Ime robota
SVIJET ROBOTIKE
Robotizirani strojevi s prijelaza stoljeća postupno su napravili nejasnima razlike u osobinama pripisivanim isključivo organizmima ili strojevima: između prirodnog i umjetnog tijela i lica, prirodnog i umjetnog uma ili onoga što se organski samorazvijalo i onoga što je proizvod izvanjskog dizajna. Zbog toga ljudi već danas imaju poteškoće s jednoznačnim određenjem što su roboti u odnosu na živa bića. Najveći broj ljudi ponaša prema stroju intuitivno kao da je živ, dok su racionalno svjesni (ili znaju) da, u biološkom smislu, nije živ. Ljudi s robotima nesvjesno uspostavljaju odnos kao i s drugim ljudima, ali takav odnos svjesno poriču. Studije iz 1984. (naknadno potvrđene 1996.) otkrile su da se ljudi prema računalima odnose kao prema nečemu što je istovremeno živo i neživo i da se to razlikuje od svih dotada zabilježenih iskustava. Štoviše, ljudi su skloni antropomorfizaciji strojeva u smislu da na njih prenose dio vlastitog identiteta. Posebno se to uočava kroz bliskost natjecatelja s robotima s kojima se natječu na mnogobrojnim robotičkim natjecanjima. To je potaknulo detaljnije istraživanje tih odnosa. Posebno je bila zanimljiva raširena pojava davanja imena natjecateljskim robotima.
Broj tih natjecanja danas je nemoguće točno utvrditi pa su istraživanja uglavnom provođena na najvećim i najstarijim. S obzirom na motive i ciljeve zbog kojih su pokrenuta, natjecanja se dijele na obrazovna (kojih je i najviše i odvijaju se na razinama od osnovnog do visokog obrazovanja), entuzijastička (koja pokreću udruge ili bogati sponzori) ili razvojno-istraživačka na određenu temu koje pokreću agencije poput NASA-e, američke vojne agencije za razvoj (DARPA), sveučilišta i sl. Primjer takvog natjecanja je, u odnosu na druga sadržajem ponešto raznovrsniji, ROBOCUP gdje poduzetni timovi inženjera zajedno s robotom ostvaruju kroz natjecanje partnerski odnos. Iz tog odnosa, smatraju neki psiholozi i robotičari, postupno nastaje nova vrsta ili biće koje se kroz natjecanje socijalno rađa, stječe ime i potvrđuje. Naizgled nema ničeg neobičnog u davanju imena robotu izrađenom za natjecanje. Svi Roboti u Čapekovom romanu R.U.R. imaju imena (Damon, Radius itd.). I slavni sajamski androidi iz 30-ih godina XX. st. imali su imena: Vili Vocalite, Electro, Sparco... Bez imenovanja osoba, stvari ili pojava društvena komunikacija bila bi teža, nejasna, pa i nemoguća. Davanje imena ljudima smatra se prvim i važnim običajem u nizu formalnih
PRATEĆA VRSTA NA NATJECANJIMA ROBOTA. Davanje imena robotu pokazuje koliko su odnosi čovjeka i robota posebni u odnosu na primjerice imenovanje drugih vrsta strojeva, ali i kućnih ljubimaca ili robova. Ti odnosi odražavaju snažnu društvenu partnersku povezanost između čovjeka i stroja. Roboti na natjecanjima robota imaju funkciju prateće vrste, bila ta vrsta živa ili ne, pa davanje imena robotima upućuje da se radi o nečem što je više od zanimljive sociokulturne pojave.
34
