Breza školski list Osnov ne škole Lučko školska godina 20 18. / 2019.
1
Sadržaj Uvodna riječ
3
KROZ ŠKOLSKU GODINU Svake godine nešto novo
4
Male (ali važne) vijesti
6
U čast junacima
8
PREDSTAVLJAMO Produženi boravak
40
Kuhani obroci
41
Povratak s drugog kontinenta
42
Sa Sredozemlja na Atlantik
43
Večer matematike
10
LIKOVNI I LITERARNI KUTAK
Bliskost i zajedništvo
12
Boje, zvukovi i mirisi moga kraja
46
Šahovsko prvenstvo OŠ Lučko
13
Putovanje s oblakom
48
Vrijeme radosnog iščekivanja
14
Školska torba
49
Šah u školu
16
Dani moga djetinjstva
49
Samo dobra zabava
18
Moj san
50
Treba govoriti o teškim temama
20
Staro gnijezdo čeka laste
51
Promocija prirodnih znanosti
21
Slika govori tisuću riječi
22
Kompjutorski genij – strip
52
Što se događa u knjižnici?
24
Volimo hrvatski
26
Večer dječjeg folklora
28
Dan talenata
30
Dan talenata - Prijem za nagrađene učenike
32
Pozdrav osmašima
34
AKTUALNO Zabavno i poučno iskustvo
36
Zaluđeni tehnologijom
37
Stvarni superjunaci
38
Impresum
39
Breza, školski list Osnovne škole Lučko, šk. god. 2018./2019.
Kad zlostavljanje krene, ne nazire mu se kraj
Za izdavača: mr. sc. Pavo Šimović, ravnatelj Odgovorna urednica i lektorica: Antonija Špehar, prof. Glavna urednica: Anamarija Mihaljević, 7. a Uredništvo: Ivan Božurić 7. b, Kristian Ergotić, 5. b, Emir Junuzović, 5. b, Antonia Križić, 7. a, Matea Mikulin 7. a, Ema Tauković, 5. b Grafičko oblikovanje: Željko Šoštarić Tisak: Kerschoffset Naklada: 900 primjeraka
2
Uvodna riječ
D
rage učenice i učenici, poštovani roditelji, cijenjene učiteljice i učitelji! Obilno kišoviti svibanj nas ni po čemu ne upozorava na skori završetak nastavne godine. Tek pokoja zrela trešnja u našem školskom dvorištu ipak nam da naslutiti da smo na pragu ljeta i ljetnih praznika. Iza nas je jedna izuzetno zahtjevna, ali isto tako i izuzetno uspješna nastavna godina. Uloženi trud i učinkovito suočavanje s teškoćama su urodili jako dobrim rezultatima, što u svima nama budi osjećaje ponosa i zadovoljstva. Prije svega riječ je o rezultatima postignutim na službenim natjecanjima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Broj plasmana na županijska natjecanja ove godine je gotovo udvostručen, a trećina njih je među prvih deset na ljestvicama poretka. I ove godine smo imali dva plasmana na državnu razinu iz povijesti, gdje se jedna naša učenica plasirala na treće mjesto. Plasman na državna natjecanja je zadnjih nekoliko godina u kontinuitetu što ukazuje na kvalitetu rada naših nastavnika i kontinuirani trud naših učenika. Ugodno smo iznenađeni postignutim rezultatima na međunarodnom natjecanju iz matematike u Koprivnici. Isto tako su naši učenici postigli vrlo zapažene rezultate i na sportskom području. Naša škola, uz očuvanje tradicije i identiteta te promicanje solidarnosti, postaje sve više prepoznatljiva kao „šahovska škola”. Šah ima višestruko korisna obilježja: potiče logično razmišljanje, stimulira koncentraciju te razvija sposobnost kreativnog i učinkovitog rješavanja problema. Ponosni smo na uspjehe naših šahista. Ekipa naše škole osvojila je prvo mjesto na Međunarodnom šahovskom festivalu u sklopu projekta „Šah u škole” što ga organizira zaklada Garija Kasparova. Imamo i više vrhunskih pojedinačnih plasmana naših šahista. Ovakvi uspjesi u šahu potiču interes za šah u našoj školi. Zbog ostvarenih rezultata je broj nagrađenih učenika znatno povećan. Zahvaljujem Općini Stupnik, Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb – zapad i Vijeću Mjesnog odbora Lučko što su sufinancirali nagrade za nagrađene učenike. Uvođenje produženog boravka u našu školu je jedna velika novost. Unatoč brojnim, uglavnom objektivnim teškoćama, učinili smo mak-
simalan napor kako bismo ispunili očekivanja roditelja kojima je uvođenje produženog boravka znatno olakšalo njihove roditeljske i profesionalne obveze. Pohvale zadovoljnih roditelja naših „boravkaša”, koje smo dobili, velik su nam poticaj za rješavanje teškoća koja nam stoje na putu do ostvarenja zadovoljavajućih uvjeta za produženi boravak. Veliku potporu pri uvođenju produženog boravka su nam pružili Gradski ured za obrazovanje i Općina Stupnik te im najsrdačnije zahvaljujem. Oni će i u idućoj školskoj godini osigurati znatna novčana sredstva za nastavak produženog boravka, poglavito za novu generaciju „boravkaša”. Uz već spomenute institucije iskreno zahvaljujem KUD-ovima „Sijač” iz Lučkog i „Kraluš” iz Stupnika, Župi sv. Ivana Nepomuka, župnom Caritasu, DV Svete Male Terezije iz Hrvatskog Leskovca, Domu sv. Josipa iz Hrvatskog Leskovca i Udruzi umirovljenika Lučko – Ježdovec na uspješnoj suradnji. Drago mi je da smo ove godine počeli uspostavljati suradnju s nacionalnim manjinama, pa od srca zahvaljujem Vijeću mađarske nacionalne manjine u Zagrebu na uspješnoj suradnji. Na kraju želim zahvaliti cijelom kolektivu na potpori i suradnji. Istaknuti uspjesi su rezultat uzajamne suradnje, poštivanja i potpore cijelog kolektiva na koji sam izuzetno ponosan. Naše uvažene kolegice, učiteljica razredne nastave Ljiljana Mrsel i nastavnica fizike Dušanka Stojšić, naša draga Stojša, kako je simpatično zovu naši učenici, odlaze u zasluženu mirovinu. Hvala im za predani dugogodišnji rad, toplinu i veliku količinu radosti koje su svakodnevno donosile u našu školu. Želim im sretne i blagoslovljene umirovljeničke dane. Pred nama je mnogo izazova u novoj školskoj godini. Zato svima želim ugodne trenutke odmora i opuštanja tijekom ljetnih praznika kako bismo obnovili elan i snagu za sve zadatke koji nas očekuju. Trebat će! mr. sc. Pavo Šimović, ravnatelj
3
Kroz školsku godinu Novosti iz škole
Svake godine nešto novo
P
onosni smo što naša škola iz godine u godinu postaje sve ljepša i svojim učenicima sve udobnija. Najveća novost u školi je ove godine uvođenje produženog boravka za prvašiće. To je važna nadopuna u organizaciji nastave. Učionice u prizemlju prilagođene su nastavi u boravku, a jedna od njih je i mala blagovaonica gdje prvašići mogu mirno pojesti svoj ručak. Ugodni mirisi ručka koje osjećamo na hodnicima također su novost u školi.
4
U školi je još prošle školske godine uređen „kutak izvrsnosti” koji se okitio priznanjima koje je škola dodijelila svojim učenicima generacije. U kutku su se pojavila imena kojih se dobro sjećamo. To su imena naših najboljih učenika koji su u školi ostavili svoj trag. Nadopunit ćemo ga i ove godine. Na zidovima škole pojavio se i novi „sportski kutak” u kojem se nalaze brojni trofeji koje su naši učenici osvojili na raznim sportskim natjecanjima.
Kroz školsku godinu
U Područnu školu Stupnik stigli su novi ormarići za učenike. Oni jako olakšavaju život učenicima jer im pomažu da organiziraju svoje stvari i sigurno ih pospreme. Škola u Stupniku je ove godine opremljena klimatizacijom kao i PŠ Ježdovec. Ormariće i instalaciju klima uređaja u Stupniku je financirala Općina Stupnik.
Novost je u PŠ Stupnik i prijevoz kombijem za učenike koji žive daleko od škole. Kombi vozi šest puta dnevno i učenike dovozi u školu i odvozi kući. Ova novost puno znači za sigurnost učenika, a sve to financira Općina Stupnik.
Anamarija Mihaljević, 7. a
5
Kroz školsku godinu
MALE
(ali VAŽNE) vijesti
Dan kruha
I
ove godine obilježili smo dane zahvalnosti za plodove zemlje i Dan kruha. Ovaj dan posebno se proslavlja u nižim razredima matične i područnih škola. Učenici su ispunili učionice kolačima, kruhom i pecivima koje su pripremili sa svojim mamama, bakama, očevima... Kruh je simbol doma, zajedništva i obitelji.
20. Bienalna međunarodna izložba dječje umjetnosti Kanagawa (Japan) Hrvatski školski muzej je početkom rujna 2018. objavio likovni natječaj za 20. Bienalnu međunarodnu izložbu dječje umjetnosti Kanagawa u Japanu. Muzej u suradnji s Veleposlanstvom Japana sudjeluje u organizaciji i prikupljanju dječjih likovnih radova za međunarodnu izložbu dječje umjetnosti u japanskoj prefekturi Kanagawa, a svake druge godine objavljuje natječaj za prikupljanje dječjih likovnih radova djece u dobi od 4 do 15 godina. Cilj je izložbe potaknuti dječju kreativnost i izgrađivati međusobno razumijevanje različitih kultura. Na natječaju su sudjelovali i naši učenici, a rad naše Jane Šipek, koji prikazuje gljive, izabran je za izložbu u Japanu.
Školsko natjecanje iz matematike Opet smo bili ponosni domaćini Školskog natjecanja iz matematike za osnovne škole Novog Zagreba. U organizaciji ovog natjecanja već imamo bogato iskustvo. Rezultatima su se posebno, među našim učenicima, istaknuli Kristijan Šimović, 5. d i Luka Kalac, 8. b, 8. te se plasirali na Županijsko natjecanje iz matematike.
6
Jana Šipek, 7.
a
Kroz školsku godinu
Dan ružičastih majica Ško la je 27. vel jač e osvanula ružičasta. I ove godine smo obilježili Dan ruž iča stih ma jica , dan kad slavimo različitost i po tiče mo tol era nci ju i razumijevanje za druge i drukčije.
Anamarija Mihaljević, 7. a 7
Kroz školsku godinu
U čast junacima Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine . listopada Hrvatski sabor donio je 29 ju Dana sjećanja 1999. Odluku o proglašen dine kako bi se na žrtvu Vukovara 1991. go no odala počast dostojanstveno i primjere Vukovara, svim sudionicima obrane slobode. grada – simbola hrvatske
O
vaj važan dan obilježavamo svake godine i to svečanim koncertom domoljubnih pjesama na kojem nam se pridružuju i brojni gosti. Ove godine željeli smo odati počast i Škabrnji koja je poput Vukovara napaćena u Domovinskom ratu pa smo svoj koncert nazvali „Vukovaru i Škabrnji u čast”.
8
Prigodni govor održao je ravnatelj Pavo Šimović koji je naglasio da se treba i dalje truditi kako bi Hrvatska jednog dana uistinu bila zemlja znanja, rada i poštenja. Zajedničku molitvu predvodio je župnik velečasni Dubravko Škrlin Hren. Koncert je izvedbom himne otvorio Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ovaj zbor je najveći muški zbor u Hrvatskoj. Počašćeni smo njihovim gostovanjem kod nas. Izveli su niz skladbi od gregorijanskog korala do domoljubnih pjesama hrvatskih autora: „Polegla je” i „Široka je” Emila Cossetta, „Sutra će te ponit” Krešimira Magdića, „Prosto zrakom” Vatroslava Lisinskog te „Vila Velebita” Franje Serafina Vilhara.
Kroz školsku godinu
Gostovanjem na našem koncertu počastili su nas i članovi pjevačkog zbora Osnovne škole Vladimira Nazora iz Škabrnje. Zbor nam je otpjevao pjesme „Zemlja dide mog” uz solisticu Terezu Kresoje koja je oduševila sve u našoj dvorani, „Tvoja zemlja” te „O, Škabrnjo”. Program je obogatio naš školski zbor pjesmama „Bili cvitak” Jure Stublića i „Devedeseta” Prljavoga kazališta
uz pratnju Leona Stipića na gitari. Naša učenica Magdalena Klišanin recitirala je ulomak iz „Priče o gradu” Siniše Glavaševića. Riječi vukovarskog novinara ubijenog tijekom borbe za Vukovar neiscrpan su izvor misli o žrtvi Vukovara koje nas podsjećaju da Vukovar ne smijemo zaboraviti.
Anamarija Mihaljević, 7. a
9
Kroz školsku godinu
Večer matematike Strah od matematike nestaje kad ona postane igra
O
ve godine u našoj školi se na Svetog Nikolu održala Večer matematike. 6. prosinca u našoj školi okupili su se učenici, učitelji i poneki roditelj te su zajedno rješavali matematičke probleme kroz igru.
Pozitivno mišljenje o matematici Večer matematike je skup radionica u kojima učenici, igrajući se, rješavaju matematičke zadatke. U Hrvatskoj se održava već petu godinu, u našoj školi drugu.
10
Učenici pomažu U nekoliko učionica naši učitelji složili su radne centre. Na svakom radnom centru nalazila se jedna igra, odnosno jedan zadatak te po jedan učenik s dodatne nastave. Dežurni učenik je objašnjavao igračima igru i pomagao im u rješavanju. Igrale su se igre poput potapanja brodova, slagali su se tangrami, izračunavala težina životinja, slagale slagalice...
Kroz školsku godinu
Biste li znali otići u kupnju, lač, skuhati nešto ili ispeći ko iti igrati društvene igre, izbroj z be novac ili bilo što drugo matematike?
Dobre strane matematike Jeste li se ikad zapitali kako bi vam bilo bez matematike? Većina učenika tu će reći: „Super!” jer onda ne bi bilo učenja, pisanja zadaća... Ali jeste li ikada ovaj problem gledali s druge strane? Biste li znali otići u kupnju, skuhati nešto ili ispeći kolač, igrati društvene igre, izbrojiti novac ili bilo što drugo bez matematike? Odgovor je: „Ne.” Upravo zato Večeri matematike su odlična ideja. Potiču
dobro mišljenje o matematici i pokazuju koliko ona zapravo može biti zabavna i jednostavna.
Bez straha Svake godine očekujemo više učenika jer cilj ove manifestacije je upravo to: osloboditi što više učenika straha od matematike. Ne kaže se bez veze da je matematika kraljica znanosti te da ju je lakše naučiti nego obavljati bilo kakav posao bez nje! Sljedeće godine očekujemo još više hrabrih učenika, a pogotovo još roditelja, koji su spremni uhvatiti se u koštac s matematikom.
Antonia Križić, 7. a
11
Kroz školsku godinu 3. Festival adventskih i božićnih pjesama
U
Bliskost i zajedništvo
Etnografskom muzeju u Zagrebu održan je tijekom adventa 3. Festival adventskih i božićnih pjesama. Festival je uključivao nastupe dječjih zborova zagrebačkih osnovnih škola. Sudjelovao je i zbor OŠ Lučko pod vodstvom prof. Snježane Kovač. Izveli smo pjesme Visom leteć, Preveliku radost i Mesija (On dolazi). Bio je to naš doprinos glazbenom slavlju.
Izložba sestre Samuele Nastupali smo u punoj svečano okićenoj dvorani i u ugodnoj atmosferi muzeja. Prije nastupa imali smo mogućnost razgedati izložbu časne sestre Samuele. Na izložbi su predstavljeni odabrani umjetnički radovi, od najvećih i najmanjih jaslica do kreativnih borova i božićnih ukrasa. Izložba je upotpunjena prizorima najvažnijih događaja Isusovog života. Sestra Samuela Premužić je časna sestra koja od prirodnih materijala kao što su papir, slama, kukuruzna komušina, juta, kora drveća, mahovina i drugih izrađuje prekrasne skulpture s biblijskim temama.
Tajna je u jednostavnosti Oduševljava jednostavnost i dostupnost materijala koji su prirodni i ekološki, a likovi koje sestra Samuela oblikuje izgledaju kao zaustavljeni u pokretu. Ova lijepa izložba i božićna glazba privlače pažnju i pružaju osjećaj bliskosti i zajedništva u predbožićno vrijeme.
Anamarija Mihaljević, 7. a
12
Kroz školsku godinu
Šahovsko prvenstvo OŠ Lučko
U
našoj školi subotu 25. svibnja 2019. održano je prvo Šahovsko prvenstvo OŠ Lučko. Na Prvenstvu su sudjelovali naši učenici od prvog do osmog razreda. Ukupno je nastupio 31 učenik. Na početku prvenstva atmosfera je bila opuštena i učenici su bili zadovoljni takvom vrstom natjecanja. Svi su se međusobno povezali tako što su raspravljali o potezima koje su napravili u prethodnim partijama. Iskusniji igrači šaha prenosili su svoje šahovsko znanje početnicima. U konkurenciji učenika 1. mjesto je osvojio Ivan Horvat, 2. mjesto Robert Frančić, a treće Kristijan Šimović. U konkurenciji učenica 1. mjesto je osvojila Anamarija Mihaljević, drugo Jelena Šimović, a treće Mia Sušac. Šah postaje naš školski sport. Nadamo se da će sljedeće godine odaziv biti i veći.
Anamarija Mihaljević, 7. a
13
Kroz školsku godinu
Vrijeme radosnog iščekivanja
P
jesmom kratimo dugo vrijeme adventa koje završava najradosnijim blagdanom u godini – Božićem. Cilj naših koncerata je promovirati hrvatsku glazbenu baštinu i činiti dobro. Voditeljice programa bile su Lorena Bjelajac i Marija Cvitković, učenice 7. d razreda. Ove godine prvi put nam se predstavila skupina sintesajzera koju vodi profesorica Snježana Kovač. Odsvirali su nam „U to vrijeme godišta”, najpoznatiju hrvatsku tradicionalnu božićnu pjesmu. Naši najmlađi i najslađi gosti, djeca iz Dječjeg vrtića svete Male Terezije iz Hrvatskog Leskovca, otpjevali su tra-
Već osmu god inu u našoj školi se održava Adventsko-bo žićni humanitarni ko ncert.
14
dicionalne pjesme „Sveti Nikola je došao” i „Zdrav Kralj mladi”. Dječji župni zbor Ivanovi anđeli otpjevao nam je „Visom leteć” i „Spavaj, mali Božiću”. Posebno su nas razveselili naši gosti izdaleka – školski zbor Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića. Otpjevali su nam „Djetešce nam se rodilo”, „Svim na zemlji” i „Veseli se, Majko Božja”. Koncert je posebno uveličao zbor Palma, akademski zbor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu koji nam je iz svog bogatog repertoara izveo „O, Betleme”, „Poslušajte svi sada”, „Zlatnih krila”, „Rosite nebesa odozgor” i „Mehki snežek”.
Kroz školsku godinu
Prigodnim govorom publiku u dvorani i izvođače pozdravio je naš ravnatelj Pavo Šimović. Bila je ovo prigoda da ravnatelj zahvali našem župniku Dubravku Škrlinu Hrenu na njegovoj podršci školi, njezinim učenicima i djelatnicima te mu čestita rođendan uz prigodan poklon, rad sestre Samuele Premužić. Riječima zahvale obratila nam se časna sestra Katarina u ime Dječjeg doma svetog Josipa iz Hrvatskog Leskovca. Naš koncert je humanitaran upravo zato što su sva sredstva koja se prikupe prodajom izložaka s naše prodajne izložbe namijenjena našim prijateljima iz Doma. Koncert smo završili zajedno zapjevavši „Radujte se narodi”.
Antonia Križić, 7. a
15
Kroz školsku godinu
Šah u školu Turnir osnovnoškolaca na Šahovskom festivalu za mlade
U
sklopu projekta Šah u školu šahovske zaklade bivšeg šahovskog prvaka svijeta Garija Kasparova održan je Međunarodni šahovski turnir za mlade s više od 100 igrača. Našu školu predstavljalo je čak devet šahista zbog čega su nas nagradili trima šahovskim garniturama i jednim kompletom šahovske početnice. Projekt Šah u školu Kasparov je pokrenuo da bi afirmirao šah i uveo ga u škole. Gari Kasparov rođen je u Azerbajdžanu koji je tada bio dio SSSR-a. Bio je ruski šahovski velemajstor i svjetski ša-
16
hovski prvak od 1985. do 2000. Smatra se najvećim šahistom svih vremena. Sa 16 godina osvojio je Svjetsko juniorsko prvenstvo, a na svoj 17. rođendan stekao je titulu velemajstora. U meču za prvaka svijeta 1985. godine Kasparov je s 21 godinom bio najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Protivnik mu je bio Anatolij Karpov, svjetski prvak od 1974., s 33 godine i na vrhuncu snage. Gari Kasparov od 2012. godine atraktivnim simultankama u Hrvatskoj promiče šah i projekt Šah u školu. (Simultanka je šahovska igra u kojoj jači šahist istodobno igra (bijelim figurama) protiv više slabijih šahista.)
Kroz školsku godinu
Osvojenim prvim mjestom naš Ivan Horvat zaslužio je nastup u simultanki protiv Garija Kasparova, nekadašnjeg svjetskog prvaka.
Predstavnici naše škole u konkurenciji do 9 godina bili su Jelena Šimović, Marija Štrukelj, Ivan Horvat, David Capjak, Petar Šustić i Mario Mihaljević. Ivan Horvat je pobijedio sve svoje protivnike i osvojio prvo mjesto. Osvojenim prvim mjestom zaslužio je nastup u simultanci protiv Garija Kasparova. Jelena Šimović osvojila je drugo mjesto u konkurenciji učenica do 9 godina.
U konkurenciji do 12 godina nastupili su Robert Frančić, Anamarija Mihaljević i Kristijan Šimović. Anamarija Mihaljević osvojila je prvo mjesto u konkurenciji učenica do 12 godina. Naši igrači sakupili su najveći broj bodova te smo u ekipnom plasmanu osvojili prvo mjesto, što nam je donijelo i glavnu nagradu organizatora: četiri šahovske garniture, jednu demonstracijsku ploču i četiri kompleta šahovskih početnica. Šah je u našoj školi već popularan, a nadamo se da će nakon ovih uspjeha postati i popularniji jer smo jedna od najboljih ekipa u Zagrebu.
Anamarija Mihaljević, 7. a
17
Kroz školsku godinu
Samo dobra zabava
M
aske su na Fašnik napunile našu dvoranu kojom se odjednom proširila vesela i razigrana atmosfera. Svi su se divili jedni drugima i gledali tuđe maske i domišljate ideje, ali činilo se da se svatko najviše ponosi svojom maskom. Učenici svih nižih razreda okupili su se oko svojih (također maskiranih) razrednika i počela je revija maski. Svaki razred je predvođen učiteljicama ili učiteljem prikazao maštovitost svojih učenika. Razredi su svaki posebno napravili krug oko dvorane pritom plešući i pjevajući na odabrane pjesme.
18
Od princeza do vampira Bilo je tu raznih maski: od princeza iz bajki, čuvenih prinčeva i vitezova, rimskih vojnika do strašnih čudovišta poput vukodlaka, zombija, vještica i vampira. Neke su maske uljepšavale, neke su bile zastrašujuće, bilo je smiješnih i zabavnih, ali i moćnih i jakih. Najljepše su maske bile one koje su originalne, koje su osmislili baš oni koji ih sada najponosnije nose.
Školski maskenbal je i ove godine bio revija ti. kreativnosti i domišljatos
Kroz školsku godinu Natjecateljski duh Nakon revije počelo je natjecanje između razreda. Većina igara igra se u paru pa je važan zajednički trud i spretnost.
ćeno glazbom. Razredi su glasno podupirali svoje predstavnike i atmosfera se iz blage pretvorila u navijačku.
Samo zabava Najljepše su maske bile one koje su originalne, koje su osmislili baš oni koji ih sada najponosnije nose.
Učenici su prenosili balone i lopte između glava i prsa, hodali su povezanih nogu, igrali su igru vrućih stolica... Lopte su letjele na sve strane, a sve je bilo pra-
Nakon igara učenici su se odmorili uz lijepe recitacije o maskama, a tada je došao najvažniji trenutak – ples pod maskama. Dvoranom je zavladala radost, sreća i veseli zvuci, a u dvorani više nitko nije bio natjecateljskog duha.
Ivan Božurić, 7. b
19
Kroz školsku godinu 13. Festival tolerancije
Treba govoriti o teškim temama
O
ve godine u travnju je otvoren 13. Festival tolerancije – Festival suvremenog židovskog filma Zagreb. Cilj Festivala je stvaranje boljeg i tolerantnijeg društva. Festival se sastoji od filmskih predstava, izložbi, glazbenog programa, edukacija i diskusija. Učenici sedmih razreda naše škole sudjelovali su na Edukacijskom jutru u sklopu Festivala. Cilj Edukacijskog jutra je približiti mladima tragediju holokausta (genocida nad židovima u Drugom svjetskom ratu) na njima razumljiv način. Učenici su pogledali film „5105, Priča o bijegu iz Mauthausena” koji prikazuje bijeg zatvorenika s brojem 5105 iz koncentracijskog logora Mauthausen. Rijetki ljudi koji su uspjeli pobjeći iz tadašnjih logora i danas su svjedoci tragedije milijuna ljudi. Augustin Santos (zatvorenik
Tolerancija je trpeljivost, podnošljivost prema tuđim mišljenjima i uvjerenjima, snošljivost, obzirnost, dopušteno odstupanje od uobičajenog propisa. (B. Klaić: Rječnik stranih riječi)
20
Cilj Edukacijskog jutra je približiti mladima tragediju holokausta (genocida nad židovima u Drugom svjetskom ratu) na njima razumljiv način. 5105) u filmu progovara o strahotama logora i svom planu za bijeg. Nakon projekcije potresnog filma uslijedilo je izlaganje gospođe Vesne Domany Hardy koja je rođena 1941. i proživjela je užase Drugog svjetskog rata iako je tijekom rata bila još maleno dijete. Govorila nam je o svojoj obitelji čiji su mnogi članovi ubijeni samo zato što su bili židovi. Gospođa Domany Hardy odgovarala je na pitanja učenika o svom životu i događanjima iz Drugog svjetskog rata. To su „teške” teme, ali o njima se mora govoriti da bismo suosjećali s onima koji trpe nepravdu. Tako ćemo naučiti biti prijatelji onima koji su drukčiji od nas i poštovati tuđu slobodu.
Ivan Božurić, Mihaela Čičak i Lucija Tadić, 7. b
Kroz školsku godinu
Promocija prirodnih znanosti
U
Koprivnici je i ove godine u travnju održano najveće matematičko ekipno natjecanje u Hrvatskoj – Mathema. Ovo natjecanje organizira Udruga mladih koprivničkih matematičara koja je osnovana s ciljem promoviranja prirodnih znanosti, s naglaskom na matematiku te u svrhu okupljanja istomišljenika i zaljubljenika u STEM područje (područje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike). U OŠ Braća Radić i u Gimnaziji Fran Galović okupilo se više od 1000 učenika u više od 450 ekipa i stotinjak mentora. Među njima bili su i predstavnici naše škole. Sudjelovale su dvije ekipe iz 3. razreda, te po jedna ekipa od 4. do 8. razreda. Bili smo jako uspješni. Ekipa „Aquilae” (Luka Kalac, Lucija Kaurinović i Ivan Štrukelj) u kategoriji učenika osmih razreda osvojila je 2. mjesto. Ekipa „Simetrala” (Ivana Capan, Jana Japjec i Kristijan Šimović) u kategoriji učenika petih razreda osvojila je 3. mjesto. Ekipa „Trokuti” (Ivor Angelovski, Leni Brkić i Fran Cota) u kategoriji učenika trećih razreda osvojila je 5. mjesto. Ekipa „Algebra” (Ivan Božurić, Antonia Križić i Anamarija Mihaljević) u kategoriji učenika sedmih razreda osvojila je 7. mjesto. I ostale ekipe naše škole, „Stup-
njari”, „Matematički tri” i „Ortocentar”, ostvarile su zapažene rezultate. Nakon ručka učenici su posjetili Gradski muzej i izložbu „Geometrijska tijela”. Ove godine natjecanje je poprimilo i međunarodni karakter. Na natjecanje su došli učenici iz 18 naših županija te iz Bosne i Hercegovine, Cipra, Grčke i Estonije. Tijekom natjecanja mentori su mogli prisustvovati skupu na kojem su strani gosti predstavili svoja iskustva u poučavanju u raznim područjima povezanim s matematikom kao i svojim strategijama i metodama poučavanja.
Anamarija Mihaljević, 7. a Mathema 20 19. okupila je međunarodn u ekipu.
21
Kroz školsku godinu
U
Slika govori tisuću riječi
čenici sedmih razreda u travnju su došli u posjet Plitvičkim jezerima. Padao je snijeg. Neki učenici su se grudali i uživali u zimskom ugođaju. Obilazak prekrasnih Plitvičkih jezera trajao je četiri sata. Vidjeli smo prekrasne slapove, jezera, šumu i livade.
Posjet Plitvičkim jezerima ove godine bio je praćen hladnoćom i snijegom, ali to nije umanjilo njihovu ljepotu.
Brodom smo putovali preko jezera i vozili se električnim vlakom. Nije bilo mnogo vremena za opuštanje jer prostor Plitvičkih jezera je ogroman, a zanimljivosti je puno.
Rijeke turista Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Uvijek su puna turista koji se dive Parku i dolaze ga vidjeti iz dalekih krajeva. Park
A. M.
I. B.
22
A. M.
I. B.
Kroz školsku godinu
je smješten u gorskoj Hrvatskoj. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Uvršten je na UNESCO-vu Listu svjetske baštine 26. listopada 1979. godine.
Malo ljudi zna da jezera zauzimaju tek nešto manje od 1 % površine Parka.
Spektakularna jezera i slapovi Malo ljudi zna da jezera zauzimaju tek nešto manje od 1 % površine Parka. Jezerski sustav čini 16 imenovanih i nekoliko manjih, bezimenih jezera. Jezerski je sustav podijeljen na Gornja i Donja jezera. Dvanaest je jezera koja čine Gornja jezera. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera. Donja jezera nastala su u propusnoj vapnenačkoj podlozi usječena u uski kanjon strmih padina. Jezera završavaju spektakularnim slapovima. Najpoznatija su Prošćansko jezero, Veliko jezero, Malo jezero, Kozjak... Plitvice su toliko lijepe da ih je nemoguće opisati riječima.
Anamarija Mihaljević, 7. a fotografije:
Anamarija Mihaljević i Ivan Božurić
I. B.
A. M.
čini 16 Jezerski sustav koliko imenovanih i ne ih jezera. manjih, bezimen
A. M.
23
Kroz školsku godinu
Što se događa u školskoj knjižnici? Čitajmo zajedno U našoj knjižnice se i ove godine odvijaju zanimljivi projekti.
Š
kolska knjižnica i ove je godine mjesto stalnih aktivnosti. Trećaši su imali priliku napraviti svoju prvu slikovnicu unutar projekta Moja prva knjiga. U projektu su kao i prethodnih godina sudjelovali svi učenici trećih razreda i prema motivima knjiga, koje su čitali za lektiru, načinili svoje prve knjige. Učenici 2. b razreda sudjelovali su u projektu Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige. Novi je projekt pod nazivom Knjige koje putuju zabavio učenike 2. a.
Lana
ć
Luci
Valentino Markalaus
Ove je godine jednu zaboravljenu knjigu čitao 2. a razred PŠ Stupnik sa svojom učiteljicom Tatjanom Božan. Cilj je projekta poticanje čitanja kod djece te im je zadatak tijekom godine zajednički pročitati jedno djelo naglas i na kraju godine prezentirati svoj rad na završnoj reviji u kinu Tuškanac. Učenici su čitali djelo Doživljaji Pere Vrapca Manje Hribar. Priča govori o vrapcu Peri koji pobjegne od kuće jer se osjeća zapostavljeno. Dok istražuje svijet, shvati da mu nedostaje obitelj i vrati se kući. Drugaši su knjigu pročitali, pisali o njoj, ilustrirali je i radili strip, a svoja djela su prezentirali na završnoj reviji putem kratkog filma (kadrove filma donosimo među fotografijama). Učenici su uživali čitajući. Puno su se družili, radili i zabavljali se, ali su i stekli jedno novo iskustvo kojim su zavoljeli knjige.
Knjige koje putuju Projektu Knjige koje putuju pridružili smo se prvi put ove godine. Cilj je projekta poticanje čitanja kod djece. U ovom projektu surađivali smo s Osnovnom školom Trnsko i Europskom komisijom koja svake godine odabere jedno djelo koje prevedeno na 25 različitih jezika putuje Europom. Ove godine to je bio Pinokio Carla
24
Kroz školsku godinu
Collodija, priča o zločestom lutku koji je mnogo griješeći naučio važne životne lekcije. Učenici 2. a razreda s učiteljicom Anđelkom Dugalija čitali su djelo, ilustrirali ga, izrađivali lutkice od različitih materijala i dramatizirali priču o Pinokiju. Na kraju su u svibnju sudjelovali na izložbi u OŠ Trnsko.
Učenici su uživali u čitanju, a novo iskustvo učinilo je da još više zavole knjige.
Matea Mikulin, 7. a Mario M
ihaljević
, 3. a PŠ
Stupnik
Mia Vrčković, 3. a ić, Lena Smailbegov ov 3. r. PŠ Ježd ec
25
Kroz školsku godinu
Volimo hrvatski
M
anifestacija Mjesec hrvatskoga jezika obilježava se od 21. veljače (Međunarodnog dana materinskoga jezika) do 17. ožujka (dana kad je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967.). Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Ove je godine prvi put obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače koji je 15. veljače 2019. utemeljio Hrvatski sabor u čast tiskanja prve hr-
vatske knjige Misala po zakonu rimskoga dvora tiskanog 22. veljače 1483. 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige u čast na dan kad je Marko Marulić završio pisanje našeg prvog umjetničkog djela, epa Judita, 22. veljače 1501.
Ove smo godine tijekom ožujka i travnja obilježili važne da tume iz povijesti hrvatskog jezika .
Donosimo misli učenika 5. c i 5. d razreda o hrvatskom jeziku.
on jezik zato što mi je Volim svoj hrvatski sebkom jeziku mi je po ts va hr U . zik je i sk materin borili za stoji. Mnogi su se po go du ć ve o št no to ti jako zae im mi trebamo bi m to na i k zi je š na niti nijedjezik ne želim zamije hvalni. Svoj hrvatski poštujem zato što ga volim, nim drugim jezikom mljiv zbog atski jezik mi je zani i želim očuvati. Hrv Htjela glagola, pridjeva… a, ic en im , ža de pa svojih što su se u hrvatski jezik zato uj št po di lju i sv da bih van jezik. o mi sada imali taj di sm bi ko ka i ril bo di lju , 5. d
Nika Marković
26
Jako volim sv oj hrvatski jezik. Trud im se što više g o v o ri ti k n ji ž e v n im je z ikom. Pokušava m ga očuvati i pravilno g ovoriti. Uvije k ispravljam sv oje ukućane kad nešto po grešno kažu pa tako i njih učim književnom jeziku. Svoj hrvatsk i jezik moramo dobro čuvati i ne smijemo ga zaboraviti , već se moram o sjetiti kako su se ljudi u p rošlosti borili za njega kako bismo ga mi danas govori li.
Mia Horvatin ec, 5. d
Kroz školsku godinu
Hrvatski jezik ima tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsk U javnim ustanova o. ma govori se književ nim jezikom koji se na štokavskom na te m elji rječju. U hrvatskom jeziku ima sedam jednina i množina padeža, i tri roda. Mnogi H rvati odseljavaju u žave (Irsku, Njemač druge drku, Kanadu, Austra liju…) i zato ima sv Hrvata u Hrvatskoj e manje . Kod kuće govorim št ok av sk im narječjem. Budući da su mi rodi telji iz Bosne, pone ka d im iz le ti neka bosanska riječ. Roditelji mi go vore da moram prič ati hrvatskim standa jezikom jer je to za rdnim jednički jezik svih H rvata. Mislim da se boriti za hrvatski je treba zik da ne bi nestao .
Marija Džambo, 5. c okavjezik. Ja govorim št i sk in er at m oj m Hrvatski jezik je čje osnova školi jer je to narje u o rim vo go ko Ta podrijetlom skim narječjem. ći da su mi roditelji du Bu a. zik je g no ev hrvatskog knjiž i i turcizme. Njih titi i bosanske riječ ris ko o am zn a m ljima iz Bosne, do kad zbunili. S prijate ne po i li ija sm na s na gleski i roditelji koriste da bi jezik učim još i en ki ts va hr Uz a. m do govorim isto kao i jljepši. hrvatski najdraži i na je i en m i al ki, ač njem g, 5. c
Matej Erce
Svoj hrvatski jezi k učim od kad sa m se rodio. To je moj mat erinski jezik. Učim ga i u školi kao obavezan predmet. Događ a se da svaki dan saznam ne što novo o njem u. Moj jezik se stalno mijenja i svakodnevno se usavršava. Profesorica nas up ozorava da je do šlo do nekih promjena u hrva tskoj gramatici i mi moramo to nešto novo na učiti. Čak i moja mama, koja me učila govorit i, to nešto novo m or a naučiti… Cijelo školovanj e nam ocjenjuju hrvatski jezik i važan nam je. Moramo ga uč iti i znati. Pitam se samo ka ko je, recimo, u In diji, moraju li i oni znati knjiž evni materinski jezik i uče li neki drugi strani jezik kao mi engl eski.
Karlo Škofić, 5. c
i je zi k. Že lim Vo lim h rv at sk ski e dok živi hrvat da se sve vrijem kom. hrvatskim jezi narod govori o je shvaćaju kolik Mnogi ljudi ne toliaučiti i zato je on težak za n risti Naš se jezik ko . en cj o g ra d ko mu ća te je na nje još od 7. stolje okupuno važnih d napisano već vijest cijelu našu po menata. Kroz rugi ametali neki d ljudi su nam n orili o se uvijek izb sm i m i al k, zi je zik, ć imamo svoj je za naš. Kada ve bili vati i gdje god moramo ga ču njime govoriti.
ović, 5. d Kristijan Šim
27
Kroz školsku godinu Dan škole
Večer dječjeg folklora
T
radicionalna Večer dječjeg folklora je prigoda da prezentiramo baštinu i čuvamo je za budućnost. Ugostili smo kulturno-umjetnička društva iz zemlje, ali i iz inozemstva. Prilika nam je ovo i za druženje s predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Program su vodile Lorena Bjelajac i Marija Cvitković, a otvorila su ga dječica iz Dječjeg vrtića sv. Male Terezije iz Hrvatskog Leskovca. Nastupili su pjesmama i plesovima s Hvara – „Tancaj, tancaj, moj Martin”; „Sa’ na livu, sa’ na krivu” i „Propade se pod”. Bili su dražesni kao uvijek. Kulturno-umjetničko društvo Sijač iz Lučkog predstavila je dječja skupina igrama, plesovima i pjesmama gradišćanskih Hrvata pod nazivom „Puk, štuk ja bi jednu vrbu rad”. Shvatili smo da dječje igre više nisu što su nekad bile.
Kulturno-umjetničko društvo Strmec iz Strmca kraj Svete Nedelje predstavila je njihova dječja skupina koja nam je prikazala vesele dječje igre i plesove iz Turopolja. Stigli su nam i maleni iz mađarske vrtićke skupine Dječjeg vrtića Potočnica i učenici dvojezičnog hrvatsko-mađarskog odjela OŠ Ivana Gundulića iz Zagreba. Predstavili su mađarsku kulturnu baštinu izvođenjem dječjih narodnih igara. Kulturno umjetničko društvo Kraluš iz Stupnika predstavila nam je starija dječja plesna skupina uz pratnju tamburaškog sastava. Izveli su dječje igre iz Slavonije pod naslovom „Oj, ptičice, lastavčice” i sjajno su nas zabavili. Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Zora Struge-Gorica iz općine Čapljina u Bosni i Hercegovini predstavilo nam se izvornim napjevima: izveli su nam gange i
Dan Os nov Lučko, D ne škole an Župe sv. Ivana N epomuk ai Dan Op ćine Stu pnik proslav ili smo v eć sedmu godinu zaredom na Veče ri dječjeg folklora .
28
Kroz školsku godinu
bećarce, a onda otplesali završno kolo iz opere Jakova Gotovca „Ero s onoga svijeta”. Publika ih je oduševljeno primila i pozdravila. U njihovo ime obratio nam se predsjednik Društva Nikica Martinović, zahvalio je na gostoprimstvu i ravnatelju uručio repliku stećka kao uspomenu na gostovanje. Prigodnim govorima obratili su se publici i izvođačima ravnatelj Pavo Šimović i župnik velečasni Dubravko Škrlin Hren, a pro-
gramu su nazočili i Danijel Miholić, zamjenik načelnika Općine Stupnik, Biserka Petrović, predsjednica Udruge umirovljenika Lučko – Ježdovec, gospodin Zoltan Balaž-Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, i gospodin Peter Sekereš, tajnik Vijeća, s. Katarina Pišković, ravnateljica DV sv. Male Terezije te Boris Petrović, predsjednik Mjesnog odbora Lučko.
Antonia Križić, 7. a
29
Kroz školsku godinu
Dan talenata
U
našoj školi je 13. svibnja održan još jedan Dan talenata tijekom kojeg su nastupili neki od naših talentiranih učenika koji pohađaju glazbene škole. Učenici se jako trude razvijati svoj talent i pokazali su nam da u tome i uspijevaju. Ove godine čuli smo sve, od violine i violončela do klavira i gitare, ali i pjevanja. Program je vodila Lara Šipek, učenica 8. a razreda. Večer je otvorio Noa Šekoranja odsviravši nam Lijepa naša domovino. Noa pohađa Glazbenu školu Vatroslava Lisin-
Talent i rad vode do uspjeha.
30
skog. Nakon Noe uslijedilo nam je dvoje polaznika Glazbene škole Jastrebarsko. Marko Jerković na gitari nam se predstavio skladbom Mornarska te Ples.
Ove godine čuli smo sve, od violine i violončela do klavira i gitare, ali i pjevanja. Ana Palčić nam je na klaviru odsvirala skladbu Proljeće. Petar Mikić, polaznik Glazbene škole Blagoja Berse, odsvirao
Kroz školsku godinu
nam je skladbu Minuette. Učenica Glazbene škole Zlatka Balokovića Ana Božičević na violončelu nam je izvela skladbu May song. Toni Kovačević, također polaznik Glazbene škole Jastrebarsko, na klaviru je izveo Sonatinu u C-duru. Na violini nam je Ema Perković, učenica Glazbene škole Rudolfa Matza, izvela je Concertino u G-duru. Nikolina Mišanec na gitari nam se predstavila skladbom Laurinha. Nikolina pohađa Glazbenu školu Blagoja Berse. Paula Kostelac, polaznica Glazbene škole Vanje Kos otpjevala nam je pjesmu Sama Smitha Writings on the wall. Učenik Glazbene škole Ferdo Livadić Dino Brkić predstavio se Aviciijevom pjesmom Hey brother koju je odsvirao na tamburici. Noa Šekoranja zatvorio je Dan talenata skladbom What a wonderfull world.
z Mladi ne mogu uspjeti be . pomoći mentora i roditelja
Po završetku priredbe nazočnima se obratio ravnatelj naše škole koji je sve pozdravio i pohvalio sve nastupe. Istaknuo je kako djeca nisu samo naša budućnost, nego i sadašnjost. Njihovi uspjesi ne bi bili mogući bez pomoći njihovih mentora i strpljivih roditelja. Kratki govor održali su i naš župnik, načelnik općine Stupnik Bruno Perković te predsjednik Mjesnog odbora Lučko Boris Petrović. Svi su izrazili divljenje mladima. Jedan slavni pisac rekao je prije gotovo dvjesto godina: „Umjetnik je ništa bez talenta, a talent je ništa bez rada.” Nadamo se da ćemo iste učenike vidjeti i sljedeće godine te da će svojim nastupima opet uljepšati Dan talenata naše škole.
Antonia Križić, 7. a
31
Kroz školsku godinu
Svečano primanje kod ravnatelja za nagrađene učenike e Ove godine su dodijeljen 72 nagrade uspješnim učenicima naše škole.
N
akon programa za Dan talenata uslijedilo je svečano primanje za nagrađene učenike. Ove godine je za uspjehe na natjecanjima nagrađeno više od pedeset učenika. Neki su nagrađeni više puta tako da su dodijeljene čak 72 nagrade! Prvi put su se učenici, njihovi roditelji i mentori okupili u velikoj školskoj dvorani jer u malu ne bi stali. Atmosfera je bila vesela i svi su bili nasmijani. Učenike su došli pozdraviti i njihovi prijatelji. S tribina se čuo gromoglasan pljesak za svakog učenika. Ravnatelj se svima obratio i čestitao im. Na kraju dodjele kratki govor je u ime nagrađenih učenika održala Anja Jurčević te zahvalila mentorima i ravnatelju.
32
Najveći uspjeh ove školske godine ostvarile su na Državnom natjecanju iz Povijesti Anja Jurčević, osvojivši 3. mjesto, i Antonia Križić, osvojivši 9. mjesto. Nagrađeni su i Jana Šipek, Tomislav Breščanović i David Opačak koji su postigli rezultate dovoljne za plasman na Državno natjecanje, ali na Natjecanje nisu pozvani. Učenici nagrađeni za uspjehe na županijskoj razini su: Katarina Kutlić, 8. c (Njemački jezik), Tomislav Breščanović, 7. d (Geografija, Povijest, Hrvatski jezik), Anamarija Mihaljević, 7. a (Geografija, Povijest, Kemija, Biologija, Mathema, šah), Margita Lekić, 7. a (Geografija), Antonia Križić, 7. a (Geografija, Povijest, Mathema), Ivan Štrukelj, 8. c (Geografija, Engleski jezik, Povijest, Mathema), Ivan Piljić, 8. b (Geografija), Lucija Kaurinović, 8. d (Geografija, Hrvatski jezik, Kemija, Mathema), Ivan Boris Morgan, 8. b (Engleski jezik), Anja Jurčević, 7. d (Povijest), Jana Šipek, 7. a (Povijest),
Kroz školsku godinu
Pljesak je najmanje što možemo učiniti za učenike koji su se trudili čitave godine.
Marko Vuk, 7. c (Povijest), David Opačak, 7. b (Povijest), Lana Milošević, 8. c (Hrvatski jezik, LiDraNo), Kristijan Šimović, 5. d (Matematika, Mathema, šah), Luka Kalac, 8. b (Matematika, Kemija, Mathema), Paola Barać, 7. c (Biologija), Adriana Kajić, 7. d (Biologija), Ema Tauković, 5. b (LiDraNo), Šimun Filipović, 5. a (Informatika), Mislav Palčić, 6. c (Informatika), Nejla Topčagić, 5. b (Islamski vjeronauk), Emir Junuzović, 5. b (Islamski vjeronauk). Za uspjehe na šahovskim natjecanjima nagrađeni su još: David Capjak, 1. b, Marija Štrukelj, 1. a, Ivan Horvat, 2. a PŠ Stupnik, Jelena Šimović, 3. b PŠ Stupnik, Petar Šustić, 2. r. PŠ Ježdovec, Mario Mihaljević, 3. b PŠ Stupnik, Robert Frančić, 6. a, Matea MIkulin, 7. a, Mia Sušac, 6. b, Josip Prugovečki, 4. r. PŠ Stupnik. Učenik Noa Šekoranja, 6. c nagrađen je za uspjeh na glazbenom natjecanju, Marin
Lukić, 7. c za uspjeh na natjecanju u judu, Lucija Renić, 6. b za uspjeh u rukometu. Za uspjeh na Mathemi nagrađeni su još: Fran Cota, 3. r. PŠ Ježdovec, Ivor Angelovski, 3. b, Leni Brkić, 3. a, Mario Mihaljević, 3. b PŠ Stupnik, Jelena Šimović, 3. b PŠ Stupnik, Gabrijel Sudac, 3. a PŠ Stupnik, Luka Panković, 4. b, Ivan Antunović, 4. a, Tea Škarić, 4. r. Stupnik, Ivana Capan, 5. a, Jana Japjec, 5. d, Dino Brkić, 6. d, Mislav Palčić, 6. c, Vid Marendić, 6. a i Ivan Božurić, 7. b. Svi ovi učenici su se jako trudili, pripremali se kroz cijelu godinu, bili su uporni, nisu odustajali i baš zato je gromoglasan pljesak najmanje što za njih možemo učiniti. Nagrađeni učenici, njihovi mentori i roditelji kasnije su se družili na malom domjenku. Čestitke svima!
Antonia Križić, 7. a
33
Kroz ĹĄkolsku godinu
Pozdrav osmaĹĄima 8. a
8. b
34
Kroz ĹĄkolsku godinu
8. c
8. d
35
Aktualno Gost FC-a Barcelona
Zabavno i poučno iskustvo
O
ve godine osvojio sam nagradno putovanje u Barcelonu kao gost FC Barcelone. Tu su bila djeca iz cijelog svijeta: iz Meksika, Maroka, Egipta, Mađarske, Sjedinjenih Američkih Država... U klubu sam bio s ostalom djecom na treningu, a trener nam je bio bivši igrač FC Barcelone Louis Garcia. Bilo je zanimljivo trenirati, tehnicirali smo, vježbali smo slobodne udarce i igrali nogomet. Posjetili smo muzej FC Barcelone u kojemu su izloženi svi trofeji, stari dresovi i druga oprema te novinski članci o klubu. Posjetili smo i nogometni stadion Camp Nou što na katalonskom jeziku znači „Novo igralište”. Išli smo i u razgledavanje grada. U gradu je mnogo zanimljivih građevina. Posjetili smo Casa Milu, poznatu i kao La Pedrera. Kuća ima preko trideset soba za samo jednu obitelj. Kuća se gradila od 1906. do 1912. godine. Gradio ju je arhitekt Antoni Gaudi koji je živio od 1852. do 1926. Kuća je inspirirana
prirodnim temama, svaka soba ima različit dizajn stropa, zidova i poda te neobičan namještaj. Vidio sam Casu Batllo koja je neobična jer izgleda kao da je prekrivena ribljim ljuskama. Posjetili smo i tržnicu Santa Caterina koja je izgrađena na ruševinama drevne građevine. Obišli smo i Akvarij u Barceloni. Tamo se drži više od trideset akvarija u kojima se nalazi oko 1100 životinja razvrstanih u oko 450 vrsta. Bilo je životinja iz slatkih i slanih voda. Posljednjeg dana gledali smo i nogometnu utakmicu Barcelone protiv Leganesa u kojoj su igrali i Messi i Rakitić. Bilo mi je vrlo zabavno i poučno i zbilja mi je drago što sam uspio posjetiti i razgledati Barcelonu.
Tu su bila djeca iz cijelog svijeta: iz Meksika, Maroka, Egipta, Mađarske, Sjedinjenih Američkih Država...
Posljednjeg dana gledali smo i nogometnu utakmicu Barcelone protiv Leganesa u kojoj su igrali i Messi i Rakitić.
36
Kristian Ergotić, 5. b
Aktualno
Zaluđeni tehnologijom
Ž
ivot je danas nezamisliv bez bilo kojeg oblika tehnologije. Ne možemo živjeti bez telefona, televizora, računala, satelitske navigacije, interneta... Ljudima tehnologija mnogo pomaže u poslu, u kućanstvu, ali služi i za zabavu i opuštanje. Ljudi se oslanjaju na moć tehnologije.
Roditelji su nemoćni jer im je teško maknuti dijete s interneta.
Bez kontakta sa stvarnim svijetom Budući da je tako korisna, počeli smo s njome pretjerivati, naročito djeca. Ona provode i nekoliko sati dnevno u nestvarnom svijetu. Igraju računalne igrice danju i noću i gube kontakt sa stvarnim životom. Često gube i interes za učenjem. Ponašaju se otresito i bezobrazno prema roditeljima i prijateljima jer kopiraju ponašanje iz igrica i s interneta. Često iskaljuju svoj bijes. Roditelji su nemoćni jer im je teško maknuti dijete s interneta. Na društvenim mrežama vršnjaci imaju bezbroj tema za razgovor, a kad se vide u četiri oka, srame se. Tako je i s „internetskim ljubavima”.
Nekad i sad U prošlosti su ljudi samo sanjali o tehnologiji. Nekada su se orijentirali pomoću Sunca, zvijezda i mahovine, a danas pomoću GPS-a. Udžbenike u školama polako zamjenjuju tableti, informatika je postala obavezan školski predmet. Kupujemo putem interneta, a takva je kupnja često jeftinija nego u trgovini. Na internetu možemo čitati knjige i učiti. Ljudi su ovladali tehnologijom, rijetki su oni koji se s njom teško snalaze. I dalje je istražujemo i pokušavamo unaprijediti da bismo dosegli novu razinu napretka.
Emir Junuzović, 5. b ilustracije:
Kristian Ergotić, 5. b
Moć tehnologije vodi nas na novu razinu napretka.
37
Aktualno Poplava filmova o superjunacima
Stvarni superjunaci
M
ediji prikazuju superjunake u najboljem obliku. Oni su svugdje u pravo vrijeme i sve mogu i znaju. Je li zaista tako? Jesu li njihove moći dovoljne u stvarnom životu?
Filmovi i stripovi Moći ih čine popularnima. Spiderman ima paukove moći, pomoću mreže kreće se gradom. Flash ima nevjerojatnu brzinu. Wonderwoman je neustrašiva ratnica. Podizanje autobusa i letenje mačji je kašalj za Supermana. Svi vole gledati filmove i čitati stripove o njima. U kinima je prava poplava filmova o superjunacima, ali svi su oni nestvarni. Postoje li stvarni junaci u našem svijetu?
Tko su stvarni junaci u našem svijetu Najveći i najstvarniji junaci u našim životima imaju moć ne spavati noćima. Oni imaju najsnažnije živce. Mogu u jednom danu odraditi stotinu poslova. Samo oni imaju moć pružiti zagrljaj prepun ljubavi i brižan razgovor. Njihova najveća moć je opraštanje. Oni su junaci kakve trebamo: tate i mame. Čini nam se da je lako biti roditelj, ali za to treba biti i superjunak. Vidjet ćemo to kad i sami uđemo u te cipele.
Fran B in
Ema Tauković, 5. b
đa, 7.
38
a
Aktualno
Kad zlostavljanje krene, ne nazire mu se kraj Vitualno zlostavljanje (cyberbullying), tema Vijeća učenika Nekad davno…
U
vrijeme odrastanja naših roditelja to je bila vrlo rijetka pojava. Znalo se dogoditi da kućni telefon često zvoni, a kad se javiš, čuje se samo tišina. To je remetilo mir ukućana i stvaralo nervozi jer je pozivatelj ostao nepoznat. No, takva vrsta uznemiravanja bi ubrzo prestala.
Danas…
Opreza nikad previše Roditelji su često nedovoljno informirani o opasnostima koje prijete njihovoj djeci, ali i o mogućnostima zaštite. Zato moramo biti izuzetno oprezni s iznošenjem bilo kakvih osobnih podataka u javnosti i moramo biti sigurni da su stranice koje posjećujemo sigurne za korištenje. Najvažnije je shvatiti da osobe s kojima komuniciramo na taj način nisu stvarne, već virtualne i postoji realna opasnost kako nisu one za koje se predstavljaju. U današnjem virtualnom svijetu je bezbroj prednosti, ali i opasnosti.
Vito Kasalo, 5. b
U današnje doba kućni telefon je ostao u prošlosti, a mobilni telefoni i informatička sredstva su postala opasno „oružje” u rukama pojedinaca. Najugroženija kategorija su djeca i mladi koji u velikom broju koriste mobitel i internet. Često su nesvjesni opasnosti koja im prijeti. Bezbroj je primjera u kojima pojedinac ili skupina ponižavaju, vrijeđaju i maltretiraju pojedinca, iznose njegove osobne podatke, fotografije i slično u javnost.
Virtualno zlosta vljanje je svako namjerno, agresi vno i ponavljano ponašanje pojedi naca ili skupine uporabom inform atičkih i telekomunikacijs kih sredstava s namjerom nano šenja štete.
Društvene mreže Velika količina virtualnog zlostavljanja događa se putem društvenim mreža (Instagrama i Facebooka), blogova i foruma gdje korisnici ne moraju koristiti pravi identitet pa imaju mogućnost anonimnog djelovanja. Kad zlostavljanje krene, ne nazire mu se kraj.
Ivano Osto
jić, 5. b
39
Predstavljamo
Produ eni boravak nom Proveli smo dan u produže sve boravku, a prvaši su nam objasnili.
O
ve godine u našu školu uveden je produženi boravak za učenike prvih razreda. Produženi boravak je oblik nastave kojim škola pomaže zaposlenim roditeljima. Učenici nakon redovne nastave ostaju u školi, pišu domaće zadaće, uče, igraju se, druže s vršnjacima, izlaze na svježi zrak, ručaju i užinaju. Sve to pod budnim okom svoje učiteljice. Zbog manjka prostora ove su godine dvije učionice privremeno preuređene za prvaše. U jednoj od njih smješten je i prostor za blagovanje. Posjetili smo ih i s njima razgovarali o boravku. Veseli i zaigrani, rado su nam sve objasnili. U boravku pišu zadaću, ali se i puno igraju. Kad smo ih pitali koja igra im je najdraža, čuli smo gromoglasno: „Graničar!”. Neki su rekli i da vole druge igre, na primjer, nogomet. Od njihove učiteljice saznali smo da često igraju i igre preuzete iz drugih zemalja. Jedna od onih koji učenici vole je „steel the bacon”.
Učenicima je jedna od najdražih stvari u boravku kad čitaju zajedno sa svojom učiteljicom.
40
Učenici prvo pišu zadaću, a zatim se igraju. Saznali smo i da petkom imaju neke privilegije pa mogu sjediti kako žele! Pitali smo ih što vole čitati. Najviše njih je reklo da vole čitati bajke i basne. Saznali smo i da im je jedna od najdražih stvari u boravku kad čitaju zajedno sa svojom učiteljicom. Od predmeta u školi najviše vole likovni, glazbeni i tjelesni. Na pitanje sviđa li im se škola dobili smo odgovore poput: „Sviđa mi se jer u njoj mogu jako puno toga naučiti.”, a potkrao se i odgovor: „Škola mi oduzima vrijeme za videoigre!” na što su se svi počeli smijati.
u školi Od predmeta vole prvašići najviše i i tjelesni. likovni, glazben
Predstavljamo
U 12:30 se učenici okupljaju i iz jedne učionice prelaze u drugu u kojoj svi strpljivo stanu u red i čekaju svoj ručak. Jedu za dvama velikim stolovima. Svi su željeli da ih fotografiramo i „fotić” je neprestano radio! Nakon jela vrijeme je za rekreaciju. Prvašići su do školskog parkića išli mirno i u redu, a čim smo došli u park, razbježali su se na sve strane. Neki su potrčali na ljuljačke, neki na tobogan, a neki su odmah uzeli loptu i zaigrali nogomet.
Neki od učenika već nakon ručka odlaze kući, ali ni njima ne manjka zabave i druženja. Vrijeme koje prvašići provode u boravku organizirano je raznoliko i zanimljivo pa im dugo vrijeme, koje provedu u školi, ne pada teško.
Antonia Križić, 7. a
Kuhani obroci Ove godine u boravku našim prvašićima svakog dana tete kuharice poslužuju mliječni obrok, kuhani obrok i užinu. Za učenike pripremaju čak trideset različitih kuhanih obroka. Za kuhanje obroka je zadužena kuharica Snježana Pavlović. Ona nam je rekla da pri nabavci biraju namirnice koje su podrijetlom iz Hrvatske i koje ne sadržavaju aditive. Kuhani obroci najčešće su juhe, variva, gulaši i mnoga druga raznovrsna i zdrava kuhana jela. Gradski ured za obrazovanje je financirao nabavku nove višenamjenske peći za kuhinju.
Anamarija Mihaljević, 7. a 41
Predstavljamo
Povratak s drugog kontinenta
N
a početku školske godine u našu je školu došla Tea Ključević. Prije dvije godine je otišla s roditeljima u Australiju, a sada se vratila i polaznica je 6. d razreda.
Učenici u Australiji ne pišu domaće zadaće i ne nose udžbenike. Zanimalo nas je u čemu je sve razlika između naše škole i one koju je polazila u Melbourneu. Susretljivo nam je rekla da je nastava u tamošnjoj školi organizirana u jednoj smjeni i traje od 9.00 do 15.00 sati. Školski sat traje 60 minuta, a dva velika odmora traju po 45 i 25 minuta. Začudio nas je podatak da učenici tamo ne pišu domaće zadaće i ne nose udžbenike. Sve se temelji na radu u školi. Najviša ocjena je A, a najmanja D. U našoj školi se piše puno više testova, a Tea se je po povratku u Hrvatsku čudila kako učenici ovdje nepristojno odgovaraju, odnosno komuniciraju s učiteljima. Kazne u Australiji za učeničko nepridržavanje pravila ponašanja su puno strože nego u Hrvatskoj. Postoji i mogućnost suspenzije (privremene zabrane dolaska u školu). Naši učenici u školi prokomentirali su taj podatak s oduševljenjem i pitanjem zar to nije nagrada. Tea je objasnila da suspendirani učenici po povratku u školu moraju odmah odgovarati gradivo koje nisu odslušali i da je to zapravo jako velika kazna. Ono što se Tei sviđa u Hrvatskoj je da ne treba nositi školsku uniformu, a željela bi da i ovdje odlazi često na terensku nastavu kao u Australiji. Na pitanje je li joj bilo teško kad je došla na tako udaljeni kontinent, odgovara da je jedino u početku trebala uložiti više truda da
42
raliji za Kazne u Aust ridržavanje učeničko nep anja su puno pravila ponaš Hrvatskoj. strože nego u
svlada jezik, ali da je kasnije sve bilo lako i zanimljivo (naročito učenje francuskog jezika). Učenici u njezinom razred bili su s raznih strana svijeta, a u snalaženju joj je pomagala prijateljica Gabrijela koja je isto došla iz naših krajeva. Tei povratak u Hrvatsku nije bio težak jer se vratila u školu gdje su je dočekali stari prijatelji. Sigurna je da će opet ići u Australiju, ali samo u posjet rodbini.
Ana Kelečić, 6. c
Predstavljamo
Sa Sredozemlja na Atlantik Moji portugalski praznici
D
ošlo je u razgovor vrlo normalno. Pričali smo o putovanjima i moja je obitelj odlučila putovati u Portugal tijekom proljetnih praznika. Kad sam razmišljala o Portugalu, u mislima mi je bila portugalska zastava, znala sam da su pobijedili na Euroviziji 2017. i da je od tamo Ronaldo. To je bilo sve.
Kako se putuje u Portugalu Do Portugala se putuje avionom s presjedanjem u Munchenu. Nakon slijetanja zbunio nas je lisabonski aerodrom jer je loše organiziran. U Portugalu smo se za prijevoz koristili uslugama taksija, točnije uberom. Portugalski taksisti poznati su po brzoj i ludoj vožnji. Jedne večeri vozio nas je Tcherno (taksisti se predstavljaju imenom). Vozio je vrlo polako (u usporedbi s ostalim vozačima u Portugalu). Njega se uvijek sjetimo kad pričamo o Lisabonu. Pričali smo s njim kao da smo se znali godinama, kao da se nismo sada upoznali. Taksisti su ljubazni i pravi su tu-
Za putovanje smo se koristili uslugama taksija, a portugalski taksisti poznati su po brzoj i ludoj vožnji. ristički vodiči jer najbolje poznaju grad. Vozili smo se i lisabonskim tramvajem, poznatim po specifičnoj žutoj boji. Za putovanja između gradova koristili smo unajmljeni automobil.
Grafiti i viseće rublje Lisabon je bio prvi grad koji smo upoznali. Odsjeli smo u središtu stare četvrti Lisabona: Alfami. Četvrt je puna opločenih zgrada, starih građevina. Lutajući kroz četvrt stigli smo do velikog otvorenog trga do kojeg vode uličice s grafitima i rubljem koje prolaznicima visi iznad glave dok ispod prolaze. Obišli smo Oceanarium, ogromni akvarij. Proveli smo unutra skoro tri sata, samo razgledavajući ribe i druge morske životi-
43
Predstavljamo
nje. Vrlo je ugodna i šetnja uz rijeku koja prolazi kroz Lisabon, rijeku Tejo. Odlučili smo otići i na groblje. Malo banalno od grupe turista, ali pametno jer je vrlo zanimljivo. Nije bilo puno ljudi pa je bilo mirno. Groblje ima dva djela: dio za bogate s ukrašenim kućicama (mauzolejima) i dio za siromašne koji se sastoji od ormarića s urnama na kojima je ime i cvijeće.
Zemlja velikih otkrića Posjetili smo i Belem, monumentalnu građevinu koja je u prošlosti bila i zatvor i svjetionik, a blizu nje nalazi se i Spomenik otkrićima koji je podignut u čast portugalskim moreplovcima koji su otkrivali nove kontinente, ali i drugim važnim osobama iz portugalske povijesti. Budući da se tog dana (25. travnja) slavio Dan
o, ičaj slušati fad Navečer je ob portugalsku tradicionalnu svira i pjeva u glazbu koja se vima. lokalnim baro
44
pobjede karanfila, gradska vijećnica bila je otvorena pa smo i nju razgledali. Obišli smo LX FACTORY, niz umjetničkih dućana i restorana. Navečer je običaj slušati fado, tradicionalnu portugalsku glazbu koja se svira i pjeva u lokalnim barovima i restoranima.
Što jesti u Portugalu Hrana u Portugalu je raznovrsna: od ponoćnog obroka u McDonald’su do domaće slastice Pastel de Nata koju možete pojesti u hodu. Obišli smo i restorane. U jednom od njih, velikom i praznom, nismo znali što smo naručili jer konobari nisu znali engleski, a mi nismo znali portugalski. Tako je hrana samo dolazila. Pravili smo se kao da nam je to i bila namjera, iako smo se pomalo bojali što će sljedeće konobar donijeti.
Puno cvijeća i puno mora Iz Lisabona smo otišli u manja mjesta. Razgledali smo Sintru, dvorac na brdu pa smo se puno penjali i puno spuštali. Došli smo i do najzapadnije kopnene
Predstavljamo
točke Europe, rta Cabo da Roca. Mnogima to nije ništa posebno, ali meni je bilo krasno. Puno cvijeća i puno mora. Jeli smo ribu u ribarskom selu Cascais i produžili do mjesta Coimbra. U Coimbri smo razgledavali sveučilište. Došli smo i do najzapadnije kopnene točke Europe, rta Cabo da Roca. Naime, Coimbra je sveučilišni grad, pun studenata koji tamo žive. Sveučilište smo pogledali i iznutra i izvana. Ima velik botanički vrt koji jednostavno nismo mogli izostaviti. Ručali smo u gradiću Melhada, koji je na glasu kao grad s najboljim laitom (laito je mala svinja pripremljena ispod peke). Obišli smo i grad Porto i to tako da putem do mora razgledamo cijeli grad. Naišli smo na kolodvor prekriven slikanim pločicama (i izvana i iznutra), razgledali smo knjižnicu koja je svojim stubama inspirirala J. K. Rowling za neobično stubište u knjigama o Harryju Potteru. Kada smo se spustili do rijeke, prešli smo na drugu stranu preko mosta koji je sagradio Eiffel, graditelj poznatog tornja u Parizu. Jeli smo francesinhe, tipične sendviče iz Porta.
Posjetili smo Naz aré, surfersko selo s na jvećim valovima u, najvje rojatnije, cijeloj Europi.
Noge u Atlantiku Plaža u Portu se otvara na Atlantik. Nisam se usudila umočiti noge u ocean. Proveli smo na plaži neko vrijeme, gledali surfere i jednostavno uživali u blagom suncu. Provozali smo se dolinom rijeke Douro koja teče kroz Porto. Vidjeli smo jako puno vinograda uz samu rijeku. Posjetili smo Nazaré, surfersko selo s najvećim valovima u, najvjerojatnije, cijeloj Europi. Otišli smo do plaže gdje valovi nisu bili veliki koliko mogu biti, ali još uvijek su to za nas bili veliki valovi. Umočila sam noge u Atlantik, i nije bio tako hladan. Na plaži, s nogama u Atlantskom oceanu, oprostila sam se od Portugala. Danas znam da je Portugal prekrasna zemlja ljubaznih ljudi, ukusne hrane i blage klime (i Ronalda).
Margita Lekić, 7. a
45
Literarni i likovni kutak
Boje, zvukovi i mirisi moga kraja
Boje, zvukovi i mirisi moga kra ja su najljepši na svijetu. Sada je jesen i vidim puno zla tne, smeđe i narančaste boje. Vidim kako vjetar nosi šuškavo lišće sa sobom. Čujem zvukove ptica koje lete na jug. Osjetim miris zrelih jabuka u svome vrtu, a u kući miris maminog pekme za od šljiva. Čujem kako traktori voze kukuruz i još poneki zvuk piljenja drva. Lijepo je živjeti u mome mirisn om, lijepo obojanom zavičaju.
Dean Kupina, 4. b
Anđela He
rceg, 6. c
46
Literarni i likovni kutak
vić, 8. b
Bruna Mihalje
47
Literarni i likovni kutak
Putovanje s oblakom Krenuli smo na put, moj prijatelj oblak i ja. U Zagrebu je sjalo sunce i padala je kiša. Pojavila se duga. Oblak i ja odlučili smo pratiti dugu. Dugine boje vodile su nas do planine iznad Zagreba. Pogled je bio prekrasan. Vidjela sam kuće, zgrade, crkve, kafiće, bolnice… Auti su bili sitne putujuće točkice. Kapi kiše su bljeskale na suncu. Oblak i ja smo se složili da je ovo zaista prekrasno putovanje. Tada mi je rekao: „Vodim te na još jednu planinu”. Bio je to Velebit. S jedne strane šuma i planina, a s druge more i otoci. Rekla sam oblaku: „Lijepa je Hrvatska!”
Jelena Šimović, 3. b Stupnik
Paola Barać, 7.
48
c
Lea Zorić
, 5. b
Literarni i likovni kutak
Školska torba
Ja sam Diegova školska torba i id em u 3. razred. Lijepo mi je jer sam nova i lijep a i jer me ovaj ne treska, ne ša dječak čuva. N ra po meni. Tešk e tuče me, ne ba o mi je kad me Više volim kad sa ca, na puni knjigama i m prazna. Zapr školskim priboro avo, kad sam st prazna i tako sa m. ajala na polici u m naučena. Kad pr o da va o m ni e ci D bila sam iego nosi punu i tijesno mi je. Za na ramenu, sve to mi je pala idej me žulja, smeta a o mom nestan prijateljima iz ra ku. Diego jako vo zreda na školsko li igrati nogomet m igralištu, pa m lišta s ostalim to s e uvijek odloži rbama. Jednog na travu pored igra dana Diego i dj ležala na travi, pr eca igrali su no edložila sam ost gomet, a ja, pošt alim torbama da žile i mi smo jedn o sa m pobjegnemo. Sv a po jedna poče e su se torbe sl le puzati i skrivat nakon igre nisu oi se iza voćaka i gr pronašla. Otišla mova. Djeca na su na nastavu be Učiteljica ih nije s z svojih torbi pu kaznila, ali su sv nih knjiga i prib i bili u čudu kako je djecu njihovi o ra . su torbe neobičn m kućama. o nestale. Pustila Diego i djeca su u veselju istrčali na igralište. A m i smo bile slobo dne!
Diego Franja, 3 . b Stupnik
Dani moga djetinjstva Moje djetinjstvo je lopta, dan. moje djetinjstvo je sunčani Ono je topli kolač i najljepši san. Nekad padne na koljena, nekad juri brzo ko munja. Nekad morem pliva, nekad šumom lunja. Dani moga djetinjstva puni su sreće, uspomene na njih nikad nestat neće.
Jakov Zrinski Kosanović,
4. b
Mia Vrčković, 3. a
49
Literarni i likovni kutak
Marko To
mić, 7. d
Moj san Ležim u krevetu i čitam knjigu. Knjiga govori o dječaku koji je zapeo u snu. Polako sklapam oči. Sanjam. U školi sam. Sve je kako treba i jako sam sretna. Učiteljica nam čita priču o dječaku koji se odselio. Dječaku stvari nisu kren ule od ruke . Razm išljam kako bih se ja osjećala da se odselim. Na kraju dana mama dolazi po mene i ne izgleda sretno. Prilazi mi s blagošću i tugom. Govori mi kako u svemu ima nečeg dobrog i tužnim glasom kaže da se selimo. Tješim se i spremam stvari.
50
Sljedećeg dana dolazim u školu i počinjem razmišljati o reakciji prijatelja. Bojim se. Prilazim im i pričam što mi se jučer dogodilo. Vidim suze u njihovim očima. Mama ranije dolazi po mene. Pozdravljam se s prijateljima i obećavam im da ću ih posjetiti. Sjedam u auto i krećem u nove pustolovine. Budim se. Oči su mi mokre i plačem, ali sam sretna jer je to bio samo san.
Mateja Soldin, 5. a
Literarni i likovni kutak
Staro gnijezdo sanja laste danima Sa zadnjim toplim jesenskim premiti za laste će se skupiti u jato i pri Ostavit će dalek put u toplije krajeve. t pun opasvoja gnijezda i krenuti na pu snosti i neizvjesnosti. vratiti. Kad dođe proljeće, laste će se čini pau u Pod strehom mojega krova, je stanare. čekat će staro gnijezdo svo ljati. TreKad dolete, počet će ga obnav vu, slamu, bat će sakupiti grančice, tra na iz staperje i blato. Za tri-četiri tjed
će malerog-novog gnijezda izvirivat otvorenih ne gladne glavice. Čekat će mušice, kljunova da od roditelja dobiju ti i naras crviće… Mladi ptići brzo će od ostalne učiti letjeti. Do jeseni bit će sam ek put u ptice pa će i oni krenuti na dal toplije krajeve. restaŽivot je kao vrtuljak koji se nep no vrti u krug.
Patrick Šurlan, 5. a
Petar Mik
ić, 3. a
51
Kroz ĹĄkolsku godinu