KOLUMNA GORDANE MATKOVIĆ

AUTORICA TEKSTA: GordanaMatković, vlasnica i d Educamix centar za razvoj ljudskih potencijala wwweducamixhr

Autorica: GordanaMatković,Vl idir Educamixcentarzarazvojljudskihpotencijala

Zaštosesmatrapogrešnimbitisebičaniprvomislitinasebe?Zaštonemožemo voljeti sebe više od svog oca, majke, braće i sestara, bilo koga? Zašto se ne smatra ispravnim imati ljubav prema sebi prije ljubavi prema nekom drugom? Iakosetonekimljudimačiniočiglednim,mnogiodnasseboresidejomdasebe stavenaprvomjesto.

Odgajane smo da mislimo kako uvijek trebamo druge stavljati ispred sebe i ignorirati vlastite potrebe - da je to na neki način arogantno ili egocentrično i nije ispravno. Naše majke i bake nisu se znale zapitati što osjećaju i trebaju, a samim time nisu znale naučiti svoje kćeri kako poštovati vlastite osjećaje i potrebe.

Upravo sam nedavno sa svojom prijateljicom razgovarala o tome zašto nam je takonesnosnoteškostavitisvojepotrebenaprvomjesto,posebnokadjeriječo našoj obitelji. Moja prijateljica je rekla da će, ako je majka treba, ostaviti sve svoje trenutne potrebe i požuriti kod nje, čak i ako majka nije tražila pomoć. Naime osjeća krivicu ako se odmah ne odazove njenom pozivu. Rekla je da se osjeća odgovornom za dobrobit i sreću svoje majke. I nije to situacija samo s majkom, moja prijateljica ostavlja sve što radi i priskače u pomoć kad je god netkoneštotraži.Onatoradiisasvojimprijateljima.

Razumijem ponašanje svoje prijateljice I ja imam tendenciju odustati od svega što radim i pomoći nekome, pogotovo kad je u pitanju moje, sad već odraslo dijete I moja prijateljica, kao i ja imamo dugu povijest pretjeranog prilagođavanjatuđimpotrebamaipremalogprilagođavanjavlastitim,čakikad znamo da zanemarujemo sebe i znamo da ćemo se osjećati pod stresom jer nismoobaviliposaokojismonamjeravalinapraviti.

Zaštomojaprijateljicaijaimamotuugrađenutendencijudasebestavljamona zadnje mjesto? I zašto je ova tema toliko zastupljena upravo među ženama?

Nas dvije nismo usamljeni slučajevi, mnoge žene s kojima sam razgovarala o ovojtemisuinteligentne,uspješnežene,aliistotakožene kojeneznajupostaviti zdravegranice.

Zaista bismo trebali znati bolje, ali nekako, kad poziv dolazi od naših majki, odrasle djece, članova obitelji i prijatelja, pitanje koje nam se podsvjesno nameće je što nam je potrebno, što je ispravno, i najbolje za nas biva potisnuto u stranu. Tuđe potrebe nadjačavaju naše vlastite jer nam nekako glasnije zvone uušima,ausrcuseosjećajuvažnije.

Jedan od razloga zašto se to događa tolikom broju žena jest to što dolazimo iz duge generacijske povijesti žena u kojoj su potrebe žena bile namjerno prešućivane i poricane seksizmom i patrijarhatom. Moja prijateljica i ja, kao i mnoge žene s kojima razgovaram o ovoj temi, dolazimo iz obitelji u kojima se nije tražilo niti poštovalo ono što su trebale naše majke i bake. Jezik koji je žene pitao što osjećaju i trebaju nije se govorio u njihovo vrijeme. A budući da ovaj emocionalnijeziknedostaje,našemajkeibakenisunaučilekakogaverbalizirati.

Drugirazlogzaštoseovodogađajeonoštojazovem"Kultura ženskog služenja" . Ovo je krovni izraz koji koristim kako bih obuhvatila sva kulturna uvjerenja koja imamootomekakosuženeskrbniipodložnijispol,danekažemdrugotniidaje uloga i dužnost žene brinuti se i njegovati svoju obitelj i zajednicu, a da zauzvrat netrebaskrb.

Ovakav način razmišljanja stvorio je navedeni generacijski obrazac nepriznatih ženskih potreba. Stvorio je obrazac samozanemarivanja koji su naše majke i bakenaučiletoleriratiinormalizirati,jerdrugačijenisuznale

Seksistički je tretirati žene kao da nemaju emocionalne potrebe i očekivati od njih da se previše prilagođavaju tuđim potrebama, a premalo svojima. No iako je seksistički i pogrešan, ovaj je stav raširen diljem svijeta. Toliko je ukorijenjen u našoj psihi i upleten u vjerske doktrine da često ne prepoznajemo štetu koju nanosi našem emocionalnom blagostanju, osnaživanju, jednakosti i odnosima izmeđumajkeikćeri.Uobiteljimojeprijateljiceimojojvlastitoj,ovouvjerenječini normu gledanja na žene. A ako se usudimo reći ne, i ne dođemo kad trebamo, obitelj nas tretira kao sebičnu i lošu, nemarnu kćerku, suprugu i majku. Obitelji poputnašeneprepoznajudaženeimajuvlastitepotrebe.

Oni ne vide žongliranje koje žene izvode dok balansiraju svoje potrebe s potrebama i očekivanjima drugih ljudi. Oni ne shvaćaju da je seksistički i emocionalno nemarno očekivati od žena da sebe stave na zadnje mjesto. Ali kadodrasteteuobiteljiukojojsepotrebeženaneizražavajunitiprepoznaju,ne naučite kako prepoznati ili izraziti svoje vlastite. Previše vam je ugodno biti zadnji na popisu obaveza i naučite tolerirati odnose u kojima niste važni. A kada vas se pozove da pomognete, vaš generacijski otisak snažno se aktivira, iakonanekojraziniznatedazanemarujetesamisebe.

Čak i u ovom vremenu jednakosti i feminizma, žene su još uvijek uvelike uvjetovane da od malih nogu služe u društvu Mladim se djevojkama govori da jenjihovposaobrinutiseokućanskimposlovima,brinutisezadjecuitd.Ženese potiču da skrenu pogled, stave druge (osobito muškarce) iznad sebe. Žene to stalnoslušajuipodsvjesnousvajaju.

Zbog čega se žene pobrinu o svima prije nego li o sebi? Zbog osjećaja krivnje, bolesne nesebičnosti, niskog samopouzdanja, osjećaja manje vrijednosti, iskrivljene slike o sebi, prevelikih očekivanja, pokušaja da se dokažu drugima, danerazočarajudrugeitd…Ovajdestruktivninizdubokojeukorijenjenužensku psihu koja kao da je manje vrijedna i sreću mora zaslužiti. Treba se potruditi više,bolje,teže,adajojjepritom,zabranjenoreći„ne“.Zapravo,zabranjenojoj je osjećati. Nitko je ne pita kako se osjeća pa ni ona sama. A često, osjeća se iscrpljeno,bezenergije,uplašeno,plačljivo,narubusnage,iskorišteno,glupavo, bezvrijedno.

Na primjer, žene koje se žele sterilizirati liječnici pitaju „Što ako muškarac u njihovom životu jednog dana želi imati djecu?“ ne pitajući ih koje su njene želje. Društvo njeguje žene da se oblikuju kako bi odgovarale očekivanjima muškaracaokosebe.

Stvarno je jako teško riješiti se takvih uvjerenja koja vas željeli to ili ne na neki načinoblikujuiodređuju

Toliko žena radi poslove (jer jednakost i kapitalizam znače da je to sada očekivano i potrebno), ali također obavljaju 70% kućanskih poslova, poput kuhanja, čišćenja itd. Broj muškaraca koji ne znaju obaviti osnovne kućanske poslovejezapanjujuć.

Mnoge žene to rade bez razmišljanja. Toliko smo uvjetovane da sebe i svoje potrebe stavljamo na zadnje mjesto, a ideja o stavljanju svojih potreba iznad onih oko nas nam ni ne pada na pamet. Često kad sebe stavimo na prvo mjesto, napadnute smo kao sebične i nemarne. Rekla bih da je to na neki način kodiranounašemkulturnomjeziku.

Na primjer, mnogi muškarci brigu o vlastitoj djeci nazivaju "čuvanjem djece". Čuvanje djece je ono što radite kad preuzmete brigu o djeci koja je tuđi posao. Mnogimuškarcigovoreotomekako"pomažu"kodkućeukućanskimposlovima, implicirajući da je to ženski posao i da oni pomažu ženama u njihovom poslu kaodatokućanstvonijeinjihovo.

Kad prolazite kroz život u kojem vam je izričito rečeno da druge stavljate na prvo mjesto i društvo vas uvjetuje da to činite, teško je sebe staviti na prvo mjesto,pogotovokadavasosuđujuakotouspijeteučiniti.

Nakon što su se pobrinuli za sve ostale, žene sebe uvijek stavljaju na zadnje mjesto i često im preostaje vrlo malo za dati. Postoje mnoge žene koje ne živeone samo postoje. Ovo je oblik samozlostavljanja. Žene svoju iscrpljenost često nose kao znak časti Što više činite za svoje voljene, to postaje prihvatljivije "prepustiti se " Žene vjeruju da je u redu postati "žrtveno janje" unutar vlastite obitelji Ovo je laž u koju si dopuštamo vjerovati, ali nužno je probuditi se, ne samo zbog nas samih već iz zbog naše djece i svih budućih generacija! Izazov zaženejetajdamorajuponovnoistražitištoznačibitisuprugaimajka

Biti dobra supruga i majka znači da ako se ne brinete o sebi, dugoročno gledano,ukonačnicištetitesvimdrugimljudimakojevoliteusvomživotu.

Strah od odbacivanja, strah od prihvaćanja onoga što stvarno osjećaju prema sebi, strah od suočavanja s idejom da nisu dovoljne, strah od prihvaćanja onoga što drugi mogu osjećati prema njima. To je pokušaj da se osjećaju vrijedno. Osjećate se vrijednim samo kada dajete, maksimalno. Dopuštaju da ih strah obuzme i dopuštaju drugim ljudima da odrede njihovu vlastitu vrijednost. Unutarnji barometar koji mjeri, vodi i usmjerava vaš život kao osnažene ženekojivamdajedoznanjadastedovoljne-jepokvarenitrebagapopraviti..

Želim se osvrnuti i demistificirati neke zablude koje nas koče da se brinemo o najvažnijojosobiunašimživotima:

1.MISLIMODABRIGAOSEBIZNAČIBITISEBIČAN

Brinuti se o sebi suprotno je sebičnosti jer nas jača i omogućuje nam da bolje podržimo svoje voljene Nikome nismo od koristi ako nam je energija istrošena jer smo je dali do zadnjeg djelića Briga o sebi je protuotrov za stres, jer gradi otpornostkakobismoselakšenosilisizazovima

Sjetiteseuputauavionukadobjašnjavajukakostavitimaskuzakisik-”Uslučaju pada zrakoplova, prvo stavljate masku sebi, a zatim vašoj djeci”, jer kako pomoćinjimaakonismoprijetogaosposobilisebe?

2.BRKAMO"SPAŠAVANJE"SBRIGOM

Često žrtvujemo brigu o sebi jer smo previše zauzeti spašavanjem svih ostalih. Ali ljudi moraju naučiti vlastite lekcije u životu, koliko god to bilo bolno. Tko ste vi da odlučujete da znate što je ispravno za njih? To je sebično jer se temelji na vašimvlastitimželjamazanjih,štomoždanijeunjihovomnajboljeminteresu.

Način na koji stvarno možemo pomoći jest da se usredotočimo na sebe i prestanemo pokušavati upravljati tuđim životima Iako mislimo da brinemo tako štoih"spašavamo"odneugodnihiskustavaunjihovimživotima,uskraćujemoim priliku da se suoče s vlastitim izazovima, ojačaju ili nauče lekciju iz toga Spašavajući ih svaki put, iz onoga za što vjerujemo da je ljubav, ostatak obitelji omogućujeovojosobidaseidaljeosjećabespomoćno,amisamiizgaramood stresa. LIPANJ

Ne mislim da nikada ne bismo trebali pomagati ljudima, ali postoji razlika između pružanja podrške nekome tko traži i preuzimanja na sebe da spasimo nekogaiučinimodanjegovživotispadnenanačinnakojimimislimodatreba.

Naviklismonaodnosetemeljenenapotrebama,anenaistinskoj ljubavi.

Čestosezaljubimouidejudasmozaljubljenijergledamoholivudskefilmovekoji ljubav prikazuju kao dramatičnu, i potrebu da budemo s nekim 24/7 Kad dajemosovogmjesta,dajemoprevišejervjerujemodamoramoumrijetizatu osobuidrugetakvedramatičneizjave.KaoštojeErnestHemingwaynapisaou Muškarcimabezžena,"Najbolnijastvarjeizgubitisebeuprocesupreviševoljeti nekogaizaboravitidasiitiposeban."

Čestoneshvaćamosvojupravuvrijednost.Ukonačnici,svesesvodinatoda mislimodadrugivrijedevišeodnas.Akosmosigurniusvojuljubavpremasebii ponašamosepremasebikaodasmovrijedni,tojeonoštoćemoprivućinatrag Aštoznačibrinutisezasebeistavljatisebenaprvomjesto?

Brigaosebijepraksapreuzimanjaaktivneulogeuzaštitivlastitedobrobitii sreće; samoizražavanje je bitan oblik brige o sebi. E pa drage moje žene, vrijemejedaseoslobodimoovihnametnutihokovaipočnemodisatipunim plućima.

DonosimNEKOLIKOSAVJETAkojeisamivećznatekakodosvojeslobodebez osjećajakrivnje:

Buditesvjesnesvojihpotreba.Većinaženajepodpritiskomsvakodnevice zaboravilasvojeosnovne,emocionalnepotrebe.

Brigaosebinijeizrazsebičnostinegoljubavi.Svatkotkokažedastesebični jerbrineteosvojimpotrebamanijenavašojstrani.

Reći„ne“jeizrazosobnogintegriteta Slušajtesvojetijelo Ononelaže Zna kadjeodgovor„da“,akadje„ne“.

Nemoratesveodmahisada.

Njegovanjebliskihodnosa–važnojezamentalnuravnotežuizadovoljstvo životom.

Živiteusadašnjosti-Živitedanpodaniobavljajteposaopoposao

Koristite offline vrijeme - barem sat do dva dnevno ugasite internet i društvenemrežedabistesepovezalisasobomisvojimmislima.

Pronađiteaktivnostkojavasopuštaibezikakvogosjećajakrivnjepronađite vrijemezaprakticiranjeteaktivnosti.

Briniteosvomtjelesnomimentalnomzdravlju

Pronaći jednu aktivnost ili ideju za nešto što će vam hraniti dušu i poboljšati raspoloženje možda nije lako, ali kad pronađete ono što je zaista po vašoj mjeri to je pravi korak ka promjeni. Dati sebi prednost prvi je korak prema ljubavi prema sebi, a ljubav prema sebi je ono što će vam omogućiti da volite druge. Nikadanemožešbitituzanekoga,svedoknisidovoljnojakdabudeštuzasebe. Uspostavitegranice.

Granice su tanka linija između ljubavi prema sebi i nesebičnosti. Budite dosljedne, ostanite čvrste pri svojim izborima i život će vas tretirati na najbolji mogućinačin

Akosetinećešpobrinutizasebe,tkoćeonda?

ŽÉNE & KNJIGE - KNJIŽEVNI KLUB MREŽE ŽENA

“Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima” - Kishimi Ichiro, Koga Fumitake

"Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima" zanimljiva je knjiga koja donosi filozofske i psihološke uvide kroz dijalog između dva lika –filozofaimladića.Formaknjigepodsjećana Sokratovske dijaloge, pružajući čitateljima osjećaj sudjelovanja u dubokom i promišljenom razgovoru. Oslanjajući se na teorije Alfreda Adlera, jednog od trojice velikana psihologije 19 stoljeća, likovi istražuju brojnaegzistencijalnapitanjakojasujednako aktualnadanaskaoiprijestotinugodina

Knjiga je strukturirana kao dijalog između filozofa, koji predstavlja mudrost i iskustvo, i mladića, koji utjelovljuje energiju, znatiželju i nesigurnosti modernog čovjeka. Ovaj pristup čini sadržaj pristupačnim i angažirajućim, jer čitatelj može lako pratiti raspravu i osjetiti se kao dio razgovora. Sokratovski dijalog omogućuje dublje istraživanje tema, postavljanjem pitanja koja provociraju misao i nude različite perspektive.

Centralna tema knjige je hrabrost potrebna za življenje autentičnog života, neovisno o mišljenjima drugih. Kroz Adlerovu prizmu, autori objašnjavaju kako preuzimanje odgovornosti za vlastiti život i djelovanje unutar zajednice može dovesti do ispunjenja i sreće. Filozof naglašava važnost individualnosti u kontekstu ljubavi i zajedništva, ističući da su zdravi međuljudski odnosi temeljeni na ravnoteži između samostalnosti i povezanosti.

Jedna od ključnih poruka knjige je da sreća zahtijeva hrabrost – hrabrost da budemo svoji, da prihvatimo sebe sa svim manama i vrlinama, i da se ne bojimo mišljenja drugih. Ova ideja je posebno relevantna u današnjem društvu, gdje su društveni pritisci i očekivanja često izvori stresa i nezadovoljstva.

Iako se knjiga temelji na teorijama starim više od stoljeća, njezine ideje su iznimno aktualne. U vremenu kada se mnogi bore s osjećajem otuđenosti i potrage za smislom,"Imatihrabrostinesvidjetisedrugima"nudisvježpoglednaživotipraktične savjetezaostvarenjeosobnograstaiharmonijeumeđuljudskimodnosima.

Adlerovafilozofijasocijalnoginteresaipreuzimanjaodgovornostizavlastitiživotmogu bitiodvelikekoristionimakojitražeputkasrećiiispunjenju

"Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima" je nadahnjujuća knjiga koja kroz mudre dijalogeifilozofskeuvidenudičitateljimaalatzarazumijevanjesebeisvijetaokosebe.

Autori Kishimi i Koga uspjeli su prenijeti kompleksne ideje Alfreda Adlera na način koji jepristupačanikoristanzasuvremenogčitatelja.

Knjiganasučidajezasrećupotrebnahrabrost,zaljubavizajedništvoindividualnost, azapromjenusvježpoglednaživot.

Preporučujem je svima koji žele dublje razumjeti sebe i svoje mjesto u zajednici te hrabrozakoračitipremaispunjenijemživotu.

Recenzija:IvanaRadić,Vl idirektoricaPResentCommunications