Zagorski list 1067

ZVIJEZDA JE ROĐENA

Karla Miklaužić iz Huma

na Sutli je nova hrvatska super zvijezda: 'Ovo je moje putovanje u 'Superstaru' bilo ludo i nezaboravno'

Usvojen je najveći županijski proračun u povijesti Županije: ‘Proračun je rekordan, a iduće jeseni imat ćemo istovremeno otvorena 24 gradilišta, što se do sada nikada nije dogodilo’

'Pacijenti OB Zabok moraju na vrijeme dobiti najbolju moguću zdravstvenu uslugu. To je moj najvažniji cilj!

Djeca ne smiju koristiti nikakva pirotehnička sredstva. Policija će kažnjavati roditelje, a kazne nisu male!

INTERVJU TJEDNA Dr. Andreja Filija, poznata zagorska pedijatrica, preuzela je dužnost ravnateljice

'Pacijenti OB Zabok moraju na vrijeme moguću zdravstvenu uslugu. To je

Tek nekoliko dana nakon što je i službeno počela s radom, s dr. Andrejom Filijom razgovarali smo o njenim prvim dojmovima,

Javili ste se na natječaj, Upravno vijeće vas je izabralo i imenovalo novom ravnateljicom OB Zabok. Službeno, tu ste dužnost preuzeli prošlog ponedjeljka. Kakvi su prvi dojmovi i što vas je najviše motiviralo da se uopće javite na natječaj?

Dr. Filija: Pa bila sam dio tima bolnice 20 godina, ne samo poslovno već i emotivno. Iako sam otišla na novo radno mjesto i to prvenstveno iz razloga jer sam vidjela da moj način rada i razmišljanja, uvijek sa ciljem prema boljem, nije bio shvaćen niti podržan od tadašnjeg bolničkog vodstva, želja za povratkom bila je uvijek prisutna. Radila sam u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, stekla nova iskustva, saživjela sam se sa svojim malim pacijentima i roditeljima, ali raspisan natječaj za ravnatelja naše bolnice dao mi je poticaj uvijek prisutnoj želji za povratkom u Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana. Moj životni moto je "uvijek može i mora bolje" i on je bio pokretač za povratak. Biti, kako se kaže, prvi među jednakima izuzetno me veseli. Već sam kroz ovih nekoliko dana shvatila da imam dobre suradnike, rješavamo tekuću problematiku, a rješavanje većih problema koji su neminovnost tako velikog sustava, preuzet ću nakon službene primopredaje relevantne dokumentacije koja se odnosi na poslovanje bolnice, a koju ćemo Tihomir Vančina, donedavni vršitelj dužnosti ravnatelja, i ja odraditi ovih dana.

Na natječaj ste se javili vi i bivši ravnatelj, njegova prijava nije bila potpuna pa ste vi ostali jedina kandidatkinja. Što mislite zašto je tako mali interes, odnosno, koji su razlozi da se nije javilo više kandidata?

Dr. Filija: Morate znati da je to jedan vrlo odgovaran, rekla bih čak i vrlo težak posao. Ova bolnica ima 740 zaposlenih. Dakle, vi ovdje trebate voditi jednu ustanovu u kojoj radi 740 ljudi, koji trebaju zdravstveno kvalitetno zbrinuti populaciju Krapinsko – zagorske županije, pa i šire. I to je, ponavljam, vrlo velika odgovornost. No, ja znam zašto sam se ja javila, ali ne znam i ne mogu govoriti o tome zašto se drugi ne žele javiti. Ima ljudi koji izbjegavaju takve odgovorne i profesionalne poslove jer ako se prihvatiš tog posla, moraš imati cilj. Istovremeno znaš da ćeš se morati boriti za taj cilj, znaš da neće biti lako, da će to iziskivati puno tvog posla, rada, vremena i odricanja ako to želiš napraviti kvalitetno. Tako da to, očito, mnogima nije primamljivo, no, meni je to izazov kojeg sam odlučila prihvatiti oz-

Osnovni cilj je postići što veću kvalitetu zdravstvene zaštite našim korisnicima. To znači da mi kao liječnici pružamo zdravstvenu uslugu koja je najbolja moguća u ovom trenutku u hrvatskom zdravstvu, dakle, da koristimo najnovije protokole u medicini, ali i da tu istu uslugu pacijenti dobiju na vrijeme

biljno i odgovorno.

Ono po čemu vas se zagorska javnost posebno sjeća jest to da ste, nakon izgradnje ove nove bolničke zgrade osnovali Odjel pedijatrije. No, nije to bilo odmah po otvaranju nove bolnice, zar ne?

Dr. Filija: Bolnica je otvorena 2008., a mi smo ušli zadnji u bolnicu, 2009. godine iz razloga jer mi do tada u Krapinsko – zagorskoj županiji nikada nismo imali odjel pedijatrije. I kad se otvorila nova bolnica, svi odjeli su već od prije imali opremu koju su donijeli u novu zgradu. A mi nismo imali što donijeti. I te 2009. godine, prije nego što smo otvorili odjel, mi smo

imali zgradu, bolesničke krevete i to je bilo to. Pedijatrija nije imala ništa od opreme. No, imali smo ljude, stručne kadrove jer smo se sve te godine spremali za novu bolnicu i novi odjel pedijatrije. Tako da smo već imali dovoljan broj pedijatara, ali i iskusne medicinske sestre koje smo uspjeli dovesti iz zagrebačkih klinika. To su sve sestre koje inače žive u našoj županiji i rado su došle raditi kod nas da ne moraju putovati u Zagreb. Ponavljam, kadrovski smo bili odlično opremljeni, ali kako nismo dobivali nikakva sredstva, znali smo svi zajedno da se moramo potruditi ako želimo otvoriti odjel. I organizirali smo jednu veliku humanitarnu akciju na području županije

u tu svrhu i uspjeli. Tako da, odjel pedijatrije organiziran je i opremljen zaista nesebičnim zalaganjem svih zaposlenika i naravno fizičkih i pravnih osoba izvan bolnice. Bilo je puno donacija, mislim u ono vrijeme vrijednosti oko milijun kuna. Ne sumnjam da je tome pridonio senzibilitet naših građana prema najmlađoj populaciji i želji da nam se djeca liječe u našoj zagorskoj bolnici. A to što kažete da me neki pamte po tome, ne znam.... Vjerojatno je od strane mnogih prepoznata moja iskrena želja i entuzijazam da uspijemo u organizaciji Odjela pedijatrije.

Kad smo kod pedijatrije, zagorsku javnost su nedavno

zabrinuli medijski napisi da zbog vašeg imenovanja odlaze pedijatri i da je upitno hoće li odjel moći funkcionirati. Spominjao se čak i način, kao i navodni razlozi vašeg odlaska iz OB Zabok prije desetak godina. Koja je vaša strana priče? Zbog čega ste i u kakvim okolnostima odlučili otići iz OB Zabok?

Dr. Filija: Da, bilo je medijskih napisa, konkretno članak u jednom dnevnom listu i objava na televiziji i to je bilo uistinu neprimjerenog sadržaja. Navod da je bolnica "praktički ostala bez Odjela pedijatrije" nije istinit i iznimno je bio uznemiravajući za naše korisnike, kao i navod "da su zaposlenici dali

Ivan Kovačić ZABOK

Dr. Andreja Filija

ravnateljice Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana

vrijeme dobiti najbolju je moj najvažniji cilj!'

dojmovima, o problemima koje je zatekla, ali i o ciljevima koje želi ostvariti

Mojim dolaskom, po raspisanom natječaju, primljena je jedna specijalistica pedijatrije i angažirana je još jedna nova vanjska suradnica, a naravno da i ja kao specijalist pedijatrije pomažem u radu Odjela, nakon odrađenog radnog vremena kao ravnateljica

kolektivni otkaz", koji je izvan konteksta i bitnih činjenica te je isto tako uznemirujućeg sadržaja. Istina je sljedeća: otkazala sam ugovor o radu s 01.11.2015. godine, na radnom mjestu specijaliste pedijatra, uži spec.neonatologije. Na dan mojeg prestanka radnog odnosa u radnom odnosu je bilo pet specijalista i tri specijalizanta i ako uspoređujemo sa stanjem u vrijeme kada je članak objavljen, kada je u radnom odnosu bilo četvero specijalista, od kojih dvoje s uvjetima za starosnu mirovinu, tvrdnja da je "odjel ostao opustošen" nije osnovana. Rekla bih da je zlonamjerna. Druga, također bitna stvar jest činjenica da donedavni voditelj Odjela pedijatrije, koji je u javnosti iskazao nezadovoljstvo mojim dolaskom, nije radio u vrijeme kada i ja. On je u bolnicu došao raditi četiri godine nakon mog odlaska, dakle, u siječnju 2019. godine i imenovan je voditeljem Odjela pedijatrije s istim datumom. Točno je da su donedavni voditelj odjela i još jedna specijalistica predali zahtjev za prestankom radnog odnosa, ne navodeći razlog za to, tako da je Odjel ostao s dvoje specijalista i 7 specijalizanata, a podsjećam, specijalizanti ne mogu sami raditi, već samo uz nadzor specijaliste, a isto tako specijalistički staž obavljaju u zagrebačkim klinikama. Mojim dolaskom, po raspisanom natječaju, primljena je jedna specijalistica pedijatrije koja odrađuje otkazni rok kod sadašnjeg poslodavca i uskoro će zasnovati radni odnos u našoj bolnici i angažirana je još jedna nova vanjska suradnica, a naravno da i ja kao specijalist pedijatrije pomažem u radu Odjela, nakon odrađenog radnog vremena kao ravnateljica. Moramo biti svjesni da je fluktuacija kadro-

va u djelatnosti zdravstva, pogotovo u manjim, općim bolnicama, u kojoj većina liječnika ima prebivalište u Zagrebačkoj županiji, naša realnost. No, dobrom kadrovskom politikom, otklonit će se sve potencijalne poteškoće i Odjel pedijatrije će se u buduće razvijati, a ne samo ostati na sadašnjoj razini rada. Tako da stanovnici Krapinsko – zagorske županije nemaju apsolutno nikakav razlog za zabrinutost.

Ipak, u dijelu zagorske javnosti postoji neka slika o Općoj bolnici Zabok kao o bolnici koja ima novu zgradu, dobre uvjete, ali koja je u deficitu sa stručnim kadrovima i kojoj fali najmodernije tehnologije. Kako vi gledate na to i kako biste vi usporedili trenutačno stanje u našoj bolnici po tom pitanju u odnosu na neke druge, slične opće bolnice u Hrvatskoj?

Dr. Filija: Razvoj zdravstva uvijek iziskuje modernizaciju opreme, ali koliko sam za sada upoznata, Opća bolnica Zabok je i sada opremljena za redovno i kvalitetno pružanje usluga zdravstvene zaštite. Oprema se zanavlja koliko god je to moguće, uvažavajući prioritete, uz svesrdnu pomoć Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorske županije i mnogih donatora. Nedostatak kadrova, nažalost u zadnje je vrijeme konstanta prisutna u većini, ako ne i u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Morate biti svjesni da u cijeloj Hrvatskoj općenito medicinara ima malo tako da sve bolnice imaju isti problem. Kao prvo, sve manje ljudi završava studij medicine, mnogi koji mogu odu u inozemstvo, tako da to nije problem Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, nego je to problem zdravstva Republike Hrvatske. Premali broj zaposlenika u određenim segmentima rezultira prekovremenim satima za koje mo-

Raspisan natječaj za ravnatelja naše bolnice dao mi je poticaj uvijek prisutnoj želji za povratkom u Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana. Moj životni moto je "uvijek može i mora bolje" i on je bio pokretač za povratkom

ramo iznaći rješenje da ih bude što manje. Poduzimat ćemo raspoložive mjere da privučemo nove zaposlenike, evo već danas sam obavila razgovor sa kandidatkinjom za radno mjesto specijaliste kirurgije i sutra imam zakazan razgovor s još jednim kandidatom. Mi stalno imamo natječaje, radim već razgovore s ljudima koji se javljaju na natječaje, bila je danas i jedna ginekologinja. Uskoro raspisujemo i natječaj za specijalizacije.... Tako da, mi smo u stalnom procesu potražnje za liječnicima. Jer mi s ovim brojem liječnika možemo odraditi sav taj posao, međutim, ponavljam, imamo previše prekovremenih sati i to moramo smanjiti. Srećom, mi imamo 63 liječnika specijalizanata, koji imaju ugovor o radu s našom bolnicom, a na specijalizaciji su po klinikama. Oni nam tijekom svog školovanja također dolaze pomagati u radu, i oko dežurstava i slično. Ono što je najbitnije, ti specijalizanti će se vratiti u našu bolnicu nakon specijalizacije.

Tek ste prošli tjedan preuzeli dužnost, no što ste 'na prvu' vidjeli kao neke hitne, općenite prioritete kojima se kao nova ravnateljica morate odmah posvetiti?

Dr. Filija: U ovih nekoliko dana održani su sastanci s voditeljima ustrojstvenih jedinica, pojedinačno s više zaposlenika, s kandidatima za zaposlenje, zakazujemo sastanke sa zdravstvenim ustanovama s kojima surađujemo.... Dakle, već rješavamo tekuću problematiku. Problemi postoje, organizacijske, kadrovske i druge prirode, ali o svemu tome ćemo u kontinuitetu raspravljati i ne sumnjam da će se za svaki problem iznaći rješenje.

I na kraju, koji su vaši osnovni dugoročni planovi koje želite provesti i ostvariti u svom mandatu ravnateljice u Općoj bolnici Zabok?

Dr. Filija: Ciljeva ima puno i vezani su za brojna područja poslovanja, ali dozvolite da radije kroz neko vrijeme govorim o rezultatima postavljenih ciljeva. Mogu sažeto reći kako su ciljevi vezani za sve segmente poslovanja, od kvalitete zdravstvene zaštite, financijskog poslovanja, uvjeta rada, kadrovske politike do infrastrukture. Uglavnom, osnovni cilj je postići što veću kvalitetu zdravstvene zaštite našim korisnicima. To znači da mi kao liječnici pružamo zdravstvenu uslugu koja je najbolja moguća u ovom trenutku u hrvatskom zdravstvu, dakle, da koristimo najnovije protokole u medicini, ali i da tu istu uslugu pacijenti dobiju na vrijeme. Dakle, da u primjereno vrijeme pacijent dobije uslugu koja je trenutačno najbolja moguća u hrvatskom zdravstvu. To je moj najvažniji cilj.

Foto: Pixsell/Ilustracija

Sve manje nezaposlenih, ali i sve veća potreba za radnicima

Broj nezaposlenih i dalje rapidno pada, a sad su najtraženiji prodavači, čuvari i medicinske sestre

Krajem studenog 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane su 1.604 osobe

HRVATSKO ZAGORJE - Krajem studenog 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane su 1.604 osobe. U usporedbi sa listopadom 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 4,0% ili 67 osoba, a u odnosu na studeni 2023. godine broj nezaposlenih manji je za 19,8% ili 396 osoba. Ukupno su u studenom 2024. iz evidencije nezaposlenih izašle 243 osobe (20,3% manje nego u studenom 2023. godine). Od toga je zaposleno 197 osoba, i to: 175 osoba (88,8%) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 22 osobe (11,2%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Najveće zapošljavanje

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 37 osoba ili 21,1%, Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 34 osobe ili 19,4%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 25 osoba ili 14,3% te Obrazovanje – 20 osoba ili 11,4%. Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodile ispostave Zabok (47 zaposlenih osoba ili 26,9% od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Krapina (37 zaposlenih osoba ili 21,1%).

Novi nezaposleni

U studenom 2024. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 176 nezaposlenih osoba (26,4% manje nego u studenom 2023. godine), i to: 138 osoba izravno iz radnog odnosa (78,4%), 14 osoba iz redovitoga školovanja (8,0%), te 24 osobe iz neaktivnosti (13,6%). S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 27

U usporedbi sa listopadom 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 4,0% ili 67 osoba, a u odnosu na studeni 2023. godine broj nezaposlenih manji je za 19,8% ili 396 osoba

osoba ili 19,6%, Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane –25 osoba ili 18,1%, Prerađivačka industrija – 20 osoba ili 14,5% te Obrazovanje – 12 osoba ili 8,7%.

Potrebe za radnicima U mjesecu studenom 2024. godine poslodavci su prijavili 417 potreba za radnicima što je za 27,0% manje nego u prethodnom mjesecu te za 19,7% manje u odnosu na isti mjesec 2023. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 95 radnika ili 22,8%, Prerađivačka industrija – 83 radnika ili 19,9%, Obrazovanje – 74 radnika ili 17,7% te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 34 radnika ili 8,2%. Najtraženija zanimanja u studenom 2024. g. bila su: Prodavač/prodavačica (21), Čuvar/čuvarica (20), Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (16), Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (14), Doktor/ doktorica medicine (13), Kuhar/kuharica (12), Konobar/konobarica (12), Vozač/vozačica teretnog vozila (12), Bravar/bravarica (10), Pomoćnik/ pomoćnica u nastavi (9), CNC operater/operatorica (8). (zl)

'Proračun je rekordan, iduće jeseni otvorena 24 gradilišta, što se do

S. Pušec/M. Čaržavec KRAPINA

UPoduzetničkom centru u Krapini prošlog je utorka održana 20. sjednica aktualnog saziva Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, čija je najvažnija točka bilo donošenje proračuna za iduću godinu.

Proračun za 2025. godinu Konsolidirani proračun iznosi 267.637.906,99, što je za 19 % više u odnosu na II. Izmjene i dopune Proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2024. godinu. Izvorni Proračun Županije (bez proračunskih korisnika) za 2025. godinu iznosi 103.583.232,98 eura, odnosno 52 % više u odnosu na posljednji rebalans za 2024. godinu. Proračun je donijet s 22 glasova za, 5 glasova protiv i 2 suzdržana glasa. - Proračun je rekordan, najveći od kada postoji Županija, od 1993. godine. Toliko je velik zbog niza investicija u obrazovanju i zdravstvu koje će se provoditi na području Krapinsko – zagorske županije u 2025. i 2026. godini – rekao je župan Željko Kolar te pojasnio što proračun nosi - 16 škola sa 6 sportskih dvorana kroz NPO za jednosmjensku nastavu, energetsku obnovu tri škole kroz APN, dvije škole kroz cjelovitu obnovu kroz Fond solidarnosti, Znanstveni edukacijskozabavni centar preko NPO – a, Ministarstva kulture i Aglomeracije grada Zagreba te ulaganja u Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske i Stubičke Toplice, gdje je zajednička investicija 32 milijuna eura. - Mi ćemo u jednom trenutku, na jesen 2025. godine, imati otvorena minimalno 24 gradilišta, što se nikada do sada u povijesti nije dogodilo. Kao

iduću godinu. - Bit će veliki izazov istovremeno voditi tolike projekte i morat ćemo se u ljudskim kapacitetima osnažiti jer s ovim brojem ljudi koje imamo, vrlo ćemo teško ispratiti sve projekte do kraja. Ne mogu shvatiti da proračun bude preambiciozan, ako imate za-

Kolar: 'Razumijem oporbu da su u jednom laganom očaju iz jednostavnog razloga što ne mogu prihvatiti da će i sljedećih četiri godine biti u oporbi'

što je bilo veliki izazov uravnotežiti proračun za 2025. i 2026. godinu, isto je tako veliki izazov provesti sve te projekte i izgradnje, a da budemo u zakonskom roku, koji je za NPO 30.6.2026. godine. Imamo informacije da će se rok produžiti za izgradnju do kraja 2026. godine, a da će plaćanja moći biti do kraja trećeg mjeseca 2027., no mi planiramo sve projekte završiti u 2026. godini i ništa nismo planirali u proračunu za 2027. godinu – pojasnio je župan. Dodao je da je izuzetno zadovoljan proračunom za

Kolar: 'Izuzetno sam zadovoljan proračunom. Bit će veliki izazov istovremeno voditi tolike projekte i morat ćemo se u ljudskim kapacitetima osnažiti'

tvorenu financijsku konstrukciju koja ne ugrožava apsolutno nikoga. Veselim se otvaranju gradilišta, samoj gradnji, a najviše se veselim kada ćemo u školsku godinu 2026./2027. krenuti u jednosmjensku nastavu – zaključio je Kolar. Zamjerke oporbe

Župan je nakon sjednice komentirao i spočitavanje oporbe, koja je glasala protiv proračuna, zbog kreditnog zaduženja koja su potrebna za sve ove projekte, a iznose 8,8 milijuna eura za NPOO i 13 miliju-

na eura za projekt Piškornica. - Razumijem oporbu da su u jednom laganom očaju iz jednostavnog razloga što ne mogu prihvatiti da će i sljedeće četiri godine biti u oporbi. Ja to u potpunosti razumijem. Kada imate takav proračun, projekte i rezultate, za njih bi bilo puno bolje da su podržali ovaj proračun. A pokušat ću reći samo jedan razlog. Projekt ove Vlade, stranački njihove Vlade, je zapravo jednosmjenska nastava. I oni su danas glasali protiv jednosmjenske nastave. To je nacionalni projekt, gdje je potpisan međunarodni ugovor za taj javni poziv i gdje mi moramo ispoštovati sve ono što je Europska komisija i Unija od nas tražila da bi Vlada opravdala taj silni novac koji će se uložiti i oni su glasali protiv toga. To nikako ne mogu razumjeti – rekao je Kolar. Dodao je da je proračun uravnotežen i da je zatvorena financijska konstrukcija za sve projekte. Naše kreditno zaduženje, anuiteti koje ćemo plaćati od 2026. godine, su manji od onoga što ćemo mi u 2025. godini iz vlastitih sredstava uložiti u pokrivanje određenih projekata. Drugi dio priče je da nema niti jedne županije u RH koja će moći zatvoriti taj financijski ciklus, a da se kreditno ne zaduži. Jednostavno, naši fiskalni kapaciteti nisu takvi, a to je prilika stoljeća, koju treba iskoristiti – dodao je župan Kolar, još jednom istaknuvši da kreditno zaduženje na 10 ili 15 godina Županiji ne predstavlja apsolutno nikakav problem da to isfinancira iz vlastitih sredstava. – Čak smo vodili brigu i ostavili mogućnost dodatnog kre-

ditnog zaduženja od 15 posto za kapitalnu investiciju, Centar zdravlja srca i mozga u Krapinskim Toplicama, čija je vrijednost 52 milijuna eura, ako bi bilo sluha unutar Vlade RH i resornog ministarstva da krenemo u realizaciju tog projekta. Povećali smo ulaganja za gospodarstvo, poljoprivredu, hitne službe, udruge civilnog društva, sport, vatrogasce, nikome nisu smanjena sredstva, osim za rad župana i Županijske skupštine – istaknuo je Kolar. Vijećnik Zoran Gregurović ispred HDZ – a pojasnio je glasanje protiv proračuna. - Prošle smo godine bili suzdržani za proračun jer uistinu je bilo puno projekata, pogotovo koji se financiraju kroz fondove EU ili kroz razna ministarstva, a tako je i ove godine. Da samo ne kritiziram, pohvaljujem sve županijske službe i sve u Županiji koji su pripremali i pripremaju te projekte da bi se mogli kandidirati i povući sredstva i to je ono što je dobro. No, ono što smatram da nije dobro i zašto sam konkretno i osobno rekao da sam protiv takvog proračuna, je to što se vidi da određene stvari koje nisu jednake prema svima. Još u prošlom sazivu sam upozoravao na problem dvorane u Petrovskom. Znamo i pohvaljujem da se sagradila županijskim sredstvima dvorana u Hrašćini, pohvaljujejm i što je Županija osigurala 1,2 milijuna ili 1,8 milijuna eura za školu u Poznanovcu, no međutim, onda je takav kriterij trebao biti i za izgradnju dvorane na Petrovskom, a ne da se ondje tražilo da 50 posto sufinancira Općina. Ne možemo sve

Željko Kolar

jeseni imat ćemo istovremeno do sada nikada nije dogodilo'

općine po fiskalnom kapacitetu stavljati u isti koš. Primijetio sam i da se značajna sredstva osiguravaju za promociju, marketing i slične stvari, a sigurno se moglo dio tih sredsava preusmjeriti na druge stvari. Uistinu pohvaljujem projekte koji su pokrenuti, to su dobri projekti za naše žitelje županije, no taj jedan kriterij me osobno zasmetao – rekao je Gregurović. Župan Kolar tu je komentirao da su različiti kriteriji za sufinanciranje od općine do općina. - Mi smo imali naše investicije kada smo financirali u pojedinim gradovima i općinama u stopostotnom iznosu, imali smo trenutaka kada smo financirali 50:50, imali smo trenutaka kada smo se mi kreditno zaduživali pa su općine nama plaćale dio kredita i imali smo i kontra. Svaki od tih projekata je bio kroz drugi javni poziv, natječaj ili u nekom drugom vremenu. Ne može se uspoređivati ono što smo radili 2019. ili 2020. i ono što ćemo raditi 2025. godine. Neke JLS su izgradile sportske dvorane bez bilo kakvog učešća KZŽ, ima ranih modela po kojima se funkcionira, svi su jasni i transparetni – rekao je župan. Aktualni sat

Skupština je, kao i obično, započela Aktualni satom. Prvo pitanje postavio je nezavisni vijećnik Viktor Šimunić, a o povećanju iznosa za topli obrok djelatnicima Županije s trenutnih 80 na 100 eura. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar odgovorio je vrlo kratko i jasno. - Odgovor je vrlo jednostavan. Da - rekao je Kolar. Šimunić je izvijestio i o inicijativi koju je pokrenuo prije dvije godine, a koju je podržala Županija. Riječ je o kamerama na 'Staroj zagorskoj' cesti. - Prošle godine krajem prosinca te su kamere postavljene. U 2023. godinu prije njihovog postavljanja bilo je 47 nesreća. Nakon postavljanja kućišta za kameru ove godine broj nesreća se smanjio na 16. Hvala Županiji što je podržala tu inicijativu. Smatram da treba raditi i dalje na smanjenu tog broja - rekao je Šimunić. Da je 'Stara zagorska' je u katastrofalnom stanju, konstatirao je župan Kolar. - Dio na zagorskoj strani pogotovo je u lošem stanju. MUP bi trebao reagirati prema Hrvatskim cestama, a ja sam prema članu uprave, išao za inicijativom da se pojača održavanje. Smanjile su se nesreće jer se na našem dijelu vozači ni ne mogu brže voziti. Nažalost, ali istinito. I dalje ćemo u suradnji s resornim ministarstvom i Hrvatskim cestama da se u rano proljeće krene u sanaciju - zaključio je Kolar.

Strani radnici

Marija Jagečić (SDP) iznijela je prijedlog za integraciju stranih radnika u Krapinsko-zagorskoj županiji budući da u su nekim županijama već pokrenute konkret-

Gregurović: 'Ono što smatram da nije dobro i zašto sam rekao da sam protiv takvog proračuna, je to što se vidi da određene stvari koje nisu jednake prema svima. Ne možemo sve općine po fiskalnom kapacitetu stavljati u isti koš'

ne mjere koje su olakšale njihov život. - Smatram da bi našu županiju trebalo usmjeriti prema sličnim praksama. Strani radnici nisu isključivo prolaznici već aktivni sudionici naši društva. Njihova integracija doprinijela bi sigurnosti našeg društva jer bi, između ostalog, dovela do boljeg razumijevanja u prometu i dovela do jačanje zajedništva. Predlažem da Županija bude inicijator sastanka na kojem bi sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, poslodavci i relevantni sudionici - predložila je Jagečić. Da je ovo konstruktivan prijedlog, rekla je dožupanica Jasna Petek. Županija je, kaže, o tome već razgovarala. - Radi se o tome da u županiji pokušamo složiti niz mjera i aktivnosti koje bi pomogle integraciji stranih radnika u našoj zajednici. KZŽ se kao koordinator može pojaviti i organizirati sastanak. Hvala na prijedlogu i sigurno je da ćemo u kraćem

roku organizirati sastanak i povesti se primjerima dobre prakse Varaždinske županije i Hrvatske obrtničke komore koja je osmislila program 'Welcome to Croatia' koji uključuje učenje jezika i kulture kraja u koji su ljudi došli. 'Ostat ćemo bez šuma' Nezavisni Mirko Šivalec postavio je pitanje županu ispred udruge 'Zagorski vrganj'. - Našim šumama, najvećim dijelom gospodare Hrvatske šume, a tamo se dogodila devastacija šuma. Tome trebamo stati na kraj. Šume se devastiraju sječom što znači da za 30 do 40 godina nećemo imati šuma. Imat ćemo mlade, nezrele šume. Molim županov apel - rekao je Šivalec. Župan je odgovorio kako Županija nije direktno nadležna, ali da indirektno može urgirati. Sigurno je da ima premali broj šumarskih inspektora, da se isključivo izlazi na teren temeljem prijava i samim time je teško spriječiti nelegalnu sječu. Mi ćemo vaše pitanje proslijediti šumariji u Krapini. Poslat ćemo dopis - zaključio je Kolar. Škola i vrtić

Što je za školom i vrtićem u Špičkovini? Pitanje je koje je zanimalo

Vladimira Pleška (HDZ). - Građani su pitanje uputili meni. Rekoše mi, 21. svibnja 2021. godine u Špičkovini, prilikom obilaska radova na dječjem igralištu, 20-ak dana prije završetka, bio je i naš župan gdje su ga novinari pitali, odnosno građani zamolili da se u Špičkovini gdje je bio velik broj djece, gradi nova škola i vrtić. Na tom okupljanju je župan izvijestio da je projekt u pripremi i da će se izraditi projektna dokumentacija. Obzirom da do dana današnjeg nema ništa dalje, građani mole odgovor na pitanje što je tim projektom izgradnje područne škole. Ili je to bio predizborni aktivizam? - Očito će danas biti s jedne strane neozbiljno, a s druge ozbiljno pa ćemo tako i odgovoriti - kazao je župan Kolar. - Naravno da je bilo predizborno. Mi smo u predizbornom aktivizmu 365 dana, četiri godine. Razgovarali smo i dogovorili s Gradom Zabokom da ćemo mi raditi Područnu školu, a da će na katu bili dječji vrtić. Obzirom da je natječaj Ministarstva obrazovanja nestvarno kasnio, kako bi rekao premijer Plenković, mi smo dogovorili s Gradom da promijenimo kompletan projekt, da se prvo napravi vrtić, a da mi na-

knadno napravimo školu na katu. Nakon analize postojeće parcele, došli smo do zaključka da je najbolje da je škola u prizemlju. Dogovorili smo da će jednu parcelu kupiti Grad, jednu Županija i da ćemo imati dva nova objekta, jedan pored drugoga iz niza razloga. Mi smo u projektiranju, otvoren je NPO, stvoreni su uvjeti za povlačenju sredstava, ali to neće biti prihvatljivo. Sva površina postojeće škole odbija se od sufinanciranja onoga što ćemo graditi - pojasnio je Kolar i zaključio: - Nije bilo predizborno, da je bilo natječaja već bi bilo gotovo, a nije bilo. Nagrade za medicinske

sestre

Posljednji, ovogodišnji Aktualac završio je prijedlogom Zorana Gregurovića (HDZ) koji je čuo da će se liječnicima isplatiti 1600 eura neto. - Mislim da je to dobro, ali tu je trebalo proširiti. Svjesni smo da u mnogim Domovima zdravlja nije bilo liječnika, a teret tih ordinacija nosile su sestre. Za njih nije predviđeno ništa, pa čak ni simbolično, prema informacijama koje ja imam. Mislim da se tu barem nešto trebalo osigurati. Moramo biti svjesni da mnogi liječnici, koncesionari na svojim leđima nose teret da pacijenti ne ostaju bez zdravstvenih skrbi. Bilo je i liječnica koje su došle raditi na nekoliko mjeseci, pa su otišle na porodiljini ili bolovanje, a koncesionari su preuzeli u pedijatrijskim ambulantama taj teret zbrinjavanja pacijenata. Pohvaljujem inicijativu, samo sam htio skrenuti pažnju da se možda nije u potpunosti gledalo na sve aspekte, pa predlažem da se nađe mogućnost da se nagrade i ljudi koji nose teren na svojim leđima - rekao je Gregurović. - Pitanje je vrlo kompleksno. Dodatkom se išlo na liječnike u Domovima zdravlja jer su to deficitarna zanimanja. Na sreću imamo dovoljno medicinskih sestara na Zavodu za zapošljavanje. S nagradom smo išli upravo zbog deficitarnih zanimanja, a s druge strane zbog toga što imaju manje plaće od liječnika koncesionara. I to nam je bio glavni argument u donošenju odluke. Mi smo razgovarali s medicinskim sestrama, ali da će svi biti zadovoljni, to ćete teško postići - poručio je župan Željko Kolar.U proračunu za 2025. godinu povećali smo sredstava za ovakve naknade, a hoćemo li ih proširivati ili nećemo vidjet ćemo kad otvorimo raspravu s Domom zdravlja, sa stručnim i s upravnim vijećem. Bojim se da će se to pretvoriti u utakmicu. Moramo urediti sustav financiranja. Imamo najveći broj specijalizanata i trebalo se osigurati da je liječnika dovoljno. Nije to baš jednostavno, razumijem svakoga. Pokušat ćemo voditi brigu pa ćemo vidjeti - zaključio je Kolar.

Zoran Gregurović

PETARDE

VEĆ STIGLE Kako se približavaju blagdani, sve više odjekuju pucnjevi pirotehnike.

Djeca ne smiju koristiti nikakva pirotehnička To je zabranjeno zakonom, kazne za

Pirotehnička sredstva koja su dozvoljena za punoljetne osobe, smiju se koristiti samo nekoliko dana i to ne bilo gdje.

Ivan Kovačić ZABOK

Petarde su već četiri godine zakonom zabranjene, ostala dopuštena pirotehnička sredstva mogu se prodavati i kupovati tek od ovog tjedna, a koristiti od 27. prosinca do Nove godine. Ipak, pucnjevi i eksplozije već tjednima odjekuju zagorskim ulicama, parkovima, igralištima... Što točno kažu zakonske odredbe: tko, kada i pod kojim uvjetima i na kojim mjestima smije koristiti pirotehnička sredstva, provjerili smo u Policijskoj upravi krapinsko – zagorskoj, koja je u petak 13. prosinca već započela s provođenjem tradicionalne akcije 'Mir i dobro'.

Nezakonita nabava

Kako su nam rekli, jasno im je da će u predblagdansko i blagdansko vrijeme građani nabavljati dozvoljena pirotehnička sredstava koja se nalaze u slobodnoj prodaji, ali također su svjesni da se može očekivati i nezakonita nabava pirotehničkih sredstava čija nabava, posjedovanje i uporaba nije dozvoljena. - Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i Izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. 1. 2023. godine, građanima nije dozvoljena nabava, posjedovanje niti uporaba petardi i redenika kategorije F2 i F3, kao i pirotehnička sredstva kate-

Uporaba dozvoljenih pirotehničkih sredstava dozvoljena je građanima starijim od 18 godina u razdoblju od 27. prosinca do 1. siječnja. Tu moramo naglasiti da je izričito zabranjeno njihova uporaba u zatvorenim prostorima i na prostorima gdje se okuplja veći boj ljudi

Djeca, odnosno maloljetnici s navršenih 14. godina su prekršajno i kazneno odgovorni te se navedene sankcije primjenjuju i na njih

gorija F4, P1, P2, T1 i T2 za osobne potrebe.

Prodaja pirotehnike

Prodaja "Pirotehničkih sredstava" dozvoljena je pravnim osobama i obrtima koja imaju dozvolu Ministarstva, a policija napominje da prilikom kupovine pirotehničkih sredstava obavezno treba uzimati račun. - Kako smo i prethodno naveli, Izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja zabranjena je prodaja petardi i redenika kategorije F2 i F3 građanima za osobne potrebe, odnosno građanima nije dozvoljena nabava, posjedovanje niti uporaba petardi i redenika kategorije F2 i F3 (kao i pirotehnička sredstva kategorija F4, P1, P2, T1 i T2). Ostala pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3 dozvoljeno je prodavati građanima starijim od 18 godina, u razdoblju od 15. prosinca do 1. siječnja u prodavaonicama pirotehničkih sredstava koje posjeduju odobrenje Ministarstva – podsjeća policija.

Kad i gdje?

No, čak i ona pirotehnička sredstva koja su dozvoljena, smiju se koristiti samo nekoliko dana i to ne bilo gdje. Zakon, kaže policija, točno propisuje kada i gdje se dozvoljena pirotehnička sredstva smiju koristiti. - Uporaba dozvoljenih pirotehničkih sredstava dozvoljena je građanima starijim od 18 godina u razdoblju od 27. prosinca do 1. siječnja. Tu moramo naglasiti da je izričito zabranjeno njihova uporaba u zatvorenim prostorima i na prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi. Pirotehnička sredstava kategorije F1, koja se mogu prodavati u prodavaonicama pirotehničkih sredstava, kioscima, trgovinama… tijekom cijele godine, njihova prodaja i uporaba dozvoljena je osobama starijim od 14 godina. Ono što posebno smatramo potrebnim na-

glasiti jest da su djeci pirotehnička sredstva zabranjena – ističu iz PU krapinsko – zagorske.

Tragedija najveća kazna Dakako, policiju smo pitali i kakve su kazne za kršenje ovih zakonskih odredbi. - Nepridržavanje uputa o nabavci i rukovanju pirotehničkim sredstvima propisano je u odredbama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, te treba istaknuti da kazne nisu tako male, za prekršaje fizičkih osoba propisane su novčane kazne od 660,00 do 1320,00 eura, a za pravne osobe od 1.320,00 do 3.980,00 eura, ovisno o vrsti prekršaja. Tu moramo napomenuti i da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 390,00 eura kazniti zakonski zastupnik djeteta mlađeg od 14 godina koje je uporabilo pirotehnička sredstva kategorije F1. Najveća kazna je ipak neočekivani tragični scenarij i ozljeđivanje kao posljedica upotrebe različitih pirotehničkih proizvoda – upozorava policija.

Sankcije za građane

Policija je, nadalje, navela i neke konkretne sankcije za fizičke osobe odnosno za građane. - Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura, kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako uporabljuje pirotehnička sredstva kategorije F2

(petarde, žabice, konfeti za osobnu uporabu, manje rakete i drugi slični proizvodi) i F3 (rakete, fontane, kutije vatrometa, vodopadi, redenici, petarde s bljeskom, rimske svijeće i drugi slični proizvodi), a mlađa je od 18 godina ili je starija od 18 godina i uporabljuje pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3 u razdoblju od 2. siječnja do 26. prosinca, znači u razdoblju kada to nije dozvoljeno. Ista kazna propisana je ako osoba u zatvorenim prostorima ili na prostoru gdje se okuplja veći broj građana koristi dozvoljena pirotehnička sredstva, osim pirotehničkih sredstava kategorije F1 (koja se mogu koristiti u zatvorenim prostorima). Također, kaznit će se i osoba ako nabavlja, posjeduje ili uporabljuje petarde i/ili redenike kategorije F2 i F3 te pirotehnička sredstva kategorije F4, P1, P2, T1 i T2 za osobne potrebe – nabrojali su nam iz PU krapinsko – zagorske.

Kazne za roditelje

No, najčešće smo svjedoci kako pirotehnička sredstva koriste maloljetnici, ali i djeca mlađa od 14 godina. Nerijetko se to događa i na dječjim igralištima, ali i u blizini škola. Kako su nam pojasnili u PU krapinsko – zagorskoj, kad su u pitanju djeca, koja, podsjećamo, ne smiju koristiti nikakva pirotehnička sredstva, kaznit će se roditelji.

- Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 390,00 eura kaznit će se zakonski zastupnik djeteta mlađeg od 14 godina koje je uporabilo pirotehnička sredstva kategorije F1. Dakle, pogrešno je mišljenje da su pirotehnička sredstva kategorije F1 dječja pirotehnika, jer ju ne smiju koristiti djeca mlađa od 14 godina. Djeca, odnosno maloljetnici s navršenih 14. godina su prekršajno i kazneno odgovorni, te se navedene sankcije primjenjuju i na njih s navršenih 14. godina – upozoravaju iz policije.

Mir i dobro

Inače, policija već tradicionalno, 31. godinu zaredom provodi akciju "Mir i dobro", (od 1993. godine), i to u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana. Tako je i ove godine, a akcija se počela provoditi već proteklog petka. - Akcija se provodi poradi sprječavanja opasnosti od nezakonite uporabe pirotehničkih i drugih eksplozivnih sredstva te održavanja povoljnog stanja opće sigurnosti na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko-zagorska, koja će tom prilikom provoditi preventivne, ali i represivne aktivnosti, čime se želi postići da predstojeći blagdani prođu što sigurnije i mirnije, bez ozljeda uslijed nestručnog, neopreznog i nezakonitog rukovanja pirotehničkim i drugim ek-

Foto: Pixsell (Arhiva/Ilustracija)

pirotehnike. Policiju smo pitali tko

i kada je smije

koristiti

pirotehnička sredstva! za roditelje su velike

gdje. Zakon točno propisuje kada i gdje se takva sredstva smiju koristiti

splozivnim sredstvima – poručuje policija.

Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 390,00 eura kaznit će se zakonski zastupnik djeteta mlađeg od 14 godina koje je uporabilo pirotehnička sredstva kategorije F1. Dakle, pogrešno je mišljenje da su pirotehnička sredstva kategorije F1 dječja pirotehnika, jer ju ne smiju koristiti djeca

mlađa od 14 godina

Preventiva

Jedna od preventivnih aktivnosti

Policijske uprave krapinsko-zagorske, koja se provodi u suradnji sa Županijskim vijećem za prevenciju u lokalnoj zajednici Krapinsko – zagorske županije je podjela plakata i letaka "Pirotehnika i blagdani", sa savjetima i upozorenjima na opasnosti od uporabe pirotehničkih i drugih eksplozivnih sredstava, te s naglaskom na zabranjenu uporabu petardi. Letci se dijele građanima na prigodnim mjestima i okupljanjima, a plakati se dijele svim osnovnim i područnim školama, te srednjim školama na području Krapinsko-zagorske županije, te su istaknuti na pogodnim javnim mjestima i zgradama policijskih postaja. - Također, policijski službenici za prevenciju PU krapinsko-zagorske gostuju u tematskim emisijama "Mir i dobro" na svim lokalnim radijskim postajama predstavljajući akciju i njezine aktivnosti te ciljeve sa savjetima i preporukama našim građanima, roditeljima i djeci da blagdansko vrijeme prođe bez posljedica. Policijski službenici policijskih postaja također provode preventivne aktivnosti na svojem postajnom području. Uvažavajući navedene okolnosti neće nestati i opasnosti uporabe pirotehničkih i drugih eksplozivnih sredstava za vrijeme blagdana, građani će nabavljati dozvoljena pirotehnička sredstava koja se nalaze u slobodnoj prodaji, ali se isto tako može se očekivati nezakonita nabava i uporaba petardi i redenika čije nabava, posjedo-

vanje i uporaba više nije dopuštena. Također, mogu se očekivati slučajevi protuzakonite i nestručne uporabe tih sredstava pri čemu dolazi i do stradavanja osoba, posebice djece, te štete na imovini –rekli su nam u PU krapinsko – zagorskoj.

Savjeti i preporuke

Na koncu, policija je uputila i savjete, preporuke, ali i poziv građanima. - Policija savjetuje i preporučuje građanima da što ljepše i ugodnije proslave predstojeće blagdansko vrijeme i da tu prigodu kao i veselje podijele u krugu obitelji i prijatelja. Tu treba naglasiti da sve ide uz slavlje i veselje, osim oružja i eksploziva, te pretjerane konzumacije alkohola i opijanja koji je česti pratitelj i uzrok nesreća i tragedija, kako prilikom uporabe oružja, pirotehničkih i drugih eksplozivnih sredstava, tako i kod prometnih nesreća. Sa svim tim naglašavamo da, kako bi obilježavanje Božićnih i Novogodišnjih blagdana proteklo u miru i svečano kako i dolikuje blagdanima, bez ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine, građanima savjetujemo i svakako preporučujemo da odbace opasan način korištenja vatrenog oružja, eksplozivnih i pirotehničkih sredstava. Pozivamo sve građane da ove blagdane provedu u krugu svojih obitelji, bez korištenja pirotehnike! Želimo da Vam blagdani proteku u mirnom i sigurnom okruženju! Pirotehnika stvara veliki stres maloj djeci, ali i kućnim ljubimcima. Nesreće se ne događaju drugima, zbog toga roditelji i građani budite odgovorni! " Opreza nikad dosta"! – poručuje Policijska uprava krapinsko – zagorska.

Obilježena 25. godišnjica smrti dr. Franje Tuđmana

Gregurović:

Veličina dr. Tuđmana je na ponos svima nama Zagorcima

VELIKO TRGOVIŠĆE - HDZ Krapinsko-zagorske županije, Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Općina Veliko Trgovišće obilježili su 25. obljetnicu smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Ispred njegove rodne kuće u Velikom Trgovišću položili su vijenac i zapalili svijeće, a predsjednik ŽO HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Zoran Gregurović tom je prilikom rekao kako se Hrvatska demokratska zajednica Krapinsko-zagorske županije svake godine prisjeća prvog hrvatskog predsjednika, jednog velikog Zagorca koji je ispisao modernu povijest naše domovine. - Zagorje je kroz povijest dalo mnoge velike ličnosti, no sigurno je da jedan poseban status ima doktor Franjo Tuđman, čovjek čije djelo će se tek vidjeti u vremenima koja su pred nama i vidjet će se veličina onoga što je napravio, jer on

je bio taj koji je krenuo. S obzirom da je naša domovina, možemo to tako reći, stvorena na krvi naših branitelja koji su sigurno dali najveći doprinos stvaranju države, ali da nisu imali doprinos onoga tko ih je predvodio, da nisu imali vjere u tog čovjeka, teško da bi onda krenuli u oslobađanje domovine. Stoga veličina doktora Tuđmana je na ponos svima nama Zagorcima i sve ono što je on napravio za našu domovinu nikako ne smijemo zaboraviti – istaknuo je Gregurović. U Spomen - školi dr. Franje Tuđmana predstavljen je potom Zbornik radova "Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća – X., a predstavio ga je Rajko Fureš, stoloravnatelj Hrvatske udruge "Muži zagorskog srca". - U dosadašnjim zbornicima objavljeno je gotovo 3000 stranica znanstvenih priloga koji će služiti za brojne generacije istraživača koji se bave novijom i starijom hrvatskom poviješću – rekao je Fureš. (zl)

I vodstvo KZŽ obilježilo obljetnicu smrti dr. Tuđmana

Kolar i Petek zapalili su svijeće i položili cvijeće u čast Franje Tuđmana

VELIKO TRGOVIŠĆE - Župan

Željko Kolar i zamjenica župana

Jasna Petek su 10. prosinca položili cvijeće i zapalili svijeće kod rodne kuće prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, povodom 25. godišnjice njegove smrti. - Franjo Tuđman je kroz svoje djelovanje ostavio veliko nasljeđe, a to je samostalna i suverena, međunarodno priznata Republika Hrvatska. On je bio predsjednik u izuzetno

teškim i složenim povijesnim okolnostima – sjećamo se velikih stradanja u Domovinskom ratu, velikih pobjeda u Bljesku i Oluji, ali i mirne reintegracije koja je spasila puno života. Upravo je Franjo Tuđman s jednom mudrom i odlučnom politikom, zajedno s hrvatskim braniteljima, vjerojatno najzaslužniji za stvaranje i opstojnost naše države - poručio je nakon polaganja vijenca župan Željko Kolar. (zl)

Gradsko vijeće Zaboka donijelo Proračun za 2025. godinu visok 14,5 milijuna eura

Zabočki park dobit će novi izgled, gradit će se vrtić, vozit će električni autobusi

U fokusu su bili dugogodišnji projekti poput škole i vrtića u Špičkovini te podvožnjaka kod Obrtničkog doma, ali i planovi za unapređenje sportskih objekata i uvođenje ekološki prihvatljivog javnog prijevoza

Marta Čaržavec

ZABOK

Na posljednjoj, ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka raspravljalo se o brojnim temama koje izravno utječu na svakodnevni život građana, od infrastrukturnih projekata i sportskih sadržaja do pitanja javnog prijevoza, rješavanja problema okoliša, ali i donošenja proračuna za sljedeću godinu. Vijećnici su iznijeli svoje stavove o prioritetima, a rasprava je obilovala kritičkim osvrtima na dosadašnji rad gradske uprave te prijedlozima za buduće korake. U fokusu su bili dugogodišnji projekti poput škole i vrtića u Špičkovini te podvožnjaka kod Obrtničkog doma, ali i planovi za unapređenje sportskih objekata i uvođenje ekološki prihvatljivog javnog prijevoza.

Proračun

Dakako, najvažnija točka dnevnog reda bila je donošenje proračuna za 2025. godinu koji je izglasan s 8 glasova za, 1 protiv, a 3 vijećnika bila su suzdržana. Proračun tako iznosi 14,5 milijuna eura s time da je pribrojeno i 1,3 milijuna eura viška od prijašnjih godina. Najvažnija investicija u programu građenja je rekonstrukcija i uređenje Parka Milana Prpića za što je u tijeku priprema dokumentacija, a planirani početak je u siječnju. Izgradit će se i nogostup u Jakuševcu, Martinišću, a asfaltirat će se i nerazvrstanih cesta u iznosu od 450.000 eura. Dakako, bit će tu i manji komunalni zahvati. Povećat će se iznos financiranja izgradnje PikPak kuće, povećat će se iznosi za sport i kulturu za 10 posto. - Lijepa je cifra, još ljepša kad je pretvorite u kune, ali bude opet premala kao i uvijek jer kako rastu prihodi, rastu i potrebe. Vrtimo se u krug. Asfaltiraš, obnoviš, uložiš, ali dođu na red opet ceste koje su propale kroz godinu. Potrebe i standardi se dižu, tome se moramo prilagoditi

jer građani koji žive u Zaboku i oni koji doseljavaju očekuju određeni standard – objasnio je gradonačelnik Ivan Hanžek.

'Zabočka kanalizacija'

Nezavisni vijećnik Krešimir Končevski obrazložio je zašto je glasao za proračun, a onda u fokus stavio školu u Špičkovini, podvožnjak kod Obrtničkog doma. - Ja se osjećam kao zabočka kanalizacija. Većinu stvari za koje smo se zalagali na početku mandata i za koje sam i ja uredno dizao ruku kad se glasalo za proračun da bi grad funkcionirao normalno, nisu se desile. I ovaj put bum digel ruku za proračun ne zbog toga jer mislim da je on dobar nego zbog toga ne kompliciram rad jer smatram da su građani svojim glasom dali Grad na upravljanje gradonačelniku i on je odgovoran. U tome mu neću stajati na putu, ali moram pitati gdje je škola u Špičkovini? Gdje je podvožnjak kod Obrtničkog doma koji je prezentiran još u predizbornoj kampanji – pitao je Končevski. Podvožnjak, vrtić, škola

Hanžek je istaknuo kako su podvožnjak i nadvožnjak projekt čija vrijednost prelazi 10 milijuna eura i u fazi su rješavanja. - Nadam se da će novo rukovodstvo Grada imati priliku raspisati natječaj za izvođača i prići realizaciji. Sve suglasnosti postoje, ali kad zbrojiš 10 plus sport 17, plus neke druge stvari, Grad to nije u stanju sam financirati od postojećih izvora. Ne odustajem! Činjenica je da su izbori i da nije poželjno da se neke stvari financiraju od strane države u gradovima i općina gdje nije na vlasti, zna se tko. Mi imamo čvrsta obećanja – rekao je, a onda se osvrnuo na projekt škole i vrtića u Špičkovini što je bila i tema na sjednici Županijske skupštine početkom tjedna. - Mi smo napravili projekt i vrtića i škole, ministarstvo je odustalo od škola pa promijenilo program i standarde. Na kraju smo ušli u natječaj samo za vrtić, prošli smo. Krajem

Hanžek: 'Lijepa je cifra, još ljepša kad ju pretvorite u kune, ali bude opet premala kao i uvijek jer kako rastu prihodi, rastu i potrebe. Vrtimo se u krug'

godine bit će izdana građevinska dozvola. Sredstva koja ćemo dobiti su nešto manja od milijun eura što vjerojatno neće biti dostatno i zahtijevati će da novo Gradsko vijeće priđe rebalansu. Bitno je imati spremne projekte kako bi se apliciralo na natječaje. Trebalo je prilagoditi projekte bez škole jer se područna škola ne može graditi i nju gradi Županija koja je bila spremna ući u taj projekt. Kao što to inače

Gradonačelnik Zlatko Brlek potpisao ugovore sa stipendistima

KLANJEC - Gradonačelnik Zlatko

Brlek potpisao je ugovore s učenicima, studentima i njihovim roditeljima o dodjeli učeničkih i studentskih pomoći za ovu školsku, odnosno akademsku godinu. Grad Klanjec iz proračunskih sredstava dodijelio je ove godine deset financijskih pomoći za učenike srednjih škola u pojedinačnom iznosu od 50,00 eura mjesečno. Osam učenika ostvarilo je pravo na pomoć prema socijalnom kriteriju, a dva učenika srednje škole potporu su dobila zahvaljujući

dosadašnjem uspjehu u školovanju. Potpisani su ugovori i za tri studentske pomoći u iznosu od 100,00 eura mjesečno. Dvije pomoći su dodijeljene prema socijalnom kriteriju, a jednoj studentici na temelju dosadašnjeg uspjeha. Pri potpisivanju ugovora gradonačelnik je istaknuo kako zna da je ova financijska potpora mala, ali jednako tako da se nada da će ipak roditeljima biti dobrodošla s obzirom na to da troškovi srednjoškolskog, a osobitog studentskog školovanja, sigurno nisu mali na-

kon uvođenja eura, poskupljenja i u ovo vrijeme inflacije. Naglasio je i kako će Grad u idućoj školskoj, odnosno akademskoj godini, gotovo sigurno povećati pojedinačne iznose kojima će se financijski podupirati učenici i studenti te promijeniti i neke druge odredbe u pravilniku. Između ostalog, i odredbu da se za drugog učenika ili studenta iz iste obitelji potpora umanjuje. Osim toga, gradonačelnik je istaknuo kako Grad Klanjec i na druge načine podupire sustav obrazovanja i to već od vr-

biva, uvijek su prologancije i otezanje. Nama je to sad odgovaralo obzirom na promjenu projekta. Mislim da ćemo u prvom mjesecu ići u raspisivanje natječaja odabir izvođača. Ono što mnogi ne znaju je da se sve to financira iz vlastitih izvora, a onda se refundira. Mnoge općine su otišle u blokadu jer su ministarstva kasnila po godinu dana pa su se zaduživale, onda je oporba napadala zašto se zadužuju – objasnio je Hanžek.

Nadogradnja djelatnosti Plavinke

Jedna od tema bila je i uvođenje ekološki prihvatljivog javnog prijevoza, s ciljem smanjenja onečišćenja okoliša i povećanja mobilnosti stanovnika. Ono što je potrebno je da Plavinka proširi svoje djelatnosti kako bi mogli aplicirati na natječaj. Detalje je objasnio gradonačelnik. - Za sve to smo napravili studije i to obično ostaje nevidljivo za javnost pa i za Gradsko vi-

jeće. Godinu i nešto smo potrošili na izradu svih potrebnih studija da bismo mogli aplicirati na takve natječaje. To je projekt na tragu zelene Europe, a rijetki smo od gradova koji ima koncesionara za prijevoz od Zaboka do Bračaka. Drugi plaćaju prijevoznicima da bi vozili, a on plaća nama da vozi. Hoćemo kvalitetu, ali i nivo standarda. Ako obitelji nemaju dva, tri auta po kućanstvu, ako su stariji, ne mogu doći u trgovinu, ambulantu. Projekt je to koji je ekološki prihvatljiv, vrijednost je oko 500.000 eura, s time da je tu i punionica. To su mini busevi s 20 i nešto kapaciteta, niskopodni s rampom za invalide i s mogućnosti plaćanja prodaje karata ili preko telefona, a koji bi vozili linijom Prosenik Začretski – Prosenik Gubaševski – Gubaševo – Martinišće – Pavlovec – Zabok – Bračak, s time da postoji kombinacija varijante s Tisanić Jarkom i Repovcem, kao i s Gradencima i Grabrovcem –objasnio je Hanžek.

tićke dobi. Niz godina sufinancira učenički prijevoz, radne bilježnice za osnovnoškolce te sufinancira 75% ekonomske cijene vrtića. Uče-

nicima i studentima poželio je puno uspjeha u školovanju, a bila je to prigoda i za božićno-novogodišnju čestitku. (zl)

U Pregradi otkriveno spomen -

obilježje

žrtvama fašizma i antifašističkim borcima

Ovaj događaj obilježio je 80. obljetnicu osnivanja Zagorske udarne brigade

PREGRADA - Na Trgu Gospe Kunagorske u Pregradi 14. prosinca svečano je otkriveno spomen-obilježje posvećeno žrtvama fašizma i antifašističkim borcima. Ovaj događaj obilježio je 80. obljetnicu osnivanja Zagorske udarne brigade, ističući važnost očuvanja povijesne istine i odavanja počasti onima koji su dali svoje živote za slobodu i pravednije društvo. Povijesna nepravda

Gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj istaknuo je da se danas ispravlja jedna velika povijesna nepravda. – U 90. godinama, unatoč nominalnoj antifašističkoj orijentaciji Hrvatske, revizionizam je uzeo maha i došlo je do toga da su se ovi ljudi negirali, a njihova pripadnost narodno-oslobodilačkom pokretu se povezivala s agresorskom vojskom koja je u to vrijeme napadala Hrvatsku. Da se ti ljudi 40-tih godina nisu borili, teško da bi Hrvatska danas bila samostalna država, stoga im danas odajemo počast. Da je Hrvatska, kako oni kažu, bila nezavisna, Edo Leskovar, Josip Jutriša Janko, Ivan Šibl i drugi ne bi trebali 40-tih uze-

ti pušku u ruke i stati na branik domovine i boriti se protiv okupatora i za bolje i pravednije društvo. Željeli su bolje, željeli su pravednije i drago mi je da se narod ovog kraja uključio u to. Međutim, plaćena je teška žrtva, 86 ljudi s područja Pregrade položilo je svoje živote, s toga ima odajemo počast kakvu zaslužuju. Neka nam njihova borba bude pouka da se takvo zlo više nikada ne smije ponoviti i da se protiv zla trebamo odlučno i čvrsto boriti – rekao je gradonačelnik Vešligaj. Čuvanje baštine

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin rekao je da mu je čast prisustvovati ovom događaju. – Dobro je poznato da je od 90. godine do danas u Hrvatskoj uništeno preko 3000 spomenika i spomen-obilježja, a mnoga od njih imala su i umjetničku vrijednost. Napravljena je ogromna šteta spomeničkom dijelu, a potom i kulturni sjećanja i očuvanju umjetničkih vrijednosti. Rijetko imamo prilike čuti da je negdje na nivou lokalne samouprave obnovljen bilo koji spomenik koji je u to doba poru-

šen. Naša je dužnost i obaveza da čuvamo spomeničku baštinu jer je ona jedan od pokazatelja da su postojali oni koji su se odupirali nacifašističkom okupatoru. Ispunjen sam radošću što danas imamo priliku otkriti ovo spomen-obilježje –poručio je Habulin. Vizionari

Župan Željko Kolar obratio se kao izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića i u svoje osobno ime. – Narodno-oslobodilačka borba je jedna od najsvetijih dijelova povijesti hrvatskog naroda kada su naši sinovi i kćeri shvatili da su fašizam i nacizam nešto što može postati trajno zlo. Ljudi poput Leskovara i Jutriše bili su vizionari, ljudi velikog srca i ogromne hrabrosti koji su se u tom trenutku, na čelu s Titom, usudili organizirati i suprotstaviti fašistima. To nikada ne smijemo zaboraviti. Ono što su ti ljudi radili 40-ih godina, to su hrvatski branitelji radili 90-ih – zaključio je Kolar. Program obilježavanja nastavljen je svečanom proslavom u vatrogasnom domu, uz prisustvo bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića te mnogobrojnih uzvanika i gostiju. (zl)

Privremena regulacija prometa u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - U sklopu

Adventa u Zlatar Bistrici, 21. prosinca organizira se "Doček Djeda Božićnjaka", Glazbeni nastup Dječjeg vrtića Zlatni dani i večernji koncert Vladimira Juričića s Feel Good Bandom, sve na "Malom placu" i parkiralištu općinske zgrade Vladimira Nazora 56. Večernji koncert Siniše Biška u Domu kulture u Zlatar Bistrici, Zagorska ulica 1, održat će se 22. prosinca. Radi osiguranja nesmetanog održavanja događanja, uvodi se privremena regulacija prometa.

21.12.2024. godine u razdoblju od 15 do 18.30 sati uvodi se privremena regulacija prometa od Ulice Stjepana Radića 2 prema Ulici Vladimira Nazora uz povremeno propuštanje prometa, te od 18.30 do 23 sata preusmjeravanje prometa za sva vozila (osim hitnih i interventnih službi) i stanare stambenih zgrada Stjepana Radića 2 i Vladimira Nazora 54, 52 i 50 putem Ulice Stjepana Radića na Donje brestovečku ulicu. Posjetitelji javnog događanja upućuju se parkirati vozila na javnom parki-

Održana 23. sjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade

Proračun

ralištu u Sportskom prolazu, parkiralištu Dječjeg vrtića Zlatni dani, Lovrečanska 16, Zlatar Bistrica. 22.12.2024. godine za potrebe održavanja koncerta upućuju se svi posjetitelji događanja da vozila parkiraju na javnom parkiralištu u Sportskom prolazu, općinskom parkiralištu u Ulici Vladimira Nazora 56 te parkiralištu Dječjeg vrtića Zlatni dani, Lovrečanska 16, Zlatar Bistrica. Za regulaciju prometa i sigurnost bit će zaduženi redari koje će osigurati Općina Zlatar Bistrica, obavještava Općina. (zl)

za 2025. godinu 'težak' je 14,4

milijuna eura

PREGRADA - U srijedu je u Gradskoj vijećnici održana održana 23. sjednica Gradskog vijeća kojoj je prisustvovalo dvanaest vijećnika. Pred vijećnicima se našlo čak 25 točaka dnevnog rada. Vijeće je razmotrilo je i usvojilo Godišnji plan i program rada Glazbene škole Pregrada za školsku godinu 2024./2025. i prihvatilo Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada za školsku godinu 2024./2025. Razmotrili su prijedloge i jednoglasno donijeli Zaključke o odobrenju Programa rada i Financijskoga plan Gradskog Savjeta mladih Grada Pregrade i jednoglasno donijeli Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima za financiranje predškolskog odgoja kojim Grad Pregrada preuzima osigurava da cijena za roditelje, unatoč povećanju ekonomske cijene vrtića, ostane nepromijenjena kao i II. Izmjene i dopune Odluke o uvjetima i načinu sufinanciranja djelatnosti dadilja na području grada Pregrade. Usvojen je i predloženi Proračun Grada Pregrade u rekordnom iznosu od 14.440.622,19 eura te su donesene i II. Izmjene i dopune Proračuna Grada Pregrade za 2024. godinu. Donesena je i Odluka o usvajanju Godišnje analize stanja sustava civilne zaštite na području grada Pregrade za 2024. godinu, a donesen je i Plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu. Gradsko vijeće Grada Pregrade dalo je suglasnost na imenovanje Krunoslava Kučiša,, direktorom- članom upra-

ve trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o. za stambeno-komunalne djelatnosti, na mandat od 5 (pet) godina. U cilju unaprjeđenja zaštite životinja, sprječavanja neželjenog razmnožavanja pasa i mačaka te smanjenja broja napuštenih životinja na području našeg grada, Gradsko vijeće donijelo je Odluku o sufinanciranju troškova sterilizacije i kastracije pasa i mačaka za 2025. godinu. Donijete su i odluke o proglašenju nerazvrstanih cesta javnim dobrom, čime se jamči njezino redovito održavanje i dostupnost za sve korisnike. Također na dnevnom redu se našlo i donošenje Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup Gradske kavane čime započinje proces traženja zakupca za poslovni prostor Gradske kavane, čime želimo potaknuti razvoj ugostiteljske ponude i oživjeti društveni život u središtu grada. Vijećnici su razmatrali i Izmjene Pravilnika o provedbi postupka jednostavne nabave te su usvojene izmjene koje doprinose boljoj regulaciji nabavnih procesa, povećanju učinkovitosti i jačanju transparentnosti u radu Grada, a donijete su Izmjene i dopune srednjoročnog i godišnjeg plana davanja koncesija te Godišnji plan davanja koncesije na području Grada Pregrade za 2025. godinu kako bi se osiguralo transparentno i učinkovito upravljanje javnim dobrima. Donesene su odluke o ukidanju statusa javnog dobra za određene čestice u katastarskim općinama Cigrovec, Vrbanec i Sopot. (zl)

Zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta

Za

KRAPINA - Za potrebe izvođenja radova na sanaciji klizišta u periodu od 14.12.2024. do 21.12.2024. godine zatvara se za sav promet vozila slijedeća prometnica: dionica glavne ceste kroz naselje Škarićevo (na lokaciji klizišta) i to od raskrižja sa cestom za zaseok Golubi donji do objekta sa adresom Škarićevo 61. Iz Grada Krapine građane mole za razumijevanje i strpljenje! (zl)

Općinsko vijeće usvojilo proračun Općine Lobor za 2025. godinu

REKORDAN PRORAČUN 'TEŽAK' JE 15,1 MILIJUN EURA

LOBOR - Općina Lobor na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u ovoj godini dobila je rekordan proračun u iznosu od čak 15,1 milijun eura, iznos kakvim se ne bi posramile ni puno veće općine, ali i brojni gradovi u Hrvatskoj. Prihodi proračuna za 2025. godinu planirani su u iznosu od 15.114.156,20 eura, dok su rashodi planirani u iznosu od 15.089.156,20 eura.

Projekti

U planu je provedba nekoliko kapitalnih projekata pa je tako na EU projekt prijavljen projekt dogradnje zgrade dječjeg vrtića u iznosu od 900 tisuća eura. Tu je i najveći kapitalni projekt Općine Lobor u njenoj povijesti, gdje će Općina kao nositelj projekta izgraditi Centar za starije osobe Lobor vrijedan 7,7 milijuna eura. Od toga je iz Ministarstva osigurano 6,5 milijuna eura, dok je ostatak sredstava osiguran u Proračunu za 2025. godinu. Dio sredstava i ove će godine biti namijenjen za program održavanja objekata komunalne infrastrukture za što je ukupno namijenjeno 375.400,00 eura. Velika sredstva planirana su i za izgradnju komunalne infrastrukture, između ostalog, za izgradnju cesta za što je u proračunu osigurano 381 tisuća eura, a sredstva su planirana i za izgradnju i opremanje teniskog igrališta u Vojnovcu, kao i za odvodnju i nogostupe u Petrovoj Gori. Urediti će se groblja i parkirališta, kao i park iza crkve sv. Ane, a opremiti će se dječje igralište u Dječjem vrtiću Ivančica – Lobor. Osi-

gurana su i sredstva za sanaciju klizišta koju će sufinancirati Hrvatske vode, a planira se i rekonstrukcija nerazvrstane ceste Petrova Gora-Pokojec u iznosu od 2 milijuna eura. Ujedno će se rekonstruirati i fontana u Loboru. U sklopu programa javnih potreba u kulturi Općine Lobor za 2025. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 133.670,00 eura. Od toga je najviše sredstava namijenjeno za udruge u sportu, kulturi i za opće dobro, kao i donacije za kulturu i općinske manifestacije. 'Od srca hvala' Velika sredstva osigurana su i za program socijalne skrbi i pomoći građanima poput božićnica i uskrsnica za umirovljenike, poticaji obiteljima za novorođenu djecu, stipendije i školarine,

nabava školskih udžbenika, naknade za troškove stanovanja itd. Za spomenuti program u Proračunu je osigurano 128.806,70 eura. Kako je objasnila načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, proračun za 2025. godinu je veliki, ali veliki su i planovi za narednu godinu. - Donijeli smo rekordan proračun za sljedeću godinu u kojem su osigurana sredstva za kapitalne projekte na području općine, poput izgradnje Centra za starije osobe Lobor. Kao i svake godine, veliki dio sredstava osigurali smo za komunalnu infrastrukturu, za javne potrebe u kulturi i naše manifestacije, za obrazovanje i za socijalnu skrb, za naše najmlađe i najstarije. Vjerujem da ćemo i ove godine velik dio sredstava osigura-

ti i iz resornih ministarstava i EU fondova. Tu moram napomenuti kako su u Proračunu osigurana sredstava za puno projekata tako da je ispred nas još jedna radna godina – poručila je načelnica Jembrih. Budući je ovo zadnji proračun donijet u ovom mandatu, Jembrih je zahvalila svim vijećnicima na suradnji dodajući kako svi zajedno mogu biti ponosni jer u proteklom razdoblju Općina Lobor ide velikim koracima naprijed. - Od srca vam hvala svima na radu kroz Općinskog vijeće, na razumijevanju, konstruktivnim kritikama i savjetima, kao i činjenici da smo se uvijek svi zajedno prvenstveno vodili interesima naših Loborki i Loboraca, a politikanstvo smo ostavili po strani - zaključila je Jembrih. (zl)

Turistička zajednica područja Gupčev kraj realizirala je projekt u sklopu brenda Zagorje bike

Kod crkve u Gornjoj Stubici postavljena

GORNJA STUBICA - U cilju poboljšanja turističke ponude Krapinskozagorske županije razvijen je brend ZAGORJE OUTDOOR u sklopu kojeg raspoznajemo tri podbrenda ZAGORJE BIKE, ZAGORJE TRAIL i ZAGORJE RIDE. U sklopu brenda Zagorje bike, kojem je cilj razviti i promovirati ciklo turizam u našoj županiji, na području županije označene su biciklističke rute, pa tako i na području Gupčevog kraja. Radi se o 'Fellerovoj ruti', duljine 20 – 40 kilometra, sa srednje zahtjevnom stazom, koja je dobila ime po poznatom stubičkom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru. Početna i

završna točka rute je u Parku obitelji Feller u Donjoj Stubici, a prolazi kroz donjostubička i gornjostubička naselja i brojne punkteve po kojima je ovaj kraj poznat. Ruta je idealna za MTB/ gravel/trekking bicikle, a bez problema i s lakoćom može se proći i e-biciklom. Potrebna je umjerena kondicija i bolja vještina upravljanja biciklom. Pošto su u sklopu rute postavljena četiri odmorišta, na dva su foto ljuljačke, a za jedno je izrađena mini promatračnica, koja se sastoji od dvije klupe i stola, stalka za bicikle te povićšenog dijela do kojeg se dolazi metalnim ljestvama, idealno za uživanje u

prekrasnim vidicima Gupčevog kraja. Ova je promatračnica postavljena nasuprot Župne crkve Svetog Jurka Mučenika u Gornjoj Stubici, a tu će se uskoro postaviti i info karta, kako bi svi potencijalni turisti, posjetitelji i lokalno stanovništvo bili upoznati s projektom. Za realizaciju ovog projekta, osigurana su financijska sredstva iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent temeljem Odluke Turističkog vijeća HTZ-a na prijedlog povjerenstva u kojemu su predstavnici HTZa, Ministarstva turizma i sporta RH i članovi turističkog vijeća regionalne turističke zajednice. (jk)

Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih

Proračun Općine Radoboj za 2025. godinu iznosi 3.368.215 eura

'U proračun smo uključili isključivo projekte za koje znamo da smo osigurali sredstva'

Vijeće je donijelo i odluku o podizanju cijene sufinanciranja vrtića, da se smanji opterećenje za roditelje, s obzirom na najavu povećanja ekonomske cijene

Sabina Pušec RADOBOJ

Općinsko vijeće Općine Radoboj na posljednjoj je sjednici usvojilo proračun za 2025. godinu, u iznosu od 3.368.215 eura. Kako je pojasnio načelnik Radoboja Anđelko Topolovec, u proračunu nisu obuhvaćeni projekti koje je Općina prijavila, a za koje još nema potvrdu da će biti osigurana sredstva. – Zato se nadam da će kroz iduću godinu proračun znatno rasti, no nismo namjerno stavljali te stavke jer je izborna godina, pa da se ne bi prigovaralo da je proračun 'izborni i napuhan', stavili smo isključivo projekte za koje znamo da smo osigurali sredstva –kaže Topolovec.

Važniji projekti

OSIGURANE

BOŽIĆNICE

Svake godine u predblagdansko vrijeme potrebitima darujemo pakete. Ove godine smo osigurali 87 paketa u vrijednosti 22 eura, no uz to, obzirom da je vrijeme takvo da stvarno umirovljenici teško žive zbog povećanja troškova života, a njihove mirovine nisu rasle, odlučili smo dodijeliti božićnicu i pomoć, da si bar nešto mogu priuštiti za blagdane. Žalosti me to i cijelo vrijeme sam bio optimist i nadao se da će Vlada i država sistematski riješiti problem mirovina, no nije se to dogodilo, stoga smo odlučili dati te pomoći. Za umirovljenike do 270 eura mirovine ide pomoć od 70 eura, za one koji imaju od 270 do 340 ide 50 eura, za one koji primaju od 340 do 400 ide 40, a za one od 400 do 500 ide 30 eura pomoći. Imat ćemo blizu 500 umirovljenika kojima će biti isplaćena pomoć. Namjernio nismo stavili te božićnice u proračun za 2025. jer i dalje se nadamo da će Vlada po tom pitanju nešto učiniti, a ako neće, reagirat ćemo rebalansom na kraju godine –zaključuje načelnik Topolovec.

A od tih projekata neki važniji su, primjerice, izgradnja dva igrališta i parkirališta. - Jedno parkiralište i u sklopu toga i igralište uredit će se u centru Radoboja kod vrtića, drugo igralište na Gorjanima Sutinskim i još planiramo nabaviti neka igrala kroz godinu jer su nam neka igrališta stara 10 – ak godina pa ih treba obnavljati. U planu je i vodosprema od 120 kubika, koja je vezana za rješavanje visokih zona s jedne strane, a s druge imamo najavu projekta hotela koji bi se gradio u Radoboju i za njegove potrebe trebaju nam veće količine vode koje trenutno iz ovog našeg vodovodnog sustava ne možemo osigurati. Vrijednost tog projekta je oko 130.000 eura, a projekt igra-

lišta i parkirališta te zamjene igrala je oko 300.000 eura – rekao je Topolovec. Za asfaltiranje je namijenjeno nešto više od 200.000 eura. Kako je ove godine završen trogodišnji ciklus asfaltiranja, Komisija za ceste je napravila plan za iduće tri godine.S tim planom ćemo ići na javnu raspravu, a nakon toga i na Općinsko vijeće koje će donijeti konačnu odluku oko toga koje će se ceste asfaltirati i u kojem periodu. Nadalje, obzirom da smo od 2015. godine imali prvu brzu punionicu u Zagorju, a možda i cijeloj Hrvatskoj, kada govorimo o JLS, ta punionica je dotrajala. Trenutno imamo zamjensku, koja nije brza, već od 22 kW, ali smo osigurali 60 posto sredstava od Fonda, 60 posto i pripremamo dokumen-

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici održao godišnju skupštinu

Aktivnosti s ciljem očuvanja

i promicanja zavičajne duhovne i materijalne baštine

MARIJA BISTRICA – Skupština Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici u nedjelju je održala svoju redovnu sjednicu na kojoj je prihvatila izvješća o radu i financijskom poslovanju u 2024. godini te donijela planove za 2025. godinu. Predsjednik Ogranka Damir Galoić naglasio je da su bistrički matičari i ove godine provodili aktivnosti i projekte s ciljem očuvanja i promicanja zavičajne duhovne i materijalne baštine i njegovanja povijesnog, kulturnog i duhovnog identiteta Marije Bistrice i bistričkog kraja kao prepoznatljivog dijela hrvatskog kulturnog identiteta. U podnošenju izvještaja za ovu godinu, istaknuti su brojni projekti poput raznih gostovanja, korizmenih susreta, izdanja zbirki, predstavljanja knjiga i slično. Ogranak svoj rad u 2025. godini planira kroz nastavak realizacije više dugotrajnih projekata Ogranka, raznih manjih aktivnosti te osmišljavanja i provođenja novih projekata. U nizu do-

gađanja s ciljem očuvanja sjećanja na istaknute Bistričance, osobe i događaje značajne za povijest Marije Bistrice posebno je izdvojena mogućnost osmišljavanja posebnog programa uz obilježavanje 90 godina krunjenja Majke Božje Bistričke Kraljicom Hrvata. Ogranak i u novoj godini planira nastaviti dosadašnju dobru suradnju sa središnjicom Matice hrvatske, Općinom Marija Bistrica, Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke, Osnovnom školom Marija Bistrica te drugim srodnim udruga-

ma. Sjednica je održana u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica, a sudjelovao je i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. (E. Lacković)

taciju za brzu punionicu od 50 kW, koja bi bila vrijednosti 55.000 eura –najavio je načelnik Radoboja. Od 1. siječnja

Vijeće je donijelo i odluku o podizanju cijene sufinanciranja vrtića, da se smanji opterećenje za roditelje. – S obzirom da je najava povećanja ekonomske cijene, s obzirom na rast troškova i plaća, da to ne bi bio baš takav udar na roditelje, sa sadašnjih 55 posto povećali smo na 60 posto prvo sufinanciranje, ostalo ostaje isto. Bitno je naglasiti da troškovi samog vrtića koje imamo su sada već na razini 400.000 eura, što su značajna sredstva. Nije dobro da je Ministarstvo dalo nekakva decentralizirana sredstva vezano po djetetu,

s prosjekom ekonomske cijene 350 eura. Trenutno je u Radoboju ta cijena 390 eura, a po vrtićima u Zagorju ide i do 580 eura i naš vrtić je najavio da će od 1.1. morati podići cijenu jer rade s minusom – pojasnio je načelnik. Veći projekti važni za Radoboj, koji se planiraju u idućem razdoblju, su proširenje i obnova Muzeja Radboa te ITU mehanizam u kojem su s Gradom Krapinom. – Tu je postignut načelni dogovor o osiguranih 10 milijuna kuna za projekt Strahinjčica, oko 1,3 milijuna eura. Radi se o turizmu na otvorenom koji bismo htjeli razvijati, obzirom da očekujemo i proglašenje Parka prirode i da će nam to biti još jedan vjetar u leđa za razvoj kontinentalnog turizma na kojem cijelo vrijeme radimo i dobro nam to ide. Dakle, uredile bi se biciklističke staze koje bi povezivale Radoboj s Krapinom, brdski biciklizam po Strahinjčici, pješačke staze, vidikovci i slično. Cjelokupan projekt bi bio vrijedan oko 3 milijuna eura, a ostatak bi osigurali iz vlastitih sredstava. Da smo sve te projekte obuhvatili, proračun bi iznosio oko 7 milijuna eura. Kako će nam sredstva biti odobravana, tako ćemo raditi rebalanse i povećavati proračun kroz godinu – kaže načelnik.

Načelnica Jembrih

dodijelila 34 učeničke i studentske stipendije

LOBOR - Da su djeca i mladi u fokusu Općine Lobor ponovno je dokazano u subotu, kada je načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih potpisala ugovore o stipendijama s učenicima i studentima. Ove godine dodijeljene su ukupno 34 stipendije, za što je u općinskom Proračunu osigurano 22.500 eura. Od toga je podijeljeno 16 učeničkih stipendija u iznosu od 50 eura i 18 studentskih stipendija koje iznose 70 eura. - Ulaganje u mlade je jedan od prioriteta naše Općine jer mladi su budućnost. Vjerujem da će ove sti-

pendije itekako dobro doći našim učenicima i studentima, a ove smo godine podijelili i više stipendija nego lani - rekla je načelnica Jembrih. Stipendije su se inače dijelile u tri kategorije i to za nadarene učenike i studente, za učenike i studente po socijalnom kriteriju te za one koji se školuju za deficitarna zanimanja. - Drago mi je da se i ove godine prijavilo puno učenika i studenata. Svake godine u proračunu osiguramo sredstva za stipendije, tako će biti i sljedeće godine jer oni to zaslužuju, a ova mala pomoć od

Općine samo je dokaz da cijenimo njihov trud i želju za stjecanjem znanja - poručila je načelnica. Dodala je kako to nije jedina mjera kojom Općina ulaže u svoju budućnost, odnosno u svoje mlade i djecu. Tako, između ostalog, dodjeljuju i sportske stipendije, a kroz godinu sufinanciraju i učeničke domove, sudjeluju u učeničkom prijevozu. - Provodimo i niz mjera kroz predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje i pratimo našu djecu od samoga rođenja pa sve do visokoškolskog obrazovanjakazala je načelnica. (zl)

Na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća Krapinskih Toplica usvojen je Proračun za 2025. godinu

Proračun Općine Krapinske Toplice za 2025.

Proračunom je predviđeno i kreditno zaduženje za četiri ključna, kapitalna projekta od kojih su tri sufinancirana bespovratnim sredstvima EU

KRAPINSKE TOPLICE - Na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća usvojen je Proračun Općine Krapinske Toplice za 2025. godinu u iznosu od 10.920.776,00 eura, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na Proračun za 2024. godinu. Proračun Općine Krapinske Toplice za 2025. godinu temelji se na načelima održivog razvoja, socijalne osjetljivosti i poticanja kvalitete života svih naših građana. Ovaj proračun uključuje niz važnih projekata, programa i mjera koje naglašavaju razvojnu orijentaciju, odgovornost prema zajednici te pružaju podršku ranjivim skupinama. Za financiranje ključnih projekata Proračunom se planira dugoročno kreditno zaduženje u iznosu od 4.700.000,00 eura, koje uključuje procijenjena sredstva potrebna za rekonstrukciju područne škole Mala Erpenja (1.605.000,00 eura), izgradnju sportske dvorane uz osnovnu školu (1.500.000,00 eura), uređenje sportskog terena NK Toplice (625.000,00 eura) te izgradnju parkirališta, šetnice i mosta (970.000,00 eura).

Infrastruktura

Uz ova četiri ključna, kapitalna projekta, Proračun je usmjeren i prema mnogim drugim značajnim infrastrukturnim ulaganjima. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra uz osnovnu školu u iznosu od 33.000,00 eura osigurat će dodatne sadržaje za djecu i mlade, potičući zdrav način života i rekreaciju. Također, izrađuje se projektna dokumentacija za biciklističku stazu na dionici Pregrada - Krapinske Toplice - Zabok, čime će se dodatno razvijati održivi turizam i međusobna povezanost lokalnih zajednica. Planirana su i značajna ulaganja u modernizaciju nerazvrstanih cesta i izgradnju javne rasvjete, čime će se povećati sigurnost i podići standard infrastrukture.

Socijala, demografija, gospodarstvo…

Poseban naglasak stavljen je na socijalnu osjetljivost. Povećana su sredstva za jednokratne novča-

Jureković: "Planirani projekti doprinijet će održivom razvoju, unaprijediti kvalitetu života svih građana te osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet naše zajednice"

ne pomoći i darove u naravi za socijalno ugrožene građane, dok su osigurana sredstva za pomoć roditeljima njegovateljima u iznosu od 6.000,00 eura. Nadalje, kroz sufinanciranje troškova logopeda u iznosu od 12.000,00 eura, pruža se podrška djeci s teškoćama u razvoju. Također, planirano je financiranje rada ustanove Dom za žrtve nasilja u obitelji, čime se osigurava zaštita najranjivijih članova zajednice. Proračun uključuje i demografske mjere kroz povećanje potpora za opremu za novorođenu djecu te povećanje sredstava za stipendije, čime se nastoji motivirati mlade obitelji i ulagati u obrazovanje. Jedan od značajnijih projekata u ovom području je rekonstrukcija i prenamjena područne škole Mala Erpenja u podružnicu dječjeg vrtića Maslačak, kao i nastavak izgradnje i opremanje dječjih igrališta na području Općine. Proračun osigurava potporu gospodarskom razvoju kroz povećanje sredstava za udruge, potpore poduzetnicima i poljoprivrednicima te dodatna ulaganja u promociju turizma putem Turističke zajednice Srce Zagorja čime se nastoji osigurati ravnoteža između gospodarskog rasta. Za sigurnost i javnu dobrobit povećana su sredstva za rad organizacija poput GDCK, HGSS-a, VZO-a, JVP-a i DVD-a, dok se planira i sufinanciranje kredita za izgradnju vatrogasnog doma, što će dodatno osigurati operativnu spremnost i učinkovitost sustava zaštite i spašavanja.

Uravnoteženi proračun

Načelnica Općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković, napominje kako Proračun za 2025. godinu predstavlja ravnotežu između razvoja infrastrukture, poticanja gospodarstva i osiguravanja socijalne pravde, financijski okvir koji objedinjuje razvojnu viziju i odgovornost prema zajednici. - Planirani projekti doprinijet će održivom razvoju, unaprijediti kvalitetu života svih građana te osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet naše zajednice. Kroz značajna ulaganja u infrastrukturu, poput modernizacije cesta, izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja te širenja biciklističkih staza, osiguravamo kvalitetnije uvjete za život građana i stvaramo temelje za gospodarski rast. Istovremeno, povećanjem socijalnih izdvajanja, kao što su potpore za novorođenu djecu, pomoć roditeljima njegovateljima i ulaganje u obrazovanje kroz stipendije, pokazujemo snažnu posvećenost socijalnoj pravdi i podršci ranjivim skupinama - naglašava načelnica Jureković. Jačanje ekonomije

Uz to, kroz usmjerenost na poticanje gospodarstva putem potpora poduzetnicima i poljoprivrednicima te ulaganja u turizam, proračun jača lokalnu ekonomiju i potiče stvaranje novih prili-

ka za zapošljavanje i rast. Važno je istaknuti i dodatna ulaganja u organizacije koje djeluju u kriznim situacijama, čime doprinosimo sigurnosti i dobrobiti građana. - Sve ove mjere odražavaju našu stratešku orijentaciju prema održivom razvoju, socijalnoj uključenosti i stvaranju uvjeta za dugoročnu stabilnost. Proračun za 2025. godinu ne samo da unapređuje kvalitetu života naših građana već i osigurava čvrst temelj za budući razvoj i prosperitet naše zajednice - kazala je načelnica Jureković. Predsjednik Vijeća protiv Na spomenutoj sjednici Općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice prisustvovalo je jedanaest od ukupno trinaest vijećnika, budući da su dvojica vijećnika iz redova SDP-a bila spriječena sudjelovati na sjednici. Od jedanaest prisutnih vijećnika, prijedlog Proračuna

podržalo je njih osmero i to: vijećnici SDP-a, vijećnica HSU-a, dvojica vijećnika s nezavisne liste, jedan vijećnik s liste HDZ-a te jedan vijećnik s liste HNS-a. Drugi vijećnik s liste HNS-a, Božo Ružak, koji obnaša dužnost predsjednika Općinskog vijeća, zajedno s dvojicom vijećnika s liste HDZ-a, glasali su protiv prijedloga Proračuna, a kao razlog naveli su kako je planirano zaduženje za ključne projekte netransparentno. Pojašnjenje zaduženja

- Troje vijećnika, među njima i kolega Ružak, pokazali su osnovno neznanje i nesposobnost razumijevanja jasno i transparentno navedenih stavki u Proračunu. Unazad par godina pripremali smo kvalitetne ključne projekte i čekali natječaje na koje bismo ih mogli prijaviti. Za ta četiri ključna projekta otvorili su se adekvatni natječaji za

sufinanciranje iz EU fondova, prijavili smo pripremljene projekte i za većinu dobili znatna bespovratna sredstva. Kao što je javnosti dobro poznato, ta sredstva ne pokrivaju čitave iznose investicije, već Općina uvijek ima obavezu sufinanciranja projekata. Kako je riječ o velikim projektima, velikim investicijama, Općina Krapinske Toplice unatoč svojoj financijskoj stabilnosti ne može ih sufinancirati u tako kratkom roku iz izvornih prihoda, zbog čega je u Proračunu planirano kreditno zaduženje. Žao mi je što je predsjednik Vijeća pokazao političku nezrelost te se, vjerojatno zbog nadolazećih lokalnih izbora, umjesto razvoju Krapinskih Toplica i podizanju kvalitete života naših građana, priklonio politikanstvu dvojice vijećnika HDZ-a, koji su odavno izgubili povjerenje naših građana - zaključuje načelnica Gordana Jureković. (zl)

Najveći projekti podrazumijevaju ulaganja u cestovnu infrastrukturu, dječji vrtić, igrališta, osnovnu školu i javnu rasvjetu

SV. KRIŽ ZAČRETJE - U srijedu, 11. prosinca, Općinsko vijeće Sveti Križ Začretje donijelo je Proračun Općine Sveti Križ Začretje za 2025. godinu, težak 7.260.691,00 eura. U sklopu planiranih sredstava planira se realizirati niz investicija u komunalnu infrastrukturu, ali i u unaprjeđenje predškolskog odgoja, osnovnog školstva, kulturnih i sportskih aktivnosti, kao i aktivnosti civilne zaštite. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta

Od najvećih infrastrukturnih projekata koji se planiraju realizirati tijekom 2025. godine valja istaknuti radove na asfaltiranju 20 dionica nerazvrstanih cesta ukupne vrijednosti 750.000,00 eura. Osim asfaltiranja, a nastavno na radove na unaprjeđenju prometne infrastrukture planirani su ra-

'S ciljem unapređenja kvalitete života građana, kroz više godina nastoji se udovoljiti pojedinim potrebama. Tako se jedne godine više sredstava osigurava za komunalnu infrastrukturu, dok se onda druge veći postotak sredstava izdvaja za djecu. Važno je pronaći neki balans'

dovi na izgradnji nogostupa u naselju Donja Pačetina u vrijednosti 215.000,00 eura u sklopu čega će se povećati sigurnost prometovanja pješaka u jednom dijelu istoimenog naselja. Uz navedeno planira se izrada projektne dokumentacije za nogostup u Pustodolu Začretskom te rekonstrukciju nerazvrstane ceste u naselju Brezova – odvojak Jurici, Tkalčevići. Što se tiče javnih površina planirana su financijska sredstva za izradu projektne dokumentacije za obnovu Trga hrvatske kraljice Jelene kao i manje infrastrukturne zahvate na ovoj lokaciji. Igrališta i javna rasvjeta

Nastavljaju se i radovi na uređenju vanjskih prostora za igru na otvorenom. Tako je planirano 50.000,00 eura za izgradnju igrališta u naselju Dukovec u sklopu kojih će se dodatno urediti postojeće igralište. Također su planirana sredstva za nabavu nekoliko spravi za potrebe ostalih postojećih dječjih igrališta. Što se tiče javne rasvjete, planirano je 190.000,00 eura za proširenje javne rasvjete u Vrankovcu, izgradnju javne rasvjete u Kozjaku Začretskom te Mirkovcu, ali i za troškove izmještanja brojila i upravljanja rasvjetom na području

Općine. Nastavljaju se i radovi na revitalizaciji kulturno-gospodarskog prostora "Banovina" u sklopu kojih će se izvršiti preostali dio radova na sanaciji krovišta, a ovisno o potpori nadležnog Ministarstva i radovi na sanaciji preostalog dijela objekta. Planira se i nastavak radova na uređenju novog groblja u vrijednosti 80.000,00 eura kao i početak prodaje ranije izgrađenih grobnih mjesta.

Unapređenje predškolskog odgoja

Što se tiče ulaganja u unaprjeđenje sustava predškolskog odgoja vodeći se činjenicom da još uvijek ne postoji mogućnosti osiguravanja smještaja za svu djecu u ustanovi dječjeg vrtića u Svetom Križu Začretju planirana su financijska

sredstava u iznosu 250.000,00 eura za uređenje podružnice Dječjeg vrtića. Sredstva za financiranje predškolskog odgoja povećavaju se iz godine u godinu tako da se samo za rad Dječjeg vrtića Sveti Križ Začretje u 2025. godini iz proračuna osiguralo 753.016,00 eura. Budući da velik broj djece pohađa programe u obrtima za čuvanje djece Općinsko vijeće izglasalo je povećanje iznosa sufinanciranja polaznicima ovih programa na način da će od 01.01.2025. godine iznos sufinanciranja djelatnosti dadilja biti 60 % cijene usluge, maksimalno do iznosa od 250,00 eura, dok će za drugo i svako daljnje dijete iz iste obitelji visina sufinanciranja djelatnosti dadilja iznositi 80 % cijene usluga, a maksimalno do iznosa od 280,00 eura. U proračunu za 2025. godinu planirana su i veća sredstva za novčanu pomoć za novorođenčad na način da je ista sa iznosa od 265,45 eura povećana na 400,00 eura. Uzimajući u obzir činjenicu poskupljenja cijena roba i usluga koje su nas zadesile u posljednje vrijeme čime dolazi do povećanja troškova života ovim povećanjem na-

stoji se olakšati roditeljima novih malih stanovnika naše Općine. Dogradnja osnovne škole

Tijekom 2025. godine prema informacijama dobivenim od Krapinsko-zagorske županije krenut će radovi na rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole u sklopu kojih će se izgraditi nova sportska dvorana. Prema prvim procjenama Općina bi iz svojeg proračuna za ovu investiciju trebala osigurati 1.336.051,84 € za što su proračunom za 2025. godinu te projekcijama za 2026. godinu osigurana potrebna sredstva. Uz sufinanciranje radova na uređenju školskog sportskog igrališta iz proračuna za 2024. godinu u iznosu od 102.904,20 € može se vrlo lako zaključiti da je Općina iznimno dobro prepoznala potrebnu infrastrukturnog ulaganja u unapređenje školstva na svojem području što je i jedan od razvojnih prioriteta naše sredine. Što se tiče ulaganja u kulturu i sport osigurana su financijska sredstva za rad Općinske knjižnice i čitaonice kao i povećana sredstva za rad udruga iz područja kulture i spor-

ta te sredstva pomoći Župi Uzvišenja Svetog Križa.

Balans u proračunu Svjesni potrebe ulaganja u sustav civilne zaštite i vatrogastva na sjednici je izglasana Odluka o financiranju javne ustanove Zagorske javne vatrogasne postrojbe iznad minimalnih financijskih standarda na način da je sufinanciranje javne vatrogasne postrojbe sa dosadašnjih 78.000,00 eura povećano na 140.000,00 eura. Uz ove investicije niz je manjih aktivnosti koje se financiraju sredstvima Općine.Nemamo svi iste potrebe i interese tako da niti ne možemo svi biti zadovoljni trenutnim prioritetima u proračunu. No, vodeći se tom činjenicom, a sve s ciljem unapređenja kvalitete života naših građana, kroz više godina nastoji se udovoljiti pojedinim potrebama. Tako se jedne godine više sredstava osigurava za komunalnu infrastrukturu, dok se onda druge veći postotak sredstava izdvaja za djecu. Važno je pronaći neki balans što je ovim proračunom i učinjeno – naglašeno je iz Općine Sveti Križ Začretje. (zl)

HRAŠĆINA – Općinsko vijeće Općine Hrašćina usvojilo je proračun za 2025. godinu, prema kojem ukupni prihodi i primici iznose 4.450.047,61 eura, rashodi i izdaci iznose 4.808.443,83 eura, dok su raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 358.396,22 eura. Među većim stavkama uvrštenim u proračun tu su nerazvrstane ceste – asfaltiranje ceste Rogini – Žugci, Trgovišće – Kurija Belošević, projektiranje

ceste Vušaki, uređenje okoliša kulturnog centra s pripadajućim parkiralištem, projektna dokumentacija za klizište Jerteci, nastavak ceste Domovec – Miroići te nerazvrstane ceste Maretić – kapelica. U planu je i proširenje mreže javne rasvjete, rekonstrukcija parka u Trgovišću, društveno – vatrogasnog doma Vrbovo, društvenog doma Husinec te zamjena stolarije i opremanje prostora kulturno – informativnog cen-

tra Hrašćina. Uvrštena je i stavka gradnje i opremanja Društvenog doma Kraljevec te Hrašćina kao i nastavak izgradnje i opremanja dječjeg vrtića, za što se planira i najveća stavka, 1,6 milijuna eura. Spomenimo i projektiranje, uređenje i opremanje dječjih igrališta u Vrbovom i Gornjem Kraljevcu, rekonstrukciju zgrade doma kulture u Trgovišću, tenisko igralište u Trgovišću te uređenje autobusnih stajališta. Ulagat

će se i u izgradnju sistema fekalne i oborinske odvodnje uz županijsku cestu 2171 te izgradnju kanalizacije

u

i

u Kraljevcu, kao

produljenje vodovodne mreže

Vrbovom i Kraljevcu, a uređivat će se i groblje. (sp)

Asfaltirane

prve dionice nerazvrstanih cesta, završetak radova na ostalima u siječnju

GORNJA STUBICA - Na području Gornje Stubice u tijeku je modernizacija nerazvrstanih cesta. Tako je ovih dana asfaltirana dionica nerazvrstane ceste u Slanom Potoku, odvojak Mucaki – Hreni u dužini od oko 600 metara. Ova dionica ceste asfaltirana je uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Radi se i po drugim naseljima i dijelovima Gornje Stubice, gdje će se urediti 14 dionica nerazvrstanih cesta, a kako bi se to realiziralo, Općina Gornja Stubica sredstva je osigurala putem kredita kod HBOR –a. Proteklih su dana asfaltirane nerazvrstana cesta Ciglenečki te odvojci u Brezanskoj, a naprav-

ljena je i priprema za asfaltiranje na nerazvrstanoj cesti Vrčaki, koje bi trebalo uslijediti ovaj tjedan. Radove izvode dva izvođača, firma iz Novog Golubovca u vrijednosti 326.397,76 eura s PDV-om te firma iz Petrijanaca odrađuje radove vrijedne 524.967,75 eura s PDV-om. Uredit će se još odvojci Kondresi, Ivanići, Ulica Augusta Šenoe, Pižiri – Labaši, Labaši – Koščevići, Kirini – Modriši opdvojak Šiški, Karivaroš – Kovačići te Ulica Tituša Brezovačkog i Brezje odvojak pod Lipom. Svi radovi se odvijaju prema planu i programu, a na svim dionicama trebali bi biti završeni do kraja siječnja 2025. godine. (jk)

Originalna povelja o izboru Tita Babića za počasnoga građanina Krapine izdana davnog dana 19. studenog 1864., u povodu Dana Grada vratila se u Krapinu, ovoga puta kao trajno vlasništvo Grada

Dio bogate povijesti i baštine grada Krapine vratio se doma

KRAPINA - Originalna povelja o izboru Tita Babića za počasnoga građanina Krapine izdana davnog dana 19. studenog 1864., u povodu Dana Grada vratila se u Krapinu, ovoga puta kao trajno vlasništvo Grada Krapine. Upravo je spomenuta originalna povelja dosada bila u zbirci člana Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" Milovana Petkovića, Zmaja obnovitelja Velikotaborskog II., odnosno zbirci obitelji Petković te je na poticaj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskog stola u Krapini darovana Gradu Krapini. Inspiraciju da Krapini u povodu Dana grada preda povelju u trajno vlasništvo Petković je pronašao u riječima rođenog Krapinčana i jednog od pokretača ilirskog preporoda Ljudevita Gaja. - Imajući na umu okolnost da danas, koliko je meni poznato, ne postoje izravni potomci Ljubomila Babića pseudonimom Ksavera Šandora Gjalskoga, odnosno njegova sina Ivana Babića Gjalskoga, a ponukan mudrom izrekom rođenoga Krapinca i slavnoga hrvatskog preporoditelja dr. Ljudevita Gaja koji je 21. veljače 1835. u "Danici" u članku Dogodovščina (Povijest) napisao: "Vse na svetu ima svoju dobu i svoje mesto. Ne traži više biti, ali nigdar manje ne budi, kak vu tvojoj dobi, na tvojem mestu, u tvojih okolicah moguče jest!" odlučio sam predmetnu povelju darovati Hrvatskom zagorju, odnosno Gradu Krapini - pojasnio je Petković koji osobno smatra da joj je mjesto upravo u Krapini jer je tu i izdana prije 160 godina. Njegova želja je da povelja ostane u trajnom vlasništvu Grada Krapine. Naglasio je to prilikom predaje povelje saborskom zastupniku i gradonačelniku Krapine Zoranu Greguroviću na svečanoj sjednici povodom Dana grada Krapine održanoj 6. prosinca. Gradonačelnik Gregurović prihvatio je povelju ističući da se radi o malom ali važnom djeliću povijesti Grada Krapine koji se na ovaj način vratio doma. - Ova povelja dokaz je bogate povijesti naše Krapine na koju svi zajedno moramo biti ponosni. Kao građani Krapine nasljednici smo velike povijesti i tradicije koju moramo sačuvati za buduće generacije. Povelja koja je dana Gradu Krapini u trajno vlasništvo dio

je materijalnih dokaza o tome što je Krapina predstavljala u prošlosti, ali i putokaz kakvu Krapinu želimo sada i u budućnosti - zaključio je Gregurović zahvaljujući Milovanu Petkoviću te Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskom stolu u Krapini na jednom od najljepših poklona koji je stigao u Krapinu u povodu Dana grada. Svečana povelja kojom je Slobodno i kraljevsko trgovište Krapina

obznanilo da je njegovo Zastupstvo (Skupština) na sjednici 19. studenoga 1864. izabralo gospodina Tita Babića za svoga počasnog građanina ukrašena je grbom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, grbom Grada Krapine i vedutom Krapine (višebojni tisak, zlatotisak i rukopis na hrvatskom jeziku; dimenzije: 48,8 cm x 61,5 cm; tisak: Litografski zavod Julija Hühna u Zagrebu, 1864.). (zl)

KRAPINA - Povodom obilježavanja

Dana grada Krapine, Božo i Ljerka Biškupić darovali su Gradu Krapini, Galeriji grada Krapine bibliofilsku mapu List je čovjek koji hoda zrakom – Hommage Luku Paljetku. Bibliofilsko izdanje preuzela je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina, Grozdana Pavlović, a preuzimanju su nazočili i Pavle Goranović, jedan od književnika koji je sudjelovao u izradi mape, te kustosica Galerija grada Krapine, Ana Grđan. Ovo izvanredno izdanje Zbirke Biškupić objavlje-

no je prvi puta 22. listopada 2024. godine u Zagrebu. Izdanje je objavljeno u čast sjećanja na dugogodišnje prijateljstvo i suradnju s Lukom Paljetkom. Grafičko-pjesnička mapa obuhvaća radove 18 književnika i 34 likovna umjetnika čime je stvorena sinteza riječi i slike koja na izuzetan način odražava bogatstvo hrvatske umjetničke i književne scene. 34 grafike izrađena su tehnikama: suhe igle, bakropisa, akvatinte, linoreza, drvoreza i fotoprinta te su otisnute na visokokvalitetnom 300 g Hahnemühle

Bütten papiru. Dimenzije mape su 391 x 267 mm, a naklada je ograničena na 57 primjeraka. Tekstovi unutar mape tiskani su u tiskari Printera u Svetoj Nedelji, dok su grafike nastale u ateljeima umjetnika. Cjelokupan projekt realiziran je pod okriljem edicije Vid, koju je osnovao, uređuje i grafički oblikuje Božo Biškupić, dugogodišnji promicatelj hrvatske umjetnosti i kulture. Ova donacija nije samo izraz visoke kulturne svijesti, već i potvrda važnosti očuvanja hrvatske umjetničke baštine. Krapina,

kao središte kulturnih događanja i grad bogate povijesti, dobila je izuzetno vrijedno izdanje koje će obogatiti njezinu zbirku i približiti posjetiteljima vrijednosti suvremene hrvatske umjetnosti. List

je čovjek koji hoda zrakom – Hommage Luku Paljetku nije samo umjetničko djelo, već i dokument kulturne sinergije i posveta jedinstvenom umjetničkom duhu Luke Paljetka. (zl)

U tijeku je modernizacija cesta po Gornjoj Stubici

Asfaltirana nerazvrstana cesta u Slanom Potoku

Asfaltirana dionica u Brezanskoj

Održana sjednica Skupštine Udruženja obrtnika

Zlatar

DODIJELJENA PRIZNANJA

ZLATARSKIM

OBRTNICIMA

ZLATAR - Na nedavnoj sjednici Skupštine Udruženja obrtnika Zlatar, osim što je usvojena izmjena Financijskog plana za ovu i Plan za iduću godinu, kao i Plan rada, dodijeljena su priznanja Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije za uspješno vođenje obrta obrtnicima i obrtima koji su u 2024. godini navršili 20,25,30,35 i 40 godina rada. Povećanje broja obrta Svečanosti su prisustvovale saborske zastupnice, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan - Pentek i načel-

Do početka prosinca na području

Udruženja

djeluje 556

obrtnika, 59 obrta više nego prošle 2023. godine

nica općine Lobor Ljubica Jembrih. Među gostima bili su i potpredsjednik Obrtničke komore Krapinskozagorske županije Dragutin Ulama, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zaboka Miro Čaržavec, predsjednik Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec Kruno Krčelić, potpredsjednik Udruženja obrtnika Grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj Tomica Jurinjak, te ravnateljica socijalne ustanove Lobor – grad Darinka Sviben. Sudionike svečanosti pozdravila je Višnja Loparić, predsjednica Udruženja obrtnika Zlatar, koja je naglasila kontinuirani rast broja obrta. Do početka prosinca na području Udruženja djeluje 556 obrtnika, 59 obrta više nego prošle 2023. godine.

Silvio Horvat – 40 godina uspješnosti

Priznanje za 40 godina uspješnoga vođenja primio je Silvio Horvat, vlasnik obrta Metalo - prerađivač-

TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN regionalni distributer

ke radnje Horvat ing. Silvio iz Zlatar Bistrice. Za 35 godina obrtničke uspješnosti priznanja su dodijeljena Josipu Riseku, vlasniku građevinskoga obrta "Streha" iz Mihovljana i Josipu Škudaru, mihovljanskome autoprijevozniku. Za uspješno 30 godišnje vođenje obrta priznanjem su nagrađeni Berislav Horvatić, vlasnik obrta Proizvodnja svijeća, trgovina na veliko i malo, iz Zlatar Bistrice, Obrt Sokser, zajednički obrt za elektromehaniku i peradarstvo, vlasnici Nikola i Ivica Sokser iz Hrašćine Trgovišća i Ivan Vidović, autoprijevoznik iz Zlatara. Priznanja za uspješnih 25 godina vođenja obrta primili su Vesna Cvetko, vlasnica obrta za frizerske usluge Moni iz Lobora, Marija Jurki, vlasnica obrta Iris, za cvjećarske i pogrebne usluge iz Lobora i Goran Kovačević, vlasnik obrta "Prešica" - proizvodnja proizvoda od drva. Za uspješnih 20 godina vođenja obrta Priznanja su dodijeljena Hrvo-

ju Horvatu, vlasniku obrta Termolakirnica "Horvat" iz Zlatar Bistrice, Darku Huljaku, vlasniku obrta Automehaničarsko – trgovački obrt "Huljak" iz Zlatara, Snježani Juranić, vlasnici obrta "Uniorad"iz Lobora, Siniši Klanciru, vlasniku obrta Peradarski obrt "Sina" iz Zlatar Bistrice i Damiru Kuhariću, vlasniku obrta "Lanterna" proizvodnja svijeća i lampiona. Udruženje obrtnika Zlatar također je dodijelilo i Zahvalnice institucijama i obrtnicima koji su u 2024. svojim aktivnostima pridonijeli uspješnom radu Udruženja. Za doprinos u organizaciji Hodočašća obrtnika Majci Božjoj Gorskoj u Loboru zahvalnice su dodijeljene Općini Lobor i Domu Lobor-grad. Za doprinos u društvenim aktivnostima i aktivnom sudjelovanju u radu i promociji Udruženja obrtnika Zlatar zahvalnica je uručena Martini Kotolenko, vlasnici Foto studija "Marta" u Zlataru. (Željko Slunjski)

Općina Bedekovčina objavila javni poziv za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva

Financijska sredstva u vidu bespovratnih potpora dodjeljuju se u sveukupnom iznosu od 18.000 eura

BEDEKOVČINA - Općina

Bedekovčina objavila je javni poziv za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva na području općine Bedekovčina za ovu godinu. Financijska sredstva u vidu bespovratnih potpora dodjeljuju se u sveukupnom iznosu od 18.000 eura putem ovih mjera: potpore novoosnovanim obrtima i tvrtkama za što je osigurano 14.000 eura te za potpore poduzetnicima za financiranje troškova izrade projektnih prijedloga za sufinanciranje

iz fondova EU i nacionalnih fondova, za što je osigurano 4.000 eura. Temeljem ovog Programa pojedinom korisniku može se odobriti više vrsta potpora do najvišeg ukupnog godišnjeg iznosa od 6.800 eura. Zahtjev za dodjelu potpora podnosi se na propisanim obrascima Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bedekovčina, Trg Ante Starčevića 4, 49221 Bedekovčina, najkasnije do 18. prosinca 2024. godine, odnosno do iskorištenja osiguranih sredstava. (zl)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN vodeći regionalni distributer i opskrbljivač plinom za SZ Hrvatsku

Grupu TERMOPLIN čini:

• 51.000 zadovoljnih krajnjih kupaca • preko 1.600 km plinske mreže • preko 100.000.000 m3 distribuiranog plina

Svim kupcima nudimo:

• SIGURNU opskrbu plinom

• NAJPOVOLJNIJU CIJENU opskrbe plinom

• TRANSPARENTAN prikaz troškova

• INDIVIDUALNA I FLEKSIBILNA rješenja opskrbe plinom

• PROFESIONALNU I STRUČNU podršku krajnjim kupcima

Svim postojećim i novim kupcima, posebice sa područja Ivanca i Svetog Ivana Zeline zahvaljujemo na ukazanom povjerenju!

Vjekoslava Spinčića 80

VARAŽDIN • info@termoplin.com t 042 231

www.termoplin.com

ZLATAR - Gradonačelnica

Zlatara Jasenka Auguštan –Pentek objavila je vijest koja će razveseliti Zlatarščane – u utorak je obavljen tehnički prregled Sokolane. – Sada čekamo uporab-

nu dozvolu kako bi konačno naša Sokolana otvorila svoja vrata! – kaže gradonačelnica. 'Stoljetna ljepotica' otvorena je davne 1910. godine i njezina je dvorana godinama služila kao mje-

sto raznih kulturno – zabavnih događanja, no vrijeme je učinilo svoje i bila je potrebna temeljita obnova, koju su financirali Ministarstvo kulture i Grad Zlatar prema svojim mogućnostima, a pomogla je i Krapinsko - zagorska županija. Upravo stoga jer radovi nisu bili financirani EU sredstvima, otegli su se, no, eto, i ovaj je projekt dovršen. (zl)

Održana skupština Matice umirovljenika Krapinsko - zagorske županije u Oroslavju

OROSLAVJE - Programska sjednica Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije održana je u utorak u Oroslavju. Skupština je na sjednici donijela plan rada i program za 2025. godinu. Sjednicom je predsjedalo Radno predsjedništvo u sastavu predsjednik Matice umirovljenika KZŽ Vladimir Crnec, Irena Krklec i Danijela Barić. Na sjednici su bili i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i potpredsjednik Županijske

skupštine Željko Čleković, koji su naglasili da je Županijska skupština istog dana donijela županijski Proračun za 2025. godinu u kojem je za rad umirovljeničkih udruga okupljenih u Maticu umirovljenika osigurano čak 70.000 eura. Posebno je naglašeno da će Županija i dalje nastaviti s raspisivanjem posebnog javnog poziva preko kojeg je velik broj udruga umirovljenika svoje urede opremio potrebnom informatičkom opremom. (zl)

Općina Hrašćina: Predajte zahtjeve za božićnicu

HRAŠĆINA - Općina Hrašćina objavila je javni poziv za mještane da do 23. prosinca predaju zahtjev za isplatu jednokratne novčane pomoći povodom blagdana. Božićnice u iznosu od 60 eura isplaćuju se korisnicima zajamčene minimalne naknade, zatim starijima od 65 godina koji ne primaju ni domaću ni stranu mirovinu i umirovljenicima koji imaju mirovinu do 250 eura i ne primaju inozemnu mirovinu.

Umirovljenici koji imaju mirovinu od 250 do 500 eura i ne primaju stranu mirovinu dobivaju 40 eura božićnice. Zahtjev za ostvarivanje prava treba se predati na posebnom obrascu, koji se može preuzeti s web stranice ili dobiti u Općini. Uz zahtjev treba predati presliku osobne iskaznice i odrezak od mirovine za 9., 10. ili 11. mjesec. Zahtjevi se u Općini primaju do 23. prosinca, svaki radni dan od 10 do 14 sati. (zl)

GRADU ZABOKU STIGLO

PRIZNANJE ZA VRIJEDNU AKCIJU OSNOVNE ŠKOLE

ZAGREB/ZABOK – Prošlog je utorka, u organizaciji Saveza društava "Naša djeca" Hrvatske, u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održano svečano savjetovanje povodom 25 godina "Gradova i općina - prijatelja djece", najvećeg nacionalnog programa za dobrobit djece u Hrvatskoj te obilježavanja 35-te obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta. Prisutne je, među ostalima, pozdravila i predsjednica Saveza DND-a Hrvatske Sonja Borovčak. - Nije bilo lako, ali bili smo svih ovih godina ustrajni, predani i u tome smo imali podršku brojnih koordinatora u gradovima i općinama, gradonačelnika, načelnika, stručnjaka, članova društava "Naša djeca", partnera, volontera te same djece da program "Gradovi i općine - prijatelji djece" svih ovih godina postane jedan od najvećih nacionalnih programa za dobrobit djece. Program se razvija i prepoznat je u sve većem broju lokalnih zajednica jer je riječ o primjeru dobre prakse kako implementirati Konvenciju UN-a o pravima djece

u svakodnevni život svakog djeteta, stoga je za njegovu daljnju provedbu i održivost neophodna i financijska potpora i podrška same države i donositelja odluka – rekla je Borovčak. Održan je i zajednički panel djece i odraslih o tome "Kako živimo Konvenciju UN-a o pravima djeteta", na kojem su iznesena iskustva djece o tome što sve gradovi i općine trebaju raditi za djecu da bi se djeca u njima osjećala prijateljski i sigurno te imala kvalitetno obrazovanje i zdravlje, sadržaje za učenje, igru, slobodno vrijeme, ali i mogućnost da participiraju. U svečanom dijelu programa proglašen je i novi dobitnik prestižne titule Grad/Općina - prijatelj djece, a ove godine Grad Sveti Ivan Zelina ponosni je dobitnik statusa Grad-prijatelj djece te se tako svrstao među 93 gradova i općinaprijatelja djece u Hrvatskoj. Dodijeljene su i Pohvale i Povelje gradovima i općinama za 47 uspješno provedenih Naj-akcija u 2024., a Grad Zabok dobio je Povelju za Naj-akciju "Staze prema zdravlju i zajedništvu" koju je provela

Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, čiji je cilj promocija fizičke aktivnosti kroz planinarenje, upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti Krapinsko-zagorske županije, jačanje samopouzdanja, razvoj ekološke svijesti, provođenje slobodnog vremena bez mobitela i ostalih elektroničkih uređaja. Djeca su učila nove vještine kao što su snalaženje u prirodi, korištenje karte i kompasa, sigurno kretanje u prirodi te osnovna pravila planinarenja te su uspješno završili Dječju planinarsku školu koja je registrirana kod Hrvatskog planinarskog saveza. Povelju su u ime Grada Zaboka primile članice Zabočkih mališana, Sonja Borovčak, predsjednica KO "Grad Zabok - prijatelj djece", Danijela Krznar, koordinatorica za program "Grad Zabok-prijatelj djece" i Jasenka Borovčak, voditeljica "Zabočkih mališana" i tajnica DND-a Zabok. Svečano savjetovanje svojim su nastupom i izvedbama obogatili i uljepšali dječji zbor Zabočki mališani Društva "Naša djeca" Zabok. (zl)

Stipendije za krapinske učenike i studente

KRAPINA - Nakon provedenog natječaja gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović u subotu je potpisao ugovore sa učenicima i studentima za ovu školsku i akademsku godinu. Radi se o petnaestak stipendija za učenike te isto toliko za studente i to u tri kategorije odnosno prema trima različitim kriterijima. Učeničke stipendije dodjeljuju se učenicima srednjih škola po tri kategorije. Prema socijalnom kriteriju 5 stipendija u iznosu od 50,00 eura. Prema kriteriju deficitarna zanimanja također 5 stipendija u iznosu od 50,00 eura. Isti broj je i za kriterij uspješnosti (nadareni), 5 stipendija u iznosu od 75,00 eura mjesečno. Studentske stipendije dodjeljuju se također u tri kategorije. Prema socijalnom kriteriju 5 stipendija kao i prema kriteriju deficitarna područja u iznosu od 115,00 EUR mjesečno. Prema kriteriju uspješnosti (nadareni) dodijeljeno je 5 stipendija u iznosu od 150,00 eura mjesečno. Zoran Gre-

gurović je pojasnio kako kod stipendija po socijalnom kriteriju te za deficitarna zanimanja svi koji su ostvarili pravo na njih imaju to pravo tijekom cijelog školovanja uz uvjet da redovno upisuju narednu školsku odnosno akademsku godinu. Studenti i učenici koji su ostvarili pravo na stipendiju prema kriteriju uspješnosti se moraju ponovno javiti početkom iduće

akademske godine. Doduše, ta stipendija je zbog toga i nešto je većeg iznosa. - Već slijedeći tjedan isplata će stići na račune studenata i učenika zajedno sa isplatama za prethodne mjesece od početka školske, odnosno akademske godine. Nakon toga od idućeg mjeseca nadalje slijede redovne mjesečne isplatepojasnio je gradonačelnik Gregurović dodajući kako se broj stipen-

dija iz godine u godinu povećava. - U proračunu za 2024. godinu za stipendije je osigurano 70.000 eura, dok je u proračunu za 2025. godinu osigurano 75 tisuća eura što je potvrda da ukupan iznos za stipendije raste. Sa novim ugovorima koji su sklopljeni Grad Krapina u novu proračunsku godinu ulazi sa 73 stipendista. Mislim da je to lijepi broj stipendija i one će dobro

doći učenicima i studentima jer su troškovi prilično veliki - rekao je Gregurović dodajući da su tu i ostale mjere pomoći prije svega roditeljima. Tako su osigurana sredstva za nabavku školskog pribora za učenike lošijeg imovinskog stanja odnosno za roditelje koji imaju troje ili više djece koji polaze školu. Osim toga tu je i sufinanciranje cijene školskog prijevoza za učenike srednjih škola. Tu je i sufinanciranje nabavke radnih bilježnica za osnovne škole te nagrade djeci koja postižu zapažene rezultate na natjecanjima. Jedan od učenika koji je postao stipendista Grada Krapine je Leon Bajcer, uspješan učenik Srednje škole Krapina. On iza sebe ima niz odličnih rezultata na školskim natjecanjima a svakako treba izdvojiti treće mjesto na državnom natjecanju iz Njemačkog jezika. - Ova stipendija me osobno potiče da i dalje učim i postižem dobre rezultate. Stipendiju trošim za potrebe škole ali i za osobne potrebe - iskren je bio Bajcer. (zl)

ZABOK OTVARAMO

Prilaz Dr. Franje Tuđmana 7F, 49210, Zabok 23. 12. u 7:30 h

BESPLATNA KOMBI DOSTAVA ZA IZNOS

RAČUNA IZNAD 300 € ZA UDALJENOST DO 10 KM (1. ZONA)

Uvjeti dostave navedeni su na cjeniku.

na sve redovne cijene za kupnju iznad 30 € od 23. do. 28. 12. 2024.

Radno vrijeme: ponedjeljak – subota: 07:30 h – 21:00 h, nedjelja: zatvoreno

Karla Miklaužić

iz Huma na Sutli nova je hrvatska superstar

'Ovo moje putovanje u 'Superstaru' je bilo ludo i nezaboravno'

ZAGREB/HUM NA SUTLI - Zagorje je protekle subote slavilo jer je ''naša'' Karla Miklaužić, srednjoškolka iz Huma na Sutli nova hrvatska superstar! Karla je osvajala na audicijama, a u finalu RTLovog megaspektakla pomela je konkurenciju svojim izvedbama. Žiri ju je obasuo lijepim komentarima, a publika je nagradila ovacijama.

Skupi poeni

Karla je prva nastupila u glazbenom showu 'Superstar' i to s hitom legendarne Celine Dion 'It's All Coming Back to Me Now'. - Dozvolit ću sebi jednu slobodu da ti kažem odmah. Bolje da čuješ prije nego kasnije. Sa svim tim što imaš u sebi ako ne uspiješ napraviti karijeru i živjeti od ovog kao kraljica, krivca možeš tražiti samo u sebi - rekao je Tonči. - Kupuješ me na skupe poene, Celine Dion je moja najdraža žena na svijetu i svaka pjesma mi je teška. Mislim da si ovo odradila dostojno Celine Dion. Unijela si se u to na jedan drugačiji način u odnosu na prošli put - zaključila je Nika Turković. - Imali smo Whitney Houston, imali smo Celine Dion, imamo Karlu Miklaužić. Po meni si ti spremna, samo ne znam je li Hrvatska spremna za tebe - našalila se Severina. - Molim vas pozdravite našu

zvijezdu, buduću i sadašnju - Karlu. Ti si netko tko razumije glazbu i tko s njom priča. Ti ćeš napraviti čudo - rekao je Filip.

Zagorska ''himna''

U drugoj rundi, Karla je pjevala 'Suzu za zagorske brege' zbog čega su mnogi Zagorci i Zagorke pred

''Advent u Mariji Bistrici'' došao je do Vikenda svjetla, doznajte što sve do kraja godine slijedi

MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija ''Advent u Mariji Bistrici'' nastavljena je uz Vikend svijetla, koji je počeo još u petak Adventskim kinom uz čak dva filma. Na programu je bio animirani film ''Niko 3 – putevima polarne svjetlosti'', a nakon njega urnebesna komedija ''Fatalna četvorka''. Vikend svjetla

U subotu je na trgu od 17 do 21 na rasporedu bio 'Fotkvači se foto kutak', a u 19 sati počeo je veliki koncert 'Letećeg odreda'. Vrhunac Vikenda svjetla i ove godine bilo je puštanje lampiona kod bistričke obilaznice. I ove godine tisuće lampiona ukrasilo je nebo nad Marijom Bistricom. U nedjelju je, tradicionalno između dvije mise, upaljena, sad već treća svijeća na velikom Adventskom vijencu na trgu. Upalio ju je Andrej Ciković iz Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. U programu su nastupili Zbor Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica, kao i Hands and voice duo Tomi i Vladek. Vikend svijetla završio je Adventskim susretom ženskih vokalnih sastava, također na središnjem bistričkom trgu. Organizator je bio ŽVS Marija, Udruge STAV, a uz njih nastupili su: ŽVS KUD-a Lobor, ŽVA So-

malim ekranima pustili suzu. - Ja toliko volim ovu pjesmu da sam se najviše veselila. Znam cijeli tekst. Hvala ti na ovome - komentirala je Severina. - Nisam nikad mislila da ću ovo reći, ali pisat ćeš mi 'Suze za zagorske brege' od sada pa zauvijek - rekla je Nika. - Ljudi, ja večeras stvarno guštam - ista-

knuo je Tonči. Rekao je da mu je to najbolje finale od svih showova u kojima je sudjelovao. - Neka dođu Whitney Houston Celine Dion i otpjevaju 'Suze za zagorske brege - dodao je. Puno emocija Karla je otpočetka otvoreno govo-

rila da cilja na pobjedu, a to joj se i ostvarilo, iako kaže kako pobjedu nije očekivala. Publiku je posebno kupila svojom izvedbom pjesmom 'Suze za zagorske brege' zbog čega ju je žiri usporedio s glazbenim Michaelom Jordanom, a trenutak proglašenja bio je i više nego emotivan. Vidno šokirana, Karla nije znala koju bi emociju prvo pokazala. - Ima jako puno emocija i ne znam koju bih prvu pokazala. Šokirana sam jer to nisam očekivala – rekla je Karla kojoj su se na pozornici približili njeni najbliži. Među njima bio je i njen brat Dino, koji je javno priznao da je sestra ipak bolja od njega, jer on je lani u 'Superstaru' uspio ući u finale, ali nije uspio i pobijediti.Dino mi inače ne pokaže emocije i ovo je jedan od rijetkih trenutaka kada mi je pokazao emocije, da se plače zbog mene – rekla je Karla kojoj je pobjedom pripalo i 50.000 eura. Novac će, kaže potrošiti za autoškolu, za auto, za ljude oko sebe, svoju obitelj, dečka Antonia...Ovo moje putovanje u 'Superstaru' je bilo ludo i nezaboravno. Sve je prošlo jako brzo i nismo ni bili svjesni što radimo. Mislim da će se svi dojmovi slegnuti i da ćemo biti svjesni što smo napravili tek nakon finala i dolaska u ''realan svijet'' – zaključuje Karla. (mč)

TISUĆE LAMPIONA NAD NEBOM U MARIJI BISTRICI

telia, ŽVS Kušlec, ŽVA Fiole, ŽVG Kajda, Kirjales i ŽVS Dora - KPD Zlatarjeve.

Slijedi Vikend adventskih običaja

Vikend adventskih običaja počinje već u petak 20. prosinca Izložbom akademskog kipara Pavla Hudeka ...sanjam u bojama..., u 18 sati u Općinskoj knjižnici i čitaonici. U Caffe bar Dioniz u 19 sati počinje Pjesnička večer Stihoklepanje udruge Stav ''Za Petru''. Središnji događaj u subotu je veliki koncert

grupe Magazin, na trgu od 19 sati. Vrhunac Vikenda adventskih običaja je u nedjelju. U 10 sati uz Svečanost paljenja četvrte adventske svijeće nastupit će Limena glazba KUD-a ''Lovro Ježek'' i Klapa ''Bistrica''. Od 10 pa sve do 16 sati tu je Adventski (do)ručak uz Tomislava Špičeka, a od 12 sati i nastup sastava ''Črleni lajbeki''. U Domu kulture u 17 sati pogledajte predstavu ''Tiha noć'' Bistričkog teatra ''Vende tam'', a u 17.30 sati u Hotelu ''Kaj'' na rasporedu je "Paint & Wine" by Giart. (Elvis Lacković)

ponuda novogodišnjih poslovnih poklona

• trodjelni

kalendar katolički + color zaglavlje, vrećica i pokazivač **

Vaš logotip ili

COLOR REKLAMA

ROKOVNIK

personalizirani

• color naslovnica po želji

• spiralni uvez

• meke ili tvrde korice

• kalendar, planer, bilješke

• personalizirani sadržaj

• veličina stranica 235 x 165 mm

• stolna mapa 6 00 eur već od

• čestitka / stolni kalendar

s tiskom

• dotisak logotipa, fotografije, slogana ili poruke

• veličine i boje po izboru

• cijene na upit

• kemijske olovke

color tisak (više modela)

• upaljač elektronski color tisak (više modela)

kolor džepni kalendari plastificirani

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Ljudi najte se zgubiti

Več sem nekak gruntala da o tomu nem pisala, kaj vam nejdem morti na žifce. Ipak dogajanje prie nekteri dan me je natiralje da znovič napišem one kaj me bolji. A bolji me te kaj se več ljudi nema cajta za svoju decu i obrnjene. A gda nemaju cajta unda njim pune toga prejde mine. Ilji pak, gda i imaju cajta jedni za druge spominaju se o kaj čedamu, same radi toga da bi, po novem govoreči bilji "in". Vrnem se ja na one kaj me "žulja". Vrnem se na cajt dan dva prie Siesvet. Ja na groblju, kad tam zacviljele hume na ljimuzine. Ogledam se i na ceste veljika ljimuzina. Z nje je zišel čovek po moje procene oko četrdeset do četdresetpet ljiet. Malje je popravil svoju markiranju šminkersku obljeku, a unda snel veljiki ljiepe aražman za groblje. Obrnula sem se svojem poslu po grobeku, gda je čovek prešel kre mene i za čude, pozdravil. Ja sem mu ozdravila i probala se zmisljiti e je te morti bil moj đak. Na kraju sem došla do toga da te nie mene poznati čovek. Kak sem se zanurala oko grobeka svoje starce i muža, niesem pratila kam je čovek prešel. Za jedne deset minut, evo njega bljiže mene i nekaj je gundral. Unda sem pogledala prema njemu. Još je navike imel aranžman h ruka i lukal prek groblja. Pri tomu je nekaj mumljal. Vidla sem mam kaj ga muči, pak sem ga pitala kaj treba. Rekel mi je da išče babičin i dedekof grob, da je vujec napravil spomenik i da ga nemre najti. Nebi ja bila ja gda se nej ponudila da mu pomorem. Pitala sem ga kak mu se zoveju njegvi dedek i babica da i ja lučem po grobiču i da mu olakšam njegef posel. A gda tam, on se nemre zmisljiti kak se zoveju dedek i babica. Kak su se zvalji? Kak njim je bilje ime i prezime? Postavljal je sam sebe pitanje, alji odgovora nie bilje. Unda je zel mobitel i nekuga zval, alji se tie nie hjavul. Krenul je unda po putu po groblju z veljikem aranžmanem h ruka. Stala sem jeden cajt i gledela za njim. Nekak me pri srcu ščeknulje, kak nezna kak mu se zvalji onie teri su dalji život njegvem starcem, a oni njemu. Žalosna sem radi toga i nej te napisala jer sem več tu "kozu drla"., da nie nekteri dan došel k mene jeden mladi čovek, nekaj je dopeljal. Ja kak ja nudim mu sok, e si bi kaj pregrizel, kam mi bi te skala i h jednem cajtu sem ga pitala e me razme jer govorim brze i po domače. A, velji on mene da i njegva babica i dedek živiju h....(nie važne). Kak su oni Zagorci, pune je bil pri nim dok je bil malji, i

se me je razmel. Kak poznam "pol Svieta" pitam dejčeka kak mu se zoveju. A on, blene hume, sad bum rekla "kak teljec h šare vrate" i nemre se zmisljiti. I on kak i ovie z groblja, postavljal je pitanje kak se zoveju i prezivaju,sam sebe. Ja sem mu rekla da kak more te neznati, pak je malje počrljenel. Unda je zel modrenu mašinki i rekel da jih bu nazval i pital. Ja sem ga prijela za ruku i rekla da zdej od mene nebu zval. Morti bolje da neznam gdoj su mu dedek i babica. One kaj sem mu rekla da zdej mam prejde k njim i da jih pita kak se zoveju i prezivaju. Sigurne sem mu bila čudna. Ni on mene nie bil nič menje čuden kaj te nie znal. Gruntam o tomu. Ove dane i na glas poviedam. Žal mi je kaj sme došlji cajt kaj sme pogubilji sami sebe. Pogubilji sme življenje i teške da ga bume več našlji skrite h sakojačke čačke. Negda bi ljudi reklji da iščeme kaj "iglu h sinu". Ni te i triba šteti iskati. Trieba iglu furt imeti h ruka da se ne zgubi. Ta igla predstavlja naše življenje, naše ljudi i ne trieba se zgubiti. Znam za kaj je denes te tak. Mladi mam idu poseebne od starce. Več je rietke da skup živiju stari i mladi. Alji naravne, stari njim moraju se napraviti. Unda nie priljike da babice vučiju decu kaj bi triebale. Kak su skupa same gda te starcem paše, koristiju cajte kaj njim nekaj idu kupiti, h parke na igru i tak. Ni ne zmisljiju se da jih nekaj podvučiju. Starcem je pak takve vučenje o životu "bez veze", pak se na te ni ne zmisljiju. Malje vidim po pisanju tie iste mlade, kakdece nie te triba za življenje. One kaj oni gruntaju da njim trieba je da nafčiju kak zgledi markirana obljeka, kak buju feensi. Pa gda deca imaju kakve priredbe zglediju kaj da su zišli z modne novin. I te je trieba i za te nemam zamera. Na kraju, gdoj sem ja kaj bi te zamierila. Alji za njihove dobre i za dobre dece, trieba se ž njimi spominati o življnju o onie teri su prie njih davalji živote do njihove starce. Kak jih buju vučilji te njim se bu se i njim denes zutra vrnulje. Hu tem zgužvanem i brzem življenju nesmeme zgubiti sebe i one teri su zaslužni kaj sme denes te kaj jesme. Ima joj jedna stvar kaj me jahke muči. Cielji Sviet je ponorel. Oružje zvoni skore na sakem kontinentu. Nekak se bojim da se nekaj ne dogodi i pri nas. A unda me žalosti kaj naša deca niesu odgjana ni da si odriežeju šnitu kruha, a kam da si zakuriju ogenj ilji nekaj skuhajau. Grde, grde. Radi toga je cajt da jih počneme vučiti životu i onemi gdoj je njihov život stvaral.

KAK JE NEGDA BILE Uz starinske badnje običaje, djeca okitila bor u svom vrtiću

'Važno je da se tradicija prenosi na mlade, a škola i vrtić su najbolji za to'

Kroz ovo je događanje realizirana suradnja DV Jurek i Udruge seljaka općine Gornja Stubica

Jelena Klanjčić

GORNJA STUBICA

Zajednička suradnja Udruge seljaka općine Gornja Stubica i Dječjeg vrtića Jurek urodila je provedbom projekta 'Kak je negda bile', kojega su zajedno osmislili i proveli, a sve s ciljem njegovanja i prenošenja zagorske tradicije na mlađe naraštaje. Tako je u Dječjem vrtiću Jurek prošlog tjedna održan prikaz kićenja bora na starinski način, i to ukrasima koje su napravili sami polaznici, zajedno s odgojiteljicama, ali i svojim roditeljima, uz poduku članova i članica udruge seljaka.

Običaji na Badnjak

Radionica izrade kinča iznjedrila je svakojake ukrase, kojima su djeca okitila božićno drvce u svom vrtiću. No, prije samog kićenja, članovi Udruge seljaka sa svojim su gostima ispričali svim okupljenima, a posebno djeci, kakvi su to nekada bili običaji koji su se poštivali na Badnjak, od kićenja bora, odlaska na polnoćku, badnje večere i zadataka koje su imali svaki član obitelji posebno. U prikazu obitelji i božićnih običaja sudjelovali su Štefica Benko, Barica Fuček, Adam Labaš, Željko Novosel, Ivanka Lisak i Josip Grden. Ovaj su program svojim prigodnim božićnim

pjesmama popratila i djeca DV Jurek, uz pomoć svojih odgojiteljica, a potom se zajednički kitio bor, nakon čega je uslijedilo druženje uz domjenak koji su pripremile članice Udruge seljaka i kuharice DV Jurek, a događanje su, uz brojne roditelje i djelatnike vrtića, pratili i gosti, načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić te predstavnici Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica. Važnost

njegovanja tradicije Udruga seljaka ovim je događanjem nastavila suradnje s institucijama u Gornjoj Stubici, osobito školom i vrtićem, gdje nastoji prenijeti dio zagorske tradici-

je na mlađe generacije. – Mi smo već napravili program djelovanja za iduću godinu, u kojem su također ugrađeni ovakvi programi. Važno je da se tradicija prenosi na mlade, da znaju kako se nekad kod nas delalo. I škola i vrtić su mjesto gdje se to najbolje može prenijeti na mlade, a pokazalo se da su radionice izrade nakita djeci bile jako zanimljive, jer su radili nakit za bor zajedno s mamama i tatama, baš onak kak se nekad u obitelji delalo – istaknula je predsjednica Udruge seljaka Đurđica Labaš. Ravnateljica DV Jurek Božica Hrestak naglasila je kako su ovakva događanja i ovakvi programi bitni za opstanak ljudi u ovoj sredini i

održavanje onoga što je bitno zavičaju. – Ako nemate tih spoznaja, ako vam ih nitko nije pokazao, rekao, ako ih niste vidjeli, kad se formirate u odraslu osobu nećete moći dalje prenositi te običaje naših starih i tu prestaje sva tradicija, pripadnost onome čemu bismo trebali pripadati. Upravo tome mi pridajemo pažnju, onome što je za naš zavičaj značajno, od kulture, tradicije i običaja i zbog toga su ovakva događanja jako bitna, što je prepoznala i Udruge seljaka, prihvatila inicijativu i proširila je svojim idejama, a u vidu te dobre suradnje, već imamo naznake i za neke buduće projekte – rekla je ravnateljica Božica Hrestak.

BOGAT ADVENTSKI VIKEND

U ZLATAR BISTRICI

ZLATAR BISTRICA

- Vikend iza nas donio nam je brojna zanimljiva događanja i druženja u sklopu Adventa u Zlatar Bistrici. Lovačka udruga "Šljuka" u petak je zagrijala atmosferu "Adventskom večeri" u Domu kulture uz lovački gulaš, izložbu i prigodni program. Zagrijano druženje nastavilo se u subotu na III. zlatarbistričkom kupu "Dražen Jurec", a u Domu kulture odigrana je predstava "Waj Faj" Dramske udruge KAJ autorice Đurđice Seleš. U nedjelju ispred Doma kulture upaljena je i treća adventska svijeća. Paljenje svijeće predvodili su velečasni Ivan Hrastović i načelnica Vesna Mikulec, uz pratnju Crkvenog zbora mladih

"Salus". Nedjelja je donijela bogat sadržaj za sve uzraste. U Domu kulture prikazana su dva obiteljska filma, animirani film "Nestašna zubić vila" i "Lassie2: Nova pustolovina", a nakon čega se nastavilo druženje i zabava na Adventskoj večeri umirovljenika uz nastup Pjevačkog zbora udruge Umirovljenika Zlatar Bistrica, Mješovitog pjevačkog zbora umirovljenika "Vid Rukavina" i Tamburaškog orkestra Matice umirovljenika Karlovac. U školskoj sportskoj dvorani održana je II. Božićna plesaonica sa Zlaticama. U punoj dvorani plesa i dobre zabave nije nedostajalo, a Zlatarbistričke mažoretkinje rasplesale su sve prisutne. (zl)

Advent u Gupočevom kraju donio tradicionalno događanje u Sportskoj dvorani

Čarobna Božićna bajka u Gupčevom kraju razveselila brojne posjetitelje

Osim programa koji su pripremila djeca iz Donje i Gornje Stubice, najmlađi posjetitelji posebno su se razveselili druženju s

DONJA STUBICA - Božićna bajka u Gupčevom kraju prošle je subote, kao i svake godine, donijela jedno čarobno i posebno ozračje u ovaj kraj. U sklopu Adventa u Gupčevom kraju, Božićna bajka kao centralno i jedno od najvećih događanja manifestacije, u Sportskoj dvorani u Donjoj Stubici okupila je brojne posjetitelje i izvođače. Na pozornici su se tako okupila djeca iz Donje i Gornje Stubice, pa su tako svoje pjesme, recitacije, ples i skečeve publici pokazali Dječji vrtić Bubamara, Dječ-

Božićni sajam ponudio je posjetiteljima razne domaće proizvode

ji vrtić Jurek, Osnovna škola Donja Stubica, Osnovna škola Matije Gupca Gornja Stubica te Stubičke mažoretkinje Shelly. Nakon na-

stupa, djeca su se vrlo rado družila s omiljenim likom, Djedom Mrazom, koji im je ponudio slatkiše, koju lijepu riječ, ali i fotografije za uspomenu. Zabavljalo se i uz prigodnu božićnu predstavu, ali i kroz radionice. Božićna bajka posjetiteljima je ponudila i bogat božićni sajam. Mnogobrojni posjetitelji kupovali su razne poklone kojima će svoje najdraže razveseliti povodom božićnih blagdan, od meda, rakije, džemova, gina, kolača, bučinog ulja, sokova te raznih prigodnih ukrasa i nakita. (jk)

Djedom Mrazom

U Oroslavju pripremljena najveća peka na svijetu!

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Protekle je nedjelje u Oroslavju, u sklopu adventskih događanja, pripremljena najveća peka na svijetu! Oroslavska ekipa na čelu s glavnim kuharom Stjepanom Kahlinom odradila je odličnu organizaciju već nekoliko dana unaprijed, a posebice na dan pečenja, kada je glavno događanje krenulo već ujutro.

Najveća peka

Sama peka, teška 1075 kilograma, napunjena je sa čak 400 kilograma hrane! – Stavili smo 200 kilograma teletine i svinjetine i još 200 kilograma povrća, odnosno krumpira, paprike, paradajza, luka i češnjaka te 10 kilograma masti te, naravno, začine – ispričao je glavni chef Stjepan Kahlina. Omjere začina, kaže, nije teško bilo pogoditi, obzirom da se kuhanjem hrane u većim količinama s puno porcija bavi već jedno duže vrijeme. No, obzirom da ovako veliku peku još nitko nije radio i najveća je na svijetu, izračuni oko količine hrane, ali i drva potrebnih za pečenje, ra-

Posjetiteljima je podijeljeno preko 1500 porcija

dili su se otprilike. – Prema opsegu peke koji je tri metra i visini, izračunali smo koliko bismo materijala trebali staviti. Naravno, ima prostora za više, ali pošto radimo tek prvi puta, moramo vidjeti kako će se sve skupa to dugo peći – kaže chef. Za pečenje najveće peke na svijetu pripremljeno je u 10 metara drva, uglavnom iz donacija. – Ni to nam nije bilo lako procijeniti točno, koliko ćemo drva potrošiti, stoga smo pripremili za svaki slučaj i osam vreća ugljena – dodaje Kahlina. Gastro show noviteti

Ono što je posebno impresivno jest da se peka pokrivala i otkrivala pomoću kamiona s dizalicom, a peku je izradila tvrtka TPK Orometal. - Od srca im zahvaljujem što su to s ponosom napravili za naš grad. Inače, ideja je došla od strane zagorskih branitelja, koji su sličan projekt radili za Sinj i htjeli smo zajedno pokazati kaj i Zagorci

mogu, stoga im zahvaljujem na inicijativi i na velikoj organizaciji i pojedinaca i udruga, a posebno kuharu Stjepanu Kahlini, koji je preuzeo najveću odgovornost – ističe gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Dodaje kako je 90 posto svega donacija. –Zahvaljujem svim donatorima koji su se uključili, iz ra-

znih krajeva Zagorja, jer ovo je još jedna pozitivna priča u našem gradu. Tu smo pozitivu vidjeli i na prvoj Čvarkijadi, ovdje u Oroslavju, a istu pozitivnu energiju vidimo i

danas ovdje. Stvara se jedno pozitivno ozračje i samo nam je nebo granica, jer važno je da imamo ovakvih zanimljivih događanja i da grad živi – dodaje gradonačelnik.

Koliko je ovo događanje bilo zanimljivo posjetiteljima pokazuje činjenica da se okupio zaista velik broj ljudi te je podijeljeno više od 1500 porcija ove delicije.

Radobojska adventska čarolija paljenja treće županijske adventske svijeće

RADOBOJ - U Radoboju je u subotu upaljena treća županijska adventska svijeća i treća radobojska adventska svijeća. Paljenje treće županijske adventske svijeće održalo se u sklopu županijske manifestacije Advent u Zagorju putem koje županijski adventski vijenac već 21 godinu putuje Zagorjem. Manifestacija Advent u Zagorju tradicionalno počinje u Humu na Sutli paljenjem prve svijeće te završava u Mariji Bistrici paljenjem četvrte adventske svijeće. Vijenac svake godine putuje drugim putem i tako uvijek iznova spaja gradove i općine Krapinsko-zagorske županije. Manifestacija "Advent u Zagorju" humanitarnog je karaktera, a ove godine prikupljena sredstva namijenjena su ljetnoj rehabilitaciji članova Udruge distrofičara Krapina. Paljenje treće županijske adventske svijeće u Radoboju bilo je popraćeno divnim programom kojeg su započele pjesmom "U to vrijeme godišta" Ella i Iva Ranogajec Inkret. Organizatori Adventa u Radoboju uz paljenje treće adventske svijeće su Općina Radoboj i Društva "Naša djeca" Radoboj, a gosti su bili članovi Udruge distrofičara Krapina, koji su kao dio manifestacije Advent u Zagorju, došli u posjet Radoboju. Načelnik An-

đelko Topolovec naglasio je kako Općina Radoboj kontinuirano vodi brigu o ranjivim skupinama i onima kojima je pomoć najpotrebitija. Velečasni Tomislav Novosel bla-

goslovio je vijenac i poveo molitvu za paljenje adventske svijeće. Uslijedio je nastup Elle i Ive Ranogajec Inkret te dječjeg zbora "Mudre sovice" OŠ Side Košutić Radoboj. Županijski adventski vijenac predan je pastoralnom vijećniku Damiru Galoiću koji svoj put nastavlja prema Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Svi prisutni u nastavku daljnjeg druženja uživali su u bogatoj ponudi jela i pića, a za najmlađe se u Muzeju Radboa održala kazališna predstava "Kraljevna na zrnu graška" kazališta Male scene uz niz kreativnih radionica i fotografiranje s Djedom Božićnjakom. (zl)

Nastavljen bogat program Adventa u Krapini

Najveće veselje djeci donijeli motomrazovi s darovima

KRAPINA - I proteklog je vikenda nastavljen program "Adventa u Krapini". U Gradskoj knjižnici Krapina u subotu se održala se božićna radionica za djecu, a u 19 sati je uz prigodan program i nastup zbora "Bolji svijet" kod glazbenog paviljona zapaljena treća adventska svijeća. Kod klizališta su nastupali Gentlemen`s Club, a u subotu su kod kliziališta stigli i motomrazovi na quadovima koji su darovima razveselili djecu. Nedjelja je bila rezervirana za tradicionalni božićno-novogodišnji koncert Gradskog puhačkog orkestra Krapina u Župnoj crkvi svetog Nikole biskupa. (zl)

Na temelju članka 12. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Službeni gla-snik KZŽ 23/16, 12/19 u daljnjem tekstu Odluka), Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poslovnog prostora (KLASA: 940-01/24-01/59, URBROJ: 2140-5-01-24-03) Gradskog vijeća Grada Pregrade od 11.12.2024. godine, Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poslovnog prostora (KLASA: 940-01/24-01/59, URBROJ: 2140-5-02-24-4) Gradonačelnika Grada Pregrade od 16.12.2024. godine i članka 52. Statuta Grada Pregrade (Službeni glasnik KZŽ 6/13 i 17/13, 7/18, 16/18- pročišćeni tekst, 5/20, 8/21, 38/22, 40/23) gradonačelnik Grada Pregrade raspisuje JAVNI NATJEČAJ

za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Pregrade (skraćeni tekst)

I. Cilj Natječaja

Grad Pregrada poziva fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti- usluživanje hrane i pića da se prijave na javni natječaj za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Pregrade.

II. Predmet Natječaja:

Grad Pregrada daje u zakup sljedeći poslovni prostor Gradske kavane Kušaonice:

m2

Početna cijena zakupnine u EUR po m2 bez PDV-a

Početna cijena zakupnine u EUR po m2 s PDV-om Namjena

1. Trg Gospe Kunagorske 3,

III. Zakupnina

Jamčevina (EUR) ukupno s PDV-om Termin pregleda prostora

pon, uto, čet, pet 11,45-13,00 h

Za zakup poslovnog prostora plaćati će se zakupnina u mjesečnim anuitetima za vrijeme trajanja zakupa.

Osim zakupnine, zakupnik se obvezuje plaćati sve tekuće troškove održavanja prostora te troš-kove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, komunalna naknada i drugo) sukladno pozitivnim propisima.

IV. VRIJEME TRAJANJA ZAKUPA

Poslovni prostor u vlaništvu Grada Pregrade daje se u zakup na određeno vrijeme od 5 godina.

Cjelokupan tekst Javnog natječaja sa grafičkom prikazima poslovnih prostora objavljen je na službenoj web stranici Grada Pregrade www.pregrada.hr i na oglasnoj ploči Grada Pregrade, J.K. Tuškana 2, Pregrada.

KLASA: 940-01/24-01/59

URBROJ: 2140-5-02-24-6 U Pregradi, 17.12.2024. godine

Vešligaj, univ.spec.pol.,v.r.

Red. broj Adresa Površina

Pregrada

Krapinsko – zagorska županija konstantno pokazuje i dokazuje da se gospodarski razvoj i dobri

INVEST IN ZAGORJE - Platforma Krapinsko-zagorske županije prati

Ovaj holistički pristup kombinira digitalne tehnologije, obrazovanje i direktnu povezanost gospodarstva

KRAPINA - Inicijativa INVEST

IN ZAGORJE Krapinsko-zagorske županije predstavlja sveobuhvatan program za održivi rast, osmišljen kako bi obuhvatio tri ključna segmenta: centralni digitalni portal za privlačenje i poticanje ulaganja, ulaganje u obrazovne programe te organizaciju godišnje investicijske konferencije pod istim nazivom. Ovaj holistički pristup kombinira digitalne tehnologije, obrazovanje

i direktnu povezanost gospodarstva i mladih poduzetnika s ciljem oblikovanja budućnosti i praćenja suvremenih poslovnih trendova. Snažan rast

Krapinsko-zagorska županija unazad nekoliko godina bilježi snažan gospodarski rast i taj trend nastavlja se u 2023. godini u kojoj su zagorski poduzetnici ostvarili preko 2,7 milijarde eura ukupnih priho-

obrtničke komore, županija je među vodećima u Hrvatskoj po broju obrta po glavi stanovnika, a bilježi se i porast broja poduzetnika. Ovi rezultati nisu slučajnost, već rezultat strateškog planiranja i inovativnih inicijativa poput INVEST IN ZAGORJE.

Digitalna vrata gospodarskog rasta

Središnji dio inicijative je portal in-

Željko Kolar

Kolar: "Naš je cilj stvoriti sigurno i stabilno okruženje u kojem poduzetnici mogu rasti, a mladi ostati i razvijati se. Ulaganja u obrazovanje, digitalizaciju i infrastrukturu pokazuju našu predanost dugoročnom razvoju"

da te se produktivnost rada povećala za 10,58 %, a stopa nezaposlenosti na području županije niža je nego ikad. Nastavlja se i kontinuirano ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu rezultati čega su već vidljivi. Prema podacima Hrvatske

vestinzagorje.hr, koji nudi sveobuhvatne informacije o investicijskim prilikama u županiji. Od svog lansiranja početkom 2024. godine do danas, portal je privukao više od 16.000 posjetitelja iz raznih zemalja svijeta, uključujući susjedne zemlje, ali

i SAD, Kanadu i Australiju, što svjedoči o njegovoj globalnoj relevantnosti. Portal trenutačno predstavlja 31 gospodarsku i poslovnu zonu Krapinsko-zagorske županije, pruža informacije o spremnim lokacijama te raspoloživim poticajima za ulaganja. Ključni alat portala je interaktivni GIS sustav, koji omogućuje detaljan uvid u lokacije dostupnih zemljišta i nekretnina, informacije o postojećoj infrastrukturi poput vodovoda, struje, plina i telekomunikacija, povezanosti s prometnim koridorima, uključujući autoceste, željezničke pruge i zračne luke, specifičnim prednostima pojedinih zona, poput poreznih olakšica ili blizine ključnih tržišta te mogućnostima za dodatnu izgradnju i razvoj. Predanost dugoročnom razvoju Investitori mogu virtualno istražiti lokacije, pregledati analitičke izvještaje i dobiti smjernice za donošenje informiranih odluka. Cilj portala je privući domaće i strane investitore te potaknuti postojeće poduzetnike na dodatna ulaganja. Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije pri tome jasno ističe koji je cilj svega toga.Naš je cilj stvoriti sigurno i stabilno okruženje u kojem poduzetnici mogu rasti, a mladi ostati i razvijati se. Ulaganja u obrazovanje, digitalizaciju i infrastrukturu pokazuju našu predanost dugoročnom

razvoju – pojašnjava Kolar. Kako stojimo u usporedbi s razvijenijim ekonomijama? Portal investinzagorje.hr, iako usmjeren na Krapinsko-zagorske županije, nudi funkcionalnosti koje se mogu usporediti s najnaprednijim portalima za privlačenje investicija poput Invest in Bavaria u Njemačkoj i Invest in Austria. Slično kao i ovi portali, investinzagorje.hr pruža sveobuhvatne informacije o gospodarskim zonama, dostupnim resursima i infrastrukturnim prednostima. Dodatna prednost našeg portala je interaktivni GIS sustav koji omogućuje detaljan pregled mogućnosti ulaganja, što ga čini moćnim alatom za potencijalne investitore. Iako Krapinsko-zagorska županija ne raspolaže ekonomskom snagom poput Bavarske ili Austrije, portal investinzagorje.hr uspješno pozicionira regiju kao atraktivnu destinaciju za ulaganja zahvaljujući transparentnosti, tehnološkim inovacijama i jasnom fokusiranju na potrebe investitora. Ovaj pristup omogućuje županiji da se istakne čak i među razvijenijim regijama, pokazujući da i manje regije mogu konkurirati globalno kada se koriste moderni alati i strateški planovi. Obrazovni programi: temelj za budućnost

INVEST IN ZAGORJE podupiru i

Platforma

rezultati ne događaju slučajno. Platforma INVEST IN ZAGORJE još je jedan pokazatelj te tvrdnje

za sveobuhvatan i održiv razvoj prati suvremene poslovne trendove

gospodarstva i mladih poduzetnika s ciljem oblikovanja budućnosti i praćenja suvremenih poslovnih trendova

Programi su prilagođeni potrebama ove rastuće industrije s fokusom na kombiniranje zagorske tradicije i modernih trendova.

• Centar za robotiku i inovativne tehnologije: Smješten u poslovnom inkubatoru u Krapini, Centar pruža mladima praktične vještine u programiranju i razvoju novih tehnologija.

koristimo EU fondove za jačanje lokalne zajednice. Programi poput Kreiraj svoju budućnost i CUT Zabok predstavljaju ulaganje u generacije koje će oblikovati budućnost regije – rekla je Mlakar. Investicijska konferencija

Matuša: "Investicijska konferencija INVEST IN ZAGORJE ključna je prilika za povezivanje različitih sektora i isticanje svih posebnosti i snaga koje Zagorje nudi. Naš je cilj je ovime dopuniti INVEST IN ZAGORJE kao zajednicu u kojoj investitori, poduzetnici i mladi mogu zajednički raditi na izgradnji svojeg poslovanja"

razvijeni obrazovni programi koji povezuju teoriju i praksu, s naglaskom na STEM i digitalne tehnologije. Među najistaknutijima su:

• CUT Zabok: Centar za ugostiteljstvo i turizam (CUT) u Zaboku fokusira se na stručno osposobljavanje u području turizma.

• Kreiraj svoju budućnost: Program za srednjoškolce koji poticanjem kreativnosti i inovacija razvija njihove poduzetničke ideje u području zdravlja i održivosti.

• Girls CodeCamp: Jedinstveni kamp za djevojke u STEM područjima koji kroz mentorski pristup i praktične radionice jača njihovu prisutnost u tehnološkom sektoru.

• GrizBiz: Inovativni program koji spaja zdravlje i poduzetništvo, namijenjen predškolcima, gdje djeca kroz igru uče o važnosti zdrave prehrane i osnovama ekonomije. Vlatka Mlakar, pročelnica za EU fondove i javnu nabavu pojašnjava kako je sve to, zapravo, oblikovanje budućnosti Zagorja. - S INVEST IN ZAGORJE uspješno

Mlakar: "S INVEST IN ZAGORJE uspješno koristimo EU fondove za jačanje lokalne zajednice. Programi poput Kreiraj svoju budućnost i CUT Zabok predstavljaju ulaganje u generacije koje će oblikovati budućnost regije"

Godišnja investicijska konferencija INVEST IN ZAGORJE, kao sastavni dio sveobuhvatne strategije poticanja investicija u Krapinsko-zagorskoj županiji, održava se svakog svibnja i okuplja investitore, gospodarstvenike, mlade poduzetnike, startupove i obrazovni sustav. Poseban naglasak stavlja se na promociju poduzetničkih ideja mladih te na razgovore o budućim trendovima u poslovanju. Konferencija služi kao platforma za razmjenu ideja, stvaranje partnerstava i oblikovanje zajedničke vizije razvoja Krapinsko-zagorske županije. - Investicijska konferencija INVEST IN ZAGORJE ključna je prilika za povezivanje različitih sektora i isticanje svih posebnosti i snaga koje Zagorje nudi. Naš je cilj je ovime dopuniti INVEST IN ZAGORJE kao zajednicu u kojoj investitori, poduzetnici i mladi mogu zajednički raditi na izgradnji svojeg poslovanja – kaže Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko –zagorske županije. Više od one-stop-shopa za investicije

S INVEST IN ZAGORJE županija nastoji ostvariti nekoliko ključnih ciljeva koji uključuju privlačenje investitora kroz transparentne i jasne informacije, jačanje obrazovne infrastrukture koja odgovara potrebama budućeg tržišta rada, poticanje inovacija i razvoj novih tehnologija te unapređenje kvalitete života za lokalnu zajednicu kroz ulaganja u održivost i zdravlje. Inicijativa INVEST IN ZAGORJE nije samo informativna platforma, već i alat za osnaživanje zajednice i gospodarstva Krapinsko-zagorske županije. Kroz jedinstvenu kombinaciju obrazovanja, poduzetništva i inovacija, regija se pozicionira kao više od one-stop-shopa za investicije — županija postaje partner u izgradnji poslovanja.

Vlatka Mlakar i Helena Matuša

Društvo Naša djeca Tuhelj proslavilo 20 godina bogatog djelovanja

TUHELJSKE TOPLICE - Svečanošću u dvorani Termi Tuhelj, Društvo Naša djeca Tuhelj proslavilo je 20. obljetnicu osnutka i djelovanja. Među brojnima okupljenima koji su došli proslaviti ovu veliku obljetnicu bila je i zamjenica župana Jasna Petek, koja je je predsjednici DND-a Tuhelj Snježani Romić uručila i posebnu zahvalnicu koju je je Društvu dodijelio župan Željko Kolar. - Ovo je jedno od najaktivnijih i najdugovječnijih društava Naša djeca, koje svih 20 godina vodi jedna sjajna žena. Snježana zaista razumije da se treba boriti za poštivanje dječjih prava, za toleranciju i poštivanje različitosti. Djeca su naša budućnost, ali i sadašnjost i od nemjerljive je važnosti da u društvu imamo ljude poput Snježane, ljude koji zagovaraju njihova prava i potrebeistaknula je u svom osvrtu zamje-

Djeca iz

nica župana Petek. Društvo Naša djeca Tuhelj je u proteklih 20 godina provelo čitav niz programa i aktivnosti, među kojima je njegova predsjednica Snježana Romić posebno istaknula dječje vijeće, dječji forum i dječju participaciju. - Ova područja imaju posebno značenje jer tamo učimo o pravima, potičemo brojne aktivnosti, surađujemo s općinom, djeca iznose svoja mišljenja… Mislim da je jako bitno da to uče mladi naraštaji, da uočavaju što se oko njih događa, da jasno i glasno kažu što žele i da to prenesu odraslima, a odrasli su tu da im se objasni da li se to može realizirati ili ne - poručila je predsjednica DND-a Tuhelj Snježana Romić te naglasila da planira i dalje nastaviti s tim aktivnostima. - DND Tuhelj je zaista aktivno društvo u okviru Saveza DND-a Hrvatske, društvo koje se uvijek uključivalo

vrtića

i

osnovne

u razne programe i aktivnosti pa i organiziralo razne susrete na razini Saveza" - poručila je predsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske Sonja Borovčak te DND-u Tuhelj poželjela da i dalje nastave

škole uz pomoć vatrogasaca i načelnice okitila borove u centru Konjščine

KONJŠČINA - Već tradicionalno, načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok sa suradnicima je dočekala mališane iz Dječjeg vrtića Konjščina i Osnovne škole Konjščina da zajedno, uz pomoć DVD Konjščina, okite božićna drvca ispred općinske zgrade i Doma zdravlja. Ove godine pridružio im se i Djed Božićnjak kojeg su djeca veselo obilazili u njegovoj božićnoj kući. Načelnica Anita Curiš Krok zahvalila je Udruzi pčelara "Nektar" Konjščina što svake godine brinu o dolasku sv. Nikole i Djeda Božićnjaka. – Drago mi je što se okupio velik broj djece na kićenju borova. To je jedna lijepa tradicija koju ćemo nastaviti i dalje jer djeca uživaju u tome. Posebnu čar ove godine daje Kuća Djeda Božićnjaka i sam Djed Božićnjak koji spremno dočekuje svu djecu i njihove roditelje – istaknula je načelnica Curiš Krok. Dodajmo, kako će se Kuća Djeda Božićnjaka moći posjetiti: 19.12.2024., četvrtak, od 17 do 19 sati, 20.12.2024., petak, od 17 do 19 sati i 23.12.2024., ponedjeljak, od 18 do 20 sati. (zl)

Petek: "Tuhelj ima zaista jedan veliki broj entuzijasta koji s velikom ljubavlju rade za djecu"

ovako uspješno raditi za dobrobit djece. Uz bogat dječji program, na svečanosti su uručene zahvalnice svima koji su podržali i pratili rad Društva Naša djeca Tuhelj u proteklih 20 godina. Okupljene je pozdravio i načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja koji je posebno istaknuo važnost Društva naša djeca za status TUhlja kao "Općine – prijatelj djece" te dječja načelnica Sara Fekeža. – Prije svega zahvaljujem svim članovima Društva "Naša djeca" Tuhelj, svim volonterka-

ma i volonterima koji su kroz ovih dvadeset godina odvajali slobodno vrijeme, družili se s našom djecom, igrali. Pogotovo je važno za istaknuti, prije 2021. godine, dok nismo imali naš dječji vrtić, pružali su djeci ono što nismo imali u ustanovi predškolskog odgoja, a to je da su ih na neki način socijalizirali i pripremali za osnovnu školu. Hvala što ste dali svoje slobodno vrijeme, što ste ulagali u naše male Tuhljanke i Tuhljane. Ja često volim reći da svaka sredina, pa tako i ova naša mala, Tuhelj, nema budućnosti bez djece, nema budućnosti bez mladih. Pozivam zato sve, da i dalje kao i do sada stvaramo pozitivno okruženje za našu djecu, da im stvaramo što više mogućnosti i na kraju krajeva, da u suradnji sa svim roditeljima oni odrastu u dobre i poštene ljude – istaknuo je načelnik Hercigonja. (dž)

Nastavljena Zlatarska božićnica

SVI ZLATARSKI ANĐELI

ZLATAR - U sklopu ovogodišnje manifestacije "Zlatarska božićnica" u petak je u Galeriji izvorne umjetnosti gradonačelnica i saborska zastupnica Jasenka Auguštan - Pentek otvorila prigodnu izložbu "Svi naši anđeli". Organizator, Udruga žena u Zlataru, svake godine o nadolazećim blagdanima organizira neko prigodno događanje u Galeriji, a ovogodišnjem u mnogome je pridonijela kreativnost članice Đurđe Drašić, likovno obrazovane u zagrebačkoj Srednjoj školi za primijenjenu umjetnost. Nekoliko postavljenih jelki članice su okitile anđelčićima ručne izrade, a umirovljena "teta iz vrtića", Biserka Žerjavić, s najmlađim "živim" anđelima pripremila je i izvela efektni prigodni program, na zadovoljstvo brojne publike. Kako takvoj prigodi priliči, članice Udruge žena pripremile su slastice. Predsjednica Udruge, Ankica Kudelić, zahvalila je svim sudionicama na njihovu trudu u pripremi i ostvarenju uistinu lijepog predblagdanskog događaja. (Ž. Slunjski)

Tradicija kinča u Svetom Križu Začretju

'Kroz naše je radionice u 18 godina prošlo 600 djece'

SV. KRIŽ ZAČRETJE – Subotnje je prijepodne u Svetom Križu Začretju bilo u ozračju 18. tradicionalne radionice 'Kinč moje babice', koja je održana u prostoru osnovne škole. Okupilo se 45 sudionika iz 8 DND-ova naše županije (Mače, Kumrovec, Tuhelj, Zabok, Zlatar, Radoboj, Veliko Trgovišće, Sv, Križ Začretje). Druženje je započelo pjesmom Klare Šimag i plesom malih folkolorašica, nakon čega su uslijedile radionice kojima je bilo cilj naučiti kako od komušine napraviti anđela i cvijet. Ovu vještinu podučavalo je 10 volonterki DND –a Sveti Križ Začretje, a koje je tome naučila majstorica Ana Čižmek. Nevenka Sinković, predsjednica DND-a, ponosno je istaknula kako je u 18 godina ove radionice 600

djece iz Krapinsko – zagorske županije učilo u Začretju zaboravljene vještine. Podjelom zahvalnica i

ručkom završilo je druženje, a kući su poneseni i cvjetovi i anđeli od " kuruznog lupinja". (zl)

Promocija knjige "Mojih prvih 5 minuta"

PREGRADA - U Gradskoj knjižnici Pregrada ovog je petka organizirana promocija knjige "Mojih prvih 5 minuta", prve zbirke dramskih tekstova autorice Sare Kolar, u sklopu programa Advent u Pregradi. Program je vodila poznata radijska voditeljica Ana Lacković Varga. Publika je uživala u predivnim glazbenim izvedbama Dore Kolar uz pratnju gitarista Martina Tisanića, dok su članovi Humskog amaterskog kazališta izveli skečeve temeljene na tekstovima iz zbirke. Posebnu emociju večeri donijeli su gosti iznenađenja Mihael Preglej i David Aržek, čija je recitacija izmamila osmijehe i ganula publiku. Promociju su dodatno obogatili gosti iz cijelog Zagorja, ali i posjetitelji iz Rusije i Kazahstana, koji su dali poseban međunarodni značaj događaju. Zbirka "Mojih prvih 5 minuta" donosi dramske tekstove ispunjene ljubavlju, tradicijom i nadom, a posvećena je očuvanju humskog jezika i lokalne baštine. Ova knjiga, obogaćena fotografijama Dore Kolar i Marija Antonića, slavi hum-

ski jezik i doprinosi očuvanju kulturnog identiteta humskog kraja za buduće generacije. Predgovori Tomice Kolara i Ive Srnec Hamer dodatno oslikavaju značenje zbirke, ističući njenu povezanost s lokalnom zajednicom i autentičnost autorice. Autorica Sara Kolar istaknula je važnost humskog jezika: "Vjerujem da svaki jezik nosi priču koja zaslužuje biti ispričana

i sačuvana. Humski jezik je dragocjeni dio naše baštine, a ova zbirka moj je doprinos da njegove riječi ne izblijede, već pronađu put do novih generacija." Posebnu zahvalnost autorica je uputila Gradskoj knjižnici Pregrada i Gradu Pregradi. Izdavanje knjige sufinancirano je sredstvima Krapinsko-zagorske županije, čija je podrška bila ključna u realizaciji ovog projekta. (zl)

Održan Prvi Adventski susret

ženskih vokalnih sastava

Božićni koncert Črnih Tomaša

LOBOR - Svake godine o božićnom blagdanu Tamburaški sastav "Črni Tomaši" u loborskoj župnoj crkvi sv. Ane organizira koncert koji je zrcalo njihova umjetničkoga umijeća. A ono prelazi granice amaterizma, posebice kad svira kvartet: Mihael Požgaj na bisernici, Karlo Adanić i Ivan Ceboci na braču i Vid Adanić na čelu, glazbeno obrazovani mladići. S punim pokrićem "Črno Tomaši" dva puta su proglašeni na Smotrama tamburaša Krapinsko-zagorske županije "najboljim koncertnim sastavom". Imponiraju ozbiljnošću muziciranja, tehničkim dostignućem, ali i emocijama, čemu u mnogome pridonosi i mladi dirigent, prof. Matija Vučković. Kad su "Črni Tomaši" zasvirali Radetzky marš Johanna Straussa atmosfera u crkvi na trenutak je podsjetila na "štimung" u dvorani bečkoga Musikvereina za vrijeme Novogodišnjega koncerta! Pu-

blika je pljeskala u taktu. Koncert, na kojemu je sudionicima zahvalila loborska načelnica i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih, bio je obogaćen i nastupom gostiju, ponajprije mješovitog pjevačkog zbora svete Ane. Za mikrofonom se pojavio i Stjepan Lacko, popularni solist grupe"Bumerang" pjevajući "Tko joj ljubi uplakano lice". Gost je bio i kantautor duhovne katoličke glazbe Davor Terzić. Izveo je solo svoju skladbu "Radostan dan", a uz pratnju tamburaša "U tebe se Gospodine uzdam". Davor i njegova supruga Vesna bili su organizatori ovogodišnjega sudjelovanja "Črnih Tomaša" na 21. koncertu svetoj Eufemiji u Rovinju. Svi sudionici koncert su završili zajedničkim pjevanjem božićnoga napjeva "Radujte se narodi", a blagdansku čestitku i zahvalnost uputio je predsjednik Udruge "Črni Tomaši" Dragutin Adanić. (Željko Slunjski)

Drugačiji nastavni dan uz učenje o tradiciji Zagorja

DONJA STUBICA/ZABOK - Članovi Etnografske grupe 'Škrinjica' Osnovne škole Donja Stubica u suradnji s Udrugom Lijepa naša iz Dubrave Zabočke sudjelovali su u njihovom projektu 'Gda su moji dedek i babica još bili deca'. Ovo je već treći put kako donjostubički osnovnoškolci sudjeluju u ovom projektu, a i ovoga su puta bili prepuni dojmova o naučenome tijekom ovog sasvim drugačijeg nastavnog dana izvan učioni-

ce. Prošli su niz aktivnosti vezanih uz tradicijsko obilježavanje božićnih običaja našeg zavičaja, od narodnih nošnji, kinča i kićenja bora, do običaja i pjesama, a pekli su i kiflice od oraha. Voditeljica Etnografske grupe, učiteljica Snježana Štefek Borovčak, zahvaljuje svima koji su omogućili ovu izvanučioničku nastavu: Udruzi Lijepa naša i voditeljici Ljiljani Kebet te roditeljima koji su pomogli u organizaciji. (zl)

MARIJA BISTRICA – ŽVS Marija Udruge STAV iz Marije Bistrice, u nedjelju je u sklopu ''Adventa u Mariji Bistrici'' organizirao Prvi Adventski susret ženskih vokalnih sastava. Susret je održan na središnjem trgu u Mariji Bistrici, a uz organizatorice nastupilo je još šest poznatih zagorskih ženskih vokalnih sastava. Svaki je sastav otpjevao po tri duhovne skladbe i to uglavnom adventske, a dodatni sadržaj duhovnosti ovom susretu dale su i dvije meditacije članice ŽVS Marija i predsjednice Udruge STAV Sanje Kovačić, uz pratnju na gitari njezine kćeri Nike Kovačić. Uz domaćine nastupili su ŽVS Kušlec iz Konjščine, ŽVS Dora KPD Zlatarjeve iz Zlatara, ŽVA Fiola iz Gornje Stubice, ŽVS KUD-a Lobor, ŽVG Kajda iz Mača, i Kirjales iz Svetog Križa Začretja. U planu je bio i nastup ŽVA Sotelia iz Huma na Sutli, no zbog bolesti je izostao. Za svaki sastav organizatori su osigurali i prigodnu zahvalnicu, a dojmovi sa ovog prvog susreta bili su iznimno pozitivni. (Elvis Lacković)

DOŽIVJETI STOTU Marija Hranić nadživjela je četiri državna ustroja, ima sedmero ljubav prema prirodi i predanost ostaju inspiracija svima koji je poznaju

Marija iz Dubrave Zabočke proslavila rođendan: 'Kak bi ja delala, samo

Marta Čaržavec

DUBRAVA ZABOČKA

Marija Hranić, danas Tušek, ovih je dana proslavila stoti rođendan u svom domu u Dubravi Zabočkoj. Rođena 3. prosinca 1924. godine, Marija je svjedočila vremenima koja su oblikovala povijest, ali i osobnim izazovima koji su je naučili kako se boriti za bolje sutra. Iz skromne drvene kuće na osunčanim bregima, gdje je živjela s roditeljima i devetoro braće, Marija je krenula na životno putovanje ispunjeno teškim radom, odricanjima, ali i neiscrpnom ljubavlju prema obitelji i prirodi. Danas, s navršenih stotinu godina, njezina priča inspirira svojom jednostavnošću i snagom ljudskog duha.

Djetinjstvo

Kuća u kojoj je rođena i u kojoj je rasla, već odavno ne postoji, a tuga i radost koji su se izmjenjivali unutar drvenih zidova malene kućice, još uvijek živo postoje u Marijinom sjećanju. Marija Hranić, živjela je s majkom Amalijom, ocem Petrom i sa svoje devetoro braće u kućici koja se ugnijezdila među osunčanim bregima. Zbog velikog siromaštva i neimaštine otac bi išao za kruhom put Zagreba raditi kod bogatih obitelji raditi kao najamni radnik. Svakog bi se jutra penjao preko Sljemena da bi stigao na posao na Gornji grad gdje su bogate zagrebačke obitelji imale kuće s velikim vrtovima i vinogradima. Radio je za hranu, a ne za novac kako bi prehranio obitelj koja je doma s nestrpljenjem čekala njegov povratak. Puno se puta vratio i praznih ruku, kada bi ih na putu do doma opljačkali 'banditi sa Sljemena'. Marija je bila najstarija među braćom pa su se njeni roditelji mnogo na nju oslanjali. Već kao dijete morala je preuzimati mnoge odgovornosti, od brige za mlađom braćom, do čuvanja, ispaše domaćih životinja i poslova na polju. Bila je tu i Bušica, kravica bolje stojećih susjeda koju je Marija vodila

Žene se tada pozivalo da prestanu biti istovremeno i služavke i čistačice i kuharice i pralje i švelje i kinder frajle, te da se opredijele za jednu službu i uključe u Radnički savez

na ispašu kako bi zauzvrat dobila nešto što bi olakšalo tešku svakodnevicu. Dva razreda škole, za koju nije bilo puno vremena niti mogućnosti, pohađala je i završila u Svetom Križu Začretje kod učiteljice Švarc. Moglo bi se reći da je već tada puno više učila iz života nego iz knjiga. Marija i njena braća imali jedne cipele koje su na putu od škole do kuće morali izmjenji-

Kada bi čistila, znala naći mnogo nedovršenih cigareta iz kojih bi sakupljala duhan kako bi ga kasnije prodala za koji dodatni dinar

vati kako ne bi u školu dolazili bosi. Snalažljivost

1941. sa 17 godina, mama ju je odvela u Zagreb u službu kod obitelji

koja je stanovala na Knežiji. Obitelj koju je služila bila je bogata zagrebačka obitelj podrijetlom iz Zagorja. Gazdarica se bavila čišćenjem odijela. Kod njih je kuhala i čistila, a grad je upoznala raznoseći čista odijela. Gazda kuće u kojoj je radila bio je boksački trener. Znao joj je dati karte za boksačke mečeve, za kojima je vladao veliki interes, a koje bi ona preprodavala kako bi zaradila za kruh i slala ga u Zagorje. Nije bila ni na jednom meču. Nakon nekog vremena čistionica se zatvorila pa je Marija po preporuci pronašla novi posao kod gospođe u Draškovićevoj ulici. Kod nje je naučila šivati na šivaću mašinu. Zadnja joj je služba bila na Pantovčaku kod dvije sestre, Amalije i Gizele. Kod njih je radila sve kućanske poslove, a zbog svoje marljivosti i napornog rada platile su joj tečaj krojenja. Jedna je bila udata za Nijemca, a druga sestra bila je neudata i dosta boležljiva. U njihovu je kuću često znao dolaziti doktor, koji je puno pušio. Marija je, kada bi čistila, znala naći mnogo nedovršenih cigareta iz kojih bi sakupljala duhan kako bi ga kasnije

prodala za koji dodatni dinar. Kuća u kojoj je radila kao služavka bila je smještena u blizini šume na Pantovčaku pa bi skupljala i gljive. Svakako se snalazila kako bi prikupila prijeko potreban novac za sebe i obitelj. Nedjelja popodne bila je jedini dio tjedna kad bi bila slobodna. Išla bi u šetnje s prijateljicama, a nakon šetnje na tečajeve plesa uz živu glazbu. Kupila si je i prve cipele koje je dala raditi kod obrtni-

ka postolara. U vruća zagrebačka ljeta sa svojim je prijateljima išla na kupalište na rijeci Savi, a kako je znala šivati na šivaćoj mašini sama si je sašila kupaći kostim. Njen život u Zagrebu odvijao se u doba Drugog svjetskog rata, nije bilo lagano, no živjeti se moralo. S prozora kuće na Pantovčaku uvečer bi se vidjeli bljesci bombardiranja u Sveticama. Svojim je očima pokušavala gledati u bolje sutra. Druš-

Proslava 100. rođendana

Marija u svom vrtu

Marija i njezin suprug Matek

S prijateljicom u Maksimiru

unuka i osmero praunuka, a njezina upornost,

proslavila 100. samo da mogu'

Marija i njena braća imala su jedne cipele koje su na putu od škole do kuće morali izmjenjivati kako ne bi u školu dolazili bosi

tvene promjene nakon rata utjecale su i na Mariju. Žene se tada pozivalo da prestanu biti istovremeno i služavke i čistačice i kuharice i pralje i švelje i kinder frajle, te da se opredijele za jednu službu i uključe u Radnički savez. Marija se odlučila vratiti kući u Zagorje. Slijedeće dvije godine provela je u rodnom domu. U to je vrijeme, kao i mnoge druge kumice iz Zagorja, višak proizvoda iz svojeg vrta nosila u Zagreb na plac. Najviše je prodavala cvijeće. Matek i troje djece

Svog budućeg supruga Matiju, zvanog Matek, upoznala je na vjenčanju svoje sestrične. Ubrzo nakon, 1947. godine, udala se za njega, preuzela prezime Tušek i doselila u Dubravu Zabočku gdje živi i dan danas. Rodila je troje djece – sinove Dragutina i Ivana i kćer Danicu. Marija i Matek živjeli su od svoje zemlje gdje su proizveli gotovo sve što im je bilo potrebno za život. Moglo bi se reći, bili su samodostatni na način na koji to i danas ponovno mnogi priželjkuju. Pili su mlijeko koje su davale krave, jeli jaja koja su nesle koke i težili najboljem životu kojeg su mogli živjeti. Matek je osim toga radio u rudniku, a vikendom bi povremeno bogatije obitelji prevozio u Mariju Bistricu s njihovom kobilom upregnutom u fijaker. Marija je imala šivaću mašinu koju joj je kupio su-

Kuća u kojoj je rođena i u kojoj je rasla, već odavno ne postoji, a tuga i radost koji su se izmjenjivali unutar drvenih zidova malene kućice, još uvijek živo postoje u Marijinom sjećanju

ski dom i od 1975. godine oni žive sami. Četiri godine kasnije, nakon smrti supruga, ostaje sama. Kako se nije mogla više sama brinuti za sve životinje, morala je prodati kravu. Sve životinje koje su živjele u njenom dvorištu imale su svoju svrhu i iako su na kraju završile kao hrana, dok su živjele, za njih se brinula kao i za sebe. Uvijek je pomagala svima, pogotovo svojoj djeci, dijelila je hranu, čuvala unuke. Njezin tavan, smočnica i podrum bili su prepuni domaćih proizvoda. Tavan je posebno mirisao na sušene ljekovite biljke koje je skupljala za čaj. U svakoj ladici i svakom ormariću bilo je neko sjeme. Njezini vrtovi bili su prepuni povrća, rado je sadila nove biljke, pogotovo cvijeće.

Ljubav prema prirodi

prug, a sa znanjem i vještinom stečenom u Zagrebu, mogla se pobrinuti za odijevanje čitave obitelji. I ne samo to, već ako je bilo potrebno rado bi nekoj djevojčici iz sela sašila suknjicu ili nekom dječaku pokrpala hlače, a za to nikada ne bi tražila nikakve naknade. Znala je uvijek govoriti 'Bolje da ja dam, nego da prosim.' 1968. godine iz drvene kuće sele u zidanu, sagrađenu zajedničkim snagama. Djeca su jedan za drugim napuštali roditelj-

Znala je govoriti da 'zemlja ne smije biti prazna!' pa je u svakom kutku, njezinog dosta velikog dvorišta, rasla neka biljka, cvijet ili voćka. Dugo je ona tako živjela nekim rutinskim životom, nije bila boležljiva, voljela je raditi pa danas, kad više ne može na svojim nogama, to joj predstavlja najveći problem, ne zna kako da krati vrijeme. Često zna reći 'Kak bi ja delala, samo da mogu'. S friško napunjenih 100 godina, Marija živi u Dubravi Zabočkoj uz pomoć kćeri i unuke. Iako više nema fizičku snagu i oslabio joj je vid, njezin bistri um i radne ruke i dalje doprinose obitelji. Skuplja orahe, grah i lješnjake, a njezina ljubav prema prirodi vidljiva je u svakom kutku njezina dvorišta. Posebno je poznata po anegdoti o breskvama koje je posadila u poodmakloj dobi. Marija je nadživjela četiri državna ustroja i ponosna je na život koji je proživjela. Ima sedmero unuka i osmero praunuka, a njezina upornost, ljubav prema prirodi i predanost ostaju inspiracija svima koji je poznaju.

Održana svečanost dodijele nagrade najboljoj predstavi druge Zabočke kazališne jeseni

'Prekid preko veze' proglašena najboljom predstavom drugog izdanja ZA J - a

ZABOK - Prošlog je utorka u Zaboku održana svečanost dodijele nagrade najboljoj predstavi druge Zabočke kazališne jeseni, koja je tijekom listopada održana u Zaboku. Manifestacija je to koja je ove godine imala tek drugo izdanje, a na pozornicu Multimedijalnog centra Zabok donijela je nekoliko fantastičnih kazališnih predstava koje je odgledalo oko 3.000 posjetitelja, od vrtićke dobi do onih starijih. No, prema odluci stručnog povjerenstva, jedna je predstava zaslužila nagradu kao najbolja, a to je 'Prekid preko veze', Kazališta Moruzgva, u režiji Krešimira Dolenčića. Nagrada je predstavi dodijeljena, nakon što je publika još jednom uživala u njoj. Ravnateljica Kazališta Moruzgva Ecija Ojdanić zahvalila je na nagradi i pohvalila je realizaciju ove manifestacije. – Svaka čast

na tome da ste u samo dvije godine uspjeli napraviti kazališnu tradiciju, odgojiti kazališnu publiku i napraviti jedno novo kazališno mjesto u Hrvatskoj – rekla je Ojdanić. Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Ivan Hanžek, koji je pohvalio ideju za realizacijom Zabočke kazališne jeseni, ali je zahvalio i svim umjetnicima koji su prihvatili suradnju i omogućili publici vrhunske predstave u Zaboku. Ravnatelj POU Zabok Branko Piljek rekao je kako je organizacija ZAKAJ – a bila velik zalogaj, no nakon prvog izdanja i izvučenih pouka, mnogo lakše je bilo ove godine publici dati ono što želi gledati. – Zbog toga smo i imali punih šest dvorana ove godine, s oko 3.000 gledatelja – rekao je Piljek te na podršci zahvalio Gradu Zaboku i Krapinsko – zagorskoj županiji. (J. Klanjčić)

Atraktivan doček Djeda Božićnjaka i koncert

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica poziva sve ljude dobre volje željne zabave da dođu na Advent u Zlatar Bistricu! U subotu 21.12. u 17 sati očekuje vas atraktivan doček Djeda Božićnjaka i njegovih pomoćnika s punom vrećom slatkih darova za najmlađe ispred općinske zgrade u Zlatar Bistrici. Doček će se održati uz podršku zlatarbistričkih udruga i prijatelja, HGSS Zlatar Bistrica, DVD, Udruga

umirovljenika, Zlatarbistričke mažoretkinje Zlatice, PP Zlatar Bistrica, ATV Putna i drugi, a ugostiteljsku uslugu pružat će ugostiteljski obrt Vertigo. Nakon dočeka Djeda Božićnjaka atmosferu će zagrijati božićni glazbeni nastup starije vrtićke skupine Malci Dječjeg vrtića Zlatni dani s Vladimirom Juričićem nakon čega slijedi zabava, pjesma i ples uz večernji koncert Vladimira Juričića i FEeel Good Banda. (zl)

Marija na proslavi svog rođendana

U sklopu Adventa u Mihovljanu

Svećenik "velikog srca" održao humanitarnu izložbu za najpotrebitije

MIHOVLJAN – Prošlog je tjedna, u sklopu manifestacije "Advent u Mihovljanu" u Društvenom domu u Mihovljanu održana humanitarno – prodajna izložba vlč. Marijana Culjaka. Okupljene je pozdravio načelnik Zlatko Bartolić, koji je iznimno ponosan što vlč. Marijan svoje umirovljeničke dane živi u ovoj općini, ali koji nadalje svojom svećeničkom službom pomaže kolegama u dekanatu, a ovo je okupljanje održano za zahvalu vlč. Culjaku za njegov trud oko pripremanja ove izložbe, koja, kao i mnoge do sada, imaju humanitarnu notu za najpotrebitije. Humanitarni rad vlč. Culjaka istaknuo je i mons. Mijo Gorski, koji je naglasio kako je Culjak, otišavši u mirovinu, i dalje nastavio sa svojim pastoralnim djelovanjem, ali i umjetničkim, u vidu ove izložbe, ali i pjesništva. U osvrtu u izložbi, dr. Ivica Balagović rekao je kako prvenstveno na prvom mjestu Marijanovog likovnog izražavanja, gledamo slike koje su

izrađene od školjaka i stilizirane na tako osebujan način, a koje prikazuju imaginaciju samog autora, zatim njegovu duboku povezanost sa duhovnim, religijskim, a naposljetku uzlaznu razvojnu liniju likovnog izražavanja. - Te tri odrednice su ono što mislim da i večeras valja posebno naglasiti kada govorimo o slikarstvom umijeću i cjelokupnom njegovom umjetničkom djelovanju – rekao je dr. Balagović. Na izložbi su predstavljeni razni radovi, ukrašeni školjkicama i drugim ukrasima različitih veličina, a u kojima se vidi povezanost s Culjakovim pjesmama u sklopu potpunog umjetničkog djelovanja. Autor vlč. Marijan Culjak na kraju je zahvalio svima na dolasku i potpori te je okupljenima prigodnim stihovima čestitao ove blagdane nadolazeće dane. Svi okupljeni zadržali su se u prigodnom druženju uz glazbene zvukove poznati pjesama u izvođenju tamburaškog sastava "Đezeri". (df)

Odgojiteljice iz 'Zipkice' ponovno oduševile predstavom

ZABOK - Kinodvorana u Zaboku protekle je srijede bila pretijesna za sve one mališane i roditelje koji su željeli vidjeti novo dramsko ostvarenje odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Zipkica. Kako je rekla ravnateljica vrtića Dijana Lovinčić Crnković, svake godine u blagdansko doba svojom predstavom tete nastoje razveseliti djecu te na taj način obogatiti adventska događanja u gradu. Ovoga puta predstava je nosila ime 'Ogledalce', a djeca su oduševljeno pratila priču o ogleda-

Hvalevrijedan muzejsko – edukativni program

Održana vesela završnica trećeg izdanja programa 'Na konju u Muzeje'

KUMROVEC - Šećer na kraju muzejsko-edukativnog programa 'Na konju u Muzeje' Muzeja Hrvatskog zagorja svakako je bila završna svečanost u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec. Ove su godine, u trećem izdanju programa, djeca, roditelji te ostali posjetitelji završnice, osim u lijepom vremenu, uživali i u pet različitih radionica, jahanju i druženju s konjima, vožnji u kočiji, dolasku svetog Nikole i Krampusa te podjeli poklona. Kruna programa, ali i završnice, bila je dodjela dodatnih nagrada Muzeja Hrvatskog zagorja djeci koja su sudjelovala na ukupno četiri ili pet radionica programa u razdoblju od 2. studenoga do 1. prosinca, te izvlačenje glavne nagrade koju je osigurao Centar 'Ritam s konjem', a ovogodišnja sretna dobitnica je djevojčica Lota Martinolić. Za dobro raspoloženje i uspješnu završnu svečanost zaslužni su mnogi – sveti Nikola i Krampus koje su utjelovili članovi Etno udruge 'Kolovrat', obitelj Kolman koja je dovela konje i kočiju, djelatnici Centra 'Ritam s konjem' na čelu s Josipom Knezićem, koji su zaslužni za glavnu nagradu i jahanje konja, kao i domaćini, djelatnici Muzeja 'Staro selo' Kumrovec s voditeljicom Anitom Paun Gadža. Izvrsne fotografije, što završnice, što radionica, ponovno potpisuje fotograf Luka Smuk. Podsjetimo, muzejsko-edukativni program 'Na konju u Muzeje' održavao se od 2. studenoga do 7. prosinca tako da je prvih pet vikenda u tom razdoblju bilo rezervirano za radionice u svim jedinicama MHZ-a (svaki je muzej proveo ukupno četiri radionice tijekom tih vikenda prema unaprijed dogovorenom rasporedu), dok je u subotu, 7. prosinca, održana završna svečanost u Kumrovcu. Zajednička tema programa bio je konj, kojim se, kroz radionice i muzejsko-edukativnu publikaciju, svaka od ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja bavila na drugačiji način, pripadajućom podtemom. Sudionici radionica u Dvoru Veliki Tabor naučili su nešto više o korištenju konja za prijevoz, s posebnim naglaskom na ko-

čije, u Galeriji Antuna Augustinčića bavili su se konjima u umjetnosti, dok su u Muzeju krapinskih neandertalaca slušali o prošlosti i evoluciji konja. Muzej seljačkih buna ispričao je priču o vojnim konjima i vitezovima, a Muzej 'Staro selo' Kumrovec o konjima kao tradicijskim drvenim igračkama. Ovogodišnje je izdanje programa ujedno statistički najuspješnije do sada – 60 djece sudjelovalo je na svim radionicama, među kojima ih je 19 bilo na njih četiri ili pet (čime su i zaslužili dodatne nagrade). Gledajući po svim ustrojstvenim jedinicama Muzeja Hrvatskog zagorja, bilježi se ukupno 135 dolazaka na radionice. Uvedeni su i neki noviteti, poput Instagram stranice programa te korištenja QR kodova putem aplikacije Qurko, kao i bogatije nagrade te

dodatni sadržaji na svakoj od radionica. Program su, uz potporu ravnatelja Jurice Sabola, uspješno provele djelatnice MHZ-a: Petra Šoltić (viša muzejska pedagoginja Galerije Antuna Augustinčića), Lorka Lončar Uvodić i Mirjana Biljan (muzejska pedagoginja savjetnica i muzejska pedagoginja Muzeja krapinskih neandertalaca), Josipa Pavlović Požgaj (muzejska pedagoginja Muzeja seljačkih buna), Tatjana Brlek i Mateja Harapin (muzejska savjetnica i muzejska pedagoginja Muzeja 'Staro selo' Kumrovec) te Jelena Bužanić (kustosica Dvora Veliki Tabor i koordinatorica programa). Muzeji Hrvatskog zagorja od srca zahvaljuju svim sudionicima programa 'Na konju u Muzeje' te novo druženje s drvenim konjićima zakazuju za iduću godinu! (zl)

lu pronađenom na snijegu u šumi u kojem su šumske životinje vidjele svoj lik. Priča je završila zajedničkim blagdanskim druženjem svih šumskih životinja i važnom porukom: za blagdane se ne bi trebali ljutiti ni na koga ni svađati ni sa kime već podijeliti svoje srce i radost s drugima. Dugotrajno skandiranje tetama nagnalo ih je da nakon publici poklone čak tri puta, a najveća je sreća bila kada su im se na pozornici pridružila i djeca prepoznajući svoje tete u šumskim likovima. (zl)

Djeca za djecu od srca

Osnovnoškolci prikupili igračke i donirali ih prijateljima u OB Zabok

GORNJA STUBICA - Kako prosinac često nazivamo mjesecom dobrote i topline, vremenom u kojem mislimo na najranjivije i najpotrebitije, u tom je tonu i Osnovna škola Matije Gupca Gornja Stubica provela akciju sakupljanja igračaka za Odjel pedijatrije OB Zabok. Akciju je inicirala i koordinirala učiteljica engleskog jezika Petra Friščić, koja je i u dosadašnjim školama u kojima je radila provodila ovu humanitarnu akciju pod nazivom 'Djeca za djecu'. U akciju su se uključili učenici,

zajedno sa svojim roditeljima, koji su kud kuće pregledali svoje igračke i pripremili za donaciju one kojima se više ne igraju i koje više ne koriste, kako bi ih poklonili djeci koja su smještena na pedijatrijskom odjelu u OB Zabok i djeci koja dolaze na hitni bolnički prijem. Cilj akcije je uveseliti djeci boravak u bolnici, a s druge strane, potaknuti učenike na empatiju i humanitarni rad. Roditelji su dobili detaljne upute oko pranja, dezinfekcije i pakiranja igračaka pa je u školi odrađen lakši dio

posla. Igračke su se skupljale u uredu školske pedagoginje i psihologinje koje su marljivo sve pregledavale i slagale u kutije. Tijekom akcije prikupljeno je 310 paketića za malene prijatelje u bolnici. Djeca su igračkama priložila i poneki slatki zalogaj, a neka su djeca napisala pisma potpore uz želje za brzo ozdravljenje. Paketići su OB Zabok dostavljeni u petak, 13. prosinca, u dogovoru sa glavnom sestrom Odjela Sanjom Vraneković, a preuzela ih je novoizabrana ravnateljica OB Zabok, dr. An-

dreja Filija, koja je zahvalila djeci na divnoj gesti i pohvalila ovu humanitarnu akciju. - Akciji se velikodušno pridružio Miljenko Lisak, suprug djelatnice škole Ivanke Lisak, koji je pomogao u prijevozu sakupljenih igračaka od škole do bolnice i na tome mu zahvaljujemo. Djeca su uživala u pomnom biranju, umatanju i prikupljanju igračaka, a nadamo se da će one našim prijateljima u bolnici barem malo razveseliti tužne dane do ozdravljenja – kaže organizatorica akcije. (zl)

Vrijedni učenici OŠ Marija Bistrica proveli velike humanitarne akcije

MARIJA BISTRICA –

OŠ Marija Bistrica i ove je godine provela velike humanitarne akcije ''Razredne jaslice 2024''. i ''Iskra dobrote''. Učenici su izrađivali 'razredne' jaslice, što je projekt škole i svojevrsna priprema učenika za Božić. Sudjelovali su svi razredi pod vodstvom svojih vjeroučiteljica i vjeroučitelja, organizirani u timove, a svoje su radove prezentirali 12. prosinca ispred školske zbornice. U nedjelju 15. prosinca nakon svete mise u 9 sati u Svetištu MBB, ispred Bazilike održana je prodajna izložba, a prikupljeni novac namijenjen je huma-

nitarnim aktivnostima škole. Također, istoga dana, u sklopu humanitarne akcije ''Iskra dobrote'', treću godinu zaredom na štandovima na Trgu pape Ivana Pavla II. izloženi su bili božićni ukrasi, koje su izradili učenici škole i školska Zadruga ''Srčeke''. Ukrasi su se mogli kupiti, a sav prikupljeni novac ide za potrebe učenika teškog materijalnog stanja, za izlete, terensku nastavu, odjelu i sl. Iz škole zahvaljuju svima koji sudjeluju u projektima i koji su pomogli u ovim humanitarnim akcijama i na taj način pokloniti učenicima dio svojeg srca. (el)

OROSLAVJE - U subotu, 7. prosinca, u velikoj dvorani Doma kulture u Oroslavju održana je svečana dodjela diploma i pohvala najuspješnijim pjesnicima u 8. po redu literarno-likovnom natječaju "Haiku kraj mogile". Na ovogodišnji natječaj, na temu "Rep", pristiglo je ukupno 440 radova (iz ci-

jele Hrvatske, ali i susjednih zemalja Srbije i Bosne i Hercegovine) raspoređenih u čak 14 kategorija koje obuhvaćaju sve uzraste. Suci ovogodišnjeg natječaja bili su Sandra Šamec, Jurica Vugrek i Vladimir Šuk. Program susreta vodili su Martina Mirt-Ordanić i Franjo Ordanić, a svojom je

izvedbom susret uveličala i glazbena gošća Margareta Frgec. Nakon čitanja nagrađenih i pohvaljenih radova, učenicima su podijeljeni prigodni darovi povodom svetoga Nikole, a uslijedilo je i kratko druženje u dvorani. Organizatori zahvaljuju glavnom pokrovitelju susreta Krapinsko-zagorskoj

županiji, zatim Gradu Oroslavju, kao i svim pjesnicima, učenicima i mentorima koji su se prijavili na ovogodišnji natječaj te gostima koji su svojim dolaskom podržali naš susret, kao i glavnom

U Desiniću otvorena izložba likovnih radova

mlade umjetnice Ančice

Katunarić Raič

DESINIĆ - U sklopu adventskih događanja u Desiniću, 7. 12. otvorena je izložba likovnih radova mlade umjetnice Ančice Katunarić Raič u Kući Đure Prejca. Ančica je učenica petog razreda desinićke osnovne škole, no iza nje su već dvije velike izložbe održane u Zaboku i Krapini. Prema njezinim riječima, najradije slika pejzaže i motive životinja, a najdraža joj je životinja lisica. Izražava se tehnikom akrila, a njezin se talent razvija iz godine u godinu pod budnim okom mame Ane, također slikarice. Ančica je svestrana umjetnica. Kako doznajemo, radi na romanu i slikovnici, a nedavno je i počela svirati. Za posjetitelje na otvorenju izložbe odsvirala je nekoliko prigodnih skladbi. Ako vas put odvede u Desinić, svratite do Kuće Đure Prejca i pogledajte ovu zanimljivu izložbu koja će biti otvorena do 18. prosinca. (dž)

Božićno

drvce zajedno okitili vrtićevci i osnovnoškolci

GORNJA STUBICA - I najmlađi Gornjostubičanci dali su svoj doprinos kako bi centar Gornje Stubice i Spomen park Rudolfa Perešina zasjali u najljepšem blagdanskom ruhu. Općina Gornja Stubica organizirala je danas zajedničko kićenje velikog božićnog drvca i Spomen parku. Posebno izrađenim ukrasima, bor su okitili polaznici Dječjeg vrtića Jurek i učenici Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica. Za okrjepu vrijednih ručica, odnosno topli čaj i slatkiše za djecu pobrinuli su se članovi Udruge branitelja Domovinskog rata 'Sveti Juraj' Gornja Stubica. (jk)

BeCroactive nagrada za 2024. godinu pripala je učitelju kumrovečke osnovne škole

Dario Zagvozda Lokalni je heroj za promociju sporta i tjelesne aktivnosti

Davor Žažar KUMROVEC

Upetak je na svečanoj dodjeli u Westinu učitelj TZK-a OŠ Josipa Broza iz Kumrovca, Dario Zagvozda proglašen Lokalnim herojem za promociju sporta i tjelesne aktivnosti za 2024. U nominaciji od 50 prijava Dario je osvojio prvo mjesto za sve ono što radi s djecom u kumrovečkoj školi. Novčanu nagradu koju je dobio namijenit će za poboljšanje uvjeta za TZK u kumrovečkoj osnovnoj školi. BeCroactive nagrada je nagrada koju Ministarstvo turizma i sporta dodjeljuje u sklopu Europskog tjedna sporta, a cilj joj je prikazati uspješne i inspirativne projekte i pojedince koji doprinose promociji sporta i tjelesne aktivnosti te sve dobrobiti istih. Dodjela #BeCroactive nagrada 2024. održala se 6. prosinca 2024. u 19:00 sati u Hotelu Westin, u Zagrebu. Navedena dodjela nagrada pokrenuta je po uzoru na #BeActive Awards koje Europska komisija svake godine dodjeljuje najistaknutijim projektima i pojedincima koji su posvećeni promociji sporta. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije: Lokalni heroj, Obrazovanje, Radno mjesto te Međugeneracijska uključenost. Učitelja Tjelesne i zdravstvene kulture OŠ Josipa Broza iz Kumrovca Škola je prijavila u kategoriji "Lokalni heroj". Dario je zasluženo primio nagradu za Lokalnog heroja 2024. godine. Učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Dario Zagvozda u Osnovnoj školi u Kumrovcu potiče sport, zdrave prehrambene navike kod djece, a posebnu pažnju posvećuje dodatnim aktivnostima vezanim uz sport i zdravlje djece. – U Kumrovcu ne postoji ni jedan sportski klub, a učitelj Tjelesnog je motivirajući djecu te upornošću i dodatnim radom subotama pripremao djecu za različita natjecanja u kategorijama za dječake i djevojčice od 5. do 8. razreda. Moramo

"U Kumrovcu ne postoji ni jedan sportski klub, a nastupamo na državnim natjecanjima iz košarke, odbojke i atletike"

naglasiti da cijela naša škola broji samo 130 učenika. A prošle smo godine bili županijski prvaci u odbojci, košarci i atletici te sudjelovali i na državnim natjecanjima. Učitelj otvara nove vidike učenicima naše škole i razvija mentalno zdravlje u svakodnevnim aktivnostima: vodi gimnastiku, potiče ih na provođenje slobodnog vremena u prirodi, planinarenju, razvija sportski duh kod svakog pojedinca bez obzira na njegove sposobnosti – ponosna je na osvojenu nagradu učitelja Zagvozde ravnateljica OŠ Josipa Broza Maja Preglej.

Stiže Božić! S njime i Pinklec Zagorskog lista

Dra�� na�� �ita����i�� � �ita�����, s�i�l� n�� �� n�����p�� d�b� � go����! V������ iš����v��j� B��ić�, ������� d����� ���ra��j�, p��i������ �i���, ��r� � ���b���, ��� � d���v��j�.

N�������n� �m� ��e��� št� �m� � ��� go����, � ��ra���� � p������m�, ������� b��i���� �����ec�� r���e������ ��ko� o� va�! D��i��ic� ��ugo� �����ec� �� K����� B���� �� G�l�vc� Za��et�ko�. K����� �� m��k� �v��i�� ��n�v�, K��l� � N��, ���l� �� k�k� �� � �r���vo��m� ���va�� ��n���, � � ����l� ��i����.

D��i���� ��e�e� �����ec� �� F���� Se�l�� �� Mač�. Čes�it�m�!

Va� Zag�r��� �is�

SLASTICE 'TRI UŽITKA'

vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem III Jankovčica 2a 49221 Bedekovčina 049/551 072 049/226 064 pratite nas i na FB profilu i Instagramu slasticetriuzitka@gmail.com

OPG IVAN ČEFKO

OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Če o, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka, pekmeza od aronije, čaja i praha.

Odvojak Tršinski 9 Zabok 098/977 8371 ice o@gmail.com h ps://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCe o/

MEDIČARNA ŠĆURIC

vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni,

licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja) Podgorje Bistričko 29 49246 Marija Bistrica 049/469 486 098/966 5067 Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com

MASSA LOVITA d.o.o.

Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina

Josipa Haramusteka 5 49245 Gornja Stubica 049/290 903 049/290 904 lovita@email.t-com.hr

MINI MLJEKARA VERONIKA

Kvalitetna hrvatska sirovina, marljivi farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika te kratki lanci opskrbe jamče vrhunsku kvalitetu i izuzetan okus svakog našeg proizvoda!

Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na

www.veronika.hr

OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje

Sekirišće 78 49223 Sv. Križ Začretje 098/169 4647 049/228 158 brankokvezopg@gmail.com

OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna

Apiterapija

Kuća za odmor

info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr

OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo

Gornja Podgora 53A 49240 Donja Stubica 098/903 9033 098/512 584

Veliki Bukovec 27 49251 Mače 091/535 3303 radovan.herceg@gmail.com

PERFA - BIO d.o.o.

Sretna jaja slobodnih nesilica

Golubovečka 44

49240 Donja Stubica 049/286 1 20 049/286 125

ZMH HORVAT – Frozy Zagorski štruklji Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o. Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina 049/426-200 Fax: 049/426-219 zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.frozy.hr

ULJARA SINKOVIĆ Proizvodnja i prerada bučinog

ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova

Zagorska ulica 17c 49221 Bedekovčina 091/1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com

OPG SOJČ KRISTIJAN Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju : Radost prirode 098/251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com

ZEBRANO

Zebrano Zagorski mlinci ručno su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda.

Brestovec Orehovički 12d 49221 Bedekovčina 049/638 610 049/238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Hladna stabilizacija vina

Jedan od ključnih izazova u proizvodnji vina je stabilizacija vina, odnosno očuvanje kvalitete i stabilnosti vina tijekom skladištenja i čuvanja. Stabilizacija je proces kojim se spriječava da vino izgubi svoju aromu, okus i izgled, a jedan od glavnih problema s kojim se susreću vinari su kristali koji se mogu formirati u boci. Poznato je da su mnogi sastojci vina nestabilni na niskim temperaturama pa se vino u takvim uvjetima često zamućuje i stvara kristaličan talog. Ovi kristali su bezopasni za ljudsko zdravlje, ali mogu biti neprivlačni za potrošače. Česta je to pojava, pogotovo u mladim vinima u boci kada ih zimi ostavimo naprimjer u automobilu ili ih nekoliko dana čuvamo u hladnjaku. Mutnoća koja nastaje kao posljedica izlaganja mladog vina niskim temperaturama prirodni je proces kojim se iz vina izlučuju soli vinske kiseline od kojih su najzastupljenije soli kalijevog tartarata, poznatije kao streš ili vinski kamen. Stvaranje streša ovisi i o količini i sastavu organskih kiselina u vinu. U slučaju većih količina vinske kiseline, stvaranje vinskog kamena se povećava i kao takav on se taloži na stjenkama i na dnu posude. Da bi spriječili formiranje kristala tartarata u boci, vinari mogu kori-

stiti proces koji se zove hladna stabilizacija vina. Ovaj proces uključuje hlađenje vina na temperaturu ispod njegove normalne temperature skladištenja, obično između -4 i -7°C, tijekom 7 do 14 dana. Hladna temperatura uzrokuje da se kristali tartarata izlučuju iz vina i talože na dnu posude, odakle se lako mogu ukloniti. Prednosti hladne stabilizacije su višestruke. Uklanjanjem kristala tartarata, vinari mogu poboljšati vizualni izgled svog vina, čineći ga privlačnijim za potrošače. To može dovesti do veće prodaje i većeg zadovoljstva kupaca. Osim toga, uklanjanjem kristala tartarata, vinari mogu spriječiti potrošače da pogrešno pomisle da je vino neispravno ili kontaminirano. Isto tako, izlaganje vina niskim temperaturama koristi se kao dobar i prirodan način smanjenja aciditeta vina. Obično se računa da 1 gram na litru istaloženog tartarata u vinu smanjuje ukupnu kiselinu za 0,4 grama. Međutim, postoje i neki rizici povezani sa hladnom stabilizacijom. Postupak može biti dugotrajan i skup, jer zahtjeva dodatnu opremu i energiju za hlađenje vina na potrebnu temperaturu. Drugo, hladna stabilizacija također može utjecati na aromu i okus vina. Prema nekim analizama proces može izazvati gubitak voćnih

aroma i okusa što može rezultirati manje složenim i manje zanimljivim vinom. Hladna stabilizacija vina nije uvijek efikasna u uklanjanju svih kristala tartrata iz vina. Neke vrste kristala su otpornije na hladnu stabilizaciju od drugih, a nekim vinima može biti potrebno više krugova hladne stabilizacije da bi se uklonili svi kristali. Za proces hladne stabilizacije mnogi manji i srednji proizvođači vina iskorištavaju lijepo hladno zimsko vrijeme i otvoraju podrume kako bi se unutra pustio čim hladniji zrak. Proces ovakve jednostavne hladne stabilizacije poželjan je kod svih vinara koji proizvode vina za svoje potrebe, a koji žele da im vina budu stabilna u narednom periodu čuvanja, buteljiranja i sl. Taj proces u prosječnim uvjetima ne možemo u potpunosti kontrolirati ali se kao pouzdana metoda može koristiti sljedeća formula: sadržaj volumnih postotaka alkohola u vinu podijelimo sa brojem dva i oduzmemo broj jedan. Ako nam npr. vino ima 11 vol.% alkohola onda proizlazi 11:2-1=-4,5 º C. To je temperatura na koju bez straha od smrzavanja možemo ohladiti vino. Kod ovog je procesa bitno znati da čim je ohlađivanje brže, time je učinak veći. Pri tome je od velike pomoći i miješanje vina barem jednom na dan.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Istraživački projekti Javne ustanove Zagorje zeleno – do sada financirano 42 istraživanja

Javna ustanova Zagorje zeleno financira istraživačke projekte u cilju uspostave baze podataka o biološkoj i geološkoj raznolikosti na području Krapinsko-zagorske županije. Od 2008. do 2024. godine financirano je 42 istraživanja flore i faune te geologije. Zahvaljujući provedenim projektima inventarizacije i praćenja biološke i geološke raz-nolikosti područja Krapinsko-zagorske županije ostvareni su preduvjeti za kvalitetniju i učinkovitiju zaštitu i očuvanje te provođenje mjera zaštite. Na temelju stvorene baze podataka planira se financiranje i provođenje dalj-

njih projekata praćenja i istraživanja u zaštićenim područjima s naglaskom na područja obuhvaćena ekološkom mrežom Na-tura 2000. Rezultati istraživanja upotrijebljeni su pri izradi promidžbenih i edukativ-nih publikacija te drugih obrazovnih materijala. Rezultati istraživanja i monitoringa šalju se u Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Popis Istraživanja možete pronaći na našoj web stranici www.zagorje-priroda.hr pod rubrikom Naš rad. Fotografije: Udruga Hyla Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Dinamo u zadnjoj četvrtini slomio Zabok

Nakon Šibenke pobjedu iz Zaboka nosi i Dinamo-Zagreb, kojeg je Zabok u prvom kolu pobijedio u dramatičnoj završnici. Zabok je dobro otvorio, ali u zadnjoj četvrtini potpuno pao, što su gosti iskoristili i predvođeni novim trenerom Damirom Mulaomerovićem stigli do zaslužene pobjede od na kraju čak 17 koševa razlike (82:99). Zabok je dobro otvorio i tricom Savića u 6. minuti stigao do +5 (16:11), a onda su „žuti“ stali. Gosti rade seriju od 10 i sada oni imaju pet koševa viška (16:21), da bi prva četvrtina završila rezultatom 24:29. Gosti su tricom raspoloženog Kralja već u 11. minuti stigli na +10 (24:34), Zabok je to u nekoliko navra-ta uspio spustiti na koš zaostatka, da bi se na „veliki odmor“ otišlo rezultatom 49:53. Znalo se da uz tako veliki broj primljenih koševa u prvom dijelu Zabok teško može dobiti utakmicu, pogotovo bez obola ozlijeđenog Sikirića, a nema više ni Karahodžića kojem je prekinut ugovor. Raspoloženi Lužaić i Savić kreirali su seriju od 8:0 na uvodu u treću četvrtinu i Zabok je u 22. minuti imao +4 (57:53). No, gosti su brzo odgovorili. Kraljević je nemilosrdno punio koš Zaboka u tom dijelu utakmicu, a u 25. minuti Dinamo ima već +7 (59:66), da bi se u zadnju četvr-

tinu ušlo s još obećavajućih 72:74 za Zabok. No, onda raspad sistema na ulasku u zadnjih deset minuta uta-

Sve bolje igre košarkaša Krapine Nakon Rudeš

Bulldogsa pao i Zapad

Čini se da ova sezone neće biti stresna za košarkaše Krapine kao što je bila prošla. U tjedan dana Krapinčani su ostvarili dvije važne pobjede. Prvo su u 9. kolu u gostima kod Rudeš Bulldogsa (86:90), a potom i u 10. kolu kod kuće protiv Zapada 96:79. Protiv Rudeš Bulldogsa Dmitrović je postigao 24, Tuđen 22, a Mlinarić 16 koševa, dok je protiv Zapada s 20 koševa najefikasniji bio Mlinarić, Tuđen je pridružio 18, a Markočić 16 koševa. Nakon deset odigranih kola Krapina ima omjer od 5 pobjeda i isti broj poraza te zauzima vrlo dobru šestu poziciju. U vodstvu su Larus i MKK Novi Zagreb s omjerom 9-1, dok je Maksimir treći s omje-rom 8-2. U idućem 11. kolu Krapina oče-

kuje posljednje Dugo Selo koje ima samo jednu pobjedu, pa će to biti lijepa prilika za još jednu, šestu pobjedu. (T. Zrinšćak)

R. BULLDOGS – KRAPINA 86:90

(19:24, 22:27, 28:20, 17:19)

KRAPINA: Dmitrović 24, Tuđen 22, Mlinarić 16 Đurkan 11, Markočić 10, Čižmek 4, Strehovec 3, Pe-tek, Hršak.

KRAPINA – ZAPAD 96:79

(14:16, 23:25, 35:16, 24:22)

KRAPINA: Mlinarić 20, Tuđen 18, Markočić 16, Đurkan 11, Dmitrović 11, Čižmek 9, Elčić 5, Petek 3, Strehovec 3, Presečki, Šenjug.

kmice. Zabok je četiri minute bez koša, gosti su u tom periodu napravili seriju od 14:0 i otišli na 16 koše-

va viška (72:88) i tu je svakoj priči bio kraj, a utakmica je završila rezultatom 82:99. Dino Cinac je s 18 koše-

va bio najefikasniji u redovima Zaboka, čemu je pridružio i 6 skokova. Emil Savić upisao j 17, Milan Lužaić 15, a Ali Sow 14 koševa. Prvo ime utakmice bio je najbolji igrač gostiju David Kralj koji je upisao 28 koševa i 8 skokova uz 4 asistencije, Ivan Vučića jedan je skok dijelio od doubledouble učinka upisao je 19 koševa i 9 skokova, a 18 koševa uz 7 skokova upisao je Filip Kraljević. Zabok je trenutno na sedmoj poziciji s omjerom 5-7, ali prestignut će ga Kvarner kad odigra svoju utakmicu. Gužva za play-off sve je veća, a nadamo se da će Zabok uspjeti u svom naumu da uđe među osam najboljih poslije regularnog dijela, no to neće biti nimalo lako.

ZABOK – DINAMO-ZAGREB 82:99 (24:29, 25:24, 23:21, 10:25)

ZABOK: Sikirić, Pavković, Lužaić 15, Cinac 18 (6-6), Rajčić 2, Tomas 4 (24), Savić 17 (0-1),Črnjević, Sow 14 (22), Cvitanović 4 (2-3), Bašić 8 (2-2).

TRENER: Ivan Tomas

DINAMO-ZAGREB: Jurič 6 (4-6), Paponja 5, Garafolić 10 (3-4), Kralj 28 (3-4), Nakić-Vojnović, Mikšić 3, Novačić 8 (2-2), Pavin, Vučić 19 (1-1), Kraljević 18 (4-4), Jacović 2. TRENER: Damir Mulaomerović

Završen 7. Jaska Winter cup

U organizaciji MNK Jastreb u Jastrebarskom je održano 7. izdanje jakog međunarodnog malonogometnog turnira „Jask Winter cup“ koje je okupilo 32 momčadi. Među njima je bila i momčad Kupilek iz Klanjca koja je sjajno prezentirala klanječki kraj i cijelo Hrvatsko zagorje i na kraju je zauzela drugo mjesto. Klanjčani su u polufinalu napravili veliki

posao izbacivši s 3:1 momčad Keraterm Goli vrh koja je 2021. završila kao četvrta na „Kutiji šibica“, a ovaj je turnir osvajala više puta. No u finalu ih je s 3:1 zaustavila momčad Više žutih. Pobjednik je postao bogatiji za 2.800, a Kupilek za 500 eura, dok je trećeplasirana momčad Taxi Bračić osvojila 200 eura. Kupilek je u svojim redovima imao i najboljeg

strijelca Mihaela Dleska s četiri pogotka, dok je iz pobjedničke momčadi za najboljeg igrača izabran Josip Perić, a njegov suigrač Pave Mudronja najbolji je vratar turnira. Momčad Kupilek igrala je u sastavu: Franjo Žigman, Marko Leš, Ivan Šenkiš, Vladimir Brlek, Luka Lovrek, Daniel Štih, Mihael Dlesk, Jakov Korman i Jakov Drčić. (T. Zrinšćak)

Ovog vikenda odigrano devetnaest utakmica

ZABOK - Ovog vikenda odigrano je 19 utakmica na 38. izdanju najpoznatijeg zagorskog malonogometnog turnira Zagorska zipka u organizaciji SU Zagorski lavovi iz Zaboka. Ako se po jutru dan poznaje, bit će ovo jedno od najjačih izdanja ovog turnira do sada. U prva dva dana vidjeli smo zaista kvalitetan mali nogomet, a organizaciji Zabočkih lavova suvišno je trošiti riječi jer ona je kao i uvijek na vrlo visokom nivou. Pošlogodišnji pobjednik McClean s Jagićima i Bobekima najavio je borbu za treći uzastopni naslov. Ali ima tu još puno momčadi koje konkuriraju za visok plasman. Zavirili smo malo u sastave momčadi koje će nastupiti ovog vikenda i naišli smo na mnoga poznata imena. Matija Bruči, Petar Šimunić, Karlo Deak i novopečeni U-17 reprezentativac Hrvatske Niko Tišljarić nastupit će za momčad Grafo&Kiwi. Haramustek, Drčić, Drempetić branit će boje Kupileka, a sjajnu je momčad složila Mesnica Fabeković za koju igraju Kunštek, Malogorski, Rumbak, Vidiček, Majcenić i Hanžić. No i ostale momčadi zaslužuju pažnju. Zato nemojte propustiti ovaj malonogome-tni spektakl u dvorani osnovne škole K. Š. Gjalski u Zaboku. Utakmicama ovog vikenda završava dio turnira po skupinama, a od „Štefanja“ na dalje kreće se sa završnicom.

REZULTATI

Petak 13.12.

Otom potom s Tomom – Trans grad Lež 4:3

Otom potom s Tomom – Grgec građenje Bistra 3:4

Gluhak design – CB Down town&Vinarija Petrač 0:0

ZIM – Usluge Prebrina 4:1

Subota 14.12.

Elektro-Gromoprom&Frajman gradnja – Mihamont 1:0

CB Deny – Inox Lončarić 10:0

McClean – Lakirnica Androić & K-Ivana studio 5:1

McClean – Majdak animi 3:0

Wildschweine – Niskogradnja Veverec 6:2

Mikromont fasade – Miha-mont 3:9

Lakirnica Androić & K-Ivana studio – Majdak animi 2:0

Iskra Lobor – Niskogradnja Veverec 3:6

RASPORED

Petak 20.12.

18,00 DVD Donja Šemnica -&CB bar 10 – R cars

18,30 Kupilek – CB Deny

19,00 R cars – Industrijski podovi Vrhovec 19,30 Kupilek – Inox Lončarić

20,00 DVD Donja Šemnica -&CB bar 10 –Industrijski podovi Vrhovec

20,30 Mesnica Fabekovec – SD Đurmanec

21,30 Mesnica Fabekovec – Majsecov mlin

Gluhak design – Stara pošta 1:0 ZIM – R-M sprint Zaprešić 3:0

21,00 Graditeljstvo Merkaš – SU Grabrovčani

22,00 Graditeljstvo Merkaš – Leško transporti

22,30 SD Đurmanec – Majsecov mlin

23,00 SU Grabrovčani – Leško transporti

Subota 21.12.

18,00 Grafo&Kiwi – Beauty centar Minnie

18,30 Lug sport – Tim prijatelji

19,00 Usluge prijevoza Pustak – R-N-I cleaning service

19,30 Grafo&Kiwi – The best life Konjščina

20,00 Lug sport – Usluge prijevoza Pustak

20,30 Tim prijatelji - R-N-I cleaning service

22,00 Tim prijatelji – Usluge prijevoza Pustak Zaljuljala se 38. Zagorska zipka

Trans grad Lež – Grgec građenje Bistra 1:3 Stara pošta - CB Down town&Vinarija Petrač 4:2 R-M sprint Zaprešić – Usluge Prebrina 4:4

Wildschweine – Iskra Lobor 5:1

Mikromont fasade - ElektroGromoprom&Frajman gradnja 5:4

21,00 Beauty centar Minnie - The best life Konjščina

21,30 Lug sport - R-N-I cleaning service

U organizaciji NK Ivančica odigran kvartovski malonogometni turnir

Treći zlatarbistrički kup 'Dražen Jurec' Selnici

ZLATAR BISTRICA – U subotu je u organizaciji NK ''Ivančica'' odigran Treći Zlatarbistrički Kup ''Dražen Jurec'' – malonogometni turnir kvartova i naselja Općine Zlatar Bistrica. Prijavilo se ukupno devet ekipa, kao i prošle godine, a naslov je branila Štacija. Samo je jedna ekipa i to nakon dodatnog razigravanja otpala, a to ekipa Zagorska & Ljudevita Gaja.

U razigravanju za preostalo mjesto u četvrtfinalu Zgradari (Lovrečanska ulica) su sa 7:1 pobijedili Zagorsku & Ljudevita Gaja, iako su i jedni i drugi u svojim skupinama bili bez bodova. No, Zgradari su se 'probudili' u razigravanju, pa su u četvrtfinalu sa 2:1 pobijedili ekipu Šumarica (Ervenik i Opasa-njek), a potom u polufinalu i Lovrečan Cintar, nakon 1:1, na penale 2:0.

Lovrečan Cintar je u četvrtfinalu sa 4:0 pobijedio ZLB Sjever (Selska i Grančarska). Na drugoj strani ždrijeba u četvrtfinalu Selnica je sa 3:0 pobijedila Štaciju (ZLB jug), a Gornji Brestovec je nakon 1:1, 3:1 na penale izbacio LTV (Lipovec, Turnišće, Veleškovec). U polufinalu Selnica je sa 1:0 pobijedila Gornji Brestovec. Gornji Brestovec je pronašao utjehu u borbi za treće

mjesto, pobjedom 4:2 protiv ekipe Lovrečan Cintar. U finalu Selnica je potvrdila dominaciju i stigla do 2:0 i nakon svih pet pobjeda sasvim zasluženo stigla do naslova. Najbolji strijelac bio je Nikola Srebak, najbolji golman Filip Haban, najbolji igrač, treći put zaredom Marko Vojaković. Sudili su Zdravko Fotivec, Stjepan Mihaljinec i Krunoslav Boroša, a uz no-

gometni dio, organizator je osigurao i cjelodnevnu zabavu uz band i ugostiteljsku ponudu pod šatorom na ulazu u dvoranu. Tako je završilo treće izdanje ovog zlatarbistričkog kupa koji je ime dobilo po Draženu Jurecu, bivšem igraču i kasnije vrlo vrijednom djelatnu NK Ivančica, koji je prerano preminuo nakon duge i teške bolesti. (Elvis Lacković)

gornji brestovec

najbolji golman f. haban

najbolji igrač m. vojaković

najbolji strijelac n. srebak

selnica

zgradari

Odigrano 3. kolo mininogometne

TOWN&VINARIJA PETRAČ I

DALJE SA STOPOSTOTNIM UČINKOM

DONJA STUBICA - Treće kolo mininogometne lige „Terme Jezerčica Gupčev kraj“ u organizaciji NK Stubica ponudilo je osam utakmica u kojoj su pobjednici bili uvjerljivi i samo jednu s neriješenim ishodom. Poslije tri odigrana kola samo Graditeljstvo Merkaš i CB Down Town&Vinarija Petrač imaju stopostotan učinak i ove dvije momčadi sigurno slove za glavne favorite lige. Graditeljstvo Merkaš se u ovom kolu neočekivano lako obračunalo s Bio Vetom, a CB Down Town&Vinarija Petrač s Iskrom Lobor. Jedini remi pružili su nam Perfa i TT Inžinjering. Vrlo zanimljiva je bila utakmica između mladih momčadi Kamen Kučiš i Lakirnica Androić. Obje su momčadi pokazale dopadljiv mali nogomet, a na kraju je više umješnosti imala Lakirnica Androić. Gluhak design&CB Bull i Martiva Logistika oporavili su se od prošlotjednih poraza, Grgec građenje Bistra iz kola u kolo igra sve bolje, a svakako pažnju zaslužuje i momčad Mega Bar&Gym. Uvijek borbena momčad Buna Pub&Generali osiguranje morala je ovaj puta stisnuti ruku nakon poraza Metalnoj galanteriji Gorupec. U srijedu 18.12. čeka nas četvrto kolo i devet novih uzbudljivih utakmica. Već na startu će se sastati Vet - Gluhak design&CB Bull, a bit će zanimljivo vidjeti i dvoboj Grgec građenje Bistra – Graditeljstvo Merkaš. No i sve ostale utakmice zasigurno će imati svoju draž, a dvorana u Donjoj Stubici zasigurno će biti i više nego pristojno popunjena. (T. Zrinšćak)

Rezultati 3. kola:

CB Down Town&Vinarija Petrač – Iskra Lobor 5:0

Graditeljstvo Merkaš – Bio Vet 3:0

Perfa – TT inžinjernig 1:1

Kamen Kučiš – Lakirnica Androić 2:4

Joga Bonito - Gluhak design&CB Bull 2:6

Salvus – Mega Bar&Gym 1:4

Tim Prijatelji – Martiva Logistika 1:4 Majsecov mlin – Grgec građenje Bistra 0:4

Buna Pub&Generali osiguranje - Metalna galanterija Gorupec 2:5

Poredak po skupinama Skupina A:

1. Graditeljstvo Merkaš 9, 2. Gluhak design&CB Bull 6, 3. Bio Vet 6,

4. Grgec građenje Bis-tra

5. Joga Bonito

6. Majsecov mlin

Skupina B: 1. Mega Bar&Gym

2. Metalna galanterija Goruprec

3. Salvus

4. Perfa

5. Buna Pub&Generali osiguranje, 6. TT Inžinjering

Skupina C: 1. CB Down Town&Vinarija Petrač

2. Lakirnica Androić

3. Martiva Logistika

4. Iskra Lobor

5. Tim Prijatelji

6. Kamen Kučiš

Parovi 4. kola, srijeda 18.12 17,30 Bio Vet - Gluhak design&CB Bull 18,05 TT Inžinjering – Mega Bar&Gym 18,40 Metalna Galanterija Gorupec – Perfa 19,15 Martiva Logistika - CB Down Town&Vinarija Petrač 19,50 Majsecov mlin – Joga Bonito

20,25 Buna pub&Generali osiguranje – Salvus 21,00 Grgec građenje Bistra – Graditeljstvo Merkaš 21,35 Iskra Lobor – Lakirnica Androić 22,10 Tim Prijatelji – Kamen Kučiš

Komentar jesenskog dijela III. NL-centar

Utakmicama 15. kola prošlog je vikenda završen jesenski dio natjecanja u III. NL-centar. Vrijeme se smilovalo i sve su utakmice odigrane, tako da se ni jedna utakmica neće prebaciti na proljetni dio sezone. Pomalo neočekivani jesenski prvak su Ravnice s 32 boda koje su u sezonu stigle iz IV. NL-središte skupina A. Nogometaši Ravnica ostvarili su i najviše, deset pobjeda, a jesenski naslov uvelike mogu zahvaliti Andreju Šaronju, najboljem strijelcu lige koji je od 34 gola Ravnica postigao 19, dakle više od pola. Zagorec KR malo se tražio na početku, ali od sredine prvenstva ušao je u sjajnu formu i sjajnu seriju. Mogu Krapinčani s pravom žaliti za nekim nesretnim porazima, no na kraju moraju biti zadovoljni s drugim mjestom sa samo tri boda zaostatka za vodećim. Isti broj bodova ima i Kurilovec koji je također vrlo dobro odradio jesenski dio prvenstva. Odlično stoji i Gaj Mače koji je dugo vremena bio druga momčad na ljestvici, ali poraz protiv Ponikvi gurnuo ga je na četvrtu poziciju no Gaj vodećim zaostaje samo četiri bodova, a za drugim i trećim samo bod. Samobor je najavio borbu za sam vrh, dugo je lutao, ali čini se da na kraju i pronašao, te zauzeo

III.NL SREDIŠTE

1. NK Ravnice 15 10

petu poziciju s također malim zaostatkom. Svakako se više očekivalo od Lučkog koje je na kraju jeseni šesto. Solidno polusezonu imali su Trešnjevka na sedmom i Ponikve na osmom mjestu, dok je Dinamo OO pao u poretku u samoj završ-nici. Novak u ligi, Tigar S.N. završio je na desetom mjestu. Možda se više očekivalo od Maksimira koji je na kraju jedanaesti, dok je Bistra u sličnoj situaciji kao i prošle sezone. Mladost P je dobro krenula pa posustala, Sava Strmec je nešto bolja nego prošle sezone, a u velikoj krizi su pretposljednje Vrapče i posljednji HAŠK 1903

kojima slijedi grčevita borba za opstanak. Spomenuli smo da je prvi strijelac lige Andrej Šaronja, a najbolji zagorski strijelac je na diobi drugog mjesta Filip Hanžić iz Zagorca KR, zajedno s Vladimirom Burićem. Ovaj je dvojac postigao po devet golova. Najbolji strijelac Gaj Mača je Antun Grozdek s pet golova, a isti je broj pogodaka postigao i sve bolji Karlo Stiperski iz Zagorca KR. Čeka nas svakako zanimljivo proljeće kako u borbi za vrh, tako i u borbi za opstanak u ligi. (T. Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

19 Andrej Šaronja (Ravnice)

9 FILIP HANŽIĆ (ZAGOREC KR) i Vladimir Burić (Trešnjevka)

8 Mihael Đopar (Ponikve)

7 Luka Sedlaček (Ponikve), Patrik Turković (Lučko)

6 Matej Kelava (Vrapče), Ian Regvar (Sava Strmec)

5 ANTUN GROZDEK (GAJ MAČE), KARLO STIPERSKI (ZAGOREC KR), …

Iza nas je jesenski dio 4. NL središte skupina A. Sa najviše zadovoljstva u proljeće će Špansko, koje je osvojilo jesenski naslov sa 32 boda, jedan više od Poleta SK i tri više od Prečkog. Nakon vodeće trojke slijede dvije zagorske ekipe, Mladost Zabok sa 29 i Klanjec sa 28 bodova. Od Mladosti se borba za sam vrh sasvim sigurno očekivala, a Klanjec je ugodno iznenađenje, jer je nakon jedne sezone izbivanja iz ove lige, od samog početka krenuo odlično i sasvim zasluženo završio jesenski dio pri samom vrhu, sa bodovnim saldom koji nagovještava borbu za sam vrh pa i za naslov. Mladost Zabok je jesenski dio završila sa samo dva poraza, ali je odigrala pet utakmice bez pobjednika. No, samo tri boda dijele Zabočane od samog vrha pa je jasno da će se na proljeće nastaviti bitka za naslov. U tu borbu se uz spomenutu petorku, može realno uključiti i Devetka, koja ima 26 bodova, na šestom mjestu, ali i neodigranu utakmicu kod Vojnića '95. Na sedmom i osmom mjestu su još dva zagorska predstavnika, Golubovec i Tondach. Golubovcu se ponavlja već nekoliko sezona veliki problem sa ozljedama i malo prekratkom klupom. Na kraju jeseni, sedmo mjesto sa 25 bodova, sedam manje od Španskog, niti ne izgleda tkao loše, s obzirom na sve probleme i sigurno je da će Golubovec od proljeća krenuti jako, pre-ma vrhu, uz uvjet da budu što kompletniji. Tondach je na kraju jesen završio na osmom mjestu sa 23 boda i to nakon dosta rezultatski loše završnice. Još par kola prije kraja činilo se da će biti u samom vrhu, no par lošijih vezanih rezultata, spustilo je Tondach na osmo mjesto. No, nije to uopće loša pozicija za proljeće. Od pet zagorskih predstavnika, u najtežoj je situaciji Rudar DZ, koji će u proljeće u tešku borbu za opstanak. Dosta težak raspored ima Rudar DZ na početku sezone, što se pokazalo i na jesen, pa će trebati i u tim teškim utakmicama, uhvatiti koji bod, kako bi bilo dalje što lakše. Rudar DZ je na 14. mjestu sa 11 bodova, jedan više od Nura, dok je Blato zadnje sa samo pet bodova, s tim da je jedinu pobjedu ostvarilo protiv Golubovca. Kako bilo, očekuje nas vrlo zanimljivo proljeće, kako u borbi za vrh, tako i u borbi za opstanak, a iz zagorskog kuta gledanja, raduje što je više za-

gorskih klubova u borbi za vrh, nego za opstanak. Spomenimo još da listo strijelaca predvodio Matija Smrekar iz Mladosti Zabok sa 12 golova, a od zagorskih nogometaša, pri vrhu je i Vladimir Brlek koji je zabio osam golova. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

12 Smrekar Matija (2 KU) (NK Mladost Zabok)

10 Ejiofor Innocent Ezechukwu (1 KU) (NK Prečko)

9 Popovački Dominik (3 KU) (NK Ilovac)

8 Luter Filip (NK Odra) Brlek Vladimir (1 KU) (NK Klanjec) Lasić Ivan (NK Polet (SK))

7 Bobek Dario (NK Golubovec) Dlesk Mihael (NK Klanjec) Kaltak Kerim (2 KU) (NK Nur) 6 Boronjek Petar (NK Tondach) Čičak Marsel (NK Špansko) Petek David (NK Mladost Zabok) Rebić Borna (NK Devetka) Soldo Filip (NK Zagreb)

Mini rukomet

Nove pobjede za male rukometaše Bedekovčine

RUGVICA – U nedjelju je nastavljena mini rukometna liga 2024/25 u Rugvici. RK Bedekovčina se natječe sa dvije ekipe u godištima 2016. i 2014. Ekipa U 8 (2016. godište) odigrala je tri utakmice. Bedekovčina je prvo poražena od Rugvice 7:9, pa od GRK Varaždina 1930 2:10, da bi u trećem susretu pobijedila Novsku 5:1. Na ljestvici Bedekovčina drži deseto mjesto sa osam bodova. Za Bedekovčinu su igrali: Josip Žegrec, Andrija Novosel, Michael Novosel, Lovro Blažinić, Martin Novosel, Mihael Tenšek, Rok Markuš, Adam Tenšek; trener Denis Mikulec. Na ljestvici Bedekovčina drži sedmo mjesto sa šest bodova. U kategoriji 2014. godišta (U – 10) natječe se 13 ekipa, a Bedekovčina je na ovom okupljanu odigrala dvije utakmice. Prvo su sa 10:9 pobijedili Petrinju, da bi istim rezultatom izgubili od RK Srednjoškolac (BiH). Za Bedekovčinu su u ovoj kategoriji igrali: David Tomorad, Kais Mikulec, Fran Fabijan Cankovski, Erik Vurnek, David Habulin, Jan Petek, Patrik Lacković, Teo Tenšek; trener: Denis Mikulec. Bedekovčina drži 12. mjesto sa pet bodova. (Elvis Lacković)

Rukomet, mlađe kategorije Pobjeda mladih rukometaša Zagorca

KRAPINA – Rukometaši Zagorca iz Krapine nastavili su s natjecanjem u kategoriji U 15 u 2. HRL .U 14. kolu Zagorec je dočekao Dubravu iz Dubrave i stigao do uvjerljive pobjede 40:16. Već na poluvremenu bilo je 19:7, a u nastavku je Zagorec zabio 21 gol, za okruglih 40. Juraj Skupnjak i Fran Klasić bili su najefikasniji sa po devet golova. Za Zagorec su igrali: Filip Belošević, Gabriel Topolovec 7, Juraj Skupnjak 9, Leo Gikić 5, Dorian Berić Vuk 5, Fran Klasić 9, Roko Smrekar 5; trenerica Katarina Žigman. U 15. kolu Zagorec, koji drži osmo mjesto sa 11 bodova, gostuje kod Sloge SN. U 13 ženska ekipa Zagorca u 4. kolu Međužupanijske lige skupina B, bila je slobodna, a peto kolo igrat će tek u veljači, protiv Gorice. U kategoriji U 15 kod rukometašica, Zagorec je u 4. kolu dočekao Rugvicu. Gošće su slavile sa 36:9, na poluvremenu 17:4. Bila je to još jedna utakmica skupljanja iskustva za mlade rukometašice Zagorca. Predvodila ih je Lejla Barlović sa šest golova. Za Zagorec su igrale: Ivona Draganić, Tara Tretinjak, Lejla Barlović 6(1), Vanja Hršak, Barbara Bajcer, Lucija Klasić, Maja Tretinjak 1, Franka Kranjčec, Tara Smrekar; trenerica: Martina Koprivnjak. U 5. kolu 11. siječnja Zagorec gostuje kod Samobora. (Elvis Lacković)

3. HRL središte: 12. kolo: RK Bedekovčina

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine su u 12. kolu 3. HRL središte trebali dočekati zadnju Slogu SN. Sve osim pobjede domaćina bilo bi iznenađenje, no na kraju utakmica nije ni odigrana. Gosti se nisu pojavili, pa Bedekovčina dobiva bez borbe. Sada je

Bedekovčina sa 20 bodova na trećem mjestu. U 13. kolu, zadnjem prije pauze, Bedekovčina gostuje kod Rekreativca. (Elvis Lacković)

BEDEKOVČINA – SLOGA SN 10:0

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ

Bedekovčina; GLEDATELJA: SUCI: Jurić, Pavić

BEDEKOVČINA: Jambrek, Jus, D. Končić, K. Kuleš, Mohač, Pavetić, Pripeljaš, Rajačić, Srebačić, Šoštar, Tkalčević, Turković, M. Lojić, R. Končić, Martinić; trener: Zlatko Belančić

Poraz kod ZG Dubrave

DUBRAVA – Rukometaši Zagorca iz Krapine u 7. kolu Međužupanijske lige gostovali su kod ZG Dubrave. Osim početnih 0:1, Zagorec nije vodio. Domaćini su polako stvarali prednost i na odmor otišli sa 16:12. U nastavku nisu dozvolili gostima da se ozbiljno približe i na kraju dolaze do 32:27. Za Zagorec najviše golova zabio je Tin Švaljek – sedam. Sada slijedi pauza do ožujka, kada će u 8. kolu Zagorec gostovati kod Dinama Zagreb 2. Na ljestvici drže peto mjesto sa šest bodova. (Elvis Lacković)

ZG DUBRAVA – ZAGOREC KR 32:27

DUBRAVA: SD Dubrava; GLEDATELJA: 30

SUCI: B. Dujmić / I. Potočki

ZAGOREC KR: Luka Petrović, Ivan

Lovro Lenard 1; trene-rica Dora Smojić. Međužupanijska liga: 7. kolo: RK ZG Dubrava – RK Zagorec 32:27

Bogdanić 1, Jurica Merkaš 3, Patrik Lenard 1, Antonio Žigman 5(2), Antonio Gradečak 5, Jann Galić 3,

stvo držala do 15:19, a onda slijedi veliki pad, domaćin radi seriju 9:0 i prelama utakmicu. U završnici Bedekovčina sa 25:20 dolazi na 25:23, no to je ujedno i konačan rezultat. Miroslav Lončarić zabio je devet, a Damjan Martinić šest golova za Bedekovčinu. Bio je to kraj prvog dijela sezona, nastavak je u veljači 2025. godina, kada će Be-dekovčina gostovati kod Metalca 2, no tu je još i zaostala utakmica protiv Gorice. Trenutno je Bedekovčina na sedmom mjestu sa dva boda. (Elvis Lacković) Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije, RK Bedekovčina

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine nastavili su natjecanje u mlađim kategorijama u 2. HRL. U 11 kategorija u 12. kolu nije igrala, jer je utakmica protiv Medvešćaka ZG odgođena. U 13 kategorija Bedekovčine je u 10. kolu trebala dočekati Dinamo Zagreb 3, no protivnik se nije pojavio. U 11. kolu Bedekovčina gostuje kod Dugog Sela. U 2. HRL U 15 Bedekovčina je u 14. kolu dočekala Pavleke. Gosti su vodili većim dijelom utakmice, na odmoru sa 16:13, no Bedekovčina se nije predavala, pa ni

kada su Pavleki u nastavku otišli sa 17:24. Stigla je do kraja Bedekovčina nekoliko puta na minus jedan, ali više nije išlo. Na kraju 32:33. Robert Galic je zabio deset golova za Bedekovčinu, Ivano Postonjski je dodao osam. U 15. kolu Bedekovčina gostuje kod Novske, a na ljestvici drži peto mjesto sa 15 bodova. U 17 kategorija Bedekovčina je u 7. kolu gostovala kod Zaprešića. Bedekovčina je dobro krenula, držala vodstvo i na odmor otišla sa 10:13. U nastavku je krenula sa dva gola za 10:15, vod-

Antonio Pecigus 1, Marko Malogorski, Tin Švaljek 7¸(4),

Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 9. kolo: Bedex – Kaštel 3:0

Nova pobjeda Bedexa

BEDEKOVČINA – Odbojkašice

Bedexa u 2. ligi regije sjever – skupina sjever odigrale su utakmicu 9. kola, u kojoj su dočekale Kaštel. Na najbolji je mogući način Bedex uzvratio ekipi iz Pribislavca za bolan poraz u završnici petog seta u listopadu. Obje ekipe odlično ulaze u utakmicu te se u prvom setu vodila velika borba. U samoj završnici Bedex radi obrat, te osvaja set sa 25:23. Dalje kreću domaće odbojkašice još jače i odlučnije pa tako u iduća dva seta mirnom i stabilnom igrom u obrani te dobro raspoloženi u napadu, kontinuirano povećavaju pred-nost i dolaze do iznimno značajne pobjede od 3:0 (25:23, 25:12, 25:18) što ih vodi do drugog mjesta na tablici. Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Ema Jambrek, Iva Gorički, Marta Vurnek, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Ema Ocvirek, Leona Šoštarko, Marija Srebak, Lucija Mrkoci i Lana Pripeljaš; trenerica Ivana Čehulić. U 10. kolu Bedex gostuje kod OK Brcko. (Elvis Lacković)

Odbojka, 3. HOL sjever: 9. kolo: Bedex 2 – Toplice 3:0

Zagorski derbi Bedexu 2

BEDEKOVČINA – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 3. HOL sjever, u kojoj se natječu i dvije zagorske ekipe. Odigrano je zadnje kolo prije pauze, u kojem su se u zagorskom derbiju sastali Bedex 2 i Toplice. Slavile su domaće odbojkašice sa 3:0, po setovima 25:11, 25:19, 25:12. Za Bedex 2 su igrale: Mia Herceg, Marta Vurnek, Doroteja Prančić, Laura Mrkoci, Ana Sedak Benčić, Ema Ocvirek (kap.), Marta Lež, Ema Jambrek, Tea Bezjak; trenerica: Ivana Čehulić. Toplice su nastupile u sastavu: Veronika Mužar, Marija Šturman, Laura Mišković, Dora Boršić, Petra Boršić, Lana Šuper, Vivienne Reister (kap.), Josipa Marković, trener: Berislav Cingulin. Na ljestvici Bedex 2 drži drugo mjesto sa 14 bodova, a Toplice su devete sa dva boda. Prvenstvo se nastavlja u veljači. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 11. kolo: Toplice 3 – Toplice 2 0:3, Ivanec 4 – Bedex 3 3:0; zaostale utakmice: Kneginec – Toplice 3 3:2, Toplice 2 – Lepoglava 2:3

Toplički derbi Toplicama 2

MAČE/IVANEC/KNEGI -

NEC – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 4. HOL sjever, u kojoj se natječu i tri zagorske ekipe. Na rasporedu je bilo redovno 11. kolo, ali su odigrane i dvije zaostale utakmice. Tako su Toplice 3 u zaostaloj utakmica gostovale kod Kneginca i izgubile u pet setova Prvi set dobile su domaće odbojkašice 25:19, a li Toplice okreću na 1:2, nakon 23:25 u drugom i 18:25 u trećem setu. No, Kneginec uvjerljivo dobiva četvrti set sa 25:9, pa potom i peti sa 15:12. Za Toplice 3 su igrale: Tessa Bekina, Helena Matjašec, Lana Šimunić, Jasmina Horvat, Lucija Polanščak (kap.), Klara Kurko, Maja Zdešić, Anita Draganić, Nika Ščukanec; trener: Robert Halapir. Toplice 2 su pak u zaostaloj utakmici dočekale Lepoglavu. Toplice 2 su dobile prvi set 26:24, pa uzvraćaju gošće sa 25:18. No, treći set opet pripada domaćim odbojkašicama sa 26:24, da bi četvrti otišao još dalje, ali ga sa 27:25 dobiva Lepoglava, koja onda i u petom setu slavi sa 15:9 za konačnu pobjedu. Za Toplice 2 su igrale: Lara Vančina, Ema Markuš, Nea Herceg, Ana Poljak, Marta Šoštar, Barbara Futivić, Erin Juranić, Korina Sinković, Magdalena Korade; trenerica: Marija Poljak. U 11. kolu pak odigran je toplički derbi, Toplice 3 – Toplice 2. Slavile su Toplice 2 sa 3:0, po setovima 25:20, 25:18, 25:18. Za Toplice 2 su igrale: Marta Šoštarko, Erin Juranić, Magdalena Korade, Korina Sinković, Lara Vančina, Mia Vrančić (kap.), Barbara Futivić, Lana Šuper, Jana Sinković, Ana Poljak; trenerica: Marija Poljak. Za Toplice 3 su igrale: Dora Šuper, L Sinčić, Vedrana Orešić, Lucija Polanščak (kap.), Klara Kurko, Nea Peklarić, Petra Marija Poslončec, Nika Ščukanec, Lana Hlupić, Tara Vrančić; trener: Robert Halapir. Bedex 3 je pak u 11. kolu gostovao kod Ivanca 4. Slavile su domaće odbojkašice sa 3:0, po seto-vima 25: 20, 25:7 i 25: 12. Za Bedex 3 su igrale: Ema Kos, Antonija Kaplić, Patricija Čajko, Mila Jurinec, Mila Pavlović, A Bubnjar, Martina Šoštarić, Lea Gorup, Stella Androšević, Marija Mišar, Lara Mlinarić (kap.); trenerica: Marija Srebak. Na ljestvici Toplice 2 su na četvrtom mjestu sa 16 bodova, Toplice tri na devetom sa šest bodova, a Bedex 3 je na 12. mjestu bez bodova. U 12. kolu na rasporedu je zagorski derbi Toplice 3 – Bedex 3, a Toplice 2 gostuju kod Lepoglave. (Elvis Lacković)

1/1, nema tereta za građevinu je izdana uporabna dozvola. Grijanje je na drva.

574 OROSLAVJE, Zimićeva

580 Gornje Jesenje, Brdo Jesenjsko

Bez ozbiljne hladnoće

VREMENSKA SLIKA: Dani u prvoj polovici prosinca su bili uglavnom oblačni i sivi, sunca je stavrno bilo jako malo. Sljedećih nekoliko dana postoji mogućnost za sunčana razdoblja, ali po nizinama i dalje može biti dosta magle ili niskih oblaka. Jedan val oborina možemo očekivati kra-jem četvrtka i u petak, a još jedan tamo negdje početkom sljedećeg tjedna. Bit će prohladno, ali bez nekih velikih minusa. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Slično vrijeme kao prethodnih dana očekujemo i tijekom utorka. Suho i mirno, ujutro i prijepodne uz mjestimičnu maglu. Moguća su i sunčaa razdoblja, osobito u popodnevnim satima. Temperatura zraka ujutro malo ispod nule, a danju uglavnom između 8 i 12 Celzijevih stupnjeva, ovisno o pojavi sunca.

Vrlo slične vremenske prilike očekujemo i u srijedu i četvrtak. Većinom suho vrijeme uz jutarnju maglu ili niske oblake, a tijekom dana postoji mogućnost i za sunčana razdoblja. Noć-

na i jutarnja temperatura i dalje oko nule ili u laganom minusu, a dnevne vrijednosti će ovisiti o pojavi sunca, mogla bi temperatura danju ići do desetak Celzijevih stupnjeva u plus.

U četvrtak navečer moguća je kiša pa bi se onda ta promjena vremena trebala nastaviti i u petak. To će biti većinom oblačan dan. Može biti još nešto kiše ili susnježice, osobito u višim predjelima, ali kako dan odmiče tako će oborine oslabjeti i prestati. Bit će prohladno, ali ostajemo u plusu.

U subotu i nedjelju bi moglo proći uglavnom suho. Jutra će biti hladnija, vjerojatno uz mraz i mjestimičnu maglu, a danju možda bude i malo sunca. Noći u laganom minusu, a dani u blagoj pozitivi, ovisno o pojavi i količini sunčanih razdoblja.

Čini se da nam nova kraća promjena vremena dolazi u ponedjeljak kad postoji mogućnost za ne-što oborina. Malo kiše ili slabe susnježice, izgleda kako oborina neće biti puno. Temperatura zraka bez veće promjene u odnosu na protekle dane.

PETAK 20. prosinac 2 0C 5 0C

23. prosinac 1 0C 5 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Lucija Ivančan

Barbarići Kravarski

Lana Belina

Krapinske Toplice

Maja Kovačević

Konjšćina

Marina Belinić

Donja Bistra

Martina Hrust

Marija Gorica

Lucija Krajnik

Kraljevec Na Sutli

Nikolina Krznar Sekušak

Pregrada

Petra Gregurović Šaban Oroslavje

Nataša Herceg

Mače

Lara Lukačić

Gornja Stubica

Djevojčice su rodile:

Berta Pintarić

Dugi Otok

Lucija Sršen

Novi Zagreb

Petra Tičarić Bobesić

Velika Gorica

Anita Mesar

Krapinske Toplice

Ivana Živić

Sveti Križ Začretje

Sara Žegrec

Bedekovčina

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

14.12. SUBOTA 18:00 15.12. NEDJELJA 17:30 NIKO 3

Orginalni naslov: Niko 3: Beyond the Northen Lights

Žanr:animirani, sinkroniziran

Režija: Kari Juusonen, Jørgen Lerdam

Trajanje: 86 min.

Cijena ulaznice: 4,50 €

14.12. SUBOTA 20:00 15.12. NEDJELJA 19:30

GOSPODAR PRSTENOVA:RAT ROHIRRIMA

Orginalni naslov: The Lord of the Rings: The War of the Rohirrim

Žanr: animirani, akcija

Režija: Kenji Kamiyama

Trajanje: 134'

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: LEON MEŠROVIĆ, Belovar zlatarski 10, 49221 BEDEKOVČINA

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1067

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Jennie Harding: Tajne aromaterapije knjiga

Tajne aromaterapije detaljan su uvod u terapijsku primjenu mirisa i njihov utjecaj na vaše fizičko i emocionalno zdravlje. Vaš vodič kroz ovu vrstu terapije je Jennie Harding, cijenjena stručnjakinja za aromaterapiju koja je život posvetila očuvanju zdravlja i upravljanju stresa kroz alternativne oblike medicine. Tajne koje vam otkriva u ovom priručniku skupila je kroz dva desetljeća rada s ljekovitim biljem i terapijskim primjenama eteričnih ulja. Otkrijte na koje sve načine aromaterapija može poboljšati kvalitetu vašeg života i smanjiti svakodnevni stres!

MARIO MILČIĆ, IVANIĆ DESINIČKI 30, 49216 DESINIĆ

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210

do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Sarra Manning: London, s ljubavlju

London, grad u kojem živi gotovo devet milijuna ljudi, ima i 270 stanica podzemne željeznice. London s ljubavlju roman je u kojem je upravo grad i njegova željeznica važan pokretač ljubavne priče koja počinje kad se u kasnim tinejdžerskim godinama upoznaju Nick i Jennifer. On je visoki, privlačni mladić u kožnatoj jakni s madežom nad gornjom usnom. Ona je alternativka kestenjaste kose koja želi izgraditi karijeru u izdavačkoj industriji. Njihovo prijateljstvo čvrsto je i premda postoje obostrane simpatije, to ne pokazuju. Kad ih okolnosti razdvoje, ponovno se nalaze – slučajno ili sudbinski – upravo na stanicama podzemne željeznice...

Sarra Manning: London, s ljubavlju 1067

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

Jennie Harding: Tajne aromaterapije

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV

Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

RAZVOR 78, 49295 KUMROVEC Nagradni pojam – VIRTUOZITET

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

POSEBNA PONUDA VIKEND RUČKOVA

RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr / +385 49 203 772

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Ovaj tjedan pratit će vas ograničenja pretpostavljenih, no ne dopustite da vas to deprimira. Pripremite se i za ozbiljan razgovor s partnerom.

SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Jednostavno niste raspoloženi za posao, nego za zabavu i neodgovorno ponašanje. Pred vama je lijep i stabilan ljubavni tjedan pogodan za započinjanje ozbiljnih i trajnih veza.

SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti nikamo!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Ovaj tjedan sve što će vam se događati ići ćevam prilično u korist. Ako ste u braku vašem će partneru trebati puno strpljena ovaj tjedan s vama.

SAVJET TJEDNA: Vježbajte za bolju formu!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Ovog tjedna nedostajat će vam elana i energije, a posla će biti preko glave. Ljubav vas koči i u poslovnom smislu, zato posebnu pažnju obratite zaostalim zadacima. Psihički ste nestabilni u zadnje vrijeme.

SAVJET TJEDNA: Nije sve tako crno kako će vam se činiti na prvi pogled!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Prilično ste nesigurni u svoju poziciju u radnoj okolini. Ignorirajte neprovjerene informacije i posvetite se konkretnim stvarima. Slobodni Lavovi bit će skloni burnim i stvarnim avanturama, vjerojatno s kolegom s posla.

SAVJET TJEDNA: Budite konstruktivni i strpljivi! Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Počinje zahtjevni poslovni tjedan, ponajviše zahvaljujući što ćete se trebati neprestano prilagođavati drugima. Ovo je period kada će vas partner neprestano bombardirati svojim prohtjevima.

SAVJET TJEDNA: Potrebni su vam vitamini! Vaga (23. rujna - 22. listopada) Zategnuti odnosi vrlo su vjerojatni s muškim dijelom kolektiva, odnosno s nadređenima. Posla je puno i nemate vremena za aktivnosti van posla, što vam je i partner počeo zamjerati. Vratite optimizam.

SAVJET TJEDNA: Više se opuštajte!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Sami ćete sebi postaviti visoke kriterije i biti izuzetno razočarani kada vam sve planirano ne uspije. Ovaj će tjedan slobodni Škorpioni biti pod zaštitom zvijezda više od onih vezanih. Priuštite si pokoji izlazak s partnerom.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se zlih jezika!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)

Biti ćete preosjetljivi i napeti što će se negativno odraziti na vaš ljubavni život. Više od svega, razmišljat ćete o novcu, koji će vas potpuno zaokupiti. Bit ćete dosta kritični prema partneru.

SAVJET TJEDNA: Pažljivo s lijekovima!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Svakodnevica će vam obilovati raznim događajima, a vi ćete biti neprestano u pokretu. Vaše povoljno ljubavno razdoblje se nastavlja. Neki od vas odlučiti će se na zajednički život s partnerom ili na potomstvo. Povedite računa o prehrani.

SAVJET TJEDNA: Reagirajte na zdravstvene probleme!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prate vas i dalje povoljne poslove aktivnosti, a jedini vaš neprijatelj bit će vaše promjenjivo raspoloženje. Posvetite više pažnje svom izgledu, njegujte kosu, kožu i redovito vježbajte.

SAVJET TJEDNA: Oprez u prometu!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) U ljubavnom životu čekaju vas romantični i lijepi trenuci. Odnos s jednom osobom koja vam je prijateljski naklonjena postepeno i lagano će se pretvoriti u ljubavnu vezu. Ne odustajte od svojih želja. SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!

SATIRE NEWS

Stiže nova demografska mjera za povećanje nataliteta: Svaku drugu večer od 20h do ponoći provodit će se redukcije struje

Kako zaustaviti negativnu stopu nataliteta i izumiranje hrvatskog naroda, jedno je od glavnih pitanja s kojima se hrvatski političari već duže vremena ne bave. Mnogi mladi odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom, a sve se manje djece rađa. Mladi ne vide budućnost, a stariji ne vide prošlost. Stoga je novi ministar donio brojne nove mjere, no jedna od njih pomalo je prošla ispod radara. Problem

Prema riječima jednog od voditelja demografskih projekata u Ministarstvu demografije, Rade Nedelca, djelatnici ministarstva istražili su koji su pravi razlozi izumiranja stanovništva, kako bi ih mogli spriječiti ili promijeniti. - Mi sme prvo išli istraživati kad je natalitet iz pozitivnuga prešel v negativni. I skužili sme da se par put više dece rađalo u vremenima kad ljudi doma nisu meli struju. Od kad je došla struja i televizija, rađa se sve manje dece. Još gda su mobiteli došli, nastala je katastrofa. Praf pravi pomor stanovnikov - ispričao nam je Nedelec te otkrio da su tim otkrićem došli i do rješenja problema.

Rješenje

Naime, kako nam je pojasnio Nedelec, u Ministarstvu su zaključili kako najveća krivica za lošu demografsku sliku leži upravo u činjenici da većina ljudi večeri ne koristi za reprodukciju i produžetak vrste. - Od kad imamo struju, ljudi svaku večer glediju televizor ili buljiju v mobitela. Zato smo se dosetili da svaku drugu večer iskopčame struju pa buju si ljudi prisiljeni najti druge zanimacije, koje bi, ak me razmete, trebale dovesti do toga da se više dece rodi - ispričao nam je Rade Nedelec.

Nedelec: 'Mi sme prvo išli istraživati kad je natalitet iz pozitivnuga prešel v negativni. I skužili sme da se par put više dece rađalo u vremenima kad ljudi doma nisu meli struju. Od kad je došla struja i televizija, rađa se sve manje dece. Još gda su mobiteli došli, nastala je katastrofa'

PROSINAC UTORAK, 17.12. Lazar; Izak; Jolanda SRIJEDA, 18.12. Rufo; Gracijan; Bosiljko ČETVRTAK, 19.12. Urban; Tea, Vladimir PETAK, 20.12. Amon; Eugen i Makarije SUBOTA, 21.12. Petar Kanizije; Snježana NEDJELJA, 22.12. 4. Ned. Došašća Honorat; časlav; Zenon PONEDJELJAK, 23.12. Ivan Kentijski; Viktorija; Vilka

ime tjedna

Sretan imendan, Snježana! Ime Snježana inspirirano je vremenskim (ne) prilikama. Izvedeno je, naime, od imenice snijeg, odnosno glagola sniježiti. Popularno je u Hrvatskoj, ali i među drugim slavenskim narodima koji imaju svo-je verzije toga snježnog imena.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da Albert Einstein nije progovorio do treće godine te je obožavao svirati violinu?

...da u prosjeku čovjek izgovori skoro 5.000 riječi dnevno?

...da možete zapaliti vatru uz pomoć leda?

autobusni kolodvor u zaboku