SVIJET ROBOTIKE
Tko striže australijske ovce?
Antena prvog Radio-Zagreba iz 1926. godine na uglu Markova trga i Ćirilometodske ulice na zagrebačkom Gornjem gradu, za valnu duljinu od 350 m
Uz takve visoke i velike antene obavezan je dobro vodljiv zemljovod, vodič ukopan u vodljivo tlo. On ima dvije funkcije. U tijeku rada zatvara vanjski strujni krug (antensko zračilo–radijski uređaj–vodljivo tlo), a u vrijeme atmosferskog izbijanja služi kao gromobransko uzemljenje. Postoje i jednostavne improvizirane prijamne dugovalne i srednjovalne antene kao razapeti vodovi na terasama, balkonima, u potkrovljima, između ograda ili stabala. Jasno, kako je učinkovitost takvih antena znatno manja od izdignutih i slobodno postavljenih antena. U postavljanje takvih antena upustit će se samo profesionalci i radioamateri za svoje potrebe.
Jedan od prvih vodećih svjetskih časopisa za robotiku The International Journal of Robotics Research posvetio je 1999. godine veliki prostor članku programatskog naslova Redefining Robotics for the New Millennium, tj. Redefinicija robotike za novi milenij u kojemu je glavna tema bio robot za striženje ovaca. Autor je bio James Trevelyan s Odjela za mehaniku i materijale Sveučilišta u Zapadnoj Australiji. U članku se izlažu radovi kroz nekoliko desetljeća na razvoju stroja koji je trebao promijeniti ovčarstvo kontinenta. U vrijeme kada se pojavio, projekt robotskog striženja australskih ovaca uzbuđivao je robotičarske stručnjake svijeta. Predstavljan je kao vrhunski primjer mogućih dosega servisne robo-
Zaključak
Dugovalne i srednjovalne antene bile su vrlo važne u počecima radiokomunikacija. U počecima radiodifuzije prijamne su antene preplavile krovove zgrada, a danas su većinom nepotrebne. Od 1930-ih godina profesionalne i amaterske komunikacije održavaju se na kratkovalnim područjima, za koja su antene znatno kraće, a time i jednostavnije. Od 1950-ih godina prosječni slušatelj sluša radiodifuzijski program gotovo isključivo na UKV području (FM), za koje trebaju drugačije antene. Stoga su dugovalne i srednjovalne antene, osim za posebne namjene, većinom prošlost. Dr. sc. Zvonimir Jakobović
ROBOTIKA I STRIŽENJE OVACA. Australija je i danas “kontinent ovaca”. Prema izvješću Australskog ureda za statistiku iz 2016. godine, u zemlji je te godine bilo 73 milijuna ovaca i 2 800 stočara. Ovce se uzgajaju zbog mesa, mlijeka i vune, a ne strižu samo zbog vune već i iz zdravstvenih i higijenskih razloga. Strižu se jednom godišnje u proljeće, kada im je runo gusto zbog zime, a temperature su toliko visoke da se ovce ne smrzavaju nakon striženja. U jednom trenutku posao striženja ovaca postao je toliko izražen da je zatraženo što žurnije robotiziranje tog posla kako bi se smanjili troškovi. Rezultat je bio stroj na slici.
33
