih razmjera i probi! zvučni zid, ali ne, ne čuje se ništa i gotovo da poželimo ču! neki zvuk koji bi nas natjerao da zaboravimo na bol. Ako buka ipak postoji, ona je skrivena duboko u nama, vriš! tako da je nitko ne čuje. O!ma se poput morskoga psa uhvaćenoga u mrežu, zavija kao medvjedica kojoj su oteli mladunče. Tako to izgleda i tako to zvuči, poput bespomoćne zvijeri koja je zarobljenik vlas!!h osjećaja. Takva je ljubav. Nepredvidiva, nestalna, nerazumna. Boli kao otvorena rana izložena morskoj vodi, ali kad se slomi, sve u!hne. Ostane samo priča nerealiziranoga sretnog završetka i tupi pogledi upereni u neku daleku prošlost. I ne miče se. Stoji. Teško je pisa! o ljubavi. Možemo podijeli! svaki svoj potez na dobre i loše strane pa prikri! povrijeđenost propalim vezama objašnjenjem kako je jednostavno negdje pošlo po zlu. Možemo sami sebi prizna! da smo se izgubili u prijevodu i da je s vremenom nestalo onog početnog zanosa. Ili možemo sate i sate proves! u analiziranju svih postupaka, a ne htje! suoči! se s činjenicom da je loših poteza bilo i previše. Tada shva!mo da smo se izgubili u s!hovima Azre: „Postali smo hladni i daleki.“ I nakon svih razočaranja, postajemo ljubavni agnos!ci: vjerujemo u materiju, ali je ne poznajemo. Takva je naša duša. Puna uspomena koje nas diraju u srce. Ponekad namjerno otvaramo te stare rane iako znamo da nas opet čekaju mnoge neprospavane noći. Pa onda kroz prozore gledamo u zvijezdama posuto nebo i uzalud tražimo one paralelne svemire kojima smo nekad odavali tajne prvih ljubavi. Naprežemo se da bismo čuli onaj proljetni povjetarac što je šaputao u krošnjama drveća ispod kojih smo stvarali vlas!te legende. Umjesto tog šapata čujemo samo uzdahe svoga srca. Sjećanje je čudna stvar. Uspomene se neizbježno mijenjaju, nikad 40

nisu savršeno očuvane. Prohuja vrijeme i izblijede modrice na srcu koje su se nekad davno činile neizbrisivima. Sve prolazi. Ali, kakva je to utjeha? Prolazi radost, prolazi ljubav, proći će i život. Zar je nada u tome da sve prođe? Je li to sve što ostaje od ljubavi? Nema više zvižduka vlakova koji su najavljivali da smo sve bliže onomu koji nas na nekome prašnjavom peronu čeka uzdrhtala srca. Sada vlakovi ne znače ništa, postali su samo gorka bol. Poslije ljubavi ostaju zbunjujuće i neshvatljive emocije, miris cigareta i prepune pepeljare. Prazni peroni na kolodvoru. Zemlja ostaje zamrznuta u vremenu čežnje. Poslije ljubavi ostaje prazno srce, onaj prokle! osjećaj krivnje, svađe koje odzvanjaju u mislima. Ostaje borba za novi dan. Ružna sjećanja zamijene ona lijepa i čini nam se da ljubav nije bila posebna, savršena. Poslije ljubavi ostaju uspomene od kojih se ne može pobjeći. Čak i kada bismo znali put što vodi u zaborav, ne bismo pošli njime. Uvijek se istom stazom vraćamo do mora uspomena i uranjamo u te valove što nas vuku u dubinu prošlos!. Odjednom nas probudi vlas!! vrisak i bolna praznina na mjestu gdje je nekad bilo srce, a kad pogledamo u ogledalo, vidimo osobu koja se pokušava naviknu! na bol. A bol je poput lopova u noći, plaši kada pokazuje svoje pravo lice, ali je intrigantna kada je odjevena u strah i žrtvu. Zato se u nju vrlo lako zaljubi! i učini! je dijelom vlas!toga života. Cijeli pojam ljubavi svodi se na par činjenica: zaljubljujemo se, volimo, dajemo, primamo, ostavljamo, ostavljaju nas. Sve se preživi i ništa nije tragično. Ponekad se bez razmišljanja upuštamo u odnose i nadamo najboljemu, a ne pripremimo na najgore. Vjerujemo da će nova ljubav bi! jača i da će traja!. To je zato što se nikada uis!nu ne možemo sje!! kako je to prošli put izgledalo. Rezultat veza i ljubavi često je takav da nam treba oporavak, rame za plakanje i vrijeme koje liječi rane. Na greškama se uči i nije sramota bi! razočaran, zaljubljen, sretan ili bilo što slično. Problem nastaje kada izgubimo kontrolu. Osjećaji nadvladaju razum i silno umovanje bude samo uzalud potrošeno vrijeme. Tada preispitujemo svaku svoju odluku i spremni smo okrenu! svaki kamen na svijetu da se maknemo s mrtve točke i nađemo odgovor na pitanje: „Kada je ljubav postala samo uništeni fragment snova?“ Razum i osjećaji nemaju veze jedno s drugim, jer da imaju, nitko nikada ne bi napravio neku ludu stvar u ime bilo kojeg osjećaja. Kad god se zanesemo i

zaljubimo, ne promislivši prije, ipak se ispla! nosi! srce na dlanu. Bez obzira kako priča završila, uvijek se možemo sjeća! da smo dali sve od sebe i priznali sve što nam stoji na srcu. Jer, teže je podnije! činjenicu da nismo rekli nešto, a trebali smo, nego da smo rekli i previše. Koliko god umovali i pokušavali naći barem jedan razlog zašto se ne upus!! u avanturu zvanu ljubav, toliko nas osjećaji navode da uvijek iznova srljamo u tu propast s osmijehom na licu. Jer, budimo iskreni, tko ne bi h!o volje! i bi! voljen? Ne kaže se uzalud slijedi svoje srce, jer u igri razuma i osjećaja, razum nikad ne pobjeđuje. A ljubav je, na koncu konca, najjači okov. Lanac koji najviše steže i najsporije se kida. Petra Gorički, 3.G.

U radionici kratke priče na Danima Gjalskoga sudjelovali su naši učenici AugusBn Palanović i Mihael Varga. Pročitajte njihove priče!

Starke

ne su zabavne. Pristaju svakom. Skoro svi ih nose. Razne boje, kombinacije su beskonačne. Uzmi jedne, obuj ih, stavi kričave žnirance i budi drukčiji. Neka te primijete. Starke su OK. AugusBn Palanović, 2.U.

ValenBna Turčin 2.U, Starke

KAP, broj 9, lipanj 2012.

LITERATURNI KUTAK mojem mjestu. Izradio sam drvenu podlogu, polakirao ju i ukrasio modernim ukrasima. Potom sam učvrs!o mehanizam na nju. Poklon je na kraju izgledao jako dobro - ručno izrađeni, unikat.

Valen!na Turčin, 2. U, bumerang

Bumerang

centru Praga, među gomilom. U gradu gdje je osnovno pravilo preživljavanja kreta! se u paru, šetao sam gradskom tržnicom sasvim sam. Tražio sam glazbenu ku!ju kao poklon za djevojku. Tih dana bili smo udaljeni 700 kilometara. Stvorio sam predodžbu poklona u glavi: drvena, tamnog laka, na otvaranje, bez plesaćih lutkica kao kod dječjih igračaka, klasična glazbena ku!ja.Ušao sam u nasumično odabran dućan. „Hello, do you speak english?“ „Yes, can I help you?“ „Do you have music boxes?“ „Music boxes?“ ironično me pogledala; pogledom kao upućenim malom djetetu koje traži igračku na krivom mjestu. Shva!o sam poentu i izašao van. Za!m sam pronašao društvo dvojice odvažnih prijatelja koji su mi pomogli u potrazi. Na jednom od štandova tržnice začuo sam zvuk glazbene ku!je. Svirala je općepoznata „Fűr Elize“. „Dej, Vargič, neš valjda to kupil, koj bu ! ženska rekla!“ „Ma nem, nisam mislil na takve grde…“ Nažalost, nijedna od !h igračaka nije odgovarala opisu mojeg ozbiljnog poklona. Sve ku!je bile su plas!čne i roza boje, s malenim lutkicama koje su se vrtjele. Odustao sam od poklona i krenuo ukrug, iznova sam. Ubrzao sam korak da sus!gnem društvo. Još sam jednom okrenuo glavu za štandovima. I tamo je visio – bumerang. Odmah sam se sje!o nje i koliko voli Australiju. „Neš joj valjda kupil bumerang z Češke, to nije čru“, pomislim naglas. „A nemrem joj nabavit klokana pa bar onda ovo!“ nastavio sam monolog. „Dvė štė“, kazao je prodavač. I pla!o sam ga 200 čeških kruna. Smjes!o sam bumerang između ohlađenih piva i ostalih suvenira. Povratak u hotel bio je sasvim normalan. Na moje čuđenje nitko se nije čudio samoj pojavi te fascinantne stvari. „No e ga budeš hi!l, da vidim kak le! to?“ slijedilo je kad smo izašli iz autobusa. KAP, broj 9, lipanj 2012.

„Nem, nekam bude odletel i više se ne vrnul. Bog te pite de bu završil“ „A jesi pizda, e“

„Isusek! Fala, mišek!“ Tada je prvi put čula melodiju koju je proizvodila ta ku!jica i istovremeno se zaljubila u nju. Bio sam ponosan na djelo svojih ruku. „E ,dej mi sad poveč kaj si mi to bil kupil ono.“ „Ah, nekaj. Bumerang.“ I oči joj se zacakliše.

„Miško, to je tak lijepo; ma budeš ! njega „No dej, trebaš same odredi! kam puše našel!“ u šali je izgovorila i nastavila se vjetar i hi!! ga pod kojih 45° od njega, divi! melodiji. S vremenom sam odustao primeš ga okomito za rub, i hi!š, čital sam od potrage. Jednog od !h dana posvađao to negde…“ sam se s majkom, nismo pričali neko Tako je bumerang proputovao dobar dio vrijeme. Na svoj imendan, na koji sam Europe i našao se u mojoj sobi. Proučavao zaboravio, djevojka me iznenadila sam video pravilnog bacanja tog mojeg čokoladom. Potpuno sam zaboravio na drvenog prijatelja. Nakon 2 tjedna svađu s majkom, a !me i izgubljeni izbivanja, konačno sam vidio djevojku. poklon. S!gao sam kući nakon probe s Nisam joj ništa rekao u vezi s bendom i, skidajući jaknu, okrenuo se te bumerangom. Čuvao sam ga kao tajnu. na polici uočio – bumerang. Prva pomisao Kako se bližio njezin rođendan, odlučio koja mi je prošla glavom bila je: „Mama ga sam ga prvi put baci!. Pokušaj je prošao je našla i !m bude mi se ispričala, pa očekivano – završio je u obližnjem grmlju, imendan mi je!“ Sa smiješkom sam ušao u a ja sam zaradio poštene ogrebo!ne dok dnevni boravak i upitao: sam se probijao do njega. Unatoč saznanju „A otkud bumerag?“ da bih ga mogao izgubi! ako odle! „Veter ga je donesel, bil sam vani na nekamo dalje, nisam ga mogao presta! baca!. „Samo još jednom“, govorio sam si. dvorištu, i same je doletel“ kazao je tata. Bacio sam ga i promatrao njegovu putanju „Stvarno?“ po nebu. Volio sam kako se uzdizao prema „Nije, bil je požar gore kraj šume, zgorela suncu, gubio u blještavilu, a onda ponovo je cijela njiva i sused ga je našel, sve je bilo stvorio nekoliko metara od mene. Bacao zgorete jedine je on ostal tam nasred sam ga kontra vjetru, bacao sam ga njive.“ paralelno s vjetrom. Bacao sam ga i Nisam znao kojoj od ove dvije priče promatrao kako mu je šuma prepriječila povjerova! jer su obje nalikovale na šalu. povratnju putanju. Na udaljenos! od Pomirisao sam bumerang te ustvrdio miris sto!nu metara čuo sam samo „tup“ dok je spaljenoga. Povjerovao sam u priču i bio udario u neko drvo. Nisam gubio vrijeme, sretan što sam dobio svojeg malog krenuo sam ga traži!. Sat, dva, tri. Nije se prijatelja natrag. Obavijes!o sam curu o odazivao. tome i bila je očarana. Ovaj put nisam ga „E, mama, dej odi budeš mi pomogla naj! bumerang.“ I još narednih pola sata potrage. „Mislim da budeš se moral opros!! od njega.“ Dobro pam!m ove riječi. Usadile su mi u glavu pomisao kako sam loš dečko. Izgubio sam tako dobar poklon za curu, a sve zato jer nisam mogao zadovolji! potrebu igranja s njim. Bližio se njezin rođendan. Svaki dan sam barem dvadesetak minuta proveo u šumi tražeći ga. Bezuspješno. Obavijes!o sam djevojku kako sam možda izgubio njezin poklon, ali da se trudim pronaći ga. I dalje sam držao tajnom što je zapravo to. Nekoliko dana prije rođendana odlučio sam iskorisi! mehanizam glazbene ku!je koju je radnik iz ta!nog obrta pronašao na sajmu u

išao baca! toliko dugo dok joj ga nisam konačno dao. Bez prigode, samo da joj uljepšam prosječnu nedjelju. Nije se vra!o ni jednom. To nije bilo bitno. Izdržao je više no ijedan bumerang i njegova vrijednost nije nalagala da se vraća. Mogao se pohvali! kako je jedini bumerang koji je prošao toliko avantura i preživio. Sada stanuje kod nje i podsjeća je na mene. Onih dana kad smo ponovo razdvojeni; jer bumerang je frizbi za usamljene. Mihael Varga, 4.R

LITERATURNI KUTAK Priča pohvaljena 6. pohvalom na Nagradi Gjalski za srednje škole

onda dok još nije bilo smeće, a gdje kupljeno, kada mu je istekao rok trajanja, tko je bio njegov vlasnik, gdje je živio, gdje radio, kako se osjećao, kako je izgledao, a kako mirisao… Anđelku nije trebalo dugo Čistač ili Priča o jednom vremena da shvati kako se razlikuje od superheroju ostalih vršnjaka. Kad je porastao, iskorištavao je svoje sklonosti i sposobnosti na svakom koraku. Prvu djevojku pronašao ežala je na cesti pokraj krcatog koša. je zahvaljujući zgužvanom omotu Pažljivo ju je podignuo. Zatvorio je oči. čokoladice čiji ga je odstajali miris, Krupnim prstima nježno je prelazio preko najprivlačniji i najugodniji od svih mirisa ljepljivog metala. Površina je bila neravna, koje je dotad omirisao, odveo ravno u prašnjava. Primaknuo ju je nosu. Miris njeno dvorište. Znao je da je upravo ona karamele, kiseline, znoja, straha, ženski. I ona prava iako ju nikad prije u životu nije asfalta. Otvorivši oči, okrenuo se prema vidio. Anđelkov odličan školski uspjeh najbližoj uličnoj svjetiljci. Bila je tako također se temeljio na razgrtanju smeća. zgnječena, zguljena, prljava, odvratna. Prije svakog ispita prekopao bi profesorov Baš kao svaka netom odbačena limenka koš u učionici i odgonetnuo kamo je kole. Ali za njega ona je bila nešto mnogo, profesor pospremio testove, a u mnogo više. Neprocjenjiv izvor tajni i najekstremnijim slučajevima, ako bi smeće rješenje misterioznih zagonetki. I nakon bilo izuzetno staro i odvratno, mogao je što ju je ispipao, iznjušio i ispregledao, zaključiti i koja će mu pitanja profesor točno je znao kojim putem treba krenuti postaviti na usmenom. Korisno, zar ne? da pronađe prestrašenu smrdljivu žensku Tako je mislio i Anđelko. Živio je lagodnim kojoj je limenka ispala iz ruku. Nije mu životom ne opterećujući se previše bilo prvi put da kopa po smeću. budućnošću. Znao je da će mu smeće Anđelko N. oduvijek je imao neobičnu pomoći u svakoj situaciji i izvući ga iz svake sklonost prema smeću. Još kao dječak neprilike. Nije bio ekscentrik ni autsajder, volio je gledati smetlare kako silaze s nije se osjećao neshvaćenim u društvu kamiona i istresaju sadržaje kanti za zbog svojih čudnih interesa. Naprotiv, smeće u svoj veliki smrdljivi kamion. Nije osjećao se izuzetno prihvaćenim i voljenim postojalo neko logično objašnjenje kao ni jer je znao da će njegova ljubav prema neki opravdani razlog za tu neobičnu smeću jednog dana biti od koristi čitavom sklonost. Anđelko nije bio poput ostalih čovječanstvu. Ni sam nije znao na koji čudaka s neobičnim sklonostima. Nije se način, ali duboko u sebi je osjećao da je to rodio okružen hrpetinom smeća, kao što apsolutna istina. I zaista je bio u pravu. se Grenouille rodio okružen hrpetinom Dok je jedne duge zimske noći šetao ribljih iznutrica, niti je upao u kotao pun alejom, vraćajući se s kasnog predavanja, smeća, kao što je Obeliks upao u kotao na razdaljini od nekih pedeset metara pun čarobnog napitka. Jednostavno je ugledao je neku črknju kako se bljeska na posjedovao tu neobičnu sklonost. Svaki mjesečini. Približio se. Ležala je na ces! put kad bi vidio i najmanji komadić pokraj krcatog koša. Pažljivo ju je podigao. smeća, potpuno bi se smeo i doživio neko Zatvorio je oči. Krupnim prs!ma nježno je posebno uzbuđenje koje bi ga ispunjalo prelazio preko ljepljivog metala. Površina neopisivom radošću. Upao bi u ekstazu iz je bila neravna, prašnjava. Primaknuo ju je koje se bojao izaći. Prvo Anđelkovo nosu. Miris karamele, kiseline, znoja, kopanje po smeću dogodilo se dok je još straha, ženski. I asfalta. Otvorivši oči, bio mala, debela beba. Mali Anđelko ne okrenuo se prema najbližoj uličnoj samo da nije bio svjestan da posjeduje svje!ljci. Bila je tako zgnječena, zguljena, neobičnu sklonost, nego nije bio svjestan prljava, odvratna. Baš kao svaka netom ni da posjeduje neobične, moglo bi se odbačena limenka kole. Ali za njega ona je reći, i nadnaravne moći. Anđelko je imao bila nešto mnogo, mnogo više. sposobnost da, razvrstavajući i Neprocjenjiv izvor tajni i rješenje analizirajući smeće, dolazi do fascinantnih misterioznih zagonetki. I nakon što ju je činjenica. Istresao bi smeće, njušio ga i ispipao, iznjušio i ispregledao, točno je motrio, razlagao mirise i boje na stotine znao kojim putem treba krenu! da drugih mirisa i boja, opet ga njušio pa pronađe prestrašenu smrdljivu žensku motrio pa njušio pa motrio i tako kojoj je limenka ispala iz ruku. Istog časa unedogled, sve dok ne bi otkrio baš ono dao je petama vjetra i upu!o se prema što je o tom smeću htio otkriti. Tako je na južnoj strani grada. „Ako požurim, možda temelju svojih iscrpnih analiza mogao s!gnem prije nego što bude prekasno.“ saznati gdje je to smeće proizvedeno Bezglavo je trčao sve dok nije ugledao

njenu kuću. Ograda je bila slomljena, a prednja vrata bila su razvaljena. Ušuljao se u kuću i nečujno popeo stepenicama. Vidio ju je u prvoj sobi, omamljenu, klonulu, ali jednako smrdljivu. Visoki, nabiti ćelavac stajao je nad njom i skidao remen grohotom se smijući. „E, nećeš!“ viknuo je Anđelko i zamahnuo jednom od dasaka razvaljenih vrata. Mrga se stropoštala koliko je bila duga i široka (više široka), a Anđelko je otrčao u najbližu policijsku postaju i prijavio cijeli slučaj. Već sutradan o Anđelku su pisale sve dnevne novine: „Student spasio prestrašenu smrdljivu žensku od zloglasnog silovatelja“ , “Nakon 15 godina izmlaćen i uhvaćen nakaradni kriminalac“, “Mladi A.N. novi je hrvatski superheroj“. Anđelko N. preko noći postao je zvijezda. Primamljive poslovne ponude počele su stizati sa svih krajeva regije. Tjelesni čuvar, krim policajac, privatni istražitelj, Cobra 11 - specijalac s autoputa… Sve je to Anđelko mogao postati, samo da je htio. Uvidio je da bi svoje sklonosti i moći mogao dobro iskoristiti i naplatiti, ali unatoč tome, sve je ponude redom odbijao. Bilo bi zabavno i društveno korisno loviti narkomane, silovatelje, ubojice, koljače, kanibale i ine druge zločince, ali ne zbog velikih naslova u novinama ni vlastitog, ali osobito tuđeg profita. Anđelko je dugo razmišljao o tome da svoje sposobnosti usmjeri prema pomaganju ljudima u nevolji i izvlačenju istih iz spomenutog i tako svijet učini boljim, ali nikako se nije mogao odvažiti i odlučiti da postane superheroj. „Superheroj“, napokon je izgovorio tu riječ. U njegovim mislima zvučala je tako glupo i nestvarno, ali ovako, izgovorena naglas, činila mu se sve više ostvarivom. Odjednom su, kao iz vedra neba, nestali sav strah i sve dvojbe. Postat će supeheroj. Nije prošao ni čitav dan, a Anđelko je već podnio zahtjev za prekid školovanja i predao ključeve stanodavki. Živjet će od smeća. Kao da je dosad živio drugačije. Prodao je sve svoje stvari, osim odjeće koju je imao na sebi. O kostimu nije ni razmišljao. Zar da bude poput svih ostalih umišljenih superheroja kojima je jedini cilj da budu viđeni?! Nikada. Anđelko N. imao je samo jednu misiju – očistiti svijet od ološa koji ga zagađuje. Nitko nikad nije saznao za njegovo junaštvo. Dugo je tako krojio svijet po svojoj mjeri. Jednom je moralo doći vrijeme da stane na crtu i počne razmišlja! o mirovini. Spasio je dovoljno života i namla!o dovoljno nega!vaca, sad je bio red na nekom novom klincu. Povukao se sa svog položaja i bacio se u KAP, broj 9, lipanj 2012.

LITERATURNI KUTAK smeće gdje je sretno proveo ostatak svog života znajući da je očis!o svijet od najgnjusnijeg i najsmrdljivijeg smeća – onog ljudskog. Katarina Milošić, 4.G

Priča pohvaljena 7. pohvalom na Nagradi Gjalski za srednje škole InformaBčko opismenjavanje

tari ljudi veliju, i imaju praf, da nevolja nigdar ne dojde sama. To vam je živa is!na. V mojem selu, tam na bregu iznad Gornje Stubice, ima pune starih dečkov. Jedni su sramežljivi, drugi le!ju za maratonski klub, treči same znaju za štalu i da dalje ne nabrajam, nikak da se oženiju. Moj Štefek je čul da si je moči ženjsku i prek kompjutera naj!. Mam je prešel v prvi dučan i tam se je raspital. Prosil je trgovca da mu da najbržega kompjutera. Njemu se jake žuri. Štel bi se čim prije oženi!. Zdigel je kredit bez jamcov i na brzinu kupil jednoga dobroga kompjutera. Zake bi on peneze trošil okoli iskajuči pužu, kad se to more obavi! odoma. Peneze treba špara! i vu štumf meta!. Nigdar se nezna, moreju doj! črni dani. Zval je majstore da mu sve žice dobre spojiju. Išel je k susedu Marijanu na informa!čko opismenjavanje. Tu je imel pune problemof. Slabe je pam!l, a kompjuter je bil kak stekli. Moj Štefek se je tak jake trudil da mu je i znoj z čela kapal. Nakon par tjedni tak je bil pismen da je mogel sikakve norije i coprije spodelava!. Gda je več cele sele mislile da bu ostal stari dečko i da je prešla baba s kolači, našel si je pužu. Ja bi ju vam sad opisal kak zgledi, ali to još ni Štefek sam ne zna, pa kak bi onda ja to mogel zna!. Pitate se kak je to moguče? To vam je jake komplicirane za poveda!. Kad se toga zmislim, mam mi se v glave vr!. Sve mi je mutne. Štefek mi je na vuhe prišepnul da ju je upoznal prek in… kak one? Em sam i sam pozabil. Je, prek nekakve mreže. On je cele lete na nogometa hodil. Kak je nor, dek je pucal po golu, možda je mrežu i podrapal. Ali mi i dalje ni jasne kak se prek takve mreže more puža naj! i još se tak zaljubi! da same po cele dane v škatulu glediš. A kad bolje razmislim, i na ribičiju je hodil, možda je i tam kakvu mrežu hi!l. Dima nikakve ribe ni donesel, al je saki put bil jake vesel. Moja Bara baš nije bila oduševljena kad je čula da bu snehu

KAP, broj 9, lipanj 2012.

dobila. Same je gunđala. Ne bu ona vadna muča! i čaka! pauzu vu govoru kak bi i sneha dobila svoju šansu za repliku. Dok smo Bara i ja razmišljali koj napravi! da nam bi svima lekše bile i da buju svi zadovoljni, Štefek je prekinul naše razmišljanje i zakričal: „Dosta! Ja se ženim i to vas naj ne brine. Ionak nebum živel z vami.“ Moja Bara je bila tak žalosna da si je odma črninu oblekla. Sin jedinec pak ide zdoma. Koj bu sele rekle? Koj buju z toga spodelavale selske babe dok buju na njive okapale. Da se razmeme, ni moje Bare tulike do Štefeka, več do selskoga mišljenja. Bara je odlučila da se više v niš ne mešala jer od sramote ne more z hiže van zi!. Štefek, Bara i ja seli smo za stol. To je bila maratonska sjednica kak v našem Saboru. Bormeč je mela i takev učinak. Svi sme se sposvadili, a moj Štefek je pak zakričal: „Dosta! Nem se ženil i točka.“ Mi sme se same pogledali. Zakaj? Kak ne bu? Bara je cvilila od jada. Opet ni bila zadovoljna. Štefek je rekel da to ni prava puža za njega. Mojoj Bari je objasnil da su popucale veze v mreži, ali je mam dodal da već plete novu mrežu z jednu Mojcu. Veli on da je ona Slovenka i da si morame z susedi dobri bi!. Tak jačame međunarodnu suradnju. Još je k tomu dodal da je ona gospodska puža. Rekel je da mora pogleda! de se v okolice nok! delaju i zumba tanca. Bez toga Mojca nemre žive!. Rekla mu je da ak toga nema, za nju tu nema života. A i Štefek se je nekak v zadnje vreme zmenil. Počel je pi! nekakve vitamine. Saki tjeden poštar nam nosi poštu z Hong Konga. On nam je povedal da si Štefek se to naručiva prek in… Pak sam pozabil kak. Mojca je Štefeku dala do znanja da oče svetskoga čoveka za muža ime!, a ne nekakvu naljepnicu. Meni vam se to niš ne dopada. Koj bu Mojca delala v mojoj hiži? Kak se bu ona z moju Baru spominjala? Ja bi prosil v svoje ime i v ime svoje Bare da mi povedate ak koga znate doj se razme v te škatule z mišem. Trebam hitne meštra da neke zmeštrija, da ta škatula više nebu v funkcije. Ne zabadav. Mam bi meštru dal pol penzije, a i Bara je spremna da! ciluga, pravuga, domačega purana. Same da bu mir pri hiže. Bolje bi bile da je moj Štefek po bir!ja hodil nek koj se je informa!čki opismenil. Čim najdem meštra teri bu škatulu pokvaril, na!ral bum Štefeka na Bistricu na proščenje. Mor! si tam najde kakvu pužu. Kak bile da bile, same da moja Bara črninu sleče, a ja se bum i dalje Bogu molil da miši pocrkaju, a škatule se pokvariju.

Ispovijed jednog komarca Ništa nije draže mojoj duši smjeloj, Na svijetu cijelom ljepše stvari nije – Dok hodam po koži hrapavoj, bijeloj, A pod nogama mojim plava krv vrije. Oštro krzno što miriše na kišu, Gust tepih životinjskih dlaka. Zemlja meka o kojoj pjesnici pišu, Gruda zemlje – crvena i mlaka. Obojena prašina, smrvljeni mravi – Cvjetovi mokri posuti u travi, Latice što se znoje ljepljive i skliske. Ledena rijeka – igle što mi bodu krila, Svježina zraka kao prozirna svila, Slatku krv zamijenit ne može – ništa! Katarina Milošić, 4.g.

Tetovaža

alac !nte razlio se po mekoj koži mladih leđa

u rumenilu tkiva otkriva krila slijepljena sa životom mokra i sjajna, zaudaraju na rođenje , vlasniku u ubodu igle ostavljaju vječan trag. Napisala: Petra Lukavečki, 4.G

Lucija Kušan, 1.u 43

SVAŠTARA

FEEEEEJL N

aši sati sve su samo ne dosadni. To će vam dokazati sljedeće izjave!

Sat geografije: I.: Oprostite, mogu ja nešto reći? PROF.: Šuti ako želiš nešto reći! Jedno jutro idemo prema školi… T.: Brr šta je zima! Mene baš zanima kak oni ljudi na Artarktike živiju! xD T. (mrtva ozbiljna): Znate kaj sam primijetila? Meni od učenja izrastu prištići. Sat engleskog jezika: Č.: Ja kad tebe vidim, mam mi počne v želucu kruliti! Sat vjeronauka: Rješavamo listić bez bilježnice, al Kristina malo ˇ“škicne“. PROF.: Ma, ne otvaraj tu bilježnicu! K.: A nemrem se sjetiti slova! PROF.: Martine, koja su 4 obilježja crkve? M.: Križ, riba, oltar i gemišt! PROF.: Koliko traje pedesetnica? A.: Pa negdje 30 dana nakon Uskrsa. I.: Profesorice, da l je točno ovo: dva naziva za crkvu su kirche i church? Nakon toga Danijela usmeno odgovara: PROF: Što su potrebe? D.: Nešto što nam je potrebno. PROF.: Ma da, a što su vrijednosti? D.: Ono što nas vrjednuje. PROF.: Dva imena za crkvu! D.: Kiraki iii.... ne znam drugu xD Sat geografije: PROF.: Koja županija ima najviše poloja? D.: Ammm, Brodsko-slavonska! Aaaa neee, sad sam ko Šivalec! Sat povijesti: PROF.: Na kojem narječju su najprije izlazile Novine horvatske? A.: Zagorskom. Sat at njemačkog jezika: I.: Katzepult – kad šutiraš mačku. 44

Razgovaramo o HTZ – u: P.: Mi se bi mogle prijaviti. Nastupale bi u truetu. PROF.:Na kojim je otocima bio razvijen romantizam? T.: Mislim da je najviše na otoku Šibeniku! Sat vjeronauka: Tijekom usmenog ispitivanja Danijela priča. Profesorica: Pa dobro, Danijela, šta ti je? Ti i Draganić ko da radite na mlazni pogon. Na satu njemačkog jezika: M: Pes je bil preveliki i pune jel pa ga je tata prodal. Na satu vjeronauka razgovaramo o svećenicima i celibratu. I: Oprostite, ja sam bio mislio.. PROF.: Što, Ivice? I: Što znači celibat kada neki župnici opet imaju djecu. Ja sam bio mislio, da sam ja papa, ja bih sve župnike obrezao.

Na satu razredne zajdenice prof. govori o najvažnijem daru (misli na ljubav). Prof: Koji je najvažniji dar od Boga? I.: SUDNJI DAN!! Sat vjeronauka: Prof.: I tako, vozim se ja jedan dan k prijateljici i tamo jedan ludi mačak, već mu i glava na šrek visi kolko puta su ga udarili, i stane nasred ceste i taj se ne miče. Ja trubim, ništa. I kaj sad, morala sam izaći iz auta, lijepo pomaknuti gospodina na stranu i ići dalje. Na satu upravnog postupka, profesorica čita odgovor iz Danijelinog testa: Prof.: .:Gdje su sadržana pravila .: izvanparničnog postupka? Odgovor: Sadržani su u knjizi, a neki to imaju zapisano na papiru, a oni koji imaju fotografsko pamćenje imaju to pohranjeno u glavi. Te knjige imaju razne nazive, a neki im čak daju i nadimke. Prof: Čuj, Ivica, daj pojedi tu griottu tak da više nemreš pričati, budući da veliš da ti ona Autor: Roberta Herceg i Danijela Krznar, 2. U

KAP, broj 9, lipanj 2012.

SVAŠTARA

KRIŽALJKA Iskoristi svoje znaje, nadopuni nazive glavnih gradova europskih država i dobro se zabavi!

VODORAVNO: 5. Bugarska 7. Nizozemska 8. Poljska 9. Ukrajina 10. Švicarska 11. Litva 17. Crna Gora 19. Grčka 21. Cipar 23. Hrvatska 24. Irska 25. Bjelorusija

OKOMITO: 1. Slovačka 2. Albanija 3. San Marino 4. Srbija 6. Finska 12. Makedonija 13. Lihtenštajn 14. Francuska 15. Njemačka 16. Portugal 18. Latvija 20. Španjolska 22. Norveška

VICEVI WC– papir Pita učiteljica djecu: - "Znate li djeco da se u našoj zemlji mjesečno potroši preko 20 kg toalet papira po glavi stanovnika?" Jedino Perica podigao ruku, a učiteljica ga pita: - "Što ti nije jasno, Perice?" - "Pa nije mi jasno zašto po glavi?“ Tjelesni u Sloveniji Zašto se djeca u Sloveniji ne smiju istezati na tjelesnom. - Jer onda pralaze granicu. Jacques Kako su Jacquesa krstili? - Kanaderom.

Autorice: Roberta Herceg i Danijela Krznar , 2.

KAP, broj 9, lipanj 2012.

NORIJADA

4.G

4.U 46

KAP, broj 9, lipanj 2012.

NORIJADA

4.LT

4.R KAP, broj 9, lipanj 2012.

Državno natjecanje iz matema!ke, Poreč, svibanj 2012.

Državno natjecanje iz geograﬁje, Dubrovnik, svibanj 2012.

Državno natjecanje iz hrvatskog jezika, Poreč, svibanj 2012.

Andreja Vlahek, (2. mjesto), Državno natjecanje iz matema!ke, Poreč, svibanj 2012.

Državno natjecanje iz elektrotehnike, Čakovec, svibanj 2012.

Smotra upravnih referenata, Vinkovci

Mentori

Državno natjecanje iz prometa i logis!ke, Šibenik, svibanj 2012.