Tomislav Lipljin
RJEÈNIK VARAŽDINSKOGA KAJKAVSKOG GOVORA DRUGO, PROŠIRENO IZDANJE
STANEK MEDIA d.o.o. STANEK d.o.o. Vara`din, 2013.
TOMISLAV LIPLJIN RJEÈNIK VARA@DINSKOGA KAJKAVSKOG GOVORA DRUGO, PROŠIRENO IZDANJE KONCEPCIJA I REDAKCIJA, 2002. dr. sc. Mijo Lonèariæ RECENZENTI prof.dr.sc. Joža Skok mr. sc. Ivan Zvonar, prof. PRIPREMILA doc. dr. sc. Nina Lipljin IZRADA ZNAKOVLJA Milan Gorski UNOS PODATAKA Tomislav Lipljin LEKTURA I KOREKTURA Barica Pahić Vrbenski, prof. INDEKS POJMOVA IZRADILA doc.dr.sc. Nina Lipljin ZA IZDAVAÈA Zoran Stanek UREDNIK Josip Stanek NASLOVNA STRANICA GRAFIČKA PRIPREMA ZA TISAK STANEK MEDIA d.o.o., - Zoran Stanek TISAK ZRINSKI d.d., Čakovec CIP zapis dostupak u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 858605. ISBN 978-953-6926-94-7 Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Predgovor drugom, proširenom izdanju Godine 2002. objavljeno je prvo izdanje Rječnika u obujmu od 33.406 pojmova. Nakon toga autor je odmah nastavio rad na njegovom proširenju. Drugo, prošireno izdanje, knjiga koju držite u ruci, ima 57.360 pojmova, odnosno 72% više od prvog izdanja, a ima i Indeks pojmova u kojem se - uz ključni izvorni pojam na književnom standardu pojavljuju kajkavski sinonimi s naznakom broja stranice (primjer: zaljubiti se - zagl©ìdati sì, 2153; zalj©ubiti sì, 2177; zatìlîbati sì, 2224; zatr©çskati sì, 2227;) Naime, autor je primijetio, da se - budući da su pojmovi u rječniku akcentuirani, tj. nisu pisani fonetsk - čak i izvorni kajkavci teško u tome snalaze. Da je autor poživio, ova bi knjiga bila još opširnija. Na Web portalu Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin čitamo, citiram: "6. lipnja 2008. godine, nakon duge i teške bolesti, preminuo je glumac, prevoditelj, leksikograf i kazališni ravnatelj Tomislav Lipljin. Hrvatsko narodno kazalište Varaždin izgubilo je prvaka i čovjeka koji je obilježio posljednja desetljeća njegove bogate povijesti. Hrvatsko pak glumište i hrvatska kultura u cjelini, izgubili su svestranog umjetnika, marljivog čuvara baštine i pokretača novoga. Iako teško bolestan, ostao je do kraja vjeran kazalištu i publici koja ga je voljela na poseban način. Zadnji je puta pljesak publike slušao 20. svibnja na svojim najdražim varaždinskim daskama…". Uz sve epitete i pohvalne riječi, poznato je da je Tomica bio skroman. O tome svjedoči sljedeći primjer, citiram iz Rječnika: "lçksikogràf, lçksikogr©afa; lçksikogr©afof m. stru~njak za izradu rje~nika i leksikona, leksikograf; Nêsìm jâ lçksikogràf, jâ sì z tém amat©ìrski bâvim." Tomica je Rječnik smatrao svojim životnim djelom, pa sam odlučila da njemu u počast završim posao. U tome mi je svesrdno, moralno i materijalno, u prvom redu pomagao nakladnik Josip Stanek (Stanek d.o.o.) na čemu mu se zahvaljujem. Hvala i svima ostalima koji su mi pomogli, a naročito prof. Barici Pahić-Grobenski koja se prihvatila lekture i korekture. Samo ona i ja znamo kako je to mukotrpan posao bio. Tomice više nema. MeĎutim, za vrijeme dok sam radila, na knjizi, često sam imala ionako njemu posvećena. .
Tomislav Lipljin radi na proširenju Rječnika, 15. rujan 2007. Nina Lipljin, Varaždin, 2013. još stotine konzultaci
III
Predgovor prvom izdanju Ovaj rjeènik nastao je sluèajno. Iako sam se u svojoj dogogodišnjoj prevoditeljskoj praksi obilno koristio raznoraznim rjeènicima, nikada nisam razmišljao o tome da se sam prihvatim njegova sastavljanja. No 1981. godine tadašnja JAZU planirala je izradu rjeènika kajkavskih narodnih govora, za razliku od Rjeènika hrvatskoga kajkavskoga knji`evnog jezika, koji izlazi veæ niz godina. Tadašnji predstojnik Zavoda za jezik dr. Antun Šojat i dr. Mijo Lonèariæ tra`ili su izvorne govornike s pojedinih kajkavskih podruèja èija bi zadaæa bila prikupiti i obraditi rjeènièko blago svojega kraja. Ne znam tko ih je uputio na mene, ali ja sam zaista izvorni govornik vara`dinske kajkavštine i standardni hrvatski jezik poèeo sam uèiti u prvom razredu osnovne škole, kao strani jezik. Rijeèi sam znao, èak sam imao gotov plan koje æu obraditi, ali nisam imao ni najmanje znanja kako se to radi, kako se obilje`ava izgovor i da li æu rijeèi bilje`iti kako se pišu ili kako se izgovaraju. Ova dvojica najpoznatijih hrvatskih kajkavologa dala su mi osnovne upute morfološkog i fonološkog obilje`avanja, uputili su me kako se formira kartica za svaku rijeè i što sve jedna natuknica mora sadr`avati. Iako sam tada mislio da mi je sve jasno, bile su potrebne još stotine konzultacija, osobito s urednikom ovoga rjeènika, dr. Mijom Lonèariæem, bez èijeg znanja i pomoæi nikako ne bih bio u stanju sastaviti ovaj rjeènik. Uprkos svojim brojnim obvezama, oduševljeno sam se prihvatio posla. Poèeo sam prikupljati rijeèi, tra`iti njihovu potvrdu kod starih Vara`dinaca, razgovarati s ljudima razlièitih struka i broj rijeèi polako je rastao. U svojim istra`ivanjima ustanovio sam da se u gradu Vara`dinu ravnopravo koriste dva tipa kajkavskog govora: stariji tip, s manjim utjecajem standardnoga hrvatskog i noviji tip, s jaèim utjecajem standarda. Dobro se to vidi u prezentu glagola. Na primjer, glagol popêvati (pjevati) u starijem tipu ima prezent popêvlìm, a u novijem popêvam. Glagol dêvati (stavljati): stariji prezent je dêvlìm, a noviji dêvam. Odluèio sam se za stariji tip, jer je on i moj govor, dok noviji tip bilje`im, ali s naznakom da je noviji. Nakon godine dana rada saznajem da se projekt iz novèanih razloga odgaða na neodreðeno vrijeme. Ta me vijest nije omela. Pomislio sam, sastavit æu rjeènik iz vlastitog zadovoljstva, pa bude li jednoga dana objavljen, bit æu presretan. Rad na rjeèniku postao mi je hobi u slobodnom vremenu. No kada se broj natuknica popeo na deset tisuæa, ponovno sam se susreo s dr. Šojatom i dr. Lonèariæem na Krapinskom festivalu gdje sam interpretirao kajkavsku poeziju i kada sam im rekao dokle sam došao, savjetovali su mi neka samo hrabro nastavim, a oni æe mi dati punu podršku. Poslušao sam ih i kada se nakon petnaestak godina rada broj natuknica popeo na preko dvadeset i pet tisuæa, krenuli smo k realizaciji. Sada su se tek javile poteškoæe za koje sam mislio da ih nikada neæu moæi prevladati. Iako s tra`enjem izdavaèa nisam imao problema, štoviše, ponudio mi se sam, vlasnik prvoga hrvatskoga privatnog poduzeæa za usluge u kulturi “Garestin” d.o.o., dr. Branko Spevec, svu tu obimnu graðu trebalo je s kartica (do tada sam pisao rukom) unijeti u raèunalo. Niti sam imao raèunalo, niti sam se znao slu`iti njime, niti je tadašnja programska podrška (software) raspolagala svim onim znakovima koji su mi bili potrebni. Moja supruga i ja krenuli smo u rješavanje problema. Osobno raèunalo posudili smo od Fakulteta organizacije i informatike u Vara`dinu i za to od srca zahvaljujem tadašnjem dekanu, prof. dr. Borisu Aureru, koji je shvatio znaèaj projekta i izašao mi ususret. Jasno je da mi nije mogao posuditi najnovije raèunalo, nego ono koje više nije bilo u uporabi, no iako je – za današnje pojmove bilo vrlo sporo i maloga kapaciteta, dvije godine mi je odlièno slu`ilo. Gospodin Milan Gorski, vlasnik trvrtke aMG izradio je po narud`bi izdavaèa font svih posebnih znakova, koji su se morali unositi uz pomoæ kombinacije èetiriju brojaka, a moja se supruga prihvatila nezahvalnog posla da me nagovori, takoreæi prisili, a onda poduèi rukovanju raèunalom. Mukotrpan posao. No nakon dvije godine unošenja fakultetsko raèunalo je dalo svoje, a ionako je bilo za otpis. U dogovoru s izdavaèem krenuo sam u potragu za novim posuditeljem, no kako u tome nismo uspjeli, izdavaè mi je kupio novo raèunalo. Tu su nastale nove poteškoæe, novo raèunalo imalo je novu programsku opremu, koja nije prihvaæala stare programe, pa je trebalo izvršiti prilagodbu i na nov naèin unositi podatke. No prednosti novog raèunala bile su velike i u kapacitetu i u brzini rada, pa je sve krenulo br`e. IV
U normalim uvjetima na jednom takvom rjeèniku radi velika ekipa ljudi, a unos podataka rade struènjaci; ja sam sve radio sam i nije èudo što sam na to utrošio dvadeset godina rada, od 1981. do 2001. godine, i to uz redovan posao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Vara`dinu – radeæi na oko tridesetak uloga, radeæi kao jezièni savjetnik na desetak predstava, prevevši u tom vremenu na kajkavski Shakespeareovu komediju Mnogo vike na ni za što i Hamleta, srednjovjekovne francuske farse za predstavu Bôgi Ïvaè, Hofmanstahlova Jedermanna, Plautova Hvalisavog vojnika i s èeškog jezika na hrvatki standard Kraj karnevala Josefa Topola, radeæi kao voditelj na nizu priredaba i sveèanosti obilje`avanja pojedinih jubileja, interpretirajuæi kajkavsku poeziju i prozu na festivalima u Svetom Ivanu Zelinu, Krapini i Bedekovèini i na pjesnièkim susretima i knji`evnim veèerima u Vara`dinu, ^akovcu, Ludbregu, Zagrebu, dvorcu Golubovec, predsjedajuæi prosudbenim komisijama Lidrana u Vara`dinu, ^akovcu, Cvetlinu, Rasinji, radeæi u dva povjerenstva gradskoga poglavarstva grada Vara`dina i zapovijedajuæi Vara`dinskom graðanskom gardom, koja godišnje ima oko osamdeset nastupa, a za sve to su potrebne odreðene pripreme. A i rad u Vara`dinskom stolu dru`be Braæa hrvatskoga zmaja oduzima mi jedan dio vremena, pa mi se rad na rjeèniku uglavnom svodio na noæni rad. Rjeènik je bio gotov u mjesecu svibnju ove godine, no finacijski razlozi odgodili su datum izdavanja. No, rjeènik je pred vama, a kako se radi o pionirskom poslu, nadam se da æete ga primiti dobronamjerno i oprostiti moguæe pogreške. Rijeèi koje su ušle u rjeènik najveæim su dijelom iz moga vlastitog fonda; na neke koje nisam naveo upozorio me je dr. Lonèariæ po analogiji, pa sam i njih unio. U izboru rijeèi nisam izbjegavao ni vulgarizme, smatrajuæi ih dijelom govornoga jezika, unio sam i europeizme koji su ušli u govor Vara`dinaca kajkavaca, ali su poprimili kajkavski naglasak i boju vokala. Jasno je da je rjeènik manjkav, da u njega nisu ušle sve rijeèi, nego samo one kojih sam se mogao sjetiti, pa veæ sada imam oko stotinjak rijeèi koje su se pojavile u sjeæanju kad je rjeènik veæ bio u tisku. Od srca zahvaljujem svim struènjacima koji su mi pomogli u realizaciji, ponajviše dr. Miji Lonèariæu i njegovim suradnicima, zatim recenzentima dr. Antunu Šojatu i akademiku Miroslavu Šicelu, mr. Ivanu Zvonaru na korisnim konzultacijama oko nekih rijeèi, gospodinu Vladimiru Kaniškom, vara`dinskom knjigove`i, koji mi je besplatno rezao papir za izradu kartica i poklonio karton za izradu kutija, svima onima koji su mi poklanjali papir, u prvom redu Hrvatskom narodnom kazalištu u Vara`dinu i njegovom ravnatalju, gospodinu Marijanu Varjaèiæu, gospodinu Rudolfu Semeniæu koji mi je ukazao na neke izraze iz elektrièarske struke, gospodinu Andriji Vugloveèkom za izraze iz postolarske struke i svim onim desecima anonimnih sugovornika kod kojih sam tra`io potvrde za pojedine rijeèi i reèenice, a da oni uopæe nisu znali o èemu se radi i èije sam misli i cijele reèenice zabilje`io u primjerima koji potkrepljuju rijeè koja se obraðuje. Zahvaljujem svima koji su mi na bilo koji naèin davali podršku, a ponajviše svojoj supruzi Nini. Bez nje i njene podrške Rjeènika ne bi ni bilo: dvadeset godina strpljenja, beskrajne rasprave o pojedinim rijeèima i njihovom toènom znaèenju, prijelom i grafièka obrada teksta, te poduka u radu na raèunalu. Tomislav Lipljin, 2002.
V
Uz vara`dinski rjeènik Tomislava Lipljina BOGATSTVO KAJKAVŠTINE Stara je kajkavska leksikografija, kao i hrvatska uopæe, bila vrlo bogata. Sredinim 18. stoljeæa s razmakom od dviju godina izlaze dva najpoznatija rjeènika kajkavskoga narjeèja, djela opsegom velika ne samo za tadašnje vrijeme (Belostenèev “Gazophylacium” 1740. i Jambrešiæev “Lexicon” 1742. godine). Na `alost, nakon ilirizma kajkavština je, pa tako i njezino rjeènièko blago, zapostavljena. U naše vrijeme poèinje se to ispravljati, a meðu posljednjim na redu je i leksik. Na inicijativu i po uputama dvaju jezikoslovaca, kajkavologa i leksikografa (dr. Antuna Šojata i dr. Mije Lonèariæa iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu), roðeni je Vara`dinac Tomislav Lipljin, poznati glumac i umjetnik kajkavske rijeèi (prevodilac dramskih tekstova na kajkavski) izradio kao amater, ljubitelj svojega rodnoga grada i njegove rijeèi, veliko djelo — rjeènik vara`dinskoga govora sa više od 33.000 natuknica. Rjeènièko je bogatstvo obraðeno u skladu sa svim leksikografskim zahtjevima. Daje se znaèenje, odnosno znaèenja kod višeznaènih rijeèi, njihove morfološle znaèajke i fonološke osobine (izgovor) te potvrda za rijeèi u reèenici. Veliko je lingvistièko — kroatistièko i slavistièko — znaèenje rjeènika u tome što æe to biti dosad najveæe djelo kajkavskoga narjeèja sa suvremenom fonološkom transkripcijom (naznakom izgovora), ukljuèujuæi naglasak, koji je posebno va`an za kajkavštinu, kao i hrvatski jezik opæenito, u okviru cjelokupnoga slavenskoga jeziènog svijeta. Rjeènik je upravo leksikon ne samo vara`dinskoga idioma, specifiènoga govora kajkavskoga narjeèja, nego i vara`dinske kulture, njegova duha kako u 20. stoljeæu, tako u mnogome i nasljeðe toga staroga baroknoga sjeverozapadnoga hrvatskog panonskoga grada, nekad i hrvatske prijestolnice. Sve to saèuvalo se u pamæenju i jeziku vara`dinskoga èovjeka u frazama, uzreèicama, poslovicama, metaforama, pošalicama koje je Lipljin kao roðeni Vara`dinac i umjetnik rijeèi slušao, upio, osjetio, zapamtio i sada ih predao za vjeènost hrvatskoj kulturi u obliku primjera i potvrda uz pojedine natuknice. Navodimo samo dva primjera. Na dalju prošlost podsjeæa ilustracija pod natuknicom t©urìœ: Dâ z Vara`dïnbrçga poglídneš na Var©a`din, sí jì p©uno t©urœof.... Nedavna prijelomna dogaðanja u Hrvatskoj u vara`dinskom viðenju ilustrira uzreèica koja se navodi, uz dir©çktorica: Pr©çdi je, k©ak drug©arica dir©çktorica škòlì, týgala d©çci krñ`ìkì z vrâta, a ví, k©ak gospâ ravnat©ç›ica, i z©ahodì blagosl©ivla. Sa svojih više od 33.000 natuknica, vara`dinski rjeènik bit æe najveæi noviji kajkavski rjeènik. (“Rjeènik Gole”, Veèenaj-Lonèariæ, sadr`i tek blizu 12.000 rijeèi). NAPOMENE OBRADA Obrada se dr`ala uobièajenih dijalektološkoleksikografskih postupaka. ^lanak za pojedine rijeèi sastoji se od nekoliko dijelova: 1. natuknice u osnovnom, kanonskom obliku 2. gramatièke odrednice i/ili drugih oblika (ako je potrebno) 3. gramatièke i leksièke definicije znaèenja 4. primjera upotrebe Drugi oblici (2) ne donose se kod svake natuknice i ne donose se svi, nego samo oni koji ili (a) po èemu odstupaju od osnovnoga oblika (npr. naglasku), ili (b) kod onih kategorija gdje oblici mogu biti razlièiti, pa su nepredvidivi (npr. genitiv mno`ine kod nekih kategorija imenica). Obje definicije, gramatièka i leksièka ne daju se kod svake rijeèi, redovno se donosi leksièka, rjeðe samo gramatièka (kod odnosnih pridjeva i imena). U naèelu se donosi primjer upotrebe kod svakog znaèenja višeznaènih rijeèi. Sve ono što je u rjeèniku pisano na hrvatskom standardnom jeziku pisano je kurzivom (italic), a što je pisano vara`dinskom kajkavštinom, pisano je n o r m a l n o (normal).
VI
IZGOVOR Za oznaèivanje izgovora, upravo fonološku transkripciju, primjenjuje se tradicionalna hrvatska dijalektološka transkripcija s nekoliko odstupanja (na što upozoravamo). U primjerima se takoðer primjenjuje fonološka, ne fonetska transkripcija, npr. piše se v s©ìlo, z tòbom, što se izgovara (fsêlo, stòbom). Samoglasnici Zatvoreniji izgovor obilje`ava se toèkom ispod samoglasnika (å, ç, ø), a otvorenost, zapravo samo za jedan samoglasnik (otvoreno e), zarezom ulijevo ispod slova (ì): ç – zatvoreniji od e, izmeðu e i i – d©çca, dêtì ì – otvoreniji od e, izmeðu e i a – m©ìkla, s©ìlo å – zatvoreniji od a, izmeðu a i o – glãva, krâf ø – zatvoreniji od o, izmeðu o i u – vôk, sõdìc Naglasak Naglasni (prozodijski) sustav èine: mjesto naglaska, kvantiteta u naglašenom slogu (opreka dugo – kratko), intonacija (modulacija) i kretanje tona (dizanje – spuštanje) u dugom slogu. Kratki naglašeni samoglasnik, odnosno slog, bilje`i se okomitom crticom ( © ) ispred slova – lop©ata, kr©ava. Dugi silazni naglasak bilje`i se sa iznad slova – vodïè, zôp. Dugi uzlazni naglasak bilje`i se sa ~ iznad slova – glãva, pñtati Suglasnici Za srednje palatalne afrikate koje se izgovaraju izmeðu æ i è, ð i d`, što se obièno bilje`i trorogim slovima, upotrebljavaju se slova è i ™ – p©ìèi, m©ì™a œ – palatalno n (u knji`evnom jeziku piše se dvoslovom nj) – k©oœi, œ©ìga œ – palatalno n (u knji`evnom jeziku piše se dvoslovom nj) – k©oœi, œ©ìga › – palatalno l (u knji`evnom jeziku piše se sa dvoslovom lj) – ›úbaf, ›ùdi i razlièit je izgovor od lj, gdje se izgovaraju kao dva suglasnika – l + j, npr. zêljì, õljì. lj – za razliku od palatalnog ›, ovo su dva znka koja se izgovaraju kao (l+j) primjer: zêljì, õljì Mijo Lonèariæ, 2002.
VII
KRATICE A adj. adj. adv. arh. augm. bibl. bot. D dekl. dem. dj. ekspr. f. fig. G gl. gl. im. hip. I imp. impers. impf. indekl. interj. iron. isl. itd. iter. izg. izr. jed. kem. kol. komp. konj. L l. m. mat. med. mit.
akuzativ adjektiv, pridjev adjektiv, pridjev adverb, prilog arhitektonski augmentativ, uveæanica biblijski botanièki dativ deklinabilno deminutiv, umanjenica djeèje ekspresivno femininum, `enski rod figurativno genitiv glagol glagolska imenica hipokoristik, rijeè od milja instrumental imperativ impersonalno trajni glagol indeklinabilno interjekcija, usklik ironièno i slièno i tako dalje iterativ izgovor frazeološki izraz jednina kemijski kolokvijalno komparativ konjunkcija, veznik lokativ lice masculinum, muški rod matematièki medicinski mitološki
N n. neodr. neprel. nesvr. npr. num. onomat. part. pej. pf. pl. pl. t. pokaz. zamj. pov. povr. prel. prep. prez. prez. nesvr.
nominativ neutrum, srednji rod neodreðeno neprelazno nesvršeno na primjer numarale, broj onomatopejski partikula, rjeèca pejorativno, pogrdno svršeni glagol plural pluralia tantum pokazna zamjenica povijesno povratno prelazno prepozicija, prijedlog prezent prezent nesvršenog glagola pridj. r. pridjev radni pridj. t. pridjev trpni pril. istovrem. prilog istovremeni pril. sad. prilog sadašnji pron. pronomen, zamjenica ptc. particip ptc. akt. particip aktivni ptc. prez. particip prezenta ptc. sad. particip sadašnji ptc. prošl. particip prošli razg. razgovorno šalj. šaljivo sg. singular, jednina sg. t. singularia tantum sup. supin suprl. superlativ top. toponim tzv. takozvani u im. slu`bi u imenièkoj slu`bi usp. usporedi! V vokativ v. vidi! zam. zamjenica zb. zbirno `. `enski rod `arg. `argonski
VIII
A 1
a , konj. 1. suprotni veznik; Mog©ìl sìm, a nêsìm smél, a ví smém, a n©ìmrìm. 2. sastavni veznik; Jâ ©igram a òn mì bìglíjta. a2, part. 1. upitna rije~ca; A dé jì tò? A b©u{ d©o{ìl? 2. potvrdna rije~ca; ba{; A si mu ga lépo pov©çdal! Izr: a, jí - ne, ne dolazi u obzir, a, né - nikako ne, odbijam u potpunosti, a ví? - što }emo sad, ja ne vidim mogu}nost rje{enja. a3, oznaka klase robe: prvorazredan; Tò ti jì íjnc à r©oba. à, prvo slovo abecede; Izr: od à do ` - sve, potpuno, od poèetka do kraja ©a©a, part. kojim se potvr|uje i u~vr{}uje negacija, odbijanje; usp. né¹; Ní òn od m©ìnì p©çnìzì vùrclal, n©ì dam jâ tò, ©a©a! aà, part. kojim malo dijete izra`ava potrebu za velikom nu`dom; Don©ìsi kâhlicu, mâli mòra aà ñti! Ab©acija, f. Opatija; Mél jì vñlu v Ab©aciji. aba`ùr, aba`úra, aba`úrof, m. sjenilo na svjetiljci, abažur; usp. {©irm, zãslon; ©Ima ~rlînoga aba`úra na {télåmpi, p©ak zv©ana zgledï k©ak kupleràj. abdicéraœì, n. gl. im. od abdicérati; odricanje od prijestolja, abdikacija, abdiciranje; Austrijânci su H©abzburgofcì pris©ilili na abdicéraœì. abdicérati, abdicéram, pf. odre}i se prijestolja, vlasti, abdicirati; Krâl P©ìtìr jì hmýl, ali abdicéral jì né! abìc©çda, abìc©çdih, f. abeceda; Sk©orom s©aki j©ìzik ©ima sv©oju abìc©çdu. Fig: temelji, osnove, abeceda; Otìc mì jì n©af~il abìc©çdu `ivlêœa; Izr: od abìc©çdì - sasvim od poèetka. abìc©çdni, adj. abecedni; Napñ{i mi jih po abìc©çdnomu rêdu. abìc©çdno, adv. abecednim redom, po abecedi, abecedno; Sl©o`i jih abìc©çdno! ©Abìl, m. bibl. Abel, Kainov brat; K©ain jì v©ubil ©Abìla zâto k©ìj mu jì stârì vïcì pripovêdal. abitúra, abitúrah, f. matura, ispit zrelosti; usp. habitúra, matúra; Na vara`dñnski gimn©aziji sìm abitúru napr©avil. abiturij©çncki¹, adj. koji se odnosi na abiturijént; maturantski, abiturijentski; usp. matur©ancki¹; Dâ sì bu{ abiturij©çnckih brïk rê{il, v©idìl bu{, da tò i nêsu n©çk{nì br©igì
b©ilì! abiturij©çncki², adv. na na~in abiturijenta, kao abiturijent, abiturijentski; usp. matur©ancki²; Jo{ sì ní znaju abiturij©çncki ponã{ati! abiturijént, abiturij©çnta, abiturij©çntof, m. gimnazijalac s položenom maturom, maturant; usp. maturànt; Abiturijént jì n©çgda m©ogìl ñti d©çlat k©am jì {tél, a d©çnìs ako n©ìmrì {tudérati, m©orì si zôbì na klïn ob©çsiti. ablìgãcija, ablìgãcijah, f. poslanstvo; usp. dìlìgãcija, deputãcija, m©isija 1., poslânstvo 2., zãstupni~tvo, zãstupstvo; Bïl jì v©ani, v ablìgãciji. ©ablìgàt, ©ablìgáta, ©ablìgátof, m. izaslanik, odaslanik, poslanik; usp. zãstupnik, poslanïk; ©Ablìgáti Sl©obodnoga i krã›ìfskoga vãra{a vara`dñnskoga nêsu ñ{li v hrv©acki sãbor, n©çk dir©çktno v sãbor v Po`ùn. ©abl©çndati, ©abl©çndam, pf. i impf. smanjiti, ablendati, smanjivati duga svjetla; usp. zabl©çndati, zàbl©çndati; Nêjì mi ©abl©çndal i zaslêpìl mì jì. ©abmarkéraœì, n. gl. im. od ©abmarkérati; odbacivanje, izbacivanje; usp. t©iraœì 1; Stâri sam ti jâ, zdãvœa sìm ví~ za ©abmarkéraœì! ©abmarkérati, ©abmarkéram, ©abmarkérani, pf. odbaciti, rije{iti se koga ili ~ega; usp. deklasérati, h©ititi, oth©ititi, rêšiti sì, st©irati, z©abmarkérati; Na b©rzu rôku ju jì ©abmarkéral. ©Abmarkérani {©oc ju jì pr©ìbil. ©abmontéraœì, n. gl. im. od ©abmontérati; deinstalacija, skidanje, odvajanje, micanje; usp. montéraœì, rìsklápaœì, rìstãvlaœì 1. rìstépaœì, 2. rìzmontirãvaœì; ©Abmontéraœì stâroga b©ojlìra sìm pl©atil v©i{ì nçk montéraœì nóvoga. ©abmontérati, ©abmontéram, pf. i impf. razmontirati, skinuti, skidati, odvojiti, odvajati; usp. dçmontérati, montérati, odmontérati, rìsklápati, rìskl©opiti 1. rìst©aviti, rìstãvlati, rìstépati 2, rìst©ìpsti 3, rìzmontirãvati, zàbmontérati, rìzmontérati; ©Abmontérali su mi b©ojlìra i odn©ìsli ga vu v©ìr{tat. ©abndklíjda, ©abndklíjdih, f. veèernja haljina; usp. koktél©oprava, toal©çta; Bçz ©abndklí1
©abn©çmaœì jdì n©ìmrìm na bãla ñti! ©abn©çmaœì, n. gl. im. od ©abnémati; oduzimanje, skidanje; usp. fstízaœì, j©ìmaœì, odbñjaœì; Zm©çri si, pa bu{ v©idìl da ti jì jo{ dvâ milim©çtrì ost©alo za ©abn©çmaœì. ©abnémati, ©abnémam, pf. i impf. oduzeti, oduzimati; odbiti, odbijati; skinuti, skidati; usp. fst©ìzati, j©ìmati, odbñjati 2, odb©iti 3, vugïbati, v©ugnuti, z©apcigati, ziti; Sí k©ìj sìm fùlal, g©azda mi jì od plã~ì ©abnémal. ©abnçmìr, ©abnçmìrof, m. postolarski no`i} za obrezivanje potplata; usp. obrìzâ~; Nì ©igraj sì z ©abnçmìrom, ©o{tìr jì k©ak vrâk. ©abnormãlìn, lna, lno, adj. nenormalan, abnormalan; usp. nìnormãlìn, nìprñrodìn, nõri, normãlìn, pìrvírzìn, pomrã~ìni, porìmí~ìni; M©ìni sì vïdi da jì òn ©abnormãlnoga ponã{aœa. ©abnormãlno, adv. na nenormalan na~in, abnormalno; usp. nìnormãlno, nìprñrodno, normãlno, pìrvírzno, pomrã~ìno, porìmí~ìno, nòro; Totâl ©abnormãlno sì ponã{a. ©abnormãlnost, f. stanje onoga koji nije normalan, nenormalnost, ludost, poreme}enost, abnormalnost; usp. nìnormãnost, nõrost, pomrã~ìnost, porìmí~ìnost; ©Abnormãlnost mu z o~éh frlï! abonént, abon©çnta; abon©çntof, m. abonent, pretplatnik; usp. prîtplatnik; Kazal©i{~ì od abon©çntof nì `ivï, ali su oni níjvçrne{a p©ublika. abonéraœì, n. gl. im. od abonérati sì; pretpla}ivanje, aboniranje, postupak pretplate, abonmana; usp. prìdbrájaœì, prîtplata; Abonéraœì vu vara`dñnskomu kazal©i{~u post©oji od dâ post©oji i kazal©i{~ì. abonérati sì, abonéram sì; abonérani, pf. i impf. abonirati se, pretplatiti se, pretplaæivati se; usp. prìdbrãjati sì, prìdbr©ojiti sì, prìtplãèati sì, nìabonérani, prìtplat©iti sì; Abonéraj sì, pa b©u{ navék mél sv©ojì m©çsto. Tï si abonérani na nãgradì. abonmân, abonmânof, m. abonman, pretplata; usp. pr©çdbrojka, prîtplata; Ví v kazal©i{~u ©imamo s©amo prçmij©çrni abonmân. abòrt, abòrtof, m. zahod, nužnik; usp. kancìl©arija, 2. latr©ina, {ìkrét 1. toalét, vç cé, záhot; Abòrt sì sk©oplì na rôbu lògora. abortéraœì, n. gl. im. od abortérati; od pobaèaja, pobacivanje, prekidanje trudnoæe, abortiranje; usp. ab©ortus 1.a) zvr`îœì; St©arìši su ju na abortéraœì pris©ilili.
abortérati, abortéram; abortérani, pf. i impf. abortirati, pobaciti; prekinuti, prekidati trudnoæu; usp. pov©rèi, pov©rgnuti, zv©rèi 2, zabortérati, zv©rgnuti; Pâr pôt jì abortérala i ví v©išì n©ìmrì rod©iti. K©ulko bi nas b©ili da nas nêjì t©ulko abortérano!? ab©ortus, ab©ortusof, m. 1. a) abortus, poba~aj; usp. abortéraœì, zvr`îœì; Mïslim da sì v ab©ortusì n©ì bi sméla n©ikakva pol©itika n©iti v©çra mê{ati. b) poba~eni plod; usp. zvý`ìk; Na z©ahodu su ab©ortusa n©a{li. 2. pej. slab, nerazvijen ~ovjek; usp. spïtìk; Glí~ ©ovoga ab©ortusa, zglìdï kak da ga jì n©ç{~i z rïti potîgnul. abradéraœì, n. gl. im. od ©abradérati; detaljna obrada do èistog i glatkog, dorađivanje; usp. dodçlãvaœì, obdìlãvaœì; Díj mi gl©aspapêra za ©abradéraœì! ©abradérati, ©abradéram; ©abradérani, pf. i impf. obraditi, doraðivati, ostrugati, strugati da ostane ~isto i glatko; usp. dod©çlati, nìabradérani, nìabradéranost, obd©çlati 1, obdìlãvati, z©abradérati, zìstrúgati; ©Abradéranì komãdì dêvli nastrân! abrakad©abra, f. abrakadabra, izmi{ljena ~arobna rije~, ~arobnja~ka formula; usp. ~irib©u~irib©a, hokusp©okus; T©ata ga jì n©af~il da mu je d©osta r©ì~i abrakad©abra i da mu sì sí nãjdì na taœêru. ©abrâmaœì, n. gl. im. od ©abrâmati; rasprema, raspremanje; usp. râmaœì, rìsprãvlaœì 2; Níjdìm d©oma, d©çnìs jì d©oma ©abrâmaœì i sí jì na glâvu obþjìno! ©abrâmati, ©abrâmam; ©abrâmani, pf. 1. raspremati, pripremiti za obavljanje neke druge radnje; usp. râmati, rìsprávlati 2, z©abrâmati, zrâmati; ©Abrâmajtì hñ`u da bi ju m©ogli zrâmati. Nêmam ràt dójti d©oma dâ jì h©i`a ©abrâmana! 2. oplja~kati do gole ko`e, opelje{iti; usp. okr©asti, op›©a~kati, pokr©asti 2; Lépo su ga ©abrâmali, bçz ©i~ìsa jì ©ostal! ©abríjsaœì, n. gl. im. od ©abríjsati; o{te}ivanje navoja na vijku, pretjerano pritezanje vijka; usp. prìtiràvaœì 2; Pri {râufaœu z klê{~i dójdì do ©abríjsaœa gv©inta. ©abríjsati, ©abríjsam; ©abríjsani, pf. pritezanjem o{tetiti navoj na vijku; usp. prìt©irati1 2, sprìt©irati 2, z©abríjsati; T©ak si stîgnul m©utrla da si mi gv©inta ©abríjsal. ©Abríjsani {r©auf jì za zah©ititi! àbrihtaœì, n. gl. im. od àbrihtati; dotjerivanje, izgla|ivanje, izravnavanje; usp. Dodìlã2
adaptérati vaœì, poravnávaœì, r©avnaœì 1; Àbrihtaœì désìk sì d©çnìs z ma{©inami déla, a né kak n©çgda z r©aupangom. àbrihtati, àbrihtam; àbrihtani, pf. i impf. 1. dotjerati, dotjerivati do `eljena izgleda, izgla|ivati, dotjerivati; izgladiti; usp. dod©çlati, obr©ihtati, poravnávati, zàbr©ihtati 1, zdrïlati; Àbrihtaj d©çske da jih dãmo na píjcaœì. 2. dotjerati, dotjerivati u red, disciplinirati; usp. disciplinérati, odg©ojiti, ot©ìsati 2, st©ìsati 2, zàbr©ihtati 2; Àbrihtala jì ©ona œ©ìga, ví sì ~ak znâ i ponã{ati. Ví~ bu{ tï àbrihtani, dâ tì ©ona v {©akì pr©imì! àbrihtìrica, àbrihtìric, f. blanjalica za posljednje, fino blanjanje; usp. h©oblma{©ina; ^©ìtrdìsìt i {îstì jì Sl©avìku ^rn©ili nò{ na àbrihtìrici pôkìl i z©aprli su ga da jì sabotír. ©abrùndati, ©abrùndam; ©abrùndani; pf. i impf. turpijati, turpijom zaobljivati, zaobliti o{tre rubove metala, zaokru`iti, zaokru`ivati; usp. z©abrùndati, zaokrõ`iti 2; V©uglì ©abrùnda{ z fíjlom da sì níju zadêvali. ©Abrùndanì v©uglì spoléraj! abr©uptìn, tna, tno; abr©uptnì{ I, adj. koji je neobuzdane naravi, koji te{ko vlada sobom, nagao, koleričan; usp. kol©çri~ìn, nãgìl, plahovïti, `u~lïvi; T©ak abr©uptnoga nam níj v drù{tvo zv©ati, s©amo bi sì sv©adil! M©orì n©çtko b©iti abr©uptnì{i od œ©ìga? abr©uptno, abr©uptnì{ì, adv. na grub naèin, na naèin neugodan po okolinu, kolerično, naglo, nekontrolirano; usp. kol©çri~no, nãglo 1, plahovïto, `u~lïvo; T©ak jì abr©uptno rìagéral da ji jì sôzì na ©oèi nat©iral! M©orì i abr©uptnì{ì, ak sì zazãbi! abr©uptnost, f. osobina onoga koji je nagle }udi, koleričnost, abrupnost, sangvini~nost; usp. naglò~a, plahovïtost. Abr©uptnost ga jì p©osla k©o{tala. ©abzac, ©abzacof, m. pasus, odlomak teksta; usp. p©asus; Pývoga ©abzaca na drùgi strãni krñ`aj! ©abzçcpñla, ©abzçcpïl, f. {ira stolarska pilaza obrezivanje; Si rìsp©ìlal ©abzçcpñlu? acìtilén, acìtiléna, m. plin acetilen; Acìtiléna tr©çbamo za svêtiti. acìtil©çnka, acìtil©çnkih, f. acetilenska svjetiljka, acetilenka; usp. karab©itìrica, karab©itlâmpa; Z acìtil©çnkami smo v {pï›i V©indiji svêtili. acìtil©çnski, adj. koji se odnosi na acìtilén;
acetilenski; usp. karb©itni; Z acìtil©çnskom lâmpom smo svêtili. acìtòn, acìtóna; acìtónof, m. aceton; Z acìtóna smo n©çgda d©çlali cìlònk©ita; stâroga fïlma smo sk©uhali da se ` œ©ìga sl©ç~ì çm©ulzija, ©unda smo ga sc©ickali i d©çli v acìtòn da sì rìstopï; od t©oga jì post©alo strà{no d©obro kç›í. acìt©onski, adj. koji se odnosi na acìtòn; acetonski; Acìt©onsko kì›í smo si sâmi d©oma d©çlali. adaktéraœì, n. gl. im. od adaktérati; odbacivanje, odlaganje u stranu, stavljanje adakta; usp. odlâgaœì 1; Nêsìm jo{ za adaktéraœì, m©orti jo{ m©orìm b©iti od hâsnì! adaktérati, adaktéram, adaktérani, pf. i impf. kol. odbaciti, odbacivati, rije{iti se, rje{avati se koga; usp. odl©agati 1, odl©o`iti 1, rê{iti sì, oth©ititi, zadaktérati; Dir©çktor ga je adaktéral. Pr©ìt trï l©çtì jì ©ona adaktérana! ©Adam, ©Adama, m. bibl. Adam, prvi ~ovjek po Bibliji; ©Adam jì mél sïnì K©aina i ©Abìla. Izr: od ©Adama i ©Çvì - preopširno, s previše detalja adam©it, adam©itof, m. nudist, adamit; usp. golâ~, golïpa~, naturïst, nudist; Hóda sì mìd adam©itì kõpat. ©Adamof, ova, ovo, adj. koji se odnosi na ©Adama; Adamov; Bàsi ©imaju vík{u ©Adamovu j©abu~icu od tìnòrof. adaptãcija, adaptãcijah, f. prilagodba, preure|enje, adaptacija; adaptéraœì, ©obnova, prilagođãvaœì; Ví bi tr©çbali pìnís za adaptãciju v©çlikì konc©ìrtnì dvor©anì. ad©aptìr, ad©aptìra; ad©aptìrof, m. prilago|iva~, pretvara~, adapter; usp. prìtvarâ~ 1; Da mi vlàkìc níj pr©ìvì~ bat©çrijah tr©o{il, N©ikola mi jì sl©o`il ad©aptìra na dv©çsto dvíjst. adaptéraœì, n. gl. im. od adaptérati; preure|enje, adaptacija; usp. adaptãcija, obnávlaœì, prilagođãvaœì, pririhtãvaœì, povdãvaœì; Pa zam©isli, i za adaptéraœì tr©çbam građìvïnsku d©ozvolu. adaptérati, adapréram; adaptérani, pf. i impf. preurediti, preure|ivati; prilagoditi, prilago|avati, obnoviti, obnavljati, adaptirati; usp. nap©asati, obn©oviti, obnávlati; prilag©oditi, prilagođãvati, prip©asati 1, pripasãvati, prir©ihtati, pririhtãvati; ©Osìmdìsìt i trî~ì jì kazal©i{~ì adaptérano, ali ví bi ga znòva tr©çbalo adaptérati. 3
adaptérati sì adaptérati sì, adaptéram sì, pf. i impf. adaptirati se, priviknuti se, privikavati se, prilagoditi se, prilago|avati se; usp. povdãvati sì, prif~©iti sì, prilag©oditi sì, prilagođãvati sì, zadaptérati sì; N©çkoji sì n©ìmrìju adaptérati na vara`dñnsku srìd©inu. Vìlñju da su Vara`dñnci pr©ìvì~ zap©rti vù sì. adìkv©atìn, tna, tno, adìkv©atnì{i, adj. adekvatan, primjeren, odgovaraju}i; usp. odgovarajúèi, prñkladìn, prim©çrìni, pasént¹, prâvi; Nãjdi mi n©çkìj adìkv©atnoga, n©çkìj k©ìj p©a{ì. Zafãli mi sì na adìkv©atnì{i nã~in, z pìnîzi, na prñliku! adìkv©atno, adìkv©atnì{ì, adv. na primjeren na~in, odgovaraju}e, adekvatno; usp. odgovarajõ~ì, pasént². prâvo, prñkladno, prim©çrìno; Za bâl nêsi adìkv©atno oblé~ìni! Adìkvatnì{ì sì obl©ç~i! adìkv©atnost, f. osobina onoga {to potpuno odgovara svrsi, adekvatnost, prikladnost; usp. pr©akti~nost, prñkladnost, prim©çrìnost; Zahtêvaj adìkv©atnost zãmìnskih délof! adéraœì, n. gl. im. od adérati; adiranje, zbrajanje; usp. pribrãjaœì, suméraœì, zbrãjaœì; Ví sì v pývomu r©azrìdu vuèñju skùpovì, a né adéraœì. adérati, adéram, pf. i impf. adirati, zbrojiti, zbrajati; usp. pribrãjati, pribroj©iti, sumérati, zbrãjati, zbr©ojiti, zadérati; Nïšt sì nì mòra m©uèiti, sí mu kòmpaè adéra. adlãtu{, adlãtu{of, m. pomoćnik, savjetnik; usp. pomo~nïk 1, s©avjìtnik; Kr©ìj tãkvoga adlãtu{a b©u{ spr©ìpal. administrãcija, administrãcijah, f. administracija, uprava; usp. ©uprava; D©çlal jì v administrãciji, a vé su ga d©çli nazâj za ma{©inu. administréraœì, n. gl. im. od administrérati; djelovanje putem administracije, administriranje; Str©ìœski p©çnìzì nì vlâ`ìju v Hrv©acku r©adi prìt©iranoga administréraœa. administrérati, administréram, impf. djelovati putem administracije, administrirati; ©Oni na c©arini administréraju, a mï m©aš©inì è©çkamo i p©osìl nam stojï. admirâl¹, admirãla; admirãlof, m. visoki ~in u ratnoj mornarici, admiral; Tò jì n©çkìj kìj bi sì ~©udom nazv©ati m©oglo: jín Vara`dñnìc, g©ospon [korjãnìc, jì vu b©if{i jugoslav©çnski v©ojski admirâl p©ostal!
admirâl², admirãla; admirãlof, m. vrsta leptira, admiral, Vanessa Atlanta; Admirâl jì od n©a{ih mìtúlof níjlçp{i. adolìscént, adolìsc©çnta; adolìsc©çntof, m. dje~ak u pubertetu, adolescent; usp. pubìrt©çtlija, t©inìjđìr; Kò bi z têmi adolìsc©çnti na kríj zñ{ìl!? adoptéraœì, n. gl. im. od adoptérati; usvojenje, usvajanje; usp. posvãjaœì, posvojêœì, usvãjaœì 1; Dãla jì dêtì na adoptéraœì, a ví ji jì `àl kak k©ujsi. adoptérati, adoptéram; adoptérani, pf. i impf. usvojiti, usvajati; usp. pok~îriti, pos©initi, posvãjati, posv©ojiti, usvãjati 1, usv©ojiti 1; Adoptérali su j©ìno sir©oèì. Nêjì ga rodñla, adoptérani jì! adr©çsa, adr©esah, f. adresa; usp. atr©çsa, domicïl, nãslof, nãzif, obitaval©i{~ì, prìbival©išèì; K©oja ti jì adr©çsa? Ñdì tò m©orti na m©oju adr©çsu?! Izr: fùlati adr©çsu promašiti cilj, obratiti se kome ne treba. adrçsâr, adrìsãra; adrçsãrof, m. popis adresa, adresar; usp. atrçsâr; Za s©ako Nóvo l©çto sìm d©obil rokovnñka z adrçsãrom i tìrminîra. adrìsérati, adrìséram; adrìsérani, pf. i impf. nasloviti, naslovljavati, staviti odredi{te na po{iljku, adresirati; usp. nasl©oviti, atrçsérati, zadrìsérati; Tò si nâ mì adrìséral? Krïvo jì adrìsérano, pa sì vþnulo. ©adrija, ©adrijah, f. vrsta dugoljastog vafla umotanog u staniol; Táta, kúpi{ mi ©adriju? adv©çncki, adj. koji se odnosi na advént; adventski; V adv©çncko vrémì priprãvlamo sì za J©çzu{ovo rođêœì. Advént, Adv©çnta; Adv©çntof, m. Advent, do{a{}e; usp. do{â{~ì, prišâšèì; V adv©çntu sì jì tr©çba za svîtke priprãvlati. advìntïst, advìnt©ista; advìnt©istof, m. adventist; usp. subotâr; M©oja m©ama jì s©amo za advìnt©istì gov©orila da su krivovérci, i tò zâto jçr jì jín mòj br©ati~ pr©ì{ìl v subotãrì, a ona to nï m©ogla podn©ìsti. advìnt©isti~ki¹, adj. koji se odnosi na adventiste, adventisti~ki; usp. subotãrski¹; Advìnt©isti~ka {kòla jì v Mar©u{ìfcu. advìnt©istièki², adv. na naèin sdventista, adventistièki; usp. subotãrski²; I advìnt©istièki kì kršèânski. advokãcki¹, adj. koji se odnosi na advokât; advokatski usp. band©icki¹, bçskar©aktìrni, 4
afìktéranost bizantñnski¹, bl©çfìrski¹, cigîjnski¹, dìm©onski¹, diplom©acki¹, dv©oli~ìn, đ©avolski¹, fakñnski¹, f©ali~ìn, falingâsti, f©ali{ni¹, fal{ïvi, fàl{{p©ilìrski¹, fi{kãlski¹, fkanlïvi, g©adìn, gal`ìœã~ki¹, g©ankstìrski¹, gœ©usìn, grabancijã{ki¹, gþdi, grê{ìn, hâharski¹, h©imbìni, h©inavi, hmãji, hmân¹, hoh{tapl©ìrski¹, húdi 1.b, hud©obìn, h©u›ski¹, h©uncmutatsti, jur©isti~ki¹, kriminãlni, k©un{tìn, kurv©ìœski¹, kurvñ{ki¹, la`lïvi, líjharski¹, lopòfski¹, l©o{i, l©ucifìrski¹, l©ukavi, m©ahìrski¹, malïgni 2, m©çnkavi, m©rhasti, muktã{ki¹, nâpa~ni, nì~lové~ìn, nçgatïvìn 1, nìmorãlìn, nìpo{t©ìni, nìvalâni, nìvrêdìn 2, obì{ìœã~ki¹, obijã~ki¹, od©urìn, pìklíni, pìklínski¹, pìrvírzìn, pi{ïvi 2, p©ogani, pokvarìœã~ki¹, pokvãrjìni², politik©ancki¹, p©oro~ìn, pos©rnuli, prìbrïsani 3, prìfrïgani, prìprîdìni, prîstupni~ki¹, prîtvorni, prìvar©ancki¹, prîvarìn, prìvéjani, pr©izìmni², prok{íni, promo~©urìn, pr©ovalni~ki¹, rafinérani², ràubarski¹, r©azbojni~ki¹, sakram©ìntìn, s©atanski¹, s©otonski¹, spam©ìtìn 2, sprìkrïzmani, spr©ìtìn, svñœski¹, {arlatãnski¹, {mucijãnski¹, {pìkul©ancki¹, {vàrckinstlìrski¹, {v©indlìrski¹, tâcki, vagab©uncki¹, vr©abì~ni, vragolâsti, vragom©ìtìn 2, vrâ`ji, zaplotœã~ki¹, zlï, zl©o~ìsti, zlo~©inski, zlo~©udìn², `ïcarski¹, `mùklìrski¹; Z têmi tv©ojimi advokãckimi {tòsi m©ìnì fk©anil ní{! advokãcki², adv. na na~in advokata, kao advokat; usp. fi{kãlski², jur©isti~ki². Advokãcki ga jì zaj©ìbìl! advokât, advokãta; advokãtof, m. advokat, odvjetnik; usp. bran©itìl 2, fiškâl 1, pråvdoznânìc; Pr©ìd svîtim P©ìtrom nêma advokãta. advokatúra, advokatúrah, f. odvjetni~ka kancelarija, advokatura; usp. fiškalïja 1; A ví ©ima sv©oju advokatúru. ađustéranost, f. stanje onoga koji je lijepo ure|en, koji je dotjeran, dotjeranost, ure|enost; usp. opic©aœìnost, sku`éranost, fparãđìnost, sk©ockanost, fpic©aœìnost, zbig©çcanost, zr©ihtanost, vrîđìnost,; Ađustéranost ji jì j©ak{a strân. Navék jì zbig©çcana kak da jì z {kat©ulì! ađustéraœì, n. gl. im. od ađustérati; ure|ivanje, dotjerivanje; usp. rîđìœì; B©oga ti po~ã~noga, pa k©ìj ti ađustéraœì mòra
j©ìdnu v©uru trp©çti!? ađustérati, ađustéram; ađustérani, pf. i impf. urediti, ure|ivati; dotjerati, dotjerivati; pripremiti, pripremati; usp. fparãditi, sk©ockati, sku`érati, spic©aniti, spirl©itati, vrîditi 1, zg©izdati; K©ak za `ìnïdbu jì ađustérani! ađustérati sì, ađustéram sì, pf. i impf. dotjerivati se, urediti se, ure|ivati se, dotjerati se; usp. big©çcati sì, fparãditi sì, fpic©aniti sì, rîditi sì, sk©ockati sì 1, sku`érati sì, sparadérati sì, spic©aniti sì, spirl©itati sì, vrîditi sì, zbig©çcati sì; V nìd©çlu sì ađustéraju za k m©ç{i. ađut©ancki¹, adj. koji se odnosi na ađutànt; a|utantski; Genìrâl K©a{par jì bïl v ađut©ancki sl©u`bi pri prîcjìdniku T©uđmanu. ađut©ancki², adv. na na~in a|utanta, kao a|utant, a|utantski; S©amo jì ađut©ancki z pítami c©apnul i pokl©opil sì z vuhmï. ađutànt, ađut©anta; ađut©antof, m. pomo}nik zapovjednika, ađutant; usp. ordonànc, p©oboènik; Znâm ~ov©çka k©oj jì trï l©çtì s©çdìl s©amo zâto k©ìj jì za vrémì r©ata bïl ađutànt j©ìdnomu domobrânskomu p©ukovniku. ©aìromitink, ©aìromitinga; ©aìromitingof, m. javna priredba s ekshibicionim letovima, aeromiting; S©ako l©çto v šîstomu m©çsìcu jì na vara`dñnskomu ©ìrodromu v©çliki mçdnãrodni ©aìromitink. af©çkt, af©çktof, m. afekt, nekontrolirano du{evno stanje, afekt; usp. bés 1, naglò~a 2; Tò jì v af©çktu napr©avil. afìktãcija, afìktãcijah, f. afektacija, usiljeno, neprirodno pona{anje, prenemaganje; usp. afìktéraœì, prìnãvlaœì, prìnìmãgaœì, prìtvãrjaœì 2, zigrãvaœì; Sí tò œ©çzino bï n©ì bi, jì ~ïsta afìktãcija. afìktérani, adj. pridj. t. od afìktérati; koji je namje{ten, koji nije prirodan, koji slu`i izigravanju ~ega, afektiran; Navék sì n©çkak afìktérano dr`ï. afìktérani, usp. nam©ç{~ìni, parãdni 2, tìatrãlìn; S©aki mu jì gïp afìktérani, i sméh mu jì afìktérani. afìktérano, adv. na afektiran na~in, namje{teno, neprirodno, izigravaju}i {to, afektirano; us; nam©ç{~ìno 1, tìatrãlno, parãdno; Navék sì n©çkak afìktérano dr`ï. afìktéranost, f. stanje onoga koji afektira, afektiranost, namje{tenost, usiljenost; usp. 5
afìktéraœì ekstravag©ancija, nam©ç{~ìnost, prìnãvlaœì; Od t©ulkì afìktéranosti vì~ ní zna kak bi sì d©r`al! afìktéraœì, n. gl. im. od afìktérati; isto {to afìktãcija; afektiranje, usp. glumãtaœì, prìnãvlaœì, prìnìmãgaœì, prìtvãrjaœì 2, producéraœì² afìktérati, afìktéram; afìktérani, impf. afektirati, usiljeno se pona{ati; usp. d©çlati sì, glumãtati, prìnãvlati sì, prìnìmãgati sì, prìtvãrjati sì 2, producérati sì, zafìktérati, zigrãvati 1; Òn nì glúmi, òn afìktéra. Dòst mi jì tv©ojìga afìktéranoga ponã{aœa! afîra, afîrah, f. afera, neugodan doga|aj; usp. škandâl; Mél jì ` œòm afîru. afìrâ{, afìrã{a, afìrã{of, m. osoba sklona zapadanju u afere, afera{; Zglìdï da n©ikomu nì smêta tò k©ìj jì afìrâ{, i d©alì jì s©aborski zãstupnik! afì`é, afì`©ça, afì`©çof, m. 1. kol. Antifa{isti~ki front `ena (AFŽ), prvobitno `enska antifa{isti~ka organizacija, a nakon rata organizacija za promociju komunizma; ©Ovì z afì`©ça su {t©çlì b©i{kupa z {l©aprtki gãđati da jì na férmu d©o{ìl. 2. pej. isklju~ivo `ensko dru{tvo; usp. babiœâk, klafra`é, sìdãlka; Jòj, k©ìj sì b©uju na afì`©çu nakl©afralì! afì`©çjka, afì`©çjkih, f. pov. aktivistica AF@a; Afì`©çjkì su n©çgda d©çlalì ©ono k©ìj ví délaju aktiv©isticì drù{tva `©ìnah SDPa. afirmérati sì, afirméram sì, afirmérani, pf. i impf. dokazati se, dokazivati se, afirmirati se; usp. dokãzati sì, doka`ùvati sì, pokãzati sì 2, potv©rditi sì, potvrđùvati sì, skãzati sì; Vu gl©uma~komu p©oslu sì m©orì{ ní znam kak afirmérati, ali ak s©amo jímput zaj©ìbì{, g©otovo jì z afirmãcijom! af©i{a, af©i{ah, f. kazali{ni listi} sa svim podacima o predstavi; usp. progr©am 2; Na af©i{i ti pñ{ì ~ak i kò jì t©i{lar v kazal©i{~u. ©afnlñbì, f. indekl. "majmunska ljubav", slijepa ljubav bez razuma i kriti~nosti; Tà œ©çzina ©afnlñbì bu dêtì uprop©astila. Afrikãncof, ova, ovo, adj. koji se odnosi na Afrikãnìc; Afrikan~ev; Afrikãncova lârfa jì è©ist dr©ugaèka od Mìđ©imurcovì. Afrikãnìc, Afrikãnca; Afrikãncof, m. Afrikanac; ^þni si k©ak Afrikãnìc. Afrikãnka, Afrikãnkih f. stanovnica Afrike, Afrikanka. ^þna jì k©ak Afrikãnka.
afrikãœski¹, adj. koji se odnosi na Afriku, afrièki; Afrikãœske citr©onì. afrikãœski², adv. na afri~ki na~in, kao Afrikanac, afrikanski, afri~ki; Dé pa si sì tï sùn~al da si tak afrikãœaku ~þni? ©aftìr{çjf, ©aftìr{çjva, ©aftìr{çjvof, m. losion za poslije brijanja, aftershave; M©ìni sì dopãda S©ìrđo Tak©ini ©aftìr{çjf. ag©acija, ag©acijah, f. akacija, bagrem, Robinia pseudoacacia; usp. ak©acija, n©ìrot; Za k©olcì jì níjbol{a ag©acija. Sí jì z ag©acijami ogr©ađìno. Ag©arjan, Ag©arjanof, m. pripadnik divljeg biblijskog naroda s istoka, zator kr{}anstva, nevjernik; Vï stì divjãki, Ag©arjani, srâm vas b©udi. ag©çncija, ag©çncijah, f. poslovnica tvrtke, agencija; usp. p©oslovnica. V tur©isti~ki ag©çnciji déla. agénda, agéndih f. rokovnik, agenda; usp. planír 2, p©otsjìtnik; V agéndi mi jì sí po v©urama zapñsano. agént, ag©çnta, ag©çntof, m. 1. zastupnik tvrtke, agent; usp. p©utnik 2, zãstupnik; Od ag©çnta smo s©ingìricu kúpili. 2. detektiv; usp. d©çkstìr, dçtìktïf; Na mâlti jì fùrt b©il jín agént k©oj jì sì›ãkì prìslu{ãval. ag©çntprovokãtor, ag©çntprovokãtorof, m. agentprovokator, policijski slu`benik zadu`en na nametanje la`ne krivnje nepoćudnima, špijun; usp. podmìtâ~ 2, {p©icl, úhoda; Èim si sì n©çgdi síl, vì~ jì Ùdbin ag©çntprovokãtor bïl tù, i s©amo jì ~©çkal da sì v sp©omìnìk ft©çknì. agïlìn, lna, lno; agïlnì{i, adj. koji je agilan, marljiv, djelotvoran; usp. aktïvìn, dù~ìn, marlïvi, opìratïvìn 2, poduz©ìtìn. Bïl jì partïjìc, al nï bïl d©osti agïlìn, pa su ga kritizérali. agïlno, agïlnì{ì adv. na agilan na~in, zala`u}i se, agilno, vrijedno, marljivo; usp. aktïbno, marlïvo 2, poduz©into; Stãlno bi {t©çli kìj bi jo{ agïlnì{ì d©çlal, a jâ v©i{ì n©ìmrìm kak n©çgda! agïlnost, f. osobina onoga koji zdu{no radi, koji je marljiv, djelatan; radinost, agilnost, agilnost; usp. aktïvnost, dù~nost, marlïvost, poduz©ìtnost; Pokãzal jì v©çliku agïlnost i zâto ga prì{timãvlìju. agitãcija, agitãcijah, f. agitacija; usp. agitéraœì, kortì{éraœì, pridãblaœì, vìrbùvaœì; Za samostãlnu Hrv©acku ›udém ni b©ilo tr©çba agitãcijì, sï su b©ili zà! 6