Patenti

Kreativnost je, kao i inovacija, vrlo važan pokretač gospodarskog i društvenog razvoja još od samih početaka ljudske civilizacije. Iz toga razloga postignuća izumitelja koji su patentirali svoje izume i ostavili dubok trag u znanosti i svjetskoj tehničkoj baštini, nagrađena su objavom na markama, putujućim veleposlanicima koji ne poznaju granice čak ni u vrijeme pandemije izazvane zaraznom bolesti Covid 19, npr. vadičep, patentiran u Danskoj 1904. (Rumunjska 2017.), 40. Europska patentna konvencija (San Marino, 2013.), 125. godina od patenta Teslinog transformatora (Srbija, 2016.), Ivan Bajde ‒ klavirska harfa (Slovenija, 2021.). Prema Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, tijela državne uprave koje obavlja poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva, patent je isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu. U Hrvatskoj patent je definiran Zakonom o patentu (NN, br. 16/20). Od 1992. godine, kad je Državni zavod počeo izdavati patente pa sve do danas, registrirano je preko pet tisuća patenata u Republici Hrvatskoj ‒ koliko li je ih tek u svijetu!? Izum je intelektualno vlasništvo izumitelja, koji svoja autorska prava te dopuštenje za moguću primjenu, proizvodnju i prodaju zaštićuje patentom. Patent osigurava vlasniku isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom, tijekom ograničenog vremenskog razdoblja koje u pravilu ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patentirani izum postaje javno dobro, svakom dostupno na uporabu. Patent predstavlja vlasništvo čiju uporabu za vrijeme trajanja patentne zaštite vlasnik može dopustiti drugim osobama davanjem licence ili ga može u potpunosti prenijeti na druge osobe. Dobar primjer je otvarač za pjenušava pića koji je osmislilo nekoliko argentinskih izumitelja, patentirali ga u više od dvadeset zemalja, osnovali tvrtku te proizvod komercijalizirali pod nazivom Descorjet. Izum ili pronalazak u prvom redu odnosi se na područje tehnike, koji se kao rezultat stvaralačkoga rada može primijeniti u industrijskoj i drugoj djelatnosti, a odnosi se na nove naprave, uređaje, aparate, proizvode i sl. Uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postojeće stanje tehnike, inventivna razina i industrijska primjenjivost. Jedan od najstarijih zakona kojima se propisuje patent je onaj francuski iz 1791. Patent se stječe priznanjem od ovlaštenog tijela: u Republici Hrvatskoj to je Državni zavod za intelektualno vlasništvo, regionalni patentni ured koji ispituje prijavu patenta za više zemalja neke regije, npr. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. The European Union Intellectual

Slika 1. Patent je isključivo pravo koje država dodjeljuje za izum koji je nov, ima inventivnu razinu i industrijski je primjenjiv Slika 2. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, specijalizirana članica UN-a koja se brine za patente na najvišoj razini ima sjedište u švicarskom gradu Ženevi

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Slika 3. Nikola Tesla bio je jedan od najvećih izumitelja koji je prijavio na stotine patenata u SAD-u i drugim državama Property Office, EUIPO), ili pak Europski patentni ured (The European Patent Office, EPO) za područje cijele Europe. Republika Hrvatska članica je Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (engl. The World Intellectual Property Organization, WIPO). Jedan od najpoznatijih izumitelja Nikola Tesla (1856.‒1943.) prijavio je samo u SAD-u više od stotinu patenata, a mnogi su izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. Najviše ih je bilo iz područja elektrotehnike, poput bežičnog prijenosa energije, elektromagnetskog motora, električnog transformatora i dr.

EXPO Svjetska izložba poznatija pod nazivom EXPO (engl. exposition) od listopada ove godine održava se u Dubaiju, najvećem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. EXPO 2020 Dubai koji se trebao održati prošle godine, ali je zbog pandemije COVID 19 bio odgođen, otvoren je u listopadu i trajat će sve do kraja ožujka sljedeće godine. Izložba je postavljena na temu: Spajanje umova, stvaranje budućnosti (engl. Connecting Minds, Creating the Future), a sadržava još tri podteme: Mobilnost, Održivost i Mogućnosti (engl. Mobility, Sustainability, Opportunity). Ovaj svjetski sajam poduzetništva, na kojem sudjeluju čak 192 države svijeta, simbolizira važnost povezivanja ljudi, globalne suradnje i održive budućnosti. Cilj mu je inspirirati ljude, predstaviti najbolje svjetske inovacije te dokazati da se čovječanstvo može nositi s izazovima poput klimatskih promjena, sukoba i gospodarskog rasta. Republika Hrvatska na ovoj se EXPO izložbi predstavlja s temom: Hrvatska inspirira velike umove (engl. Croatia – Inspiring Great Minds), kojom će se dočarati kao zemlja

inovativnih projekata, ideja, izuma i kreativnih pojedinaca – od Ruđera Boškovića, Slavoljuba Penkale i Nikole Tesle pa do Mate Rimca, koji su zbog želje za izazovima i otvorenosti prema novome postigli svjetsku prepoznatljivost. Prva svjetska izložba koja je imala za cilj pokazati najnovija dostignuća na različitim poljima ljudske djelatnosti održana je u Londonu 1851., a sve je bilo u znaku industrijske revolucije, odnosno inovacija. Slijedile su brojne druge izložbe od kojih je poznatija ona u Parizu krajem XIX. stoljeća za čiju je prigodu izgrađen Eiffelov toranj, najprepoznatljiviji simbol Pariza koji i danas tome gradu donosi znatan izvor prihoda. Globalna izložba EXPO održava se u organizaciji Ureda za međunarodne izložbe (fran.

Slika 4. Svjetska izložba EXPO okuplja države, multilateralne organizacije, poduzeća i obrazovne institucije radi predstavljanja inovativnih projekata, ideja, izuma i sl. Slika 5. Tema ovogodišnjeg EXPO-a 2020 Dubai je “Spajanje umova, stvaranje budućnosti”