MARKO LOVRENČIĆ
Na putovanjima sam veliki istraživač
JUŽNA NaAMERIKA putu prema gore
GVATEMALA Zemlja vulkana i domovina
II. dio
najrazvijenije civilizacije Novoga svijeta
SICILIJA
AUSTRALIJA Zemlja izvorne prirode,
Po otoku sunca i mističnih antičkih ostataka brže od kazaljke na satu
endemskih vrsta i lagodnog života
PUTOVANJA S Ferijalnim u Beč, Istanbul, Pariz, London...
BROJ 36.37
2009
Hosteler36.indd 1
11/24/09 2:01:51 PM
Hosteler36.indd 2
11/24/09 2:02:03 PM
Uvodnik ZIMA 2009
BROJ 36.37
Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nevladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiËke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naÊi Êete na www.hfhs.hr i www.euro26.hr.
Putovanjima protiv krize
Sadržaj SVIJET OTVOREN MLADIMA 4 HOSTELI JESEN/ZIMA 6 NOVOGODIŠNJI PROGRAMI 8 BALKAN TRAIN 10 KULTURNA RAZMJENA
AnalizirajuÊi godinu na izmaku, redovito u prvi plan izbija kriza u ekonomskom sektoru i njene posljedice. Ekonomisti su i danas u potrazi za raznoraznim mjerama uπtede koje bi trebale olakπati situaciju u dræavi, regijama, poduzeÊima... Krakovi ekonomske nestabilnosti dotaknuli su i naπ magazin zbog Ëega smo u protekloj godini objavili tek dva dvobroja. Iako takvo smanjenje periodike izlaæenja magazina nije bilo priæeljkivano s naπe strane, rezultiralo je dovoljnim mjerama uπtede koje su nam ipak omoguÊile da Hosteler i u 2009. godini dostavimo vama. Periodika je smanjena, ali zato je broj stranica poveÊan, te se nadamo da je u nastaloj situaciji to ipak bio dostatan nadomjestak. Poznato je da je turizam jedina gospodarska grana koja je u protekloj godini ostvarila zadovoljavajuÊe rezultate. Taj trend slijedili su i hosteli u Hrvatskoj, u kojima je, unatoË svjetskoj ekonomskoj krizi, zabiljeæen veÊi broj noÊenja i dolazaka negoli protekle godine. A kako bi mladim putnicima osigurao nove kapacitete za kvalitetan i povoljan smjeπtaj, Hrvatski ferijalni i hostelski savez planira u iduÊoj godini realizirati planove proπirenja hostelske mreæe u Hrvatskoj. Uz postojeÊe hostele u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Velom Loπinju, Zadru i Zagrebu, HFHS u svojim srednjoroËnim planovima planira gradnju novih hostela u Splitu, Nacionalnom parku PlitviËka jezera, Vukovaru, Osijeku i Varaædinu, nakon Ëega bi cijela Hrvatska bila premreæena velikim hostelima, mjestima za realizaciju razliËitih sadræaja od interesa mladih. VeÊ tradicionalno, ferijalci Êe ispratiti staru i doËekati novu godinu na putovanju. Na stranicama Hostelera upoznajte se s ponudama putovanja i doznajte zaπto se doËeci s Ferijalnim nazivaju ‘drugim maturalcem’. Svjetlo boæiÊne noÊi neka obasja vaπa srca i daruje vam zdravlje, radost i mir. Sretan BoæiÊ, boæiÊne blagdane i uspjeπnu novu 2010., zaËinjenu mnogobrojnim putovanjima æeli vam Uredniπtvo Hostelera! Branimir MarkaË glavni urednik
12 TEČAJEVI STRANIH JEZIKA
PUT POD NOGE MNOGE 14 GVATEMALA 18 JUŽNA AMERIKA 24 AUSTRALIJA 26 SICILIJA 30 TIRANA 32 OSIJEK 33 ZAGREB 35 BJELOVAR
HOSTELERCOOL 36 Intervju MARKO LOVRENČIĆ 40 ZEKA PEKA 42 FOTO NATJEČAJ
www.euro26.hr Hosteler36.indd 3
impressum Hosteler Magazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaË Izvrπni urednik: Igor FilajdiÊ Zamjenik glavnog urednika: Tomislav Novak Suradnici u ovom broju: Draæen BabiÊ, Dario Bukovski, Marin BuriÊ, Draæen GeËeviÊ, Kristina MarijanoviÊ, Hrvoje PaiÊ, Matija PolanËec, Ivan Rako, Marija ReniÊ, Marin StipaniÊ IzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez Tiskanje ove publikacije omoguÊeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugovorom broj 421-02/07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπljenja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr
Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, 10000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477 E-mail: hosteler@euro26.hr Web: www.euro26.hr Za izdavaËa: Marijan Polaπek Æiro raËun kod ZagrebaËke banke: 2360000 - 1101485191 Magazin “Hosteler” je kao periodiËna tiskovina prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem 1276. Magazin preporuËa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta. Naklada: 15 000. Magazin je besplatan. Dizajn i prijelom: www.kioskstudio.net Tisak: Radin print culture Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odraæavaju (nuæno i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, 10 000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477 hosteler@euro26.hr www.euro26.hr
3 11/24/09 2:02:06 PM
Svijet Otvoren Mladima 4 Zima u hostelima u Hrvatskoj 6 Putovanja 8 Balkan Train 10 BEST 12 TeËajevi stranih jezika
ZIMA U HOSTELIMA U HRVATSKOJ Sreća je da mi ljudi ne spavamo zimski san nego smo pokretni i budni i zimi. I volimo putovati i zimi. Dočekati novu godinu u nekom drugom gradu, otići na božićne sajmove, pogledati hokej utakmicu, poslušati dobar koncert. Sva nas ta događanja tjeraju iz toplih soba u udobne zimske cipele i čizme i put pod noge mnoge. A gdje, kamo i kako? Imamo vrlo jednostavan i ne skup prijedlog. Provedite nekoliko dana u nekom od većih gradova koji imaju hostel. Toplo preporučamo naše hostele u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru ili Dubrovniku. Također možete planirati doček nove godine 2010. u spomenutim gradovima, smještaj možete rezervirati direktno u našim regionalnim uredima, a ludo i nezaboravno se možete provesti na gradskim trgovima gdje se tradicionalno organiziraju koncerti i nastupi hrvatskih i stranih estradnih zvijezda. Cijena noćenja s doručkom kreće se od 85,00 do 122,00 kn po osobi po danu. Hosteli su adekvatni i za različite grupe, dakle, bilo da ste školski razred, udruga, imate seminar, školu u prirodi ili što drugo, hosteli su idealni za vas. Javite se našim regionalnim uredima i za vas će izraditi programe, ponuditi sve što je potrebno za realizaciju.
ZAGREB
Zagreb ima 18 kazaliπta, 28 muzeja, 53 galerije i umjetniËke zbirke, 10-ak kina, koncertnih prostora, a πto Êe se i kada dogaati moæete saznati na adresi: www. inzg.net/kaj-ima/danas i www.zagreb-touristinfo.hr. Omladinski hostel Zagreb smjeπten je u najstroæem centru, svega 2 minute hoda od æeljezniËkog i 10-ak minuta hoda od autobusnog kolodvora, a do Trga bana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti restoran, ali lokacija u centru obeÊava Ëitav niz moguÊnosti prehrane. Moæete birati od jednokrevetnih do viπekrevetnih, s vlastitim ili etaænim sanitarijama. OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB Petrinjska 77, 10 000 Zagreb Tel: 01/48 41 261 E-mail: zagreb@hfhs.hr Rezervacija grupa: booking@hfhs.hr
PULA Pulu izaberite za mali kulturno-povijesni intermezzo, www. pulainfo.hr, takoer i kao polaziπte za izlete po istarskim gradiÊima. Ideje i plan puta moæete osmisliti konzultirajuÊi stranicu www.istra.hr, a plan veËernjih provoda uz www.izlasci.net. Omladinski hostel u Puli smjeπten je u vlastitom zaljevu, doslovno na plaæi. Od hostela kreÊu prekrasne staze za bicikle ili za pjeπaËenje. Hostel ima viπekrevetne sobe, u paviljonima s etaænim sanitarijama, a u mobile home s kupaonicom i wc-om u sobi. Tu je i dvorana za obroke (ili tulume), velika terasa, sportski rekviziti, kafiÊ. Centar grada je udaljen 4 km, a busna stanica je u neposrednoj blizini hostela. OMLADINSKI HOSTEL PULA Zaljev Valsaline 4, 52 100 Pula Tel: 052/391 133 E-mail: pula@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr
4 Hosteler36.indd 4
36.37.2009 11/24/09 2:02:11 PM
RIJEKA U Rijeci posjetite Trsat, Korzo, HNK Ivana pl. Zajca i brojne rijeËke klubove, osjetite duh grada. Informacije o dogaanjima pronaite na www.tz-rijeka. hr/kalendar.asp. Ulaznice za predstave i dogaanja moæete kupiti na internetskoj stranici www.kulturaplus.com/k/default.asp Omladinski hostel Rijeka star je svega tri godine i smjeπten je u staroj vili koja je godine u potpunosti rekonstruirana i napravljen je prekrasan hostel sa sobama s vlastitim sanitarijama. Restoran nudi usluge punog pansiona, a moæete se koristiti i TV salom i internetom. Do centra vas dijeli πetnja u trajanju desetak minuta, a ako vam je draæe bus stoji ispred hostela koji ima pogled na more. OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA ©etaliπte XIII. divizije 23, 51 000 Rijeka Tel: 051/406 420 E-mail: rijeka@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr
ZADAR Zadar je veÊ odavno postao vrlo traæeno odrediπte za osobe æeljne dobre zabave. Osim bogate kulturno-povijesne baπtine i primorskog duha zadarskog poluotoka, Morske orgulje i Pozdrav suncu posebno su vaæan razlog za posjetu ovom gradu. Najave dogaanja u klubovima Arsenal, Maraschino i drugima moæete pronaÊi na adresi www.infozadar.net. Omladinski hostel u Zadru nalazi se uz turistiËko naselje Borik, smjeπten u prvom redu uz more. Naπ je najveÊi
hostel, 308 postelja. Ima sobe s vlastitim ili etaænim sanitarijama, restoran i kafiÊ, salu za πto vam treba, mini golf, stolni tenis, polivalentno sportsko igraliπte. Do grada Vas dijeli ugodna πetnja od 30-ak minuta ili nekoliko minuta gradskim busom. OMLADINSKI HOSTEL ZADAR Obala Kneza Trpimira 76, 23 000 Zadar Tel: 023/331 145 E-mail: zadar@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr
DUBROVNIK Dubrovnik kao uvijek privlaËi turiste i posjetitelje nekom neodoljivom silom. Osnovne informacije i dnevna dogaanja moæete pronaÊi na adresi: www.tzdubrovnik. hr, dok planirana dogaanja za naredni period potraæite na: www. dubrovnik.hr/kalendar. Omladinski hostel Dubrovnik godinama dobiva meunarodne nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s
etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, a do Staroga grada ga dijeli prekrasna desetominutna πetnja.
OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK Vinka Sagrestana 3, 20 000 Dubrovnik Tel: 020/423.241 E-mail: dubrovnik@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr
VELI LOŠINJ Planirate li pak dovoljno unaprijed i nikako niste zimski tip, planirajte s naπim hostelom u Velom Loπinju koji opet otvara svoja vrata veÊ 1. svibnja 2009. godine, πto i nije tako daleko. Omladinski hostel Veli Loπinj je smjeπten u simpatiËnoj austrijskoj vili izgradjenoj davne 1889. godine. Na tri kata su rasporeene dvo, tro, Ëetvero ili peterokrevetne sobe s umivaonicima, etaænim sanitarija-
www.euro26.hr Hosteler36.indd 5
ma, self-servis restoranom, buffetom, internet kutkom i nadasve simpatiËnom terasom okruæenom mediteranskim biljem i veselom hostelerskom atmosferom. OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJ Kaciol 4, 51 551 Veli Loπinj Tel: 051/236 234; 236.239; 236.245 E-mail: losinj@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr
5 11/24/09 2:02:16 PM
PROGRAMI HFHS‐A ZIMA 2009./2010. NOVE GODINE
ADVENT U BE»U 11. 12. ‐ 13. 12. 2009.
DO»EK NOVE 2010. GODINE ISTANBUL
RomantiËan i nostalgiËan, sanjiv i bajkovit, s fantastiËno ureenim boæiÊnim drvcima i πtandovima BoæiÊni sajam - Christkindlmarkt (koji se odræava ispred Gradske vijeÊnice) s raznim boæiÊnim poklonima, slatkiπima i punËem Ëeka Vas.
Neki naπi Ëlanovi su veÊ slavili u ovom gradu. I æele ponoviti iskustvo i opet doËekati Novu u ovom divnom gradu. Ali i posjetiti mnoga mjesta putem. Posjetite i vi!
11. 12. 2009. polazak iz Osijeka u 22 sata. NoÊna voænja kroz Maarsku… 12. 12. 2009. dolazak u BeË u jutarnjim satima. Panoramski razgled grada autobusom: PALA»A BELVEDERE ∑ KARLOV TRG I CRKVA - DRÆAVNA OPERA ∑ PARLAMENT ∑ GRADSKO KAZALI©TE ∑ BURZA... Nastavak razgleda pjeπice: TRG MARIJE TEREZIJE ∑ HOFBURG ∑ KATEDRALA SV. STJEPANA... Odlazak do hostela, smjeπtaj. Odlazak s pratiteljem do CHRISTKINDLMARKTA, jednog od najljepπih i najromantiËnijih boæiËnih sajmova. Slobodno vrijeme za πetnju i kupovanje. Povratak u hostel. NoÊenje. 13. 12. 2009. Poslije doruËka odlazak iz hostela autobusom do dvorca SCHÖNBRUNN, ljetnu rezidenciju Habsburgovaca (individualni razgled). U 16 sati polazak za Osijek. Dolazak u veËernjim satima.
Cijena: 520,00 kn Cijena ukljuËuje: prijevoz autobusom po opisanoj relaciji, 1 noÊenje s doruËkom u hostelu (2- do 6-krevetne sobe), usluge turistiËkog pratitelja i razglede prema programu, organizaciju putovanja.
27. 12. 2009. Sastanak grupe na autobusnom kolodvoru Zagreb, peron 502-506 u 21:30. NoÊna voænja kroz Hrvatsku. 28.12. 2009. Oko 01:00 sat dolazak u Osijek gdje se prikljuËuje ostatak grupe. Nastavak voænje kroz Srbiju i Bugarsku uz usputna kraÊa zaustavljanja. U popodnevnim satima dolazak u Sofiju, fakultativno razgled grada, slobodno vrijeme do 22:00 kada nastavljamo putovanje za Istanbul. NoÊna voænja kroz Bugarsku i Tursku. 29. 12. 2009. Dolazak u Istanbul predvien u popodnevnim satima. Smjeπtaj u hostel, slobodno vrijeme. Nakon kraÊeg odmora predlaæemo razgledavanje starog dijela grada na europskoj strani Istanbula u pratnji lokalnog vodiËa: Sveta Sofija; Plava dæamija; Hipodrom; Teodozijev obelisk; Serpentine; Fontana Wilhelma II; Beyazit sveuËiliπte; Grand Bazaar… Slobodno vrijeme, noÊenje! 30. 12. 2009. Nakon doruËka predlaæemo posjet palaËi Topkapi i Dæamije Sulejmana VeliËanstvenog, slobodno vrijeme za ruËak. Predlaæemo odlazak u Arheoloπki muzej. Slobodno vrijeme, noÊenje! 31. 12. 2009. DoruËak! Fakultativno voænja brodom Bosporom pa odlazak na tvravu Rumeli te prelazak preko velikog viseÊeg mosta na Bosporu u Aziju i razgledavanje istoËnog dijela grada. Odlazak na vidikovac ∑ brdo Camlica odakle se pruæa jedinstven pogled na grad. Slobodno vrijeme za uliËni doËek Nove godine! 01. 01. 2010. Slobodno vrijeme. 02. 01. 2010. Nakon ranijeg doruËka odjava iz hostela, ukrcaj u autobus i polazak prema Bugarskoj. U kasnopopodnevnim satima stiæemo u Plovdiv. Kratka zajedniËka πetnja gradom, slobodno vrijeme za veËeru. Sastanak kod autobusa u 23:00, nastavak noÊne voænje prema Osijeku. 03. 01. 2010. Dolazak u Zagreb predvien u ranim popodnevnim satima.
Cijena po osobi: 1.600,00 kn Cijena ukljuËuje: voænja autobusom po opisanoj relaciji, 4 noÊenja s doruËkom u hostelu „Sultan“, Sultanahmet ∑ Istanbul u viπekrevetnim sobama, razgled Istanbula, razgled Sofije i Plovdiva s turistiËkim pratiteljem, usluge turistiËkog pratitelja, organizacija putovanja
INFORMACIJE I PRIJAVE: HFHS - Travel section Zagreb Trg ærtava faπizma 13 tel: 01/48 47 474; 48 47 472
HFHS - Regionalni ured Osijek P. PejaËeviÊa 2, 31 000 Osijek tel: 031/36 90 33
HFHS - Regionalni ured Split Domilijina 8, 21 000 Split tel: 021/ 39 60 31
e-mail: travelsection@hfhs.hr
e-mail: osijek@hfhs.hr
e-mail: split@hfhs.hr
Napomene:
6 Hosteler36.indd 6
-
u sluËaju porasta teËaja za Euro iznad 1€ = 7,5 kn ili Funte iznad 1GBP = 8,8 kn zadræavamo pravo promjene cijena. putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih 1 ∑ 8 putnika = 78,00 kn (individualno) putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih 9 ∑ 20 putnika = 49,00 kn (manja grupa) putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih viπe od 20 putnika = 39,00 kn (veÊa grupa) Ëlanstvo u HFHS-u je 50,00 kn godiπnje
36.37.2009 11/24/09 2:02:20 PM
PARIZ ‐ LONDON Uvijek je bilo teπko odluËiti koji je od ovih gradova ljepπi, privlaËniji; kojeg odabrati kao prvu, kojeg kao drugu destinaciju. Sada nemate tih problema, jednim putovanjem rijeπite obje destinacije.
autobusa u 18:15 sati kada je predvien povratak.
ILI LONDON
27. 12. 2009. Polazak s autobusnog kolodvora u Zagrebu, peron 502-506 u 21:00. NoÊna voænja kroz Sloveniju, Austriju i NjemaËku uz usputna kraÊa zaustavljanja. 28. 12. 2009. U prijepodnevnim satima dolazak u Augsburg. Slobodno vrijeme za razgled grada, posjet obliænjim restoranima ili
31. 12. 2009. Raniji doruËak (06:30-07:00). Polazak iz Pariza, Gare du Nord International u 08:07. Voænja tunelom „Eurotunel“ koji prolazi ispod kanala La Manche. Dolazak u London St. Pancras u 09:36. Voænja metroom do hostela „Thameside“. Slobodno vrijeme. DoËek Nove godine na ulicama Londona. 01. 01. 2010. Razgled Londona; predlaæemo πetnju uæim srediπtem grada, a naveËer u jedan od pubova na reprizu doËeka. Povratak u hostel, noÊenje. 02. 01. 2010. Odjava iz hostela do 10:00. U 15:02 sa stanice London St Pancras polazi vlak za Paris. Odmah po dolasku u Paris, Gare du Nord International (18:17) ulazak u naπ autobus za Zagreb. NoÊna voænja uz usputna kraÊa zaustavljanja. 03. 01. 2010. U podnevnim satima dolazak u Salzburg. Predlaæemo zajedniËku πetnju centrom grada. Slobodno vrijeme za obrok, nastavak putovanja. Predvien dolazak u Zagreb u kasnijim veËernjim satima.
Cijena po osobi (boravak u Parizu): 1.995,00 kn Cijena ukljuËuje: voænja autobusom po opisanoj relaciji, 4 noÊenja s doruËkom u hostelu „Leo Lagrange“, Clichy ∑ Pariz u viπekrevetnim sobama, usluge turistiËkog pratitelja, organizaciju putovanja, razgled Augsburga, Pariza i Salzburga pivnicama. U 18:45 sastanak kod autobusa, nastavljamo putovanje do Pariza. 29. 12. 2009. Predvieni dolazak u Pariz u podnevnim satima. Prijava u hostel „Leo Lagrange“, Clichy. Slobodno vrijeme za kraÊi odmor jer predlaæemo panoramski razgled grada u pratnji vodiËa: Palais de Chaillot, Tour Eiffel, Champs de Mars, Ecole Militaire, Les Invalides, Grand et Petit Palais, Place de la Concorde, Madeleine, Hotel Crillon, Place Bastille, Opera Garnier, Place Vendome, Assemble Nationale, Champs Elysees, Arc de Triomphe, La Defense, Avenue Foch, Avenue George V, Pont de Alma. Slobodno vrijeme na Champs Elysees; posjet mnogobrojnim barovima - za veËernji izlazak predlaæemo odlazak u Ëetvrt grada imenom „Bastille“. NoÊenje. 30. 12. 2009. Nakon doruËka vodimo vas u obilazak grada: Katedrala Notre-Dame -de-Paris, St-Chapelle, Conciergerie, Pont Neuf te slobodno vrijeme za uspon na Tour Eiffel. Vrijeme je za veËernji izlazak u Latinsku Ëetvrt. Povratak u hostel, noÊenje.
Nadoplata za odlazak u London: 1.000,00 kn Nadoplata ukljuËuje: æeljezniËka karta kanalom La Manche Pariz ∑ London ∑ Pariz, 2 noÊenja u hostelu u viπekrevetnim sobama, 3-dnevni pokaz za javni gradski prijevoz po Londonu (I i II zona), ulaznice za 2 muzeja (odabir po dolasku u hostel), usluge turistiËkog pratitelja
PARIS 31. 12. 2009. DoruËak. Slobodan dan za one koji ostaju u Parizu. 01. 01. 2010. Kasniji doruËak: 11:00 ∑ 12:00. Slobodno vrijeme, noÊenje. 02. 01. 2010. DoruËak, odjava iz hostela (oko 10:00 sati ujutro). Odlazak na Montmartre (Sacre Coeur, Place de Tetre) Sastanak kod
BEOGRAD Dugo oËekivano putovanje: gradski kaos, jeftin taxi i dobra klopa. 30. 12. 2009. Polazak iz Zagreba u ranim jutarnjim satima. Voænja kroz Slavoniju uz usputna stajanja. Prelazak hrvatsko ∑ srpske granice, nastavak putovanja do Beograda. Dolazak u Beograd u podnevnim satima. Prijava u hostel „Fair“. Smjeπtaj u sobe. Slobodno vrijeme: predlaæemo vam odlazak do Skadarlije ukoliko æelite osjetiti duh starog grada (mnoπtvo restorana, umjetniËkih galerija, kupovina suvenira...) 31. 12. 2009. Zadnja veËer u 2009. godini. Slobodno vrijeme za pripreme doËeka u vlastitom aranæmanu. 01. 01. 2010. Uz najbolje æelje za poËetak godine nudimo besplatan tradicionalni doruËak. Prijatno! Ostatak dana slobodno; πetnja Knez Mihajlovom i posjet Kalemegdanu!? 02. 01. 2010. Posljednji dan boravka u Beogradu. Iako je vrijeme za odjavu iz hostela imate slobodno vrijeme do polaska prema Hrvatskoj koje je u poslijepodnevnim satima. Dolazak u Zagreb predvien je u veËernjim satima.
www.euro26.hr Hosteler36.indd 7
7 11/24/09 2:02:26 PM
Balkan Train 2009. Vlak koji povezuje mlade stigao je na perone Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, omladinskog hostela u Zadru Matija PolanËec Kad vam netko spomene ideju putovanja vlakom po Balkanu vjerojatno odmah pomislite na prljave vagone koji su zapuπteni, neudobni i miriπu na neπto πto radije ne æelite ni pomisliti. Na sreÊu Balkan Train program razmjene nije niπta poput vlakova na Balkanu. Ideja tog projekta u organizaciji Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza je zbliæiti mlade sa Balkana i zapoËeti interkulturalni dijalog koristeÊi umjetnost kao sredstvo komunikacije, a same vlakove kao prijevozno sredstvo. Zaπto Balkan Train? Ideja ovog projekta je nastala joπ prije par godina kada su mladi sudionici jednog treninga u organizaciji YouthNET-a dosjetili kako motivirati mlade na putovanje i druæenje. Kao sredstvo prijevoza odabrali su vlak jer je on najjeftinije, ali i najpristupaËnije prijevozno sredstvo za veÊinu mladih. Vlak nije poput aviona gdje putujete miljama iznad zemlje, niti poput autobusa gdje ste praktiËki vezani za svoje sjedalo. Sam vlak pruæa veÊu slobodu putovanja. Tijekom voænje moæe se gledati kroz prozor i upoznati kraj kojim se putuje. U vlaku je vrlo lako upoznati druge mlade putnike kao i planirati nove destinacije. Vlak povezuje razliËite zemlje, vlak zbliæava brojne ljude, vlak je najpopularnije sredstvo prijevoza za mlade, ali i za one koji se osjeÊaju mlado. ÆeljezniËke traËnice kojima vlak prevozi putnike zapravo su poput paukove mreæe koja povezuje zemlje i kulture i upravo takva mreæa je jedan od razlog zaπto je nastao Balkan Train projekt. Kako bi se okupili mladi iz razliËitih dijelova Balkana i tijekom druæenja otkrili da imaju viπe sliËnosti nego razliËitosti. Razlog postojanja Balkan train projekta je povezati mlade i stvoriti prostor za komunikaciju i razmjenu ideja unutar Balkanskog poluotoka. Uzajamnim
88 Hosteler36.indd 8
radom i meusobnim pomaganjem mladi iz 8 zemalja napravili su veliki korak prema ljepπoj buduÊnosti na Balkanu jer su bili spremni putovati, zbliæiti se i zajedniËkim snagama stvoriti neπto πto ih sve spaja. Iskoristili su svoje ideje i meusobno stvorili povjerenje iz kojeg je proizaπla njihova kreativna snaga. Sudionici programa razmjene iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, GrËke, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Austrije putovali su vlakom do Zadra i proveli 10 dana u Omladinskom hostelu gdje su sudjelovali na razliËitim radionicama te oslikali mini golf igraliπte svojim crteæima i time predstavili svoju zemlju i kulturu. ZajedniËkim radom oni su ostvarili πto mnogi stariji ljudi nikada neÊe moÊi, ostvarili su uzajamnu komunikaciju u kojoj su uËili jedni od drugih. Takvim uËenjem od drugih saznali su neπto i o sebi samima. Shvatili su da je buduÊnost u njihovim rukama i ukoliko je
æele poboljπati moraju zajedno suraivati i time stvoriti novu zajednicu. Poruka Balkan Traina je jednostavna, putujmo kako bismo se zbliæili, zbliæimo se kako bismo se upoznali, upoznajmo se da bismo suraivali, suraujmo kako bismo poboljπali svijet u kojem æivimo. Tijekom samog putovanja sudionici programa razmjene su imali zadatak fotografirati sve zanimljivosti koje su doæivjeli putem. Te fotografije su bile iskoriπtene kako bi ostalima sudionicima prezentirali ono πto vidjeli za vrijeme putovanja. Fotografije koje su nastale za vrijeme Balkan train projekta su skupljene i bit Êe dio fotogalerije koja se nalazi na web stranici www.balkantrain.org. Ta web stranica je joπ jedan od produkata Balkan Train projekta jer nudi moguÊnost povezivanja svim zainteresiranima. Bilo da traæite informacije oko youthNET inicijative ili samo æelite pogledati fotografije sudionika, moæete se logirati i sudjelovati
36.37.2009 11/24/09 2:02:31 PM
u nastavljanju Balkan Train projekta jer je æelja svih sudionika i organizatora da se ovaj program razmjene nastavi iduÊe godine na nekom drugom, novom mjestu. KoristeÊi umjetnost kao sredstvo komunikacije unutar interkulturalnog dijaloga mladi sudionici programa razmjene razvili su svoje umjetniËke sposobnosti i otkrili
da postoji neπto πto je jaËe od udaljenosti koja dijeli njihove zemlje. Otkrili su da je njihova sliËnost jaËa od njihovih razlika i da
je ta neraskidiva veza njihova buduÊnost. Ta neraskidiva veza je poput æeljezniËkih traËnica koje povezuju balkanske zemlje, a u buduÊnosti te traËnice Êe biti sredstvo povezivanja i razmjene za sve mlade. Rezultati Balkan Train programa razmjene su vidljivi na materijalnom planu jer mini golf igraliπte ostaje kao trajni dokaz njihove suradnje, ali i na ne-materijalnom planu kao povezanost sudionika i æelja da opet provedu vrijeme zajedno. BuduÊnost Balkan Train projekta je otvorena i svaka vaπa ideja je dobrodoπla stoga ne gubite vrijeme. Logirajte se na web stranicu (www.balkantrain.org) i iskoristite moguÊnost da upoznate zanimljive mlade ljude iz razliËitih zemalja. Balkan train program razmjene je finaciran od: "Austrian Development Cooperation", "Intekulturelles Zentrum", "Youth Net" i "Youth Education and Culture" organizacija.
IRSKA 2010. 8 DANA 1. DAN - Dobrodoπli u Dublin! Prijava u Dublin International Hostel gdje dobivate i paket dobrodoπlice. Upoznajte Dublin kroz Hop-on Hop-off Tour. Paket ukljuËuje i ulaznicu u Guinness Storehouse gdje moæete provesti poslijepodne u nevjerojatnom putovanju kroz povijest izrade svjetski poznatog piva. Besplatno kuπajte pintu piva u poznatom Gravity baru odakle se pruæa panoramski pogled na Dublin. 2. DAN - Kontinentalni doruËak u staroj redovniËkoj kapeli u hostelu. Nakon doruËka preporuËujemo shopping u ulicama O’Connell i Grafton, posjetu brojnim kafiÊima, art duÊanima i galerijama u Temple baru, uz odmor u St. Stephens Green, Phoenix Park ili Gardens of Remembrance. 3. DAN - DoruËak u hostelu. Odlazak Eireann busom do grada Cork na jugu Irske. Prijava u Cork International Hostel. Slobodno poslijepodne. 4. DAN - Odlazak do University College Cork odakle zapoËinje izlet gradskim Hop-on Hopoff autobusom. Autobus se zaustavlja na Cork City Gaol, gdje moæete upoznati æivot Corka kakav je bio krajem 19. st. i poËetkom 20. st. Ostatak vremena po slobodnom izboru za otkrivanje gradske knjiænice, St. Finbarr’s Cathedral, Crawford Municipal Art Gallery. 5. DAN - Odlazak Eireann bus-om do Killarneya. Prijava u Killarney International Hostel. Hostel je smjeπten u prekrasnoj prirodi, s pogledom na Nacionali park. Killarney spaja æivosti restorana, pubova, diskoteka. RazliËiti dnevni izleti polaze iz hostela. NoÊni æivot grada upoznajte kroz atmosferu tradicionalnih pubova. 6. DAN - Provedite dan po vlastitom izboru. Preporuka: najam bicikla, jahanje, posjeta St. Mary’s Cathedral, ili Cathedral of the Catholic Diocese of Kerry. 7. DAN ∑ Odlazak Eireann busom do Sha-
www.euro26.hr Hosteler36.indd 9
nona pa do Sixmilebridgea. Prijava u Jamaica Inn Hostel. Poslijepodne: Bunratty Castle Folk Park, East Clare Walking route, Cragganowen Celtic Village, ili, dalje, Burren, Cliffs of Moher i gledanje dupina. 8. DAN - Odlazak prema Dublinu. (Autobus iz Sixmilebridga ne vozi do aerodroma Shannon/Dublin nedjeljom). Cijena paketa s autobusnim prijevozom: 2.260,00 kn (01.06. - 30.10.) / 2.160,00 kn (01.01. - 31.05, 01.11. - 31.12.) Cijena ukljuËuje: paket dobrodoπlice, 7
noÊenja u hostelu u viπekrevetnim sobama, 2 doruËka u Hostelu Dublin International, Dublin Hop-on Hop-off Tour (2. dan programa), ulaznica za Guinness Storehouse, Cork City Tour (4. dan programa), ulaznica za Cork City Gaol, trodnevna otvorena karta za prijevoz Eireann bus (vrijedi 3 dana unutar ukupno 6 dana), Eireann bus red voænje Paket se moæe rezervirati bez prijevoza autobusom: 1.690,00 kn (01.06.- 30.10.) / 1.590,00 kn (01.01. - 31.05., 01.11. - 31.12.) INFO I REZERVACIJE: regionalni uredi HFHS-a, www.hfhs.hr
9 11/24/09 2:02:39 PM
Studenti sa sjeveroistoka Francuske posjetili su Hrvatsku i proveli nezaboravne trenutke
Kulturna razmjena Zagreb – Nancy Kristina MarijanoviÊ Gotovo je uvijek najteæe odabrati prvu reËenicu, jer kao πto se po jutru poznaje dan... No eto, i ta je dilema rijeπena. No, u dilemi nismo bili kada smo planirali ugostiti kolege iz zemlje sira i vina, studente iz Nancya. Kulturna razmjena projekt je u kojem sudjeluju najmanje (najËeπÊe) dvije lokalne BEST grupe (BEST - Board of European Students of Technology) i pritom studenti imaju priliku
upoznati grad svojih domaÊina, njegove prirodne i kulturne ljepote i raznolikosti.
Zbliæavanje Osim samog ‘turistiËkog dijela’, vaæan dio kulturne razmjene je i stvaranje timskog duha raznim mini-radionicama kako bi se ostvarila komunikacija ne samo na profesionalnoj, veÊ i prijateljski, toploj razini. U tom duhu zapoËeli smo tjedan naπeg druæenja sa πetnjom po gradu, od Hrvatskog narodnog kazaliπta preko Gornjeg grada i skoro zavrπili kupajuÊi se u Manduπevcu! Zrinjevac im se, kao prava zelena i svjeæa oaza usred grada, takoer jako svidio. Prava stvar tek nas je Ëekala naveËer na ‘Hrvatskoj veËeri’ gdje je slijedila degustacija fritula, πtrukli, orehnjaËa i sliËnih delicija. SlijedeÊi dan nakon radionice u kojoj su se svi joπ viπe meusobno povezali, u Maksimiru je slijedio lov na blago kao ‘kruna’ naπeg timskog rada. Da bismo projekt pretvorili iz imena u prijateljsko lice, za naπ simbol odabrali smo super pametnog, svevremenskog profesora Baltazara, koji je svojim idejama oduπevio i Francuze. Ipak,
10 Hosteler36.indd 10
jednom nismo pustili crtiÊ do kraja veÊ im samo postavili problem i dali svakom od njih da iskoristi svojih pet minuta Baltazarove slave. Ispalo je da potencijala ima.
Vikend u prirodi NoÊni æivot Zagreba pamtit Êe joπ dugo (duuugo), pa smo iz rehabilitacijskih razloga odluËili vikend provesti u prirodi, i to na Plitvicama i u Zadru. Ljepota PlitviËkih jezera ostavila je bez daha i nas koji smo tamo veÊ bili, a kako ne bi naπe nove prijatelje. U Zadru smo nakon lagane πetnje Kalelargom produæili do Morskih orgulja, gdje smo jedno vrijeme uæivali glumeÊi guπtere na toplom listopadskom suncu. Svakim novim udarom vala more nam govori drugaËije i to je vjerujem bio svima prekrasan doæivljaj. SunËani guπti nisu dobili svoj noÊni, svijetleÊi epilog u kojem uæivaju sretnici koji se nakon zalaska Sunca zateknu na zadarskoj rivi. No, zato smo saznali sve detalje o ‘Pozdravu Suncu’ od naπe drage Zadranke, ujedno i glavne organizatorice ovog projekta, Ive AniÊ. Nakon razgleda grada i finog ruËka, Zadar
nam je ponudio svoje plaæe, more i kupanje bez obzira na listopad u kalendaru. NaveËer su nam se Francuzi ‘osvetili’ francuskom veËerom πto je ukljuËivalo beskonaËan niz sireva, puæeva, vina.. (æabe su ostavili za drugi dio kulturne razmjene). Bila je to prava uæivancija, zaokruæena karaokama i noÊnim kupanjem.
Jedinstveni suvenir Nakon fantastiËnog vikenda, u Zagrebu smo obavili zadnji korak asimilacije naπih francuskih prijatelja u vidu radionice kravate, gdje su sami oslikali svoju kravatu i tako dobili jedinstveni suvenir. Popodnevni posjet muzejima pribliæio nam je i zadnju veËer. Trebala je to biti oproπtajna veËer, ali se pretvorila u polufrancusku jer su ponovo donijeli neke zaboravljene kobasice s dodatkom borovnica, oraha i raznog bilja πto je zapravo bio i dobar dodatak tamnom pivu. Vrijeme nam je proπlo zaista brzo, ali nema mjesta tuzi jer nas veÊ na drugom djelu projekta kulturne razmjene u Nancyu nestrpljivo Ëekaju novi prijatelji i njihove æabe.
36.37.2009 11/24/09 2:02:43 PM
HFHS N O V O S T I
NOVA ADRESA ZAGREBA»KOG UREDA To Êe reÊi da nas u Zagrebu veÊ mjesecima neÊete naÊi na staroj adresi, Deæmanova 9, veÊ na novoj-staroj: Trg ærtava faπizma 13. I dalje nudimo Ëlanstvo, ulaznice, avio karte, teËajeve stranih jezika, smjeπtaj u hostelima diljem svijeta... I dalje pon-pet 8 ∑ 16. Doite!
NOVE INTERNETSKE STRANICE Vrijeme ide, tehnologije napreduju, a mi pratimo. Upravo smo u radovima na naπim novim stranicama. Uskoro, veÊ poËetkom 2010. godine oËekujte nas na novim, svjeæim stranicama koje Êe biti mnogo viπe interaktivne, korisne, s booking sustavom i brojnim korisnim sadræajima. Joπ Êe funkcionirati adrese i www.hfhs.hr i www.euro26.hr, ali na novoj domeni.
THE GARDEN FESTIVAL 2010., PetrËane (Zadar) 2. do 11. srpanj 2010.
Rezervirajte veÊ sada svoj smjeπtaj u naπem hostelu u Zadru, bit Êe guæva pa budite brzi i uæivajte na ovom sve popularnijem festivalu, a odmarajte u naπem najveÊem hostelu. Rezervirati moæete u naπim regionalnim uredima u Zagrebu, Splitu i Osijeku ili direktno u hostelu.
STUDENTSKI OGLASNIK Nekima su poznate naπe zajedniËke promocije sa Studentskim oglasnikom, a kojima nisu vidjet Êe nas ovih dana po fakultetima. Svim studentima bit Êe svakako i korisna stranica www.studentski-oglasnik.hr. Traæite posao, sobu, æelite zamijeniti svoj stari mobitel, potrebna vam je pomoÊ oko pisanja seminarskog rada ∑ prava adresa za vas.
ADRESE HFHS‐a
Hosteli
OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK VINKA SAGRESTANA 3, 20000 DUBROVNIK e-mail: dubrovnik@hfhs.hr TEL: 020/423 241 FAX: 020/412 592 OMLADINSKI HOSTEL PULA ZALJEV VALSALINE 4, 52100 PULA e-mail: pula@hfhs.hr TEL: 052/391 124 i 391 133 FAX: 052/391 106 OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA ©ETALI©TE 13. DIVIZIJE 23 51000 RIJEKA Tel: 051/ 406 420 Fax: 051/ 406 421 E-mail: rijeka@hfhs.hr
Regionalni uredi i klubovi OMLADINSKI HOSTEL ©IBENIK PUT LUGU©A 1, 22000 ©IBENIK TEL/FAX: 022/216 410 OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJ KACIOL 4, 51551 VELI LO©INJ e-mail: losinj@hfhs.hr TEL: 051/236 234 OMLADINSKI HOSTEL ZADAR OBALA KNEZA TRPIMIRA 76, 23000 ZADAR e-mail: zadar@hfhs.hr TEL: 023/331 145 FAX: 023/331 190 OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB PETRINJSKA 77, 10000 ZAGREB e-mail: zagreb@hfhs.hr TEL: 01/4841 261 i 4841 267 FAX: 01/ 48 41 269
CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREB TRG ÆRTAVA FA©IZMA 13, 10000 ZAGREB e-mail: travelsection@hfhs.hr TEL: 01/ 48 47 472 FAX: 48 47 474 REGIONALNI KLUB BJELOVAR TRUMBIΔEVA 4/1, 43000 BJELOVAR Mob. 091/506 88 56 Fax. 043/214 525 REGIONALNI KLUB GOSPIΔ KANI©KA 8, 53000 GOSPIΔ e-mail: klubgospic@hfhs.hr REGIONALNI KLUB KARLOVAC ZRINSKI TRG 17/1, 47000 Karlovac
REGIONALNI URED OSIJEK PAVLA PEJA»EVIΔA 2, 31000 OSIJEK e-mail: osijek@hfhs.hr TEL: 031 369 033 FAX: 031/369 028 REGIONALNI URED RIJEKA KORZO 22, 51000 RIJEKA TEL/FAX 051/ 337 116 REGIONALNI URED SPLIT DOMILIJINA 8, 21000 SPLIT e-mail: split@hfhs.hr TEL: 021/ 396 031 FAX: 021/ 395 972
POZIV NA SURADNJU
Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! ©aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiËaje svoga kraja, pjesme, priËe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraujemo! Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, 10 000 Zagreb, e-mail: hosteler@euro26.hr
www.euro26.hr Hosteler36.indd 11
11 11/24/09 2:02:48 PM
TE»AJEVI STRANIH JEZIKA U INOZEMSTVU SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE, AUSTRIJA, ©PANJOLSKA FLS International U»ENJE ENGLESKOG JEZIKA U AMERICI FLS International osnovan 1987. godine, lider je u provoenju visokokvalitetne nastave engleskog jezika, kroz sjajno osmiπljene programe koji mogu zadovoljiti najrazliËitije interese i ambicije.
Institute, New York, NY Termin: 04.07.2010. ∑ 24.07.2010. Termin: 25.07.2010. ∑ 14.08.2010.
Cijena: $ 3.275,Cijena: $ 3.275,-
Cinema Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, California Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 3.195,- za 3 jedna Photography Camp - Las Vegas Institute, Las Vegas, Nevada Termin: 11.07.2010. - 31.07.2010. Cijena: $ 2.685,Termin: 01.08.2010. - 21.08.2010. Cijena: $ 2.685,Tennis Camp - Citrus College, near Los Angeles, California Termin: 11.07.2010. ∑ 31.07.2010. Cijena: $ 2.795,Termin: 18.07.2010. ∑ 07.08.2010. Cijena: $ 2.795,Termin: 25.07.2010. ∑ 14.08.2010. Cijena: $ 2.795,Golf Camp - Citrus College, near Los Angeles, California Termin: 11.07.2010. ∑ 31.07.2010. Cijena: $ 2.795,Programi se izvode na nekoliko razliËitih lokacija, sve u sklopu fakulteta i visokih uËiliπta, πto polaznicima osigurava pravo ameriËko iskustvo. FLS INTERNATIONAL ∑ iskustvo najboljeg od SAD-a u 2010. Ponuda programa uËenja engleskog jezika koja moæe zadovoljiti razliËite interese. Ako ste zainteresirani uËenje jezika upotpuniti sa sportskim aktivnostima, umjetnosti, upoznavanjem atrakcija ili ako æelite steÊi potrebno iskustvo kako biste se uspjeπno prijavili na univerzitet vaπih snova, ova ponuda je upravo za vas. Discover California - Citrus College, Los Angeles, California Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 2.585,- za 3 tjedna Discover New York - FLS Manhattan Language Institute, New York Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 3.275,- za 3 tjedna
Termin: 18.07.2010. ∑ 07.08.2010. Termin: 25.07.2010. ∑ 14.08.2010.
California Summer - California State University, Northridge, California Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 2.985,- za 3 tjedna
Basketball Camp - Lock Haven University, Lock Haven, Pennsylvania Termin: 04.07.2010. - 24.07.2010. Cijena: $ 2.785,Termin: 25.07.2010. - 14.08.2010. Cijena: $ 2.785,-
Cijena: $ 2.795,Cijena: $ 2.795,-
TOEFL/SAT Preparation Camp - Lock Haven University, Lock Haven, Pennsylvania Termin:13.06.2010.-10.07.2010. Cijena: $ 2.885,Hip-Hop Dance Camp - Suffolk University, Boston, Massachusetts Termin: 04.07.2010. ∑ 24.07.2010. Cijena: $ 3.175,Termin: 18.07.2010. ∑ 07.08.2010. Cijena: $ 3.175,Discover Boston ∑FLS Boston Commons, Boston, Massachusetts Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 2.695,- za 3 tjedna Boston Summer - Suffolk University, Boston, Massachusetts Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 3.175,- za 3 tjedna Junior Camp ∑ California State University, Northridge, California Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 2.985,- za 3 tjedna Surf Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, California Termini za 2010. godinu: cijena veÊ od $ 2.895,- za 3 tjedna Acting Camp - Marymount College, FLS Manhattan Language
12 Hosteler36.indd 12
Prijavni list za FLS programe moæete zatraæiti u najbliæem uredu HFHS-a, te popunjeni formular vratite u ured kako bi ste zapoËeli proces prijave.
36.37.2009 11/24/09 2:02:53 PM
ACTI LINGUA ACADEMY ‐ uËenje njemaËkog jezika u BeËu ActiLingua Academy osnovana je 1988. godine. Svjetsku reputaciju je stekla odliËnim uvjetima i modernim pristupom poduËavanju. ©kola je Ëlanica IALC (International Association of Language Centres) te posjeduje meunarodnu akreditaciju posredstvom American Universities i Ministarstva obrazovanja ©vedske. Actlingua Academy je Ëlan nacionalne organizacije Campus Austria te sluæbeni ispitni centar za Österreichisches Sprachdiplom OSD. Glavni cilj πkole su zadovoljstvo polaznika, visok standard poduËavanja, komforni smjeπtaj, dostupnost kulturnih i zabavnih sadræaja. ActiLingua Academy, prestiæna πkola njemaËkog jezika u BeËu sa zadovoljstvom vam predstavlja novu πkolsku zgradu za polaznike 16+ teËajeva. ©kolska zgrada smjeπtena je na prvom katu u prekrasnoj Art Nouveau graevini u centru BeËa u Ëetvrti diplomatskih predstavniπtava i ambasada. ©kola ima 6 modernih, novonamjeπtenih uËionica. U sklopu πkole je multimedijalna knjiænica sa 17 radnih mjesta za raËunalom. Prostor za druæenje ima bar za konzumaciju kave, sokova i laganih obroka. ©kola je klimatizirana. Strogi centar BeËa je udaljen 15 minuta javnim prijevozom od nove πkole.
kulturnog programa, ActiLingua certifikat, Actilingua rjeËnik, knjige potrebne za praÊenje nastave, koriπtenje multimedijalne knjiænice, servis za polaznike tijekom radnog tjedna, besplatni pristup internetu, priruËnik o upoznavanju BeËa, ActiLingua Card za popuste u muzejima, duÊanima i kazaliπtima. Smjeπtaj 2010. Actilingua Academy za polaznike 16+ godina Cijena po osobi u EUR ActiLingua Residence standard leæaj u 1/2 sobi ActiLingua Residence standard leæaj u 1/1 sobi ActiLingua Residence superior leæaj u 1/2 sobi ActiLingua Residence superior leæaj u 1/1 sobi Family/Apartment/Student Residence leæaj u 1/2 sobi Family/Apartment/Student Residence leæaj u 1/1 sobi
Tjedan 138 184 245 392 104 164
2010. ActiLingua Academy Holiday Cours za polaznike od 16 do 19 godina Holiday Course
20 ili 30 sati nastave + 5 sati kulturnog programa 2 tjedna 3 tjedna 4 tjedna 6 tjedana
20 sati / tjedan 30 sati / tjedan
957,1.181,-
1.346,1.682,-
1.735,2.183,-
2.513,3.185,-
Termini teËaja
04.07.-17.07. 18.07.-31.07. 01.08.-14.08.
04.07.-24.07. 18.07.-07.08.
04.07.-31.07. 18.07.-14.08.
04.07.-14.08.
2010. Actilingua Academy za polaznike 16+ godina ∑ tijekom cijele godine Standard Course 20 sati / tjedan 1 tjedan PoduËavanje /EUR
20 sati nastave + 5 sati kulturnog programa 2 tjedna 3 tjedna 4 tjedna Dodatni tjedan 311 443 575 707 132
Intensive Course 20 sati nastave + 5 sati kulturnog programa + 10 sati u mini grupi 30 sati / tjedan 1 tjedan 2 tjedna 3 tjedna 4 tjedna Dodatni tjedan PoduËavanje /EUR 423 667 911 1.155 244 German for Life 1 20 sati nastave + 5 sati kulturnog programa 20 sati / tjedan 12 tjedana 16 tjedana 24 tjedna 36 tjedana Dodatni tjedan PoduËavanje /EUR 1.283 1.651 2.387 3.491 92
Cijena ukljuËuje teËajeve u trajanju od 20 ili 30 sati tjedno, 5 sati
Cijena ukljuËuje: nastavu u predvienom broju sati te smjeπtaj u dvokrevetnim sobama na bazi polupansiona (doruËak, veËera) u dvokrevetnim sobama u studentskom domu koji je upravo izvrsno opremljen za prihvat, smjeπtaj i boravak mladih; organizirane sportske i kulturne sadræaje u slobodnom vremenu; knjige potrebne za pohaanje teËaja; koriπtenje multimedijalne knjiænice; besplatni internet; ActiLingua Card za popuste u muzejima, duÊanima i kazaliπtima.
AbcCOLLEGE ‐ πpanjolski i viπe od toga abcCollege je πkola jezika smjeπtena u modernoj πesterokatnici u samom centu Barcelone, u blizini Plaza Molina te je izvrsno povezana sa glavnom metro i autobusnom mreæom. ©kola je osmiπljena na naËin da pruæi uËinkovito i ugodno uËenje stranog jezika. Sve uËionice su klimatizirane i opremljene audio-vizualnom opremom. ©kola ima veliku konferencijsku dvoranu i kompjutersku salu sa besplatnim internetskim pristupom, Wifi, takoer i penthouse bar terasu sa prekrasnim panoramskim pogledom na Barcelonu. Razredi prosjeËno imaju 8 studenata razliËitih nacionalnosti, a broj polaznika je ograniËen na 12 kako bi se osigurala optimalna interakcija izmeu polaznika i nastavnika. INTENSIVE SPANISH Trajanje 1 tjedan 2 tjedna 3 tjedna 4 tjedna 5 tjedana 6 tjedana
20 sati tjedno 155,310.465,620,775,930,-
25 sati tjedno 185,370,555,740,925,1.110,-
LONG TERM Trajanje 12 tjedana Dodatni tjedan
20 sati tjedno 1.620,135,-
25 sati tjedno 1.980,165,-
ACADEMIC SEMESTER Trajanje 24 tjedna Dodatni tjedan
20 sati tjedno 3.000,125,-
25 sati tjedno 3.744,156,-
ACADEMIC YEAR Trajanje 32 tjedna Dodatni tjedan
20 sati tjedno 3.840,120,-
DELE PREPARATION Trajanje 4 tjedna
25 sati tjedno 815,-
SPANISH+TOURISM Trajanje 4 tjedna
20+5 sati tjedno 800,-
25 sati tjedno 4.768,149,-
JUNIOR SUMMER COURSE Trajanje 20 sati tjedno 2 tjedna 1.070,Dodatni tjedan 535,ONE-TO-ONE Cijena po satu 1 sat nastave
1 polaznik 45,-
2 polaznika 55,-
3 polaznika 65,-
Uz ponudu teËajeva πpanjolskog jezika abcCollege nudi smjeπtaj po vrlo prihvatljivim cijenama, sve ovisno o osobnim æeljama te kategoriji i vrsti smjeπtaja.
INFORMACIJE I PRIJAVE: HFHS - REGIONALNI URED SPLIT SPLIT, Domilijina 8; Tel: 021 32 16 14, 021 39 60 31; e-mail: split@hfhs.hr
www.euro26.hr Hosteler36.indd 13
HFHS - TRAVEL SECTION ZAGREB, Trg ærtava faπizma 13; Tel: 01 48 47 474, 01 48 47 472; e-mail: travelsection@hfhs.hr
HFHS ∑ REGIONALNI URED OSIJEK OSIJEK, P. PejaËeviÊa 2 Tel: 031 36 90 33; e-mail: osijek@hfhs.hr
13 11/24/09 2:02:55 PM
Put Pod Noge Mnoge 14 Gvatemala 18 Juæna Amerika 24 Australija 26 Sicilija 30 Albanija 32 Osijek 33 Zagreb 35 Bjelovar
G V A T E
Zemlja vulkana i domovina najrazv
Ivan 'Ico' Rako ZraËna luka, avion, zraËna luka, opet avion pa opet zraËna luka, pa... dvadeset i neπto sati putovanja, da bi napokon stigli u Ciudad de Guatemala. U usporedbi s glavnom gvatemalskom zraËnom lukom, Pleso je kao aerodrom LuËko. Ogromna i moderna zgradurina, podosta terminala, s vrlo ljubaznim osobljem. Nakon rjeπavanja carinskih formalnosti, na mom loπem πpanjolskom, hvatamo prvog taksista koji nas odbacuje u Guatefriends, hostel kojeg smo naπli preko Hostelworlda.
Grci Novog svijeta Zaπto Gvatemala? Najbitniji razlog je πpanjolsko govorno podruËje. Nakon πto u Peruu i Boliviji nisam znao beknuti ni rijeËi, odluËio sam upisati teËaj πpanjolskog jezika (¡Muchas gracias, profesora Dubravka!) pa sam spojio ugodno s korisnim i otiπao u zemlju gdje veÊina stanovniπtva priËa πpanjolski jezik. Iako je πpanjolski jezik sluæbeni jezik Gvatemale, njime ne govori svo starosjedilaËko stanovniπtvo niti je najËeπÊe u upotrebi kao drugi jezik. Postoji 21 priznat
14 Hosteler36.indd 14
razliËit mayanski jezik, naroËito u seoskim podruËjima kao i nekoliko nemayanskih ameroindijanskih jezika, poput starosjedilaËkih jezika Xincal i Garifuna, jezika iz porodice Arawakan, kojima se govori u podruËju karipske obale. Sve u svemu, uz πpanjolski, joπ su 22 jezika priznata kao dræavni jezici. Drugi razlog su bili vulkani. Gvatemala ih ima trideset i tri. Postoje Ëetiri tipa vulkana: hawaiano, estromboliano, vulcaniano i peleano. U Ëitavoj srednjoj Americi, najËeπÊi su vulkani tipa estromboliano, dok su u Gvatemali zastupljeni svi tipovi osim hawaiano. TreÊi razlog je stara kultura Maya. Dok u Peruu obitavaju Inke, koje su svoje gradove i hramove gradili u visinama Anda, u ovom dijelu svijeta æive Maye, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodaËke Amerike, koji su svoje gradove gradili u dæungli. Uz podruËje Gvatemale, Maye nastanjuju Yucatan u Meksiku te Honduras, Salvador i Belize. Neki ih zovu i Grci Novog svijeta, zahvaljujuÊi visokim dostignuÊima u matematici, astronomiji (imali su kalendar kojega ni danaπnji ne nadmaπuje), graevinarstvu, umjetnosti te su imali i svoje pismo. Zbog toga ih Ëesto smatramo
najrazvijenijom civilizacijom Novoga svijeta. Mayanski narod danas broji otprilike dva milijuna duπa.
Guate Ciudad de Guatemala (sluæbeno La Nueva Guatemala de la Asunción) glavni je grad ove srednjoameriËke dræave. Prvo naselje na ovom podruËju osnovale su Maye prije viπe od 2000 godina. Ruπevine toga naselja i danas se nalaze u centru grada. Danas Guatemala ima oko tri milijuna stanovnika, a na nadmorskoj je visini od 1533 metara. NajveÊi je grad Gvatemale i cijele Srednje Amerike. Lokalci glavni grad zovu skraÊeno Guate i odatle naziv naπeg hostela s poËetka priËe. Hostel vodi jedan ameriËko-gva-
36.37.2009 11/24/09 2:02:56 PM
Maye su na području astrologije pokazali neobičnu spretnost izvodeći nadasve točne proračune, iako nisu imali baš nikakvih sprava
E M A L A
zvijenije civilizacije Novoga svijeta
www.euro26.hr Hosteler36.indd 15
vozni park, od najnovijih BMW-a i Hummera sve do zapreænih kola. Ono πto me najviπe dojmilo su chicken busevi. VeÊina gradskog, a pogotovo meugradskog prijevoza se odvija tim πareno obojanim busevima, koji su vrlo atraktivno ukraπeni raznim dekoracijama. To su u biti dekorirani stari πkolski autobusi uvezeni iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. RijeË chicken (engleska rijeË za pile) opisuje namjenu tih autobusa. Odabrali smo taj oblik prijevoza za odlazak u Antiguu, naπu drugu destinaciju u Gvatemali. Voænjom smo shvatili pravo znaËenje naziva autobusa. U njima se uz ljude moæe naiÊi na razne, veÊinom pernate, æivotinje. Uz vozaËa, u svakom busu je i pomoÊnik (ayudante), obiËno klinac od svojih 15-16 godina, koji doziva putnike, naplaÊuje karte, stavlja i skida prtljagu na/s krova. U busu je jako tijesno, sjedala su mala i za noge nema mnogo mjesta - ipak je to πkolski bus namijenjen za djecu. Voænja je ipak bila jako zabavna. Muzika svira, na skoro svakoj stanici u bus ulijeÊe neki lokalac koji prodaje razne Ëokoladice, vodu, sokove, te izlazi na sljedeÊoj stanici. Uletio je i neki propovjednik koji je na πpanjolskom priËao o Bogu, vjeri, itd. Jedini problem je πto bus staje na
“
temalski braËni par, vrlo su srdaËni i voljni pomoÊi, pri nabavci prijevoza, organizaciji izleta... Grad je standardno juænoameriËki, priliËno sliËan Limi. Kaæu da je opasan, makar mi nismo imali problema sa sigurnoπÊu. Guate je podijeljen u zone te svaka zona u avenije i ulice. Ulice nemaju imena, veÊe se zovu 3a Calle (treÊa ulica) ili 2a Av (druga avenija). I to priliËno pravilno, avenije idu u smjeru sjever-jug, dok ulice idu u smjeru istok-zapad. Uz tako pravilnu strukturu ulica karta nam uopÊe nije bila potrebna. U gradu se kriæa siromaπtvo i bogatstvo. Uz visoki moderni neboder Ëesto zna stajati troπna zgrada. Zgrade u strogom centru su standardno kolonijalne. Na cesti sreÊemo stvarno πaren
U Gvatemali se kriæa siromaπtvo i bogatstvo. Uz visoki moderni neboder Ëesto zna sajati troπna zgrada
svakoj stanici pa je voænja od 45 km potrajala popriliËno dugo.
Grad izmeu vulkana Antigua je pitoreskan gradiÊ, duge povijesti, kolonijalne arhitekture, smjeπten izmeu tri vulkana: Fuego (vatra), Aqua (voda) i Acatenango. Fuego je priliËno aktivan te se skoro svakodnevno dimi iz njega. Vulkan Agua 1526. godine eruptirao je goleme koliËine vode, uniπtio grad i tako si zaradio ime. Iz bilo kojeg dijela grada, vidi se minimalno jedan vulkan. Antigua je bio kolonijalni glavni grad, sve do potreba 1776. godine, kada je to postao Ciudad de Guatemala. Grad se sporo obnavljao, ali je mnogo ostalo od tradicionalnog karaktera grada. Kamene ulice bez vozila, πarene kuÊe, raskoπni vrtovi koji krase gotovu kuÊu... U gradu je u pravilu zabranjen promet za automobile, ali to ne spreËava ogromne koliËine tuk-tukova da se ganjaju niz te ulice. Tuktuk je mala trokolica, naprijed sliËan mope-
15 11/24/09 2:03:01 PM
Pacaya
Vrh vulkana Pacaya je stalno zadimljen te konstantno eruptira male koliËine Lave
“
du, a odostraga rikπi. Ovo izuzetno spretno i malo motorno vozilo vuËe svoje korijene iz azijskih zemalja (Indije, Pakistana...). Iako je Antigua jako mali grad i s jedne strane grada na drugu se moæe doÊi za desetak minuta pjeπice, ipak smo se Ëesto koristili uslugama vozaËa tuk-tukova, zbog njihove divlje voænje koja je predstavljala neku vrstu guπta. :) Na glavnom trgu sreÊemo Satu, naπu staru znanicu iz hostela Guatefriends, Finkinju koja putuje Amerikom od sjevera prema jugu. OdluËila je ostati mjesec-dva u Antigui i nauËiti πpanjolski jezik. Antigua je poznata po tome da dosta stranaca ovdje dolazi uËiti πpanjolski ili neki od mayanskih jezika, æive s lokalcima i prisiljeni su brzo uËiti, jer engleski ne pomaæe, jer ga rijetko tko zna. ZahvaljujuÊi modernim tehnologijama, ostao sam u kontaktu sa Satu i javlja mi je da je ostala u Antigui duæe nego πto je oËekivala te da joj je sljedeÊa destinacija Kostarika. Uz ove sve vulkane, vrijeme je i posjetiti neki. OdluËujemo se za jednodnevni izlet na vulkan Pacaya, najaktivniji u Gvatemali, koji pripada tipu estromboliano. Taj tip vulkana je vizualno najatraktivniji, a nije preopasan i u tom leæi moguÊnost turistiËkog iskoriπtavanja. Vrh vulkana je stalno zadimljen te konstantno eruptira male koliËine Lave. Zbog toga svaki dan dolaze horde turista i planinara koji se penju na vrh i gledaju lavu u potocima. Taksijem smo doπli do podnoæja, sela gdje kreÊe planinarska staza. Pristup strancima na vrh nije moguÊ bez plaÊene ulaznice u nacionalni park i bez vodiËa. Kako vodiË ne zna engleski, moje natucanje πpanjolskog je odliËno proπlo. Miguel, naπ guía, nas je informirao o aktivnosti vulkana, kada je zadnji put bila veÊa erupcija te nam je pokazivao vulkane koji se vide sa Pacaye. Uspon na vrh je trajao neπto manje od dva sata. Prvo smo prolazili kroz bujnu
16 Hosteler36.indd 16
vegetaciju i πumovite padine vulkana, da bi tek nakon polovice puta ugledali sam vrh. Ogoljen vrh, tamno siva ukruÊena lava, bez trunke vegetacije. Fascinantno, Ëudesan prizor, kao da sam na drugom planetu. Na sam vrh se ne smije, jer postoji velika opasnost od sumpornih plinova, ali lava izbija kroz pore tog ogoljenog vrha pa se moæe pristupiti do nje.
Vulkansko jezero Atitlan Nakon nekoliko ugodno provedenih dana u Antigui, puteπestvija se nastavlja, noge nas nose u mali gradiÊ Panajachel, na vulkanskom jezeru Atitlan. Jezero Atitlan se nalazi u gvatemalskom visoËju, na nadmorskoj visini od 1597 m, okruæen s tri vulkana. Slovi za najdublje jezero u centralnoj Americi. Sam gradiÊ je turistiËko srediπte, jer iz njega idu brodice za sela raπtrkana po jezeru. Grad se sastoji od svega nekoliko ulica, πtand do πtanda gdje se moæe kupiti hrana ili poneki suvenir. Uz obalu je smjeπteno nekoliko hotela sumnjive kategorije, ali niske cijene. Za vrijeme graanskog rata, tijekom πesdesetih godina proπlog
stoljeÊa, poËeli su dolaziti mnogi hipiji. Kada je rat zavrπio, poËeli su dolaziti i ostali turisti, i od tad je primaran priljev novca od turizma. Grad ima i nadimak Gringotenango (“place of the gringo”) zbog dosta turista bijele boje koæe, a i hipija koji su ostali æivjeti. Takoer je u upotrebi i skraÊeno ima Pana. Definitivno treba posjetiti Pana Rock Caffe, gdje se mogu kupiti majice sliËne slavnom lancu barova sliËnoga imena te ispiti dobro gvatemalsko pivo, Gallo (pijetao). Pivo je lager i moram priznat da je kvalitetnije i punijeg okusa od naπe Æuje ili KarlovaËke. Nakon πto smo istraæili juæni dio Gvatemale, vrijeme je za poÊ na sjever. Nakon cjelonoÊnog truckanja u autobusu, dolazimo u Flores, gradiÊ na jezeru Peten Itza. Flores je malo mjesto smjeπteno na otoku. Mogli bi reÊi poluotoku, jer πiroki most veæe taj otok sa kopnom. To mjesto je bilo zadnje neovisno utoËiπte Maya, dok su konkvistadori harali ovim dijelovima svijeta. ©panjolci su tek 1697. godine uspostavili vlast nad otokom, tako da su ga napali brodovima i uniπtili ga.
36.37.2009 11/24/09 2:03:07 PM
Antigua
Atitlan
Caye Caulker
U zraku se osjeÊa drugaËija klima, puno je sparnije, vruÊe je, osjeÊa se da je u blizini dæungla. Glavni razlog zbog Ëega smo ovdje je Tikal, najstarije i moæda najspektakularnije nalaziπte Maya. Nalazi se usred neprohodne, negostoljubive i kiπom prenatopljene dæungle. Poput prapovijesnih nebodera izdiæu se iz tla dæungle dvije piramide strmih strana koje stoje jedna nasuprot drugoj na dva kraja πirokog trga. Na njihovim vrhovima nalaze se hramovi na Ëijim su vrhovima krunaste nadgradnje koje su nekoÊ bile ukraπene tajnovitim vjerskim simbolima isklesanih u kamenu. Okruæene su s oko 350 manjih hramova i palaËa. Dva hrama, πto se suoËavaju, datiraju iz 8. st. Za vrijeme kasno klasiËnog razdoblja (600.800.) Tikal je bio jedno od najveÊih srediπta Maya. Ustanovljeno je da je oko 4. st. tamo æivjelo od 5000 do 9000 ljudi, πto potvruju brojne ustanove (preko 4000 u krugu od 16 km). U tom je razdoblju izniklo pet hramova od kojih je najviπi Ëetvrti (70 m). Graeno je joπ mnoπtvo palaËa, obrednih platformi, rezidencija i struktura za tople kupke (vrste
www.euro26.hr Hosteler36.indd 17
sauna), te pet kamenih cesta. U srediπtu grada nalazio se kompleks palaËa kraljevske obitelji i ostalih plemiÊa. Tikalske piramide graene su u obliku velikih stepenica ili terasa, a vrh im je bio krnj da bi se na njemu sagradio hram. Smatra se da je sluæio za promatranje zvijezda jer su Maye na tom podruËju pokazali neobiËnu spretnost izvodeÊi nadasve toËne proraËune, iako nisu imali baπ nikakvih sprava. Srediπta poput Tikala arhitektonski su izgraeni kao kompleksi opservatorija, kompleksi za religiozna i astronomska slavlja i obrede, πto upuÊuje na vrlo usku povezanost religije i znanosti. Bogatstvo Tikala potjeËe iz njegove bliske veze s Teotihuacanskim carstvom i kulturom. Naime, mnogi smatraju da je Tikal neko vrijeme bio pod vlaπÊu Teotihuacana koji je pokorio ovaj grad oko 378 g. Arhitekti Maya gradili su po njihovom uzoru kuÊe od nepeËene opeke i masivne kamene piramide u Ëast bogova. PolitiËki sukobi, trgovaËko suparniπtvo i æelja za prevlaπÊu bili su izraziti izmeu Tikala i Calakmula (takoer znaËajno srediπte Maya), a s vremenom u sukobe su se ukljuËili i drugi gradovi. Posljedica
“
Tikal - najstarije nalaziπte Maya
Maye neki zovu i 'Grci Novog svijeta', zahvaljujuÊi visokim dostignuÊima u matematici, astronomiji (imali su kalendar kojega ni danaπnji ne nadmaπuje), graevinarstvu, umjetnosti te su imali i svoje pismo
tih sukoba bilo je mijenjanje nekih osnovnih politiËkih institucija. Pad Tikala uzeo je maha u kasno klasiËnom razdoblju. Maye su poËele napuπtati grad zbog napada drugih naroda i gradova, iscrpljenosti zemlje, te oslabljene moÊi sveÊenstva. Kamenje se poËelo polako osipati i dæungla je ponovo osvojila hramove i palaËe.
Belize Nakon dvotjednog skakutanja po brdima, dæungli i jezerima odluËili smo se prije povratka kuÊi odmoriti nekoliko dana u Belizeu, maloj dræavi koja graniËi sa Gvatemalom. Nalazi se na Karipskom moru i poznat je po svojim otocima i odliËnim mjestima za ronjenje. Za vrijeme osvajanja Novog svijeta, u Belizeu je cvjetalo piratstvo. Za razliku od Gvatemale, gdje uglavnom æive potomci Maya i bijelaca, u Belizeu je dosta stanovniπtva afriËkog i kreolskog porijekla. U 18. stoljeÊu postaje kolonija Ujedinjenog Kraljevstva, da bi 1981. godine postala neovisna dræava. Naπa destinacija je Caye Caulker, mali koraljni otok smjeπten u blizini drugog najveÊeg koraljnog grebena na svijetu. Godine 1961. uragan Hattie je podijelio otok na dva dijela, i na tom mjestu se nalazi plaæa zvana Split (hrv. razdjel). Taj uragan je bio toliko jak da je opustoπio i 20 milja udaljeni Belize City. Na otoku caruje niskobudæetni turizam, za razliku od obliænjeg otoka Ambergris Caye gdje su smjeπteni skupi hoteli i veliki rezorti. Miris backpackera se osjeÊa u zraku, mnogo ih je doπlo na tropsku plaæu i za male novce jesti jastoge, uæivati u moru, pjesku i suncu. Nakon sedam nezaboravnih dana, kreÊemo na put kuÊi. Buen viaje.
17 11/24/09 2:03:11 PM
NA PUTU PREMA GORE II. DIO
JUÆNA AMERIKA Draæen BabiÊ Doπao je i taj, po mnogo Ëemu centralni dogaaj naπe male πetnjice po juænoameriËkom kontinentu! Poranivπi (zapamtite tu rijeË), zajedno sa porterima autobus nas je ostavio nakon neobeÊavajuÊeg doruËka pred vratima kanjona na 82 km. Nakon πto smo odmah izgubili jednog Ëlana ekspedicije (imala laænu ISIC karticu.. ha - ha - ha), osobu koja nam i ovako i onako nije nikako sjela (veÊini, ne samo nama naravno!) na uvodnom sastanku, te je bila predmet πala i
18 Hosteler36.indd 18
poπalica u sljedeÊa Ëetiri dana, krenuli smo mistiËnim (mistiËnim prije opsade hordi turista) putevima civilizacije Tawantisuyu (pravo ime Inka, quechua jezik, prijevod - »etiri teritorija)!
Putevima civilizacije Tawantisuyu Prvi dan je protekao u euforiji, upoznavanju kako s ekipom tako i sa vodiËima, kuharom i porterima! Brzo je proπlo ispipavanje terena, nestalo je srama i poËela je prava avantura! Samouvjereni nakon prvog dana, oduπevljeni Inka hramovima, joπ dovoljno svjeæi, uz fenomenalnu veËeru i savrπeno pripremljeni kamp od ruku ‘red army-a’ (porteri!) te pokoju kap kiπe (pokazalo se mrvice pred oluju) na πatoru uz zamor i prepriËavanja dosadaπnjih putovanja zaspasmo u prekratkom satoru (noge na zraËenju)! DoruËak uz nadolazeÊe bijele oblake (koji su se ubrzo pretvorili u srebrno bijele) s neodoljivim pogledom na okolne zelene plani-
ne joπ u jutarnjoj magli nas je lansirao u najavljeni najteæi dan treka (2.dan) Potvrdivπi svoj status najteæeg dana, uz dodatak kiπe i leda koji su se nemilosrdno spustili nad dolinom, uspon na “dead womens pass” koji nas je Ëekao na 4200m nije bio nimalo ugodan! Promrzli i πmrcavi u kampu obavijenom maglom na rubu “cloud foresta”, s laganim upalama miπiÊnog tkiva, sluπajuÊi Casiana kako nam prepriËava rituale i darivanja te davne civilizacije, neverbalno se dogovorivπi da ako se vrijeme ne popravi najmlaa djeva iz grupe ce biti “ponuena” za blagostanje ostatka grupe! Jutarnje sunce koje nas je probudilo i pogled na snjeæne vrhove vratilo nam je nadu (a i mladoj Melissi) da Êe ovo ipak na kraju biti lijepo i toplo iskustvo! KroËeÊi urezanom, kamenom poploËenom stazom, sada veÊ suhi, sa samo pokojom kapi kiπe strmoglavismo se 1000 m u dolinu, tik do Machu Picchu (stara planina) planine koja je sakrivala najveÊi hram Inka! PoËastivπi se tuπom nakon tri dana, zasluæenim hladnim pivom, vinom, pa i ron callienteom, koji je napokon napustio moju torbu, uz sjetne, mistiËne tonove, koji su dolazili sa Casianove frule, doπli smo do gotovo zadnjeg koraka na putu prema gore... Porteri koji su sa πalicom vruÊeg Ëaja u 3:30 pokucali na πator i nepregledno, ispunjeno zvjezdano nebo iznad nas je bilo dovoljno da nas podigne na, malo je reÊ’, noge bolne! Nakon otvaranja vrata parka u 5:30 (da Ëekali smo sat i pol), uz joπ uvijek samom sebi neobjaπnjeno trËanje narednih 3km, doπli smo do sunËanih vrata, toËno kada je trebalo, toËno kada su se prve zrake sunca probile kroz vrata i obasjale hram pod njima! Vrijedilo je! Komentar na Machu Picchu je suviπan, iako
36.37.2009 11/24/09 2:03:16 PM
Machu Pichu
Porteri ponovo one iste horde turista koji su se do tamo dovukli vlakom i busom, meni osobno su oduzele onu æeljenu mistiËnost tog predivnog mjesta. Uspon na Wayanapicchu, iliti mladu planinu koja je skrivala hram Machu Picchu sa sjeverozapadne strane, je vrijedio svake suze, kapi znoja i psovke praÊene po toj moæda najstrmijoj stazi kojom sam ikada stupio! Ali tamo gore... kao na vrhu svijeta... Nakon blijedog Aguas Calientesa u kojem smo na povratku izgubili 4 sata, vlaka, te busa kojem je eksplodirala guma gotovo nas zalijepivπi za stijene i auto iz suprotnog smjera nas je barem na kratko vratila iz mrtvila i zemlje kapetana Zaspana....
»injenica: Llama path, agencija koju sam odabrao joπ prije nekoliko mjeseci, pomno birajuÊi, je bila i viπe nego izvanredna! NaËin na koji tretiraju portere, vodiËi, ekoloπka svijest, znanje, je bilo na zavidnom nivou, i daleko su bili najbolji na planini!! Sve pohvale... Za vas buduÊe trekere....www.llamapath. com... vjerujte najbolja opcija...
Trenutak u vremenu: Kiπa i led padaju veÊ tri sata, na najteæem usponu prema “Dead women`s pass-u”, korak po korak potpuno namoËen po oblom kamenju puta koji su marljive ruke prije pet stoljeÊa jedan po jedan oblikovali i postavljali svaki na svoje savrπeno mjesto... sunce koje se probija kroz gustu maglu i sive oblake iza svakog zavoja otkriva neπto drugaËije, zelene obronke, jezera, nastambe, visoko gore, orhideje, raznobojne orhideje... porteri, izguævanih, izbrazdanih lica, hrapavih ruku, u sandalama, mokri, znojni s nevjerovatnim teretom na leima æure, trËe kako bi stigli postaviti sve za nas turiste... neke nisam mogao u oËi pogledati...
Areqipa, zemlja kanjona Promjenivπi hostel u 10 naveËer, poradi oËito nesporazuma oko rijeËi “rezervacija”, odluËili smo provesti max lijeni dan u Cuscu. Dan se sveo na dva ukusna obroka u obliznjoj Chifi, koje pivo sa πaËicom istomiπljenika s upravo zavrπenog osvajanja Machu Picchua te par epizoda “zakon i red” na kablovskoj u hostelu (da, imali su kablov-
www.euro26.hr Hosteler36.indd 19
sku...uhvatio i nastavak Raymonda). Ujutro put Areqipe, zemlje kanjona, u busu iz kojeg bi izdvojio papagaja koji je buljio u nas svo vrijeme izmeu obroka kuhanog krumpira Ëime ga je gazda hranio te dvije pojaËe æene koje su u bus unijele cijelo peËeno janje (Ëiji je miris preuzeo dominaciju nad ustajalim zrakom u autobusu), koje su u roku par minuta sa satarom raskomadali te uz peËeni krompir prodavali za 5 sola! Zanimljivo... Osim uvjerljivo najloπijeg smjeπtaja do sada te El Mistia, 5500m visokog vulkana poviπe grada, o Areqipi nemam dodatnih impresija (nevoljko πetkaranje u potrazi za jeftinom hranom nije ostavilo neki dojam). Jutro je brzo stiglo (budno oko pratilo je æbuku na visokom stropu koja je prijetila), zbrisasmo put Cabanacondea, malog, πest sati udaljenog sela u praπini obliænjeg Colca kanjona! Nakon i tih πest sati (nekada imam osjeÊaj da je ovaj put jedna duuuuga voænja autobusom;)) kroz pustinju i kanjone stigli smo u taj praπnjavi, s osjetnim brojem C u zraku, gradiÊ na samom rubu ponora. Smjestivπi se u zanimljivi, kamenom ozidani, trstikom pokriveni, s pogledom na dva magarca i planine iza njih, πarmantni hostel, spustismo se do odvojenog restorana i za masivnim drvenim stolom, uz svijeÊe zabodene u prazne boce Ëileanskog vina (casillero del diablo, kog zanima), otvorenu kruπnu peÊ i hladno pivo te zanimljiv izbor ruskomaarskih tonova vlasnika hostela koji su dolazili sa sterea, upadnemo u zavodljivu melankoliju ovog u praπini izniklog hostela. Uranivπi s pijetlovima (magarci joπ spavaju pod prozorom), uvjereni u svoje oporavljeno netom naruπeno psihofiziËko stanje penjanjem putovima Inka, odluËismo se hrabro spustiti 1200m u grotlo kanjona! Doduπe, dolje nas je Ëekala oaza s prirodnim bazenima i hlad palmi. I to sve besplatno, na raËun hostela! Uz pomisao “malo raja nikada ne πkodi” u bazenu pod palmama provedesmo rane popodnevne sate. Definitivno precijenivπi otpornost naπe koæe, ono πto je sljedilo nakon brËkanja u pliÊaku je bilo izuzetno bolno iskustvo. »etiri sata, 7.5 km, 1200 m vertikalnog uspona po najveÊem suncu, uz naravno premalo H2O. Jedino vrijedno spomena u tom muËnom i bolnom povratku je bio kondor koji je krstareÊi vruÊim zrakom
kanjona prejedrio iznad mene (ne iskljuËujem fatamoganu i teæe halucinacije). Uz kazaËok i dobru klopu najnjeænije moguÊe spustili smo zagorena i iscjeena tijela na hladne plahte i zavrπili ovaj gorko/slatki dio puta prema gore. Uhvativπi jutarnji bus nazad za Arequipu, ostavivπi Marka samog na tri dana u hostelu, krenuh put Lime, po treÊi puta (Lima u malom prstu veÊ polako) kako bih doËekao posljednju prinovu naπem timu, najπarmantniji dio ekipe, mladu i odvaænu Ivu DananiÊ!
»injenica: Kanjoni Colca (3191m) i Cotehausi (3354m) oko Arequipe su meu najdubljima u svijetu!
Zanimljivost: Andski kondori, koji se gnijezde u dubokim, strmim kanjonima ovog dijela Perua, u mitoogiji Inka su bili sveta biÊa, koja su po vjerovanju prenosile duπe mrtvih u æivot poslije æivota... tamo gore.
Otoci Titikake Napustivπi Arequipu u ranim jutarnjim satima, krenusmo joπ jednim autobusom (ni manje ni viπe) prema posljednjoj destinaciji u Peruu, prema Punu i jezeru Titikaka. Uz pun bus iznimno glasne djeËurlije i borbe s najmanjim WC-om ikada (cca 1.3m) stigli smo u Puno, te brzom reakcijom na kolodvoru spustismo cijenu (drug)Tito hostela na 50 sola po sobi! NeprotiveÊi se previπe 24-satnoj toploj vodi i kabelskoj tele, nakon broaster piletine (kao s raænja) i dogovorenog dvodnevnog skakutanja po otocima Titikake uz zanosnu Milu i “Ultra violet”, pustismo vjejama po volji. Neugodni mirisi luke u Punu su brzo ostali iza nas nakon πto smo isplovili prema fascinantnim i tajnovitim plutajuÊim otocima plemena Uros. Sam pogled na 40-ak razbacanih otoka sapletenih od totora trske iz okolnih pliÊaka, sa æarko æutim, i od istog napravljenim, nastambama, je oduzimao dah. Sve πto se ticalo tih otoka je ostavljalo nezaboravan osjeÊaj i neizbjeæno kimanje glavom u nevjerici da je to sve stvarno. Nakon kratkog upoznavanja s tehnikom izrade svega πto nas je okruæivalo, na otoku koji je ostavljao dojam hodanja po vodenom krevetu te isprobavanja njihovih tradicionalnih
19 11/24/09 2:03:20 PM
odora simpatiËne 20-godiπnje stanarke otoka, koja je na istom i roena, malo toga je bilo moguÊe sroËiti u misli, a kamoli u rijeËi. ZanemarujuÊi oËiglednu turistiËku eksploataciju ovog Ëarobnog mjesta, s miπlju da od njihove smirenosti i veselog, vedrog duha moæemo samo uËiti, otplovili smo put otoka Amantania gdje smo se smjestili kod lokalne obitelji. Epifanija, njen muæ Victoriano i mali, sveprisutni neÊak Kristian, uËinili su ta dva dana nezaboravnim. Smjestivπi nas u maloj crvenoj sobici povrh dvoriπta, u tri kreveta od trstike, nakon preukusnog ruËka (povrtna juha.. mmm), uputili smo se put najviπeg vrha (teπko se penjati na 4000m) otoka do hrama Pachamama (majka priroda) kako bi uhvatili zalazak sunca nad jezerom. Kakav zalazak!!! Vrijedilo je svake kapi znoja! Nakon idiliËnog zalaska, okrijepljeni kod Epifanije (opet preukusno), obuÊeni u tradicionalnu obleku (ponovo) otplesasmo par kola, pravih narodnih u ritmu bolivijanskog melosa! Nekoliko rundi dalje, πto plesa, πto piva, izmuËena tijela su potpisala kapitulaciju te na trstici (dobro i madrac povrh trstike) pod toplim dekama od alpace zaspasmo kao bebe. Pozdravivπi se sa Obitelji nakon doruËka krenusmo prema Punu uz joπ jednu stanicu na obliænjem otoku. UæivajuÊi u svjeæem mangu na doku luke otoka, konteplirajuÊi o Ëinjenici da smo plovili 3600m iznad razine mora koju neminovno povezujem s plovidbom, uz ljeskanje sunca po modrom jezeru i onaj osjeÊaj koji imaπ samo kada si pored vode, utonem potpuno u mirnoÊu ovog mjesta.
Buenos Croatas Oprostivπi se od Perua, ulaz u Boliviju je bio i viπe nego zanimljiv! Nakon πto su mi naplatili tri dana duæeg ostanka u Peruu, na granici Bolivije nas je doËekalo zanimljivo pitanje carinika kada smo se izjasnili kao Hrvati: Buenos o malos?? ZnajuÊi o Ëemu se radi
(dokumentarni filmovi iz ‘45. puπteni na njihovoj lokalnoj televiziji poradi Moralesovog glavnog politiËkog protivnika, koji ni manje ni viπe vuËe korijene s naπih prostora. Naravno, (prikazaπe nas sve kao faπiste!) uz osmijeh i potvrdno kimanje da se radi o buenos Croatas, provukosmo se u Boliviju. Uz pogled iz busa na dres hrvatske reprezentacije i njegovog vlasnika koji na kolicima vozi barem 30-ak gajbi lokalnog piva (svugdje smo isti!) krenusmo prema La Pazu. Put preko Bolivijske visoravni s Cordilleras Real, koji su nas pratili cijelim putem, okovanih vjeËnim snijegom i ledom, je bio nevjerovatan. Tako teπko skinuti pogled. Sam ulaz u La Paz je priËa za sebe... Smjeπten u kanjonu na visini od 3660m sa zastraπujuÊom snjeænom planinom Illamani, koja se nadvila iznad grada, je odavao najljepπu panoramu nekoga grada koju sam ikada imao priliku vidjeti. OpËinjen nevjerovatnim bojama i ludilom centralnih gradskih ulica La Paza, pronaπli smo izvanredan (naravno barato) hostel u zgradi koja neodoljivo podsjeÊa na viktorijansko doba u samom centru grada, tik uz Mercado Negro i tik uz Mercado de Hechiceria (vjeπtiËji mercado), u najæivotopisnijem dijelu ovog, na prvi pogled nevjerovatno zanimljivog grada... Napravivπi krug po obliænjem placu, te nahranivπi se odliËnom arapskom hranom (falafel je falafel) priveli smo ovaj prvi dan u Boliviji kraju...
Zanimljivost: Pleme Urosa, Ëiji su Ëlanovi po legendi izgubili svoje boæansko postojanje mjeπavπi se s lokalnim stanovnistvom Aymara govornog podruËja, su svoje plutajuÊe postojanje poËeli stoljeÊima prije kako bi se izolirali od agresivinih Collasa i Inka. Njihovo plutajuÊe postojanje isprepleteno s totora biljkom je nadæivjelo kamene hramove i gradove Inka.
Trenutak u vremenu: ...mala kuhinjica s malim klimavim drvenim
Arequipa
20 Hosteler36.indd 20
stolom i glineno posue na kamenoj peÊi iz kojih se πire mirisi domaÊe povrtne juhe... grube, izborane ruke koje nas sluæe, smee sjetne i vesele oËi koje nas gledaju kako prstima ljuπtimo posluæeni graπak u glinenim tanjurima...mali prozor i pogled na mirno jezero i malu luku podno brda...Ëaj od biljke koja podsjeÊa na mentu...mir...zvjezdano nebo....
La Paz Ranojutarnja πetnja po witch marketu, koji je po svemu bio sliËan onome kojem sam svjedoËio u Chiclayu, na sjeveru Perua, osim po fetusima llama koji su virili iz kojekakvih koπara i mreæa. Nastavivπi kroz Mercado Negro, ogroman labirint svakojake robe uz kupovanje neizbjeænih suvenira i razglednica po dobro pregovaranoj cijeni (stvarno sam doπao do zavidnog nivoa cjenkanja :), imao sam osjeÊaj kao da je dan proletio... Potpuno oduπevljen gradom, njegovom energijom i æivotopisnim ljudima (nikada nisam vidio toliko mrtvo pijanih ljudi u ranim popodnevnim satima!) i strmim kamenom poploËenim ulicama... odavao je nekakav prividni kaos, nered, a ustvari je sve savrπeno funkcioniralo. Uz par lokalnih u Hard Rock cafeu Bolivija (i to treba vidjeti), noÊ je bila privedena kraju. Odvaæivπi se na izletiÊ na 5400m visoku obliznju planinu Chacaltaya, koja takoer slovi kao najviπi ski resort na svijetu (doduπe snijega u tragovima i hrava vuËnica), uz posjet “Valle de la Luna” intrigantnim glinenim formacijama koji su do prije 5-6 godina sluæili lopovima i krimosima za skrivanje po mnogobrojnim spiljama. Da ne govorim da su takoer do prije tih 5-6 godina turisti i znatiæeljnici zavrπavali u obliænjim provalijama osloboeni svojih novËanih resursa, postojanja i ostalih moguÊih vrijednosti. Kratkog daha na 5400m (najviπe πto sam u æivotu bio! (izuzev aviona - za vas mudrijaπe), pogled je pucao na suncem oba-
Titikaka
36.37.2009 11/24/09 2:03:24 PM
sjane snjeæne vrhove Huayne Potosi (preko 6000m) s jedne strane i 6400m visokog Mt. Illimania s druge, te kanjona u koji se s odsjajem sunca sa silnih limenih krovova El Alta Ëinilo kao da La Paz utjeËe u njega poput velikog slapa. Uz neobjaπnjivo genijalne raznobojne lagune u tom visokom snjeænom carstvu, vrijeme kao da je na trenutak stalo (πto poradi navedenoga, a πto poradi nedostatka kisika :)). Povratak nazad put La Paza bio je neπto posebno. Posebno je preslaba rijeË za dogaaje koji su uslijedili (trenutak u vremenu). BjeæeÊi od vreve centra La Paza, treÊeg dana smo, uz dobar broj kilometara u nogama, otiπli do miradora koji je naravno bio ponedjeljkom zatvoren poradi ËiπÊenja. Malo se praviviπi πto stranci, πto glupi, uhvatili smo par dobrih fotografija. Iznenadni pljusak nam je naglo suzbio æelju za daljnjim istraæivanjem, te smo uz lokalnu comidu i veÊ nakon treÊeg piva doπli do izjava “da je meni samo 5 min” i tome sliËnima u naravno kritiËnom osvrtu na teπko stanje naπeg druπtva (tri piva na 3660m nisu malo! A i piva je 0.66l! Samo da se zna)! Uz naravno rjeπenja za sve probleme πto su ikada ili Êe ikada napasti naπe malo misto, zaspali smo sa zadovoljnim osmjesima na licima! U meuvremenu iπËekivanja polaska busa koji je kretao s glavnog terminala u 7pm put Uyunia, nakon fenomenlne voÊne salate i multivitaminskog napitka na gradskoj trænici (hvala Jaco!), odluËismo se malo kulturno uzdignuti i provjeriti pokoji muzej u La Pazu. Muzej Coce je bio i viπe nego zanimljiv!! »injenice da je dr. Sigmund Freud imao rak nosne πupljine poradi konzumiranih koliËina koke (objaπnjava neke stvari zar ne!?!) te da SAD sa 4 posto svj. stanovniπtva troπi 50% svjetskih koliËina kokaina, su bile u najmanju ruku interesantne!! (Bilo je tu svakojakih informacija, no neÊemo sada o tome;)). Zadovoljivπi naπu æelju za kulturom, odluËi-
smo se otiÊi na sladoled, kokice i matineju 007. Zadnji nastavak. Radnja 80 posto filma nije mogla biti bolje smjeπtena - Bolivija i La Paz!! »udan je to bio osjeÊaj πetati ulicama tog istog grada 90 min kasnije! Uhvativπi taxi dovukli smo se do kolodvora te ukrcali u bus za Uyuni... joπ jedna duga noÊna voænja. TV ne radi. Moæda i bolje. ZCVD uvijek Ëeka iza ugla. Spreman za prijetnje smrÊu na πpanjolskom.
Malo povijesti: Sredinom 19. st. i poËetkom 20. st. Bolivija je vodila tri teritorijalna rata i sve redom izgubila od »ilea (1879-83. g., 350km obale), Brazila (1903. g.) te posebno brutalnog protiv Paraguaya (1932-35. g., Chaco regija, 80 000 mrtvih) Malo je reÊ’ da i nisu neki ratnici, a ni poklonici sreÊe... uzeπe im sve.
Trenutak u vremenu: Povratak sa Chalcataya je ponudio puno viπe nego πto sam oËekivao... Praπnjavi πljunËani put, jako sunce, strmo brdo, mala crvena mazda- kombi, kuÊe bez krova sa slobodnom armaturom, prokopana glavna cesta, koæne rukavice bez prstiju, laæne raybanice i srebrno u nasmijanim ustima vozaËa, nudili su uz musavu djecu pored puta, znatiæeljnog susjeda sa slamnatim zguævanim πeπirom, galamu motora, paleæ guma, tri pokuπaja penjanja, povratka u rikverc, oslobaanja s kamenih gromada uz cestu te guranja kombija, scenarij kojeg se ni Kusturica posramio ne bi. Malo harmonike i ciganskog melosa je sve sto je trebalo ovom prirodnom scenariju balkanskih prostora.
»arolija Salara S izlaskom sunca okruæeni pvc vreÊicama, koje su slobodno poletjele zrakom naokolo “jureÊeg” autobusa na praπnjavom putu usred niËega, stigli smo u malo nesimpatiËno mjestaπce Uyuni. Rjeπivπi graniËnu papiro-
logiju u Uyuniu i prolunjavπi malo po glavnoj ulici pretvorenoj u instant buvljak, krenuli smo put slanog Salara. Dobro ispregovarani (jeftino) uvjeti trodnevnog puta preko Salar de Uyunia su nosili par svojih, pokazalo se, iznenaenja. 4x4 stara Toyota Hilux na prvi pogled nije ulijevala previπe samopouzdanja. Na drugi pogled nakon puknuÊa zadnje desne (gume, ne loæe), dojam se nije baπ popravio. A proπlo je tek 15-ak km. Druπtvo su nam pravile, ni manje ni viπe nego tri Ëasne sestre. Brzo smo meu ostalim grupama prozvani kao “oni sa Ëasnama”. Bacivπi pogled na obliænje groblje lokomotiva i zamjenivπi zadnju desnu (stanje rezervne tragikomiËno), krenuli smo polako ali sigurno dalje! Nedugo nakon neslavnog starta doπli smo pred Salar. Uπavπi hrabro naprijed preko tog beskrajnog bijelog pokrivaËa od soli, sa suncem koje se probijalo kroz oblake i nudilo, nevien za mene, beskonaËni pogled. ZastrasujuÊa, smirujuÊa, slika nepregledne bijeline slanog prostranstva stopljene fatamorganom na horizontu s okolnim planinskim vrhovima. Teπko je doËarati taj trenutak. Doπavπi sebi izveli smo par standardnih poza za fotke te krenuli dalje hrabro zajedno s naπom Toyotom i Ëasnama. Pojmovi cesta, put, smjer, preko toga bijelog prostranstva Emilija (naπ veleπtovani vozaË) nisu previπe zabrinjavali. Gutavπi enormne koliËine kokinog liπÊa u polusnu (glavinjao na sve strane) uzimao si je cca 100m manevarske πirine za “prometni” trak... ako se to tako moæe nazvati...prometnica. Preæivjevπi Emilijevo kunjanje, nahranili smo se na obliænjem “otoku” u okruæenju ogromnih kaktusa, te nakon toga uspjeπno dovukli (bez kvarova) do naπeg prebivaliπta za tu noÊ. Naπeg malog hotela od soli! Jedinstveno iskustvo sjedenja, jedenja, spavanja, na kockama od soli praÊeno Ëaπicom istarske medice (Ëasne objeruËke prihvatile ponueni aperitiv!) i unezvjerenim traæenjem
La Paz
»arolija Salara
Hostel od soli www.euro26.hr Hosteler36.indd 21
21 11/24/09 2:03:29 PM
Crvena Laguna
soli po stolu od soli (okruæeni tonama soli) kako bi dosolili soËni alpakin odrezak koji je mirisao u glinenim posudama... zaspasmo na krevetima od soli... u sobama od soli... sol, sol, sol, sol i joπ malo soli!! Tko kaæe da je æivot sladak! Kablovima i drugom Toyotom na rano jutro rijeπen problem praznog akomulatora naπe lae i bili smo spremni i orni krenuti put raznobojnih laguna flamenaca! Pustinjski krajolik u rapsodiji boja koji se iza svakog zavoja otvarao pred nama je bio nevjerovatan. »aroban. Oduπevljen potpuno, s vilicom u veÊini sluËaja u krilu, prolazeÊi kroz tu sirovu, divlju prirodu...zelene, crvene, æute lagune... æutu travu u busenima koja neodoljivo podsjeÊa na dikobraze, koji kao da Êe se svaki tren ustati i odπetati... vicune u grupama od 5 moæda 6... neodoljivi pogledi...rozi flamenci... stotine... i ja mali i nevaæan u toj igri prirode...na putu prema gore.... Nikada nisam mislio da Êu vidjeti flamence... a pamtim ih iz crtiÊa kojeg sam kao klinac gledao. Ne pamtim ime, samo da je netko u crticu vikao “flamenci, flamenci, flamenci!!”. Kako reËe Mujo za jelene u Kanadi: “Tako su graciozni”! Nastavivπi preko bolivijskog prostranstva i dalje u druπtvu Ëasnih (ne daju se!), doπli smo do crvene lagune i naπeg sljedeÊeg konaËiπta! Uz zanimljive (al’ ozbiljno) priËe o æivotnim odabirima i projektima naπih Ëasnih sestara i zalaska sunca oko 9 sati, zajedno sa strujom smo nestali iz svijeta budnih. Nakon ranojutarnjeg namakanja promrzlih stopala u termalnim izvorima, slijedio je oproπtaj od spektakularne Bolivije i put prema »ileu. Nakon joπ jednog prikaza bolivijskog poduzetniπtva (Emilio pare u dæep, a nas strpao u kombi kod svog pajde), praÊeni pogledom gladne pustinjske lisice otisnuli smo se prema San Pedru. Cesta koja nas je spustila sa 5400m na 2400m u nekih sat vremena, zaËepila nam je uπi i uvela u neki drugi, civiliziraniji svijet. Agonija potrage naËina za izaÊi iz tog malog gradiÊa, smjeπtenog usred Ëileanske pustinje, prema Argentini je bila okonËana privatnim turistiËkim prijevozom za koji alternativa nije postojala! Izgubljeni i naviknuti na bolivijski standard (nama odgovarao), brzo smo zatvorili vrata πatora i pokuπali prespavati taj nepotrebno nervozni dan.
22 Hosteler36.indd 22
»injenica: Salar de Uyuni, nekada dio velikog prehistorijskog jezera koje je presusilo, sjedeÊi na 3653 m.n.m sa svojih 12000 km2 i slojem od 5-7m je najveÊa svjetska slana pustinja.
Zanimljivost: ¨Las Religiosas Adoratrices Esclavas del Santísimo Sacramento y de la Caridad¨ kako se punim imenom zove red u kojem su naπe suputnice Ëasne sestre, djeluje u preko 20 dræava svijeta s ciljem udomljavanja, πkolovanja i skrbljenja za mlade majke i njihovu djecu, koja budu odbaËena od obitelji i druπtva. U Boliviji najmlaa majka koju su primili ima 10 godina. Vrijedna æivotna uloga naπih suputnica.
Pokuπaj sandbordanja Nakon (pre)stresnog prvog dana u ovoj pustinjskoj oazi »ilea, jutro nakon prokampirane noÊi je vratilo tlak u normalu. Uz enorman broj C u zraku, nakon jutarnje kave i 20-minutnog vucaranja po gradu (dovoljno u ovim toplinskim uvjetima), te ruËka (kasnije se pokazalo popriliËno kobnog za probavni trakt), krenuli smo put Valle de la Muerte jaπuÊi na biciklima sa sandbordovima na leima kako bi ovim psihiËkim tegobama prvog dana dodali i fiziËko obiljeæje (masnice)!! Uz nekolicinu neugodnih, za oko a kamoli za tijelo, padova (Markov za predavanje) i zalaska sunca povrh pjeπËanih dina i okolnih vulkana ispuhasmo se i energetski potpuno istroπismo. Bolnih noænih zadebljanja, ali zadovolnji svojim sandborderskim umjeÊem, iscjeeni se vratismo u San Pedro. Bez ærtava... iako je bilo za dlaku! Uz zasluæenu veËeru (kratko nastanjenu u nekima od nas) i Ëileansko vino u dobrom druπtvu freelancer ekipe iz hostela (svi redom freelance vodiËi...
:) )zavrπismo ovaj dugi i naporan dan. Kao i mnoge prije. San Pedra dva dana dosta, tako da smo put Argentine krenuli na rano jutro sa πtovanim gospodinom Joseom Torom LeontiÊem, Ëiji je djed na naπu sreÊu davne 1910. iz domovine krenuo put novog svijeta i »ilea. Cjelodnevni transport “robe” po off road terenu Ëileanske pustinje s promjenom vozila i vozaËa na granici, po pasjoj vruÊini (Ëekali Argentince sat vremena), koja osim oznake “bienvenido a Argentina” i pokojeg od sunca spaljenog grmiÊa nije posjedovala niπta drugo. Da netko gleda sa strane....human trafficking. S argentinskim Mad Maxom doπli smo do Salte. Napustili smo visoke djelove kontinenta i spustili se u unutraπnjost. Promjena. Ne samo krajolika, nego je ulaz u Argentinu nakon Perua i Bolivije bio svojstveni kulturoloπki πok. Rotorima rijeπeni pvc free prilazi grada, petlje, rasvjeta, pokoπena trava, moderna Shellova benzinska pumpa... reklo bi se kultura, druga civilizacijska stvarnost....iako ne znam koliko æeljno sam to trebao... Prvi dojam nakon prospavane noÊi je bio...doma... stari kontinent. Drugi par rukava, bez iza svakog ugla foto prilike neËega do sada u mom æivotu nevienog, Ëudnog....sve je postalo nekako poznato... Fenomenalni „Museo de Arqueologia de Alta Montana“, koji Ëuva izvanredno ‘æive’ oËuvane 500 g. stare mumije troje djece naene na visini od 6700m vulkana Llullailaco, je bio posljednji dodir sa Ëarolijom car-
36.37.2009 11/24/09 2:03:36 PM
Vraæje grotlo
stva Inka. Krenuo sam istoËnije, u neki drugi svijet. Nakon æiËare i vidikovca povrh grada, ukrcali smo se u noÊni bus za Resistenciju, iz koje smo se, nakon ranojutarnjeg dolaska, ukrcali na prvi bus prema Puerto Iguazuu, u joπ jednoj maratonskoj voænji po juænoameriËkom kontinentu. Uz finu klopu, pivo i dobrodoπli bazen hostela u kojem se smjestismo, utonusmo uz preglasne cvrËke u sparnu stvarnost ovoga grada.
»injenica: 75% »ileanaca æivi na 2% prostora zemlje koja je duga 4300km (viπe od pola kontinenta), od pustinja sjevera, sa zapada omeena Tihim oceanom, sa sjevera Andama, do GleËera na jugu! Viπe od 250 000 duπa danas tu zemlju smatra svojim domom, Ëiji su djedovi poËetkom proπlog stoljeÊa iz naπe drage nam zemljice krenuli put obala juznoameriËkog kontinenta.
apokaliptiËki dojam ruba, kraja puta. Teπko opisiva, zastraπujuÊe Ëarobna slika te sile prirode koja se manifestira pred vaπim oËima i najeæene dlake na vratu od pomisli da ograda na koju ste naslonjeni popusti, teπko bi nekoga ostavile ravnoduπnima. Ostatak poslijepodneva je bio proveden, prohodan po okolnim stazama i vidikovcima na ostatak niπta manje spektakularnih slapova, uz pokojeg reptila, znatiæeljnog koatija te sve sile raznobojnih leptira koji nastanjuju ovo mjesto. »etiri æulja dalje i 10 stupnjeva viπe u zraku (na onih 25 prijepodnevnih) su bili viπe nego jasan znak da je vrijeme da se oprostimo od ovog Ëarobnog kutka. Malo je reÊi da je popodne provedeno uz pozamaπne kolicine Cuba Librea na bazenu bilo toËno ono πto smo trebali. Kao melem na ranu. Kao budali πamar. Kao kec na desetku. Ili tak nekak.
Kontrasti Asunciona Malo povijesti: Jedna od najæivotopisnijih i najkontroverznijih liËnosti Ëileanske povijesti, general Augusto Pinochet, dræao je »ile pod diktaturom od 1973 ∑ 89. Iako uhvaÊen 1998. u Londonu, pod optuæbama o smrti nestalih πpanjolskih dræavljana za vrijeme svoje vladavine, nikada nije doËekao suenje i mnogi smatraju da sa svojih 90 godina nikada ni neÊe. 2000. i 2002. godine je proglaπen u oba navrata dementnim i time nesposobnim za suenje.
Iguazu slapovi Probuen πto s nesnoπljivom vruÊinom, a πto potrebom da se ukrcamo na bus prema Iguazu slapovima, nakon doruËka krenusmo u potragu za tom omalenom nakupinom slapiÊa. Plativπi definitivno preskupu (za nas wanna be joπ studente) ulaznicu za N.P., koji sramotno nema popust za studente/novinare poput nas, preko staza uzdignutih povrh rijeËnih pritoka i rukavaca, noπeni i mamljeni gromoglasnim zvukom vode slapova ispred nas (a i strelice su pokazivale u tom smjeru), stigli smo povrh naj (spektakularnijeg, zastraπujuÊeg, mistiËnijeg…) dijela Iguazu slapova, simpatiËno nazvanog “Garganta del Diablo” iliti Vraæje grotlo”. Vodena magla koja se dizala visoko povrh “grotla”, uz gromoglasni, zagluπujuÊi zvuk enormne vodene sile koja nestaje preko eliptiËnog ruba u magli negdje tamo dolje, ostavljao je gotovo
www.euro26.hr Hosteler36.indd 23
Naπ prvi izlazak (od tri) iz Argentine je bio put Ëudnog i Ëudljivog Paraguaya, preko kratkog brazilskog dijela te pograniËnog paraguayskog grada Ciudad del Estea, koji ponosno nosi naziv najkorumpiranijeg grada Juæne Amerike. U Ciudad del Este uπli smo preko graniËnog prijelaza preko kojeg dnevno proe preko 30 000 ljudi u bescarinsku zonu, kako bi kupili te kasnije u Argentini i Brazilu prodali, te na taj naËin preæivjeli. Sam pogled na grad iz sporog taxija je govorio sve o njemu. Sveprisutni mnogobrojni jumbo plakati svega moguÊeg iz svijeta tehnike, redovi mjenjaËnica πto s vratima πto na otvorenom, uliËni prodavaËi i preprodavaËi, samoprozvani πopingcentri, horde kupaca u potrazi za najboljim dealom… Ne zadræavπi se dugo u tom neodoljivo simpatiËnom, mirnom gradiÊu, krenuli smo put Asunciona, glavnog grada Paraguaya. Prvo mjesto na mome putu po ovom kontinentu u kojem ne moæeπ zaustaviti taxi na ulici i izuzetno limitiran broj hostela, odavao je stvarnu sliku Paraguaya kao jako malo posjeÊivanu (turistiËki) destinaciju Juæne Amerike (da ne kaæem nepoæeljnu)! Smjestivπi se u jednom od rijetkih skloniπta nas ruksakonosaca, u simpatiËnoj, πto interijerom πto eksterijerom, kolonijalnoj zgradi, u pensionu koji je vodila takoer simpatiËna gospoa Angelica, koja se svojom pojavom idealno uklapala u kolonijalni stil i duh dotiËne graevine.
ProÊi kroz Asuncion i na svoje oËi vidjeti nestvaran kontrast bogatog i siromaπnog, taj crno ∑ bijeli svijet, je bilo neko Ëudno, nedefinirano iskustvo. Sklepane barake favela Asunciona sa svime πto se zakrpom zvati moæe, u zoni gdje barem jednom godiπnje poplave sve odnesu, preplavljeno denge groznicom noπenom komarcima, otvorene kanalizacjske kanale, sve upakirano i stoji na doslovno 10-ak metara od glavnog trga, na 20-ak metara od nove, sjajne palaËe pravde, tik do bijele predsjedniËke palaËe…ostavljalo je neku gorku neshvatljivu stvarnost toga grada. Nakon potpunog muka, nevjerice, nastavili smo upoznavanje uspavanog ritma grada na 40°C u hladu, i njegovih stanovnika, koji, Ëini se, nikamo ne idu bez termosice hladnog Tererea (Ëaj), kroz usporeni film paragvajske stvarnosti koju na trenutak moæda prekine nerijetka konjska zaprega koja se kotrlja niz ulicu. Ostaje gotovo dojam da stoji izjava da dok god je nogomet na TV i ekipa im igra dobro, te pokoji govei odrezak na roπtilju, niπta drugo u biti nije im vaæno. Sa osjeÊajem da je trebalo viπe vremena posvetiti ovoj, u najmanju ruku Ëudnoj zemlji i njenim æiteljima, krenuli smo put Montevidea i Uruguayan, a zadnji i najdulji (24h) transfer preko Juæne Amerike. Naravno busom.
»injenica: NajveÊa svjetska rezerva pitke vode nalazi se ispod pograniËnog dijela izmeu Paraguaya, Argentine I Brazila!
Zanimljivosti: Par brzopoteznih o Paraguayu: - druga najsiromaπnija nacija Juæne Amerike iza Bolivije. 32% ljudi æivi ispod granice siromaπtva - najkorumpiranija zemlja svijeta izvan Afrike - narcisoidnost tadaπnjeg vladara ih je u ratu s istovremeno Uruguayem, Argentinom i Brazilom 1865. g. koπtala smrti pola populacije i gubitka 26% teritorija - Itaipu hidroelektrana, druga najveÊa na svijetu (iza kineske), sa 12600 MW opskrbljuje s elektricnom energijom 80% Parguaya i 25% Brazila. - s gore spomenutom branom potopljeni su slapovi Sete Quedas, koji su bili impresivniji od Iguazu slapova…
23 11/24/09 2:03:44 PM
ZEMLJA IZVORNE PRIRODE, ENDEMSKIH VRSTA I
AUSTRALIJA L
A
G
O
D
Marija ReniÊ S koje god toËke na svijetu krenuli put Australije, Ëekat Êe vas dugaËko putovanje. Iz Hrvatske za taj put morat Êete izdvojiti 24 do 28 sati, ovisno gdje presjedate i koliko letova mijenjate. No, kada sletite na otok Down Under svaki sat boravka Êe vam biti kratak. Australija je povrπinom πesta zemlja po veliËini u svijetu, 136 puta je veÊa od Hrvatske i prekrila bi tri Ëetvrtine Europe. Za obilazak cijele Australije trebalo bi izdvojiti najmanje godinu dana, kako bi ju se obiπlo samo prateÊi njezine obale. U Sydneyu Êete vidjeti poznatu Opera House i Harbour Bridge, dva najpoznatija australska simbola, a svi ostali dijelovi grada Êe vas podsjeÊati na europske metropole. Znamenita graevina Queen Victoria Building nalazi se u centru Sydneya, a u njoj se nalaze skupe trgovine poznatih marki iz cijeloga svijeta. Na putu do nje, krenete li od Opere Housea, proÊi Êete kroz Royal Botanic Garden i sydneysku katedralu St. Mary. Ako vas ne muËi strah od visine, popnite se na 360 metara visok Sydney Tower s kojega Êete imati cijelu Sydneysku luku na dlanu. Sydneyska luka proglaπena je najljepπom lukom na svijetu i bez dvoumljenja bih to mogla potvrditi. Za boravka u Sydneyu svakako preporuËam odlazak na jedan od dnevnih cruiseva u kojem Êete pomno
24 Hosteler36.indd 24
N
O
G
Ž
moÊi razgledati luku, Darling Harbour i Manly beach, te cijeli Sydney City s mora. I za kraj obilaska Sydneya, nikako ne propustite vidjeti Bondi beach, jednu od najpoznatijih plaæa svijeta na kojoj surferi hvataju valove tokom cijele godine.
NaËin æivota U Australiji se æivi sasvim drugaËijim tempom æivota. Radnim danima i vikendom radi se u samo u jednoj smjeni (9-17h). Nakon 17 sati rade samo pubovi i rijetke trgovine te restorani s brzom hranom uz cestu. Puno se viπe spava nego u Hrvatskoj. ProsjeËan Australac budi se u 7 sati, a ide u krevet najkasnije u 22.00 i sve je ureeno prema tome. VeËernje vijesti na tv postajama poËinju u 18 sati, a odmah nakon toga poËinje noÊni program koji se kod nas emitira iza 23 sata. Sve generacije su prilagoene tome. Mladi izlaze u grad oko 19-20 sati, a veÊ oko 1 sat u noÊi diskoteke se zatvaraju. NoÊni æivot Sydneya je raznolik, ali ograniËen na vikend. Petkom i subotom ulice George street i Rocks su prepune skupih automobila osvijetljenih neonskim svjetlima, a ispred diskoteka se Ëeka u nepreglednim redovima za ulaz, dok su iste te ulice nedjeljom naveËer potpuno prazne. Sydney je vrlo tolerantan obzirom na seksualno opredjeljenje pa se tako ondje nalazi jedna od najveÊih gay zajednica na svijetu. Ima puno lokala i barova gdje se okupljaju gay parovi, najviπe na King’s Crossu.
I
V
O
T
A
cijeloga svijeta, tako da nikako ne moæete ostati gladni. Cijene hrane i piÊa nisu skupe, ovisno gdje jedete, ali u globalu podjednake su kao u Hrvatskoj. Australska kuhinja je uglavnom mediteranskog tipa. Riba je svjeæa iz oceana tako da moæete pojesti πto god poæelite iz mora, a ukoliko ste viπe ljubitelj mesa, imat Êete gdje pojesti i prvoklasan steak. Australci uglavnom piju pivo, mada imaju odliËna australska crna vina. Pivo im nimalo ne zaostaje za europskim. Pravome ‘pivoljupcu’ preporuËila bi Crown Lager i Extra Dry, a od vina Chardonnay iz Hunter Valleya. Postoje trgovine u kojima moæete kupiti piÊa iz cijeloga svijeta, pa tako i hrvatsko pivo i æestoka piÊa. UoËite li oznaku BYO ∑ bring your own, to znaËi da na to mjesto moæete donijeti i piti svoje vino, πto je joπ jedna od povlastica koje vam nudi ova gurmanska zemlja. Ukoliko volite eksperimentirati s hranom, moæda budete zainteresirani kuπati jela od klokana ili krokodila.
Stanovniπtvo Australija je klasiËna zemlja useljavanja u kojoj se svatko moæe osjeÊati ‘free as a
Gastro kutak Ukoliko volite dobro popiti i pojesti, onda ste u pravoj zemlji. Australija vam osim domaÊe kuhinje, koja je odliËna, nudi i kuhinje iz
36.37.2009 11/24/09 2:03:52 PM
bird’. Jedino pravo starosjedilaËko australsko stanovniπtvo su Aboridæini. RijeË ‘aboridæin’ znaËi ‘od poËetka’, a Aboridæini vjeruju da se u Australiji nalaze od poËetka vremena. Danas se u Australiji vode velike borbe s asimilacijom aboridæinskog stanovniπtva. Postoje tri nesluæbene kategorije aboridæinskog stanovniπtva. Aboridæini koji su se u potpunosti urbanizirali, æive u gradu, voze automobile, pohaaju πkole i fakultete. U drugu kategoriju spadaju Aboridæini koji takoer æive u gradovima, ali se ne snalaze u gradskom æivotu, Ëesto imaju financijskih problema, problema sa sporazumijevanjem i nerijetko se predaju alkoholu. Ostali Aboridæini æive u rezervatima u unutraπnjosti i na sjeveru. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim æivotinjama, te vjeruju u nevidljivi svijet duhova. U gradu Êemo ih sresti kako sviraju njihov poznat narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. To su najËeπÊe mladi Aboridæini koji na taj naËin zarauju za studij, ali ima i starijih. Svi ostali stanovnici Australije su doseljenici sa svih strana svijeta. Do kraja Drugog svjetskog rata 90 posto australskog stanovniπta Ëinili su doseljenici iz Velike Britanije. U kasnijim godinama
www.euro26.hr Hosteler36.indd 25
naselili su je Europljani, najviπe Talijani, Grci, Makedonci, Hrvati, Nijemci, ©panjolci i Kinezi. U Australiji æivi pribliæno 105 tisuÊa ljudi hrvatskoga porijekla, od toga pola njih je roeno u Hrvatskoj te se iselilo u jednom od veÊih valova iseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeÊa. Okupljaju se svakodnevno u hrvatskim klubovima. NajveÊi na podruËju Sydneya su King Tom i Hajduk. Australci (slang Aussie) su stanovnici Australije koji se smatraju Australcima, jer su njihove bake i djedovi, te majka i otac roeni u Australiji. Njih je najmanje, ali kako su oni ponosni na to πto su Aussieji, tako se sve ostale nacionalnosti ponose svojom zemljom iz koje su doπli na otok. Zanimljiv primjer funkcioniranja multikulturalnosti na otoku na koji je svatko dobrodoπao, gdje se svatko moæe osjeÊati prihvaÊeno i na kojemu nema guæve jer je gustoÊa naseljenosti svega dva stanovnika po Ëetvornom kilometru.
Priroda Ono πto Êe vas najviπe okupirati kada jednom odluËite putovati Australijom je njezina prekrasna, oËuvana i netaknuta priroda. Australci iznimno dræe do jedinstvenih biljnih i æivotinjskih vrsta kojih nema nigdje drugdje
na svijetu. One su specifiËne po tome πto su se razvile odvojeno od ostalih dijelova svijeta. Prva razlika koju Êete uoËiti su najrazliËitije vrste ptica koje Êe letjeti oko vas. Velik broj vrsta papiga u πarenim bojama Êe slobodno letjeti oko vas. Ukoliko budete neπto grickali brzo Êe vam se pridruæiti Ëaplje, pelikani, galebovi... ©erenilo pokretnih boja koje vam lete nad glavom zbilja stvara osjeÊaj kao da ste u raju. Na klokane, najprepoznatljiviji simbol Australije, naiÊi Êete kuda god krenuli van srediπta grada. U blizini manjih gradova u zaleu Sydneya naviknuti su na ljude, te se dolaze hraniti u obliænji parkove i ljenËariti u hladu. Klokani u sumrak predstavljaju opasnost za ljude na prostorima uz autocestu. Tada u Ëoporima znaju prelaziti prometnice, πto Ëesto puta izaziva prometne nesreÊe. Australiija je zemlja nacionalnih parkova. Kuda god krenuli prolaziti Êete kroz nacionalne parkove. Najpoznatiji i onaj kojega svakako morate vidjeti u sklopu posjeta Sydneyu je Blue Mountains, a odmah potom Jenolan Caves (drugi po veliËini nacionalni park u svijetu). Ako imate vremena istraæujuÊi Australiju, naiÊi Êete i na pustinju, praπumu, podzemne πpilje, planine,zaljeve uz ocean... PreporuËila bih joπ nacionalne parkove Dorrigo, Jervis Bay, Conjola, Port Stephens, Gonno Gonno, Morton, Royal... U svakom sluËaju krenuli na sjever ili jug, uz obalu ili unutraπnjost, neÊete pogrijeπiti. Zato od Australije oËekujte samo prirodu, i oduπeviti Êe vas. Iz Australije si ponesite brdo sitnih koala i klokana, koliko god vam prtljaga dozvoljava. Ako ostane viπka mjesta, kupite si UGG’s boots, Ëizme ili papuËe od izvorne australske ovËje vune, koje su kvalitetne, tople i karakteristiËne, a u Hrvatskoj Êete ih platiti Ëetiri puta skuplje. Rijetko si tko moæe predoËiti tolika prostranstva i toliku udaljenost. U svakom sluËaju, ne putujte ukoliko ne mislite odvojiti za Australiju minimalno Ëetiri tjedna.
25 11/24/09 2:03:56 PM
S I C I
PO OTOKU SUNCA, VULKANA I MISTIČNIH ANTIČ
Dario Bukovski Kad bi se snimao dokumentarac o naπem putovanju, huπkaËko-pompozna najava s dubokim spikerovim glasom iπla bi otprilike ovako. “Ovo ljeto! Dvoje mladih ZagrepËana odlazi na ukleti otok pun vulkana! Oni ne biraju sredstva, veÊ sredstva biraju njih! Oni kuπaju lokalne delicije koje ukljuËuju: Barilla πpagete, tunu iz konzerve i brioche na kolodvorima! Upoznaju æivopisne indijske vlasnike internet-pointova, posjeÊuju sve πto i ostali turisti, spavaju na krovu, udiπu sumpor punim pluÊima na Stromboliju i Etni te iz svega izlaze potpuno dekintirani!”
Konak na ravnom krovu Nakon sedmosatne agonije u Euronight vlaku na relaciji Zagreb-Venecija, koji me svaki put razveseli s nemoguÊnoπÊu gaπenja svijetla u vagonima, jedva uspijevamo izaÊi iz vlaka zbog iznenadnog napadaja drijemeæa. Joπ uvijek omamljen od puta odlazim do kolodvorskog policijskog ureda gdje
26 Hosteler36.indd 26
zapovjednim tonom brundam: “OK, first question. Where’s the toilet?”, a zatim se situacija ponavlja i na aerodromu gdje æenu na blagajni davim sa uzastopnim ponavljanjem: “Have you done this before?” aludirajuÊi na podizanje karata kupljenih preko interneta. Ali kad smo nakon za sat i deset minuta napokon sletjeli u Palermo, sva je paranoja isparila u ventilaciju naπeg omanjeg boeinga. Koncept prvog dana ljetovanja je bio red putovanja, red WC-a i malo manji red hranjenja. Kad smo u Palermu u 23.00 sklopili oËi i potom ih otklopili 6 sati kasnije, kako bi stigli na jedini brod za Stromboli, shvatio sam da Êu takav reæim morati poπtovati do kraja putovanja. Stigavπi na Stromboli zapoËela je potraga za oskudnim smjeπtajem, jer smo, Ëini se, doπli u vrhuncu sezone. Prvi kandidat za noÊenje bila je ruπevina tj. donji kat male kuÊe na kojoj je zakvaËena tabla “Ruina per affito” iliti “Ruπevina se iznajmljuje”. Potom smo naπli lika koji nam je nudio svoj balkon, ali je problem bio taj πto se balkon dræao na skelama i bio u prvom zahvatu renoviranja. Na kraju smo se skrasili kod Giovannija
Stanca, koji se nakon godina rada vratio iz Australije te otvorio svoj hostel. I to kakav! Pipa u WC-u je toliko blizu umivaoniku da je nemoguÊe oprati ruke bez da vam ruka ne miluje glatku keramiku istog. Ponuena nam je terasa, ali smo se zbog njene pretrpanosti do kasnonoÊnih sati odluËili za ravni krov hostela. Smutljivo se popevπi iza ponoÊi mislili smo da nas vlasnik neÊe primjetiti. Ali, sutradan se simpatiËni ËiËica dogegao s mojom putovnicom i, odmaknuvπi pogled, izustio: “Twenty euro...each”. »ak nije pomoglo ni smutljivo baædarenje moje cure sa strateπki postavljenom bajaderom koju smo veÊ prije putovanja predvidjeli kao “artikal-skojim-Êemo-dobiti popust”.
Uspon na vrh Strombolija Cijelo putovanje je bilo red frustracija pa red veselja, ali na Stromboliju je to bilo najoËitije. Gladni, traæimo restoran s ribom, jer se meni jela tuna, i nailazimo na Franca Bancarella, kojeg sam ja smjestio u kutijicu lokalnog dona sa stilom. »im je preporuËio jedan restoran i rekao da samo kaæemo da nas Franco πalje, osmijeh mi se navukao
36.37.2009 11/24/09 2:04:01 PM
L I J A
TIČKIH OSTATAKA BRŽE OD KAZALJKE NA SATU
www.euro26.hr Hosteler36.indd 27
27 11/24/09 2:04:06 PM
28 Hosteler36.indd 28
je uπao u gojzerice pa smo nakon silaska krenuli na brzinsko noÊno kupanje i potom do, sad se to i moæe tako nazvati, ljubavnog gnijezda na krovu Giovannija Stanca. Malo nam nije dala zaspat, Ëini se hit, pjesma iz lokalnog diska koju donosim u izvornom obliku : ‘I know you want me. You know I want ya”.
Catania ∑ glomazna i zgradovita Ujutro, Ëim je sunce preπlo preko 10 cm visokog zidiÊa na krovu, lea su se poËela æariti pa smo krenuli katamaranom i nakon toga vlakom dalje za Cataniju. Prijevoz na cijeloj Siciliji je jeftin, a kao neki okvir napiπem da Êe vas relacija od 200 km koπtati 10 eura. »im je vlak malo izaπao van gradova, a baπ tamo negdje iza Taormine, prvi puta sam mogao i upiti ono po πto sam i doπao na Siciliju, a to je æuta boja. Glupi turist æeli ono Ëega na razglednicama ima najviπe, pa se u skladu s time i ponaπa. Prostrana polja, vinogradi ili voÊnjaci su zastupljeni s udjelima tople i smirujuÊe, a opet toliko temperamentne æute. Dobio sam dojam da na Siciliji postoji ili grad ili imanje s poljem. Ima vrlo malo praznog hoda i lijepo je vidjeti da uz, za moje pojmove, glomazne gradove postoji i ta bojom bogata nadopuna. Catania je odista glomazna i ‘zgradovita’. Nije nam se dalo traæiti smjeπtaj unaprijed pa smo se bacili u koπtac prvo s autolimarom koji nas je na upit: ”Di dove hostel? You know sleepy -sleepy?” uputio u smjeru portorikansko/kineskog geta iz snova tik do æeljezniËkog kolodvora. A onda smo upoznali i indijske wannabe poduzetnike koji su zauzeli mahom sve æive internet-pointove, male markete i katastrofalno organizirane indian shopove. Jedan od njih, nakon πto smo isprintali mapu do buduÊeg hostela Agora s oznaËenim mjestom dotiËnog hotela,
“
na lice. Nisam mogao vjerovati da veÊ prvi dan nailazim na taj kliπe-mafia trenutak. OdluËio sam testirati Franca i na kraju obroka u restoranu sam konobaru spomenuo to ime vjerojatno oËekujuÊi besplatni ruËak i masaæu u vulkanskom blatu. No konobar je stoiËki zanijekao svako poznanstvo i naplatio bijesnu sumu za dva tanjura paπte s tunom. Tek kad smo krenuli s organiziranim usponom na vrh Strombolija mogao sam doæivjeti sve okuse ovog otoka. Pogled na usamljenu hrid Strombolicchia sa svjetionikom, plaæu s crnim πljunkom u nizini na kojoj smo s japankom izvadili meduzin krak ili na zaigrano razbacano naselje sa bijelim kuÊicama u kombinaciji s uvijek prisutnim mirisima povrÊa, cvijeÊa i ostalih Êaova, ostavlja osjeÊaj sliËan onom kad ste u nekoj brvnari zameteni snijegom. Uspon je lakπi od sljemenskog s tek par kliziπta. VeÊi problem predstavlja udisanje plinova koji vam se zavuku u grlo i stisnu glasnice Ëim se dignete iznad oblaka na nekih 700m visine. Kada smo doπli na vrh, sad veÊ i nekih 50 metara iznad oblaka, sunce je baπ zalazilo, a boje su se preljevale po horizontu kao bljuvotina, ali na lijepi naËin. Na vrhu smo ostali nekih sat vremena i gledali niz malih i dvije-tri veÊe erupcije sa udaljenosti od 150 metara. ZakljuËili smo da se u tih sat vremena potpuno sigurno moglo spustiti s paragliderom, a da vas ne zakaËi lava. Cijeli uspon je fantastiËno iskustvo, ali silazak je neπto posebno. Nekih 5 minuta od vrha nalazi se pjeπËani spust na kojem se nismo zaustavljali 25 minuta. Cilj je zabijati pete gojzerica u malo dublji pijesak i samo se prepustiti da vas planina nosi nizbrdo. Kada smo stigli do odmoriπta i pogledali natrag prema vrhu vidjeli smo druge grupe koje su izgledale kao sjajni pulsirajuÊi crvi zbog malih Ëeonih lampi koje su konstantno svjetlucale i vrludale. Dobili smo rane od silnog pijeska koji
Na Etnu smo krenuli oko 11 sati. Muncibeu, iliti sam vrh Etne, je visok 3,328 metara, a mi smo doπli do 2950. metra πto je sasvim dovoljno da se doæivi singularni krajolik obojan u samo jedan pigment
je tri minute kruæio prstom po mapi da bi se naposljetku nasmijao i zaokruæio isti taj hostel. U odliËnom hostelu ne-odliËna je bila pozicija pa smo svaku noÊ morali sluπati tum-tum tum-tum od obliænje æeljezniËke pruge i ventilator koji je spojen na lampu ispod njega. Kad bi iskljuËili hlaenje u roku od par minuta bili smo u turskoj kupelji, a kad bi ostao ukljuËen onda je udarao u lampu nakon svake vrtnje te je bio pothvat zaspati. U kvartu gdje smo mi bili sve je bazdilo na riblji moπus i iznutrice. Par metara od terase za doruËak, psi su glodali dugaËke kosti, a malo dalje po podu su bile razbacane pileÊe nogice kao sveænji grincajga. Naturalizam oko nas je kulminirao kad sam stao na klimavu kamenu ploËu na trænici i bio poËaπÊen sa Ëistim sluzavim riba-pile nektarom, koji mi je oblio list desne noge. Najbolja stvar je πto se desetak metara dalje od mercata nalazi Artigianalmente, trgovina s keramikom u kojem smo proveli sat i pol i doπli u opaku napast da kupimo 34 eura vrijedno keramiËko pile s pomfritom.
Etna Izlet na Etnu je ipak ostao lijepa uspomena bez puno frustracija. Bus nas je doveo do suvenirnice i æiËara na koje nismo iπli jer su preskupe i predosadne. Tik do suvenirnica su busevi/πtandovi u kojima se prodaje pekmez i med od pistacija i ostalih fora stvari kojih nema kod nas. »im se pribliæite na dva metra, prodavaË se munjevito aktivira, otvori staklenku, zabode æliËicu i tutne vam ju u
36.37.2009 11/24/09 2:04:14 PM
Dolina hramova je jedno od onih mjesta koje svoju ekskluzivnost otkrivaju tek kad padne mrak
“
usta i prije nego se snaete veÊ cuclate fini med. Baπ smo izgledali kao gladni vrapci. Na Etnu smo krenuli oko 11 sati. Muncibeu, iliti sam vrh Etne, je visok 3,328 metara, a mi smo doπli do 2950. metra πto je sasvim dovoljno da se doæivi singularni krajolik obojan u samo jedan pigment. Temperatura od 12 °C se i ne Ëini tako straπnom kada se stalno kreÊete, a mi smo veÊinu vremena trËali po ogromnim crnim poljima. Nisam imao sreÊe s udisanjem sumpornih i ostalih dobroËiniteljskih plinova pa sam se poËeo nekontrolirano smijati kako bih doπao do zraka. Bilo je lijepo zaÊi za brdo ili dva i biti sam meu svom tom crninom. Pale su i oËekivane impresije: “»oeËe, je l’ ti moæeπ vjerovat da tu ide lava!”. Nakon πto smo jedan drugom sasuli gomilu trash zakljuËaka i potvrdnih odgovora na iste, zaputili smo se natrag u hibridne terenac buseve koji su nas vratili do toËke gdje æiËare zavrπavaju. U odmoriπtu gdje se æiËare zaustavljaju moæete prezalogajiti i usputno gledati rotirajuÊi video o tome kako je Etna straπna stvar kad bljuje lavu. Svako toliko, kao po narudæbi za vjeËno πokantna lica turista, iz zvuËnika se zaËuje kataklizmiËki zvuk proπlih erupcija πto uvijek preplaπi okupljene.
Dolina hramova Na putu za Agrigento, semi-turistiËki grad na juænoj obali, potpuno sam se iskljuËio. Transport je zauzeo ogroman dio putovanja i bilo je najjednostavnije ne æivcirati se oko njega jer se dogaao svaki drugi dan. U kamp smo stigli naveËer i zavoljeli dizanje πatora po mrklom mraku. Konobar u lokalnoj pizzeriji nas je odluËio nagraditi s krivim raËunom pa su nas obje pizze doπle 4 eura. Dolina hramova, praktiËno jedina stvar koju moæete razgledati osim katedrale
www.euro26.hr Hosteler36.indd 29
i crkve Santa Maria dei Greci koje su na brdu, je jedno od onih mjesta koje svoju ekskluzivnost otkrivaju tek kad padne mrak. Grad, koji je rasprostrt oko doline, se izgubi i ostanete sami s vjetrom i naranËasto obasjanim kamenom. Hramovi su dojmljivi i nema ih puno pa smo bili paæljiviji te smo si dali dovoljno vremena za razmiπljanje zaπto nas to uopÊe privlaËi. Jer kad smo planirali put toËno se sjeÊam reËenice :”O, gle tu su hramovi. Ajmo tu.”. Danas znam da æelim nabasat na hram po noÊi jer ga po danu ne razumijem, dosadan mi je i osjeÊam se prevareno kad mi netko naplati gledanje kamena. Kad padne mrak, dopuπteno je biti laik, a on postane mjesto u koje volim gledati i koje mi usmjeruje misli. No ajde, kakav hram po mraku, ajmo mi u vlak! VeÊ drugo jutro jurimo za Trapani preko Palerma i Alcama gdje bi se trebali i najduæe zadræati i smiriti misli. U okolici Trapanija postoje tri mjesta. Erice, Valderice i Lido di Valderice. Kamp je u zadnjem. Erice je na 750 metarskom brdu, dakle kupujemo kartu za Erice. Krivi bus nas, preko 50-ak serpentina, tegli na vrh do kojeg se moæe doÊi i æiËarom iz Trapanija, a tamo se zadræavamo svega 5 minuta da bi kupili kilu keksa i dvije litre jogurta. SjeÊam se da sam svjesno bacio samo jedan letimiËni pogled na srednjovjekovno zbijene ulice Ericea. Ono πto vrijedi...nije bitno. Idemo dalje. Bus-bus, bus-bus! NoÊni kupanac na pustoj glavnoj plaæi u Lido di Valderice biva prekinut od strane srednje velikih πtakora koji nesmetano skakuÊu po obliænjim stijenama i ispuπtaju svoje siktajuÊe-πtakoraste zvukove. Sutradan, sad veÊ iskusni glede hramova otiπli smo posjetiti Segestu, nekadaπnji politiËki centar Elimianaca, antiËke nacije iz bronËanog doba i klasiËne antike. Daleko usËuvaniji hram stacioniran na breæuljku, omeen s klancem s jedne strane kroz koji je, sudeÊi po mnogobrojnim πkoljkama i ljuπturama koje smo naπli u podnoæju, nekoÊ tekla rijeka. Lijepo
je ovdje. Sjeli smo u hlad i gledali horizont poËiËkan s imanjima, poljima pa s joπ malo viπe imanja i polja.
Favignana Zadnja etapa naπeg hira odigrala se na najveÊeg egadskom otoku, prelijepoj Favignani. Juæna strana otoka puna je kamena pjeπËenjaka koji se ovdje zove Tufo, a utjeËe na izgled i sastav dna jedne prelijepe azurne plaæe. Lijepo se bilo kupati u okruæenju kamenoloma. Jako slana voda natjerala nas je, nakon sat i pol namakanja, da uzjaπemo naπe πkripave unajmljenje bicikle i odputimo se, kroz tunel, do Punta Sottile. DoËekao nas je ograeni svjetionik pa smo se odluËili vratiti u grad na joπ par porcija granite i gelata. Gelaterija L’arte del Gelato nudi najosvjeæavajuÊu granitu od duda, jagode, limuna i badema te najkompletniji sladoled s okusom pistacija i Ëokolade s naranËom koji sam ikada probao. Pravilo, koje smo ustoliËili, kaæe kako svake dvije kuglice gelata treba isprati sa Ëetiri granite jer se jedino tako kvalitetno moæe izbjeÊi zasiÊenje. ©teta πto ne postoji okus tune jer bi vjerojatno i to bilo dobro pogoeno. Na Favignani se od sredine svibnja pa sve do prva dva tjedna lipnja lovi tuna, premda smo tu ribu jedino vidjeli u staklenkama po bijesnim cijenama dok su nam u restoranima nudili sabljarku kao substitut. Napustili smo otok i odjurili za Lido di Valderice, a drugo jutro busom natrag za Palermo. Sicilija se moæe obiÊi na viπe naËina, a mi smo izabrali najfrenetiËniji. Vidjeli smo mnogo, ali to je toliko bogat otok da bi ga joπ barem dva ljeta mogao otkrivati. Marsalijski vinogradi i pitoreskna sela, kamenjari Corleonea, najbolji gelato na svijetu u Notu, Lampedusine kornjaËe i Ragusa za koju sam zaboravio πto bih trebao spomenuti kao argument ljepote su æelje za jedno drugo putovanje. Sve je na Siciliji, Ëini se, joπ uπËuvano, bogato mirisima i koloritom.
29 11/24/09 2:04:18 PM
ALBANIJA Z E M L J A
O R L O V A
Marin StipaniÊ Kada bismo se kao klinci zafrkavali, Albanija nam je obiËno bila predmet sprdnje, a vjerovatno smo to pokupili od starijih. Niti danas vremena se nisu baπ promijenila πto se tiËe toga, ali promijenila se Albanija. Doduπe, dalek’ je put joπ pred zemljom orlova i bunkera. Iz Albanije se godinama nije moglo niti izaÊi, kamoli uÊi, a nad tom zemljom se nije smjelo niti letjeti. Uglavnom, ljudi je znaju po bunkerima koje su graeni po cijeloj zemlji. Graeni su tako da su povezani podzemnim hodnicima, πto Êe reÊi da je Albanija bolje povezana podzemljom, uzmemo li u obzir kvalitetu prometnica. KomunistiËki
I
voa Enver Hodæa bacao je granate na te bunkere u kojima su bili inæinjeri koji su ih projektirali. Tako bi se uvjerio u kvalitetu, ako su bunkeri preæivjeli, preæivjeli bi i inæinjeri, ako ne, traæio bi nove inæinjere.
Raskoπ i bijeda Prvi put uπavπi u tu najzatvoreniju zemlju Europe bio sam skeptiËan na spomen Tirane. Skadar, Lezhe i ostali gradovi na putu do albanske prijestolnice nudili su niti malo obeÊavajuÊe prizore. Sivilo, gomila smeÊa, bijeda... sve je to ono πto Ëini Albaniju, barem s jedne strane. Ovo je Balkan pa tamo gdje ima i bijede ima i raskoπi. U predgrau Tirane su kuÊe i vile koje vrijede vjerojatno kao nekoliko naselja u gradu. Pored njih πatori, barake gdje æive
B U N K E R A
obitelji. Raskoπ i bijeda. Da bi predstavio ovaj neobiËan grad, predstavit Êu i njegovog neobiËnog gradonaËelnika kojeg se Ëesto na radnom mjestu ili sastanku moæe vidjeti u Dieselovoj majci ili outfitu koji viπe priliËi nekoj rock zvijezdi. Za sebe kaæe da je rock zvijezda meu gradonaËelnicima, ali i gradonaËelnik meu rock zvijezdama. Nikada se ne bih uhvatio mjesta gradonaËenika da je rijeË o nekom drugom gradu. Ovom neobiËnom mjestu normalan gradonaËelnik ne moæe pomoÊi. Da bi ulaskom u Tiranu barem nekome navukao osmijeh na lice, pobrinuo se gradonaËelnik Edi Rama. Otkada je stupio na vlast 2000. godine, krenuo je u farbanje grada. Ne onakvo farbanje na koje smo navikli od naπih politiËara, veÊ doslovce, farbanje grada. Edi Rama je naredio da
Edi Rama
30 Hosteler36.indd 30
36.37.2009 11/24/09 2:04:24 PM
se krene u oæivljavanje gradskih fasada, pa tako danas, kad se ulazi u grad, imate dojam da ulazite u djeËji vrtiÊ ili cirkus. Kako drukËije objasniti da fasada zgrade nije jedno ili dvobojna, veÊ πarena. Zelena, æuta, plava, crvena, ljubiËasta, zelena, balkoni u kockicama, to je ono Ëime se gradska arhitektura danas krasi. Grad je bio zatvoren, dræava je bila zatvorena, sve je bilo sivo i nekako ‘bez sutra’, jedanput je kazao Edi Rama. InaËe, aktualni gradonaËenik je i umjetnik. Ne samo zbog ove ideje, veÊ je zbilja bio slikar. Dræao je izloæbe od Albanije, Europe do Juæne Amerike. Sretan je, kao i veÊina Albanaca, πto se njegova zemlje rijeπila paranoidnog ludila Envera Hodæe, koji je veÊi dio zemlje zatukao, ruku na srce, barem tristo godina unazad. U razgovoru s kustosicom muzeja saznajem da, dok je odrastala, u cijeloj Tirani nije postojao niti jedan kafiÊ. »ak i danas geografske karte izazivaju Ëuenje pa i divljenje lokalnih æitelja, jer onaj tko bi je posjedovao u vrijeme Hodæe zavrπio bi u zatvoru s opisom: dræavni neprijatelj. Na spomen prvog Ëovjeka grada zakolutala je oËima jer je pretjerao s farbanjem fasada, ali ipak, posadio je neπto zelenila u gradu πto je do pred koju godinu bilo nezamislivo.
Prometna (ne)organiziranost Ipak Tirana, kao i cijela Albanija, ima problema. Od nedostatka pitke vode, gomile smeÊa na svakom uglu, do organiziranog kriminala. 2003. godine grad je sluæbeno brojio 340.000 æitelja da bi 2008. taj broj iznosio oko 860.000. Istina je negdje sasvim viπe. Procjenjuje se da Tirana ima oko miljun
www.euro26.hr Hosteler36.indd 31
i koju stotinu tisuÊa ljudi i barem dva puta viπe automobila. Albanci voze Mercdes, to svi odavno znaju. No, ne zna se odakle im toËno toliki broj vozila s niπanom. Ima tu starih dizelaπa, ali ima i zavidan broj novih gl-a, glk-a. Hummer je takoer popularno vozilo u Tirani, a onaj tko ima Hummer ima i svoje ime na tablicama, bez obzira πto je za volanom djedica od nekih sedamdeset godina. Popularno je, naravno, imati zatamnjene sve prozore. Tirana, kao miljunski grad, ne moæe se pohvaliti prometnom organiziranoπÊu. Daleko je to od toga. Da u Albaniji postoje autoπkole povjerovao sam tek nakon πto sam uπao na parkiraliπte iste. Voænja Albanaca ne daje naslutiti da je itko od njih proπao autoπkolu. Obiljeæene linije na cesti uglavnom ne postoje (kao niti pjeπaËki prijelazi), a vozi se u po pet, πest traka. Nerijetko vozaËi stvore joπ jednu.
Vrijednost novca Tiranu se moæe i opisati kao predgrae bez grada. Takav dojam se stvara vozeÊi kilometrima prometnica, a sa strane su samo zgrade i neboderi. Ima tu i raznih predstavniπtva, vidi se da SAD dosta ulaæe u ovu siromaπnu zemlju. Centar grada je Skenderbegov trg, πiroliki prostor s kruænim tokom,
gdje su smjeπteni glavni turistiËki objekti ovog grada. Skenderbegov konjanik, zgrada Opere, nacionalne banke Albanije, Dæamija Ethem beya i Nacionalni povijesni muzej. Nacionalni povijesni muzej je zdanje izuzetne vrijednosti u kojemu se nalaze svi relevantni komadi albanske povijesti. Nasuprot hotela International u centru grada nalazi se restoran Zagreb, uz zgradu Opere Ëija je gradnja zapoËeta 1959. polaganjem prve cigle od strane Nikite HruπËova, sovjetskog voe. Poznati albanski konjak, nazvan po nacionalnom heroju koji je u 15. stoljeÊu obranio svoj narod od Osmanlija, Giorgiju Kastriotiju, znanom kao Skenderbeg, moæe se kupiti na svakom koraku. Bilo u suvenirnicama, bilo u trgovinama. Cijene variraju od tri i pol do pet eura. Jeftina cijena kao i za ostale napitke, hranu u restoranima te odjeÊu. Tirana ima oko trideset hotela, a cijene variraju od desetak eura za one od dvije i tri zvijezdice, do hotela s pet zvijezdica gdje treba izdvojiti oko devedeset do sto eura. Ako æelite plaÊati u lekima, jedan euro predstavlja nekih 125 leka, s tim da ako plaÊate u kovanicama, cijena proizvoda Êe biti neπto viπa, jer kovanice manje vrijede.
31 11/24/09 2:04:28 PM
Pod pokroviteljstvom Grada Osijeka
O S I J E K CENTAR SLAVONSKE GOSTOLJUBIVOSTI
Predstavljamo vam Osijek, iako Ëetvrti po veliËini grad u Hrvatskoj, jedan od rijetkih gradova koji joπ uvijek ima toplinu mjesta “gdje svatko zna tvoje ime”. Umjesto da vas gnjavimo Ëinjenicama koje ionako znate jer ste marljivi u vaπim obrazovnim ustanovama, mi Êemo ovaj lijepi grad predstaviti kroz njegov svakodnevni æivot, ponudu i poznatu slavonsku gostoljubivost. Ako vam zatreba informacija vezana uz æivot, izlaske ili bilo πto drugo vezano za naπ grad posjetite najbolju web stranicu http:// www.osijek031.com/ na kojoj Êete pronaÊi pregrπt korisnih informacija, preporuka i najava dogaanja.
kruπËiÊi po prihvatljivim cijenama. Ako se nalazite u centru grada nezaobilazne destinacije su Amsterdam pub gdje Êete uz dobru glazbu i uvozna piva upoznati alternativu Osijeka, a ukoliko tamo nema mjesta produæite u S.Co bar gdje Êete ukoliko imate sreÊe pogledati izloæbu nekog mladog fotografa. U Cadillacu Êe vas Ëekati rock glazba, ako ne i neki koncert osjeËkih demo bendova. Ukoliko niste raspoloæeni za guæve i buku onda predlaæemo ugodnu kavicu u San Franciscu ili Swan pubu, a ako volite opuπteniju i domaÊu atmosferu posjetite Kesten - osjeËku verziju kafiÊa “U zdravlje”. Ukoliko nas posjeÊujete preko ljeta bolje Êete proÊi jer se sva dogaanja sele na naπe
Kako doÊi u Osijek? KonaËno smo brzo i lako dostupni svima. Autocestom stignete do nas za Ëas. Ukoliko nemate automobil predlaæemo redovne autobusne i æeljezniËke linije. Naπa je zraËna luka otvorila svoja vrata niskotarifnim aviokompanijama te nam od ove godine priuπtila najjeftinije karte za Frankfurt, a od travnja 2010. obeÊavaju i direktne letove za London!
Gdje se zabaviti? U naπem Osijeku ne fali mjesta za zabavu. U subotu nakon πto ste popili kavicu na πpici promenade u jednom od mnogobrojnih kafiÊa koji pruæaju pogled na prekrasnu lijevu stranu Drave, vrijeme je da se odmorite u jednom 17 prekrasnih, zelenih parkova te se poËnete pripremati za buran noÊni izlazak. Ukoliko æelite uÊi u pravi osjeËki duh preporuËamo noÊni izlazak u Tvru, koja je srediπte mladih. Nezaobilazno je posjetiti noÊne klubove kao πto su Q club, Bastion i Coctail bar ili ako ste pak ljubitelji strane glazbe svakako otiite u Tufnu ili Pandur. Ako vam je ipak viπe do rokerice, punka ili melodiËnije glazbe onda je za vas zagrijavanje u Big Benu, Top caffeu, Carpe Diemu ili Matrixu u kojima su Ëesto organizirani humanitarni tulumi ili koncerti, a potom proπeÊite do kluba “Mini teatar” na malo æeπÊi zvuk. U Tvri ne nedostaju ni pubovi: St. Patrick Pub s raznolikim pivom ili neπto moderniji Old Bridge Pub gdje Êe vas osim ugodne atmosfere i glazbe doËekati i ukusna pubska hrana kao πto su pivske kobasice i domaÊi
32 Hosteler36.indd 32
NEKI POPUSTI hi.euro U OSIJEKU HRVATSKO NARODNO KAZALI©TE Æupanijska 9 OSIJEK Povlastica: 50 % KNJIÆARA "NOVA" Trg A. StarËeviÊa 4 10 % na prodajni asortiman KNIÆARA "ALGORITAM" Trg Slobode 7 10 % na knjige DISCOTHEQUE CAFFE BAR "OXIGEN" Æupanijska 7 10 % na iznos veÊi od 100,00 kn u dnevnoj smjeni, besplatan ulaz inozemnim Ëlanovima FAST FOOD "PINK PANTHER" Kapucinska 25 10 % na konzumaciju FITNES STUDIO "CENTRAL" A. BlaæiÊa 2 10% na usluge FRIZERSKI SALON "STIL" Æupanijska 39 10 % na usluge FITNES KLUB "XXL" GunduliÊeva 62 Vj I.»esmiËkog 10% na usluge FOTO KOPI FAKS S. RadiÊa 22 20% na uvezivanje 10% na fotokopiranje u boji 10% za otiske na majice, kape... GRADSKI BAZENI M. Divalda 6a 12,00 kn cijena dnevne ulaznice "©KOS" - MEHANI»KA RADIONICA - BICIKLI Æupanijska 40 10% na popravke bicikala 5% na robu
zelene povrπine. Dani piva Êe vas oduπeviti raznolikim bendovima, Ljeto kulture nudi raznolike jazz koncerte, predstave, performanse... A tu su i dani filma, sjena i dodatni koncerti i zbivanja na otvorenom... Sve to predlaæemo ukoliko vam ne smetaju komarci.
Dobra hrana Ogladnite li u naπem gradu Êete pronaÊi raznoliku ponudu za svaki dæep. Predlaæemo da posjetite jedan od najnovijih restorana u Osijeku “Lumiere” koji Êe vas osim izgledom oduπeviti i ponudom ukusne hrane po povoljnim cijenama. Ukoliko ste ljubitelji dobre ribe i ribljih specijalitetea ili pak Ëobanca spremljenog na tradicionalni naËin posjetite bilo koji od restorana i Ëardi u Baranji koji osim dobre hrane i domaÊeg vina nudi zabavu uz romsku glazbu. Nakon toga kalorije potroπite πetnjom po Parku prirode “KopaËki rit”.
Kulturna ponuda Ljubitelji kulture neÊe ostati zakinuti jer Osijek i na tom podruËju ima raznoliku ponudu.
Galerije GALERIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI Stalni postav: tri stoljeÊa umjetnosti iz fundusa galerije likovnih umjetnosti Osijek GALERIJA KARIKATURE "OSIJEK“ GRADSKE GALERIJE OSIJEK "BARUTANA 08" (kazaliπne predstave, filmske projekcije, koncert)
Kazaliπta HRVATSKO NARODNO KAZALI©TE DJE»JE KAZALI©TE
Muzeji MUZEJ SLAVONIJE ARHEOLO©KI MUZEJ OSIJEK
Kina OSJE»KI KINEMATOGRAFI Kino "Europa" Kino "Urania" Na kraju vam moæemo samo poruËiti: navratite u Osijek i obiite Tvru, trgove, promenadu i prekrasne parkove te se provozajte kompom do ZOO-a na lijevoj obali Drave! ObeÊavamo, neÊete poæaliti!
36.37.2009 11/24/09 2:04:32 PM
Pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva grada Zagreba
ZAGREB G R A D
Z A N I M L J I V I H
P O G L E D A
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveÊi grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva starija naselja na susjednim breæuljcima, trgovaËkog Gradeca i biskupskog Kaptola, koji Ëine jezgru danaπnjeg Zagreba, povijesna jezgra danaπnjeg Zagreba plijeni paænju brojnih putnika koji se odluËe istraæiti ovu metropolu. Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srediπte Hrvatske. Poloæajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe, dok svojom ljepotom privlaËi putnike iz svih zemalja. O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj izgubljeni plemiÊ, umoran i æedan, naredi djevojci Mandi da zagrabi i donese vode s izvora. Kao podsjetnik na tu legendu i danas u samom centru grada stoji Manduπevac, izvor prema kojem je Zagreb dobio svoje ime.
Europska kulturna metropola No, Zagreb nije samo gospodarsko i prometno srediπte...njegova privlaËnost je viπestruka. Za neke on je idealna lokacija za noÊni provod jer nudi mnoπtvo klubova i ostalih sadræaja gdje se moæete opustiti i zabaviti; dok su muzeji i galerije jedan od imperativa ovog grada. Da bi ih upoznali dovoljno je proπetati centrom grada. Prema nekim statistikama Zagreb je europska kulturna metropola jer ima najviπe muzeja po kilometru kvadratnom. Dovoljno je spomenuti KloviÊeve dvore, Mimaru, Arheoloπki muzej, Muzej za umjetnost i obrt, te Gliptoteku kako bi se zainteresirali za kulturno uzdizanje na zagrebaËki naËin. No, nisu svi zainteresirani za muzeje i galerije. Mnogi backpackeri viπe vole noÊni provod, kojeg Zagrebu ima na pretek. Æelite li se opustiti uz piÊe moæete to napraviti u jednom od brojnih kafiÊa koji se nalaze u TkalËiÊevoj ulici. SjedeÊi na terasi jednog od kafiÊa moæete neopaæeno promatrati svakodnevno komeπanje i razmjenjivati poglede sa zgodnim ZagrepËankama ili ZagrepËanima. Ukoliko viπe volite subotnje kave onda je zagrebaËka πpica prava stvar za vas. Tamo Êete zasigurno biti primijeÊeni, ali
www.euro26.hr Hosteler36.indd 33
Êete i primijetiti mnoge zanimljive poglede... Za sve one koji traæe ludi provod, postoji samo jedna lokacija... Jarun! Jarun je umjetno jezero ureeno 1987. prije Univerzijade, ali veÊ godinama slovi kao mjesto za odliËan provod. Mnoπtvo klubova, koji se nalaze tik uz obalu Jarunskog jezera, garantiraju odliËnu zabavu za neumorne partijanere.
atraktivni tijekom toplijih mjeseci. Maksimir sa svojim zooloπkim vrtom ili botaniËki vrt, te Zrinjevac su samo neki od perivoja i parkova koji Zagreb Ëine zelenim gradom. Svjeæi zrak i cvrkut ptica su kao pozivnica mnogim mladim parovima da se proπeÊu dræeÊi se za ruke.
Metropola sa 1001 licem Zeleni grad Nasuprot modernim mjestima za izlaske Zagreb nudi i velik broj parkova koji su veoma
Ukoliko ste tip koji viπe preferira arhitekturu ili kazaliπte onda je Zagreb definitivno grad po vaπem ukusu. Hrvatsko narodno kazaliπte je maestralni primjer arhitekturalnog remek djela koje nudi bogat program kazaliπnih predstava tijekom Ëitave godine. Izgraeno 1895. u rekordno kratkom roku, HNK je prekrasan primjer neobarokne arhitekture koja je vidljiva i u ostalim gradovima poput BeËa ili Budimpeπte. Nakon svega ovoga , jednostavno nemate izbora morate zagrabiti i otkriti Zagreb, metropolu sa 1001 licem. Pitanje je koje lice Zagreba æelite vidjeti...no, ta odluka je na vama samima.
33 11/24/09 2:04:35 PM
postani Ă&#x2039;lan
postani volonter u hfhs-u
volonter@hfhs.hr
www.hfhs.hr
34 Hosteler36.indd 34
36.37.2009 11/24/09 2:04:39 PM
Upoznaj domovinu da bi je više volio!
BJELOVAR Mala
varoš
u
bjelogoričnoj
šumi
Bjelovar je gradić koji se smjestio na sjeverozapadu Hrvatske, podno Bilogore, na samom razmeđu Podravine, Slavonije i Moslavine. Iako mnogi tvrde da je dio jedne od tih regija, pravi stanovnik Bjelovara će ponosno ustvrditi kako je Bilogorac i ništa drugo. Matija PolanËec Bjelovar je godinama srediπte Bjelovarsko ∑ bilogorske æupanije i vaæno poljoprivredno, kao i trgovaËko srediπte za sva okolna naselja. Jedan je od mlaih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije. IspoËetka je nastao kao vojno naselje πto je odredilo njegov buduÊi izgled. Planski je graen i ima pravilnu kvadratnu strukturu ulica u srediπtu grada jer je graen po uzoru na drevne rimske logore. Samo srediπte grada je obiljeæeno prekrasnim parkom i najveÊim mramornim paviljonom u Europi. ©etaliπte oko parka (popularno nazvano Korzo) je uæitak za svakog πetaËa jer nudi opuπtenu atmosferu dok razgledate æivopisni grad.
Ugodna klima i plodna zemlja Relativno mlad grad, Bjelovar se moæe ponositi svojom dugom povijeπÊu. Naime, tijekom minulih stoljeÊa ovdje su se naseljavali mnogi narodi. Nalaziπta iz neolitika potvruju da je ugodna klima i plodna
www.euro26.hr Hosteler36.indd 35
zemlja privukla pripadnike mnogih migracijskih struja poput pripadnika sopotske i vuËedolske kulture. Isto tako, arheoloπki nalazi potvruju prisutnost Rimljana iz ranog razdoblja njihove povijesti, ali i mnoge druge drevne narode koji su prolazili ovim prostorima.
Kulturni preporeod Jedna od velikih znaËajnosti za Bjelovar je Ëinjenica da je sam grad bio na granici izmeu Osmanskog carstva i Habsburπke monarhije te je kroz povijest bio jedan od glavnih crta obrane protiv Osmanlijskih osvajaËa. No, ta Ëinjenica se mijenja nakon svih sukoba i Bjelovar dobija priliku da se razvije kao administrativno, trgovaËko i prometno srediπte πto je i danas oËito. Tijekom 20. stoljeÊa Bjelovar doæivljava kulturni preporod i ubrzano raste. Izgraeno je mnogo kuÊa u secesijskom stilu, ali kao veliki kulturni centar uz katoliËku i pravoslavnu crkvu dobija i sinagogu. Mnogi poduzetnici su odluËili otvoriti svoje tvornice i radnje u gradu kako bi iskoristili razvoj malenog gradiÊa u regionalno srediπte. Kao
jedne od predstavnika takvog razmiπljanja moæemo spomenuti obitelj Wolf sa svojom poznatom tvornicom Koestlin, koja i danas uveseljava brojne sladokusce sa svojim slatkim proizvodima.
Kratka proπlost...duga buduÊnost Bjelovar u danaπnje doba je moæda najpoznatiji kao prehrambeno srediπte regije. Brojni poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mlijeka su dali ovom gradu epitet Grad sira zbog brojnih ukusnih sireva, bilo topljenih, polutvrdih tvrdih ili (meni najdraæeg) svjeæeg kravljeg sira. No, Bjelovar nije samo poznat po sirevima nego i po dobroj zabavi. Bok fest ili Bjelovarski odjeci kazaliπta, kao i Terezijana ∑ kulturna manifestacija posveÊena carici Mariji Tereziji su samo neki od dogaaja koji privlaËe posjetitelje u ovaj simaptiËni mali grad. Ni glazba nije zaobiπla Bjelovar, svake godine u sijeËnju se odræava IPEW ∑ meunarodni tjedan udaraljkaπa koji dovodi brojne vrsne glazbenike i time podiæe kulturnu ponudu mjesta. Kratka proπlost samog grada Bjelovara moæe znaËiti samo jednu stvar... dugu buduÊnost. Bjelovar ulazi u novo razdoblje svog razvitka. Nakon skromnih poËetaka kao vojno srediπte i ubrzanog gospodarskog razvoja Bjelovar dobija priliku da se naraste u pravo kulturno sredite koje Êe privlaËiti putnike svojom raznolikom ponudom ukusne hrane, zanimljive arhitekture i veoma ljubaznih stanovnika. Ne morate mi vjerovati na rijeË, moæete se sami uvjeriti. Posjetite Bjelovar i samo otkrijte ovaj grad kojem predstoji blistava buduÊnost.
35 11/24/09 2:04:43 PM
HostelerCool 36 Intervju Marko LovrenËiÊ 40 Zeka‐Peka
MARKO LOVRENČIĆ NA PUTOVANJIMA SAM VELIKI ISTRAŽIVAČ Branimir MarkaË ‘Zig-zag Me-dve-πËak!’ ovih je dana najpopularniji navijaËki slogan na zagrebaËkim sportskim boriliπtima. Hokej se u Hrvatsku vratio na velika vrata, a Klub hokeja na ledu MedveπËak jedini je klub u Hrvatskoj koji u ovim trenucima na svakoj utakmici igra pred ispunjenim gledaliπtem. ZagrebaËka publika, gladna vrhunskih hokejaπkih utakmica kakve je gledala krajem 80-ih godina, kada je MedveπËak biljeæio svoje najveÊe uspjehe na meunarodnom planu (igrao u polufinalu Kupa prvaka dvije godine zaredom i pobjeivao vrhunske momËadi iz Italije, Francuske, Austrije i NjemaËke), oduπevljeno bodri popularne ‘medvjede’ i redovito ih, poput rock zvijezda, zove na bis, povratak na led, neovisno o ishodu utakmice. Jedan od ljubimaca publike je domaËi deËko - Marko LovrenËiÊ. Ponajbolji domaÊi igraË i Ëlan startne postave MedveπËaka o svojem djetinjstvu Êe reÊi kako je bio nestaπno dijete, vjeËiti istraæivaË, uvijek dio grupe, a gotovo uvijek i voa ekipe iz ulice. “Bio sam obiËan klinac, uvijek u nekim manjim nezgodama. Roditelji nisu imali mira, a i danas se Ëesto na obiteljskim druæenjima i meu druπtvom prepriËavaju moje razne nezgode i nesvakidaπnji pothvati!”. U hokej je zaljubljen joπ od malih nogu... - Karijeru sam zapoËeo u HK Zagreb, a zatim
sam sa 17 godina preπao u MedveπËak. U tom vremenu sam nekako putovao izmeu klubova pa sam opet otiπao natrag u Zagreb, a zatim opet u MedveπËak gdje igram danas! U vrtiÊu sam iπao na teËaj klizanja i tada je moje ‘umijeÊe’ (smijeh!!) zapazio Zlatko CrnkoviÊ, legenda hrvatskog hokeja i tadaπnji trener MedveπËaka, i rekao mojim roditeljima kako imam veliki potencijal za igranje hokeja. Bilo mi je svega Ëetiri godine kad su me roditelji upisali u πkolu klizanja! Dosta je klinaca tada treniralo hokej. Ja nisam bio siguran kako sam izabrao hokej zauvijek. To je moæda trebala biti neka moja prolazna faza. Nisam imao pojma kuda idem na klizaljkama. Jurio sam ledom, padao, na prvom treningu razbio sam glavu! No, to je sve na mene djelovalo vrlo motivirajuÊe i za inat svima onima koji su eventualno sumnjali u mene. Æelio sam dokazati da mogu i otada sam doslovno zaljubljen u hokej! Najdraæi trener, tko je ostavio najviπe utjecaja? - Dva su trenera Slovaka iz kluba Zagreb, u kojem sam poËeo trenirati, koji su imali najviπe utjecala, koji su na neki naËin odredili moj hokejπki put i koje pamtim kao najdraæe. To su Miroslav »erny i Svatopuk Kosik. S godinama su se treneri mijenjali, dolazili su novi, vraÊali se, odlazili... No, njih dvojica ostali su mi najviπe u sjeÊanju! Postoji li neki sportski cilj koji bi æelio ostvariti?
- Sada je to sigurno ulazak u play-off regionalne lige EBEL, u kojoj igramo po prvi puta ove godine. To je naπ cilj i naπ zadatak! DugoroËno to su svakako πto uspjeπnija igra na ledu, uspjeπni rezultati i visoki plasmani, kako unutar klube i lige EBEL tako i na reprezentacijskom nivou! ©to je najvaænije za hokejaπa? Snaga, brzina, tehnika...? - Sve je podjednako vaæno! I snaga i brzina i tehnika i velika koncentracija i izvanredan timski rad, a svakako i vrhunska disciplina u treniranju, radu i æivotu! Moraπ biti svjestan da si dio tima i da je rezultat moguÊ uspjeπnim i konstantnim timskim radom. Naravno, svaki Ëlan tima doprinosi uspjehu svojim kvalitetama, svojom poærtvovnoπÊu, svojim sportskim uspjesima te suradnjom i poπtovanjem spram drugih igraËa u timu! Koliko napora i vremena ulaæeπ u treniranje? - Iznimno puno! Hokej je vrlo naporan sport! Uostalom, odliËni sportski rezultati u svom sportu zahtijevaju puno odricanja i visoku disciplinu. I puno, puno rada! Imam dva do tri treninga na ledu, kondicijske treninge na suhom. A kad se ozbiljno baviπ sportom, kao mi sada hokejom od kada smo uπli u ovako ozbiljnu i profesionalnu ligu, moj cijeli dan je podreen sportu i obavezama oko kluba! No, uspjeh i dobri rezultati ono su πto te tjera da budeπ joπ bolji i treniraπ i ulaæeπ joπ viπe! Nisu uzalud sportaπi i vrlo Ëesto i vrlo uspjeπni poslovni ljudi...
36 Hosteler36.indd 36
11/24/09 2:04:48 PM
Bi li preporuËio mladima bavljenje hokejom? - Naravno! Hokej je u Hrvatskoj bio vrlo popularan, osobito krajem osamdesetih godina s nacionalnim i meunarodnim uspjesima kluba MedveπËak Gortan. Ove sezone hokej se nakon gotovo 20-ak godina djelovanja u svojevrsnoj sportskoj sjeni vratio u æivot ljudi! Hokejsko ludilo zavladalo je Zagrebom i cijelom regijom! Publika se vratila na tribine. Samim time sve je veÊi broj klinaca koji æele trenirati hokej, a kako Ëujem zbog postojeÊih problema s ledom u Zagrebu, kojih smo svi jako svjesni jer imamo samo dva klizaliπta, mnogi od njih nisu upisani i Ëekaju svoj red. Nadam se da nekima neÊe biti kasno i zato bi morali svi djelovati i poËeti stvarati i otkrivati nove ledene talente! Je li hokej grub sport? - VeÊina ljudi misle kako je hokej vrlo grub sport i kako su hokejaπi veliki grubijani! Ali pritom ne znaju da je hokej pri samom dnu ljestvice πto se tiËe ozljeda u odnosu s ostalim sportovima. U stvari, na kraju ispada kako se na ‘obraËune’ na ledu viπe pale oni koji gledaju hokej nego oni koji ga igraju! Jesi li pretrpio neku teæu ozljedu? - U hokeju me privlaËi brzina! Kad si na ledu sve se odvija nevjerojatnom brzinom i nikada ne znaπ πto se moæe dogoditi. Jednostavno niti ne razmiπljaπ o tome! Jednostavno igraπ, juriπ dalje, pratiπ igraËe i pak! Moja najozbiljnija ozljeda je povreda, toËnije puknuÊe, kljuËne kosti. Imao sam neke lakπe povrede koljena, ali sve to za sada nije ostavilo posljedica na mene. Naravno, uvijek zaradiπ pokoju masnicu, ali to jednostavno veÊ nakon drugog treninga zaboraviπ i ne primjeÊujeπ! Koja je najzahtjevnija, najteæa pozicija u hokeju? - Po meni to je centar! No, kao πto sam rekao, za uspjeh momËadi i dobre rezultate uigranost i ‘zajedniπtvo’ svih pozicija jednako je vaæno! Kako stojiπ s batinama, tko te najviπe istukao, vratiπ li... - Ma nisam dobio puno batina kroz sve ove godine, moæda sam viπe ja ustvari dao! Hahaha... Nije nikada niti bilo ozbiljnijih situacija, no ja sam dosta nagao pa bih vjerojatno odgovorio na napad! I to æestoko! Hahaha... Ali, naguravanje i batine na hokeju su svojevrsna tradicija! Za mnoge je najveÊi doæivljaj kad ledom polete palice i kada se skinu rukavice! E to onda znaËi ozbiljan okrπaj! No, takvi okrπaji su kod nas doista rijetki! Koliko je teπka (tvoja) hokejaπka oprema? - Moja oprema u kojoj treniram i igram teπka je oko 6-8 kilograma! Postoji viπe slojeva i prije izlaska na led treba se dobro osigurati kako se ne bi ozbiljno ozlijedio. U igri vrlo Ëesto udarate u suparniËkog igraËa ili nalijeÊete na ogradu, padate na razne naËine na led! Koliko energije, tekuËine potroπiπ na utakmici? - Tijekom utakmice i kod svake intenzivne igre postajem lakπi za jedno 2 litre tekuÊine, odnosno 2 kilograma tekuÊine! Hokej je izrazito naporan sport. Na ledu se odvijaju brze izmjene jer ste vrlo aktivni, nema mirnog kruæenja i Ëekanja, neprestano jurite s jedne strane leda na drugu. Borite se za pak! Naglo se zaustavljate pa snaæno kreÊete i tako neprestano u krug! Na ledu ne stojite u nekim
www.euro26.hr Hosteler36.indd 37
udobnim tenisicama veÊ praktiËki na jednom vrlo tankom noæu na skliskom ledu! Kako vraÊaπ energiju? - Pijem puno tekuÊine i pazim na prehranu. Makar, zbog same zahtjevnosti sporta naπa hrana moæe biti neπto manje ‘sportska’ nego li u drugim sportovima. Vrlo je vaæan odmor i oporavak tijela i miπiÊa nakon leda, jer su pod velikim naporom tijekom akcija! Nemam poseban ritual. Pazim da sam odmoran, da imam dovoljno sna i da se sportski i zdravo hranim te, naravno, unosim dovoljno potrebne tekuÊine! Moæe li hokej osigurati egzistenciju? - Kod nas joπ uvijek ne! To joπ uvijek nije sport s milijunskim ugovorima, transferima igraËa i velikim sponzorima! Naravno, ova sezona je dokazala kako je hokej vrlo popularan, kako ima publiku! Situacija se razvija u smislu da Êe i hokejaπi postati i sluæbeno profesionalni sportaπi i da Êe moÊi æivjeti od svog ‘sportskog rada’! Najava daljnjeg tijeka sezone, oËekivanja... - Kvalitetna igra, ozbiljni i naporni treninzi,
plasman i play off... Sve ono πto sada napravimo dobro, priprema je za slijedeÊu sezona koja mora biti joπ bolja! Kakva je buduÊnost hokeja u Hrvatskoj? - U ovom trenutku ona je vrlo svijetla! Pogledajte to takozvano hokejsko ludilo koje je zavladalo Hrvatskom, tu euforiju! Vratili smo staru slavu hokeja Zagrebu i Hrvatskoj i sada je trebamo odræati! Vjerujem da to moæemo i da Êe sve viπe klinaca krenuti na hokej i tako osigurati vrlo svjetlu buduÊnost za ovaj sport kod nas... MoguÊnosti hrvatske reprezentacije su... - Iako mali, imamo izvanredne rezultate. Rekao sam kako je mnogima bilo nepojmljivo da hokej moæe izazvati ovakvu euforiju u Zagrebu. U Zagreb dolaze mediji i novinari iz cijeloga svijeta i piπu o toj jednoj maloj zemlji, za koju vjerojatno mnogi ne znaju niti gdje je ili da ima samo jedinstvenu obalu, o jednoj momËadi koja ima najmanji budget u regiji i izvanrednu publiku! To je naravno vaæno i u reprezentativnom djelu, jer mi doista imamo dobar rezultat a to je DIVIZIJA 1!
37 11/24/09 2:04:54 PM
Naπ zadatak je zadræati se u toj diviziji i imati sve bolje rezultate! Tvoje hokejaπke mane i vrline su? - Moja najveÊa mana je πto brzo planem i πto sam u nekim situacijama prenervozan. Moæda previπe neke stvari uzimam k srcu! Ali, moje srce doista kuca za taj klub, za rezultat i za naπu igru na ledu! Moje vrline su svakako predanost hokeju, treninzima, uspjehu i moja sposobnost da budem timski igraË, da mi je vaæan timski uspjeh i klupski rezultat! Hokejaπki idol? - ©veanin Henrik Zetterberg. Najbolja svjetska πestorka po Marku bi izgledala? - Vrlo jednostavno, Patrick Roy na golu, Zetterberg kao centar, Marko LovrenËiÊ kao krilo... hahahahahahahaha... Kovalev kao drugo krilo, Lindström i Kronwall kao bekovi. Jesi li praznovjeran, imaπ li neki ritual prije utakmice? - Nemam neke posebne rituale ili procedure. Naravno, bez dobre fiziËke pripreme nemate πto raditi na ledu! Vaæno mi je dobro se zagrijati prije utakmice. Uvijek prije utakmice vrtim priËu u glavi, razmiπljam o tome kako bih odigrao neki trenutak. No, na ledu se toga jednostavno ne prisjetite, samo igrate! A neπto poput donjeg veπa, sretnog para
38 Hosteler36.indd 38
Ëarapa, mantre, hamajlije doista nemam... Je li hokej skup sport? Koliko opreme potroπiπ godiπnje? - Za prilike u kojima danas æivimo i jest! No, naravno, hokejem se bavite profesionalno i ta oprema vam je jednostavno nuæna! Kao kad se bavite nekim drugim poslom u kojem trebate odreena profesionalna pomagala. Ne znam toËno koliko koπta svaki pojedini dio moje opreme, no za primjer moæemo uzeti palicu. Dobra palica koπta od 150 eura na viπe, a ja niti sam ne znam koliko ih slomim u sezoni! Naravno, najpotroπnije su palice, vjerujem da ih potroπim najmanje 10-ak u jednoj sezoni! Zaπto si odabrao na dresu broj 9? - To je prvi broj koji sam dobio na dresu i od tada uvijek nosim taj broj! Moæda je to moja svojevrsna podsvjesna mantra! Hahaha... No, svi znaju to je sportska devetka u hrvatskom hokeju i æelim da tako i ostane. Za koji klub navijaπ? - Za Detroit Red Wingse. No, hokej ne promatram, odnosno ne pratim na taj naËin. Kao i svaki profesionalac u svome poslu, utakmice promatram iz drugog kuta. Ne obraÊam toliko paænju na klubove koji su na ledu, koliko na samu tehniku igraËa. No, kad trebam odabrati, uvijek odaberem Red
Wingse! MedveπËak je trenutno jedini klub u Hrvatskoj koji igra pred punom publikom... - MedveπËak je napravio svojevrsno osvjeæenje u hrvatskom sportu! Od poËetka to je bila nova, pozitivna priËa koja se svima svidjela. SjeÊam se koliko sam poziva i upita primio kad su se u ljeto po hrvatskoj pojavili megaplakati s natpisom ‘Hokej u Zagrebu’ buduÊi da su svi znali da igram hokej. Svi su odjednom poËeli priËati o hokeju ni nitko doista nitko nije znao πto Êe se dogaati! Mislim da niti ljudi koji vode tu cijelu priËu nisu znali koliko Êe sve narasti u vrlo kratkom roku! Mi smo od poËetka krenuli s porukom o nenasilju na sportskim dogaanjima i terenima i to je prepoznala publika, majke s djecom, obitelji, Ëak i djedovi s uniËiÊima, i na neki naËin su svojim dolaskom na utakmice i podrπkom klubu poËeli davati podrπku tom dostojanstvenom naËinu navijanja, koji je postao ponos sportske Hrvatske! Publika je nevjerojatna! I u trenucima kada gubimo mi izlazimo na bis pred publiku koja ne æeli napustiti dvoranu! Poput glazbenih zvijezda. U Zagreb zbog toga dolaze mediji iz cijeloga svijeta, a cijela liga, gdje god doemo, priËa o atmosferi koja traje u Domu sportova za vrijeme naπih utakmica! »ini mi se kako je publika prepoznala da dajemo sve od sebe, da smo ekipa i da se svi zajedno maksimalno trudimo! Kod nas nema padanja i pretvaranja na ledu. Kod nas se igra do posljednjeg trenutka bez obzira na rezultat. Dobijemo udarac, ali se saberemo i idemo dalje! Ljudi su primijetili da se iskreno borimo za svoj klub da ne marimo za slavu za novce i za uspjehe i da smo svi zajedno jedan tim. I publika je postala dio tog tima. Mi s ponosom uvijek kaæemo kako je publika naπ πesti igraË! Iznimno smo zahvalni na tome! Voliπ li putovati i mimo hokejaπkih putovanja? - Oboæavam putovanja! Za vrijeme sezone nema nimalo vremena za putovanja, osobito ne ove sezone, ali jedva Ëekam barem neku pauzu koju onda iskoristim za putovanja, makar i ona jednodnevna... Volim tople krajeve i more! Moæda malo neobiËno za ho-
36.37.2009 11/24/09 2:04:58 PM
kejaπa, no i ne tako puno kad bolje razmislite... Kako kratiπ vrijeme na pripremama, putovanjima... - ©etnjom. Koristim svaki trenutak da se proπetam, upoznam novu sredinu. Svakako za druæenje s timom i igraËima... Koje bi destinacije izdvojio kao tebi najdraæe, najzanimljivije? - Sada imam najveÊu æelju otiÊi u Egipat. Æelim izbliza vidjeti i istraæiti tu svjetsku povijest, tu kolijevku danaπnjeg svijeta. Zanimaju me piramide, naËini na koje su nastale, povijesne knjiænice, ali i ta drugaËija kultura! Bio sam veÊ nekoliko puta u sjevernoj i zapadnoj Africi i doista me oduπevila!
InfoBox
nadimci: Dudo (po ocu!) visina, teæina: 180 cm, 90 kg boja kose, oËiju: smea, zelena datum roenja: 22.11.1982. mjesto roenja: Zagreb ljubavni status: zauzet momËad: KHL MedveπËak pozicija u momËadi: centar ili krilo najdraæi uspjeh: divizija I Najdraæi glazbenik, glazbenica: Gibboni, Oliver / Josipa Lisac Najdraæi glumac, glumica: George Clooney / Angelina Jolie Najdraæi film: Alien i SF filmovi Najradije jede/pije: tjesteninu, prirodne sokove i voda grad snova: Zagreb hobi: ronjenje vozi: motor
www.euro26.hr Hosteler36.indd 39
Idealno putovanje... - S dragom osobom, zanimljiva i nova destinacija, bogat program, razne moguÊnosti, neka super zemlja i kultura...no, mora biti toplo! Oboæavam zemlje u kojima je topla klima!!! ©to najviπe privlaËi tvoju paænju u gradovima, zemljama koje posjetiπ? - Nove kulture, obiËaji, lokalno stanovniπtvo, njihov æivot...Volim promatrati sve detalje oko sebe! No, najviπe volim kad sam blizu mora, negdje gdje je toplo! Volim ronjenje i ukoliko mogu povezati putovanje s ronjenjem za mene je to izvanredan uæitak! Jesi li boravio ikada u hostelu? - Naravno da jesam! Kao i svi kad su mladi! Hosteli su za budæet koji imate kad ste mladi pravi spas! Nikada nisam imao negativna iskustva. »ak sam i u Tunisu boravio u hostelu i ugodno se iznenadio koliko je bilo udobno i Ëisto! ©to si najegzotiËnije pojeo na putovanjima? - Kad putujem, uz kulturu same zemlje oboæavam istraæivati i isprobavati lokalne specijalitete! Mene nije strah kuπati zmiju, kukce, nepoznate namirnice...naravno, to ne mora uvijek i dobro zavrπiti! Hahaha. No, Ëar putovanja i jest upoznavanje i ‘æivljenje’ novih i nepoznatih kultura! Nakon profesionalne karijere... - ...æelim svakako ostati u sportu! Vjerojatno kao kondicijski trener za πto se sada i πkolujem na Kinezioloπkom fakultetu! Jednom kad na bilo koji naËin ueπ u sport - nema povratka! OsjeÊaπ li na vlastitoj koæi da si postao poznat πiroj javnosti? - Istina je da me ljudi sada viπe prepoznaju. Javljaju mi se na ulici i na nekim dogaanjima, no sve je to joπ uvijek umjereno i nije pretjerano. Ja sebe, kao i moja obitelj i prijatelji, doæivljavam kao obiËnog deËka iz ulice i ponosan sam da to tako ostaje... Koju poznatu osobu bi volio upoznati i o Ëemu bi s njom razgovarao? - Hokejsku legendu Joea ©akiÊa. Razgovarali bi o hokeju, naravno! ©to visi na retrovizoru u tvom automobilu? - Miris za auto s MedveπËakovim grbom! ©to te kod ljudi odbija / privlaËi?
- PrivlaËe me ljudi s kojima mogu voditi normalan razgovor, koji su dostupni i otvoreni za komunikaciju, jednostavni i iskreni. Ne volim, toËnije izbjegavam, ljude koji su nametljivi, arogantni, koji æude da budu u centru paænje i time teroriziraju druge oko sebe... Jednostavnost u kombinaciji s uspjehom za mene su najveÊe vrline koje neki Ëovjek moæe imati osobno i u poslu! Tvoja osobina koju bi volio promijeniti... - Ovako ‘na loptu’ ili da kaæem ‘na pak’, ne bi niπta mijenjao! Ovisan si o... - ... hokeju i o ronjenu! ©to bi uËinio jednim potezom Ëarobnim πtapiÊem? UËinio bih da ljeto traje 6 mjeseci da uæivam na moru, a zatim da samo preko noÊi doe zima i traje 6 mjeseci tijekom kojih igram hokej. Kako je krenulo sa svim ovim vremenskim promjenama, moæda mi uskoro neÊe niti trebati Ëarobni πtapiÊ! Pokuπao bih jednim mali potezom πtapiÊa sagraditi i nekoliko klizaliπta u Hrvatskoj kako bi klinci iz drugih gradova mogli pokuπati trenirati i igrati hokej. Kome bi darovao godiπnju ulaznicu za domaÊe utakmice MedveπËaka? - Svom djedu! Zato jer dolazi na svaku moju utakmicu, jer mi je, uz cijelu obitelj, izrazito velika podrπka i jer iskreno uæiva u tome... Pamtiπ li neki savjet oca, majke, ili narodnu izreku koje se i danas dræiπ? - Uvijek bi mi govorili ‘Budi poπten’ i trudim se biti! Sretan roendan æeli ti ekipa Hostelera! A tvoja roendanska æelja je... ...slatka æelja! Hahaha... Hi.euro? - OdliËno je da postoje moguÊnosti za mlade poput iskaznice Hi.euro, koje pomaæu mladima da lakπe, jednostavnije i s manjim troπkovima putuju svijetom i tako upoznaju nove kulture, ljude, jezike, obiËaje...Onoliko smo veliki i bogati u sebi i prema svijetu koliko smo spremni biti otvoreni, iskreni i koliko moæemo poπtovati i cijeniti one drugaËije od nas! Hi.euro jedan je od naËina da upoznaπ svijet i na taj naËin joπ viπe ‘izgradiπ sebe’ u pozitivnom smislu!
39 11/24/09 2:05:03 PM
Kviz
5 i manje toËnih odgovora ∑ Mir s tobom Pa dobro, πto si ti? ©ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priËaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa! 6∑8 toËnih odgovora ∑ Tugomir Æalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiÊi nekamo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje. 9∑11 toËnih odgovora ∑ Mediomir Dobar, ali to ti i nije neπto. Nit’ okusa nit’ mirisa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. ProsjeËnost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo! 12∑14 toËnih odgovora ∑ Budimir Vrlo dobar, ali ne i odliËan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja. Zato knjigu u ruke i uËit, saznavat, obogaÊivat sive stanice, pa na ljeto sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ ispast glavna faca. 15 toËnih odgovora ∑ Maπalamir »estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovine odreujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roen/a si za vodiËa i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoËanstvo!
TO»NI ODGOVORI -
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
c d c b c a c a c b c d d b b
Hosteler36.indd 40
BODOVANJE
-
40
skih tamnoputih ljevorukih kipara, πtovatelja beneluπkog sindroma manje vrijednosti 8. BacaËa diska isklesao je... a) Miron b) Raton c) Neutralon d) Unproforon 9. Semiramidini viseÊi vrtovi nalaze se u... a) Byblosu b) Betlehemu c) Babilonu d) Babinoj gredi 10. Topijarij je... a) Pletene papuËe Branka TopiÊa Mimare, i brata mu Ante koje do nagaza na mokru povrπinu ostaju suhe b) Umjetnost oblikovanja drveÊa i grmlja orezivanjem u raznolike oblike c) Slikarska kolonija izvorno sa podruËja Topuskog, koja samozadovoljavanjem svojih radnika doprinosi radnom jedinstvu i zajedniπtvu d) Najpopularnije azijsko jezero oboæavano od suicidalno raspoloæenih arijevaca 11. Sikstinsku kapelu oslikao je... a) Michele Padovano b) Donatelo i Splinter c) Michelangelo d) Rafaelo i Leonardo 12. Labue jezero je... a) Najpopularniji meni Kentucky Fried Chickena b) Popularni naziv za labinski kanalizacijski filter sustav, koji u potpunosti uklanja kamenac, ali zato porazno reagira na vapnenac c) Riskantni pokret u umjetniËkom klizanju gdje peta lijeve noge u akrobatskom odrazu dodiruje istovremeno suca i potiljak trenera d) Poznati balet Petra IljiËa »ajkovskog 13. Origami se radi sa... a) »arapama vrlo popularnog Kazuyoshija Kaze Miure b) Oboæavateljicama orgulja, origana, orangutana, oratorija, orangine i ogrijeva c) Pola snage d) Papirom 14. Najpopularniji sportski umjetnik pod nadimkom ‘Æuti’ je... a) Boris Becker b) Robert ProsineËki c) Kiki Polovanec d) Mathias Chago 15. Najpoznatije Shakespearovo djelo je? a) Omlet b) Hamlet c) Muhamed d) Muhamlet
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12131415-
1. ©to je art deco? a) KroniËna bolest kostiju svih nogometaπa koji su pohaali akademiju u koju donacije redovito uplaÊuje brazilski nogometni prebjeg Anderson Luis de Souza, za prijatelje - Deco b) UliËni maloljetni umjetnici porijeklom Hrvati, inaËe starosjedioci u predgrau »aËka, oboæavatelji Lige Uefe i Milijunaπa c) Dekorativna umjetnost d) Izrazito topla i koæi ugodna dekica, koja starim filozofima najËeπÊe sluæi za pokrivanje smrznutih papaka, podno Papuka 2. Mona Lisu je naslikao... a) Sama Mona Lisa b) Flavio Briatore, po nekim spoznajama, nikad priznat Mona Lisin stric i unuk c) Mersad Berber i Ivan LackoviÊ Croata, s flomasterima Frane LasiÊa d) Leonardo da Vinci 3. Broadway je... a) Zvjezdoliki madeæ na pleËki Adriana Brodyja b) Broskvarska brokerska kuÊa, osnovana od strane nekolicine anonimnih pulskih studentica, strastvenih oboæavateljica horora c) Svjetski poznati kompleks kazaliπta u New Yorku d) Muπka plesna skupina osnovana prilikom havarije najpopularnijeg katamarana ©ime, nikad puπtenog u plovidbu 4. Louvre je... a) Nepropusna prozirna vreÊica koja sama u sebe baca smeÊe b) Jedan od najveÊih svjetskih muzeja c) Tvrdo pπeniËno pecivo od kukuruznih vlakana, Ëesto konzumirano od strane gripoznih svinja, nakon njihovih agresivnih neopravdanih upada u kokoπinjce d) Pobratim Loua Reeda, inaËe po zanimanju biometeorologa lugara specijaliziranog za Atlanski ocean i suπna podruËja, a i milousnih hemafroditnih bijelih kitova 5. Taj Mahal je izgradio... a) Najpoznatiji linijski mahaË egipatskim vunenim zastavicama u eritrejskom nogometu i bejzbolu b) Jedini neoæenjeni hrvatski πeik samac, idejni zaËetnik Iskrice, iako nije imao kompjuter c) Mogulski car ©ah Dæahan kao spomen za svoju rano preminulu æenu Perzijanku Mumtaz Mahal d) Glavni tajnik Udruge zagorskih Izraelaca, pobornika istospolnih brakova, ali iskljuËivo s Palestincima iz Donjeg Miholjca 6. Andy Warhol je... a) slikar, dizajner i filmski stvaratelj b) Hitlerov krvoloËni zamorac Andrija, ljubitelj romantiËnih gay komedija c) Oholi pripadnik najpoznatije akrofobiËne padobranske eskadrile ‘Hopa cupa, nas dva skupa’ d) Znameniti ukrajinski rudnik gdje se godinama bezuspjeπno skrivalo devet liËkih polarnih medvjeda za koje ukrajinska opozicija odgovorno tvrdi da su bipolarni 7. Christie’s je... a) PeËenjara u kojoj Êevapi imaju oblik gotiËkih prozora, a posluæuju se s ajvarom joπ od vremena prijelaza baroka na renesansu b) Halucinogeno piÊe kriæevaËkih apotekara, okupljenih oko najpoznatije pakraËke hipohondorke Verice Zvjerice c) Poznata aukcijska kuÊa d) MagiËni kristal izrezbaren od strane belgij-
Jesi li umjetnička duša?
36.37.2009 11/24/09 2:05:08 PM
Criss Cross
U posljednjem izdanju u potoku je plivala i toËno odgovorila Maja ©arac iz Zagreba. Ona se pridruæuje onim sretnicama i sretnicima koji osvajaju nagradni vikend u nekom od hostela HFHS-a. Naπa nagradna kriæaljka ide dalje pod nazivom VIKEND ZA DVOJE! U nagradno izvlaËenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do Valentinova, 14. veljaËe 2010. godine.
HOSTELER www.euro26.hr Hosteler36.indd 41
SAVSKA 5 10000 Zagreb
36
Nagradni pojam: Ime i prezime: Adresa:
Broj. Hi.euro iskaznice:
41 11/24/09 2:05:10 PM
Foto Natječaj Recesijska godina donijela nam je samo 2 dvobroj izdanja Hostelera umjesto uobiËajenih 4. No, ne odustajemo od projekata. I dalje idemo s naπim foto natjeËajem. Ovdje su dobitnici ovog kruga: 1. Alexandra Capdevilla Baux, “SjeÊanje na ljeto” 2. Tea MarasoviÊ, “Shoes at the Danube bank” Svi ostali, javljajte se i dalje i πaljite nam svoje fotke jer poËinje novi godiπnji nagradni foto natjeËaj Hostelera. Sve πto trebate napraviti je poslati fotku na formatu 15x21 cm ili u digitalnom obliku (rezolucije 300 dpi) te svoje podatke (ime i prezime, puna adresa, br. telefona/moba, e-mail i br. hi.euro iskaznice) na adresu:
HFHS Za foto natjeËaj Savska 5, 10000 Zagreb hosteler@euro26.hr
42 Hosteler36.indd 42
1.
2.
36.37.2009 11/24/09 2:05:12 PM
Hosteler36.indd 43
11/24/09 2:05:18 PM
Hosteler36.indd 44
11/24/09 2:05:20 PM